You are on page 1of 2

1. Objasnite posebne mjere turistike politike ? Posebne mjere turistike politike odnose se uglavnom zbog turizma.

One mogu biti mjere turistikog zakonodavstva , administrativne mjere i postupci , i ekonomske mjere. Mjere turistikog zakonodavstva su razni pravni propisi poput zakona i odluka, upravni akti , poput uredbi , naredbi, pravilnika, i obaveznih upustava koji ine takozvanu legislativu. , takve mjere su meunarodni sporazumi o graninim formalnostima, vizama, pasoima, pravilnici o proglaenju turistikog mjesta itd. Administrativne mjere i postupci su vani instrumenti turistike politike . jima se ureuju pitanja od znaaja za turizam , poput propisa koji se odnose na turistika putovanja, na granini promet, naroito promet turista i njihovih stvari i vozila itd. Eknomske mjere u turizmu su dio ekonomske politike zemlje. !u spadaju razni fiskalni, parafiskalni podsticaji, formiranje fonda za turizam i dtuge mjere. !uristika politika mora da usaglaava i predlae svoje instrumente, aktivnosti i mjere sa drugim politikama koje omogu"avaju ostvarivanje sinergetskih efekata i postizanje utvrenih ciljeva u turizmu i turistikim djelatnostima koje su povezane sa turizmom ili ine turistiku privredu u uem i irem smislu. 2. Objasnite cijenu turistikog proizvoda kao instrument marketinga ? # marketingu cijena je najvaniji element marketing miksa, jer je dohodak turista jedan od najvanijih ekonomskih inilaca tranje koji odreuje koji nivo cijena moe da prihvati. $a aspekta turistikog preduzea , da bi se rentabilno poslovalo cijena mora pokrivati trokove poslovanja i osigurati minimalni profit i to determinie donji nivo cijena proizvoaa , ali se mora imati i u vidu kupovna mo. !urista i cijene konkurencija to determinie gornji nivo cijena. $utina voenja politike cijena u turizmu je da se u toj mora biti veoma elasti"an i da se moraju stalno pratiti kretanja na turistikom tritu 3. Objasnite nain rasta i irenja multinacionalnih i hotelskih kompanija ? %ast i irenje multinacionalnih i hotelskih kompanija ostvaruje se putem horizonalnih i vertikalnih integracija i putem poslovnog povezivanja u obliku direktnih stranih ulaganja, ugovora o frainzingu i ugoovra o menadmentu. Direktno strano ulaganje je oblik direktnog investiranja koji se esto koristi u irenju i rastu meunarodnih hotelskih lanaca. &irektno investiranje se sprovodi putem zajednikih ulaganja u izgradnju novih objekata ili rekonstrukciju i adaptaciju postoje"ih objekata , od strane stranih partnera sa doma"im partnerima.i putem akvizacije ' kupoprodaja i preuzimanje doma"ih preduze"a od strane kupaca iz inostranstva ( Franinzing je veoma rasprostranjeni obik meunarodne poslovne saradnje u hotelijerstvu, a i u drugim djelatnostima. )otel koji preuzima franinzu standarde i tehnologiju uz odreenu naodknadu. *raniza mu omogu"uje prepoznatljivost na tritu , bri prodor na trite , privlaenje odreenih trinih segmenata , marketinke pogodnosti , good +ill davaoca franize i drugo.

#govor o menadmentu je est oblik poslovne saradnje u meunarodnom hotelijerstvu . ,ompanije za menadment se osnivaju radi pruanja profesionalnih usluga , stunog uposljavanja drugim kompanijama, za svoj rad primaju naknadu . 4. Objasnite satelistski bilans turizma kao metod obrauna e!ekta od turzma. $atelitski bilans predstavlja novi metod obrauna efekata od turizma. !o je standardizovani model # , statistiki instrument za mjerenje ekonomskog uticaja djelatnosti turizma i putvanja na ekonomiju jedne zemlje , i to drutveni bruto proizvod , zaposlenost, platni bilans lina potronja , poslovna putivanja , kapitalne investicije , trokovi vlade i dugo. ajznaajniji doprinos turistikog satelitskog bilansa je u tome to on omoguuje da se realizuje , sagleda doprinos djelatnosti turizma i putovanja nacionalnoj i svjetskoj ekonomiji. - ajvanmiji dio metodologije $tatistikog turistikog bilansa je poglavlje . !abele, rauni, i agregati .. /etodologija sateliskog rauna u turizmu moe biti veoma korisna za sve zemlje koje u svojoj privrednoj stukturi imaju turizam. Primjena ove metodologije nije propisana meunarodna obaveza , ali se moe prepostaviti da "e je sve zemlje vremenom prihvatiti u ugraditi svoj statistiki sistem. ". #e!iniite javne slu$be i dr$avne organe koji ine sistem. 0avne slube se osnivaju radi ostvarivanja interesa turistike destinacije, one se osnivaju za teritoriju destinacije, optine regiona, ili cijele nacionalne teritoreije. 1adaci javne slube su da zadovoljavaju odreene potrebe tj, pruaju javne usluge irokom krugu korisnika koji se ne mogu nabaviti putem trinog procesa , a koje su za ivot zajednice i lanova zajednice veoma znaajni. !ipovi javnih slubi su javna preduze"a na komunalnom i republikom niovu u koje spadaju djelatnosti za vodovod i kanalizacije, gradski saobra"aj, elektro distibucija itd. &ravni organi su organi vlasti . Oni takoe mogu da budu na nacionalnom, regioanlnom, i lokalnom nivou. a nacionalnom noviou vlasti su parlament i vlada, i ministarstva za pojedine oblasti, # ovim organima se osnivaju i pojedina tela nadlena za turizam, i to kao kolektivni organi vlasti 2 komitet, komisija, kooordinacioni odbor, odbor, savjet za turizam , ili kao upravno resorsni organi 2 ministarstva za turizam ili posebna odjeljenja nadlena za turizam pri nekom od ministarstva ili sekretarijata.