You are on page 1of 8

PITANJA ZA TEST I

1.Karte i planovi
Manje ili vee povrine Zemlje predstavljene grafiki na horizontalnoj ravnini nazivamo
planom ili kartom.Manje povrine predstavljene u krupnim mjerilima 1 : 500 1 : 1000 pa
sve do 1 : 10000 nazivamo planom a vee povrine predstavljene u sitnom mjerilu 1 :
10000 i sitnijim 1 : !5000 1 : 50000 1 : 1000000 itd. nazivamo kartom.
2.Pojam horizontale i vertikale
"avnina koja sa vertikalom zatvara pravi ugao #0$ naziva se horizontalna ravnina.
%ko kroz dvije vertikale postavimo ravninu takvu ravninu nazivamo vertikalnom ravninom.
3.Geoet!ki in!tr"menti #vi!ak$ li%ela$ pantljika$ letva$ ravnja&a i poravnja&a$ prizme'
&isak'na terenu u jednoj taki vertikalu posti(emo pomou viska koji visi na kon)u koji
stoji vertikalno kada visak slo*odno i mirno visi.
+i*ela'slu(i za horizontiranje i vertikaliziranje osovina i ravnina kod geodetskog pri*ora
,antljika'-u(ina se direktno mjeri letvom ili pantljikom. +etva je drvena motka
pravougaonog presjeka du(ine . ili 5 metara.
,rizme'upotre*ljavaju se za iskolavanje okomi)a.
"avnjaa je letva o*ino sa ugra/enom )jevastom li*elom
,odravnjaa je letva o*ino sa ugra/enom )entrinom li*elom
(.Si!tem mjera
Mjerimo uglavnom du(ine i uglove.0a terenu se mjere visinske razlike izme/u taaka a na
planu povrine i par)ele.Mjeriti du(inu znai uporediti je sa nekom drugom du(inom koja je
uzeta za jedini)u."ezultat mjerenja je *roj koji nam ka(e koliko se puta jedini)a du(ine
nalazi u mjerenoj du(ini.
).I!kol&avanje prav*a i okomi*e
%ko na terenu tre*a tre*a iskoliti prava) iz neke take koja sa nekim prav)em zatvara pravi
ugao ili iz neke take koja ne le(i na prav)u ka(e se da na terenu tre*a dii ili spustiti'
iskoliti okomi)u.
+.,jerenje "-ina na teren"
Mjerenje du(ina mo(e *iti: -irektno ' pantljika letva invarske (i)e i 1ndirektno: 2ptiko
3lektromagnetno iz pomonog trougla.-u(ina na terenu je materijalizovana sa dve krajnje
take.
..Pojam razmjere i razmjerni*i
-a *i smo iz*jegli preraunavanje du(ina sa terena na plan i o*rnuto kod numerikog
mjerila konstruie se i na)rta na planu grafiko linearno mjerilo'razmjernik.
"4zmjer4 je odnos izme/u du(ine neke du(i predst4vljene n4 )rte(u 5pl4nu k4rti6 i njoj
odgov4r4jue du(ine u prirodi koj4 je n4 )rte(u horizont4lno projektov4n4.
/.,jerenje "-ina na plan" i karti
2*inim lenjirom 5)m i mm6 od poetne do krajnje take prave linije na planu izmjerimo
koliko je )m i mm du(ina linije na planu. Mjerei du(ine na planu (elimo znati kolika je
odgovarajua du(ina u metrima na terenu.1zmjerenu du(inu mno(imo sa nazivnikom mjerila
plana pa do*ijemo horizontalnu du(inu.
0.Ski*e$ planovi i karte
11.2rijenta*ija karte
,ri orijenta)iji karte postavimo je na ravnu podlogu horizontalno. 7z lijevi ili desni oak
karte postavimo skoeni oak *usole koji je paralelan sa spojni)om 0'8.2kreemo podlogu
karte zajedno sa kartom i *usolom dok na *usoli sjevernim krajem igle ne proitamo podjelu
0$ odnosno deklina)iju. 7 tom momentu karta je orijentirana.
11.,jerenje azim"ta
12.Kote$ izohip!e
1zohipse su t4kve z4miljene 5n4jee krivud4ve6 linije koje n4 geogr4fskim k4rt4m4
povezuju mjest4 iste n4dmorske visine.
9ote su nadmorske visine taaka.
13.Pa terena$ paomjeri
0a odre/enom planu'karti visinska razlika izohipsa je jednaka dok se horizontalni razmak
izohipsa stalno mijenja. :amo gdje je horizontalni razmak vei pad terena je manji i o*rnuto
&isinska razlika naziva se apsolutni pad.
,adomjer je sprava za mjerenje padova odnosno za mjerenje vertikalnih uglova na terenu.
1zra/eni su na prin)ipu viska ili na prin)ipu li*ele.
1(.Snimanje ta&aka na teren"
%ko za neku taku imamo izmjerene podatke na terenu pomou kojih je taku mogue
na)rtati na plan ka(emo da je taka poznata.-a *ismo neku taku na)rtali na planu moramo
na terenu snimiti neke veliine pomou kojih e taka *iti na)rtana na plan.9ada
odre/ujemo nepoznatu taku polazimo od neke druge poznate take.%ko nema poznatih
taaka usvajamo jednu nepoznatu kao poznatu i onda odre/ujemo druge nepoznate take.
1).3a&"nanje povr4ina zemlji4ta
8raunamo povrinu itavog snimljenog terena koji o*uhvata sve o*razovane grupe zatim
raunamo pojedine grupe pa sumu njihovih povrina izjednaimo na ukupnu povrinu
snimljenog terena i na kraju sraunamo pojedine par)ele u svakoj grupi pa njihovu sumu
izjednaimo na povrinu grupe.
1+.Par*ele i ome5avanje par*ela
,ar)ela je ome/eni dio zemljine povrine istog vlasnika i iste kulture a nalazi se u istoj
katastarskoj optini.
1..,etoe mjerenja 6iltra*ije i in6iltra*ije
;<=>?< @4 >?A<BCD4E< FCG=A4HCI< J>K<J> L>?CI<GC=C M4 ?CA<N=M< C CM?CA<N=M<.
O>? ?CA<N=MCP J<=>?4 FCG=A4HCIQ Q=DABQI<J> M<L>RA<?MCJ JI<A<E<J M4 =<A<MQ CGC Q
G4S>A4=>ACIRNCJ QRG>DCJ4 4 N>? CM?CA<N=MCP >M4 R< >?A<BQI< M4 >RM>DQ L>@M4D4E4
M<N>T >? FC@CUNCP RD>IR=4D4 =G4.
VMFCG=A4HC>M4 RD>IR=D4 M<N>T =G4 J>TQ R< Q=DA?C=C M4 I<?4M >? RGCI<?<WCP M4UCM4:46
JI<A<E<J NCX< C >=CH4I4 5Q RGCDQ Q >TA4MCU<M>J LA>R=>AQ6 S6 RCJQG4HCI>J NCX< C
>=CH4I4 5Q >TA4MCU<M>J LA>R=>AQ6 D6 QLQX=4E<J D>?< Q CMFCG=A4HC>M< SA4@?< C
JI<A<E<J QLCI4E4 5@4=D4A4E<J SA4@?4 L>J>WQ QR=4D4 A<TCR=A>D4E<J LA>=>N< L>J>WQ
LA<GCD46 T6 L>J>WQ HCGCM?ACUMCP CMFCG=A>J<=4A4 A4@GCUC=< N>MR=AQNHCI<
1/.,o"l i koe6i*ijent oti*anja #ra*ionalna metoa'
2dnos ukupne zapremine vode koja otekne sa nekog podruja u odre/enom vremenskom
intervalu i zapremine padavina koja u istom vremenskom intervalu dospiju na to podruje
predstavlja koefi)ijent oti)anja.
9oliinu vode koja se slije sa jedini)e povrine u jedini)i vremena naziva se modul oti)anja
ili spe)ifino oti)anje a izra(ava se u lYsYha m
Z
YsYha ili 1YsYm
!
.
10.7&e!talo!t i ra!pro!tranjeno!t paavina
7estalost padavina je podatak koji ukazuje na zakonitost pojave padavina u odre/enom
vremenskom periodu na odre/enom periodu.
"asprostranjenost padavina zavisi od reljefa kretanja vazdunih masa itd.
21.8e6ini*ija i o!novni zakoni hiro!tatike
[idrostatika je nauka koja se *avi ponaanjem tenosti u stanju mirovanja.
,askalov zakon je temeljni zakon hidrostatike koji se *avi prenoenjem pritiska u tenosti.
[idrostatiki pritisak je pritisak koji nastaje uslijed te(ine same tenosti.
21.8e6ini*ija i o!novni pojmovi hiroinamike
[idrodinamika je nauka koja se *avi kretanjem tenosti i uzro)ima z*og kojih kretanje
nastaje
22.2!novni elementi kanala
,roti)ajni profil okvaeni o*im irina vodnog ogledala hidrauliki radijus du*ina kanala
nagi* pokosa
23.9rtanje trapezno: i tro":aono: pro6ila kanala i 6orm"le
2(.Prora&"n proti*aja po ,anin:"
2).;irometrij!ko mjerenje nivoa voe
&odostaj je razlika izme/u nivoa vode i nekog referentnog polo(aja.
Mjerenje vodostaja se vri svaki dan u \ sati ujutro.
2+.;irometrij!ko mjerenje %rzine te&enja voe
]rzina teenja vode se najee mjeri pomou hidrometrijskog krila ,itotove )ijevi ili
plovka.
2..;irometrij!ko mjerenje proti*aja #po!"e$ prelivi$ vooizlivi$ voomjeri$
vol"metrij!ki mjera&i'
,omou posude se koristi kada se radi o malim protokama.
,relivi su pregrade sa usjekom razliitog o*lika koje se koriste za mjerenje manjih i srednjih
potoka vode u otvorenim kanalima i vodoto)ima.
2/.;irometrij!ko mjerenje nano!a
20.2re5ivanje potre%nih oza :ip!a za :ip!ovanje #zaatak'
31.2re5ivanje potre%nih oza kre&a za kal*iza*ij" #zaatak'
31.2re5ivanje potre%nih oza !tajnjaka za h"miza*ij" #zaatak'
32.2re5ivanje potre%nih oza mineralnih 5"%riva #zaatak'
33.Prora&"n "ti*aja prekomjerne vla-no!ti zemlji4ta na prino! #zaatak'
3(.2!novni elementi za projektovanje rena-e
2snovni elementi su: kamen ljunak snopovi prua daske i sl.
3).2re5ivanje ra!tojanja izme5" renova metoom ;o:ha"ta
3+.Projektovanje otvorenih kanala
3..Tran!pira*ioni koe6i*ijent i metoa ore5ivanja poten*ijalne ET po Thorntvaite<"
Metoda po :hornt^aiteu se koristi za pro)jenu poten)ijalne evapotranspira)ije u umjereno
vla(nim klimatskim uslovima. ,otre*no je poznavati samo vrijednost srednje mjesene
temperature zraka.
:ranspira)ioni koefi)ijent je veliina re)iprone produktivnosti transpira)ije a pokazuje
koliko *iljka utroi vode za stvaranje jedini)e suve supstan)e
3/.=oni %ilan! zemlji4ta i ore5ivanje manjka voe
9vantitativnom analizom osnovnih komponenti hidrolokog )iklusa na odre/enom prostoru
u odre/enom vremenskom periodu dolazimo do vodnog *ilansa.
7koliko je priliv vode od padavina u tlo manji od poten)ijalne evapotranspira)ije rezerva
pristupane vode u tlu e se smanjiti a *ilansnim postupkom ustanovljeni podatak o manjku
vode ukazati na potre*u navodnjavanja.
30.>r"to i neto norma navonjavanja
(1.,etoe mjerenja intenziteta erozije voom i vjetrom
(1.Projektovanje %anketa i tera!a
(2.?ta je ovonjavanje@
_?D>?E4D4E< I< J<GC>A4=CDM4 JI<A4 N>I4 R< L>?Q@CJ4 Q HC`Q LACNQL`4E4 C
>?R=A4ECD4E4 DCXN4 L>DAXCMRNCP CGC L>=L>DAXCMRNCP D>?4 C@ M<N>T L>?AQUI4.
(3.Koji je :lavni *ilj ovonjavanja poljoprivreno: zemlji4ta@
aG4DMC HC` I< >=NG4E4E< RQDCXM< D>?< C RLACI<U4D4E4 LA<N>JI<AM>T DG4K<E4
LA>C@D>?M>T ?CI<G4 LA>FCG4 =G4 >?M>RM> L>S>`X4E4 LA>C@D>?MCP >R>SCM4 =G4 C
QRG>D4 @4 A4R= SC`4N4.
((.Koji !" ne:ativni a!pekti prekomjerno: vla-enja@
bA<N>JI<AM4 DG4T4 M<T4=CDM> Q=CU< M4 >?DCI4E< LA>H<R4 SC`M< LA>C@D>?E< A4@D>I
D<WCM< NQG=QAMCP SC`4N4 LA>H<R< Q =GQ C >N>GCX.
().Kakv" hemij!k" reak*ij" imaj" zamo&varena i vla-na zemlji4ta@
(+.Koji !" pozitivni a!pekti ovonjavanja zemlji4ta@
c=D4A4IQ R< QRG>DC @4 M<RJ<=4M LACR=QL J<P4MC@4HCI< C LA4D>A<J<M> C@D>B<E<
L>=A<SMCP 4TA>=<PMCUNCP JI<A4d LA>?QK4D4 R< L<AC>? N>ACX=<E4 =G4d L>D<W4D4 C@S>A
NQG=QA4 N>I< R< J>TQ Q@T4I4=C C R=D4A4IQ QRG>DC @4 ECP>D> S>`< QN>AI<E4D4E<d
R=D4A4IQ R< L>D>`MCIC D>?M>'D4@?QXMC QRG>DC Q =GQ C @?A4DCI< >NAQK<E< @4 A4R=
SC`4N4 Q@ J4E< LACRQR=D> S>G<R=Cd L>R=CKQ R< D<WC LACM>RC.
(..Koji !" !a!tavni ijelovi ovonih !i!itema@
"e)ipijent glavni odvodni kanal kolektorski kanal detaljna mre(a o*odni kanal
eksploata)ioni ure/aji i o*jekti na mre(i putna mre(a pumpna stani)a.
(/.?ta je re*ipijent@
"e)ipijent 5vodoprijemnik6 ima zadatak za pravovremeno prihvati sakupljenu suvinu vodu
iz odvodnog sistema.:o mo(e *iti jaruga rijeka ponor jezero i sl.
(0.Koja je "lo:a :lavno: ovono: kanala@
:ransport sakupljene vode iz odvodnog sistema u prav)u re)ipijenta.
)1.Koja je "lo:a kolektor!kih renova@
,rihvatju sakupljenu vodu iz detaljne mre(e i vre njen transport u prav)u kanala vieg
ranga ili glavnog odvodnog kanala
)1.Koja je "lo:a etaljne mre-e@
8akupljanje vika vode iz proizvodnih par)ela
)2.Koji !" ek!ploata*ioni "re5aji i o%jekti na mre-i za ovonjavanje@
7stave ahtovi piezometri mostovi propusti i sl.
)3.?ta !" :ravita*ioni ovoni !i!temi@
,rimjenjuju se u sluaju kada je nivo vode u re)ipijentu ni(i od nivoa vode u glavnom
odvodnom kanalu
)(.Kaa !e kori!te *rpni ovoni !i!temi@
,rimjenjuju se u sluaju kada je nivo vode u re)ipijentu vii od nivoa vode u glavnom
odvodnom kanalu
)).Na &em" je za!novana o!novna kon*ep*ija rje4avanja ovonjavanja@
)+.Si!tem!kom kanal!kom mre-om !e evak"i4eA
8istemskom kanalskom mre(om vri se prikupljanje suvine povrinske vode i vode iz
aktivnog dijela profila tla i njen transport u prav)u kanala vieg ranga koji e je izvesti iz
odvodnjavanog podruja.
)..Na kojim zemlji4tima !e primjenj"je !i!tem!ka kanal!ka mre-a za ovonjavanje@
Za zemljita u kojima voda u aktivnom dijelu profila stagnira z*og prisustva nepropusnog
sloja ispod njegove povrine i koji onemoguava prirodno kretanje povrinskih voda u
du*lje slojeve.
)/.Na kakvim zemlji4tima !e prete-no primjenj"j" !i!temi vo!tre4e %a"la*ije@
Za te(e tipove zemljita i za zemljita na nepropusnoj podlozi.
)0.Koje !" vije 6orme vo!tre4ne %a"la*ija@
Moderna forma *aula i izvorna forma *aula
+1.Koje !" :lavne razlike izme5" izvorne i moerne vo!tre4ne %a"la*ije@
1zvorna forma'irina *aula .'em du(ina im nije ograniena jer su na ravnim terenima
formirane *razde najee *ile neprotone. &oda gui i ometa rast usjeva i mogla se
evakuisati evapotranspira)ijom.
Moderna forma'irina *aula 10'Z0m du(ima 100'Z00m. &isina izdignutog dijela !0)m za
ratarske usjeve .0)m za travnjake.&la(nost tla na formiranim par)elama je neujednaena
kao i neujadnaen porast usjeva jer voda nema vremena da se dovoljno infiltrira.
PITANJA ZA TEST II
1. fta je navodnjavanje ili iriga)ijag
0avodnjavanje je meliorativna mjera kojom se u nedostatku padavina nadokna/uje defi)it
vode u tlu i stvaraju povoljni uslovi za rast *iljaka.
!. 9oji je primarni zadatak navodnjavanjag
,rimarni zadatak navodnjavanja je *or*a protiv sue i njenih negativnih posljedi)a tokom
)ijelog perioda vegeta)ije uzgajanih kultura
Z. 2sim primarnog zadatka navodnjavanje se koristi i za:
hertiga)iju 5ishranu *iljaka u kom*ina)iji sa navodnjavanjem6 protivmraznu zatitu
desaliniza)iju 5ispiranje soli iz zemljita6 fitosanitetsku iriga)iju 5primjenu zatitnih
sredstava u kom*ina)iji sa navodnjavanjem6 hla/enje usjeva i dr.
.. 9oje su *itne oso*ine vode za navodnjavanjeg
hizike oso*ine 5temperatura mutnoa6 hemijska svojstva 58alinitet'sadr(aj soli kationi i
anionid hraniva i ostalod mikro*ioloke oso*ine..
5. 9oji parametri odre/uju hemijski kvalitet vode za navodnjavanjeg
8alinitet 5sadr(aj soli kationi i anioni6 hraniva ostalo.
e. fta predstavlja *ilansiranje potre*a vode za navodnjavanjeg
\. 9oji su razlozi prognoziranja potre*e za navodnjavanjem u projektnoj fazig
i. 9oja su kljuna tri podatka koja se koriste za prognozirane potre*a za vodomg
#. fta znae skraeni)e ,3: i 83:g
10. fta znai skraeni)a "+&,g
11. 9oji je najei nain izraunavanja vodnog *ilansag
1!. fta odre/ujemo *ilansiranjem potre*a vode za navodnjavanjem u fazi eksploata)ijeg
1Z. 9oje su metode na osnovu kojih se odre/uje vrijeme navodnjavanjag
1.. 9oji postup)i spadaju u metode na *azi praenja stanja vla(nosti zemljitag
15. 9oji su glavni naini navodnjavanjag
1e. 9oji su o*li)i povrinskog navodnjavanjag
1\. 9oji su naini prelijavenja u zavisnosti od naina pripreme zemljita i polo(aja upusne
*razde u par)elig
1i. ,relijevnje niz irinu zalijevne par)ele mo(e *iti:
1#. ,relijevanje niz prorodnu padinu primjenjuje se na par)elama sa padom od:
!0. fta je potapanje i na koji nain se mo(e ostvaririg
,otapanje je povrinsko navodnjavanje povrina tla kada se ono du(e ili krae vrijeme u
potpunosti potapa odnosno prekriva slojem vode de*ljine 10'!0)m koja se lagano infiltrira
u tlo.2stvaruje se na taj nain tako to se povrina skoro idealno poravna i malim zemljanim
nasipima visine Z0'ak )m izdijeli na manje kasete povrine do 1 ha koje se zatim pune
vodom odnosno potapaju.
!1. fta je infiltra)ija ili par)ijalno potapanjeg
!!. 9oji su vidovi infiltra)ijeg
!Z. fta se podrazumijeva pod podzemnim navodnjavanjem ili su*iriga)ijomg
!.. fta je kienjeg
0ain navodnjavanja kada se voda do mjesta primjene dovodi sistemom )ijevi pod
pritiskom a zatim pose*nim napravama raz*ija u sitne kaplji)e koje padaju na tlo.
!5. 9oji su dijelovi kinih sistemag
!e. 2d ega se sastoji )ijevna mre(ag
!\. fta su rasprskivai i kakvi mogu *itig
!i. 9oji su tipovi sta*ilnih rasprskivaag
!#. ,rema radnom pritisku rotirajui rasprskivai se dijele na:
Z0. 8istem kotrljajuih kinih krila sastoji se od:
Z1. 0a kakvim par)elama se koristi sistem navodnjavnanja kotrljajuim kinim krilimag
Z!. 9oji su dijelovi :ifon sistema za navodnjavanjeg
ZZ. fta je ]um sistem
Z.. 9oje su osnovne karakteristike Mini*um sistema za navodnjavanjeg
Z5. 9oji je sistem rada &odomatik 5higromatik6 sistema za navodnjavanjeg
Ze. 8utina navodnjavanja po sistemu ]a'"hon je u:
Z\. 8utina navodnjavanja kapanjem sastoji se u:
Zi. 9oji su osnovni dijelovi sistema za kapanjeg
Z#. 9oji su osnovni tipovi kapaljkig
.0. 9oje su prednosti navodnjavanja kapanjemg
.1. 9oje su mane navodnjavanja kapanjemg
.!. fta se podrazumijeva pod konzerva)ijom zemljitag
.Z. fta je erozija
... 9oje su osnovne vrste i o*li)i erozijeg
.5. 2*li)i vodne erozije su:
.e. 7*rzana erozija mo(e *iti:
.\. 2*li)i du*inske erozije su:
.i. 9oji je najte(i o*lik du*inske erozijeg
.#. 9oje su tete od erozijeg
50. 9oji su osnovni faktori koji utiu na pojavu erozije i na njenu veliinug
51. 9oji su klimatski i hidroloki faktori osnovni inio)i erozijeg
5!. 9oje su razlike erozije nastale djelovanjem vjetra od vodne erozijeg
5Z. 9onfigura)ija terena utie na pojavu erozije sledeim faktorima:
5.. 0a koje naine *iljni pokriva titi zemljite od erozijeg
55. 9ako o*rada zemljita smanjuje erozijug
5e. 9oje osos*ine zemljita imaju pose*an uti)aj na njegovu erozijug
5\. 0a osnovu ega se o)jenjuje intenzitet erozijeg
5i. 9onzerva)ione mjere mogu *iti:
5#. 9oje su konzerva)ione agrotehnike mjereg
e0. fta je podrivanjeg
e1. 9oje su konzerva)ione *ioloke mjereg
e!. 9oje su tehnike mjere konzerva)ijeg
eZ. fta su *ankete i na kojim terenima se koristeg
e.. fta su gradonig
e5. 7 emu se ogleda uloga mikroakuimula)ijag
ee. 9oji su osnovni metodi koji se koriste za od*ranu od poplavag
e\. 9ako su podijeljene meliorativne mjereg
ei. 9od kojih zemljita u naim uslovima se izvodi fosfatiza)ija i z*og egag
e#. fta se podrazumijeva pod humiza)ijomg
\0. 9ojim sredstvima se najee izvodi humiza)ija zemljitag
\1. ]lagovremena i pravilna o*rada zemljita ima svoje )iljeve a to su:
\!. 9oje oso*ine zemljita najvie popravljamo *lagovremenom i pravilnom o*radomg
\Z. fta je podrivanje zemljitag
\.. 9oji su efekti podrivanjag