• 19. rujna 1946. - govor Winstona Churchilla u Zürichu.

Prijedlog za formiranje
Sjedinjenih Država Europe
• 9. svibnja 1950. - Robert Schuman, francusi ministar vanjsih !oslova !redla"e
ujedinjavanje francuse i njema#e industrije ugljena i #elia !od zajedni#u vlast.
$aj dan se uzima ao %an &uro!e
• 18. travnja 1951. - u Parizu je !ot!isan Pari'i ugovor o osnivanju &uro!se
zajednice za ugljen i #eli. (govor je stu!io na snagu )*. sr!nja +,*). godine. Prvi
!redsjedni -isoe vlasti .ean /onnet
• 25. ožujka 1957. - !ot!isan Rimsi ugovor o osnivanju &uro!se eonomse
zajednice i &uro!se zajednice za atomsu energiju
• 1. siječnja 1958. - Rimsi ugovor stu!io na snagu. 0onstituirana 0omisija i izabran
!rvi !redsjedni Walter 1allstein
• 19. ožujka 1958. - odr"ana !rva sjednica &uro!sog !arlamenta. Prvi !redsjedi
Robert Schuman.
• 8. travnja 1965. - !ot!isan S!orazum o udru"ivanju organa &&Z-a, &uro!se
zajednice za ugljen i #eli te &(R23$2/-a. (govor je stu!io na snagu +. sr!nja
+,45. 2d !ot!isa ugovora u u!otrebi je naziv Europske zajednice za oznau
s!omenutih triju zajednica.
• 1. srpnja 1968. - us!ostavljena carinsa unija
• 1. siječnja 1973. - !rvo !ro'irenje6 u Zajednicu !ristu!aju -elia 7ritanija, %ansa i
8rsa
• 1. siječnja 1981. - drugo !ro'irenje6 u zajednicu !ristu!a 9r#a
• 23. veljače 1982. - 9renland istu!a iz Zajednice, s ojom je bio vezan !reo %anse
• 1. siječnja 1986. - tre:e !ro'irenje6 ;!anjolsa i Portugal !ristu!aju Zajednici
• 17. veljače 1986. - u 7ru<ellesu !ot!isan .edinstveni euro!si at. Revizija i do!una
Rimsog ugovora. Stu!io je na snagu +. sr!nja +,=5.
• 7. veljače 1992. - !ot!isan (govor o &uro!soj uniji u /aastrichtu >stu!io na snagu +.
studenog +,,?.@
• 1. siječnja 1995. - #etvrto !ro'irenje6 3ustrija, ;vedsa i Ainsa !ristu!aju (niji
• 17. lipnja 1997. - !ot!isan 3msterdamsi ugovor. Stu!io na snagu +. svibnja +,,,.
• 1. siječnja 1999. - !o#ela tre:a eta!a (govora o &onomsoj i monetarnoj uniji
• 11. prosinca 2000. - !ot!isan (govor iz Bice
• 1. siječnja 2002. - uvoCenje eura u +) dr"ava tzv. euro-zone
• 1. svibnja 2004. - !eto !ro'irenje6 u (niju ulazi +D novih dr"ava #lanica
• 1. siječnja 2007. - zavr'eta !etog !ro'irenja6 u &( su u'le 7ugarsa i Rumunjsa.
Slovenija je uvela jedinstvenu euro!su valutu - euro ao sredstvo !la:anja. Slu"beni
jezici unije !ostali su i bugarsi, rumunjsi, te irsi. 7ugarsa je :irilica !ostala
jednim od slu"benh !isama >uz latinicu i gr#i alfabet@.
• 1. prosinca 2009. - stu!io na snagu Eisabonsi ugovor
Države uteeljice - &uro!su zajednicu za ugljen i #eli osnovalo je 'est dr"ava !ot!isnica
(govora iz Pariza +,*+. godine - !rancuska, "jeačka, #talija, $el%ija, "i&o&eska i
'uksebur%. Rimsim ugovorima +,*5. godine iste su dr"ave osnovale &uro!su
eonomsu zajednicu te &uro!su zajednicu za atomsu energiju.
(rvo pro)irenje - +,5?. godine #lanicama &uro!se zajednice !ostale su *elika $ritanija,
Danska i #rska.
Dru%o pro)irenje - +,=+. godine +rčka !ostaje #lanicom &uro!se zajednice. 9r#a je
S!orazum o !ridru"ivanju s &Z-om slo!ila jo' +,4+. godine, meCutim u !uno!ravno
#lanstvo u'la je gotovo )D godina asnije, jer je u meCuvremenu do'lo do !romjene re"ima
vojnim udarom >+,45.@, 'to je us!orilo njezin ulaza u &Z sve do us!ostave demoracije
+,5F. godine.
,re-e pro)irenje - +,=4. godine u #lanstvo &uro!se zajednice ulaze .panjolska i (ortu%al.
2ve dvije zemlje izrazile su interes za #lanstvo u &Z-u jo' +,4D-tih godina, meCutim u
#lanstvo su !rimljene naon us!ostave demoratsh !oliti#ih sustava oji su zamijenili
ranije autoritarne re"ime te naon !revladavanja gos!odarsih te'o:a.
/etvrto pro)irenje - +,,*. godine &uro!sa unija !rima u #lanstvo 0ustriju, !insku i
.ve1sku.
(eto pro)irenje - +. svibnja )DDF. godine bilo je !o mnogome zna#ajno. $o je !rije svega
najve:e !ro'irenje &uro!se unije, ojim je &( dobila novih +D dr"ava #lanica - 2ipar,
/e)ka, 3stonija, 'atvija, 'itva, 4a5arska, (oljska, 6lovačka, 6lovenija i 4alta.
"astavak peto% pro)irenja - +. sije#nja )DD5. godine &uro!soj uniji !ristu!ile su
7uunjska i $u%arska.
$u1u-a pro)irenja - !regovori s $ursom za!o#eli su ?. listo!ada. /aedonija ima taoCer
status andidata za #lanstvo.
1rvatsa je ?. listo!ada )DD*. !rvom sjednicom bilateralne /eCuvladine onferencije
za!o#ela !ristu!ne !regovore, #ija je !rva faza !roces screeninga odnosno analiti#og
is!itivanja zaonodavstva >us!oredna analiza suladnosti nacionalnog zaonodavstva s acGuis
communautaireom@. Screening je zavr'io +,. listo!ada )DD4. godine, a !ristu!ni !regovori
mogli bi biti oon#ani ulasom R1 u &( do sljede:ih izbora za &uro!si !arlament )DD,.
godine >dosad je 1rvatsa !rivremeno zatvorila neolio la'ih !oglavlja@.
8riteriji &a članstvo 9ure1i:
Ba sastanu &uro!sog vije:a u 0o!enhagenu, odr"anom u li!nju +,,?. godine, !ostavljena
su tri riterija >tzv. o!enha'i riteriji@ oje svi budu:i andidati moraju is!unjavati u
!uno!ravno #lanstvo. $o su6
• (olitički - stabilnost institucija oje osiguravaju demoraciju, vladavinu !rava,
!o'tivanje ljusih !rava i !rava manjina i !rihva:anje ciljeva (nije
• +ospo1arski - !ostojanje djelotvornog tr"i'ta gos!odarstva te s!osobnost tr"i'nih
#imbenia da se nose s onurentsim !ritiscima i tr"i'nim zaonima unutar &(
• (ravni - usvajanje cjelou!ne !ravne ste#evine &( >acquis communautaire@.
8ao je !rihva:anje !ravne ste#evine &( va"no, jo' je va"nije osigurati u#inovitu !rovedbu i
!rimjenu roz odgovaraju:e administrativno ustrojstvo. Stoga je na sastanu &uro!sog
vije:a u /adridu +,,*. godine !ostavljen #etvrti riterij ao !reduvjet za #lanstvo >tzv.
madridsi riterij@6
• 01inistrativni - !rilagodba odgovaraju:ih administrativnih strutura s ciljem
osiguranja uvjeta za !ostu!nu i sladnu integraciju.
6truktura 9ure1i:
(govorom o &uro!soj uniji us!ostavljena trojaa strutura &uro!se unije, oja se #esto
o!isuje !omo:u !ro#elja anti#og gr#og hrama sa tri stu!a, a stu!ovi se meCusobno razliuju
!o naravi suradnje u njihovom oviru meCu dr"avama #lanicama6
• Prvi stup tvore ve: ranije osnovane Zajednice6 &uro!sa zajednica za ugljen i #eli
>sra:eno &Z(H@, oja je !restala !ostojati )DD). godine, &uro!sa eonomsa
zajednica >sra:eno &&Z@ te &uro!sa zajednica za atomsu energiju >sra:eno
&(R23$2/@.
• Drugi stup sastoji se od suradnje dr"ava #lanica u !odru#ju Zajedni#e vanjse i
sigurnosne !olitie >engl. Common Foreign and Security Policy@.
• Treći stup sastoji se od suradnje dr"ava #lanica u !odru#ju u !ravosuCu i unutarnjim
!oslovima >engl. Justice and Home Aairs@, ao je to izvorno definirano (govorom
iz /aastrichta. 2n je !reimenovan +,,5. (govorom iz 3msterdama u Policijsu i
!ravosudnu suradnju u aznenim !redmetima >engl. Police and Judicial Cooperation
in Criminal !atters@, jer je dio !oslova !reba#en u !rvi stu! >!ravosudna suradnja u
graCanso!ravnim !itanjima i !itanja imigracije, viza i azila@.
Samo je !rvi stu! nadnacionalni. $o u !rvom redu zna#i da u !rocesu dono'enja odlua
dr"ava mo"e ostati !reglasana, a da odlua i!a bude donesena i da obvezuje i dr"avu oja se
!rotivila njenom dono'enju. S druge strane to zna#i da su norme nastale na euro!soj razini
izravno !ostaju sastavnim dijelom unutra'njih !ravnih !oredaa svae dr"ave #lanice, a mogu
i izravno stvarati !rava za !ravne i fizi#e osobe. 2sim toga, u internom !ravu dr"ve #lanice
zauzimaju hijerarhijsi status vi'i od nacionalnog !rava. $a obilje"ja nadnacionalnosti u
druga dva stu!a nisu !risutna, odlue se donose jednoglasno, a njihovi u#inci u internom
!ravu ovise o s!remnosti dr"ava #lanica da ih !rovedu.
$rojaa se strutura &( zadr"ala do danas, us!ros asnijim izmjenama (govora iz
/aastrichta6 (govorom iz 3msterdama +,,,., i (govorom iz Bice )DD?. (nija sastavljena od
tri stu!a nestat :e ada stu!i na snagu (stavni ugovor &(. 8!a, zadr"at :e se razli#it stu!anj
ograni#enja nacionalnih ovlasti, jer :e se, !osebice u !itanjima sada'njega drugog stu!a i dalje
odlu#ivati jednoglasno. 7itna !romjena oja :e se dogoditi stu!anjem na snagu euro!sog
(stava je !romijena nositelj !ravnog subjetiviteta. Baime, danas &uro!sa unija nije !ravna
osoba, a obje Zajednice jesu. (stavni ugovor uida subjetivitet Zajednicama i dodjeljuje ga
(niji 'to bi trebalo oja#ati njezin identitet na meCunarodnoj sceni.
#nstitucije 9ure1i:
9lavni #lana6 "nstitucije Europs#e unije
&uro!sa unija ima vrlo slo"en sustav institucija. Bajva"nije institucije &uro!se unije su6
• *ije-e 3; ili !oznatije ao *ije-e inistara 3;. -ije:u ministara !oma"e u radu
2dbor stalnih !redstavnia >C2R&P&R@.
• 3uropska koisija
• 3uropski parlaent
• 3uropski su1 prav1e , oji ulju#uje i 6u1 prvo% stupnja
• 3uropsko vije-e oje i nije tijelo >vazi-institucija@, ve: sastana# na vrhu $summit%
'efova dr"ava ili vlada dr"ava #lanica i !redsjednia &uro!se omisije.
Postoje jo' i druga tijela i ustanove, te veli broj s!ecijaliziranih agencija.
(ravni sustav 9ure1i:
9lavni #lana6 Pravo Europs#e unije
Pravni sustav &uro!se unije s!ecifi#an je jer nema zna#aje !ravnih sustava dr"ava #lanica,
ali ni zna#aje sustava meCunarodnih organizacija. Stoga ga se naj#e':e !redstavlja ao
!ravni sustav sui generis, oji se razvija i !rilagoCava !otrebama i s!ecifi#nostima euro!se
integracije.
&uro!so !ravo #ini uu!nost svih !ro!isa va"e:ih u oviru &uro!se unije, a obi#ajeno se
dijeli na !rimarno i seundarno. ( !rimarno !ravo ubrajaju se osniva#i ugovori, zajedno sa
svim s!orazumima, ugovorima te odluama oji mijenjaju i do!unju osniva#e ugovore, te
o!:a na#ela !rava Zajednice. Sve ostale !ravne norme temelje se i !odreCene su normama
!rimarnoga !rava. Seundarno !ravo #ine !ravni ati oje na internom !lanu usvajaju
institucije &(. $i !ro!isi obuhva:aju6 uredbe, diretive, odlue, mi'ljenja, !re!orue,
zajedni#a stajali'ta, zajedni#e acije, ovirne odlue, sudsu !rasu &uro!soga suda.
/eCunarodni s!orazumi ojima se ureCuju meCusobni odnosi &( i drugih meCunarodnih
organizacija ili tre:ih dr"ava obi#no se svrstavaju izmeCu !rimarnog i seundarnog !rava.
( euro!som !ravu djeluju dva na#ela6 na#elo izravnog u#ina >izravne !rimjenjivosti@, 'to
zna#i da je ono izravno !rimjenjivo u dr"avama #lanicama, te na#elo nadreCenosti euro!sog
!rava nad nacionalnim >!rvi !ut !otvrCeno !oznatom !resudom u slu#aju -an 9end en Eoos
+,4?.@.
8ao govorimo o !ravnom sustavu &(, valja naglasiti da on nije jedinstven !ravni sustav.
Baime, sustav us!ostavljen u ovirima &uro!sih zajednica razli#it je od sustava u oviru
ostalih dvaju stu!ova &(. Baime, do sustav &Z-a obilje"ava nadnacionalnost, ao u
!ogledu nastana !rava tao i u !ogledu njegove !rimjene, !ravni je sustav druga dva stu!a
sli#niji lasi#nom meCunarodnom !ravu. 3utonomija dr"ava #lanica, i regulatorna i
!rovedbena, bitno je ograni#ena u nadnacionalnom stu!u (nije, do su u druga dva stu!a
dr"ave #lanice i dalje u mogu:nosti ontrolirati dono'enje i !rovoCenje !ravnih !ravila.
(olitike i aktivnosti 3; 9ure1i:
Zajednica ima nadle"nost u !odru#jima i u mjeri oju su joj dodijelile dr"ave #lanice !rije
svega osniva#im ugovorima. Sa svaom revizijom osniva#ih ugovora dr"ave #lanice su sve
vi'e 'irile nadle"nost Zajednice. $o je na!ose uo#ljivo ada se !obroje sva !odru#ja u ojima
je (nija do sada donijela ogroman broj !ro!isa, a oji #ine dio !ravne ste#evine &( >tzv.
acGuis communautaire@.
Prema osniva#im ugovorima u !rete"nom broju slu#ajeva nadle"nost je !odijeljena izmeCu
Zajednice i dr"ave #lanica, meCutim !ostoje i odreCena !odru#ja oja su u islju#ivoj
nadle"nosti Zajednice. 7udu:i euro!si (stav tasativno nabraja !odru#ja islju#ive
nadle"nosti (nije6 +. carinsa unijaI ). !ravila o tr"i'nom natjecanju !otrebna za
funcioniranje unutarnjeg tr"i'taI ?. monetarna !oltiaI F. o#uvanje morsih biolo'ih resursa
u slo!u ribarse !olitieI *. zajedni#a trgovinsa !olitia.
2arinska politika 9ure1i:
2znaa za Schengensi s!orazum
Carinsa !olitia jedan je od temelja &uro!se unije. 2na je odigrala lju#nu ulogu u
stvaranju integriranog unutarnjeg tr"i'ta i zajedni#e gos!odarse !olite. Carinsa unija
jedan je od stu!nja !ovezivanja i integriranja a jedinstvenom unutarnjem tr"i'tu. Pojam
carinsa unija !odrazumijeva !rostor na ojem ne !ostoje unutarnje !re!ree retanju robe
>'to !rvenstveno ulju#uje zabranu carina i !ristojbi@, a na robu oja ulazi izvana !rimjenjuju
se zajedni#a !ravila, carine i vote. Carinsa unija us!ostavljena je +. sr!nja +,4=. godine, a
stvaranjem unutarnjeg tr"i'ta +,,?. godine ulonjena su !reostala ograni#enja slobodnom
retanju robe.
3konoska i onetarna unija 9ure1i:
&onomsa i monetarna unija >eng. Economic and !onetary &nion ' E!&@ naziv je !rocesa
harmoniziranja eonomsih i monetarnih !olitia dr"ava #lanica &( s ciljem uvoCenja
zajedni#e valute - eura. &/( je ureCena (govorom iz /astrichta, oji ureCuje
harmonizaciju u tri faze6
+. Prva faza >od +. sr!nja +,,D. do ?+. !rosinca +,,?.@6 slobodno retanje a!itala meCu
dr"avama #lanicama, uslaCivanje eonomsih !olitia i bli"a suradnja eonomsih
!olitia i suradnja izmeCu sredi'njih banaa.
). %ruga faza >od +. sije#nja +,,F. do ?+. !rosinca +,,=.@6 onvergencija eonomsih i
monetarnih !olitia dr"ava #lanica >s ciljem osiguravanja stabilnosti cijena i javnih
financija@, osnivanje &uro!soga monetarnog instituta >&/8@ i osnivanje &uro!se
sredi'nje bane >&C7@.
?. $re:a faza >od +. sije#nja +,,,.@6 ne!ovratno fisiranje te#ajeva i uvoCenje jedinstvene
valute na devizna tr"i'ta i u eletroni#a !la:anja, oja !rate uvoCenje nov#anica i
ovanica eura od +. sije#nja )DD). $re:a faza &/(-a uvedena je +,,,. u ++ dr"ava
#lanica, ojima su se asnije !ridru"ile 9r#a i Slovenija. &uro do danas nisu uvele tri
stare dr"ave #lanice - -elia 7ritanija i %ansa, oje oriste o!t-out lauzulu i
;vedsa, oja je na referendumu u rujnu )DD?. godine odbila uvoCenje eura, te deset
novih dr"ava #lanica.
<aje1nička poljoprivre1na politika 9ure1i:
9lavni #lana6 (ajedni)#a poljoprivredna politi#a
Poljo!rivreda je od samog osnuta &uro!se zajednice bila jedna od glavnih tema ao i jedna
od glavnih to#aa Rimsih ugovora +,*5. godine. Poljo!rivreda naime se razliuje od drugih
!odru#ja gos!odarstva, jer su, !rije svega, cijene !oljo!rivrednih !roiozvoda jao !odlo"ne
!romjenama, te je stoga bitna uloga vlada u odr"avanju njihove stabilnosti. Rimsi ugovori
definirali su osnovne to#e Zajedni#e !oljo!rivredne !olitie >Common agricultural policy '
CAP@. Ba#ela C3P-a uobli#ena su na 0onferenciji u Stresi +,*=. godine.
$ri su na#ela >definirana jo' +,4).@, na ojima se temelji Zajedni#a !oljo!rivredna !olitia6
+. .edinstveno tr"i'te !oljo!rivrednih !roizvoda, odnosno zajedni#o ureCenje tr"i'ta -
zajedni#o reguliranje cijena, is!la:ivanja !omo:i i !ravila onurencije,
harmonizaciju !ro!isa o zdravstvenom osiguranju i administrativnim !ostu!cima, ao
i zajedni#u vanjsotrgovinsu !olitiuI
). Prednost !roizvoda (nije !red uvoznim !roizvodima i za'tita unutarnjeg tr"i'ta od
!oreme:aja izazvanih neontroliranim uvozom !oljo!rivrednih !roizvoda s nisim
cijenama6
?. Ainancijsa solidarnost6 tro'ovi oji !roizlaze iz !rimjene Zajedni#e !oljo!rivredne
!olitie moraju biti !odijeljeni meCu svim zemljama #lanicama, bez obzira na njihov
nacionalni interes.
2d 'est !roizvoda za oje su !o#etom +,4D-ih godina bile us!ostavljene, C3P danas
obuhva:a gotovo sve !oljo!rivredne !roizvode ili gru!e !roizvoda, osim rum!ira, meda i
neih aloholnih !i:a. $ime su !ostavljeni osnovni instrumenti zajedni#og tr"i'ta
!oljo!rivrednih !roizvoda, oji ulanjaju !re!ree u unutarnjoj trgovini i odr"avaju
zajedni#u carinsu barijeru !rema tre:im zemljama.
Zajedni#a !oljo!rivredna !olitia, unato# mnogobrojnim !ou'ajima reformi, i dalje ostaje
izuzetno su!a, ne!rodutivna i neonurentna, a cijena !oljo!rivrednih !roizvoda oje
!la:aju graCani &( znatno je vi'a od onih na svjetsom tr"i'tu.
(ravosu5e i unutarnji poslovi 9ure1i:
Suradnja u !ravosuCu i unutarnjim !oslovima us!ostavljena je stu!anjem na snagu
/aastrichtsog ugovora +,,?., gdje je ozna#ena ao tre*i stup na ojemu se temelji (nija.
(govorom iz 3msterdama reorganizirana je suradnja u !odru#ju !ravosuCa i unutarnjih
!oslova. Schengensi s!orazum usvojen izvan !ravnog ovira &( ulju#en je u (govore o
&( i &Z. 2dreCena !odru#ja, !o!ut azila, imigracije, viza i drugih !olitia !ovezanih sa
slobodnim retanjem osoba, !odvedena su !od !rvi stu!, odnosno nadle"nost Zajednice, 'to je
omogu:ilo ori'tenje uobi#ajenih zaonodavnih instrumenata ao 'to su uredbe ili diretive.
S druge strane, !olicijsa i sudsa suradnja u aznenim !itanjima ostala je u slo!u tre:eg
stu!a i za nju se oriste sljede:i instrumenti6 zajedni#a stajali'ta >common positions@, ovirne
odlue >rame+or# decisions@ i odlue, onvencije te rezolucije, !re!orue, delaracije,
zalju#ci itd.
<aje1nička vanjska i si%urnosna politika 9ure1i:
Zajedni#a vanjsa i sigurnosna !olitia taoCer je utemeljena stu!anjem na snagu
/aastrichtsog ugovora +,,?. godine. Pet je glavnih ciljeva zajedni#e vanjse i sigurnosne
!olitie6
• 'tititi zajedni#e vrijednosti i temeljne interese (nije,
• oja#ati sigurnost &(,
• o#uvati mir i oja#ati meCunarodnu sigurnost,
• !romicati meCunarodnu suradnju i
• razvijati demoraciju i vladavinu !rava, ulju#uju:i ljudsa !rava.
2sim toga, jedan je od ciljeva &( osna"iti svoj identitet na meCunarodnoj sceni, !osebno
!utem !rovedbe zajedni#e vanjse i sigurnosne !olitie, ulju#uju:i !rogresivno stvaranje
zajedni#e obrambene !olitie 'to bi moglo voditi zajedni#oj obrani.
(roračun 9ure1i:
Prora#un je financijsi ovir djelovanja (nije u ojem se isazuju sve vrste !rihoda i rashoda
&uro!se zajednice, ulju#uju:i &uro!si socijalni fond, ao i administrativne tro'ove
zajedni#e vanjse i sigurnosne !olitie te suradnje u !odru#ju !ravosuCa i unutarnjih
!oslova. &( donosi !rora#une na razdoblje od 'est godina.
(u!na sredstva ojima ras!ola"e &( ograni#ena su na +,)FJ 7%P-a (nije i !redstavljaju
te oo ),*J zbroja nacionalnih !rora#una dr"ava #lanica. Sredstva u !rora#un &( !ritje#u iz
tzv. vlastitih izvora, u oje se ubrajaju6
• uvozne !oljo!rivredne !ristojbe,
• carine,
• udio u !rihodima 'to ih dr"ave #lanice ostvaruju od !oreza na dodanu vrijednost i
• u!late dr"ava #lanica oje su razmjerne njihovu 7%P-u - #ine !olovicu uu!nih
sredstava ojima ras!ola"e !rora#un &(.
=stale politike i aktivnosti 9ure1i:
• 7orba !rotiv !rijevara
• Ejudsa !rava
• Zdravstvo
• Znanost i istra"ivanje
• Zajedni#a !orezna !olitia
• 3udiovizualna !olitia
• 0ultura
• Razvojna !olitia
• Poduzetni'tvo
• Za'tita ooli'a
• -anjsa trgovina
• Regionalna !olitia
• (nutarnje tr"i'te
• 2oli' i eologija
• &uro!sa sigurnosna i obrambena !olitia
• -anjsi odnosi
• &nergija
• 2brazovanje, izobrazba, mladi
• Politia za!o'ljavanja i socijalna !olitia
• Prometna !olitia
• Sigurnost hrane
• $r"i'no natjecanje
• Za'tita !otro'a#a
,eritoriji 3; i&van 3urope 9ure1i:
• Arancusa6 #etiri !reooceansa de!artmana >d,partements d-outre'mer - %2/@6
Arancusa 9vajana u .u"noj 3merici, 9vadalu!a i /artini u 0aribima i Reunion u
8ndijsom oceanu.
• ;!anjolsa6 0anari u 3tlantsom oceanu, Ceuta i /elilla u 3frici.
• Portugal6 3zori i /adeira u 3tlantsom oceanu.
.apomena/ Ceuta, /elilla, 9ibraltar i otoci Kland s!adaju u &( ali ne u carinsu uniju.
Bijedan drugi izvaneuro!si teritorij zemalja #lanica ne s!ada u &( >ao ni u carinsu uniju@6
• Arancusa6 Arancusa Polinezija, Wallis i Autuna, Bova 0aledonija, Sveti Petar i
/ielon, /aLotte i nenaseljena !odru#ja.
• %ansa6 9renland, 2v#ji otoci.
• -elia 7ritanija6 3ngvila, 7ermudi, 7ritansi antarti#i teritorij, 7ritansi teritorij
8ndijsog oceana, 7ritansi %jevi#ansi otoci, 0ajmansi otoci, Aallandi, /ontserrat,
Pitern, Sveta 1elena >zatim 3scension i $ristan da Cunha@, .u"na 9eorgia i .u"ni
Sendvi# otoci, baze 3rotiri i %heelia na Ci!ru i otoci $urs i Caicos.
2sim toga, teritoriji britanse rune 9uernseL, .erseL i oto /an >oji ne s!adaju u -eliu
7ritaniju@ ne s!adaju u &uro!su uniju, ali s!adaju u carinsu uniju.