You are on page 1of 3

Energetski status BiH

Bosna i Hercegovina (BiH) nakon raspada Jugoslavije (1992. godine),


doivljava velike ekonomske i politike promjene. Po trenutnom ureenju
Bosna i Hercegovina je decentralizovana i sastoji se od dva entiteta i distrikta:
Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brko. Sloenost politikih i
organizacijskih struktura protee se na energetski sektor, gdje entiteti
nadgledaju i posjeduju tri preduzea za proizvodnju i prodaju elektrine
energije, naftnu rafineriju, transport i distribuciju prirodnog gasa i rudnike
uglja, dok postrojenja za grijanje padaju pod nadlenost optinskih
(Republika Srpska) ili kantonalnih (Federacija BiH) vlada.

Potronja energije po trenutnom intenzitetu, uestvuje sa 20% u GDP-ju Bosne i
Hercegovine. Prema pretpostavkama iz 2000. godine, domainstva i komercijalni sektor
uestvuju sa oko 50% u ukupnoj potronji energije.
Bosna i Hercegovina iskoritava svoje brze planinske tokove i rijeke potencirajui
proizvodnju elektrine energije putem hidroelektrana.
Osnovni izvori primarne energije u Bosni i Hercegovini su hidro i termoelektrane (koje
koriste ugalj), i pokrivaju preko 62% od ukupne potronje primarne energije.
Teoretski potencijal Bosne i Hercegovine u hidroelektrinoj energiji iznosi 8.000 MW, dok
tehniki potencijal iznosti 6.800 MW, a ekonomski 5.800 MW. Trenutno instalirani
kapacitet iznosi 2.052 MW (53% ukupno proizvedene energije), naznaava znaaj
hidropotencijala za Bosnu i Hercegovinu, iako je u velikoj mjeri neiskoriten (svega 37%
od ekonomskog potencijala).
Znaajan je broj prilika za potencijalne investitore, i veinom se odnose na
infrastrukturne projekte na Drini, Neretvi, Bosni, Uni, Trebinjici i Vrbasu, ali i na razvoj
preko 200 malih hidroelektrana na drugim rijekama.
Kao dodatak tome, Bosna i Hercegovina posjeduje velike potencijale za iskoritavanje
energije iz obnovljivih izvora, poput energije dobijene iz vjetra, solarne energije, energije
biomase i geo-termalne energije.
Bosna i Hercegovina, a naroito juni dio drave, je identificirana kao izuzetan region za
izgradnju elektrana na vjetar. Prema posljednjim istraivanjima domaih i inostranih
eksperata, potencijal Bosne i Hercegovine ima koeficijent iskoristivosti vei za 30% od
prosjeka EU, i najvei potencijal na Balkanu.
Nadalje, Bosna i Hercegovina ima znaajne rezerve smeeg ugljena, lignita i treseta, i
procjenjuje se na koliinu preko 6 milijardi tona. Tri glavna nalazita ugljena su u
tuzlanskoj regiji, regiji Centralne Bosne i u bazenu Gacko. etiri termalne elektrane su u
ovim oblastima, i koriste domae izvore uglja i lignita, i iskoritavaju svoje pune
kapacitete. Navedene rezerve uglja nude niz prilika za investitore u infrastrukturne
projekte poput novih rudnika i novih termalnih elektrana, kao i postrojenja sa
proizvodnju tenih goriva iz treseta.Kao dotatak tome, istraivanja pokazuju da u Bosni i
Hercegovini postoji niz obeavajuih nalazita nafte.
Plinski sistem u Bosni i Hercegovini ukljuuje 191 km glavnog gasovoda, sa godinjim
kapacitetom od 1 milijarde m3, kao i razvijen sistem distribucije, posebno u Sarajevu. U
odnosu na dugorone potrebe za plinom, potranja moe dosei nivo izmeu 2 i 3
milijarde m3. Stoga, nedvojben je dalji razvoj plinskog sektora u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini u strukturi ukupne potronje energije najzastupljeniji je ugalj sa
45,3%, zatim tena goriva sa 21% i drvna masa sa 20,5 %. Ostale forme energije
(hidroenergija, prirodni gas i uvozna elektrina energija) uestvuju sa 13,1% u ukupnoj
potronji.

Domainstva su najvei potroai sa udjelom od 52%, industrija i transport uestvuju sa
20%, sektor usluga sa 6% i poljoprivreda 2%. U domainstvima se najvie troi drvo
iznad 57%, zatim elektina energija 18,7%, te ugalj 10%. U industriji u ukupnoj
potronji najzastupljenija je elekrtina energija sa 42%, zatim tena goriva 22%, ugalj
16% i prirodni gas 15%. U sektoru transporta potronja dizel goriva je 57,8% a benzina
40,4%. U sektoru usluga najzastupljenija u ukupnoj potronji je elektrina energija sa
64%, a u poljoprivredi dizel gorivo sa 88%.

U Bosni i Hercegovini nema proizvodnje energije iz obnovljivih izvora izuzev malih
hidroelektrana u Federaciji BiH ukupne instalisane snage 23,7 MW i u Republici Srpskoj
ukupne instalisane snage od 14 MW. to se tie biomase 1,5 milion tona ogrevnog drveta
ne moe se smatrati obnovljivim izvorom jer ne postoje nikakvi podaci o kontroli
odrivosti ovog izvora. Za sada nema akcionog plana za promociju obnovljivih izvora
energije niti zakonske regulative na nivou drave niti na nivou entiteta. Nema ni
numeriki izraenog cilja koji bi procentualno iskazao koliko se iz ukupne potrebe za
energijom moe pokriti iz obnovljivih izvora.

Podaci su uzeti iz Studije energetskog sektora BiH koja je predstavljena poetkom aprila
2008. Studiju je izradio konzorcij na elu sa EIHP (Energetski istitut Hrvoje Poar),a
projekat je podrala Svjetska Banka. Ovo je prva sveobuhvatna razvojna studija
energetskog sektora Bosne i Hercegovine koja moe biti dobra podloga za izradu
strategija kako na entitetskim razinama tako i na dravnoj razini, a moe posluiti i kao
podloga za izradu akcijskih planova te poslovnih planova razliitih energetskih subjekata
u BiH.
Hidropotencijal Bosne i Hercegovije koncentriran je na 8 rjenih baza, ukupne
duine 9,012 km
Teoretski hidropotencijal je 99,256 GWh/godinje to smjeta BiH na 8. mjesto u
Evropi.
U BiH trenutno je instalisan hidrokapacitet od 2054MW.
Preliminarne studije od strane GTZ indiciraju da u BiH postoji ekonomski potencijal za
razvoj priblino 600 MW elektrine energije na bazi vjetroenergije do 2010. godine.
Prema mjerenjima koja datiraju iz prijeratnog perioda, na regionu od Trebinja preko
Mostara do Bugojna iskazane su vie nego obeavajue vrijednosti. Isti rezulatati
mjerenja potvreni su i nekim izvedenim u skorije vrijeme, prema kojima postoji veliki
region sa brzinom vjetra veom od 10m/s na visini od 10 metara, vie od 150 dana u
godini.
Vjetro-atlas na nivou drave ne postoji, a istraivanja u ovoj oblasti su
sporadina.
Nema postrojenja koja su u operaciji, izuzev nekih koja su u fazi pripreme i
gradnje.
Interes za izgradnju vjetroelektrana u BiH postiji. Kompanija Vran-Duki iz
Tomislavgrada podnijela je zahtjev i projektnu dokumentaciju za izgradnju
vjetroelektrane sa 57 vjetrostubova na lokaciji Gradina u opini Tomislavgrad. Kompanija
Ivovik iz Livna, takoer, je podnijela zahtjev za dodjelu koncesije za izgradnju
vjetroelektrane sa 24 vjetrostuba na lokaciji Ivovik, opina Livno.

U okviru projekta, kojeg je finansirala Ambasada panjolske u BiH, na 10 mikro lokacija
od Livna do Ravnog izvrena su mjerenja vjetra, a utvreno je da na tri lokacije (Livno,
Mesihovina, Velika Vlajna) postoji mogunost komercijalne proizvodnje elektrine
energije.
Austrijska kompanija Windkraft Simonsfeld GmbH pokrenula je postupak za dodjelu
koncesija za koritenje graevinskog zemljita na platou Podveleja u cilju izgradnje
vjetroelektrana. Radi se o parku vjetroelektrana sa 30 vjetroturbina ukupne snage 60
MW. Prva faza predvia instalisanje dvije vjetroturbine od po dva megavata na lokaciji
Sveta gora, a koji bi se realizovali u toku 2007. i 2008.

Sa solarnom iradijacijom od 1,240 kWh/m2/godinje na sjeveru zemlje i 1.600
kWh/m2/godinje na jugu, uslovi za koritenje solarne energije u Bosni Hercegovini su
prilino povoljni.
Godinji prosjek dnevne solarne iradijacije varira izmeu 3.4 4.4 kWh/m2.
Tehniki potencijal je 685 PJ ili 6,2 puta vei nego ukupna energetska potreba za
primarnom energijom u 2000. godini.
Dvogodinji istraivaki projekt "Studija mogunosti koritenja i promocije razvoja izvora
solarne energije u BiH", kojeg sa 204.000 eura finansira Vlada panije, utvrdie podruja
u BiH gdje je mogue koristiti solarnu energiju. Projektom je obuhvaena analiza
postojee ponude solarne termike i fotonaponske tehnologije u Bosni i Hercegovini,
analiza institucionalnog, regulatornog i zakonskog okvira i moguih instrumenata
finansijske podrke. Sadri i prijedlog stratekih smjernica za razvoj solarne energije,
instaliranja pilot projekata solarne termike i fotonaponske energije i izrade edukativnog
programa o solarnoj tehnologiji.