SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Sjedinjene Američke Države (SAD) se nalaze u središnjem i j. dijelu Sjeverne
Amerike, izmeĎu Atlantskog okeana na I, Tihog okeana na Z i Meksičkog zaliva na JI. SAD
državama pripada još i Aljaska na krajnjem sz. dijelu Sjeverne Amerike i Havajska ostrva u
Tihom okeanu.

Veliki dio kontinenta je kraton koji je u središnjim i južnim dijelovima platforma
prekrivena paleozojskim naslagama (oko 10 km debljine). Sjevero – istočne dijelove SAD – a
zahvata Kanadski štit izgraĎen od stijena prekambrijske starosti. MlaĎi dio SAD – a je
atlantska platforma formirana u mezozoiku i prekrivena kenozojskim sedimentima. Dvije su
osnovne orogene zone na prostoru Sjedinjenih Američkih država: Apalači i Kordiljeri.
Apalači su nastali tokom paleozoika, istočni dio kaledonskom a zapadni hercinskom
orogenezom. Kordiljeri su se izdigli u kasnom mezozoiku i kenozoiku svima a ponajviše
alpskom orogenezom.

Reljef Sjedinjenih Američkih Država čini nekoliko reljefnih cjelina. Duž obale
Atlantskog okeana pruža se Priatlantska nizija, sastavljena od priobalne ravnice i Piemonta.
Priobalna ravnica kod New Yorka na S široka je cca. 20 km, prema J se širi na 200 km i u
Džordžiji spaja se sa priobalnom ravnicom koja se pruža uz Meksički zaliv. Iznad Piemonta
izdižu se Apalačke planine duge 2600 km koje se pružaju u pravcu JZ- SI. Nastale su još u
paleozoiku (hercinskom orogenezom) a zatim su se zbog dugotrajne erozije snizile u
sredogorje. Najveći dio Apalača jesu Plave planine sa najvišim vrhom Mt. Mitchell visine
2037 m. Visoravni prema S i Z naglo se spuštaju sa 200 – 300 m u ogromnu Središnju niziju,
koja se prostire od Velikih jezera na S do obalne ravnice uz Meksički zaliv na J, i od
Apalačkih planina na I do Kordiljera na Z. Zapadni dio SAD – a zauzimaju do 1600 km
široke mlaĎe vjenačne planine Kordiljeri. One se protežu od Aljaske do Ognjene zemlje na
krajnjem jugu Južne Amerike. Čine ih tri dijela: na I se nalaze Stjenovite planine, u sredini
planinske visoravni i kotline, a na Z Primorske planine i Sierra Nevada. Najveći vrh SAD – a
je Mckinley

Veći dio SAD – a ima umjereno toplu klimu, južni dijelovi suptropsku, Havaji tropsku
a Aljaska subarktičku i arktičku. SI dijelovi imaju topla ljeta (velika vlažnost), hladne do
umjerene zime i padavine preko cijele godine (750 – 1400 mm.) Na JI je suptropska klima sa
toplim ljetima i blagim zimama (1200 – 2500 mm.) dok se prema Z količina padavina naglo
smanjuje i poslije 98 meridijana počinje tzv. “suha Amerika”, a naziv je dobila po
nemogućnosti bavljenja poljoprivredom bez vještačkog navodnjavanja, te se količina
padavina “spusti” i do 250 mm u podnožju Stjenovitih planina. Visoravni i kotline u
Stjenovitim planinana imaju suptropsku pustinjsku klimu sa hladnim zimama u višim
predjelima i manje od 200 mm padavina. SZ dijelovi SAD – a imaju vlažnu okeansku klimu
sa hladnim zimama umjerene toplim ljetima i obilnim padavinama ( u planinana preko 2500
mm.). U Kaliforniji vlada sredozemna klima, sa suhim i toplim ljetima i blagik i kišnim
zimama.

SAD – e imaju mnogo velikih rijeka, posebno u Središnjoj niziji kojom teče Missisipi
sa pritokama (3779 km., 3.2 mil km
2
, prosječan proticaj na ušću 18.500 m
3
/s). Najveće desne
pritoke su Missouri, Arkansas i Red river a lijeve Ohajo i Teenese. Najveće rijeke na
atlantskoj obali su Hadson i Potomak.



Na tihookeanskoj strani najveće rijeke su Colorado, Columia, Sacramento. Duž
granice sa Meksikom teče rijeka Rio grande. Rijeke su veoma važne za plovidbu i na njima su
izgraĎene brane (Colorado, Columbia, Teenesi). Velika jezera na S su najveći bazen slatke
vode na zemlji (246.000 km
2
): Gornje jezero, Michigan, Erie, Ontario i Houron.

Najplodnija su prerijska zemljišta na Visokim ravnicama, na lesu u Središnjoj niziji
(crnica) i zemljišta uz rijeke na mlaĎim riječnim nanosima u dolinama (fluviosoli), U SZ
dijelovima nalaze se isprana i manje plodna šumska tla, na JI kisela zemljišta. U
polupustinjama i pustinjama preovladavaju pustinjska zemljišta, na Havajima vulkanska a na
Aljasci permafrost. U Apalačkim planinama i na SI preovladavaju listopadne šume (hrast,
bukva), a na vlažnom SZ četinari( smreka, jela). U stjenovitim planinama preovladava
četinarska šuma a u kotlinama suha stepa. Za niže brdske dijelove Kalifornije karakteristično
je zimzeleno grmlje a na Aljasci veliko bogatstvo četinarske šume.

SAD danas imaju oko 310.00.000 stanovnika. 1790 god na području današnjih SAD –
a živjelo je oko 3.7 mil stanovnika. Stanovništvo je uglavnom raslo useljavanjem. Izdvajamo
nekoliko faza useljavanja stanovništva. Do 1900 godine prostor SAD – a naseljavali su
uglavnom Englezi, Irci I Škoti. Njihovo potomstvo čini čak 43% današnjeg stanovništva. Od
1900 – 1925 godine doselilo se cca. 17 mil. ljudi i to najviše iz I i J Evrope (Italija, Rusija,
Poljska). Najveći broj useljenika je bio u potrazi za poslom. Od 1926 – 1950 doselilo se samo
3 mil. ljudi, najviše iz S i I Evrope. Poslije 1933 godine doselio se veliki broj Jevreja iz
Njemačke i ostalih zemalja Evrope. Posle 1950 doseljavanje se opet povećalo. Prvo je došao
talas izbjeglica iz posleratne Evrope, meĎutim taj broj se u kasnijim godinama dosta smanjio.
Počeli su da preovladavaju doseljenici iz Azije (36%) i Latinske Amerike (43%). Najveći
talas useljenika desio se nakon završetka Vijetnamskog rata (oko 500.000). Od kraja 80 – ih
godina doseljavanje se pojačava, posebno iz zemalja I Evrope (pad socijalizma) ali i iz Afrike
i Azije). Težište naseljenosti SAD – a nalazi se se na SI uz Atlantsku obalu, zatim izmeĎu
grada Čikaga i Pitsburga, te područje izmeĎu LA i San Francisca u Kaliforniji.

Po ustavu iz 17 septembra 1787 godine SAD su savezna predsjednička republika. Pri
tom ustavu SAD su savez suverenih država, u kojima savez ima samo saveznim ustavom
odreĎena ovlašćenja, a sva druga ostaju u saveznim državama.

SAD – e imaju najsnažniju privredu na svijetu, mada se zaostatak Japana i EU 90 – ih
godina dosta smanjio. Osnova američke privrede jeste slobodno poduzetništvo sa veoma
ograničenim miješanjem države u socijalnu sigurnost, sigurnost javnog interesa i potrošača i
nadzor nad finansijskim ustanovama. SAD – e imaju jednu od najliberalnijih privreda u
svijetu što se gleda i u labavom zakonodavstvu koji omogućava brzu fluktuaciju radne snage.
Poljoprivreda razvijena i intenzivna. Najznačajnije kulture su: kukuruz, pšenica, soja,
krompir, voće te razvijeno mliječno govedarstvo i peradarstvo. Ribarstvo je jako razvijeno.
Sad je najveći izvoznik ribljih proizvoda. Razvijeno šumarstvo, SAD – e su najveći
preraĎivač drveta na svijetu. Od ruda najzastupljenije su: ugalj, nafta, zemni gas, kositar,
mangan, zlato, srebro, olovo, molibden, kuhinjska so itd. SAD – e su najveći potrošač
energije na svijetu (25% uk. sv. proizvodnje). Razvijene su mnoge grane industrije:
elektrotehnička, mašinska, hemijska, tekstilna, prehrambena, filmska itd. Drumski i
željeznički saobraćaj razvijen (asfaltirano 95 % puteva), avio saobraćak u ekspanziji.



SAD – e su treća najposjećenija turistička destinacija svijeta (poslije Francuske i
Španije). Udio stranih turista naglo opao (sa 53 1998 na 41 milion 2003 godine) zbog “11
septembra”. Najposjećenije tur. destinacije su: New York, Grand Canyon, Hawaii, Las Vegas,
Los Angeles, Aspen itd.