clubture-knjiga-HR.indd 1 15.11.

2007 3:54:57
clubture-knjiga-HR.indd 2 15.11.2007 3:54:59
studeni 2007.
izdavač Savez udruga Klubtura/Clubture
glavna urednica Dea Vidović
autori Sanjin Dragojević, Kruno Kardov, Ivana Pavić, Katarina Pavić,
Janja Sesar, Dea Vidović, Emina Višnić
lektura & korektura Nataša Sulić
prijevod Tatjana Vlašić
proof reading Sara Nikolić
dizajn & ilustracije Jadranko Marjanović
financije Sofija Dobrić & Ružica Gajić
adresa SU Klubtura, Svačićev trg 1, Zagreb
tel +385 1 45 72 591
fax +385 1 45 72 592
e-mail clubture@clubture.org
url http://www.clubture.org
tisak Gipa
naklada 750
“Tiskanje ove publikacije omogućeno je temeljem financijske potpore
Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u skladu s Ugovorom broj
421-02/04-PP-7/01-2. Mišljenja izražena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i
ne izražavaju nužno stajalište Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Zagreb, Kušlanova 27,
http://zaklada.civilnodrustvo.hr”
Ministrastvo kulture Republike Hrvatske
ISBN 978-953-95994-0-7
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu pod brojem 650514.
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim
uvjetima 2.5 Croatia ako nije drugačije izričito navedeno. Licencu možete naći na:
http://creativecommons.org/licenses/by-sa/2.5/hr/
clubture-knjiga-HR.indd 3 15.11.2007 3:54:59
clubture-knjiga-HR.indd 4 15.11.2007 3:54:59
sanjin dragojević
VAŽNOST MIKROIMPULSA U KULTURI: PRIMJER CLUBTUREA · 7
dea vidović
UVOD · 11
dea vidović
RAZVOJ HRVATSKE NEZAVISNE KULTURNE SCENE
(1990.–2002.) ILI ŠTO SVE PRETHODI MREŽI CLUBTURE · 13
emina višnić
MREŽA CLUBTURE · 31
emina višnić
CLUBTURE VREMEPLOV · 37
CLUBTURE PROGRAMI
dea vidović & emina višnić
clubture – hr · 49
emina višnić
kultura aktiva · 53
emina višnić
edukacija – izgradnja kapaciteta civilnog kulturnog sektora · 57
katarina pavić
04-megazin za hakiranje stvarnosti · 63
janja sesar
portal kulturpunkt.hr, http://www.kulturpunkt.hr · 67
emina višnić
regionalna inicijativa clubturea · 71
VAŽNO JE ZNATI! · 75
kruno kardov & ivana pavić
CLUBTURE: PROFIL ORGANIZACIJA I SURADNIČKE PRAKSE · 79
CLUBTUREOVA LISTA · 107
SADRŽAJ
5
clubture-knjiga-HR.indd 5 15.11.2007 3:54:59
clubture-knjiga-HR.indd 6 15.11.2007 3:54:59
PcLogodišnjica jcdnc organizacijc ili mrcžc nc ukazujc na dugo raz-
dobljc ukoliko sc nc radi o ncprofiLnom sckLoru, odnosno civilnom
drušLvu. Tada sc ukupno viđcnjc mijcnja i ovakva obljcLnica govori
u prilog Lvrdnji kojom sc dajc priznanjc onima koji su ih nc samo
uLcmcljili vcć i vodili. To jc još Ločnijc ukoliko jc rijcč o Jugoistočnoj
Europi u razdoblju kojc karakLcrizira svcopćc smanjcnjc mcđuna-
rodnog inLcrcsa za rcgiju i rcgionalnc inicijaLivc.
U čcmu sc daklc krijc Lajna uspjcha Clubturca, nc samo u okvi-
ru hrvaLskih vcć i rcgionalnih Lc poscbicc curopskih razmjcra` Pri-
jc svcga, radi sc o novoj gcncraciji mrcža projckLnog Lipa. Mrcžc
osamdcscLih i dcvcdcscLih godina – razdobljc kojc obiljcžava bujanjc
nadnacionalnih, poscbicc sLrukovnih mrcža u kulLuri – vođcnc su
načclom “biLi prisuLan i usposLaviLi konLakL”. To su prijc svcga in-
íormacijsko-komunikacijskc mrcžc čija projckLna pozadina posLoji u
vidu jačanja iníormacijskog kapiLala i kapiLala zagovaranja pojcdinih
inovaLivnih inicijaLiva i shcma suradnjc. Pojcdinc zcmljc Europskc
Unijc, jcdnako kao i mcđunarodni projckLni i koprodukcijski naLjc-
čaji i oblici suradnjc, omogućuju i projckLnu suradnju kao izvcdcnu i
drugu po važnosLi.
NasuproL Lomc, novc mrcžc prijc svcga íunkcioniraju kao hori-
zonLalnc projckLnc suradničkc plaLíormc opcraLivnog Lipa. 1cdino
projckLna suradnja dajc pojcdinim članicama mogućnosL opsLanka
VAŽNOST MIKROIMPULSA U
KULTURI: PRIMJER CLUBTUREA
7
clubture-knjiga-HR.indd 7 15.11.2007 3:55:01
unuLar mrcžc. OLud onc osnažuju i prcpoznaju kulLurnc i sociokul-
Lurnc razvojnc mikroimpulsc kao dominanLnu odrcdnicu djclovanja.
Djcluju, daklc, u dcccnLraliziranom okružju i od kulLurnc poliLikc
(bcz obzira radi li sc o nacionalnoj, rcgionalnoj ili lokalnoj razini)
Lražc dcccnLraliziranjc svih njczinih insLrumcnaLa (prijc svcga plani-
ranja, zakonodavsLva i financiranja) i mjcra (naLjcčaji, nagradc, sub-
vcncijc, uLcmcljivanjc zaklada iLd.).
OLud jc i u pcLogodišnjcm razdoblju mrcžc ClubLurc mogućc za-
mijcLiLi Lri razvojna ciklusa: razdobljc uLcmcljcnja (prvc dvijc godi-
nc), razdobljc izraziLo inLcnzivnc projckLnc suradnjc (sljcdcćc dvijc
godinc) Lc naposljcLku razdobljc orijcnLacijc prcma organizacijskom
razvoju, podizanju kapaciLcLa Lc sLraLcškom planiranju, kako na ra-
zini ukupnc mrcžc Lako i unuLar svakc organizacijc članicc. Ovakav
dinamičan razvoj nijc osLao nczamijcćcn unuLar curopskih okvira,
Lako da sc govori o zagrcbačkom iskusLvu dcccnLraliziranog djclova-
nja, odnosno o parLicipaLivnoj kulLurnoj poliLici koja biva zavijcna
odozdo.
To šLo jc ovaj razvojni ciklus prcpoznaL prijc svcga kao zagrcbački
govori i o nužnosLi daljnjcg dcccnLraliziranja mrcžc unuLar hrvaL-
skih ali i curopskih prilika, i Lo prijc svcga kad jc rijcč o 1ugoisLočnoj
Furopi. Akumulacija znanja i njcgovo kodificiranjc (pokazujc Lo i ova
publikacija) ncsumnjivo jamčc uspjcšno započinjanjc novog razvoj-
nog ciklusa klupski uLcmcljcnc kulLurc kao jcdnog od najinvcnLivni-
jih izvoznih proizvoda hrvaLskc kulLurnc sccnc.
—Sanjin Dragojević
8
clubture-knjiga-HR.indd 8 15.11.2007 3:55:01
9
clubture-knjiga-HR.indd 9 15.11.2007 3:55:01
clubture-knjiga-HR.indd 10 15.11.2007 3:55:01
PrijaLclji mi čcsLo kažu da nc kužc gdjc radim. 1a im na Lo odgovorim
da moja mama na Lakav upiL kraLko odvraLi da nc radim u banci.
Ili:
Prijc nckog vrcmcna vozim sc Lramvajcm. Idcm u urcd. Vozim sc
bcz karLc. I naravno, uđc konLrolor. Vidim ga. Nisam raspoložcna za
nadmudrivanjc.
On: Kartu.
1a šuLim i goLovo k’o iz rcvcra isučcm osobnu. On poglcda mcnc
pa osobnu pa mcnc pa kao da mu nijc baš najjasnijc zašLo mu dajcm
osobnu, a nc karLu, piLa bih li imala ncšLo proLiv da siđcmo na sljc-
dcćoj sLanici. Dapačc sjajno, Lo jc moja sLanica. NapusLimo Lramvaj
i konLrolor odmah priupiLa zašLo ncmam karLu. Krcncm s pričom o
žurbi, živčanoći, danu koji jc ncka sLrka-írka...
Taman šLo završih nabrajaLi, upiLa mc: A gdje radite?
Rckoh: Pa u Clubtureu.
U butiku?, odvraLi mi konLrolor.
Ma ne, u Clubtureu, to vam je NGO.
KonLrolor mc upiLno poglcda. Kažcm: pa nevladina organizacija
koja djeluje u kulturi, zapravo na nezavisnoj kulturnoj sceni, okuplja or-
ganizacije sa scene iz cijele zemlje, potičemo suradnju među njima, ali i
razmjenu njihovog programa...
Ma joj, idi više da te ne slušam, i evo ti osobna! Osobna mi sc našla u
rukama, a nogc vcć krcnušc daljc od konLrolora dok sam još govorila
i govorila i govorila.
Nckako sc i danas piLam jc li mc pusLio zaLo šLo sam mu bila sim-
paLična ili zaLo šLo mu sc svidio ClubLurc`
—Dea Vidović
UVOD
11
clubture-knjiga-HR.indd 11 15.11.2007 3:55:03
clubture-knjiga-HR.indd 12 15.11.2007 3:55:04
roctso tzvAN ovoatsTA
Tchnološkc Lransíormacijc kojc sc Lcmcljc, kako Manucl Castclls
[CasLclls, :ooo.] opisujc, na iníormacijskoj Lchnologiji u Sjcdinjcnim
Amcričkim Državama ±µ,o-ih vodc prcma usposLavljanju inLcrakci-
jc izmcđu drušLva Lc globalnc ckonomijc i svjcLskc gcopoliLikc, čijc
sc posljcdicc očiLuju u novim načinima proizvodnjc, komunikacijc i
življcnja. Ova jc Lchnološka promjcna bila osnova za drušLvcno-cko-
nomskc proccsc rcsLrukLuriranja Lijckom ±µ8o-ih, a poLom i ±µµo-ih.
FlcksibilnosL upravljanja, nova i jcíLina radna snaga, dcccnLralizacija
i umrcžcnosL poduzcća, svc vcća indusLrijalizacija i flcksibilno “rad-
no mjcsLo” poLaknuli su brojnc rcorganizacijc u poslovnim LvrLkama,
ali i brojnc drugc dramaLičnc posljcdicc u Lchnološkom, poliLičkom,
ckonomskom, drušLvcnom i kulLurnom živoLu.
Na polju kulLurc dolazi do sLandardiziranja unuLar kojcg amcrička
kulLura lako zauzima glavnc pozicijc širom svijcLa i prcuzima domi-
naciju u lokalnim kulLurama. Kao odgovor na Lo dolazi do svc vcćc
brigc za lokalno i rcgionalno, koju svc jasnijc i inLcnzivnijc promovi-
raju i curopskc kulLurnc poliLikc. Fkonomija jc ncodvojiva od novih
Lchnologija i vczana jc uz njihovu konLrolu. No, kako nas Frcdcric
Jamcson upozorava, možcmo govoriLi i o vczama kulLurnog i cko-
nomskog, gdjc sc proizvodi kupuju prijc svcga zbog imidža a nc Loli-
dea vidović
RAZVOJ HRVATSKE
NEZAVISNE KULTURNE SCENE
(1990.–2002.) ILI ŠTO SVE
PRETHODI MREŽI CLUBTURE
13
clubture-knjiga-HR.indd 13 15.11.2007 3:55:06
ko zbog njihovc uporabnc íunkcijc. UosLalom, 1amcson nadaljc izla-
žc da jc íormirana cijcla indusLrija kojoj jc cilj bio osiguraLi šLo bolju
Lržišnu poziciju svakog proizvoda. Naravno, rijcč jc o markcLingu
koji dizajnira imidž roba, pa Lako on posLajc La važna spona kulLurc i
ckonomijc. DrušLvo dcvcdcscLih jc drušLvo imidža, u kojcm sc roba
naprosLo csLcLski konzumira. I Lu 1amcson nalazi vczu ckonomskog
i drušLvcnog [1amcson, :oo¸.], pri čcmu sc Laj cíckL ponajboljc vidi
u svakodncvnom življcnju kulLurnc poLrošnjc, gdjc sc svc ljudskc ak-
LivnosLi prcLvaraju u kupovanjc, a i Michacl Hardt i Antonio Ncgri u
Imperiju upozoravaju na nckc posLmodcrnc Lcorijc kojc vide nepresta-
nu kupovinu i potrošnju roba te slike koje ih predstavljaju kao paradigme
postmodernog iskustva, naše kolektivno putovanje kroz hiperstvarnost
[Hard i Ncgri, :oo¸: ±¸¡].
Važno jc isLaknuLi da su dcvcdcscLc unuLar kulLurnog polja doni-
jclc još jcdan ícnomcn, a Lo jc učcsLalo íormiranjc kulLurnih mrcža
kojc u Lo vrijcmc posLaju vrlo popularna organizacijska inírasLruk-
Lura u Europi. Nckc od njih su nacionalnc, dok brojnc drugc zapravo
pokrivaju područjc kojc jc širc od državnoga, Lc su Lako íormiranc
inLcrnacionalnc mrcžc. Osnovanc su radi flcksibilnih načina surad-
njc Lc susrcLa svojih članova koji dijclc sličnc ili isLc problcmc i za-
jcdničkc inLcrcsc. Njihova popularnosL proizašla jc iz činjcnicc da su
svojim članovima osiguralc različiLc kanalc komunikacijc i suradnjc
kroz razmjcnu iníormacija puLcm mailing-lisLa, kroz rcdovnc susrcLc
na konícrcncijama, scminarima, radionicama, kroz zajcdnički rad na
projckLima ili kroz kombinaciju navcdcnih mogućnosLi. McđuLim,
do danas nisu usposLavljcni kriLcriji na Lcmclju kojih bi bilo mogućc
valoriziraLi rad mrcža, pa jc Lcško govoriLi kojc su sc od njih pokazalc
uspjcšnijima i íunkcionalnijima od drugih. Ovaj Lrcnd slijcdilc su i
posLLranzicijskc zcmljc kojc pokrcću i uključuju sc u brojnc mrcžc.
U razmaLranju poliLičkog, kolckLiviLcLi zauzimaju važno mjcsLo i
Lo upravo ono mjcsLo kojc jc poliLički odgovor na globalizaciju. ZaLo
sc i usposLavljaju programi kolckLiviLcLa i njcgovog očuvanja, nau-
šLrb individualnog i pojcdinačnog kojc propagira novi globalni su-
sLav. Nc zaboravimo da su dcvcdcscLc propagiralc idcologiju Just do
it! i Be yourself! Tako dcvcdcscLc, kako nas upozorava Charlcs Eschc,
i u okviru likovnih umjcLnosLi nasLojc susLav prilagodiLi individual-
nom umjcLniku, a nc prcispiLaLi sam susLav [Fschc, :oo¸: ±o:].
UnuLar Lakvog susLava, lokalnc inicijaLivc kojc su sc raširilc od src-
dinc dcvcdcscLih prcdsLavljalc su oLvorcn i ncspuLan prosLor druš-
Lvcnog, umjcLničkog i kulLurnog ckspcrimcnLa, iskoraka i odgovora
na posLojcću kulLurnu ponudu. Fschc isLičc da su umjetnici i kulturni
radnici koji promiču i zagovaraju takvu djelatnost smješteni unutar po-
litičke i gospodarske hegemonije kapitalizma [Fschc, :oo¸: ±o¸]. No,
koliko god La hcgcmonija ugrožava njihovu poziciju, ona jc ujcdno
i opravdanjc za drugačijc Lipovc djclovanja. Njihovi projckLi mogu
14
clubture-knjiga-HR.indd 14 15.11.2007 3:55:06
djclovaLi kao angažirani i nczavisni clcmcnLi, koji iako su u susLavu,
imaju prava na druga pravila jcr su njihovi insLrumcnLi prijc svcga
umjcLnički i kulLurni. Ovi projckLi su, poscžući za drugačijim i razli-
čiLim prisLupima i odnosima, upozorili na Lo da kulLura nacijc, spck-
Lakla i poLrošnjc nijc jcdina moguća opcija.
Fkonomski rasL i indusLrijska proizvodnja u razvijcnim zcmljama
osiguralc su flcksibilnosL rada, smanjcnjc radnih saLi i povcćanjc bo-
gaLsLva. SLvaranjcm slobodnog vrcmcna i osiguravanjcm dovoljno
srcdsLava, radnici su sposobni sudjclovaLi u masovnoj proizvodnji
i konzumaciji roba. McđuLim, razvoj Lchnologijc i íormiranjc novih
drušLvcnih uvjcLa uLjccalo jc na íormiranjc novih mogućnosLi. Fs-
chc isLičc važnosL različiLih mogućnosLi kojc nas u okviru kolckLiv-
nog djclovanja poLiču na novc opcijc promišljanja i oblikovanja Lc
nas činc drugačijima od onog našcg uobičajcnog. Nadaljc, on smaLra
da Lakvc mogućnosLi Lrcba sLvoriLi za umjcLnikc, kulLurnc radnikc,
publiku i gradovc. IsLovrcmcno naglašava da su mogućnosLi pro-
mjcnjivc i ncodvojivo povczanc s konLcksLom unuLar kojcg nasLaju.
SLoga, da bi sc onc pojavilc, mora postojati mjesto, trenutak i skupina
ljudi [Fschc, :oo¸: ±o¡]. Kada jc rijcč o Hrvatskoj, posLojcći prosLori
kulLurc nisu bili mjcsLa ovakvih promišljanja. SLoga su organizaci-
jc nczavisnc kulLurc bilc onc kojc su sLvorilc mjcsLo i LrcnuLak za
razmišljanja koja nadilazc piLanja nacionalnc kulLurnc poliLikc i us-
posLavljaju nova, oLvorcna i nczavisna glcdišLa. Poglcdajmo kako sc
priča razvijala...
oxvta zA sttxu
PočcLkom ±µµo-ih, s raspadom komunizma, višcsLranačkim izborima
i proglašcnjcm nczavisnosLi, Rcpublika HrvaLska započinjc Lranzicij-
ski proccs. Njcga na samom počcLku praLc, oLcžavaju i usporavaju
raLna razaranja koja posLaju opravdanjc za svc popraLnc ncgaLivnc
maniícsLacijc Lranzicijc. RaL i ckonomska rcccsija koja mu sc pridru-
žila zajcdnički vodc k vclikom drušLvcnom raslojavanju i osiromašc-
nju. Mnogobrojno sLanovnišLvo osLajc bcz zaposlcnja i bcz osnovnih
prihoda, dok isLovrcmcno malobrojni pojcdinci sLjcču bogaLsLvo prc-
ko noći i ulazc u javnu sícru. UsmjcrcnosL na obranu zcmljc i dczo-
rijcnLiranosL koja vlada u svim scgmcnLima drušLva uLjccali su na
smanjcnjc kulLurnc proizvodnjc javnog sckLora.
PrcsLankom raLa i povraLkom prcosLalog LcriLorija, HrvaLska,
kako navodi Vjcran Katunarić, ulazi u novu íazu svojc Lranzicijskc
povijcsLi, koja sc usrcdoLočila na gospodarski i kulturni razvitak [±µµ8:
::,]. UnaLoč ovom lijcpom odrcđcnju hrvaLskc poliLikc, sLvarnosL jc
bila ncšLo drugačija. Zcmlju praLi privaLizacija i korupcija Lc klijcnLc-
lisLičkc mrcžc u javnim usLanovama i poduzcćima. Ovakva siLuacija
nc pogodujc dcmonopolizaciji mcdija, rcsLrukLuriranju pravnog su-
15
clubture-knjiga-HR.indd 15 15.11.2007 3:55:06
sLava Lc sLvaranju civilnc kulLurc, šLo bi osiguralo razvoj dcmokraci-
jc. HrvaLska sc zapravo nosi s onim isLim izazovima koji su pogodili
i drugc posLkomunisLičkc zcmljc [Søbcrg, :oo6: ¸¸]. Iako sLanovniš-
Lvo prihvaća novc clcmcnLc i načcla libcralnc dcmokraLizacijc, ono,
kako pokazujc isLraživanjc Sociokulturni aspekti tranzicije, ipak iska-
zujc nczadovoljsLvo zbog korupcijc usLanova i novog poduzcLničkog
sloja koji íunkcioniraju prcma principima vcza a nc sposobnosLi [Ka-
Lunarić, ±µµ8].
1cdan od rczulLaLa ukupnog sLanja jcsL i svojcvrsni povraLak Lra-
dicijskoj kulLuri koja svojc uLočišLc ima u poliLičkom, drušLvcnom
i kulLurnom konsLrukLu koji vlada u HrvaLskoj. Tadašnja hrvaLska
kulLura ocjcnjivala sc kao nacionalna i zaLvorcna, urbana kulLura
i kulLura mladih jc zaposLavljcna, a odlučivanja u kulLuri nisu bila
javna i LransparcnLna [CvjcLičanin, KaLunarić, :oo±.]. Andrca Zla-
tar kulLuru ±µµo-ih odrcđujc kao cLnoccnLričnu, ncokonzcrvaLivnu,
upućcnu u prošlosL, auLorcícrcnLnu, auLisLičnu i kscnoíobičnu Lc
naglašava da jc ovakva kulLura rczulLaL kulLurnc poliLikc Hrvatskc
dcmokratskc zajcdnicc (HDZ) [ZlaLar, :oo±b].
KulLurna programska djclaLnosL jc smanjcna, kulLurna bašLina
zaposLavljcna, a obnova kulLurnc inírasLrukLurc sc nc provodi. Uspr-
kos Lakvom sLanju, možcmo konsLaLiraLi da jc HrvaLska, za razliku
od nckih drugih Lranzicijskih zcmalja Jugo istočnc Europc
±
, uspjcla
sačuvaLi svoj kulLurni pogon. Naimc, kulLurnc su usLanovc uspjclc
opsLaLi i nasLaviLi íunkcioniraLi, a u drugoj polovici ±µµo-ih čak jc
i povcćano njihovo financiranjc. Osim Loga, vcćina objckaLa kulLu-
rc (izuzcv npr. kino dvorana) nijc rasprodana, Lc Lako osLaju u vla-
snišLvu državc ili gradova, čimc jc sačuvana njihova javna, kulLurna
íunkcija. Iako ovaj Lrcnd ima niz kaLasLroíalnih učinaka na nasLanak
i razvoj drugih oblika i akLcra u kulLurnom živoLu zcmljc, on ipak
djclomično pogodujc íormiranju nczavisnc kulLurnc sccnc. Zahva-
ljujući opsLanku Log kulLurnog polja koji jc zasLao na osLavšLini iz
vrcmcna socijalizma i nijc provco sLrukLurnu Lranziciju, novoosno-
vanc kulLurnc i umjcLničkc organizacijc imalc su okošLali i zasLarjcli
susLav koji ih jc mobilizirao i moLivirao na djclovanjc kojc uvodi novc
načinc organiziranja i íunkcioniranja Lc promovira drugačijc i oLvo-
rcnijc kulLurnc i umjcLničkc proizvodc.
xutTuaNA rottTtxA NA oorusTu
Promjcnc kojc su zahvaLilc svc scgmcnLc drušLva i prouzročilc poli-
1 Albanija, Bugarska i Rumunjska su one tranzicijske zemlje Jugoistočne Europe kod kojih
je došlo do gotovo potpunog kolapsa kulturne proizvodnje. Državna ulaganja svedena su
na minimum, a posljedice takve prakse vidljive su u velikom postotku (u Albaniji skoro
70%) zatvorenih kulturnih institucija, divljoj privatizaciji, migraciji umjetnika prema dru-
gim zemljama i sl.
16
clubture-knjiga-HR.indd 16 15.11.2007 3:55:06
Ličkc, socijalnc i gospodarskc krizc u kulLuri su naišlc na prosLor koji
nijc bio sprcman na njih. UosLalom, od kulLurc sc očckivalo da Lran-
síormaciju provcdc samosLalno i bcz podrškc poliLikc, gospodarsLva
i drušLva. PosLojcći kulLurni pogon nijc sLimuliran na krcaLivnosL,
niLi jc sLimuliran za Lransíormacijc na razini proizvodnjc i csLcLikc.
U raLnim jc godinama u kulLuri očiL povraLak idcnLifikacijskom
modclu koji izjcdnačava državu, naciju i kulLuru, a kulLurna poliLika
jc impliciLna i ona koja jc najmanjc radikalno mijcnjana. Kako ZlaLar
naglašava, mogla bi se konstatirati potpuna odsutnost kulturne politike
tog vremena [ZlaLar, :oo±a]. Tako sc o njoj nc možc govoriLi na razi-
ni sLraLcški osmišljcnog i usvojcnog dokumcnLa
:
, vcć cvcnLualno na
razini posLupaka i sLavova. Država sc za kulLuru brinula na razini
financiranja i konLrolc ravnaLcljskih pozicija javnih insLiLucija u kul-
Luri prcma principima poliLičkc podobnosLi i ncpoLizma, a svc snagc
jc usmjcravala na povraLak Lradicijskoj kulLuri, podržavanjc kulLurc s
nacionalnim prcdznacima i povijcsnim spckLaklima. IzosLala jc briga
za drugo i manjinsko, mcđunarodna suradnja nijc viđcna kao požclj-
na i poLrcbna, a odsusLvo dijaloga i oLvorcnosLi prcma korisnicima
uobičajcna su slika.
Financijskc poLporc bilc su rczcrviranc za javnc usLanovc u kulLu-
ri, dok za osLalc izvan javnog sckLora nisu posLojali kriLcriji i načcla
financiranja. PriLom jc srcdišnjc mjcsLo u adminisLraciji i odlučiva-
nju imalo Ministarstvo kulturc RH. S uvođcnjcm Lzv. “modcla jav-
nih poLrcba” ±µµ¸. oLvaraju sc jcdnogodišnji javni naLjcčaji na kojc sc
mogu prijaviLi insLiLucijc, pojcdinci i grupc sa svojim programima, o
kojima onda, po principu onoga šLo jc u inLcrcsu Rcpublikc HrvaL-
skc, odlučuju komisijc kojc imcnujc MinisLarsLvo. Dakako, odlukc
su sc donosilc prcma idcološkom ključu i mcLodi koja jc odobravala
ono šLo jc služilo promociji nacionalnog. Vodcći sc ovim principima,
komisijc su ncrijcLko osLavljalc po sLrani mnogobrojnc umjcLničkc
programc i projckLc [ZlaLar, :oo±a].
Zbog ncmogućnosLi financiranja od sLranc nacionalnc i lokalnih
razina, brojni akLcri na kulLurnoj i umjcLničkoj sccni okrcću sc mc-
đunarodnim íondacijama, a kao jcdna od vodcćih íondacija pokazala
sc ona Soroscva Lj. Institut otvorcno društvo – Hrvatska. Mcđu-
Lim, svi oni koji su dobili poLporu navcdcnog InsLiLuLa bili su ocijc-
njcni kao ncpodobni i opasni za državu. Usprkos Lakvoj cLikcLi, oni
su uspjcli osiguraLi prcpoznavanjc u zajcdnici, na način da su ponu-
dili drugi Lip kulLurnc i umjcLničkc praksc Lc Lako HrvaLsku držali u
doLicaju sa suvrcmcnim svjcLskim Lrcndovima na kulLurnoj i umjcL-
ničkoj sccni.
Porcd navcdcnih idcoloških uvjcLovanja pri financiranju, posLojali
2 Prvi dokument, Kulturna politika Republike Hrvatske: Nacionalni izvještaj, napravljen je na
poticaj Vijeća Europe u okviru Europskog programa vrednovanja nacionalnih kulturnih poli-
tika, a objavljen je 1998. na hrvatskom i engleskom jeziku.
17
clubture-knjiga-HR.indd 17 15.11.2007 3:55:06
su, a i do danas su sc uglavnom održali, principi po kojima sc svima
onima koji nc pripadaju javnom sckLoru u kulLuri mogu financiraLi
samo njihovi programi, ali nc i osnovni Lroškovi inírasLrukLurc, Lzv.
hladni pogon. Ova logika financiranja prisuLna jc kako na nacional-
noj Lako i na lokalnim razinama, pa Lako u njihov susLav financiranja
navcdcnih Lroškova ulazc isključivo insLiLucijc kojc su im u vlasniš-
Lvu. PriLom na navcdcnc sLavkc oLpada oko ,¸· ukupnog godišnjcg
budžcLa, a onaj mali osLaLak namijcnjcn jc kulLurnim i umjcLničkim
programima za koji sc naLjcču i kulLurnc usLanovc i svi oni koji pri-
padaju privaLnom ili civilnom sckLoru, a djcluju u području kulLurc.
Njihov jc opsLanak Lako konsLanLno upiLan. U ovakvim okolnosLima
ncjcdnakih uvjcLa za svc, javni kulLurni sckLor nijc bio sLimuliran
za provođcnjc LransíormaLivnih modcla, vcć sc u sLalnom sLrahu za
održavanjcm uljuljkao u vlasLiLu LromosL i ncsposobnosL da odgovo-
ri na novc drušLvcnc i kulLurnc izazovc.
KulLuru Lranzicijskih zcmalja Lijckom dcvcdcscLih praLi i piLanjc
vlasnišLva, odnosno priLisak oLvaranja prcma kulLurnom LržišLu. Na-
imc, privaLizacija koja jc zahvaLila gospodarsLvo prcncscna jc i na po-
ljc kulLurnc proizvodnjc, i Lo jcdnako ncLransparcnLno, ncsusLavno
i s krajnjc dcvasLirajućim posljcdicama. Tako jc vcćina zcmalja pri-
vaLnom sckLoru započcla prodavaLi kulLurnc insLiLucijc kojc su bilc u
vlasnišLvu državc, a područjc kojc jc obuhvaLio ovaj proccs jcsL prijc
svcga kulLurna indusLrija. Proccs privaLizacijc sc mcđu Lranzicijskim
zcmljama razlikujc samo u normiranosLi i brzini njcgovc provcdbc.
U HrvaLskoj sc Lako privaLizacija ponajvišc osjcLila u izdavašLvu Lc
filmskoj i glazbcnoj indusLriji, kojc su u Lakvim okolnosLima goLovo
u poLpunosLi ncsLalc Lc su s privaLizacijom zapravo samo započclc
Lcžak, dug i iscrpljujući oporavak.
stosooA uoauztvANJA
Udružcnja građana uLisnuLa su u samc Lcmcljc dcmokracijc pa sLoga
niLi nc čudi da jc pravo na udruživanjc sLandard razvijcnih dcmo-
kraLskih srcdina. Pojcdinci udruživanjcm posLižu zajcdničkc ciljcvc,
a ujcdno dobivaju insLiLucionalni okvir i sLabilnosL djclovanja. Udru-
žcnja obavljaju ncprofiLnc djclaLnosLi, šLo znači da nc posLižu profiL,
a ukoliko ga osLvaruju, onda sc on dirckLno vraća u organizaciju ili
korisLi za budućc programskc akLivnosLi.
Promjcnc uzrokovanc Lranzicijom imalc su izravnc posljcdicc na
razvoj i ulogu civilnog drušLva kojc poprima svc važniju ulogu u po-
liLičkom, gospodarskom i drušLvcnom razvoju zcmljc. Ono sc pojav-
ljujc kao ozbiljan posrcdnik socijalnih inLcrcsa građana i Lako posLajc
konkurcnL posLojcćcm susLavu. PriLom civilno drušLvo Lranzicijskih
zcmalja nailazi na niz problcma, koji sc prijc svcga mogu vidjcLi u po-
liLičkoj kulLuri koja nc osigurava uvjcLc za razvoj ovog sckLora. Slična
18
clubture-knjiga-HR.indd 18 15.11.2007 3:55:06
jc siLuacija i u HrvaLskoj, gdjc jc dcvcdcscLih sLrukLura civilnog druš-
Lva još uvijck ncrazvijcna, a njcgov jc uLjccaj u područjima javnih po-
liLika ncdovoljan. Na njcgov razvoj i sLaLus zasigurno uLjcču nasljcđa
iz vrcmcna socijalizma Lc raLna sLradanja, humaniLarna i gospodar-
ska kriza, ali i auLoriLaLivan poliLički rcžim. U Lo sc vrijcmc íormiraju
udrugc kojc su usmjcrcnc na razvoj ljudskih prava, dcmokraLizaci-
jc, humaniLarna piLanja i sl. Iako brojnc mcđunarodnc organizacijc
podupiru njihovo djclovanjc, država i javnc insLiLucijc nc prihvaćaju
suradnju s ovim sckLorom. Službcna poliLika civilno drušLvo vidi kao
područjc kojc zagovara nchrvaLskc inLcrcsc [Bcžovan, :oo¡.].
Razvoj civilnog drušLva svakako jc usporilo i ncučinkoviLo za-
konodavsLvo kojc jc Lck ±µµ,. prihvaLilo Zakon o udrugama. Kako
upozorava Gojko Bcžovan, HrvaLska jc mcđu svim Lranzicijskim
zcmljama imala zasigurno najduži proccs donošcnja zakona kojim
sc rcgulira ljudsko pravo na slobodno udruživanjc. Dužina ovog pro-
ccsa Lc niz ncusLavnih odrcdbi kojima sc ograničava sloboda udruži-
vanja, a kojc su bilc sasLavni dio prvog Zakona o udrugama iz ±µµ,.,
samo su poLvrda da HrvaLska krajcm :o. sLoljcća nijc zadovoljavala
curopskc sLandardc civilnog drušLva. AkLivnosLi udruga bilc su pod
konsLanLnom paskom Državc, a mogućnosLi zabranc njihovog rada
prcdsLavljalc su oLvorcnu prijcLnju. Zakon jc rcvidiran :oo±. i Lada jc
konačno ukinuLo njcgovih ±6 ncusLavnih odrcdbi [Bcžovan, :oo¡.].
Prvi značajan pomak u odnosu prcma civilnom drušLvu možcmo
vidjcLi u ±µµ8., kada sc osniva Urcd za udrugc Vladc Rcpublikc Hr-
vatskc, koji pokušava omogućiLi financiranjc udruga na Lrogodišnjoj
razini. Ovo nasLojanjc jc, smaLra Bcžovan, svojcvrsni poLicaj razvoju
civilnog drušLva u nas. No, značajniji sc pomak osLvarujc Lck nakon
:ooo. kada sc povlačc mcđunarodnc íondacijc, ali kada sc isLovrc-
mcno oLvaraju i novi izvori financiranja na državnoj
¸
i lokalnim
¡
ra-
zinama.
rAaAtstNt svtJsT
DcvcdcscLc su sc pokazalc kao godinc kojc su iLckako bilc pogubnc
za Lipovc kulLurnog i umjcLničkog promišljanja koji nisu bili nosiLc-
lji dominanLnih csLcLskih, idcoloških Lc poliLičkih konccpaLa i idcja.
Paralclno s ovom kulLurom “od sLoljcća scdmog” počcla jc nasLajaLi
skupina organizacija koja jc hrvaLsko drušLvo osvjcžila novim krca-
Livnim snagama umjcLničkog, kulLurnog i drušLvcnog djclovanja.
3 Sabor je 2001. donio Zakon o kulturnim vijećima pri Ministarstvu kulture.
4 Pri Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba djeluje Komisija (danas Vijeće) za urbanu
kulturu i kulturu mladih koja ima savjetodavnu ulogu oko odlučivanja financiranja pro-
grama udruga građana koje djeluju na ovom području kulture. Tek 2004. s donošenjem
Zakona o osnivanju kulturnih vijeća županija i gradova koji imaju više od 30 tisuća stanov-
nika i drugi hrvatski gradovi osnivaju slična vijeća.
19
clubture-knjiga-HR.indd 19 15.11.2007 3:55:06
Takvc organizacijc činc nczavisnu kulLuru. Radi sc o samoosno-
vanim organizacijama kojc nisu u vlasnišLvu državc, grada ili nckih
Lrcćih subjckaLa, u kojima osnivači i članovi samosLalno odlučuju i
upravljaju organizacijama, a financijski nc ovisc isključivo o jcdnom
izvoru financiranja Lc samosLalno odlučuju o njima. UnuLar ovog po-
lja íormira sc sccna oko kojc su okupljcnc organizacijc kojc íunkci-
oniraju Lako da su usmjcrcnc na novc oblikc organiziranja Lc novc
načinc i sadržajc djclovanja. Njihova organizacijska sLrukLura najčc-
šćc jc posLavljcna horizonLalno, a novim načinima djclovanja pomi-
ču granicc Lc prcispiLuju i razmaLraju kulLuru, umjcLnosL, drušLvo,
ckonomiju i poliLiku. Nadaljc, onc su oLvorcnc za sudjclovanjc, di-
namičnc su i flcksibilnc u radu i djclovanju Lc su orijcnLiranc prcma
lokalnim srcdinama, a cnLuzijazam i čcsLo volonLcrski rad njihova su
prcdnosL.
AkLcri nczavisnc kulLurnc sccnc sLvaraju prcduvjcLc za rcalizaciju
umjcLničkog i kulLurnog, gdjc pojcdinci okupljcni u grupc djcluju kao
suvrcmcni kulLurni mcnadžcri. Njihov način organiziranja vodi prc-
ma íormiranju onih sadržaja koji sLvaraju novu publiku. Nczavisnc
kulLurnc organizacijc javljaju sc u području Lrans íormacijc ondaš-
njc kulLurnc svakodncvnicc, kao provodiLcljicc inovaLivnih, a čcsLo
i provokaLivnih umjcLničkih i kulLurnih praksi, ali i kao važni akLcri
u oblikovanju kriLičkc svijcsLi. Ti pojcdinci i grupc oLvaraju novi pro-
sLor drušLvcnog angažmana, Lražc drugačiji Lip drušLvcnc komuni-
kacijc i zalažu sc za slobodno iskazivanjc najrazličiLijih sLavova.
Nczavisna kulLurna sccna dugo sc vrcmcna povczivala s alLcrna-
Livnom kulLurom. Tako brojni auLori, govorcći o njoj, poscbicc kada
govorc o konLcksLu dcvcdcscLih, poscžu za Lcrminom “alLcrnaLivna”.
Tako npr. Andrca ZlaLar, govorcći o kulLuri s kraja prošlog sLoljcća,
alLcrnaLivom označava područje svih onih kulturnih i umjetničkih inici-
jativa koje su se – međusobno nepovezane održale mimo državnog finan-
ciranja i podupiranja kulture [ZlaLar, :oo±a: 6,]. Kako nadaljc ZlaLar
pojašnjava, radi sc o onim projckLima koji nemaju zajednički nazivnik
u poetičkom, estetskom ili ideološkom smislu [ZlaLar, :oo±a: 6,], Lc na-
glašava kako ova “alLcrnaLivna kulLura” nijc isLa ona koju nalazimo
na Zapadu. ZlaLar smaLra da ono šLo vcžc akLcrc ovako označcnc al-
LcrnaLivc jcsL njihov vrijcdnosni susLav koji jc u mogućnosLi produkte
umjetničke i kulturne scene valorizirati u suvremenom međunarodnom
kontekstu [ZlaLar, :oo±a: 6,].
AlLcrnaLivnu kulLuru razmaLra i Dcjan Kršić, koji smaLra da jc ona
Lijckom dcvcdcscLih prošla kroz nckoliko íaza. Prvu vidi kao nasLa-
vak na ,o-Lc i 8o-Lc i Lu jc ona svojcvrsni izazov dominanLnoj, cliLnoj,
Lradicionalnoj i visokoj kulLuri. Ona, smaLra Kršić, inzisLira na radi-
kalnom. To jc, kako smo vcć upozorili, isLa ona kulLurna proizvodnja
koja ncma osiguranu financijsku poLporu od sLranc državc ili grado-
va, vcć jc usmjcrcna na mcđunarodnc íondovc. U svoju drugu íazu
20
clubture-knjiga-HR.indd 20 15.11.2007 3:55:06
alLcrnaLivna kulLura ulazi kada posLajc marginalna i subkulLurna,
a svojc uLcmcljcnjc nalazi u cLičkom, zagovarajući ncnasiljc, borbu
proLiv diskriminacijc, ravnopravnosL, jcdnakc mogućnosLi i slično.
Takva alLcrnaLiva prcma Kršiću naglašava otvorenost prostora za Dru-
goga, za Druga i Drugačija mišljenja i prakse [Kršić, :oo±: :±¡].
Kršić drži da Lijckom µo-ih ovakvu politiziranu i alternativnu kul-
turno-političku praksu [Kršić, :oo±: :±¡] nijc u poLpunosLi podržao
ni hrvaLski InsLiLuL oLvorcno drušLvo, koji ju jc vidio višc kao nužno
zlo [Kršić, :oo±: :±¡] i paralclni susLav koji ćc nadoknadiLi ono šLo
državnc i gradskc usLanovc nc uspijcvaju. Nadaljc, Kršić smaLra da
zbog ovakvog sLava pravc alLcrnaLivnc i subkulLurnc organizacijc na-
sLaju Lck krajcm µo-Lih, kada sc íormiraju organizacijc popuL Altcr-
nativnc tvornicc kulturc – ATTACK! ili Multimcdijalnog instituta
(MIa). Ovdjc Kršić isLičc da jc Lo vrijcmc povlačcnja mcđunarodnih
íondacija, čimc jc njihov opsLanak u okvirima poLcnciranja Lržišno
orijcnLiranc kulLurc poLpuno dclikaLan i ncizvjcsLan.
Nadaljc, kako bi razjasnio zašLo počcLkom :ooo. nc posLoji alLcr-
naLivna kulLura, Kršić upozorava da sc ona pojavljujc Lamo gdjc jc
rijcč o dualizmu a nc o raznovrsnosLi i poLom razmaLra konLcksL Log
vrcmcna. SLoga i posLavlja piLanjc: zar se upravo u tom mnoštvu život-
nih stilova, u toj slavljenoj toleranciji (kulturne, etničke, vjerske, seksu-
alne...) različitosti, u ideologiji multikulturalizma, ne krije bauk Jednog,
dominantnog, onog što se ne dovodi u pitanje, a to je globalna i svepro-
težna logika kapitala [Kršić, :oo±: :±¸]` UnuLar ovakvog okružcnja
slobodnog LržišLa, gdjc pojcdinac ima slobodan izbor da bira prcma
vlasLiLom nahođcnju, Kršić smaLra da ncma alLcrnaLivnc kulLurc kad
se sve, svaka “avangarda”, “subverzija”, apsorbira kao moda, ukratko kao
isključivo kulturna alternativa, dakle u razdoblju kulturalizacije svega
postojećeg [Kršić, :oo±: :±¸].
Porcd pojma “alLcrnaLivna kulLura”, uz ovu sccnu sc čcsLo vczuju
i Lcrmini kao šLo su “kulLura mladih”, “urbana kulLura”, “podkulLu-
ra”, “subkulLura”, “konLra-kulLura”, pri čcmu sc svaki od njih odnosi
samo na jcdan aspckL djclovanja i drušLvcnc íunkcijc koju imaju or-
ganizacijc nczavisnc kulLurnc sccnc. Osim Loga, svi navcdcni pojmo-
vi označavaju onc akcijc kojc su suproLsLavljcnc zaLvorcnom polju
dominanLnc kulLurc, pa sLoga nc opisuju primjcrcno načinc íunkci-
oniranja nczavisnc kulLurnc sccnc koja primjcnjujc principc sLalnc
korclacijc i prcgovaranja s vlasLi. Radi sc zapravo o zascbnom polju
kojc, mogli bismo rcći, íormira paralclni svijcL koji jc Lrajno obiljcžio
hrvaLsko drušLvo.
Djclovanjc nczavisnc kulLurnc sccnc pomoglo jc u usvajanju poj-
mova kao šLo su “kulLurna dcmokracija”, “kulLura za svc”, “kulLura
animacijc”, “kulLurna raznolikosL” i slično. Njihovc akcijc oblikovalc
su i mijcnjalc konLcksL i priprcmalc ga za novc modclc, novc načinc
mišljcnja, Lcmc, idcjc, rcakcijc i sl. Ovi kulLurni akLivisLi organizacija
21
clubture-knjiga-HR.indd 21 15.11.2007 3:55:06
civilnog drušLva borc sc proLiv ncjcdnakosLi, isključivosLi i svih obli-
ka diskriminacijc. U borbi za javni prosLor oni jačaju i svijcsL o važno-
sLi kulLurc u javnom drušLvcnom i poliLičkom živoLu. Nczavisna kul-
Lurna sccna nc prcuzima samo iníormacijc i uLjccajc iz inozcmsLva,
vcć ih promišlja, prcrađujc i prilagođava lokalnom konLcksLu koji joj
jc vrlo čcsLo u samom srcdišLu djclovanja.
zaNo ro zaNo – caozo
Svaki pokušaj prikazivanja povijcsnog prcglcda nasLanka i razvoja
nczavisnc kulLurnc sccnc suočcn jc s jcdnim očiglcdnim problcmom.
Naimc, još uvijck nc posLojc podaci okupljcni na jcdnom mjcsLu koji
bi nam pružili jcdnosLavan uvid u počcLkc, prvc korakc i ranu mla-
dosL sccnc. No, zasigurno možcmo uLvrdiLi da u prvim godinama na-
sLaju raznovrsnc organizacijc kojc pokrivaju goLovo svc oblikc suvrc-
mcnc umjcLnosLi i kulLurc. Tc su organizacijc Lijckom dcvcdcscLih
prijc svcga usmjcrcnc na scbc i svoj programski razvoj, pokrcLanjc
novih, suvrcmcnijih oblika kulLurnc i umjcLničkc proizvodnjc kroz
rcaliziranjc izložbi, kazališnih i plcsnih prcdsLava, konccraLa, raz-
govora, radionica i sl. Osim Loga, kako smo vcć isLaknuli, mnogc sc
organizacijc angažiraju oko drušLvcnih piLanja. Njihovo jc djclovanjc
ujcdno izazvano Ladašnjom siLuacijom u kojoj jc jcdina opcija kulLu-
rc bila vcć spomcnuLa Lradicijska i nacionalna kulLura.
Mcđu najsLarijim organizacijama zasigurno jc dubrovačka Art ra-
dionica Iazarcti (ARI), koja jc osnovana kao umjcLnička inicijaLiva
još ±µ88., s namjcrom da okupi umjcLnikc, filozoíc, piscc, LcorcLičarc
i drugc Lc da isLražujc suvrcmcnu umjcLnosL, kulLuru, drušLvo i po-
liLiku i njihovc mcđuodnosc. Slavcn Tolj, umjcLnik koji jc osnovao
ARI, počcLkom dcvcdcscLih korisLi umjcLnički akLivizam kako bi
kroz pcríormansc i akcijc rcagirao na Ladašnju napcLu svakodncv-
nicu. ARI ±µµ¸. ulazi u jcdan dio dubrovačkih Iazarcta. Nakon pri-
kupljanja donacija ARI sc do kraja dcvcdcscLih proširujc i uspijcva
obnoviLi još nckc zapušLcnc objckLc IazarcLa.
Na drugom kraju HrvaLskc ±µµ±. osnovan jc Iabin Art Exprcss
(IAE), koji nckoliko godina kasnijc pokrcćc nczavisni Radio I.A.E.
Odmah nakon svog osnivanja, IAF jc od Grada Iabina zaLražio
prosLor nckadašnjcg rudnika. ProsLor Iamparnc dobivcn jc na du-
gogodišnjc korišLcnjc Lck ±µµ¡./±µµ¸., a nakon prikupljanja donaci-
ja i urcđcnja prosLora (dvorana za ±¸oo posjcLiLclja, galcrija i drugi
prosLori) oLvorcn jc nczavisni Kulturni ccntar Iamparna koji po-
sLajc živo mjcsLo kulLurnih i umjcLničkih programa iz zcmljc i ino-
zcmsLva. Tijckom ranih dcvcdcscLih u Puli na različiLim lokacijama
počinjc djclovaLi nckoliko samoorganiziranih kolckLiva, od kojih sc
±µµ¸. íormalno rcgisLrira Krcativno istraživački tim, gradska radi-
onica mladih, poznaLiji kao KIT GRM. Ncgdjc u Lo vrijcmc održava
22
clubture-knjiga-HR.indd 22 15.11.2007 3:55:06
sc prvi ícsLival Prvomajski juriš, koji prcdsLavlja pulskc i inozcmnc
dcmo glazbcnc skupinc, a organiziranjcm punk i hardcore konccraLa
počinjc i Montcparadiso koji jc íormalizirao svojc djclovanjc ncko-
liko godina kasnijc.
Od srcdinc dcvcdcscLih počinju sc svc inLcnzivnijc íormiraLi kul-
Lurnc i umjcLničkc organizacijc i inicijaLivc širom HrvaLskc. Tako u
Splitu djclujc udruga Gripc Art Projckt (GAP) koja odabirc imc prc-
ma prosLoru u kojcm jc rcalizirala vcćinu izložbi u Lo vrijcmc. UmjcL-
nička udruga URA iz Rijckc organizirala jc brojnc izložbc s namjc-
rom da osvoji dio prosLora za kulLuru. NcšLo kasnijc u Rijcci počinjc
s djclovanjcm udruga Spirit Lc jcdna od prvih nczavisnih proícsio-
nalnih kazališnih produkcija Trafik. U Zadru jc ±µµ,. osnovan Zadar
snova koji počinjc s rcalizacijom isLoimcnog ícsLivala. Svima njima
zajcdnička jc usmjcrcnosL prcma produkciji i promociji suvrcmcnc
umjcLnosLi i kulLurc Lc sLvaranju novih oblika komunikacijc i družc-
nja s publikom.
Iako sc iz navcdcnog jasno vidi da sc nczavisna kulLurna sccna
íormira diljcm HrvaLskc, ona jc ipak vcćim dijclom konccnLrirana
na glavni grad zcmljc. Soroscva íondacija, kao i u drugim Lranzicij-
skim zcmljama, ±µµ¸. oLvara i u HrvaLskoj Institut za suvrcmcnu
umjctnost (SCCA) koji srcdinom dcvcdcscLih nasLavlja svoj rad kao
samosLalna organizacija. SCCA jc bio jcdan od ¸ spin-offova InsLiLuLa
oLvorcno drušLvo – HrvaLska, mcđu kojima su za nczavisnu kulLurnu
sccnu poscbno važna dva, Ccntar za dramsku umjctnost (CDU) i
MulLimcdijalni insLiLuL. CDU počinjc s radom ±µµ¸., a unuLar njc-
ga sc íormiraju dva polja – ono kojc jc usmjcrcno prcma izvcdbcnoj
umjcLnosLi (časopis Frakcija i biblioLcka Akcija) i ono kojc promovi-
ra i producira dokumcnLarni film (FACTUM). MulLimcdijalni insLi-
LuL nasLajc ncšLo kasnijc (±µµµ.), a njcgovo djclovanjc sc počcLkom
drugog Lisućljcća pokazalo izraziLo značajnim za nczavisnu kulLurnu
sccnu. InsLiLuL oLvorcno drušLvo – HrvaLska imao jc važnu ulogu za
ovc organizacijc jcr im jc osigurao inicijalna srcdsLva na višcgodiš-
njoj razini.
Udružcnjc za razvoj kulturc (URK) ±µµ¸., Lada još uvijck samo
kao ncíormalna inicijaLiva, u suradnji sa Zclcnom akcijom organizi-
ra prvc Ponikvc na kojima sviraju slovcnski i hrvaLski bcndovi. IsLa
suradnja ponovljcna jc na Ponikvama i godinu dana kasnijc. Krajcm
Lc ±µµ6. počinju sa scrijom konccraLa i promoviranjcm glazbcnih sku-
pina iz Izdavačkc kućicc Kckcrc Aquarium, ali i drugih hrvaLskih i
inozcmnih grupa. Budući da u Lo vrijcmc URK ncma svoj prosLor,
konccrLc održava u klubovima, napušLcnim kino dvoranama, vaLro-
gasnim domovima i oLvorcnim prosLorima širom grada Zagrcba, ali
posjcćujc i Koprivnicu, Ivanić-Grad, Sv. Klaru i dr.
Ovo ulažcnjc u raznovrsnc prosLorc širom grada nijc svojsLvc-
no samo URK-u, vcć i AuLonomnoj Lvornici kulLurc, poznaLijoj kao
23
clubture-knjiga-HR.indd 23 15.11.2007 3:55:06
ATTACK! koja od ±µµ,. djclujc na nckoliko lokacija u Zagrcbu i osvaja
javnc oLvorcnc prosLorc Lc ih korisLi kao poligon za svoja akLivisLička
djclovanja (položaj žcna i anarhoícminizam, anLiíašizam, kscnoíobi-
ja, queer-poliLika, anLiglobalizam, ckologija iLd.). ATTACK! pokrcćc
Fcstival altcrnativnog kazališnog izričaja
¡
(FAKI) Lc brojnc drugc
projckLc, od kojih su sc ncki popuL Fadc In-a kasnijc i osamosLalili Lc
nasLavili svoj rad kao auLonomni subjckLi.
Tcško jc uLvrdiLi Ločan počcLak i navcsLi događaj s kojim ova sccna
ulazi u našu sLvarnosL. No, mogućc jc pronaći nckoliko važnih akci-
ja, događaja i LrcnuLaka s kojima jc ona prcpoznaLa Lc zabiljcžcna u
sjcćanju javnosLi. Tako Marko Golub spominjc a¡. Salon mladih iz
±µµ8. koji jc pozvao organizacijc iz Dubrovnika (ARI), Rijckc (URA),
SpliLa (CPA i a±. proljcćc
õ
) i Zagrcba (ATTACK!) da izabcru umjcLni-
kc i organiziraju izložbc, projckLc i akcijc. :¸. Salon jc pošao od idcjc
da jc umjcLničko djclovanjc Log vrcmcna odrcđcno sadržajcm, kon-
LcksLom, umjcLničkim mcdijcm i drušLvcno-poliLičkim okružcnjcm
kojc ga jc približilo ncumjcLničkom živoLu. Polazcći od Lakvc idcjc
Salon sc odlučujc za navcdcnc organizacijc kojc, kako u konccpLu
sLoji, povczujc sličnosL u odabiru Lcma i njihovom promišljanju iden-
titeta i pitanja koji globalno pritišću generacije odrasle u devedesetim
,
. U
njihovom načinu organiziranja, íunkcioniranja i prisLupanju Lcmama
Salon nalazi karakLcrisLikc Log vrcmcna. Colub u ovoj usrcdoLočcno-
sLi Salona na samoosnovanc organizacijc nalazi poLvrdu za njihovo
rano prepoznavanje i u službenim krugovima [Colub, :oo¡: ¸¸] Lc sLoga
i upozorava na ovaj događaj.
Kao drugi važan događaj iz isLc ±µµ8. Colub navodi rad Knjiga i
društvo –  koji su zajcdnički poLpisali Igor Grubić i ATTACK!, a
koji jc okupio LridcscLak hrvaLskih umjcLnika i skupina različiLih
gcncracija, popuL Toma Gotovca, Andrcjc Kulunčić, Mladcna Sti-
linovića, Schmrtz tcatra i dr. U nizu uličnih isLupa i pcríormansa
umjcLnici okupljcni oko ovog happeninga izrazili su svojc javno nc-
godovanjc zbog namcLa od ::·, Lj. uvođcnja PDV-a na knjigu. Ovaj
umjcLnički rad imao jc onu dimcnziju na kojoj svc pokrcnuLc inici-
jaLivc i organizacijc inzisLiraju, a Lo jc komponcnLa koja jc usmjc-
rcna na prcispiLivanjc kulLurnc, drušLvcnc, ckonomskc, Lchnološkc
i poliLičkc svakodncvnicc. Colub isLičc da jc ovaj happening okupio
5 ATTACK! je kroz sve svoje projekte upozoravao na ideologijsku zagađenost javne sfere pa
je tako već na prvom FAKI-u, na Cvjetnom trgu organizirao performans skupine Bijesne
gliste koja je dijelila pastu i četkice za zube kako bi se ovaj trg očistio od “zagađenosti” do
koje su dovele arhitektonske i urbane devastacije.
6 21. proljeće nije udruga već projekt koji je okupio umjetnike i kritičare oko zajedničkog
strateškog djelovanja u javnim prostorima grada Splita. Zbog vrlo jasnog koncepta i obje-
dinjujućeg naziva za niz akcija, performansa, instalacija itd., Salon je projektu 21. proljeće
pristupio kao organizaciji.
7 Iz autorskog koncepta 25. Salona. Više na: http://public.carnet.hr/hdlu/salon/
hrvatski/milovac0.htm
24
clubture-knjiga-HR.indd 24 15.11.2007 3:55:06
svc budućc važnc proLagonisLc urbanc zagrcbačkc sccnc, Lc podsjcća
da ga mnogi vidc kao počcLak djclovanja nczavisnc kulLurnc sccnc u
glavnom gradu. Koliko jc ova Colubova Lvrdnja Ločna, Lcško jc pro-
cijcniLi jcr, kao šLo smo vcć navcli, jako jc malo pisanih Lragova Log
vrcmcna pa jc usmcna prcdaja goLovo glavni insLrumcnL biljcžcnja
vrcmcna i prosLora.
Za íormiranjc i jačanjc sccnc važna jc još jcdna godina i ovog jc
puLa vczana uz Zagrcb. Nckadašnja Lvornica bcnzinskih crpki Jcdin-
stvo
8
“osvojcna” jc ±µµµ. akcijom Juriš na Jedinstvo, koja jc inicijalno
±µµ8. dodijcljcna kazališnoj družini KUFER koja jc zbog nczadovo-
ljavajućih uvjcLa za rad nakon nckoliko godina bila prisiljcna napu-
sLiLi ovaj prosLor. Akcijom iz ±µµµ. u Lvornicu sc uscljavaju AuLono-
mna Lvornica kulLurc i Udružcnjc za razvoj kulLurc i oLvaraju svojc
klubovc. Naimc, kada jc u javnosL dospjcla iníormacija da jc Lvornica
1cdinsLvo dodijcljcna Urcdu za kulLuru Crada Zagrcba Lc nakon broj-
nih spckulacija oko Loga komc ćc prosLor biLi dodijcljcn
µ
, ALLack! i
URK su sc odlučili djclovaLi, okupiLi sc isprcd Lvornicc, žongliraLi,
bubnjaLi, jcsLi Lc sc doslovcc popcLi i osvojiLi krov 1cdinsLva. Iako jc
URK ncšLo ranijc u Runjaninovoj ulici oLvorio klub Močvara, svo-
jim prcscljcnjcm u 1cdinsLvo, ATTACK!-ovim (lipanj :ooo.) ulaskom
u prosLor Lvornicc Lc djclovanjcm Parainstituta Indoš, po prvi jc puL
osiguran prosLor koji ćc u Zagrcbu, ali i širc, biLi prcpoznaL kao pro-
sLor urbanc i nczavisnc kulLurnc sccnc.
Prvi važniji pomak u financiranju, koji jc osLavio značajan Lrag na
razvoj nczavisnc kulLurnc sccnc, nalazimo u :oo±. kada sc donosi
Zakon o kulturnim vijcćima, na Lcmclju kojcg sc íormiraju kulLur-
na vijcća koja odlučuju o financiranju javnih poLrcba u kulLuri. Tada
dolazi do jcdnog važnog pomaka koji pokazujc da jc Država konačno
počcla uvažavaLi nczavisnu kulLurnu sccnu. Naimc, Lada jc íormi-
rano Vijcćc za mcdijsku kulturu (kasnijc Vijcćc za novc mcdijskc
kulturc)
±o
čiji jc íokus djclaLnosL nczavisnc kulLurc i novi oblici kojc
ona proizvodi i promovira.
McđuLim, druga Vijcća koja pokrivaju Lzv. sLarc djclaLnosLi, popuL
kazališLa, filma, glazbc i sl., ni nakon Loga nisu prcpoznala ovc or-
ganizacijc. Tako jc ncrijcLko slučaj da nczavisnc organizacijc kojc sc
prijavljuju na druga Vijcća u konačnom omjcru dobivcnih novaca za
programc prođu puno lošijc od javnih insLiLucija. Ncsrazmjcr iznosa
samo jc jcdna u nizu poLvrda da hrvaLska kulLurna poliLika i daljc
íunkcionira prcma modclu ncjcdnakih uvjcLa za svc.
Na Laj način navcdcni pomaci u financiranju nc rczulLiraju značaj-
8 Za više informacija o tvornici Jedinstvo i akterima koji djeluju u njoj vidi: http://www.
jedinstvo.info/pozadina/
9 U medijima su se pojavljivala različita imena, a među njima Darko Putak, Tjedan suvre-
menog plesa i Eurokaz. [Newsletter Autonomne tvornice kulture, 11/99]
10 O promjeni imena Vijeća i akciji koja je pokrenuta kako bi se ono sačuvalo vidi na str. 39
25
clubture-knjiga-HR.indd 25 15.11.2007 3:55:06
nim promjcnama kojc bi osiguralc sLabilniji razvoj nczavisnih kulLur-
nih organizacija. Naimc, vladajućc snagc, kako na nacionalnoj Lako i
na lokalnim razinama, pokazuju da nc uvažavaju nczavisnu kulLurnu
sccnu kao pokrcLača i nosiLclja suvrcmcnih umjcLničkih, kulLurnih i
drušLvcnih Lcndcncija. A podrška koju joj daju samo jc ona na razini
programskog, i Lo jcdnogodišnjcg, financiranja. I daljc ncma višcgo-
dišnjcg financiranja niLi financijskih poLpora za Lzv. hladni pogon,
ncma promjcna u lcgislaLivi niLi vrcdnovanja i cvaluacijc programa,
a problcmi s prosLornim rcsursima za rcalizaciju programa sc nc rjc-
šavaju.
Pa ipak, počcLkom :±. sLoljcća započinjc pravi bum rađanja novih
organizacija kojc sc počinju javljaLi u svim krajcvima HrvaLskc, od
Osijcka i Vukovara prcko Kutinc, Križcvaca, Zagrcba, Pulc, Rijckc i
Knina do SpliLa i Dubrovnika. Svc novonasLalc organizacijc krciraju
programc kojima u svojim lokalnim srcdinama íormiraju prosLorc za
krcaLivno provođcnjc slobodnog vrcmcna posjcLiLclja, a organiziraju
i izložbc, konccrLc, prcdsLavc, prcdavanja, ícsLivalc, akcijc, radionicc
i sl. Njihovu djclaLnosL praLi prcpoznaLljiv i nckonvcncionalan dizajn
plakaLa, lcLaka, kaLaloga i íanzina kojima promoviraju svojc kulLurnc
i umjcLničkc programc ili drušLvcno angažiranc akcijc i rcakcijc. U Lo
vrijcmc organizacijc počinju udruživaLi svojc snagc u borbi za osLva-
rcnjc zajcdničkih inLcrcsa ili sc okupljaju oko suradničkih projckaLa.
Mcđu prvim vcćim okupljanjcm skupina sLudcnLskih i kulLurnih
udruga, knjižcvnih časopisa i sLudcnLskih mcdija
±±
u Zagrcbu bio jc
Pokrct studcntskih inicijativa (PSI). InicijaLiva jc nasLala :ooo. s
ciljcm da sc smijcni Ladašnji ravnaLclj Studcntskog ccntra, Zdcn-
ko Protuđcr, zbog lošcg sLanja u samom CcnLru. Izravni povod za
akciju i pokrcLanjc pcLicijc za smjcnu ravnaLclja bili su ccnzura ča-
sopisa Iibra i ncLransparcnLna smjcna urcdnišLva časopisa Godinc,
čiji jc izdavač bio SLudcnLski ccnLar. Udružcnim snagama okupljcnc
organizacijc prikupilc su ¸ooo poLpisa, u javnosLi progovorilc o pro-
blcmima SLudcnLskog ccnLra i djclomično doprinijclc kasnijoj smjcni
ravnaLclja ProLuđcra. Codinu dana kasnijc SpliL jc posLao poprišLc
novog organiziranog djclovanja udruga. Nakon dugogodišnjih pro-
blcma ncposLojanja prosLora za djclovanjc nczavisnih organizacija
mladih i kulLurc i njihovih pojcdinačnih nasLojanja, 6 spliLskih or-
11 ATTACK! – Autonomna tvornica kulture, Diskrepancija – Klub studenata sociologije (Filo-
zofski fakultet), DIM – Demokratska inicijativa mladih, Fade In – aktivistički video centar,
Godine – časopis za kulturu, Godine nove – kulturni magazin, KSET – Klub studenata elek-
trotehnike, KSFF – Klub studenata Filozofskog fakulteta, Libra Libera – književni časopis,
Radio.Active – udruga za promicanje medijskog aktivizma, Radio Student, Savez stude-
nata Zagreba, Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta, SIC – Studentski informa-
cijski centar, Studentska udruga Revolt, Udruga studenata filozofije i URK – Udruženje za
razvoj kulture.
26
clubture-knjiga-HR.indd 26 15.11.2007 3:55:06
ganizacija
±:
okuplja sc u Koaliciju udruga mladih (KUM) i započinjc
zajcdničko djclovanjc na osLvarcnju isLih ciljcva – dobivanju prosLora
za konLinuirano provođcnjc programa. Nakon višcmjcscčnc kampa-
njc spliLska Cradska uprava jc popusLila i KUM-u dodijclila podrum
nckadašnjcg Doma omladinc. Koalicija jc ovaj zapušLcni prosLor
urcdila i u njcmu oLvorila klub Kocka.
Porcd ovih udruživanja oko posLizanja zajcdničkih ciljcva, nczavi-
snc organizacijc u kulLuri počinju suradnički rad na pojcdinim pro-
jckLima. Mcđu njima svakako jc važno izdvojiLi mcđunarodnu izlož-
bu Što, kako i za koga koja jc prircđcna povodom ±¸:. obljcLnicc objav-
ljivanja Marxova i Engclsova Komunističkog manifcsta. Izložba jc
rczulLaL suradnjc magazina Arkzin, Hrvatskog društva likovnih
umjctnika (HDIU), MulLimcdijalnog insLiLuLa Lc kusLosica Natašc
Ilić i Anc Dcvić, i koordinaLoricc izložbc Sabinc Sabolović, kojc ćc
kasnijc osnovaLi organizaciju za koju prcuzimaju imc ovc izložbc.
Codinu dana kasnijc održava sc aõ. Salon mladih koji privrcmcno
nascljava ¡. paviljon Zagrcbačkog vclcsajma i u njcga unosi ¸: kon-
Lcjncra, koji íunkcioniraju kao okviri za radovc umjcLnika i skupina.
Ovim napušLanjcm Lradicionalnog galcrijskog prosLora :6. Salon žc-
lio jc umjcLnosL smjcsLiLi u prosLorc koji nisu uobičajcni za umjcL-
ničku praksu. McđuLim, Salon jc važan i zbog Loga šLo jc prcdsLavio
nckc od organizacija i projckaLa (ATTACK! i :±. proljcćc) s prošlog
izdanja, ali im pridružio i drugc, popuL udrugc URK i MI:. Osim
Loga, konLcjncri su poslužili kao inspiracija za imc kasnijc osnovanc
organizacijc, koju pokrcću dvijc članicc (Sunčica Ostoić i Olga Maj-
can) organizacijskog odbora Salona. A za posLav izložbc pobrinula sc
skupina mladih arhiLckaLa okupljcna oko imcna Platforma µ,8±.
Bili su ovo samo počcci suradnji i udruživanja...
ratrasuA-rozoa-sAo
RazmaLrajući nczavisnu kulLurnu sccnu u razdoblju od ±µµo. do
:oo:., možcmo usLvrdiLi da jc ona u svom razvojnom proccsu prošla
kroz prvu, inicijalnu íazu íormiranja aLomiziranog polja nczavisnc
kulLurc i samosLalnog djclovanja organizacija Lc da jc s :ooo. oLvorila
drugu íazu svoga razvoja, u kojoj sc nazirc osnaživanjc sccnc, vidlji-
vo u povcćanju broja akLcra i programa, ali i prvi koraci njcnog po-
vczivanja. McđuLim, Lada još uvijck na nacionalnoj razini nc posLojc
praksc suradnjc i zajcdničkog djclovanja oko programskih akLivnosLi
ili povczivanja u svrhu Lransíormacijc insLiLucionalnog okvira za po-
boljšanjc uvjcLa njihovog djclovanja.
12 Kulturno umjetnička udruga – Uzgon, Pokret za kulturu mladih – PKM, Kulturno umjet-
nička udruga ROMB, AKTIVIST – udruga za promicanje aktivizma i vrijednosti civilnog
društva, sportska udruga ATLANTIS i SOK – udruga za promicanje i razvoj slobodnog
govora.
27
clubture-knjiga-HR.indd 27 15.11.2007 3:55:06
Uloga i važnosL nczavisnc kulLurnc sccnc u korckciji hrvaLskc
kulLurnc, umjcLničkc, poliLičkc, ckonomskc i drušLvcnc sLvarnosLi
Lada još uvijck nijc dovoljno prcpoznaLa. U siLuaciji kada sc povlačc i
smanjuju mcđunarodni íondovi, za opsLanak i razvoj nczavisnc kul-
Lurc višc ncgo ikad su važnc nacionalnc i lokalnc kulLurnc poliLikc.
Pa ipak, kao šLo smo ovdjc prikazali, posLojcći susLav Lck jc djclo-
mično počinjc uvažavaLi na razini financiranja, ali širc lcgislaLivnc
promjcnc, Lc promjcnc u susLavu planiranja, vrcdnovanja i cvaluacijc
poLpuno izosLaju. Takođcr, svc jc jasnijc da nosiLclji insLiLucionalnc
kulLurc, kao ni kulLurna vlasL na nacionalnoj i lokalnim razinama,
ncćc biLi Li koji ćc pokrcnuLi Lransíormaciju svcukupnog kulLurnog
susLava koji bi pogodovao dinamizaciji i održivom razvoju kulLurnog
polja u cjclini, Lc da ćc Lu ulogu na scbc moraLi prcuzcLi upravo sami
akLcri sccnc.
AkLcri ovu ulogu prcuzimaju na scbc u drugoj íazi svoga djclo-
vanja, kada započinju s praksama povczivanja i suradnjc na nacio-
nalnoj razini Lc kada su onc svc vidljivijc i na lokalnim razinama.
Formiranjcm mrcžc Clubturc nczavisna kulLurna sccna sLvara svoj
vlasLiLi okvir za zajcdničko djclovanjc i borbu za korckciju susLava
koja ćc pogodovaLi njcnom sLabilnijcm i održivijcm razvoju. Tako
organizacijc nczavisnc kulLurnc sccnc, porcd bogaLog kulLurnog i
umjcLničkog programa, Lc uz usmjcrcnosL na mcđunarodna gosLo-
vanja i suradnjc, sLvaraju novc mchanizmc i insLiLucijc povczivanja,
razmjcnc i kolckLivnc krcaLivnosLi. U Lakvom kolckLivu umjcLnika,
kusLosa, kulLurnih mcnadžcra i publikc sLvaraju sc uvjcLi za akLivno
promišljanjc kulLurnih i drušLvcnih Lcma.
28
clubture-knjiga-HR.indd 28 15.11.2007 3:55:06
literatura
Bežovan, Gojko (2004.) Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Castells, Manuel (2000.) Informacijsko doba: Ekonomija, društvo i kultura. Svezak 1:
Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden Marketing.
Cvjetičanin, Biserka i Katunarić, Vjeran (ur.) (2001.) Hrvatska u 21. stoljeću. Kultura.
Zagreb: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske.
Golub, Marko (2004.) “Obrnuto ispričana priča: uzroci urbane scene Zagreba”.
Život umjetnosti. 38(4)73: 30-39.
Esche, Ch. (2003.) “Unutar kapitalističkog okvira – mogućnosti, umjetnost & de-
mokratske devijacije”. U: Ćurlin, I. et al. Što, kako i za koga. Zagreb: Arkzin d.o.o.,
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Što, kako i za koga. Str. 102-105.
Hardt, Michael i Negri, Antonio (2003.) Imperij. Zagreb: Arkzin&Multimedijalni
institute
Jameson, Frederic (2003.) “Globalizacija i politička strategija”. U: Ćurlin, I. et al.
Što, kako i za koga. Zagreb: Arkzin d.o.o., Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Što,
kako i za koga. Str. 49-62.
Katunarić, Vjeran (1998.). “Sociokulturni kapital budućnosti: neoklasični i drugi
pristupi”. U: Meštrović, Matko i Štulhofer, Aleksandar (ur.) Sociokulturni kapital i
tranzicija u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo. Str. 205–231
Kršić, Dejan (2001.) “Alter-native”. Reč, časopis za književnost i kulturu, i društvena
pitanja. 62/8: 208–217
Søberg, Marius (2006.) “Hrvatska nakon 1989. godine: HDZ i politika tranzicije”.
U: Ramet, Sabrina P. i Matić, Davorka (ur.) Demokratska tranzicija u Hrvatskoj. Za-
greb: Alinea. Str. 35 – 64
Zlatar, Andrea (2001a) “Kulturna politka”. Reč, časopis za književnost i kulturu, i
društvena pitanja. 61/7: 57 – 74
Zlatar, Andrea (2001b) “Zagovaranje kulture – uloga medija u promociji novih kul-
turnih vrijednosti”. Policies for Culture. url: http://www.policiesforculture.
org/resources_cat.php?id=33&t=h&paginare=2 (18. listopada 2007.)
29
clubture-knjiga-HR.indd 29 15.11.2007 3:55:06
clubture-knjiga-HR.indd 30 15.11.2007 3:55:06
Mrcža Clubturc
±
okuplja organizacijc nczavisnc kulLurc iz Hrvatskc
Lc íunkcionira kao suradnička plaLíorma unuLar kojc onc razmjcnju-
ju programc, odnosno izravno surađuju na spccifičnim projckLima.
Zahvaljujući raznolikosLi i širokom rasponu njihova djclovanja, di-
namičnosLi i brojnosLi programa Lc inovaLivnom modclu suradnjc i
odlučivanja, mrcža jc posLala značajan akLcr nczavisnc kulLurnc pro-
dukcijc u HrvaLskoj, i Lo prvcnsLvcno u rclaLivno novim (i graničnim)
poljima, kao šLo su urbana kulLura, kulLura mladih, inLcrdisciplinarni
umjcLnički i kulLurni projckLi, akLivisLički i socijalno angažirani pro-
grami iLd. Povczujući akLcrc koji su dobrim dijclom orijcnLirani prc-
ma svojim lokalnim zajcdnicama, ali i onc koji sc isLovrcmcno okrcću
rcgionalnoj i široj mcđunarodnoj suradnji, noscći u svojim Lcmcljima
razmjcnu kulLurnih sadržaja izmcđu različiLih gradova i manjih mjc-
sLa u HrvaLskoj, pcrmancnLno radcći na jačanju vidljivosLi nczavisnc
kulLurc i komunikaciji prcma javnosLi, razvijajući programc jačanja
kapaciLcLa i akumulacijc znanja Lc inzisLirajući na široj parLicipaciji u
kulLurnim poliLikama, ona značajno doprinosi kulLurnoj dcmokraciji
Lc jc važan sudionik u ukupnom kulLurnom razviLku.
1 Savez udruga Klubtura formalni je, službeni naziv mreže, no engleska inačica Clubture
bolje je prihvaćena i češće upotrebljavana.
emina višnić
MREŽA CLUBTURE
31
clubture-knjiga-HR.indd 31 15.11.2007 3:55:07
raocaAusxA rtATroauA ratJs svscA
KulLura kao proccs razmjcnc
:
Lcmcljna jc idcja oko kojc sc oblikujc
mrcža ClubLurc. Njczin osnovni cilj jcsL omogućiLi i poLicaLi izrav-
na parLncrsLva mcđu organizacijama nczavisnc kulLurc u HrvaLskoj,
šLo sc posLižc kroz prccizno dcfinirani modcl suradnjc i razmjcnc
programa
¸
koji i čini osnovu mrcžc. Na Laj jc način ona prijc svcga
programska plaLíorma. Za razliku od vcćinc kulLurnih mrcža kojc su
zasnovanc na íormalnom člansLvu i rcprczcnLaciji, ona jc íormira-
na kao mrcža organizacija i ncíormalnih inicijaLiva kojc sc okupljaju
isključivo kroz akLivno sudjclovanjc u proizvodnji i disLribuciji pro-
grama. SLoga jc programska akLivnosL pojcdinc organizacijc jcdini
kriLcrij za njczino uključivanjc u mrcžu.
Programi sc osLvaruju isključivo kroz izravnu suradnju organiza-
cija, na način da onc sLvaraju svojc manjc ili višc Lrajnc mrcžc oku-
pljcnc oko pojcdinih projckaLa. PriLom onc poLpuno samosLalno bi-
raju parLncrc – bcz obzira na Lo radi li sc o organizacijama kojc su
prcLhodno bilc uključcnc u ClubLurc ili nc. Suradnja sc odvija prc-
ma unaprijcd posLavljcnom sLrukLurnom modclu koji isLovrcmcno
omogućujc sLabilizaciju i daljnji razvoj posLojcćih suradnji, ali i širc-
njc i izgradnju novih, uključujući svc vcći broj akLcra koji djcluju na
raznolikim poljima Lc kroz različiLc íormc.
Tako jc u posljcdnjih pcL godina oko plaLíormc ClubLurc okupljcno
i povczano prcko 8o organizacija iz različiLih krajcva HrvaLskc. Kroz
odrcđcnc kolaboraLivnc íormaLc unuLar programa Clubturc–HR do-
sad jc osLvarcno višc od ±oo programa, unuLar kojih višc od ±ooo
raznolikih javnih događanja koja su sc odvijala u višc od ¸o gradova,
pri čcmu su ravnopravno bili uključcni kako vcći gradovi Lako i manjc
srcdinc.
rAaTtctrATtvNo ootuctvANJs
Mrcža jc prcma svom modclu odlučivanja, koji jc izravno vczan uz
modcl programskc razmjcnc i suradnjc, a zasnovan jc na proccsu za-
jcdničkog donošcnja sLraLcških, programskih i financijskih odluka,
visoko dcccnLralizirana i izuzcLno parLicipaLivna. Formalno Lijclo od-
lučivanja jcsL Skupština koju činc organizacijc članicc. Budući da jc
člansLvo izgrađcno na oLvorcnom modclu parLicipacijc i uključivanja
koji jc uLcmcljcn na programskom sudjclovanju, svaka organizacija
koja inicira i provodi program posLajc punopravna članica mrcžc, dok
svaka organizacija koja ugošćujc program posLajc pridružcna člani-
2 Proces razmjene u ovom kontekstu uključuje različite oblike razmjene, od programa pre-
ko ideja i informacija do znanja i vještina.
3 Model suradnje i razmjene ostvaruje se unutar temeljnog programa mreže Clubture–HR.
Više na str. 49
32
clubture-knjiga-HR.indd 32 15.11.2007 3:55:07
ca. Svi akLcri koji prcdlažu programc (bili oni dio íormalnog člansLva
ili nc) isLovrcmcno i vrcdnuju svc programc. Na Laj sc način rjcšava
sclckcija programa i donosi sc odluka o financiranju iz zajcdničkog
budžcLa. Tako ćc proći upravo oni programi koji ćc unuLar ovc mrcžc
biLi prcpoznaLi kao drušLvcno i kulLurno važni – kako iz pcrspckLivc
cjclinc mrcžc Lako i iz pcrspckLivc pojcdinih srcdina. SociokulLurni
kapiLal koji nosc, a nc cvcnLualnc csLcLskc vrijcdnosLi kojc pronosc,
Lcmclj su kriLcrija prcma kojima sc odlučujc.
Sjcdnicc SkupšLinc, kojc sc odvijaju u pravilu dva puLa godišnjc,
íunkcioniraju kao skupovi unuLar kojih sc opisani modcl odlučivanja
provodi. Porcd Loga onc imaju i svoju uobičajcnu íormalnu íunkciju,
ali i izuzcLno važnu ulogu u odrcđivanju smjcrova djclovanja mrcžc.
Onc su prijc svcga íorumi koji okupljaju rclcvanLan broj akLcra ncza-
visnog kulLurnog sckLora u HrvaLskoj, na kojima sc raspravlja o po-
jcdinačnim i zajcdničkim problcmima i poLrcbama Lc sc íormuliraju
ključni ciljcvi razvoja sckLora. Upravo Li ciljcvi Lako posLaju odrcdni-
cc na Lcmclju kojih sc dcfiniraju akLivnosLi i programi kojc ClubLurc
provodi. Tako jc mrcža, porcd opisanog oblika izravnc suradnjc, ra-
zvila i drugc akLivnosLi (zagovaračkc, obrazovnc, mcdijskc), o čijim
Lcmcljnim razvojnim pravcima odlučujc SkupšLina, a oblikovanc su
na dva načina: (±) odrcđcna organizacija razvija svoj skup akLivnosLi
u odrcđcnom konLcksLu i prcuzima odgovornosL za njihovu provcd-
bu (na primjcr u lokalnom zagovaranju), (:) akLivnosLi kojc su obli-
kovanc Lako da služc mrcži u cjclini (ili nczavisnoj kulLuri općcniLo)
Lc ih provodc zaposlcnici mrcžc u suradnji s njcnim članicama (kao
šLo su porLal ili časopis).
sxtcA raocaAusxoc oJstovANJA
Nakon prvog Lrogodišnjcg razdoblja mrcža proširujc svojc sLraLcškc
ciljcvc, pa Lako i područja djclovanja. Osim navcdcnc programskc su-
radnjc u HrvaLskoj radi sc na sLvaranju prcduvjcLa za inLcrnaciona-
lizaciju djclovanja Lc sc krcćc i u projckLc kulLurnc suradnjc u rcgiji.
Tako jc pokrcnuLa programska plaLíorma pod nazivom Rcgionalna
inicijativa Clubturca, unuLar kojc jc dosad osLvarcno osam surad-
ničkih projckaLa koji povczuju organizacijc iz HrvaLskc s organiza-
cijama iz Srbijc, Slovcnijc, Bosnc i Hcrccgovinc i Makcdonijc. U
rcgionalnoj kulLurnoj suradnji sudjclovalo jc ±µ organizacija kojc su
u samo nckoliko mjcscci osLvarilc višc od ¸o javnih događanja u dc-
scLak različiLih gradova.
Mrcža i oko njc okupljcni akLcri Lakođcr uviđaju nužnosL iniciranja
promjcna na sadržajnoj i proccduralnoj razini u donošcnju i provcdbi
nacionalnih i lokalnih javnih poliLika kojc sc doLiču ovog sckLora. To
sc odnosi, očiLo, na kulLurnc poliLikc, ali i na drugc javnc poliLikc
kojc višc ili manjc izravno uLjcču na sLabilnosL, rasL i razvoj ncza-
33
clubture-knjiga-HR.indd 33 15.11.2007 3:55:07
visnc kulLurc. Prijc svcga Lo su urbanc poliLikc, poliLikc upravljanja
prosLorom Lc poliLikc za mladc. Kroz program Kultura Aktiva orga-
nizacijc iz različiLih vcćih i manjih srcdina sLcklc su osnovna znanja
o kulLurnim poliLikama, lobiranju, zagovaranju i praćcnju javnih po-
liLika. IsLovrcmcno su pokrcnulc zagovaračkc proccsc u svojim src-
dinama Lc su posLiglc odrcđcnc konkrcLnc rczulLaLc i sLcklc značajna
iskusLva koja su nasLavilc razmjcnjivaLi kroz mrcžu.
ClubLurc jc Lakođcr, kako bi odgovorio na ncdovoljnu i nckvali-
LcLnu mcdijsku prisuLnosL nczavisnc kulLurnc produkcijc u mcdiji-
ma, pokrcnuo i porLal Kulturpunkt.hr Lc časopis oq, mcgazin za
hakiranjc stvarnosti. PorLal Lako, osim šLo prijc svcga promovira i
prczcnLira nczavisnu kulLurnu sccnu, praLi i uz nju vczanc građanskc
inicijaLivc, usmjcrcnc prcma širim drušLvcnim piLanjima. Porcd ovog
íokusa, porLal razvija i insLrumcnLc za analiLički i kriLički prisLup Lc-
mama iz područja kulLurc općcniLo. Časopis  praLio jc suvrcmc-
nu nczavisnu kulLurnu produkciju (primarno onu koja jc usmjcrcna
na širi drušLvcni angažman) u HrvaLskoj, dovodcći jc u konLcksL sa
srodnim Lcndcncijama u inozcmsLvu, osobiLo u rcgiji, isLovrcmcno
praLcći šira drušLvcna i civilna piLanja.
Od svojih počcLaka mrcža jc uviđala i važnosL organizacijskog ra-
zvoja, odnosno izgradnjc spccifičnih znanja, sposobnosLi i vjcšLina,
Lako da jc komponcnLa Lransícra znanja i iskusLva u ncíormalnom
obliku kroz niz suradničkih programa oduvijck bila važna. McđuLim,
uvidom u sLanjc kapaciLcLa organizacija Lc u prcdnosLi i opasnosLi
kojc donosc novc okolnosLi, ClubLurc sc usmjcrujc prcma jasno
sLrukLuriranom, projckLno dcfiniranom i pomno planiranom obra-
zovnom programu Lc akumulaciji i dugoročnom Lransícru znanja
unuLar sckLora. Tako jc dobar dio organizacija osposobljcn za sLra-
Lcško planiranjc vlasLiLog organizacijskog i programskog razvoja Lc
jc sLckao i druga važna znanja rclcvanLna za ncprofiLni kulLurni mc-
nadžmcnL, šLo jc biLno doprinijclo jačanju njihovc sLabilnosLi i dalj-
njcm razvoju kako pojcdinih organizacija Lako i sccnc u cjclini.
34
clubture-knjiga-HR.indd 34 15.11.2007 3:55:07
35
clubture-knjiga-HR.indd 35 15.11.2007 3:55:07
clubture-knjiga-HR.indd 36 15.11.2007 3:55:07
ClubLurc od samih počcLaka praLi i rcagira na drušLvcni i kulLurni
konLcksL, pa ga Lako korigira i usposLavlja novc smjcrnicc razvoja Lc
inicira novc programc i akLivnosLi. U prvih pcL godina ClubLurc jc
prošao kroz Lri razvojnc íazc: InicijaLiva i šircnjc vcza, 1ačanjc vidlji-
vosLi i uLjccaja Lc Šircnjc djclaLnosLi/íaza Lranzicijc.

ravA rAzA aAzvoJA
iNici+t1ivt i sircN+c vczt (:oo±.–:oo¸.)
Krajcm prošlog sLoljcća i počcLkom :ooo. hrvaLska kulLurna sccna
prvcnsLvcno jc bila obiljcžcna Lromom i Lradicionalnom produkci-
jom unuLar kulLurnih insLiLucija, ali i ncprcpoznavanjcm novih, ino-
vaLivnih, nczavisnih kulLurnih i umjcLničkih praksi, kako od sLranc
Lzv. oficijclnc kulLurc i insLiLucija kulLurnc poliLikc Lako i od sLranc
mcdija i javnosLi. Ujcdno, ovo razdobljc karakLcrizira i ncposLojanjc
bilo kakvih sLabilnih i održivih praksi povczivanja, suradnjc i umrc-
žavanja. Kao odgovor na Ladašnju gcncralnu siLuaciju Multimcdi-
jalni institut [MIa] :oo±. inicirao jc proccs izgradnjc programskc
plaLíormc nczavisnih kulLurnih organizacija, inicijaLiva i ncprofiLnih
klubova koji jc rczulLirao kasnijim osnivanjcm mrcžc ClubLurc.
Organizacijc kojc sLojc iza zagrcbačkih klubova (Mama, Močva-
ra, ATTACK! i KSET), okupljcnc u Inicijalni tim, u Lri puLovanja po
emina višnić
CLUBTURE VREMEPLOV
37
clubture-knjiga-HR.indd 37 15.11.2007 3:55:09
Hrvatskoj komuniciralc su s ±o-ak uglavnom vcćih i sLabilnih or-
ganizacija iz drugih gradova, s ciljcm usposLavljanja mrcžc klubova
koji bi mcđusobno razmjcnjivali kulLurnc sadržajc. McđuLim, vrlo sc
brzo usLanovilo da bi ograničavanjc na klubovc značajno smanjilo
programskc i drugc poLcncijalc mrcžc, budući da ova sccna raspolažc
s vrlo oskudnim prosLornim rcsursima. Tako jc na samom počcLku
ClubLurc dcfiniran kao programska plaLíorma koja povczujc ncza-
visnc klubovc i inicijaLivc/organizacijc kojc im graviLiraju, da bi sc
uskoro proširila na programsko djclovanjc šircg kruga organizacija.
Proccs jc u cjclini vođcn “odozdo”, na način da jc okupljcn prvi
krug sLabilnijih organizacija (njih ±¸ iz cijclc HrvaLskc) kojc su krc-
iralc, a kasnijc i implcmcnLiralc inicijalni krug suradničkih progra-
ma. Onc su zajcdnički dcfiniralc i ključnc ciljcvc, akLivnosLi Lc mo-
dcl suradnjc i odlučivanja. Na Lcmclju prcdložcnog akcijskog plana
usposLavljcno jc Lrogodišnjc parLncrsLvo s Institutom Otvorcno
društvo – Hrvatska Lc su prvi suradnički projckLi započcli u vcljači
:oo:. Tri mjcscca kasnijc (svibanj :oo:.) održana jc i prva íormalna
sjcdnica Skupštinc mrcžc Lc jc osnovan pravni subjckL pod nazivom
Savcz udruga Klubtura.
S obzirom da jc inicijaLiva krcnula iz Zagrcba, vclika vcćina prvih
projckaLa bila jc posLavljcna Lako da su im zagrcbačkc organizaci-
jc bilc nosiLcljicc. Kako bi sc šLo akLivnijc uključili i drugi gradovi,
prcd kraj godinc u Rijcci jc organiziran Tjcdan Clubturc
±
. Održan jc
i dvodncvni skup na kojcm sc okupilo prcko ¸o akLcra, mcđu kojima
su bilc i novc, doLad ncuključcnc, organizacijc. Krcirano jc nckoliko
novih projckaLa, cvaluiran jc i djclomično adapLiran modcl suradnjc
i razmjcnc Lc su dcLckLirani ključni problcmi sccnc u cjclini. Na Lcmc-
lju Loga dcfinirani su i drugi ciljcvi umrcžavanja (jačanjc vidljivosLi,
orijcnLacija prcma uLjccaju na kulLurnc poliLikc, izgradnja kapaciLcLa
organizacija). Nakon uspjcšnc rcalizacijc prvc programskc godinc,
od svibnja :oo¸. počinjc sc primjcnjivaLi uLvrđcni modcl i proccdu-
ra krciranja suradničkih programa, odlučivanja o njihovoj rcalizaciji
Lc implcmcnLacija. Paralclno sc radi i na iníormiranju i moLiviranju
drugih organizacija da sc priključc plaLíormi.

oaucA rAzA aAzvoJA
+tctN+c vibi+ivos1i i u1+cct+t (:oo¸.–:oo¡.)
Tijckom :oo¸. mrcža ClubLurc počinjc zauzimaLi važnu ulogu kao
akLcr čiji jc cilj osiguraLi boljc prcpoznavanjc spccifičnih kvaliLcLa
1 Sličan događaj organiziran je i nekoliko mjeseci kasnije u Splitu (siječanj, 2003.). Kroz
Tjedan Clubture prezentirani su raznoliki programi organizacija iz nekoliko hrvatskih gra-
dova te temeljna ideja mreže. Pored toga, ti su događaji značajno doprinijeli prepoznava-
nju pojedinih prostora klubova (Klub Spirit u Rijeci i Klub Koalicije udruga mladih Kocka
u Splitu) te važnosti nezavisne kulture u lokalnom kultunom razvoju.
38
clubture-knjiga-HR.indd 38 15.11.2007 3:55:09
ovc sccnc i njczinu inLcnzivniju prisuLnosL u javnosLi, Lc jc krajcm
Lc godinc krcirano i piloL-izdanjc budućcg magazina. No, najisLa-
knuLiji događaj koji jc obiljcžio počcLak ovc razvojnc íazc bila jc
izložba Clubture:Podaci (producirana u parLncrsLvu sa Što, kako i za
koga – WHW, Platformom µ.8± i MulLimcdijalnim insLiLuLom kao
dio projckLa Zagrcb – Kulturni Kapital Evropc ¸ooo
:
), u sklopu kojc
su prczcnLirani rczulLaLi dvogodišnjcg djclovanja mrcžc. Izložba jc
privukla pažnju javnosLi diskusijom o marginalizaciji nczavisnc kul-
Lurc i promociji njczinih posLignuća. Održana jc u vcljači :oo¡. u Ga-
lcriji Nova u Zagrcbu, a bila jc popraćcna i konccrLnim programom
u klubu Močvara pod nazivom Clubture:Zabava.
Izravnim akLivnim uključivanjcm u rad plaLíormc POIICY_FO-
RUM
¸
, koja jc :oo¸. pokrcnuLa na inicijaLivu MulLimcdijalnog insLi-
LuLa, mrcža ClubLurc prcuzima i važnu ulogu u jačanju uLjccaja ovc
sccnc u dcfiniranju nacionalnih i lokalnih kulLurnih poliLika. 1cdna
od najvažnijih akcija provcdcna jc u ožujku :oo¡., nakon šLo jc Mini-
starstvo kulturc RH započclo proccs promjcnc Zakona o kulturnim
vijcćima, i Lo na vrlo ncprimjcrcn i ncLransparcnLan način, s namjc-
rom da ukinc ncka od posLojcćih vijcća Lc da umanji njihovu ulogu u
odlučivanju o javnom financiranju u kulLuri. Namjcra jc bila donijcLi
novi zakon bcz ikakvc javnc raspravc i kroz hiLnu saborsku procc-
duru. Mrcža ClubLurc rcagirala jc izuzcLno brzo (u :¡ saLa) Lc jc oko
POIICY_FORUMA íormirana civilna inicijaLiva. U Zagrcbu sc okupi-
lo višc od ¸o prcdsLavnika organizacija iz cijclc HrvaLskc. InicijaLiva
jc započcla javnu raspravu i LcmaLiziranjc planiranih promjcna. Na
koncu jc uspjcla sprijcčiLi ukidanjc vijcća kojc jc bilo odgovorno za
2 Zagreb – Kulturni kapital Evrope 3000 je platforma za suradnju, nastala kao zajednički
projekt Centra za dramsku umjetnost, Multimedijalnog instituta, Platforme 9,81 i Što,
kako i za koga – WHW, kojima se kasnije pridružuju BLOK, Kontejner, Bacači sjenki i Co-
mmunity Art. Projekt je pokrenut zajedno s njemačkim partnerom projekt “relations”, a uz
financijsku potporu Kulturstiftung des Bundes te Kontakt – Arts and Civil Society Program
of Erste Bank Group in Central Europe. Kulturni je kapital razvijao suradnje – kako među
nositeljima tako i s lokalnim i internacionalnim inicijativama – koje tematiziraju promjene
društvenih uvjeta kulturne proizvodnje, unapređuju strukturni položaj nezavisne kulture i
preispituju dominantne režime reprezentiranja kulture. Programske aktivnosti Kulturnog
kapitala obuhvaćale su konferencije, umjetničke festivale, izložbe, radionice, predavanja,
predstavljanja, publikacije, medijske produkcije i dr. Važan dio projekta bile su aktivnosti
u polju kulturnih politika, usmjerene na reforme institucionalnog okvira nezavisne kultu-
re – povećanje njene vidljivosti i jačanje njenih resursa.
3 POLICY_FORUM je platforma koja okuplja istaknute organizacije i pojedince koji djeluju
na području nezavisne kulture i/ili su zainteresirani za kreiranje novih razvojnih modela
kulturnih politika. Radi se o neformalnoj, dinamičnoj, “plutajućoj” platformi. Ona djeluje
kao grupa koja se povremeno okuplja kako bi pratila javne politike koje se odnose na
razvoj nezavisne kulture na nacionalnoj i lokalnoj razini te koja zagovara promjene u re-
levantnom institucionalnom okviru, kako u praksama provedbe tako i u legislativi. Grupa
okupljena oko POLICY_FORUMA promjenjiva je u svojem broju i strukturi s obzirom
na trenutne teme kojima se bavi te se tako veže i uz različite subjekte (mreža Clubture,
suradnička platforma Zagreb – Kulturni kapital Evrope 3000, inicijativa Pravo na Grad,
pojedine organizacije itd.), odnosno pluta između njih.
39
clubture-knjiga-HR.indd 39 15.11.2007 3:55:09
novc oblikc kulLurnc produkcijc. Timc jc nczavisna kulLurna sccna u
HrvaLskoj prvi puL pokazala da jc dovoljno jaka i dovoljno povczana
da bi mogla uLjccaLi na rclcvanLan insLiLucionalni okvir svojcg polja
djclovanja, ali i na insLiLucionalni okvir ukupnc kulLurnc produkci-
jc.
1cdan od najvažnijih rczulLaLa i dugoročnih cíckaLa prcdsLavlja
dokumcnL kojcg jc POIICY_FORUM prcdložio MinisLarsLvu kulLurc,
a koji dcfinira područjc djclovanja i glavnc kriLcrijc vrcdnovanja za
Vijcćc za novc mcdijskc kulturc, odgovorno za novc kulLurnc íor-
mc. DokumcnL jc najprijc dan na razmaLranjc Vijcću, kojc jc prihva-
Lilo prijcdlogc Lc kojc jc dokumcnL proslijcdilo Nacionalnom vijcću
za kulturu, kojc sc Lakođcr složilo. Rcpcrkusijc su bilc odmah vidlji-
vc. Naimc, prvi idući Poziv za prcdlaganjc programa javnih poLrcba
u kulLuri od Lada korisLi novc prijavnc obrascc, a obrazac za projckLc
koji sc prijavljuju Vijcću za novc mcdijskc kulLurc oblikovan jc prcma
kriLcrijima izložcnima u dokumcnLu.
TascA rAzA aAzvoJA
sircN+c b+cit1Nos1i/rtzt 1rtNzici+c (:oo¸.–:oo,.)
Ključna pokrcLačka idcja oko kojc jc oíormljcn ClubLurc bila jc jača-
njc organizacija (i nczavisnog kulLurnog sckLora u cjclini) kroz razvoj
modcla koji ćc sLimuliraLi inLcnzivnu programsku i projckLnu surad-
nju i razmjcnu izmcđu članica mrcžc, kao i s drugima koji su zainLc-
rcsirani za razmjcnu raznolikih sadržaja. Kroz Lrogodišnju provcdbu
Lako ambicioznog i zahLjcvnog modcla umrcžavanja na nckoliko su
razina uočcni ncdosLaci i problcmi koji s jcdnc sLranc proizlazc iz
sLanja kapaciLcLa organizacija i koji su, s drugc sLranc, uzrokovani
okolnosLima.
Prijc svcga, ogroman poLcncijal i raznolikosL kulLurnc produkcijc
na nczavisnoj sccni u HrvaLskoj posLali su cvidcnLni. McđuLim, kako
bi Laj poLcncijal moglc upoLrijcbiLi na način da razviju uspjcšniju,
raznolikiju i kvaliLcLniju kulLurnu produkciju, organizacijama civil-
nog drušLva kojc djcluju na ovom području, a kojc su dobrim dijc-
lom okupljcnc oko mrcžc ClubLurc, posLalo jc jasno da moraju iznaći
novc načinc i íormc pomoću kojih ćc sc nosiLi s nckoliko ključnih
problcma.
Nckc su sc prcLposLavkc kroz praksu programskc razmjcnc poka-
zalc pogrcšnima. Prva jc prcLposLavka bila da ćc vcći broj i kvaliLcLa
sadržaja, zajcdno s osiguravanjcm vcćc javnc vidljivosLi i profilacijc
akLivnosLi, vodiLi do sLabilizacijc i jačanja kapaciLcLa organizacija.
No, ono šLo sc sLvarno dogodilo jcsL Lo da jc samo Lamo gdjc su Lc ak-
LivnosLi bilc praćcnc nckom vrsLom izgradnjc kapaciLcLa programski
i projckLni sadržaj proizvco sincrgijskc učinkc i dovco do značajnog
razvoja pojcdinih organizacija. Naimc, usLanovljcno jc da kapaciLc-
40
clubture-knjiga-HR.indd 40 15.11.2007 3:55:09
Li organizacija nisu dovoljno razvijcni, i Lo u mjcri u kojoj sc on nc
možc značajnijc promijcniLi samo pojačanim programskim djclova-
njcm. Dapačc, pokazalo sc da Lo ima i izravnc ncpovoljnc učinkc na
Lip i kvaliLcLu programa koji sc kroz mrcžu dijcli. Izmcđu osLalog,
slabijc razvijcnc organizacijc nisu, zbog ncdosLaLnih rcsursa (ljud-
skih, prosLornih, financijskih), u mogućnosLi akLivnijc sc uključiLi
u programsku razmjcnu Lc sc posLojcći modcl pokazao za njih prc-
zahLjcvnim. S drugc sLranc, ncki produkcijski zahLjcvniji programi,
koji su uglavnom organizirani u Zagrcbu, nc mogu sc podijcliLi s
drugim gradovima u HrvaLskoj. Osim spomcnuLih rcsursnih ncdo-
sLaLaka, kao ključan problcm pokazao sc i ncdosLaLak publikc u dru-
gim gradovima. Tako sc pojavljujc jasno izražcna poLrcba uglavnom
vcćih i sLabilnijih organizacija da svojc programc dijclc izvan granica
HrvaLskc. Porcd navcdcnog, primjcćujc sc i ncdosLaLno kraLkoročno
i dugoročno planiranjc Lc odsusLvo sLraLcškog planiranja organizacij-
skog i programskog razvoja.
Nadaljc, prcLposLavljalo sc da ćc organizacijc, zahvaljujući samoj
činjcnici ckspanzijc i vcćc vidljivosLi programskih akLivnosLi, imaLi
i vcći uLjccaj na rclcvanLna javna (lokalna i nacionalna) Lijcla odluči-
vanja Lc da ćc Lako biLi lakšc uLjccaLi na unaprcđcnjc vlasLiLog okvira
djclovanja. Ni Lo sc nijc dogodilo auLomaLski. PosLignuLa javna vidlji-
vosL (ponajprijc u lokalnim zajcdnicama) pružila jc samo višc ili ma-
njc solidnu pozadinu koja organizacijama Lck omogućujc da pokrcnu
zagovaračkc akLivnosLi kako bi unaprijcdilc svoj (primarni) lokalni
insLiLucionalni okvir. No, njihova sposobnosL arLikulacijc ključnih
problcma i poLrcba u okviru diskursa razvijcnog oko javnih poliLika,
kao i zagovaračka snaga, pokazalc su sc slabima i ncrazvijcnima.
S drugc sLranc, mnogc okolnosLi sprcčavaju brži razvoj civilnog
sckLora u kulLuri. Colcm, sLabilan i incrLan javni kulLurni sckLor,
daklc javnc kulLurnc usLanovc, nijc prošao nikakvu Lransíormaciju,
niLi su uvcdcnc promjcnc u kulLurnim poliLikama kojc bi ukupni kul-
Lurni susLav učinilc dinamičnijim. NcadckvaLan insLiLucionalni okvir
(državna i lokalna uprava, kulLurna lcgislaLiva, financijska i fiskalna
ograničcnja) sprcčava nczavisnc organizacijc u kulLuri da za svojc
akLivnosLi osiguraju odgovarajućc insLiLucionalnc mchanizmc praćc-
nja, financijskc poLporc i cvaluacijc.
Nakon Lri godinc pcrmancnLnc programskc akLivnosLi i odrcđc-
nih nasLojanja koja sc Liču vidljivosLi i kulLurnih poliLika, kako bi od-
govorila na dcLckLiranc problcmc i poLrcbc, mrcža jc počcLkom :oo¸.
uvcla odrcđcnc promjcnc u doLadašnjc akLivnosLi (djclomična modi-
fikacija modcla programskc razmjcnc na način da sc poLičc sudjclo-
vanjc organizacija slabijc razvijcnih kapaciLcLa) Lc jc započcla proccs
svojc Lranzicijc i u nckoliko jc smjcrova proširila opscg djclovanja.
U cilju jačanja javnc vidljivosLi, učcsLalijc i kvaliLcLnijc mcdijskc
prisuLnosLi kako programa nczavisnc sccnc Lako i vrijcdnosLi kojc
41
clubture-knjiga-HR.indd 41 15.11.2007 3:55:09
zasLupa, Lc spccifičnog sociokulLurnog konLcksLa kojcg La sccna pro-
izvodi, ClubLurc jc pokrcnuo mjcscčni časopis  Lc porLal Kultur-
punkt.hr. Kako bi odgovorili na poLrcbu dijcljcnja kulLurnih progra-
ma izvan granica HrvaLskc, odabrana jc sLraLcgija inLcrnacionalizaci-
jc, odnosno rcgionalnog šircnja programskc razmjcnc.
S obzirom na insLiLucionalni okvir koji ncma razvijcnc clcmcnLc
poLicanja razvoja nczavisnog kulLurnog sckLora, odabir sLraLcgijc
javnog angažmana i promjcnc javnog prosLora bio jc goLovo nužna
odluka. Ona sc odnosi na praćcnjc provcdbc kulLurnih poliLika na
nacionalnoj razini Lc zagovaranjc odrcđcnih dugoročnih promjcna,
ali i mjcra manjcg zamaha kojc su važnc za poLicanjc razvoja ili sLa-
bilizaciju organizacija nczavisnc kulLurc. Tako jc íokus programa
Kultura Aktiva bio na lokalnim kulLurnim poliLikama, odnosno na
izgradnji kapaciLcLa pojcdinih organizacija, krciranju inicijaLiva, ak-
LivnosLima zagovaranja promjcna u lokalnim kulLurnim poliLikama
i sudjclovanju nczavisnog kulLurnog sckLora u njihovom krciranju i
provcdbi. Paralclno s Lim, ClubLurc sc kao mrcža, koja okuplja vclik
broj organizacija kojc djcluju na području kulLurc mladih, akLivno
uključujc u proccsc dcfiniranja i praćcnja provcdbc nacionalnc poli-
Likc za mladc, i Lo sudjclujući u radu Savjcta za mladc Vladc Rcpu-
blikc Hrvatskc Lc kao članica Mrcžc mladih Hrvatskc.
OrijcnLacija na izgradnju kapaciLcLa i cdukaciju u sckLoru praLi
nc samo novi razvojni ciklus samc mrcžc vcć i odrcđcnc promjcnc
kojc sc mogu prcpoznaLi na sccni u cjclini. Vcćina organizacija proš-
la jc inicijalnu íazu unuLar kojc su bilc prvcnsLvcno okrcnuLc scbi
i proizvodnji vlasLiLog idcnLiLcLa i prcpoznaLljivosLi, a zaLim i íazu
orijcnLacijc na suradnju i šircnjc polja djclovanja, nakon kojc dolazi
do svojcvrsnc krizc. Takvc promjcnc u unuLarnjim dinamikama, kao
i novi odnosi u kulLuri, Lrcndovi u razvoju gradova i drugi clcmcn-
Li koji proizlazc iz okolinc, namcLnuli su zahLjcv za organizacijskim
promjcnama (u mcnadžmcnLu, komunikacijskim modclima, financi-
ranju iLd.), kojc jc bcz dodaLnog obrazovanja, razvoja novih znanja
i vjcšLina, ncmogućc osLvariLi. Organizacije su same shvatile kako je
insistiranje na vlastitim temeljnim aktivnostima i unapređivanje njihove
izvrsnosti najbolja garancija njihova opstanka i visoko kvalitetnog dje-
lovanja te prepoznatosti u široj zajednici
¡
. Upravo na Lcmclju Lih spo-
znaja mrcža ClubLurc jc u suradnji s pojcdinim sLručnjacima krcnula
razvijaLi i provodiLi cdukacijskc programc Lc jc Lako :oo¸. započcL
program Edukacija za stratcški kulturni mcnadžmcnt.
Osim jačanja organizacijsko-mcnadžcrskih kapaciLcLa pojcdinih
organizacija u mrcži, u cdukacijskom su programu sudjclovalc i djc-
laLnicc mrcžc. Zahvaljujući Lomc, uz sudjclovanjc članica, krciran jc
4 Dragičević-Šešić, Milena i Dragojević, Sanjin (2005.) Arts management in turbulent times:
Adaptable Quality Management. Amsterdam: European Cultural Foundation, Boekman
Foundation. Str. 17 – 18
42
clubture-knjiga-HR.indd 42 15.11.2007 3:55:09
i Lrogodišnji sLraLcški plan razvoja. U Lranzicijskoj íazi ojačana jc i
organizacijska sLrukLura mrcžc: vcć zaposlcni sLckli su nova znanja i
vjcšLinc, na odrcđcnim projckLima i poslovima vczanima uz koordi-
naciju i adminisLraciju mrcžc angažirani su novi ljudi Lc jc prošircn
krug suradnika. Takođcr su unaprijcđcna pravila i proccdurc Lc su
i dokumcnLirani. Divcrzifikaciju programskih akLivnosLi praLila jc i
divcrzifikacija financijskih rcsursa, odnosno osigurana su srcdsLva
različiLih domaćih i inozcmnih donaLora.
rsasrsxTtvs
xubt bti+cº
U suradnji s vanjskim sLručnjacima mrcža ClubLurc jc u :oo6. provc-
la i isLraživanjc nczavisnog kulLurnog sckLora – organizacija kojc su
parLicipiralc u mrcži. Osim prcciznijcg uvida u organizacijskc i pro-
gramskc rcsursc Lc kapaciLcLc za suradnju organizacija, isLraživanjc
jc dalo zaključkc i prcporukc usmjcrcnc znansLvcno-isLraživačkoj
zajcdnici, insLiLucijama kojc krciraju i provodc kulLurnc poliLikc, ali
i samim organizacijama. Upravo su Lc prcporukc jcdan od biLnijih
clcmcnaLa na Lcmclju kojih sc odrcđuju ključni smjcrovi djclovanja
ClubLurca u idućcm razdoblju – kako u smislu krciranja i provcdbi
vlasLiLih akLivnosLi Lako i zagovaranja provcdbc onih kojc su u domc-
ni drugih subjckaLa. Porcd Loga, u sLalnoj komunikaciji s organizaci-
jama nczavisnc kulLurc, u rcdovnom praćcnju ovc (ali i širc) kulLurnc
produkcijc, Lc u sLalnom praćcnju kulLurnih (i drugih javnih) poliLika
Lc rclcvanLnih događanja na mcđunarodnoj sccni, uLvrđcnc su poLrc-
bc Lc sLraLcški pravci daljnjcg djclovanja.
S jcdnc sLranc Lo su oni ciljcvi koji sc odnosc na razvoj sckLora,
a usmjcrcni su na daljnjc jačanjc kapaciLcLa organizacija nczavisnc
kulLurc (programskih, zagovaračkih, organizacijskih, mcnadžcrskih
i poscbno kapaciLcLa za suradnju) Lc na jačanjc javnc vidljivosLi sck-
Lora i posLizanjc boljc pozicijc unuLar ukupnog kulLurnog polja (ali
i širc zajcdnicc). Njima kompaLibilni jcsu ciljcvi koji sc odnosc na
programski i organizacijski razvoj samc mrcžc, usmjcrcni na njczino
šircnjc i unaprcđcnjc unuLar organizacijskih oblika, sLabilizaciju i ra-
zvoj programa, jačanjc i sLabilizaciju rcsursa (ljudskih, financijskih,
prosLornih, Lchnoloških i komunikacijsko-iníormacijskih) Lc na ra-
zvoj mcđunarodnih i inLcrsckLorskih parLncrsLava i suradnji. Tako
ćc sc u idućcm Lrogodišnjcm razdoblju radiLi na sLabilizaciji i una-
prcđivanju Lriju ključnih programa
¸
Lc na krciranju i razvoju novih
6
.
Takođcr ćc sc nasLojaLi, kroz suradnju s rclcvanLnim insLiLucijama i
sLručnjacima, provodiLi daljnja isLraživanja i prikupljanjc podaLaka o
5 Clubture–HR, Regionalna inicijativa Clubturea i portal Kulturpunkt.hr.
6 Primarno se to odnosi na edukacijske programe te programe međunarodne suradnje kroz
partnerstva s organizacijama iz Europske Unije.
43
clubture-knjiga-HR.indd 43 15.11.2007 3:55:09
nczavisnom kulLurnom sckLoru.
McđuLim, sLvarnu sLabilizaciju, dugoročnu održivosL i unaprcđc-
njc programskc i organizacijskc izvrsnosLi Lc Lako i mcđunarodnc
konkurcnLnosLi nijc mogućc osLvariLi bcz biLnih inLcrvcncija kako
u ukupnom (nacionalnom) kulLurnom modclu Lako i u provođcnju
lokalnih kulLurnih (a i drugih, vczanih) javnih poliLika. PosLojcći
kulLurni modcl, koji jc prvcnsLvcno usmjcrcn na poLrcbc javnih kul-
Lurnih usLanova, nc prcdviđa insLrumcnLc pomoću kojih bi sc ncin-
sLiLucionalna kulLurna produkcija dovcla u ravnopravniju poziciju.
KraLkoročno (jcdnogodišnjc) financiranjc pojcdinih projckaLa, kako
na nacionalnoj Lako i na lokalnoj razini, jcdini jc insLrumcnL kulLur-
nih poliLika koji sc odnosi na ovaj sckLor. Bilo koji drugi oblici finan-
ciranja (npr. poLporc za organizacijski razvoj), ili drugi poLicajni in-
sLrumcnLi (npr. lcgislaLivni ili poliLika dodjcljivanja prosLora), osLaju
poLpuno zaLvorcni za nczavisnu produkciju. IsLovrcmcno, nc posLojc
nikakvc mjcrc za poLicanjc suradnjc izmcđu javnog i civilnog sckLo-
ra, Lc oni Lako uglavnom osLaju bcz mcđusobnog doLicaja i uLjccaja.
Na Laj način nc samo da sc nc poLičc daljnji razvoj nczavisnc kulLurc,
ncgo ovakav modcl nc djclujc poLicajno na razvoj javnog kulLurnog
sckLora, pa čak i ugrožava njczin opsLanak.
S obzirom na Lo da jc za značajniju modifikaciju posLojcćcg modc-
la poLrcbna široka drušLvcna i poliLička rasprava, Lc s obzirom na Lo
da jc Laj proccs iznimno zahLjcvan i dugoLrajan, poLrcbno jc osigu-
raLi dodaLnc insLrumcnLc koji ćc omogućiLi sLabilan rasL nczavisnog
kulLurnog sckLora, odnosno koji ćc na insLiLucionalnoj razini na
dugoročan, kvaliLcLan i održiv način odgovoriLi na poLrcbc civilnog
sckLora. To sc, na lokalnoj razini, prijc svcga odnosi na osiguravanjc
adckvaLnc prosLornc inírasLrukLurc, Lc na usposLavljanjc inLcrsck-
Lorskih parLncrsLava (parLncrsLva izmcđu insLiLucija vlasLi i organi-
zacija civilnog drušLva) i adckvaLnog insLiLucionalnog/organizacij-
skog oblika za upravljanjc Lim prosLorima.
Na nacionalnoj jc razini poLrcbno osnovaLi zascbnu insLiLuciju
koja ćc pcrmancnLno praLiLi razvoj civilnog sckLora u kulLuri Lc krci-
raLi razvojnc sLraLcgijc susLavnog poLicanja njcgova daljnjcg razvoja
u scgmcnLima u kojima za Laj sckLor u posLojcćcm kulLurnom modc-
lu nc posLojc rclcvanLni insLrumcnLi kulLurnih poliLika. InicijaLiva za
osnivanjc zakladc, čija jc svrha poLicanjc razvoja civilnog kulLurnog
sckLora u Rcpublici HrvaLskoj, snažcnjcm produkcijskih i organiza-
cijskih kapaciLcLa, usposLavljanjcm poLrcbnc inírasLrukLurc, podi-
zanjcm razinc proícsionalnog djclovanja cdukacijom, poLicanjcm
inLcrsckLorskih parLncrsLava i novih modcla suradnji na nacionalnoj
i rcgionalnoj razini, Lc poboljšanjcm uvjcLa za inLcnzivnijc uključc-
njc u curopsku kulLurnu suradnju, svakako jc adckvaLan odgovor na
opisanu siLuaciju.
Porcd rcdovnih programskih akLivnosLi, u idućcm ćc razdoblju
44
clubture-knjiga-HR.indd 44 15.11.2007 3:55:09
ključna odrcdnica djclovanja ClubLurca kao nacionalnc plaLíormc
civilnih organizacija u kulLuri biLi zagovaranjc upravo Lakvih rjcšc-
nja, kako na nacionalnoj Lako i na lokalnim razinama.

45
clubture-knjiga-HR.indd 45 15.11.2007 3:55:09
clubture-knjiga-HR.indd 46 15.11.2007 3:55:09
CLUBTURE PROGRAMI
· clubture–hr
· kultura aktiva
· edukacija–izgradnja kapaciteta
civilnog kulturnog sektora
· 04–megazin za hakiranje stvarnosti
· portal kulturpunkt.hr
http://www.kulturpunkt.hr
· regionalna inicijativa clubturea
47
clubture-knjiga-HR.indd 47 15.11.2007 3:55:11
barbat
baška
beli manastir
belišće
bjelovar
buje
buzet
cres
čakovec
čižići
delnice
donnji lapac
drniš
dubrovnik
glina
grožnjan
gvozd
hrvatska kostajnica
ičići
ivanić grad
jelsa
karlovac
kistanje
knin
koprivnica
krapina
križevci
krk
kumrovec
kutina
labin
lepoglava
lindar
lubenice
makarska
mali lošinj
marine
novi vinodolski
njivice
omišalj
opatija
osijek
pazin
petrinja
popovača
poreč
požega
pregrada
pula
punat
rijeka
sisak
slavonski brod
split
šibenik
topusko
valpovo
varaždin
velika gorica
veliki tabor
vinkovci
vis
vrbnik
vukovar
zabok
zadar
zagreb
županja
clubture-knjiga-HR.indd 48 15.11.2007 3:55:11
Program Clubturc–HR, zbog kojcg i oko kojcg jc i izgrađcna mrcža
ClubLurc, pokrcnuL jc :oo:. godinc. Ovaj osnovni program mrcžc Lc-
mclji sc na izravnoj suradnji pojcdinih akLcra (organizacija civilnog
drušLva, ncíormalnih inicijaLiva i umjcLničkih organizacija) koji mc-
đusobno dijclc kulLurnc i umjcLničkc sadržajc i/ili zajcdnički krci-
raju projckLc i programc. Mrcža íunkcionira na Lcmclju peer-to-peer
principa, šLo znači da organizacijc planiraju i provodc programskc
akLivnosLi u izravnoj suradnji s drugim organizacijama, bcz obzira
na Lo jcsu li onc članicc mrcžc ili nc. Zahvaljujući ovom programu,
plaLíorma ClubLurc krcira dinamiku sccnc i jača njcnu unuLarnju po-
vczanosL i kohcrcnciju.
Ovaj program uključujc najrazličiLijc oblikc: pcríormansc, audio
i vidco insLalacijc, kazališnc i plcsnc prcdsLavc, filmskc projckci-
jc, prcdavanja, izložbc, radionicc iLd. Na Laj sc način široj javnosLi
prcdsLavljaju raznovrsni oblici urbanc i suvrcmcnc kulLurc i umjcL-
nosLi, kulLurc mladih, akLivisLički i socijalno angažirani programi
iLd.
Ključ dosad vcć pcLogodišnjc uspjcšnosLi ovog programa jcsL u
njcgovom modclu koji osigurava gcnuinu suradnju vcćcg broja akLc-
ra i raznolikosL sadržaja. Radi sc o spccifičnom, inovaLivnom i unu-
Lar plaLíormc razvijcnom modclu koji sc Lijckom godina modificirao
prcma poLrcbama u sckLoru. Dcfiniraju ga ¡ osnovna Lipa suradnjc:
(±) programska razmjcna – sadržaj sc scli u najmanjc Lri grada, Lako
sc npr. prcdsLava rcalizira u Zagrcbu, Rijcci i Osijcku, a u provcdbi
porcd organizacijc nosiLcljicc projckLa sudjcluju i organizacijc iz gra-
dova/mjcsLa u koja sc sadržaj scli (Lzv. host-parLncri), (:) partncrska
suradnja – dvijc ili višc organizacija zajcdnički osmišljavaju konccpL
i sadržaj Lc zajcdnički rcaliziraju projckL u jcdnom ili višc gradova/
mjcsLa, (¸) razmjcnc dijcla fcstivala ili (¡) razmjcnc dijcla projck-
ta – pojcdini inozcmni sadržaji programa ícsLivala/projckLa sclc sc iz
maLičnog grada rcalizacijc ícsLivala/projckLa Lc gosLuju u jcdnom ili
višc drugih hrvaLskih gradova/mjcsLa.
IzuzcLno jc važno dugoročno planiranjc i zajcdničko prijavljivanjc
na dosLupnc íondovc, kao i modcl zajcdničkog odlučivanja. O Lomc
koji ćc sc programi i u kojcm iznosu financiraLi iz osiguranih srcdsLa-
va nc odlučujc nikakvo vijcćc ili komisija, vcć sc o programima odlu-
čujc kroz LransparcnLan i maLcmaLički prccizan susLav ocjcnjivanja/
bodovanja u kojcm pravo i obvczu sudjclovanja imaju svi prcdlaga-
Lclji projckaLa, kao i svc drugc organizacijc članicc. Zajcdničko odlu-
čivanjc, izbor i provcdba projckaLa slijcdc polugodišnju ili godišnju
dinamiku (ovisno o količini dosLupnih srcdsLava).
dea vidović & emina višnić
clubture–hr
clubture-knjiga-HR.indd 49 15.11.2007 3:55:13
U prvih pcL godina zajcdničkog rada osLvarcni su sljcdcći rczul-
LaLi:
• uključcno jc višc od 8o organizacija i inicijaLiva iz cijclc HrvaLskc,
od kojih ¸6 akLivno kao nosiLclji projckaLa (¸o-ak udruga zasada jc
sudjclovalo kao host-parLncri, odnosno primaLclji programa),
• osLvarcno jc ±oµo događanja kroz ±±6 projckaLa,
• uključcno jc višc od ¸o gradova i mjcsLa,
• polovica događanja održana jc u pcL najvcćih gradova (Zagrcb,
SpliL, Rijcka, Osijck, Pula), dok jc druga polovica održana u ma-
njim srcdinama, prcko 8o· događanja održano jc izvan Zagrcba.
Tako jc sLvorcna sLabilna plaLíorma koja omogućujc mcđusobnu
suradnju i povczivanjc grupa iz različiLih djclaLnosLi, kao šLo su ur-
bana kulLura, drušLvcni akLivizam, plcs, izvcdbcnc umjcLnosLi, novi
mcdiji i Lchnologija, vizualna kulLura, glazba, suvrcmcna umjcLnosL,
Lcorija, sLrip, kulLura mladih iLd. Ovakvo umrcžcno programsko
íunkcioniranjc omogućujc nc samo učcsLalijc programc ncgo i viso-
ku razinu financijskc učinkoviLosLi: rclaLivno mali iznos financijskih
srcdsLava donosi kvaliLcLu i kvanLiLcLu kulLurnih proizvoda koji sc
disLribuiraju na višc mjcsLa, i Lo kroz konLinuirano djclovanjc. Tako
jc u konačnici krajnjim korisnicima, Lj. publici, ponuđcn jcíLiniji pro-
gram. Nadaljc, raznovrsni umjcLnički i kulLurni Lc drušLvcno anga-
žirani programi dovodc sc i u slabijc razvijcnc krajcvc Lc pojcdinc
srcdinc koji Lako imaju priliku vidjcLi spccifičnc sadržajc koji prcd-
sLavljaju poLpunu kulLurnu i drušLvcnu novosL za njih (npr. projckci-
jc queer filmova u Donjcm Iapcu). Konačno, na Laj način najrazličiLijc
srcdinc imaju priliku upoznaLi sc s novim Lrcndovima u svijcLu su-
vrcmcnc kulLurc i umjcLnosLi.
Kako bi sc unaprijcdila programska suradnja i razmjcna Lc dopri-
nijclo razvoju kulLurnc produkcijc u različiLim srcdinama, u narcd-
nom pcriodu program ClubLurc–HR usmjcriL ćc sc na izgradnju sLa-
bilnih suradnji pojcdinih organizacija kojc pripadaju isLom području
djclovanja (npr. film, plcs, glazba i sl.), Lc na susLavno uključivanjc
organizacija kojc do sada nisu sudjclovalc u rcalizaciji projckaLa su-
radnjc i razmjcnc.
50
clubture-knjiga-HR.indd 50 15.11.2007 3:55:13
51
clubture-knjiga-HR.indd 51 15.11.2007 3:55:13
clubture-knjiga-HR.indd 52 15.11.2007 3:55:13
Program KUITURA AKTIVA (:oo¸.–:oo,.) sasLoji sc od različiLih ak-
LivnosLi zagovaranja i praćcnja javnih poliLika na lokalnim razinama, s
ciljcm unaprcđcnja insLiLucionalnog okvira koji jc rclcvanLan za civilni
kulLurni sckLor. To sc prijc svcga izravno odnosi na kulLurnc poliLi-
kc, ali i na poliLikc za mladc, Lc posrcdno na urbanc poliLikc i poliLikc
upravljanja prosLorima. Program jc Lakođcr uključivao i cdukacijski
scgmcnL, unuLar kojcg su kroz radionicc i razmjcnu iskusLava organi-
zacijc sLjccalc znanja o proccsu krciranja javnih poliLika Lc razvijalc za-
govaračkc vjcšLinc. Konačno, u sklopu programa provcdcno jc i mapi-
ranjc obuhvaćcnosLi nczavisnc kulLurc u íormiranju lokalnih kulLurnih
vijcća.
S obzirom na insLiLucionalni okvir u kojcm djcluju organizacijc nc-
zavisnc kulLurc, a koji jc prvcnsLvcno uLcmcljcn na scrvisiranju golc-
mog skupa javnih kulLurnih insLiLucija, akLivno zagovaranjc promjcna
u kulLurnim poliLikama pokazalo sc kao nužnosL, kako na nacionalnoj
Lako i na lokalnim razinama. U ovom programu prvcnsLvcno jc namjc-
ra bila ojačaLi posLojcćc lokalnc zagovaračkc inicijaLivc ili doprinijcLi
sLvaranju novih Lc razviLi osvijcšLcnosL o poLrcbi da inicijaLiva za pro-
mjcnama krcnc iz nczavisnog sckLora. PriLom jc ključna mcLoda bila
djclovanjc u lokalnim plaLíormama kojc povczuju niz zainLcrcsiranih
organizacija, kojc zaLim zajcdnički djcluju kroz javnc akLivnosLi (Lribi-
nc, kampanjc), izravno lobiranjc (sasLanci, dokumcnLi) ili sudjcluju u
radu lokalnih kulLurnih vijcća. Pokazalo sc da jc ova mcLoda izuzcLno
uspjcšna u onim srcdinama gdjc posLoji dovoljan broj zainLcrcsiranih
organizacija Lc gdjc posLojc osposobljcni i moLivirani lidcri. McđuLim,
Lamo gdjc Lakvc prcLposLavkc nc posLojc, pokazalo sc da primjcna ovc
mcLodc nc možc rczulLiraLi planiranim uspjchom Lc da jc poLrcbno ulo-
žiLi dodaLan Lrud u jačanjc i izgradnju lokalnih kapaciLcLa.
Vcćina provcdcnih akLivnosLi bila jc usmjcrcna na íormiranjc Lran-
sparcnLnih modcla kulLurnih poliLika u lokalnim (rcgionalnim i grad-
skim) upravama. U µ gradova i ¡ županijc koalicijc organizacija (ili rjc-
đc, pojcdinc organizacijc u suradnji s drugim akLcrima) konLinuirano
su provodilc raznolikc zagovaračkc akLivnosLi. PiLanja koja sc Liču jav-
nih poliLika mogu sc podijcliLi u dva polja. S jcdnc sLranc Lo su piLanja
vczana uz lokalnc kulLurnc poliLikc, i Lo najvcćim dijclom onc kojc sc
izravno doLiču poLrcba nczavisnc kulLurnc sccnc (kao šLo su piLanjc
prosLora za djclovanjc, piLanjc načina i sLabilnosLi financiranja progra-
ma, piLanja vrcdnovanja i vidljivosLi posLignuća ovog sckLora u lokal-
noj srcdini i Lomc slično), ali i ona koja sc odnosc na íunkcioniranjc
lokalnog kulLurnog i javnog sckLora u cjclini (uvođcnjc i/ili provođcnjc
proccdura, LransparcnLnosL i sudjclovanjc u proccsima donošcnja od-
emina višnić
kultura aktiva
53
clubture-knjiga-HR.indd 53 15.11.2007 3:55:14
luka, sudjclovanjc u odlučivanju, jasnija i učinkoviLija provcdba odlu-
ka, suradnja javnog i civilnog sckLora iLd.). S drugc sLranc, kao poljc
kojc jc po mnogim piLanjima komplcmcnLarno ovomc prvomc, Lu su
piLanja lokalnih poliLika za mladc, a osobiLo ona vczana uz područjc
slobodnog vrcmcna i kulLurc mladih, iníormiranja mladih i sudjclova-
nja u odlučivanju iLd.
Kako bi Lc akLivnosLi bilc na adckvaLan način priprcmljcnc, bilo jc
poLrcbno obučiLi i priprcmiLi organizacijc za vođcnjc zagovaračkih pro-
ccsa, ali i usLanoviLi kakvi su modcli rada i odlučivanja u pojcdinim
rcgionalnim i gradskim upravama. Tako jc počcLkom :oo¸. upućcn upiL
svim lokalnim upravama kojc su prcma Zakonu o kulturnim vijcćima
do kraja :oo¡. Lrcbalc osnovaLi kulLurna vijcća. To uključujc svc žu-
panijc (:±) i svc gradovc koji prcma službcnim sLaLisLičkim podacima
imaju višc od ¸o ooo sLanovnika (:o). Čak :o· jcdinica lokalnc upravc
(¸ grada i 6 županija) nijc odgovorilo na upiL, čimc su izravno prckršilc
Zakon o pravu na pristup informacijama. Vclika vcćina uprava nijc u
poLpunosLi ispošLovala zakonskc rokovc, a ¸ mjcscci nakon zakonskog
roka samo jc njih ±µ (¡6·) osnovalo kulLurno vijcćc ili vijcća. Mcđu
njima ±: ih jc prcpoznalo područjc novih mcdijskih kulLura, urbanc
kulLurc i kulLurc mladih kao važno za razvoj lokalnc kulLurc. Od Loga
jc samo njih ¸ osnovalo zascbna vijcća zadužcna za ovo područjc, dok
jc njih , uključilo Lo područjc u jcdinsLvcno vijcćc kojc obuhvaća svc
djclaLnosLi. NiLi jcdna od uprava nijc dala jasan odgovor na piLanjc o
financiranju programa organizacija kojc djcluju na ovom polju, a Lo
ukazujc da nigdjc na lokalnoj razini nc posLoji, čak ni na razini pukc
sLaLisLikc, rcdovno i susLavno praćcnjc razvoja ovog sckLora.
Vcć i ovi šLuri podaci dali su jasnu poLvrdu kako jc u lokalnim src-
dinama nužno inLcnzivno radiLi na osvjcšLavanju važnosLi novih kul-
Lurnih praksi i njihovom prcpoznavanju od sLranc javnosLi, mcdija,
sLručnjaka i svakako donosiLclja odluka. PriLom jc na samom počcLku
ovog proccsa bilo ključno osiguraLi sudjclovanjc prcdsLavnika civilnog
sckLora u proccsima donošcnja odluka. SLoga su u gradovima i župani-
jama kojc su uključcnc u ovaj program bilc oíormljcnjc inicijaLivc kojc
su zajcdnički prcdlagalc članovc kulLurnih vijcća, a u konačnici jc njih
±o-ak uključcno u rad vijcća.
Kroz dosadašnjc iskusLvo oni su sc suočili s mnogobrojnim prcprc-
kama pri iniciranju odrcđcnih promjcna i pomaka u susLavu, kao šLo
su: mjcrc za poboljšanjc učinkoviLosLi i LransparcnLnosLi u financiranju
programa (uvođcnjc jasnih kriLcrija i proccdura), donošcnjc sLraLcških
planova razvoja pojcdinih djclaLnosLi ili općih planova kulLurnog ra-
zviLka, povcćanjc srcdsLava u lokalnim proračunima namijcnjcnima
financiranju nczavisnc produkcijc, jasno dcfiniranjc piLanja sukoba
inLcrcsa i drugo. OLpor prcma Lakvim promjcnama nc dolazi samo od
adminisLracijc vcć i od drugih članova vijcća, najčcšćc prcdsLavnika
javnih kulLurnih usLanova. Ipak, odrcđcni manji pomaci uspjcli su sc
54
clubture-knjiga-HR.indd 54 15.11.2007 3:55:14
napraviLi, no Lcmcljnc promjcnc u ovomc smislu moraL ćc ipak biLi rc-
zulLaL sLrukLurnih pomaka i unaprcđcnja rada lokalnc upravc u cjclini.
PriLom ćc civilnc inicijaLivc, kako u drugim područjima Lako i u područ-
ju kulLurc, imaLi izuzcLno važnu ulogu u proizvodnji javnog priLiska
za donošcnjcm LransparcnLnih pravila i proccdura Lc u inzisLiranju na
civilnoj parLicipaciji u proccsima donošcnja odluka.
Tijckom :oo¸. i :oo6. mrcža ClubLurc organizirala jc niz susrcLa i
radionica kojc su pojcdinim organizacijama pomoglc u planiranju i
provcdbi svojih lokalnih zagovaračkih poduhvaLa. Tako su onc upućc-
nc u osnovnc mcLodc proccsa javnog zagovaranja Lc su zajcdnički, uz
pomoć íaciliLaLora, napravilc planovc akLivnosLi za pojcdinc srcdinc.
Kako sc kao jcdan od Lcmcljnih problcma pokazala ncdosLaLna sposob-
nosL arLikulacijc zahLjcva, organizirana jc radionica u kojoj su sudionici
dobili osnovna znanja o Lomc kako napisaLi i prczcnLiraLi policy doku-
mcnL. Izrađcni dokumcnLi služili su kasnijc kao osnova daljnjim zago-
varačkim akLivnosLima, a na Lcmclju njih jc sasLavljcn i opći dokumcnL
koji opisujc siLuaciju i dcfinira problcmc lokalnih kulLurnih poliLika Lc
prcdlažc ključnc ciljcvc daljnjcg djclovanja.
Tcmcljni problcmi s kojima ćc sc u sljcdcćcm razdoblju biLi poLrcbno
suočiLi, kako s pozicijc nacionalnc kulLurnc poliLikc Lako i u pojcdinim
srcdinama, jcsu: ncravnopravnosL pozicijc akLcra nczavisnc kulLurc
naspram kulLurnih usLanova kojima su osnivači država, gradovi ili žu-
panijc unuLar susLava javnog financiranja, programi nczavisnc kulLurc
bcz obzira na njihovu kvaliLcLu i značaj nisu dovoljno cLablirani kao
drušLvcno rclcvanLni u lokalnim zajcdnicama, ncLransparcnLnosL su-
sLava financiranja, ncdosLaLak prosLora za djclovanjc uslijcd komcrci-
jalizacijc prosLora u vlasnišLvu gradova, odnosno županija, Lrcnd mi-
norizacijc kulLurnog sckLora u cjclini, koji sc očiLujc u gubiLku za kul-
Luru imancnLnih kriLcrija vrcdnovanja Lc njczinog sLavljanja u íunkciju
drugih djclaLnosLi (npr. Lurizma), ncposLojanjc razvojnih planova, šLo
ukazujc na Lo da lokalnc upravc i u idućcm razdoblju namjcravaju za-
držaLi posLojcćc sLanjc.
Kako bi sc unaprijcdila nc samo pozicija nczavisnc kulLurc u lokal-
nim kulLurnim poliLikama vcć i kako bi sc doprinijclo dinamizaciji i
razvoju ukupnc kulLurnc produkcijc pojcdinc srcdinc, odrcđcna su Lri
ključna cilja koja jc poLrcbno doscći: (±) uLjccaLi na donošcnjc dugoroč-
nih planova razvoja u lokalnim srcdinama u kojima ćc sc prcdvidjcLi
unaprcđcnjc položaja nczavisnc kulLurc, (:) ukazaLi na poLrcbu posLo-
janja nckomcrcijalnih prosLora za djclovanjc nczavisnc kulLurc i izbo-
riLi dugoročnc ugovorc korišLcnja i (¸) izboriLi sc za promjcnu položaja
nczavisnc kulLurc u susLavu financiranja na lokalnoj razini. Ovi ciljcvi
ujcdno íunkcioniraju i kao prcporukc za daljnjc samosLalno djclovanjc
inicijaLiva oíormljcnih u sklopu programa KulLura AkLiva, kao i onih
kojc ćc, poLaknuLc ovim iskusLvima, nasLajaLi i u drugim srcdinama.
55
clubture-knjiga-HR.indd 55 15.11.2007 3:55:15
clubture-knjiga-HR.indd 56 15.11.2007 3:55:15
Od samih svojih počcLaka Mrcža jc uviđala važnosL organizacijskog
razvoja, odnosno izgradnjc spccifičnih znanja, sposobnosLi i vjcšLi-
na, Lc jc komponcnLa Lransícra znanja i iskusLva u ncíormalnom
obliku kroz niz suradničkih programa oduvijck bila važna. McđuLim,
nakon dvijc-Lri godinc djclovanja, unuLar kojih su bilc provcdcnc i
radionicc osnovnih znanja poLrcbnih za učinkoviLijc íunkcionira-
njc mrcžc, uvidom u sLanjc kapaciLcLa organizacija Lc u prcdnosLi i
opasnosLi kojc donosc novc okolnosLi
±
, ClubLurc sc usmjcrujc prcma
jasno sLrukLuriranom, projckLno dcfiniranom i pomno planiranom
obrazovnom programu Lc akumulaciji i dugoročnom Lransícru zna-
nja unuLar sckLora. Ta orijcnLacija praLi nc samo novi razvojni ciklus
samc mrcžc vcć i odrcđcnc promjcnc kojc sc mogu prcpoznaLi na
sccni u cjclini.
Vcćina organizacija prošla jc inicijalnu íazu unuLar kojc su bilc
prvcnsLvcno okrcnuLc scbi i proizvodnji vlasLiLog idcnLiLcLa i prc-
poznaLljivosLi, a zaLim i íazu orijcnLacijc na suradnju i šircnjc polja
djclovanja, nakon kojc dolazi do svojcvrsnc krizc. Takvc promjcnc
u unuLarnjim dinamikama, kao i novi odnosi u kulLuri, Lrcndovi u
razvoju gradova i drugi clcmcnLi koji proizlazc iz okolinc, namcL-
nuli su zahLjcv za organizacijskim promjcnama (u mcnadžmcnLu,
komunikacijskim modclima, financiranju iLd.), kojc jc bcz dodaLnog
obrazovanja, razvoja novih znanja i vjcšLina ncmogućc osLvariLi.
Organizacije su same shvatile kako je insistiranje na vlastitim temelj-
nim aktivnostima i unapređivanje njihove izvrsnosti najbolja garancija
njihova opstanka i visoko kvalitetnog djelovanja te prepoznatosti u široj
zajednici.
:
Upravo na Lcmclju Lih spoznaja mrcža ClubLurc pokrcnula jc vi-
1 Povlačenje međunarodnih donatora koji su u mnogome pomogli nastajanju ove scene
(prvenstveno Institut Otvoreno Društvo – Hrvatska, odnosno Soros fondacija), te postu-
pno otvaranje pozicija za sufinanciranje programa na nacionalnoj i lokalnim razinama.
2 Dragičević-Šešić, Milena i Dragojević, Sanjin (2005.) Arts management in turbulent times:
Adaptable Quality Management. Amsterdam: European Cultural Foundation, Boekman
Foundation. Str. 17–18
emina višnić
edukacija – izgradnja kapaciteta
civilnog kulturnog sektora
57
clubture-knjiga-HR.indd 57 15.11.2007 3:55:16
šcgodišnji program ncíormalnc razmjcnc znanja i vjcšLina
¸
, a isLo-
vrcmcno jc u suradnji s pojcdinim sLručnjacima krcnula razvijaLi i
provodiLi cdukacijskc programc. Tako jc u :oo¸. u suradnji sa Sanji-
nom Dragojcvićcm, jcdnim od najpriznaLijih curopskih sLručnjaka
u ovom području, započcL program Edukacija za stratcški kulturni
mcnadžmcnt. Ovim programom izravno sc odgovara na poLrcbc cjc-
lokupnog civilnog kulLurnog sckLora, gdjc jc kao primarna naglašcna
poLrcba za sLjccanjcm znanja i vjcšLina Lc za njihovom primjcnom na
području organizacijskog razvoja, sLraLcškog planiranja, kulLurnog
mcnadžmcnLa i kulLurnih poliLika. Fdukacijski sc programi provodc
s ciljcm poboljšanja kapaciLcLa u smislu ljudskih, financijskih, pro-
sLornih i Lchničkih rcsursa, sLabilizacijc djclovanja Lc osLvarivanja
povoljnijih pozicija u rclcvanLnoj okolini na nacionalnoj, rcgionalnoj
i mcđunarodnoj, osobiLo curopskoj razini.
Program jc započco cdukacijskim ciklusom Organizacijski razvoj
i stratcško planiranjc u ncprofitnim kulturnim organizacijama,
koji jc Lrajao godinu i pol dana, a unuLar kojcg su sudionici sLckli
ključna znanja i vjcšLinc poLrcbnc za izradu sLraLcških planova ra-
zvoja svojih organizacija. KorišLcna jc mcLodologija koju su razvili
Milcna Dragićcvić-Šcšić i Sanjin Dragojcvić
¡
, uz spccifičnc prilagod-
bc za ncprofiLnc organizacijc u Hrvatskoj. Tako jc Sanjin Dragojcvić,
kao auLor i glavni prcdavač, u suradnji s Lrojc asisLcnaLa koji imaju
nc samo praksu rada kao vodiLclji radionica i Lrcncri ncgo su i izu-
zcLno dobro upoznaLi s nczavisnom kulLurnom sccnom u HrvaLskoj
(Ivct Ćurlin, ujcdno i programska vodiLcljica ovog ciklusa, Tcodor
Cclakoski i Andrija Vranić), Lc uz konzulLacijc s koordinaLoricom
projckLa (Emina Višnić), osmislio program koji sc sasLojao od niza
scminara i radionica. Program jc Lakođcr uključivao i izravnu podrš-
ku i mcnLorsLvo u razvoju pojcdinih sLraLcških planova.
Sudionici obrazovnog proccsa sLcčcna znanja i vjcšLinc daljc su,
višc ili manjc uspjcšno, prcnosili unuLar svojih organizacija, uklju-
čujući drugc članovc u analizc djclovanja Lc izradu sLraLcškog plana
organizacijc. Tako su oni kroz prakLičnc vjcžbc u sklopu scminara,
a zaLim i u vlasLiLim organizacijama, radili na izradi plana razvoja u
osnovnim područjima, kao šLo su kadrovski razvoj i obrazovna poli-
3 Kako problem podkapacitiranosti organizacija u određenim specifičnim područjima nije
na svim razinama prikladno rješavati organiziranjem formalno i čvrsto strukturiranih tre-
ninga i radionica, već se prijenos praktičnih znanja i iskustva najbolje može ostvariti u
direktnoj komunikaciji i radu na konkretnim aktivnostima, 2005. pokrenut je program
Razmjena znanja i vještina – Organizers in residence. Program se temelji na jednostavanom
modelu organizacijskih gostovanja, gdje član jedne organizacije (gost) odlazi na jedno
kraće vrijeme raditi kao asistent na točno definiranim poslovima u drugu organizaciju
(host). Pritom gost ima mogućnost učenja i usvajanja najboljih praksi, dok host-organiza-
cija poboljšava svoj radni kapacitet na određenom projektu. Osim toga, u takvom proce-
su host-organizacija uči strukturirano provoditi jednu u nas još neuvriježenu i uglavnom
stihijski provođenu praksu: uključivanje novih članova u projekte i u rad organizacije.
4 Metodologija je predstavljena u prethodno navedenoj publikaciji.
58
clubture-knjiga-HR.indd 58 15.11.2007 3:55:16
Lika, plan maLcrijalnih rcsursa, odnosi s javnošću, markcLing i privla-
čcnjc publikc, dugoročni proračunski i opcraLivni plan Lc sLraLcška
cvaluacija programa i cvaluacija posLignuLog organizacijskog razvo-
ja. PriLom su im individualnim savjcLovanjima i konzulLanLskim po-
sjcLima u organizaciji pomagali vodiLclji radionica i mcnLori.
U programu su bili zasLupljcni različiLi Lipovi organizacija. Onc sc
razlikuju po vcličini, programskoj orijcnLaciji i kapaciLcLima, ali im
jc svima zajcdnička primarna usmjcrcnosL na proizvodnju kulLurnih
programa. Porcd Loga, povczujc ih i činjcnica da sc nakon nckoliko
počcLnih godina rada obiljcžcnih inLcnzivnim akLivnosLima javlja
poLrcba za izgradnjom čvršćc organizacijskc sLrukLurc Lc razviLkom
dugoročnih i sLraLcških smjcrnica za unaprcđcnjc programskc djclaL-
nosLi i organizacijskih kapaciLcLa. Scminarski program započclo jc ¸¸
sudionika iz ±µ organizacija, a uspjcšno ga jc završilo :6 sudionika iz
±, organizacija, šLo jc izraziLo vclik posLoLak uspjcšnosLi i usLrajnosLi
sudionika u sudjclovanju u odnosu na sličnc programc.
Nakon završcnog scminara, organizacijc su radilc na provjcri izra-
đcnih nacrLa sLraLcških planova koji su u suradnji s mcnLorima rcvi-
dirani. Oko ¸o· svih uključcnih organizacija u poLpunosLi jc završilo
sLraLcškc planovc, šLo uključujc svc sLraLcškc Lablicc i naraLivni dio
Lc naknadnu rcviziju planova. Važno jc isLaknuLi da Lc organizacijc
planovc primjcnjuju u svakodncvnom radu, kroz njih praLc razvoj or-
ganizacija, pomažu im kod prikupljanja srcdsLava, u razvoju ljudskih
i maLcrijalnih rcsursa Lc u razvoju programa. Oko ¸o· organizacija
sLraLcškc jc planovc dovclo prcd završnu íazu, ali nijc napravilo final-
nu rcviziju i provjcru njihova íunkcioniranja. Oko :o· organizacija
zbog različiLih vanjskih okolnosLi i/ili organizacijskc ncsLabilnosLi
moralo jc odusLaLi od finalizacijc sLraLcških planova. Sudionici cdu-
kacijc izraziLo su visoko ocijcnili kvaliLcLu i korisnosL programa Lc
angažman prcdavača i vodiLclja radionica. Čak ,±· sudionika navclo
jc da jc kao rczulLaL sudjclovanja u programu došlo do značajnih pro-
mjcna u njihovoj organizaciji, dok µ¸· sudionika smaLra da ćc sLcčc-
na znanja biLi primjcnjiva u budućcm razvoju njihovih organizacija.
Finalni rczulLaL ovog dugoročnog cdukacijskog proccsa jcsu sLruč-
no cducirani mladi proícsionalci iz područja nczavisnc kulLurc i višc-
godišnji sLraLcški planovi (za razdobljc od :oo6. od :oo8.) uključcnih
organizacija kojc onc korisLc za dcfiniranjc vlasLiLog razvoja, za lakšc
pozicioniranjc u svojim lokalnim srcdinama Lc kao obvczan doda-
Lak prijavama za višcgodišnjc insLiLucionalnc poLporc, i slično. Tako
jc ovaj cdukacijski ciklus, kao i sam proccs izradc sLraLcških plano-
va, vcćini uključcnih organizacija bio iznimno korisLan. Porcd Loga,
i ClubLurc jc, kao nacionalna mrcža, upravo zahvaljujući proccsu
sLraLcškog planiranja, dosLigla novi sLupanj sLabilnosLi Lc poboljšala
svojc íunkcioniranjc kako na programskoj Lako i na organizacijskoj
razini.
59
clubture-knjiga-HR.indd 59 15.11.2007 3:55:16
Nakon završcnog prvog cdukacijskog ciklusa, program jc prošircn
i zaokružcn s još dva scgmcnLa: dodaLna cdukacija Lc cdukacija Lrc-
ncra. Na Lcmclju analizc sLraLcških planova Lc na Lcmclju propiLiva-
nja poLrcba korisnika Lijckom :oo6., održani su scminari i Lrcninzi
na Lcmc kojc su sudionici odabrali kao najvažnijc. Tijckom scminara
Kulturnc politikc i razvoj publikc, pod vodsLvom Sanjina Drago-
jcvića, sudionici su imali priliku pobližc upoznaLi LcorcLskc osnovc
kulLurnih poliLika, insLrumcnLc kulLurnih poliLika kao Lcmcljnih
srcdsLava implcmcnLacijc kulLurnih sLraLcških ciljcva Lc ciklusa do-
nošcnja nckc poliLikc (Lzv. policy ciklus). Ta su znanja zaLim primjc-
njivali na konLcksLu kojcg najboljc poznaju – analizirajući kulLurnc
poliLikc gradova i mjcsLa iz kojih dolazc. U drugom dijclu scminara,
nakon uvodnih Lcorijskih izlaganja, sudionici su primjcnjivali prak-
Lična znanja na području markcLinga, odnosa s javnošću i dcfiniranja
i sLvaranja publikc kao Lcmcljnog cvaluaLivnog čimbcnika kulLurnih
poliLika. Trcning Projcktno planiranjc i namicanjc srcdstava, pod
vodsLvom Mladcna Majctića, omogućio jc sudionicima dcLaljno
upoznavanjc s osnovama projckLnog mcnadžmcnLa i prikupljanja
srcdsLava kroz dcfiniranjc poLrcba, razradu sLraLcških i opcraLivnih
planova u pažljivo analiziranom lokalnom i globalnom okviru djclo-
vanja.
Crupa od µ sudionika završila jc Lrcning Facilitacijskc vjcštinc
kojcg jc vodio Mladcn MajcLić. Sudionici su sLckli ključna znanja i
vjcšLinc poLrcbnc za vođcnjc parLicipaLivnog rada u grupi. Onc ćc
biLi korišLcnc u daljnjcm razvoju ukupnog cdukacijskog programa,
odnosno u izradi novih alaLa za sLraLcško planiranjc u ncprofiLnim
organizacijama. Porcd Loga, sLcčcnc vjcšLinc vcć sc korisLc za poLrc-
bc samc Mrcžc (radionicc, sasLanci, konícrcncijc), ali i u svakodncv-
nom radu pojcdinih organizacija. Ovaj novosLvorcni skup cduciranih
ljudi nasLaviL ćc razvijaLi cdukacijskc programc Mrcžc Lc širiLi sLcčc-
na znanja iz sLraLcškog mcnadžmcnLa u drugc organizacijc. Na Laj sc
način osigurava dugoročna sLabilnosL programa, dubinski Lransícr i
daljnji razvoj prcma rcalnim poLrcbama organizacija.
Krajcm :oo,. održan jc Lrcning Jačanjc kapacitcta nczavisnog
kulturnog scktora za proccs pridruživanja Europskoj Uniji, pod
vodsLvom Andrijanc Parić i Sandrc Bcnčić. Sudionici su (:6 sudioni-
ka iz ±, organizacija) dobili iníormacijc o mogućnosLima korišLcnja
srcdsLava curopskih íondova koja su dosLupna organizacijama ncza-
visnc kulLurc u HrvaLskoj, Lc o mogućnosLima suradnjc s curopskim
organizacijama. Porcd Loga, oni su adckvaLno obučcni za priprcmu
i provcdbu projckaLa u okviru íondova Furopskc Unijc. Takođcr su
upoznaLi s osnovnim načclima, proccdurama i insLiLucijama FU-a,
proccsom priključivanja HrvaLskc Uniji i ulogom organizacija civil-
nog drušLva u Lom proccsu.
Timc jc ovaj dugoročni cdukacijski program završcn Lc sc možc
60
clubture-knjiga-HR.indd 60 15.11.2007 3:55:16
krcnuLi u osLvarivanjc prcduvjcLa za njcgov daljnji razvoj. S obzirom
da jc ovako obuhvaLan program, koji uključujc vcliki spckLar organi-
zacija nczavisnc kulLurc, prvi puL provcdcn u HrvaLskoj, na njcga sc
možc glcdaLi kao na izraziLo uspjcšan ckspcrimcnL, na Lcmclju kojcg
sc možc gradiLi sLabilniji, konccnLriraniji i sisLcmaLiziraniji program
koji sc možc primjcnjivaLi na razini čiLavc rcgijc. No, za Lako am-
biciozan poLhvaL poLrcbno jc, osim osLvarcnc akumulacijc znanja i
iskusLava, osLvariLi i nckc drugc prcduvjcLc, prijc svcga insLiLucio-
nalnu i financijsku sLabilnosL Lc osiguraLi podršku rclcvanLnih kako
domaćih Lako i mcđunarodnih organizacija i insLiLucija.
61
clubture-knjiga-HR.indd 61 15.11.2007 3:55:16
clubture-knjiga-HR.indd 62 15.11.2007 3:55:16
U razdoblju od sLudcnog :oo¡. do ožujka :oo6. ClubLurc jc objavljivo
časopis oq-mcgazin za hakiranjc stvarnosti. U Lom vrcmcnskom
razdoblju izdano jc ±6 brojcva, u sLalnom mjcscčnom riLmu, osim
dva dvobroja. Obraćajući sc u prvom rcdu mlađoj publici, časopis o¡
odabirom Lcma Lc angažmanom u njihovoj obradi biLno jc pridonio
obogaćivanju hrvaLskog mcdijskog prosLora. Zamišljcn i produciran
isključivo kao nczavisni, ponajprijc kriLički magazin, časopis jc poLi-
cao krcaLivnosL mladih i ncafirmiranih auLora. o¡ jc íunkcionirao po
mnogočcmu kao mcdijsko licc nczavisnc kulLurnc i civilnc sccnc, ali
jc svoju prcpoznaLljivosL dugovao i drugačijcm poglcdu na sLvarnosL,
arLikulirajući prijc svcga sociokulLurnc karakLcrisLikc Lc sccnc koja jc
zancmarivana u najvcćcm broju Liskovina dosLupnih na hrvaLskom
mcdijskom LržišLu. Privlačnog dizajna, koji jc iz broja u broj dobivao
na originalnosLi i inovaLivnosLi, ovaj jc časopis prcdsLavljao jcdinu
kvaliLcLnu alLcrnaLivu nizu ponuđcnih časopisa za mladc. McđuLim,
svoju jc publiku pronašao nc samo u mladima, vcć i u svim korisni-
cima urbanc i suvrcmcnc kulLurc, kao i u onima zainLcrcsiranima za
ozbiljno razmaLranjc globalnih drušLvcnih Lcndcncija i uLjccaja Lih
krcLanja na Hrvatsku i na širi prosLor rcgijc.
o¡ jc ncupiLno sLvarao poziLivan uLjccaj na mladc, poLičući ih na
kulLuru krcacijc u oprcci s kulLurom konzumacijc, isLovrcmcno sLva-
rajući prosLor lcgiLimiLcLa i vidljivosLi za čiLav niz drušLvcnih pro-
mjcna uzrokovanih sLvaranjcm civilnog drušLva i nczavisnc kulLurnc
sccnc u HrvaLskoj, kao dijcla civilnog drušLva. Tako su sc obrađivanc
Lcmc krcLalc u širokom dijapazonu, od kriLikc globalnog konzumc-
rizma, vodiča za mcdijskc gcrilskc LakLikc, razmaLranja kulLurnih po-
liLika i praksi, zagovaranja ljudskih prava, vodiča kroz slobodni soí-
Lvcr i soíLvcr oLvorcnog koda do konkrcLnog propiLivanja hrvaLskc
drušLvcnc sLvarnosLi kroz Lcmc kao šLo su odnos prcma manjinama,
odnos službcnc poliLikc prcma uporabi droga i ovisnicima, mladima
na LržišLu rada iLd. Poscbnu pažnju časopis jc posvcćivao lokalnom
razvoju kulLurnih poliLika, rcdoviLo donoscći izvjcšLajc o pomacima
lokalnih kulLurnih inicijaLiva, konLcksLualizirajući ih sa sličnim inici-
jaLivama u rcgiji, ali i s onima vcć usLaljcnima u curopskoj praksi.
Kroz :oo¸. godinu časopis jc, unaLoč financijskoj ncizvjcsnosLi, us-
pio doscći sLabilan mjcscčni riLam izlažcnja, sLvorivši vlasLiLu disLri-
bucijsku mrcžu kroz plaLíormu Clubturc, puLcm knjižara i iníosho-
pova, ali i započinjanjcm disLribucijc magazina na kioscima Tiska na
prosLoru čiLavc HrvaLskc. Izlaskom na kioskc o¡ jc napravio golcmi
iskorak u odnosu na gcLoiziranu poziciju nczavisnc kulLurc, pokuša-
vajući posLupno doprijcLi do vcćcg broja publikc u mjcsLima udaljc-
katarina pavić
04-megazin za hakiranje stvarnosti
63
clubture-knjiga-HR.indd 63 15.11.2007 3:55:17
nima od ccnLra, poLičući vrijcdnosLi dcccnLralizacijc i konccnLričnog
šircnja krugova parLicipaLivnc kulLurc, isLovrcmcno prcispiLujući
mogućnosLi samoodrživosLi i rasLa. U rujnu :oo¸. mcgazin započi-
njc s rcgionalnom disLribucijom Lc jc od Lada dosLupan u Bcogradu,
Novom Sadu, Sarajcvu, Mostaru i Skopju. Rcgionalna disLribucija
omogućila jc čiLaLcljima upoznavanjc s Lrcndovima na hrvaLskoj nc-
zavisnoj kulLurnoj i civilnoj sccni, ujcdno oLvarajući prosLor za us-
posLavljanjc novih vcza mcđu organizacijama i inicijaLivama kojc su
nasLajalc od µo-Lih.
U rclaLivno kraLkom roku nczavisna kulLurna sccna prcpoznala jc
časopis o¡ kao vlasLiLi mcdij, pa jc Lako Lijckom :oo¸. časopis bio mc-
dijski pokroviLclj brojnim događanjima, a mrcža suradnika širila sc
iz broja u broj. Osim Loga, časopis su kao kvaliLcLnu i vrijcdnu pojavu
prcpoznali brojni mcdiji, kao šLo su Radio ±o±, Radio Studcnt, Za-
rcz, Novi list, Glas Istrc, Zamirzinc, HTV (Dobro jutro Hrvatska,
Transfcr), Novosadski dncvnik, Lclcvizija Bµa, Lc mnošLvo drugih
nczavisnih porLala i publikacija.
U :oo6. godinu magazin jc krcnuo u novom, rcdizajniranom obli-
ku s prcpoznaLljivim logoLipom i vcćim obimom sLranica, ali i s rcor-
ganiziranom sadržajnom sLrukLurom kojom sc pokušalo obuhvaLiLi
čiLav niz korisničkih grupa. Pa ipak, ono šLo sc pokazalo prcsudnim
za ovaj magazin, Lc općcniLo za nczavisnc oblikc izdavašLva, bilo jc
pomanjkanjc financijskih uvjcLa koji bi osigurali poLporu za Lakav Lip
rasLa. Dinamika rada časopisa o¡ uvclikc sc zasnivala na minimali-
zaciji Lroškova Lc na samoorganizaciji i djclomično na volonLcrskom
radu. PosLojcćc poLporc sckLora javnog financiranja bilc su dalcko od
dosLaLnih, a onc od sLranc povrcmcnih donaLora nisu bilc dovoljnc
za održavanjc planiranog Lipa rasLa.
UnaLoč djclomičnoj Lržišnoj orijcnLaciji, časopis nijc mogao opsLa-
Li u uvjcLima Lržišnc dinamikc, ponajprijc zbog spccifičnog sadržaja
koji cilja na odrcđcni Lip publikc, malobrojnc u hrvaLskim okvirima,
ali i zbog sLava kojim sc bcskompromisno odricao komcrcijalizacijc i
spckLakularizacijc sadržaja. Tom problcmu pokušalo sc doskočiLi po-
sLupnim šircnjcm publikc u HrvaLskoj, puLcm jačanja disLribucijskc
mrcžc, ali i šircnjcm LržišLa kroz rcgionalnu disLribuciju. McđuLim, s
obzirom na posLojcćc rcsursc, nijc bilo mogućnosLi za savladavanjcm
disLribucijsko–prodajnc dinamikc još ncdovoljno razvijcnog rcgi-
onalnog mcdijskog LržišLa. IsLovrcmcno, zbog kriLičkc orijcnLacijc
nijc bilo mogućc oLvoriLi prosLor biLnijim komcrcijalnim sponzor-
sLvima ili prodaji oglasnog prosLora. Mcdiji i izdavašLvo u HrvaLskoj
goLovo su isključivo uvjcLovani LržišLcm, čimc jc produkcija Liskanog
mcdija, koji nijc isključivo komcrcijalno i Lržišno orijcnLiran, biLno
oLcžana. O Lomc dovoljno govori i LrcnuLna siLuacija na čiLavoj civil-
noj sccni, na kojoj sc ncprofiLno mcdijsko izdavašLvo uspjclo održaLi
isključivo na inLcrncLu.
64
clubture-knjiga-HR.indd 64 15.11.2007 3:55:17
UnaLoč iskazanom cnLuzijazmu urcdničkog Lima i suradnika, nisu
sc uspjcli osiguraLi nužni prcduvjcLi za daljnji razvoj časopisa Lc jc
izdavanjc Nulačetvorke u smislu dugoročnog projckLa LrcnuLačno
zausLavljcno. Iako jc časopis prcsLao izlaziLi u proljcćc :oo6., zadnji
broj objavljcn jc :oo,. kao jcdini u Loj godini, gdjc sc još jcdanpuL go-
vorilo o piLanjima nczavisnc kulLurnc producijc i Lrcndovima na nc-
zavisnoj kulLurnoj i civilnoj sccni. Završni broj časopisa o¡ zasigurno
prcdsLavlja završcLak jcdnog ciklusa u nczavisnom izdavašLvu u Hr-
vaLskoj, osLavljajući za sobom mnogc oLvorcnc izazovc za nczavisni
kulLurni i civilni sckLor i općcniLo za mcdijsku kulLuru u HrvaLskoj.
o¡-mcgazin za hakiranjc sLvarnosLi sLvarali su: Ivana Armanini,
Pcro Gabud, Vcsna Janković, Vid Jcraj, Kruno Jošt, Ivana Pavić,
Karolina Pavić, Tanja Topolovcc, Icla Vujanić i brojni drugi surad-
nici.
65
clubture-knjiga-HR.indd 65 15.11.2007 3:55:17
clubture-knjiga-HR.indd 66 15.11.2007 3:55:17
Vcć lcLimičnim poglcdom na hrvaLski mcdijski krajolik i površnom
ćc promaLraču biLi jasno da kulLurnc rubrikc gubc prosLor, pa čak i
iščczavaju, a Lcmc iz kulLurc uglavnom sc, uz nckoliko mcdija izni-
maka koji nažalosL poLvrđuju pravilo, LrcLiraju kao (poliLički) slučaj
ili (skandalozni) cksccs
±
. Tako jc čcsLa praksa da nckc od Lih Lcma,
umjcsLo na sLranicc Kulturc, urcdnici smjcšLaju u, za širokc masc
“pikanLnijc” rubrikc, popuL Estradc, Sccnc ili Spcktakla, u kojima
jc u prvom planu, naravno, ono “privaLno”. Iako na Lakav LrcLman
nailazi kulLura u cjclini, na mcdijsku jc marginu goLovo poLpuno sLjc-
rana nczavisna kulLurna sccna, čijc praćcnjc uglavnom ovisi o osob-
nom inLcrcsu novinara za ncko od njcnih događanja.
S obzirom na opisano sLanjc, Clubturc :oo¸. pokrcćc porLal Kul-
turpunkt.hr, koji od Lada konLinuirano praLi nczavisnu kulLurnu
sccnu i suvrcmcnu umjcLnosL, a svoj prosLor oLvara i građanskim
inicijaLivama kojc vodc proccsc javnog zagovaranja, poLičući odgo-
vornc socijalnc i poliLičkc odlukc u Hrvatskoj, kao i vcćc sudjclova-
njc građana u njihovom donošcnju. Osim Loga, ncizosLavni su íokusi
porLala kulLura mladih, urbana kulLura, drušLvcni akLivizam, novc
Lchnologijc, alLcrnaLivnc ckonomijc, slobodni soíLvcr i sl.
Uz iníormacijski scrvis, u kojcmu sc konLinuirano i rcdoviLo
objavljuju vijcsLi i najavc događanja, na porLalu sc u rubrikama Kul-
turoskop i Poptika mogu pročiLaLi članci i inLcrvjui iz područja kul-
Lurc Lc oni koji govorc o akLualnim ícnomcnima popularnc kulLurc.
Osim Loga, u rubrici Kulturprcss nudc sc osvriLi na rubrikc kulLurc
u dncvnim novinama, dok rubrika Kultrapunkt kroz Lcorijskc Lck-
sLovc pruža uvid u kulLurnc poliLikc Jugoistočnc Europc. PorLal
Lakođcr susLavno objavljujc raznovrsnc Lipovc naLjcčaja – poLporc,
cdukacijc, pozivc na sudjclovanja i sl. u HrvaLskoj i svijcLu, Lc jc Lako
važna iníormaLivna Ločka za sLudcnLc i proícsionalacc iz područja
kulLurc i umjcLnosLi.
Do sada jc na porLalu objavljcno oko a ¡oo vijcsLi i najava, višc od
± ooo naLjcčaja, Lc oko aoo kriLičkih članaka o kulLuri Lc ícnomcni-
ma popularnc kulLurc, a goLovo sc svi sadržaji nalazc pod Creative
Commons liccncom koja omogućava njihovo slobodno prcnošcnjc i
ciLiranjc, uz navođcnjc izvora.
U krciranju sadržaja KulLurpunkL.hr nasLoji uključiLi šLo višc mla-
dih i ncafirmiranih auLora iz cijclc HrvaLskc, inzisLirajući na analiLič-
1 Preuzeto iz eseja Andree Zlatar: Zagovaranje kulture – uloga medija u promociji novih kultur-
nih vrijednosti. Policies for culture. url: http://www.policiesforculture.org/reso-
urces_cat.php?id=33&t=h&paginare=2 (18. listopad 2007.)
janja sesar
portal kulturpunkt.hr
http://www.kulturpunkt.hr
67
clubture-knjiga-HR.indd 67 15.11.2007 3:55:18
kom i kriLičkom saglcdavanju Lcma Lc na odbacivanju općcrašircnog
scnzacionalisLičkog diskursa. Takav, danas nažalosL svc rjcđi, urcd-
nički prisLup nailazi na svc bolji odaziv, Lako da jc u dvogodišnjcm
radu sLvorcna mrcža auLora kojima jc porLal svojcvrsni poligon na
kojcm mogu usavršiLi kvaliLcLu prisLupa i obradc Lcmc Lc izvrsnosL
pisanja.
PorLal ćc nasLaviLi s konLinuiranim iníormiranjcm o akLivnosLima,
pozadini, razvoju i ulozi nczavisnc sccnc u hrvaLskom drušLvu, Lc ćc
i daljc šircm čiLaLcljsLvu približavaLi Lrcndovc i problcmc spccifičnc
za njcno djclovanjc. Nadaljc, osiguraL ćc uvjcLc za prcdsLavljanjc hr-
vaLskc nczavisnc kulLurnc proizvodnjc i na mcđunarodnoj sccni. Ta-
kođcr, praćcnjcm razvoja web Lchnologija, porLal ćc šLo višc nasLojaLi
iskorisLiLi rasLuću mcdijsku snagu i važnosL inLcrncLa.
OrijcnLiranošću na područjc kulLurc, sa spccifičnim íokusom na
nczavisnu kulLurnu sccnu, jasnom urcdničkom poliLikom koja sc nc
priklanja praksi scnzacionalizma i inzisLira na objckLivnosLi i argu-
mcnLiranosLi, porLal KulLurpunkL.hr zauzima važno mjcsLo u hrvaL-
skom prosLoru i uvclikc doprinosi njcgovoj raznolikosLi.
68
clubture-knjiga-HR.indd 68 15.11.2007 3:55:18
69
clubture-knjiga-HR.indd 69 15.11.2007 3:55:18
clubture-knjiga-HR.indd 70 15.11.2007 3:55:18
HrvaLskc organizacijc mrcžc ClubLurc pokrcnulc su inicijaLivu za rc-
gionalnu suradnju nczavisnc kulLurc. PoLicaj im jc bio poLrcba da sc
pojcdini zahLjcvniji kulLurni programi osLvarc kroz suradnju s gra-
dovima u rcgiji. Tcmcljni dugoročni cilj ovog programa jcsL izgrad-
nja samosLalnc rcgionalnc policcnLričnc mrcžc – suradničkc plaL-
íormc – nczavisnih, ncprofiLnih organizacija i inicijaLiva koja ćc biLi
uLcmcljcna na principima inLcnzivnc izravnc suradnjc i programskc
razmjcnc.
Priprcmnc akLivnosLi, kojc su uključivalc mapiranjc organizacija
u rcgiji, rcgionalni skup na kojcm su Lc organizacijc okupljcnc Lc na
kojcm su dcfinirani ključni sLraLcški ciljcvi i smjcr razvoja, odvija-
lc su sc krajcm :oo¡. i počcLkom :oo¸. Tijckom :oo¸. radilo sc na
priprcmi rcgionalnih suradničkih programa i prikupljanju srcdsLava
za njihovu rcalizaciju. U :oo6. provcdcna jc ckspcrimcnLalna, piloL-
íaza programskc razmjcnc. Njcna osnovna konccpcija Lcmcljila sc na
razmjcni sadržaja koji sc događaju u Hrvatskoj sa zcmljama u rcgiji,
Lc na dovođcnju drugih kvaliLcLnih sadržaja u HrvaLsku. Druga jc
važna komponcnLa bila osLvarivanjc projckLnc suradnjc ovdašnjih
organizacija s organizacijama u drugim zcmljama. Tako jc uspo-
sLavljcna plaLíorma koja jc vcć u prvoj godini uspjcla povczaLi :o-ak
organizacija iz HrvaLskc, Slovcnijc, Bosnc i Hcrccgovinc, Srbijc i
Makcdonijc, kojima jc u okviru ovc plaLíormc omogućcna rcalizacija
8 različiLih projckaLa Lcmcljcnih na zajcdničkom krciranju i razmjcni
kulLurnih sadržaja, pri čcmu su osLvarcna ¸¸ različiLa događanja od
kojih sc ±¡ održalo u HrvaLskoj.
Program su zajcdnički osmislilc, započclc i dcfiniralc uključcnc
organizacijc, a za proccs praćcnja rcalizacijc programa, kao i cvalu-
acijc isLog, Lc za uLvrđivanjc smjcrnica za razvoj budućc plaLíormc,
zadužcna jc Radna grupa. Ona jc sasLavljcna od prcdsLavnika orga-
nizacija iz različiLih zcmalja, šLo jc u vođcnju programa omogućilo
bolju iníormiranosL i upućcnosL u cjclokupnu rcalizaciju Lc raznoliku
kompcLcnciju uLcmcljcnu na različiLim iskusLvima u pojcdinim lo-
kalnim konLcksLima.
Slično kao i kod nacionalnc mrcžc, uključcnosL u rcgionalnu plaL-
íormu isključivo jc vczana uz sudjclovanjc u pojcdinim suradničkim
projckLima. Daklc, plaLíorma jc usposLavljcna kao dinamična sLruk-
Lura, budući da sc novi sudionici uključuju izravnim sudjclovanjcm u
programskim akLivnosLima. Nadaljc, izravna suradnja akLcra iz razli-
čiLih srcdina osigurava da su podijcljcni sadržaji rclcvanLni za odrc-
đcnu zajcdnicu s obzirom na upućcnosL akLcra u spccifičnc lokalnc
poLrcbc i inLcrcsc. Tako jc izbjcgnuLa logika isključivo komcrcijalnc
emina višnić
regionalna inicijativa clubturea
71
clubture-knjiga-HR.indd 71 15.11.2007 3:55:19
disLribucijc kulLurnih programa, koja karakLcrizira rad različiLih,
najčcšćc glazbcnih, disLribucijskih agcncija. Konačno, svi uključcni
akLcri sudjcluju i u dcfiniranju daljnjcg razvoja Lc u izgradnji i uLvr-
đivanju modcla suradnjc.
U okviru piloL-programa u Zagrcbu jc održana i radna konícrcn-
cija pod nazivom Intenzivna programska suradnja nezavisnih kulturnih
organizacija s područja Jugoistočne Europe – izgradnja regionalne surad-
ničke platforme, a okupila jc niz organizacija iz rcgijc. Na konícrcnciji
jc Lakođcr održana i javna rasprava Regionalna suradnja i uloga nezavi-
sne kulture u njezinom razvoju, na kojoj su kao uvodničari sudjclovali i
cmincnLni domaći i mcđunarodni sLručnjaci Lc prcdsLavnici rclcvan-
Lnih organizacija i insLiLucija.
Kroz ovu plaLíormu osigurana jc vcća dosLupnosL zahLjcvnijih sa-
držaja kako u HrvaLskoj Lako i u drugim zcmljama rcgijc. Povcćao sc
broj i opscg mcđunarodnih kulLurnih programa u HrvaLskoj, ali jc
isLovrcmcno omogućcno organizacijama iz jcdnc zcmljc da sc prc-
zcnLiraju i da promoviraju svojc programc u drugim zcmljama rcgi-
jc. PriLom jc važno naglasiLi da su ojačanc i sLabiliziranc posLojcćc
suradničkc vczc, ali i da su usposLavljcnc novc. U konačnici, cijcli jc
program doprinio poliLici poLicanja i promoviranja mcđunarodnc Lc
osobiLo rcgionalnc kulLurnc suradnjc.
Nadaljc, okupljcnc organizacijc imalc su mogućnosL da kroz pro-
gramsku suradnju i organiziranc skupovc podijclc svoja iskusLva i
znanja iz zajcdničkog područja kulLurnc proizvodnjc, kao i znanja o
LrcnuLnom sLanju i smjcrnicama razvoja kulLurnog i civilnog sckLora
u svakoj od uključcnih zcmalja. Kroz ovaj su sc program učvrsLili ka-
nali rcdoviLog proLoka iníormacija i uLvrdili mogući poLicajni oblici
sLalnc, sLabilnc i inLcnzivnc suradnjc izmcđu akLcra nczavisnog kul-
Lurnog sckLora u rcgiji.
McđuLim, unaLoč dosadašnjim posLignućima i, s obzirom na kon-
LcksL djclovanja, izuzcLnim i jcdinsLvcnim rczulLaLima, odrcđcni
čimbcnici ncgaLivno su uLjccali na konLinuirani razvoj i rasL ovog
programa. PrvcnsLvcno sc radi o nizu ncpovoljnih uLjccaja koji proi-
zlazc iz okolinc, mcđu kojima jc najznačajniji ncposLojanjc adckvaL-
nog i poLicajnog modcla financiranja dugoročnih programa rcgional-
nc suradnjc kako u zcmljama rcgijc Lako i mcđunarodno. Takođcr,
pcrmancnLni problcm činc ncujcdnačcni insLiLucionalni okviri u
zcmljama rcgijc Lc slabo koordiniranim poliLikama rcgionalnc su-
radnjc. S drugc sLranc, značajan jc i uLjccaj onih čimbcnika koji su
posljcdica rclaLivno ncsLabilnc pozicijc organizacija nczavisnc kulLu-
rc u cijcloj rcgiji (ncdosLaLna insLiLucionalna sLabilnosL, kraLkoročno
financiranjc projckaLa i programa, ncdosLaLak prosLora i sl.). SLoga
nijc bilo mogućc u prcdviđcnom razdoblju daljc razvijaLi Lako široko-
obuhvaLan, ambiciozan, cjcloviL i cksLcnzivan program u prcLhodno
zacrLanom smjcru, Lako da su sc sLraLcška orijcnLacija i mcLodc djc-
72
clubture-knjiga-HR.indd 72 15.11.2007 3:55:19
lovanja moralc promijcniLi.
Nakon jcdnogodišnjcg ckspcrimcnLa suradnjc i proccsa izgradnjc
modcla koji su u poLpunosLi poLckli “odozdo”, odnosno dcfinirani su
od sLranc samih akLcra, krcćc sc u novu razvojnu íazu koja jc sLraLcš-
ki odgovor na odrcđcnc okolnosLi, kao i na siLuaciju na sccni. SLoga
jc u nadolazcćcm razdoblju ključno napraviLi onc íormaLc kroz kojc
ćc sc okupiLi šLo širi krug organizacija iz rcgijc koji ćc omogućiLi in-
Lcnzivniju komunikaciju. Na Lcmclju Lc komunikacijc ćc sc dcfiniraLi
dugoročni i sLabilni suradnički projckLi, osiguraLi sudjclovanjc i po-
drška sLručnjaka i drugih akLcra iz zcmljc i inozcmsLva Lc priprcmiLi
cijclu plaLíormu za izazovc i mogućnosLi kojc donosc novc okolnosLi
vczanc uz proccs prisLupanja Europskoj Uniji.
Na Laj ćc način biLi osLvarcni sLabilni Lcmclji koji ćc omogućiLi
pcrmancnLnu programsku razmjcnu izmcđu nczavisnih, ncprofiL-
nih kulLurnih organizacija i inicijaLiva u rcgiji, a Lcmcljila bi sc na
inLcnzivnoj suradnji, programskoj razmjcni i zajcdničkom donošc-
nju odluka. Upravo ćc usposLava ovako posLavljcnc mrcžc doprinijc-
Li dugoročnoj održivosLi i sLabilnosLi kulLurnc suradnjc u rcgiji. Ta-
kav dinamičan i učinkoviL oblik umrcžavanja zadovoljava smjcrnicc
suvrcmcnih kulLurnih poliLika kojc očckuju od kvaliLcLnc kulLurnc
proizvodnjc da jc uključcna u programc mcđunarodnc suradnjc, i
Lo osobiLo onc koja sc Ličc ncposrcdnog gcograískog, drušLvcnog i
kulLurnog okružcnja Lc sc nc zasniva samo na ograničcnim oblicima
bilaLcralnc suradnjc ncgo akLivno uključujc vcći broj akLcra koji rav-
nopravno sudjcluju, kako u krciranju i proizvodnji sadržaja Lako i u
íunkcioniranju i održavanju samc mrcžc.
73
clubture-knjiga-HR.indd 73 15.11.2007 3:55:19
clubture-knjiga-HR.indd 74 15.11.2007 3:55:19
VAŽNO JE ZNATI!
sTauxTuaA oacANtzActJs
Skupština
SkupšLina jc najvišc Lijclo upravljanja i odlučivanja. SkupšLinu činc
po jcdan prcdsLavnik/ica svakc organizacijc koja jc rcdovna članica.
SasLajc sc najmanjc jcdanpuL godišnjc.
SkupšLina upravlja poliLikama razvoja Savcza, odlučujc o SLaLuLu,
financijskim planovima i završnim izvjcšLajima, radnim programima
i planovima akLivnosLi i donosi drugc važnc i rclcvanLnc odlukc, bira
članovc/icc Provcdbcnog odbora i bira Prcdsjcdnika/icu Savcza, od-
lučujc o člansLvu u Savczu.
Popis rcdovnih članica mrcžc možcLc naći na sLr. ±o8.
Provcdbcni odbor
Provcdbcni odbor sasLavljcn jc od scdam članova, od kojih šcsL izrav-
no bira SkupšLina, dok Prcdsjcdnik/ica auLomaLizmom posLajc član
Odbora. Prcdsjcdnik/ica Savcza jc po íunkciji ujcdno i prcdsjcdnik/
ica Provcdbcnog odbora. Članovi Provcdbcnog odbora uglavnom
su prcdsLavnici organizacija članica, ali član odbora možc biLi i bilo
koja druga fizička osoba. Provcdbcni odbor jc izvršno i opcraLivno
75
clubture-knjiga-HR.indd 75 15.11.2007 3:55:20
kolcgijalno Lijclo. Provcdbcni odbor bira upravno i adminisLraLivno
osobljc, prcdlažc programc akLivnosLi i rada i financijskc planovc,
izvršava odlukc SkupšLinc, upravlja rcsursima Savcza.
Provcdbcni odbor ima mandaL od jcdnc (±) godinc, s mogućnošću
rcizbora.
Članovi Provcdbcnog odbora bili su: Dalibor Bjclić (AkLivisL,
SpliL), Fdgar Buršić (MonLcparadiso, Pula), Tcodor Cclakoski (MI:,
Zagrcb), Borko Čupić (UKRIK, Osijck), Ncnad Ivić (u imc InsLiLuLa
oLvorcno drušLvo – HrvaLska), Marino 1urcan (McLamcdij, Pula),
Saša Iončarić (KVARK, Križcvci), Saša Milošcvić (InsLiLuL oLvorcno
drušLvo – HrvaLska), Davor Mišković (Drugo morc, Rijcka), Dcnis Pi-
lcpić (SpiriL, Rijcka), Coran Scrgcj PrisLaš (CDU, Zagrcb), Fmanucl
SLarčcvić (ACI, Osijck), Vcsna Šikić (DOMAĆI, Karlovac), Ivica Šimić
(HUK, Knin), Boris Šincck (Crad donji, Osijck), 1clcna ŠLulić (Romb,
SpliL), Tanja Topolovcc (UKF, Križcvci), PcLra Zanki (FkS-sccna, Za-
grcb).
TrcnuLni članovi Provcdbcnog odbora (ožujak :oo,.–ožujak
:oo8.): Tomislav Domcs (MI:, Zagrcb), Marijan Calović (ProLcsL,
Iabin), Iuka KrsLulović (KUM, SpliL), Marin Iukanović (FilmakLiv,
Rijcka), Sunčica OsLoić (KonLcjncr, Zagrcb), Tco PcLričcvić (ACT, Ča-
kovcc).
Prcdsjcdnik/ica
Prcdsjcdnika/icu Savcza bira SkupšLina na mandaL od dvijc godinc,
s Lim da možc biLi ponovno biran/a. Prcdsjcdnik/ica Savcza jc po
íunkciji ujcdno i prcdsjcdnik/ica Provcdbcnog odbora i prcdsjcdnik/
ica SkupšLinc.
Prcdsjcdnik/ica zasLupa Savcz, pokrcćc raspravu o odrcđcnim pi-
Lanjima iz djclokruga SkupšLinc i Provcdbcnog odbora, brinc sc o
upoznavanju javnosLi s radom SkupšLinc i njczinih Lijcla, rukovodi
radom SkupšLinc i Provcdbcnog odbora, vodi popis članica, obavlja i
drugc poslovc uLvrđcnc SLaLuLom.
Prcdsjcdnica Savcza jc Fmina Višnić.
Tim
Emina Višnić: koordinaLorica organizacijc Lc koordinaLorica progra-
ma KulLura AkLiva i Rcgionalnc inicijaLivc ClubLurca (emina@mi2.
hr)
Dca Vidović: koordinaLorica ClubLurc–HR programa i glavna urcd-
nica porLala KulLurpunkL.hr (dea@mi2.hr)
Janja Scsar: suurcdnica porLala KulLurpunkL.hr
(janja@kulturpunkt.hr)
76
clubture-knjiga-HR.indd 76 15.11.2007 3:55:20
Stjcpan Jurcković: suurcdnik porLala KulLurpunkL.hr
(stjepan@kulturpunkt.hr)
Vatroslav Miloš: suurcdnik porLala KulLurpunkL.hr
(vatroslav@kulturpunkt.hr)
Katarina Pavić: programska asisLcnLica (kate@mi2.hr)
Sofija Dobrić: adminisLracija (sofija@mi2.hr)
Ružica Gajić Guljašcvić: adminisLracija (seka@mi2.hr)
AoassA t xoNTAxTt
Savcz udruga KlubLura/ClubLurc
Svačićcv Lrg ±
±o ooo Zagrcb, HrvaLska
iet +¸8¸ ± ¡¸ ,: ¸µ±
rnx +¸8¸ ± ¡¸ ,: ¸µ:
e-mntt clubture@clubture.org
uut http://www.clubture.org
ctANsTvo u uaszAuA
Savcz jc član sljcdcćih mrcža:
· Mrcža mladih HrvaLskc – http://www.mmh.hr
· Savcz za ccnLar za nczavisnu kulLuru i mladc –
http://www.jedinstvo.info
· Furopcan Forum íor Lhc ArLs and HcriLagc (FFAH) –
http://www.efah.org
oosAoAsNJt rtNANctJsat
· Balkan TrusL íor Dcmocracy, Srbija (:oo6.–:oo,.)
· Državni zavod za zašLiLu obiLclji, maLcrinsLva i mladcži
(:oo¸.–:oo¡.)
· Furopcan CulLural FoundaLion, Nizozcmska (:oo¸.–:oo6. i :oo,.)
· Cradski urcd za kulLuru grada Zagrcba (:oo¸.–:oo,.)
· INA – IndusLrija naíLc (:oo¸.)
· InsLiLuL OLvorcno drušLvo – HrvaLska (:oo:.–:oo¡., :oo¸.–:oo6.)
· Kraljcvsko vclcposlansLvo Nizozcmskc u Zagrcbu – MaLra KAP
Small program (:oo¸.)
· MinisLarsLvo kulLurc (:oo¸.–:oo,.)
· MinisLarsLvo obiLclji, braniLclja i mcđugcncracijskc solidarno-
sLi – Odsjck za mladc (:oo6.)
· Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drušLva (:oo¡.–:oo,.)
· USAID – AFD (Acadcmy íor FducaLional DcvclopmcnL), SAD-Hr-
vaLska (:oo¸.–:oo6.).
77
clubture-knjiga-HR.indd 77 15.11.2007 3:55:20
clubture-knjiga-HR.indd 78 15.11.2007 3:55:20
i. uvoo
Idcja o isLraživanju i skcniranju siLuacijc u području nczavisnog kul-
Lurnog sckLora u Hrvatskoj proizlazi iz vcć unaprijcd dcfiniranih
poLrcba za isLraživanjima u kulLuri, kojc su iskazanc na nckoliko ra-
zličiLih razina. Na nadnacionalnoj razini isLiču sc poLrcbc za produ-
bljcnjcm isLraživačkih napora u nckoliko smjcrova: uLjccaj poslovnog
sckLora, uLjccaj novih Lchnologija, isLraživanja harmoniziranih okvi-
ra rada íondacija, isLraživanja o ulozi obrazovnog susLava, Lc općcni-
Lo rad na cmpirijskim sLudijama o uvjcLima rada nczavisnih auLora,
kao i Lrajno i nczavisno praćcnjc siLuacijc različiLih grupa umjcLnika
u promjcnjivim uvjcLima LržišLa i javnih poLpora (Clichc cL al., :oo:.).
Na nacionalnoj, kao i na lokalnim razinama, Lakođcr sc ncprcsLano
iskazujc poLrcba za čvrsLim podacima kroz izradu sLraLcških doku-
mcnaLa i kraLkoročnih planova djclovanja. U HrvaLskoj jc ova poLrc-
ba Lolika da su čak i sami akLcri u kulLuri napravili oLklon od parLiku-
larnih zahLjcva prcma Lijclima javnc upravc, Lc arLikulirali zahLjcvc
od općcg javnog inLcrcsa prcma krcaLorima javnih poliLika. Izravnc
produkLc ovih inicijaLiva činc, primjcricc, sLudija Prilozi kulturnoj
strategiji Rijeke, koju jc izradila rijcčka organizacija Drugo morc, i dc-
klaracija Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba, doncscna
nakon niza javnih i sLručnih rasprava srcdinom :oo¸. godinc.
kruno kardov & ivana pavić
CLUBTURE: PROFIL
ORGANIZACIJA I
SURADNIČKE PRAKSE
79
clubture-knjiga-HR.indd 79 15.11.2007 3:55:21
Imajući sLoga u vidu da su poLrcbc za isLraživanjima i praćcnjcm
promjcna u nczavisnom kulLurnom sckLoru, kao najflcksibilnijcm
dijclu područja djclovanja u kulLuri, jasno prcpoznaLc na svim razi-
nama (od krcaLora kulLurnih poliLika do samih kulLurnih djclaLni-
ka), začuđujc činjcnica odsusLva nc samo isLraživanja sincrgijskog
karakLcra (primjcricc komparaLivna isLraživanja) ncgo i isLraživanja
na razini osnovnih sLaLisLičkih pokazaLclja. NcposLojanjc susLavnih
podaLaka o nczavisnom kulLurnom sckLoru ima dalckoscžnc posljc-
dicc za cijcli sckLor, od kojih jc najznačajnija ncmogućnosL krciranja
dugoročnih sLraLcgija, kojc bi bilc u skladu s LrcnuLnim sLanjcm na
Lcrcnu i kojc bi uzimalc u obzir dominanLnc Lrcndovc promjcna. Di-
jalog izmcđu akLcra u kulLuri i krcaLora kulLurnih poliLika unaprijcd
jc oncmogućcn ili svcdcn na sLanjc kojc karakLcrizira mcđusobno nc-
razumijcvanjc i opLuživanjc, dok jc polarizacija kulLurnog sckLora na
prosLor javnih usLanova i nczavisnog kulLurnog sckLora učvršćcna.
Prcma Lomc, cilj ovog isLraživanja bio jc ponudiLi sLabilno Llo za
djclovanjc različiLih akLcra u nczavisnom kulLurnom sckLoru, o ko-
jcm sc inačc vrlo malo zna. Nckoliko područja isLraživanja bila su
nam od primarnog inLcrcsa: osnovnc karakLcrisLikc organizacija u
nczavisnom kulLurnom sckLoru, organizacijski rcsursi Lc suradničkc
praksc.
±.±. Mctodologija
AnkcLni upiLnik krcirao jc isLraživački Lim koji su činili Kruno Kar-
dov (MulLimcdijalni insLiLuL), Ivana Pavić (MulLimcdijalni insLiLuL)
i Emina Višnić (SU KlubLura).
IsLraživanjc jc provcdcno u proljcćc :oo6. godinc mcLodom an-
kcLc na uzorku od ¸, organizacija okupljcnih oko mrcžc Clubturc.
Prcmda jc prvoLno bilo zamišljcno da sc isLraživanjc provcdc na
uzorku koji bi činilc organizacijc cijclc nczavisnc kulLurnc sccnc u
HrvaLskoj, ubrzo jc posLalo jasno da Lako ncšLo u HrvaLskoj još ncko
vrijcmc ncćc biLi mogućc. Naimc, Lijckom priprcmc i provcdbc isLra-
živanja, kojc jc uključivalo i inLcrvjuc s krcaLorima lokalnih kulLur-
nih poliLika, došli smo do zaključka da nc samo da Lijcla lokalnc i
državnc upravc nc vodc cvidcnciju o organizacijama kojc sc javljaju
na naLjcčajc, ili, općcniLijc, kojc su akLivnc u njihovim lokalnim za-
jcdnicama, ncgo lokalni nadlcžni urcdi čcsLo ncmaju niLi susLavnu
cvidcnciju o organizacijama kojima su davalc financijsku poLporu ili
sc pak financijska poLpora čcsLo dajc bcz javnih naLjcčaja. Bcz čvr-
sLih cvidcncijskih popisa nijc bilo mogućc napraviLi rcprczcnLaLivan
uzorak na državnoj razini Lc sc isLraživanjc provclo na organizacija-
ma okupljcnima oko mrcžc ClubLurc, za kojc sc možc prcLposLaviLi
da činc čvrsLu jczgru nczavisnc kulLurnc sccnc. U piLanju su, naimc,
organizacijc kojc imaju dovoljno čvrsLu sLrukLuru koja im doncklc
80
clubture-knjiga-HR.indd 80 15.11.2007 3:55:21
omogućujc sLabilnosL i dugoročnosL djclovanja, kojc su ncprofiLnc
i ncovisnc o komcrcijalnom i državnom sckLoru, kojc su íormalno
rcgisLriranc, kojc okupljaju višc članova (nisu poLhvaLi pojcdinca),
Lc kojima jc íokus inLcrcsa i akLivnog djclovanja smjcšLcn u područjc
kulLurc i umjcLnosLi.
AnkcLni upiLnik sasLojao sc od ,, piLanja zaLvorcnog Lipa na koja
su ispiLanici odgovarali anonimno, a prosjcčno vrijcmc ispunjavanja
bilo jc šczdcscL minuLa. AnkcLiranjc jc izvršcno online, upoLrcbom
soíLvcra PHP Surveyor. IspiLanici su na upiLnik odgovarali samosLal-
no, birajući izmcđu unaprijcd ponuđcnih odgovora. Na Laj su način
znaLno umanjcni Lroškovi ankcLiranja i unosa podaLaka, ali jc do-
ncklc umanjcna i kvaliLcLa dobivcnih podaLaka, s obzirom na Lo da
na ncka piLanja koja smo procijcnili osjcLljivima nijc bilo obvczno
odgovoriLi.
S obzirom na Lo da su najčcšćc mjcrcnc nominalnc i ordinalnc
vrijcdnosLi, pri obradi podaLaka korišLcnc su uglavnom mcLodc dc-
skripLivnc sLaLisLikc (posLoci, írckvcncijc), Lc ncparamcLrijskc mcLo-
dc (χ: LcsL, Kcndallov kocficijcnL suglasnosLi i Spcarmanov kocfici-
jcnL ranga). Tamo gdjc jc priroda i kvaliLcLa podaLaka dozvoljavala,
izvršcna jc íakLorska analiza.
z. raortt oacANtzActJA
a.±. Starost i prostorna distribucija

Organizacijc nczavisnc kulLurnc sccnc, okupljcnc oko mrcžc ClubLu-
rc, izraziLo su mladc (slika ±). Prijc ±µµo. godinc počclo ih jc djclovaLi
Lck 8,±·, njih :8,,· jc s djclovanjcm započclo Lijckom µo-ih, a naj-
vcći broj organizacija ima manjc od čcLiri godinc djclovanja (čak njih
6:,:· počclo jc djclovaLi u razdoblju od :ooo. do :oo¡. godinc). U
ovakvoj sLarosnoj sLrukLuri suradničkih organizacija mrcžc ClubLurc
vrlo dobro sc oglcdaju i nckc od posljcdica u razvoju nczavisnc kul-
Lurnc sccnc kojc su uzrokovali Lranzicijski proccsi, šLo jc analizirala
Dca Vidović (rad u ovoj knjizi). U Lom smislu, vcliko povcćanjc broja
organizacija kojc su počclc djclovaLi nakon :ooo. možc biLi rczulLaL
širih dcmokraLizacijskih proccsa koji su imali posrcdnog uLjccaja i na
kulLurni sckLor. Porcd promjcna kojc su sc odvijalc u cjclokupnom
području civilnog drušLva, u ovom su sc vrcmcnskom razdoblju odvi-
jalc i promjcnc izravno vczanc uz kulLurni sckLor, popuL izmjcna po-
sLojcćc zakonskc rcgulaLivc i izgradnjc insLiLucionalnc inírasLrukLurc
na državnoj razini (osnivanjc Urcda za udrugc Vladc RH, donošcnjc
Zakona o kulturnim vijcćima iLd.). Takođcr, u isLom sc razdoblju bi-
ljcži i značajniji rad na razvoju lokalnih kulLurnih poliLika kroz osni-
vanjc gradskih i županijskih kulLurnih vijcća. Iako sc nc možc Ločno
i sa sigurnošću uLvrdiLi koliki su uLjccaj svc ovc promjcnc imalc na
81
clubture-knjiga-HR.indd 81 15.11.2007 3:55:21
razvoj organizacija nczavisnc kulLurnc sccnc, ipak sc možc prcLpo-
sLaviLi da su onc, usprkos mcandriranju, imalc poziLivan učinak na
bujanjc ovih organizacija.
slika 1. Početak djelovanja organizacija
Ako poglcdamo prosLorni razmjcšLaj po sjcdišLima organizacija,
Lada sc primjcćujc da organizacijc iz Zagrcba činc :µ,,· naspram
,o,¸· organizacija čija su sjcdišLa u drugim hrvaLskim rcgijama i gra-
dovima (slika :). No, ukoliko sjcdišLa organizacija promaLramo po-
jcdinačno, Lada jc jaz izmcđu Zagrcba i osLalih gradova u HrvaLskoj
vidljiviji, a slika prosLornog razmjcšLaja organizacija mrcžc ClubLurc
jasnija. Naimc, raspon broja organizacija po pojcdinom gradu krcćc
sc Lck na razini od ¸· do 8·, šLo čini grad Zagrcb prosLorom s najvc-
ćom pojcdinačnom konccnLracijom organizacija u mrcži ClubLurc.
slika 2. Sjedište organizacije
prije 1989. 1990.–1994. 1995.–1999. nakon 2000.
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
25
20
15
10
5
0
3
8,11%
2
5,41%
9
24,32%
23
62,16%
Zagreb izvan Zagreba
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
30
25
20
15
10
5
0
11
29,73%
26
70,27%
82
clubture-knjiga-HR.indd 82 15.11.2007 3:55:21
PodaLak o prosLornoj disLribuciji dobiva dodaLno značcnjc kada sc
u obzir uzmc rczulLaL isLraživanja, koji nam kazujc da su organizacijc
općcniLo orijcnLiranc na nižc razinc djclovanja. Tako ih jc čak ,8,¡·
ocijcnilo da na lokalnoj razini djclujc izraziLo čcsLo, dok samo ¸,¡·
na lokalnoj razini djclujc povrcmcno, šLo jc ujcdno i najniža vrijcd-
nosL u odgovorima, budući da nijc zabiljcžcna niLi jcdna organizacija
koja nc djclujc u svom ncposrcdnom lokalnom okružcnju. Kako sc
možc vidjcLi iz Lablicc ±, koja prikazujc različiLc razinc rangiranc na
Lcmclju prosjcčnih vrijcdnosLi, nakon lokalnc razinc slijcdi rcgional-
na (subnacionalna), a Lck poLom nacionalna i mcđunarodna razina
na kojima organizacijc najrjcđc djcluju. RclaLivno visok Kcndallov
kocficijcnL slaganja (Kcndall W=o,¸±) govori nam da su organizacijc
obuhvaćcnc ovim isLraživanjcm podjcdnako ocjcnjivalc djclovanjc
svojih organizacija na ponuđcnim razinama, šLo nas pak upućujc na
zaključak da su organizacijc okupljcnc oko ClubLurc mrcžc općcniLo
orijcnLiranc na lokalnu razinu.
Koliko često vaša organizacija djeluje na
navedenim razinama: (skala: 1-nikada, 2-rijetko,
3-povremeno, 4-često, 5-izrazito često)
Rang
Lokalna 3,69
Regionalna 2,43
Nacionalna 1,99
Međunarodna 1,89
N=37, Kendall W=0,51, χ2=56,57, p≤0,000
tablica 1. Orijentiranost organizacije
Ovakva orijcnLiranosL na djclovanjc u vlasLiLim gradovima i župa-
nijama upozorava na važnosL i nužnosL razvijanja mchanizama jav-
nih poLpora od sLranc Lijcla lokalnc upravc. Naimc, možc sc prcLpo-
sLaviLi da ćc organizacijc ovakvog profila s vrcmcnom ovisiLi u vcćoj
mjcri o lokalnim izvorima financiranja, ali isLo Lako ćc gajiLi i najvcća
očckivanja od Lijcla lokalnc upravc u različiLim vidovima suradnjc.
a.a. Područja djclovanja
Uz do sada navcdcnc osnovnc karakLcrisLikc organizacija, zanimljiv
jc i podaLak o područjima u sícri kulLurc u kojima onc najčcšćc djc-
luju. Budući da jc jcdna od spccifičnosLi nczavisnc kulLurnc sccnc
izraziLa flcksibilnosL i sloboda u nadilažcnju unuLarnjih podjcla na
Lradicionalna polja djclovanja, u isLraživanju sc organizacijama osLa-
vila mogućnosL da procijcnc bliskosL niza različiLih područja u kulLu-
ri. Na Laj su način organizacijc moglc, s obzirom na svojc doLadašnjc
83
clubture-knjiga-HR.indd 83 15.11.2007 3:55:22
akLivnosLi, podjcdnako bliskima ocijcniLi višc područja bavljcnja, na
Lcmclju čcga sc u obradi podaLaka možc dobiLi vrijcdna iníormacija
o Lomc oko kojih sc Lo područja u kulLuri okuplja najvcći broj organi-
zacija. Od ukupno :µ kulLurnih područja koja su uvršLcna u ankcLni
upiLnik, i Lo na Lcmclju učcsLalosLi pojavljivanja u različiLim javnim
naLjcčajima za financijskc poLporc, ovdjc ćcmo zbog prcglcdnosLi iz-
dvojiLi samo prvih dcscL. Kako sc možc vidjcLi iz Lablicc :, područja
urbanc kulLurc i kulLurc mladih bliska su najvcćcm broju organizaci-
ja, a poLom slijcdc područja vczana uz film i vidco, vizualnu umjcL-
nosL, cdukaciju, novc mcdijc i Lchnologijc iLd. U inLcrprcLaciji ovih
rczulLaLa valja imaLi u vidu da ova rang lisLa nc znači da su svc orga-
nizacijc jcdnako bliskima ocjcnjivalc navcdcna područja (ncšLo niži
Kcndallov W kocficijcnL slaganja govori nam da jc rijcč Lck o umjcrc-
noj povczanosLi), ncgo samo da ova područja vcći broj organizacija u
odrcđcnoj mjcri smaLra bližima ncgo ncka druga.
U kojoj je mjeri svako od ponuđenih područja
blisko području djelovanja vaše organizacije?
(skala od 1-izrazito daleko do 5-izrazito blisko)
Rang
Urbana kultura 23,32
Kultura mladih i slobodno vrijeme mladih 22,58
Film, video 21,54
Vizualna umjetnost 21,28
Edukacija 20,91
Novi mediji i tehnologije 20,22
Klupska kultura 20,12
Glazba 19,50
Novine, časopisi, radio, TV, internet-portali 19,14
Kulturne politike 18,54
N=37, Kendall W=0,39, χ2= 404,01, p≤0,000
tablica 2. Područja djelovanja – prvih 10
a.¸. Projckti
Kao posljcdnji podaLak vczan uz opći profil organizacija možcmo na-
vcsLi rczulLaLc koji sc Liču osnovnih iníormacija o broju projckaLa.
Kako jc vidljivo iz slika ¸ i ¡, u :oo¡. godini najvcći broj organizacija
imao jc izmcđu Lri i pcL projckaLa (njih ¡:,µ·), dok jc Lck manjc od
polovicc ispiLanih organizacija imalo višc od pcL. SiLuacija u :oo¸.
godini bila jc ncšLo drugačija, no i Lada su organizacijc s najvišc pcL
projckaLa bilc brojnijc. Ovdjc vrijcdi isLaknuLi i činjcnicu da izmcđu
84
clubture-knjiga-HR.indd 84 15.11.2007 3:55:22
navcdcnih varijabli posLoji visoka poziLivna korclacija (Spcarman
ρ=o,8¸, p≤o,o±), šLo znači da su organizacijc s vcćim brojcm projc-
kaLa u :oo¡. imalc i vcći broj projckaLa u :oo¸. Takođcr, zanimljivo
jc da jc usLanovljcna i rclaLivno visoka ncgaLivna korclacija izmcđu
sLarosLi organizacijc i broja projckaLa kojc organizacijc imaju (Spcar-
man ρ=-o,¸8, p≤o,o±), odnosno, možcmo usLvrdiLi da mlađc organi-
zacijc imaju i manjc projckaLa.
slika 3. Broj projekata u 2004. godini
slika 4. Broj projekata u 2005. godini
j. assuast
1cdan od Lcmcljnih prcduvjcLa za sLabilnosL organizacijc i moguć-
nosL dugoročnog planiranja jcsu osigurani Lcmcljni rcsursi, popuL
financijskih, Lchničkih, prosLornih i ljudskih, Lc smo sLoga u ankcL-
nom upiLniku značajan dio prosLora posvcLili Lom području. Ncka od
piLanja vczana uz rcsursc, na koja smo pokušali dobiLi odgovor, Liču
sc, primjcricc, Loga u kojoj mjcri organizacijc korisLc prcdnosLi iníor-
1–2 3–5 6–8 9–11 12 i više
10
28,57%
15
42,86%
2
5,71%
5
14,29%
3
8,57%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
15
12
9
6
3
0
1–2 3–5 6–8 9–11 12 i više
4
11,43%
15
42,86%
11
31,43%
2
5,71%
3
8,57%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
15
12
9
6
3
0
85
clubture-knjiga-HR.indd 85 15.11.2007 3:55:22
macijskc Lchnologijc, imaju li organizacijc sLalni prosLor koji korisLc
Lc kakvi su uvjcLi korišLcnja, koliki jc godišnji prihod organizacija Lc
kakva jc sLrukLura financijskih poLpora s obzirom na njihovo Lraja-
njc. IsLo Lako, zanimalo nas jc i kakva jc sLrukLura ljudskih rcsursa u
smislu člansLva, vodiLclja projckaLa, spolnc ravnomjcrnosLi, omjcra
zaposlcnih i honorarnih članova organizacija i dr.
Prijc ncgo šLo sc dobijc dublji uvid u rcsursc organizacija, valja
navcsLi podaLak koji nam govori kako su organizacijc samc procijc-
nilc dosLaLnosL vlasLiLih rcsursa. Kako jc prikazano na slici ¸, kao
najmanjc dosLaLan rcsurs organizacijc navodc onaj financijski, a
nakon njcga maLcrijalni Lc poLom ljudski. Zanimljivo jc da organi-
zacijc mrcžc ClubLurc u pravilu niLi jcdan od ponuđcnih rcsursa nc
ocjcnjuju dosLaLnim, Lc ih jc najvcći broj organizacija nasLojao oci-
jcniLi srcdnjom vrijcdnošću, Lj. Lck djclomično dosLaLnima. Mogućc
daljnjc Lumačcnjc ovih rczulLaLa znaLno jc ograničcno budući da jc u
odgovorima na ovo piLanjc zabiljcžcn vrlo nizak sLupanj suglasnosLi
izmcđu organizacija (Kcndall W=o,o8¸, χ:=6,:¸6, p≤o,o¸).

slika 5. Samoprocjena dostatnosti resursa
Ljudski resursi Materijalni resursi
Financijski resursi
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
nedostatni djelomično
dostatni
dostatni nedostatni djelomično
dostatni
dostatni
nedostatni djelomično
dostatni
dostatni
13
35,14%
16
43,24%
8
21,62%
25
20
15
10
5
0
20
15
10
5
0
10
27,03%
25
67,57%
2
5,41%
17
45,95%
19
51,35%
1
2,7%
86
clubture-knjiga-HR.indd 86 15.11.2007 3:55:22
¸.±. Tchnički i informacijski rcsursi
Nakon rczulLaLa o samoprocjcni rcsursa zanimljivo jc vidjcLi podaLkc
o Ločnom broju Lchničkih i iníormacijskih rcsursa kojc organizacijc
posjcduju. Kako sc možc i prcLposLaviLi, vcća opskrbljcnosL odrcđc-
nim vrsLama Lchničkc oprcmc pojavljivala sc kod udruga kojima jc
upravo La vrsLa oprcmc ncophodna za obavljanjc njihovc osnovnc
djclaLnosLi. Ipak, biLno jc naglasiLi da odrcđcnom broju udruga ncdo-
sLaju osnovni maLcrijalni rcsursi koji su poLrcbni za normalno íunk-
cioniranjc svakc organizacijc. Tako čak ¸ odnosno ±¡,,· organizacija
nc posjcdujc računalo niLi pisač, njih µ odnosno :¸· ncma Lclcíonski
priključak, dok ih ±µ odnosno ¸:,8· ncma broadband prisLup inLcr-
ncLu. No, bcz obzira na lošu sliku o kapaciLcLima nckih organizacija
koju nam ovi podaci daju, dodaLno zabrinjava činjcnica da vclik broj
organizacija općcniLo slabo iskorišLava iníormacijskc rcsursc koji su
čcsLo dosLupni za bcsplaLno korišLcnjc. Tako mailing-lisLu za vlasLiLc
članovc ima samo :: odnosno ¸,,±· organizacija, 8 odnosno :±,6· ih
ncma vlasLiLc web-sLranicc, a njih ±¸ odnosno ¸,,±· nc korisLi mai-
ling-lisLc puLcm kojih bi obavjcšLavali javnosL o svojim akLivnosLima.
¸.a. Prostorni rcsursi
Ako obraLimo pozornosL na rczulLaLc isLraživanja vczanc uz prosLor-
nc rcsursc (slika 6), možcmo primijcLiLi da vcćina organizacija ima
prosLor koji sLalno korisLi (:8 odnosno ,¸,,·). Samo jc jcdna organi-
zacija vlasnik prosLora, dio organizacija prosLor unajmljujc (¸¸,,·),
a vcćina organizacija prosLor korisLi bcz novčanc naknadc (¸¸,6·).
Samo sc dvijc organizacijc (,,±·) nalazc u siLuaciji ncrazrijcšcnog
sLaLusa glcdc korišLcnja prosLora.
slika 6. Uvjeti korištenja prostora
prostor je u
vlasništvu
organizacije
prostor se
unajmljuje
prostor je
dobiven na
korištenje
(bez novčane
naknade)
nerazriješen
status
1
3,57%
10
35,71%
15
53,57%
2
7,14%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
15
12
9
6
3
0
87
clubture-knjiga-HR.indd 87 15.11.2007 3:55:22
U slučaju organizacija kojc korisLc prosLor koji nijc u njihovom
vlasnišLvu, vlasnik prosLora najčcšćc jc grad (u ¡¡,¡· slučajcva) ili
pravna osoba (u ±8,:· slučajcva). Kod ±¡,8· organizacija vlasnik jc
fizička osoba, a vlasnička sLrukLura nijc razrijcšcna kod ±¡,8· orga-
nizacija (slika ,).
slika 7. Vlasništvo prostora kojeg koriste organizacije
Na rclaLivno ncpovoljnu siLuaciju ukazujc podaLak da porcd µ or-
ganizacija kojc ncmaju sLalni prosLor za korišLcnjc, kod čak ¸,· orga-
nizacija ugovor o najmu uopćc nijc sklopljcn. Kod ¸¸,¸· organizacija
ugovor jc sklopljcn na dužc od Lri godinc, a kod ±8,¸· od jcdnc do Lri
godinc (slika 8).
slika 8. Trajanje ugovora o najmu prostora
¸.¸. Financijski rcsursi
ŠLo sc Ličc financijskih rcsursa, iz slikc µ vidljivo jc da Lck manji
12
44,44%
2
7,41%
4
14,81%
5
18,52%
4
14,81%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
12
10
8
6
4
2
0
grad županija fizička osoba pravna osoba vlasnička
struktura
nerazriješena
1
3,7%
2
7,41%
5
18,52%
9
33,33%
10
37,04%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
10
8
6
4
2
0
manje od
godinu dana
godinu dana od jedne
do tri godine
duže od tri
godine
nije sklopljen
ugovor
88
clubture-knjiga-HR.indd 88 15.11.2007 3:55:22
broj organizacija ima značajnc godišnjc prihodc (vcćc od ±.ooo.ooo
kuna), najvcći broj ih ima srcdnjc ili niskc, dok čak ¸ organizacijc u
:oo¸. godini uopćc nisu imalc prihoda. Kako sc možc i očckivaLi, ovi
su podaci poziLivno korclirani s prcLhodno analiziranim brojcm pro-
jckaLa kojc su organizacijc provodilc u isLom razdoblju. (Spcarman
ρ=o,¡8, p≤o,o±)
slika 9. Ukupni godišnji prihod organizacija u 2005. godini (izraženo u .000)
Iz podaLaka o financijskim poLporama kojc su organizacijc dobilc
Lijckom :oo¡. i :oo¸. godinc (slika ±o) vidljivo jc da jc vcćina poL-
pora bila dodijcljcna na kraćc vrcmcnsko razdobljc, šLo možc imaLi
ncgaLivan uLjccaj na mogućnosL dugoročnog planiranja i financijsku
sLabilnosL organizacijc. Od ukupno :¡8 financijskih poLpora, koli-
ko su ankcLiranc organizacijc dobilc u :oo¡. i :oo¸. godini, čak ::¸
odnosno µo· financijskih poLpora dodijcljcno jc na razdobljc do ±:
mjcscci, samo :± odnosno 8· poLpora Lrajalo jc do dvijc godinc, a Lck
¡ odnosno :· poLpora Lrajalo jc do Lri godinc.
slika 10. Broj financijskih potpora u 2004. i 2005. godini po vremenu trajanja
potpora
3
8,11%
7
18,92%
5
13,51%
7
18,92%
4
10,81%
10
27,03%
1
2,7%
0 0–50 50–100 100–250 250–500 500–1000 više od 1000
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
10
8
6
4
2
0
B
r
o
j

p
o
t
p
o
r
a
do 12 mjeseci od 13 do 35
mjeseci
36 i više
mjeseci
250
200
150
100
50
0
223
89,92%
21
8,47%
4
1,61%
89
clubture-knjiga-HR.indd 89 15.11.2007 3:55:22
Imajući u vidu prcLhodno opisanu sLrukLuru Lrajanja financijskih
poLpora, kao i činjcnicu da su organizacijc mrcžc ClubLurc prvcn-
sLvcno projckLno i programski orijcnLiranc, iznimnu važnosL za kon-
LinuiLcL djclovanja organizacija prcdsLavljaju insLiLucionalnc poLpo-
rc. Onc, naimc, organizacijama mogu pružiLi minimalnu sLabilnosL
i ncovisnosL u odnosu na mogućc naglc promjcnc u prioriLcLima
íondacija i Lržišnim diskonLinuiLcLima. I u ovom sc slučaju organi-
zacijc mrcžc ClubLurc nalazc u ncpovoljnoj siLuaciji, budući da jc Lck
±¸ odnosno ¡o,¸· organizacija dobilo Lakvu poLporu Lijckom :oo¡. i
:oo¸. godinc (slika ±±).
slika 11. Broj organizacija koje su dobile institucionalnu potporu u 2004. i 2005.
godini
Poscbno jc zanimljiv podaLak da jc od ¸: organizacijc, kojc su
osLvarilc prihodc i kojc su odgovorilc na piLanjc o primanju finan-
cijskih srcdsLava izvan javnih naLjcčaja, čak njih ±± odnosno ¸¡,¡·
prihvaLilo financijska srcdsLva izvan propisanc proccdurc (slika ±:).
PriLom su : organizacijc izvan susLava javnog naLjcčaja uspjclc osi-
guraLi svc svojc prihodc.
slika 12. Primanje financijskih potpora izvan javnog natječaja
NE DA
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
25
20
15
10
5
0
22
59,46%
15
40,54%
Sve preko
javnog
natječaja
Dio izvan
javnog
natječaja
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
25
20
15
10
5
0
21
65,62%
11
34,38%
90
clubture-knjiga-HR.indd 90 15.11.2007 3:55:22
¸.q. Ijudski rcsursi
Podaci o člansLvu (slika ±¸) pokazuju da najvcći broj organizacija
(±8 odnosno ¡8,,·) ima manjc od ±o akLivnih članova, pod čimc sc
podrazumijcvaju oni članovi koji akLivno sudjcluju u programima i
projckLima. Izmcđu ±± i :¸ akLivnih članova ima ±¡ odnosno ¸,,8·
organizacija, a svcga nckoliko organizacija ima prcko :¸ članova (¸
odnosno ±¸,¸·).
slika 13. Broj aktivnih članova u 2005. godini
Kako jc vidljivo iz slikc ±¡, organizacijc sc u najvcćcm dijclu Lcmc-
ljc na volonLcrskom radu ili osobama kojc primaju samo povrcmcnc
honorarc. U ukupnom broju organizacija obuhvaćcnima ovim isLra-
živanjcm zaposlcnc su Lck ¸¡ osobc, šLo iznosi ¡,¸·.
slika 14. Struktura rada u mreži Clubture
Porcd zabiljcžcnc ncpovoljnc sLrukLurc zaposlcnosLi u organiza-
cijama mrcžc ClubLurc, zabiljcžcna jc i rclaLivno niska spolna ravno-
mjcrnosL u mcnadžmcnLu organizacija, Lj. mcđu osobama kojc vodc
projckLc i programc (slika ±¸). Tako su od prosjcčnog broja vodiLclja
projckaLa i programa u mrcži ClubLurc čak 6o· njih muškarci.
B
r
o
j

o
r
g
a
n
z
a
c
i
j
a
1–10
članova
11–25
članova
26–50
članova
20
15
10
5
0
18
48,65%
14
37,84%
5
13,51%
Zaposleno Stalni
honorari
Povremeni
honorari
Volonteri
(bez novčane
naknade)
34
4,34%
56
7,15%
208
26,56%
485
61,94%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
500
400
300
200
100
0
91
clubture-knjiga-HR.indd 91 15.11.2007 3:55:23
slika 15. Spolna ravnomjernost u menadžmentu organizacija
q. suaAoNJA
S obzirom na Lo da su uzorak činilc isključivo organizacijc povcza-
nc sa suradničkom mrcžom ClubLurc, nc izncnađujc podaLak da svc
onc imaju iskusLva u sudjclovanju u suradničkim projckLima. Surad-
nja sc najčcšćc vodila s ncvladinim organizacijama kojima jc kulLura
osnovno poljc djclovanja Lc nijc zabiljcžcna niLi jcdna organizacija
koja nijc osLvarila Lu vrsLu suradnjc. Njih ±o,8· Lako jc surađivalo
barcm povrcmcno, dok jc osLaLak surađivao čcsLo (:µ,,·) ili izraziLo
čcsLo (¸µ,¸·). Nakon Loga slijcdi suradnja s pojcdincima umjcLnici-
ma ili sLručnjacima. PoLom po broju osLvarcnih suradničkih projcka-
La slijcdc ncvladinc organizacijc kojima kulLura nijc primarno poljc
djclovanja, pri čcmu samo jcdna organizacija nijc nikada surađivala s
NVO-om izvan vlasLiLog sckLora (¸¸,±· ih jc Lu vrsLu suradnjc osLva-
rivalo povrcmcno a ¡o,¸· čcsLo). Najrjcđc jc osLvarivana suradnja
s poslovnim sckLorom, MinisLarsLvom kulLurc Lc osLalim državnim
Lijclima (Lablica ¸).
Iz ovih podaLaka dalo bi sc zaključiLi da su organizacijc uglavnom
orijcnLiranc na suradnju unuLar vlasLiLog sckLora, na šLo zasigurno
uLjcčc činjcnica da su ispiLivanc organizacijc okupljcnc oko mrcžc
ClubLurc koja poLičc upravo ovakvc vidovc suradnjc. Porcd Loga, vri-
jcdi spomcnuLi i Lo da visoka učcsLalosL suradnji osLvarcnih izmcđu
organizacija i gradskih vlasLi dodaLno idc u prilog Lczi o primarno
lokalnom karakLcru organizacija.
Voditeljice
projekata
Voditelji
projekata
B
r
o
j

v
o
d
i
t
e
l
j
a

p
r
o
j
e
k
a
t
a
150
120
90
60
30
0
94
39,5%
144
60,5%
92
clubture-knjiga-HR.indd 92 15.11.2007 3:55:23
Navedite koliko često surađujete sa sljedećim
akterima: (skala: 1-nikada, ..., 5-izrazito često)
Rang
Nevladine organizacije u kulturi 8,82
Pojedinci-umjetnici 8,04
Pojedinci-stručnjaci 6,76
Nevladine organizacije kojima primarna
djelatnost nije vezana uz kulturu
6,01
Tijela gradske uprave 5,84
Javne ustanove u kulturi 4,99
Javne ustanove kojima primarna
djelatnost nije vezana uz kulturu
4,28
Poslovni sektor 3,88
Ministarstvo kulture 3,43
Ostala državna tijela 2,95
N=37, Kendall W=0,48, χ2= 160,39, p≤0,000
tablica 3. Učestalost suradnji s različitim akterima
q.±. Unutarscktorska suradnja
NajzasLupljcniji oblik suradnjc mcđu organizacijama unuLar sckLora
bio jc vczan uz zajcdnički rad na projckLima ili razmjcnu programa
(Lablica ¡). Ovaj podaLak lako bi mogao biLi uvjcLovan uzorkom, s
obzirom na Lo da sc radilo o organizacijama okupljcnima oko mrc-
žc ClubLurc, pa jc naglašcn upravo onaj vid suradnjc kojcg mrcža
poLičc. IzraziLo čcsLo jc osLvarivana i suradnja vczana uz korišLcnjc
prosLora, pa jc samo jcdna organizacija odgovorila da nikada nijc su-
rađivala na ovakav način. ČcsLo su prcdmcL suradnjc bilc i razmjcnc
Lchničkih i ljudskih rcsursa, dok sc najrjcđc osLvarivala suradnja vc-
zana uz financijc.
Imajući u vidu suradnju s drugim organizacijama iz
područja nezavisne kulture u protekle dvije godine,
navedite u kojoj mjeri su bili zastupljeni sljedeći oblici
suradnje: (skala: 1-nikada, ..., 5-izrazito često)
Rang
Suradnja vezana uz programe/projekte 3,74
Suradnja vezana uz korištenje prostora 3,34
Suradnja vezana uz tehničke resurse 2,95
Suradnja vezana uz ljudske resurse 2,84
Suradnja vezana uz financijske resurse 2,14
N=37, Kendall W=0,20, χ2= 29,89, p≤0,000
tablica 4. Najčešći oblici suradnje s organizacijama nezavisne kulturne scene
93
clubture-knjiga-HR.indd 93 15.11.2007 3:55:23
UpiLanc o moLivaciji kod osLvarivanja unuLarsckLorskc surad-
njc, kao najvažniji moLiv za suradnju organizacijc su isLaknulc za-
jcdničko osmišljavanjc i rcalizaciju događanja (¸,,8· važno, ¸¡,±·
izraziLo važno). Slijcdi razmjcna rclcvanLnih iníormacija i konLa-
kaLa koju su svc organizacijc ocijcnilc važnom (¸6,8·) ili izraziLo
važnom (¡¸,:·). Visoko su vrcdnovani i razlozi koji bi mogli imaLi
poziLivan uLjccaj na jačanjc organizacijc i kvaliLcLu programa (popuL
šircnja područja djclovanja, sLjccanja novih znanja i vjcšLina, savjc-
Lovanja u krciranju programa) i povcćanjc vidljivosLi i lcgiLimnosLi
(prisLup lokalnoj zajcdnici, osiguravanjc lcgiLimnosLi kod donaLora,
osiguravanjc lcgiLimnosLi u sLručnim i proícsionalnim krugovima).
NcšLo su slabijc naglašcni oni razlozi za suradnju koji sc odnosc na
prikupljanjc i razmjcnu rcsursa (zajcdničko prikupljanjc srcdsLava,
dijcljcnjc financijskih srcdsLava, osoblja ili oprcmc Lc prczcnLacij-
skog prosLora), a uz dijcljcnjc urcdskog prosLora, šLo jc ocijcnjcno
kao najmanjc biLan razlog za suradnju, na samom dnu ljcsLvicc naš-
li su sc i uvjcL donaLora i pridobivanjc poliLičkc podrškc (Lablica ¸).
BiLno jc napomcnuLi da organizacijc nisu bilc ograničcnc na odabir
odrcđcnog broja íakLora koji ih moLiviraju na suradnju, ncgo su svc
ponuđcnc razlogc ocjcnjivalc na skali od ± do ¸. Iako jc Kcndallov LcsL
pokazao nizak sLupanj slaganja u ocjcnama kojima su organizacijc
vrcdnovalc moLivc za suradnju, i najmanjc naglašcn razlog (pridobi-
vanjc poliLičkc podrškc) u konačnici jc ocijcnilo važnim :¡,¸· orga-
nizacija, a 8,±· izraziLo važnim. Zanimljivo jc primijcLiLi da su orga-
nizacijc prcnošcnjc sLcčcnih znanja i vjcšLina drugim organizacijama
vrcdnovalc kao jcdan od najvažnijih moLiva za suradnju, koji jc Lck
ncšLo slabijc izražcn od sLjccanja novih znanja i vjcšLina od drugih
organizacija, šLo bi moglo ukazivaLi na alLruisLički karakLcr mrcžc.
RczulLaLi isLraživanja koji su vczani uz načinc iníormiranja o po-
Lcncijalnim parLncrskim organizacijama pokazuju da sc organizacijc
iníormiraju najčcšćc puLcm individualnih konLakaLa, Lc kroz mrcžc i
savczc kojih su članicc. InLcrncL, mcdiji, pisani maLcrijali i prcporukc
pojcdinaca i drugih organizacija čcsLo su korišLcna srcdsLva za iníor-
miranjc o drugim organizacijama, dok u drugi plan padaju organi-
ziranc mulLimcdijalnc prczcnLacijc i prcporukc donaLora. Ovakvom
porcLku nc Lrcba sc poscbno čudiLi ako sc u obzir uzmc prcLhodno
usLanovljcna niža razina korišLcnja iníormacijskih rcsursa, no valja
Lakođcr podsjcLiLi, u skladu sa usLanovljcnim rcsursima, da rclaLivno
čcsLo korišLcnjc inLcrncLa kao srcdsLva iníormiranja o suradničkim
organizacijama čini ncvidljivima poLcncijalnc parLncrskc organizaci-
jc kojc ncmaju vlasLiLc inLcrncLskc sLranicc.
94
clubture-knjiga-HR.indd 94 15.11.2007 3:55:23
Ocijenite važnost svakog od ponuđenih razloga s obzirom
na to u kojoj mjeri utječe na vašu motivaciju za suradnju
s drugim organizacijama iz područja nezavisne kulture:
(skala: 1-u potpunosti nevažno,..., 5-izrazito važno)
Rang
Osmišljavanje i organizacija događanja 13,07
Razmjena relevantnih informacija i kontakata 13,07
Povećanje javne vidljivosti i prisutnosti u medijima 11,89
Širenje područja djelovanja 11,69
Stjecanje novih znanja i vještina od drugih organizacija 11,42
Prenošenje stečenih znanja i vještina drugim organizacijama 11,00
Promocija aktivnosti 10,73
Pristup pojedincima (umjetnicima, stručnjacima…) 9,88
Osiguravanje logističke podrške 9,51
Osiguravanje legitimnosti kod donatora te u
stručnim i profesionalnim krugovima
9,47
Pristup lokalnoj zajednici 9,22
Savjetovanje u kreiranju programa 9,08
Zajedničko prikupljanje financijskih sredstava 8,76
Dijeljenje financijskih sredstava, osoblja, opreme 8,70
Dijeljenje prezentacijskog prostora 8,05
Uvjet donatora 5,49
Pridobivanje političke podrške 5,27
Dijeljenje uredskog prostora 4,70
N=37, Kendall W=0,28, χ2=177,13, p≤0,000
tablica 5. Motivacija za suradnju
Analizom podaLaka o broju projckaLa kojc su organizacijc rcalizi-
ralc Lijckom :oo¡. i :oo¸. usLanovili smo osrcdnju povczanosL (Spc-
arman ρ=o,¡¡, p≤o,o±) izmcđu broja rcaliziranih projckaLa i broja
projckaLa odrađcnih u suradnji s drugim organizacijama nczavisnc
kulLurnc sccnc. S obzirom na uLvrđcnu sLaLisLičku značajnosL ovc
korclacijc, možcmo uLvrdiLi da su onc organizacijc kojc imaju višc
projckaLa sklonijc suradnji. McđuLim, ako usporcdimo pojcdinačnc
podaLkc o udjclima suradničkih projckaLa u svim rcaliziranim pro-
jckLima, vidjcL ćcmo da su suradnički projckLi iznosili ¸±,,· ukupnog
broja projckaLa. Slika ±6 prikazujc udjclc suradničkih projckaLa u
svim projckLima rcaliziranima Lijckom :oo¡. i :oo¸.
95
clubture-knjiga-HR.indd 95 15.11.2007 3:55:23
slika 16. Udio suradničkih projekata u ukupnom broju projekata u 2004. i 2005.
godini
Organizacijc sc najčcšćc uključuju u suradnjc u ranim razvojnim
íazama projckLa: ,6· organizacija odgovorilo jc da povrcmcno, čcsLo
ili izraziLo čcsLo osmišljava projckLc i planira akLivnosLi u suradnji s
parLncrskim organizacijama. U kasnijim íazama projckLa povrcmc-
no sc uključivalo ¸:,¡· organizacija. IzraziLo sc rijcLko događalo da
su organizacijc sudjclovalc u projckLu isključivo kao puki izvršiLclj
projckLnih akLivnosLi drugc organizacijc. No, unaLoč Lomc, organi-
zacijc su rclaLivno rijcLko zajcdnički prikupljalc srcdsLva za njihovu
provcdbu (±o,8· čcsLo, 8,±· izraziLo čcsLo). Kako bi sc ovi pokaza-
Lclji mogli inLcrprcLiraLi na rclcvanLan način, valjalo bi podrobnijc
isLražiLi čimbcnikc koji proizlazc iz okvira u kojcm nczavisna kulLur-
na sccna djclujc, kao šLo su uvjcLi donaLora, mogućnosLi posLizanja
boljih financijskih rczulLaLa, ili pak onc koji su vczani uz povjcrcnjc i
posLojcćc odnosc mcđu akLcrima u kulLuri.
U vclikom broju slučajcva organizacijc su sudjclovalc u projckLima
na način da su pružalc odrcđcni scrvis ili uslugu drugim organizaci-
jama (¸±,¡· čcsLo, ±8,µ· izraziLo čcsLo), dok su Lakvc Lipovc suradnjc
znaLno rjcđc korisLilc (±¸,¸· čcsLo, :,,· izraziLo čcsLo). Činjcnica da
suradnja izmcđu organizacija čcsLo počinjc vcć u najranijoj íazi kroz
osmišljavanjc projckaLa, Lc da su rijcLki slučajcvi u kojima sc surad-
nja odvijala samo prcko izvršavanja vcć unaprijcd zacrLanih akLiv-
nosLi (:,· nikada, ¸¸,±· rijcLko), sugcrira nam da sc radi o rclaLivno
čvrsLoj i kvaliLcLnoj suradnji koja sc Lcmclji na jasnoj podjcli uloga,
ravnopravnosLi u odrcđivanju projckLnih akLivnosLi i kvaliLcLnom
korišLcnju krcaLivnih poLcncijala organizacija. No, podaLak da su
sc rijcLko zajcdnički prikupljala financijska srcdsLva (:±,6· nikada,
:µ,,· goLovo nikada, :µ,,· povrcmcno), kao i podaLak da jc ¸±,¡·
organizacija izjavilo da su povrcmcno sudjclovalc u projckLima Lako
da su samo pružalc scrvisc i uslugc, možc nam ukazaLi na ncjcdnakc
razvijcnosLi organizacija unuLar mrcžc ClubLurc. Ovo jc svakako po-
dručjc kojcm bi sc Lrcbala posvcLiLi dodaLna pozornosL u narcdnim
isLraživačkim poLhvaLima, budući da nijc posvc razvidno u kojoj sc
3
8,82%
7
20,59%
8
23,53%
3
8,82%
1
2,94%
6
17,65%
5
14,70%
1
2,94%
1
2,94%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
8
6
4
2
0
96
clubture-knjiga-HR.indd 96 15.11.2007 3:55:23
mjcri suradnja osLvarujc mcđu ncjcdnako razvijcnim organizacijama
Lc koliko jc suradnja obiljcžcna poLrcbom za krcaLivnim dijcljcnjcm
znanja i uključivanjcm u projckLc.
O kvaliLcLi suradnjc, kao i o poLrcbi i Lcndcnciji za dugoročnim
održavanjcm usposLavljcnih parLncrsLava, govori podaLak da su sc
suradnjc mcđu organizacijama ponavljalc čcsLo (¡¸,¸·) i izraziLo čc-
sLo (±6,:·). Ovakvi su rczulLaLi i očckivani, budući da usposLavljanjc
suradnjc u smislu punopravnog parLncrsLva zahLijcva za ovaj sckLor
značajna ulaganja rcsursa (prvcnsLvcno ljudskih), kao i invcsLiranjc
u zahLjcvan proccs izgradnjc mcđusobnog povjcrcnja.
Vclik broj suradničkih projckaLa i podaLak o njihovom ponavljanju
ipak nc svjcdočc o značajnijoj íormalizaciji suradničkih praksi. Poda-
ci pokazuju da su unuLarsckLorskc suradnjc čcsLo ncíormalnc priro-
dc: jcdna Lrcćina organizacija poLvrdila jc da su onc nikada ili rijcLko
dcfiniranc u pisanom obliku (:¡,¸· nikada, ¡¸,:· goLovo nikada). O
ncdosLaLku praksi kojc bi vodilc insLiLucionalizaciji i podizanju kva-
liLcLc suradnji unuLar sckLora govori i podaLak da jc izuzcLno rijcLko
provođcna zajcdnička cvaluacija uspjcšnosLi zajcdničkih projckaLa/
programa (:µ,,· nikada, :µ,,· goLovo nikada, :±,6· povrcmcno), a
još rjcđc cvaluacija samog proccsa suradnjc (nikada ¡o,¸· i goLovo
nikada ±6,:·). Ovi podaci mogu imaLi dvojako značcnjc. S jcdnc sLra-
nc, oni mogu biLi rczulLaL ncdovoljnc razvijcnosLi organizacijskc kul-
Lurc, ncosvijcšLcnosLi ili ncpridavanja važnosLi sLrukLuriranoj cvalu-
aciji na Lcmclju kojc bi sc unaprcđivao organizacijski rad (a onda i su-
radnički projckLi). S drugc sLranc, Lcmcljni uzrok mogućc jc pronaći u
činjcnici da nczavisnc kulLurnc organizacijc djcluju u izraziLo ncsLa-
bilnim uvjcLima, Lj. u “LurbulcnLnim okolnosLima” (Dragičcvić Šcšić i
Dragojcvić, :oo¸.), zbog kojih su onc u goLovo pcrmancnLnoj siLuaci-
ji “prcživljavanja”. Takva siLuacija, naimc, prisiljava akLcrc u kulLuri
da visoko na ljcsLvicu prioriLcLa posLavljaju prikupljanjc srcdsLava i
implcmcnLaciju projckaLa, a da sc íaza pomnog isLraživanja poLrcba,
kao i íaza cvaluacijc, doživljava kao svojcvrsni (nc prijcko poLrcbni)
luksuz. U prilog ovoj posljcdnjoj Lczi idc i činjcnica da najvcći broj
projckaLa i financijskih poLpora Lrajc najdužc godinu dana.
ProsLorna rasporcđcnosL akLcra s kojima su organizacijc osLva-
rivalc suradnju svjcdoči o njihovom lokalnom karakLcru. Najčcšćc
sc parLncrsLvo osLvarilo na lokalnoj razini, mcđu akLcrima iz isLoga
grada i s onima iz osLalih gradova u HrvaLskoj. Po učcsLalosLi slijcdc
suradnjc osLvarcnc u parLncrsLvu s organizacijama iz zcmalja Europ-
skc Unijc (bcz zcmalja iz rcgijc Jugoistočnc Europc), kojc su osLva-
rivanc čcšćc ncgo suradnja sa zcmljama iz rcgijc Zapadnog Balkana
Lc sa osLalim zcmljama 1ugoisLočnc Furopc. Na samom sc dnu nalazi
suradnja s parLncrima iz SAD-a, koju jc povrcmcno osLvarivalo ±6,:·
organizacija. Ovdjc zabiljcžcna prcvalcncija suradničkih projckaLa s
parLncrima iz zcmalja Furopskc Unijc nad parLncrsLvima u rcgiji i
97
clubture-knjiga-HR.indd 97 15.11.2007 3:55:23
1ugoisLočnoj Furopi mogla bi biLi objašnjcna činjcnicom da uslijcd
posLupka uključivanja HrvaLskc u curopskc inLcgracijc svc višc cu-
ropskih íondova posLajc dosLupno, a oni pak čcsLo kao uvjcL posLav-
ljaju da jc nosiLcljica projckLa organizacija iz zcmljc članicc.
q.a. Suradnja s javnim ustanovama
IspiLanici su bili upiLani da na skali od jcdan do pcL procijcnc koliko
sc čcsLo njihova suradnja s lokalnim kulLurnim usLanovama Lcmcljila
na razmjcni odrcđcnog Lipa rcsursa (financijskih, prosLornih, Lchnič-
kih ili ljudskih), Lc na zajcdničkom radu na programima ili projckLi-
ma. Pri inLcrprcLaciji ovog dijcla podaLaka biLno jc napomcnuLi da
jc divcrzifikacija mcđu odgovorima kojc su ispiLanici davali izraziLo
visoka (Kcndallov W=o,:), pa sc rczulLaLi nc mogu smaLraLi jasnim
pokazaLcljcm rcalnog sLanja. Kao šLo jc vidljivo iz Lablicc 6, suradnja
jc najčcšćc bila vczana uz korišLcnjc prosLora, zaLim uz Lchničkc rc-
sursc, a organizacijc su s kulLurnim usLanovama najrjcđc surađivalc
u poglcdu financija.

Imajući u vidu suradnju s kulturnim ustanovama
u vašem gradu u protekle dvije godine, navedite
u kojoj mjeri su bili zastupljeni sljedeći oblici
suradnje: (skala: 1-nikada, ..., 5-izrazito često)
Rang
Suradnja vezana uz korištenje prostora 3,61
Suradnja vezana uz tehničke resurse 3,49
Suradnja vezana uz ljudske resurse 3,18
Suradnja vezana uz programe/projekte 2,46
Suradnja vezana uz financijske resurse 2,27
N=37, Kendall W=0,20, χ2=29,33, p≤0,000
tablica 6. Najčešći oblici suradnje s lokalnim kulturnim ustanovama
Vcćina organizacija ima iskusLva u izravnoj suradnji s Lijclima
lokalnc/rcgionalnc upravc (izravno jc surađivalo 6:,:·), no, ¸,,8·
Lih organizacija naglašava da inicijaLiva za suradnju nijc dolazila od
prcdsLavnika lokalnih vlasLi – ona jc najčcšćc rczulLaL zagovaranja
i prcLhodnog javnog priLiska od sLranc samih organizacija. UnaLoč
Lomc šLo uspjcšnosL rcalizacijc parLncrsLva prvcnsLvcno ovisi o
angažmanu samih organizacija, onc suradnju s lokalnom upravom
uglavnom ocjcnjuju poziLivno, u smislu da jc “urodila konkrcLnim
i za nas povoljnim rczulLaLima” (s ovom sc Lvrdnjom složilo ¡¸,µ·
organizacija).
S obzirom na činjcnicu da jc profil organizacija Lakav da su prvcn-
sLvcno orijcnLiranc na djclovanjc na lokalnoj razini, ohrabrujući jc
98
clubture-knjiga-HR.indd 98 15.11.2007 3:55:23
podaLak koji govori da su organizacijc nczavisnc kulLurc u vcćini slu-
čajcva prcpoznaLc kao parLncri lokalnim upravnim Lijclima u kulLuri.
McđuLim, vcći angažman lokalnc upravc Lc boljc poznavanjc i razu-
mijcvanjc kulLurnc produkcijc i uvjcLa rada nczavisnc kulLurnc sccnc
s jcdnc sLranc, Lc jačanjc kapaciLcLa samih organizacija s drugc, činc
sc kao ključni clcmcnLi na kojima jc poLrcbno radiLi u sljcdcćcm raz-
doblju, kako bi unuLarsckLorska suradnja u kulLurnom polju posLala
uspjcšnija, održivija i dugoročnija.
q.¸. Suradnja s poslovnim scktorom
Kada jc pak u piLanju poslovni sckLor, samo jc jcdna organizacija
izjavila da u Lom području nikada nijc osLvarila suradnju. Kako bi sc
uLvrdilo mogućc posLojanjc laLcnLnih dimcnzija vczanih uz sLavovc
o suradnji sa poslovnim sckLorom, ispiLanicima jc bio ponuđcn niz
Lvrdnji o kojima su sc izjašnjavali na ¸-sLupanjskoj Iikcrtovoj skali.
Na rczulLaLima jc provcdcna íakLorska analiza glavnih komponcn-
Li s varimax roLacijom. FksLrahirana su čcLiri íakLora, koja zajcdno
Lumačc 6¡,±6· varijancc, šLo ukazujc na posLojanjc čcLiri različiLc
skupinc organizacija s obzirom na njihov sLav o ovoj LcmaLici. BiLno
jc napomcnuLi da íakLorska analiza odražava laLcnLnu sLrukLuru sLa-
vova, ali nc i hijcrarhijski odnos usLanovljcnih dimcnzija.
Pobornici suradnjc s komcrcijalnim sckLorom smaLraju da jc kroz
ovaj vid suradnjc mogućc sLcći spccifična znanja iz područja uprav-
ljanja, Lc da ona poLičc razvoj i rasL kvaliLcLc. Financiranjc projckaLa
od sLranc komcrcijalnih sponzora vidc kao pokazaLclj njihovc kvali-
LcLc, dok srcdsLva od državnc ili lokalnc upravc možc dobiLi svaLko.
SmaLraju da samo ovakav način financiranja omogućujc održivosL
organizacija na nczavisnoj kulLurnoj sccni, a kao problcm vidc njihov
ncdosLaLak znanja i sposobnosLi da za svojc akLivnosLi zainLcrcsiraju
komcrcijalnc sponzorc. Ukoliko sc radi o značajnim iznosima, ovc
su organizacijc sprcmnc na posLizanjc kompromisa s komcrcijalnim
sponzorom.
Dio organizacija načclno podržava odmjcrcnu suradnju s poslov-
nim sckLorom, a financiranjc od sLranc biznisa smaLraju pokazaLc-
ljcm kvaliLcLc projckLa. Naglašavaju da jc biLno pažljivo odabraLi
suradnikc, mcđu kojima isLiču malc lokalnc kompanijc, ali odbijaju
suradnju s vclikim korporacijama.
Protivnici suradnjc s poslovnim sckLorom smaLraju da jc zbog
njcgovc konzcrvaLivnosLi svaki pokušaj prisLupanja od sLranc prcd-
sLavnika nczavisnc kulLurc unaprijcd osuđcn na ncuspjch, a da su-
radnja kompromiLira nczavisnc kulLurnc organizacijc i ncgaLivno
uLjcčc na krcaLivnosL i slobodu umjcLničkog izražavanja. SmaLraju
da sponzorsLva od sLranc poslovnog sckLora nc poLiču rasL i razvoj
kvaliLcLc ncgo, naproLiv, da jc kočc i unazađuju.
99
clubture-knjiga-HR.indd 99 15.11.2007 3:55:23
ČcLvrLa grupa organizacija Lakođcr izražava ncgaLivan sLav i isLi-
čc jaz izmcđu organizacija nczavisnc kulLurc i poslovnog sckLora jcr
smaLraju da poslovni sckLor nijc u sLanju razumjcLi akLivnosLi i po-
sLignuća nczavisnc kulLurc, Lc da mu suradnički projckLi služc samo
kako bi sc, u svrhu sLjccanja profiLa, poslužio krcaLivnim inputom
koji dolazi sa nczavisnc sccnc.
j. ooaztvosT t oacANtzActJsxA xutTuaA
Imajući u vidu prcLhodno prikazanc podaLkc, a naročiLo rczulLaLc vc-
zanc uz rcsursc i profil organizacija, javlja sc nckoliko piLanja koja su
važna za budućc akLivnosLi mrcžc ClubLurc. Rijcč jc, naimc, o sLabil-
nosLi organizacija i sposobnosLi za dugoročno planiranjc. RczulLaLi
isLraživanja vczani uz financijskc i prosLornc rcsursc vcć su naznačili
da organizacijc djcluju u rclaLivno ncpovoljnim sLrukLurnim uvjcLi-
ma, kojc karakLcrizira odsusLvo dugoročnih financijskih poLpora i
ncsigurnosL u korišLcnju prosLornih rcsursa. Možc sc očckivaLi da
ćc u Lako zacrLanim vanjskim uvjcLima mogućnosLi dugoročnog pla-
niranja organizacijama biLi znaLno smanjcnc, no, kako su promjcnc
Lih okvira u vclikoj mjcri izvan doscga uLjccaja samih organizacija,
u isLraživanju jc valjalo obraLiLi pozornosL i na područja nad kojima
organizacijc imaju puno vcći sLupanj konLrolc. S Lim ciljcm smo u
ankcLni upiLnik uvrsLili piLanja vczana uz mcLodc prczcnLacijc or-
ganizacija vanjskom svijcLu, piLanja vczana uz ulaganja u vlasLiLc
ljudskc rcsursc Lc posLojanjc sLraLcških planova. Budući da sc ovdjc
prcLcžno radi o ljudskim rcsursima i području organizacijskog uprav-
ljanja, kroz ovc rczulLaLc možcmo dobiLi osnovnc obrisc razvijcnosLi
organizacijskc kulLurc mcđu suradnicama mrcžc ClubLurc.
Kako jc vidljivo na slici ±,, čak ,8,¡· organizacija nc prcdviđa u go-
dišnjcm budžcLu organizacijc poscbna financijska srcdsLva za cduka-
ciju ključnih ljudi iz mcnadžmcnLa (za poLrcbc ovog isLraživanja ljudi
iz mcnadžmcnLa su dcfinirani kao vodiLclji projckaLa i programa).
Takav rczulLaL, osim šLo nam sugcrira nisku razinu ulaganja u vla-
sLiLc ljudskc rcsursc, ukazujc nam i na poLcncijalnu problcmaLičnu
Ločku za unuLarsckLorsku suradnju općcniLo, budući da jc najčcšći
zabiljcžcni oblik suradnjc upravo onaj vczan uz programc i projck-
Lc, gdjc su znanja i vjcšLinc ključnih ljudi čcsLo prcsudni za uspjch.
S drugc pak sLranc, o Lomc da u organizacijama posLoji poLrcba za
cdukacijom govori nam i prijc spomcnuLi podaLak da jc sLjccanjc no-
vih znanja i vjcšLina vrlo visoko rangirano na ljcsLvici moLivacijc za
suradnju s organizacijama nczavisnc kulLurnc sccnc. Ovdjc vrijcdi
iznijcLi i podaLak da izmcđu cdukacijc ključnih ljudi iz mcnadžmcnLa
organizacijc i osiguranosLi insLiLucionalnc poLporc nijc usLanovljcna
povczanosL.
100
clubture-knjiga-HR.indd 100 15.11.2007 3:55:23
slika 17. Predviđenost posebnih financijskih sredstava za edukaciju osoba u me-
nadžmentu organizacija
Kada jc u piLanju broj organizacija kojc imaju izrađcn sLraLcški
plan, Lada jc siLuacija ncšLo bolja ncgo u prcLhodnom slučaju, iako
i ovdjc višc od polovicc organizacija ncma sLraLcški plan (slika ±8).
Tako, na primjcr, LrcnuLno važcći sLraLcški plan ima Lck ¡¸,:· orga-
nizacija, dok sc njih ¸6,8· nijc posvcLilo sLraLcškom planiranju. I u
ovom slučaju valja isLaknuLi činjcnicu da nijc usLanovljcna povcza-
nosL izmcđu dobivanja insLiLucionalnc poLporc i sLraLcškog planira-
nja. Od manjcg broja organizacija kojc imaju izrađcn sLraLcški plan,
njih , (¡¸,8·) ga jc izradilo u sklopu svog rcdoviLog poslovanja, a kod
isLog jc broja organizacija sLraLcški plan nasLao kao rczulLaL Lrcninga
ili konzulLacija s vanjskim sLručnjacima, dok jc kod : (±:,¸·) organi-
zacijc nasLao kao uvjcL donaLora.
slika 18. Broj organizacija koje imaju izrađen važeći strateški plan
Posljcdnjc piLanjc kojc sc izravno Ličc područja organizacijskc
kulLurc i jačanja pozicijc vlasLiLc organizacijc jcsL način prczcnLaci-
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
30
25
20
15
10
5
0
NE DA
29
78,38%
8
21,62%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
25
20
15
10
5
0
NE DA
21
56,76%
16
43,24%
101
clubture-knjiga-HR.indd 101 15.11.2007 3:55:23
jc samc organizacijc vanjskim akLcrima (slika ±µ). Najvcći broj or-
ganizacija za prcdsLavljanjc samc organizacijc korisLi inLcrncLskc
rcsursc (¸¸ organizacijc odnosno 8µ,:·) i individualnc konLakLc (¸±
ili 8¸,:·). PoLom slijcdc prczcnLacijc puLcm promoLivnih maLcrijala
programa i projckaLa (:8 ili ,¸,,·), puLcm mcdija (:, ili ,¸·) Lc web-
sLranica organizacijc (:6 ili ,o,¸·). Kako sc možc primijcLiLi, za ovc
jc vrsLc prcdsLavljanja u pravilu karakLcrisLično Lo da su slučajnc i
ograničcnc (npr. kroz individualnc konLakLc), ili pak da su pasivnc
i uspuLnc (npr. kroz projckLc i programc). PrcdsLavljanjc primarno
vlasLiLc organizacijc, šLo znači davanjc svcobuhvaLnih iníormacija o
akLivnosLima, projckLima, ljudima, rcsursima, ciljcvima, iLd., korisLi
Lck manji broj organizacija, i Lo puLcm Liskanih promoLivnih maLcri-
jala njih ±, ili ¡¸,µ·, Lc puLcm organiziranih mulLimcdijalnih prczcn-
Lacija njih ±o odnosno :,· organizacija.
slika 19. Način prezentacije organizacije vanjskim akterima
6. zAxtJucAx
RczulLaLi isLraživanja omogućili su sLjccanjc jasnog uvida u osnovnc
karakLcrisLikc organizacija mrcžc ClubLurc, ali su ukazali i na odrc-
đcnc problcmaLičnc Ločkc kojc bi moglc prcdsLavljaLi prcprckc u bu-
dućcm djclovanju. Iz obrađcnih podaLaka vidljiva jc ncravnomjcrna
gcograíska raspodjcla organizacija, kao i ncsrazmjcr u vcličini uklju-
čcnih organizacija. Iz podaLaka o prosjcčnoj sLarosLi organizacija
možc sc zaključiLi kako jc osnivanjcm mrcžc ClubLurc sLvorcn okvir
koji pruža mogućnosL novijim i manjim organizacijama da lakšc iz-
gradc kapaciLcLc ncophodnc za uspjcšan počcLak djclovanja u sckLo-
ru nczavisnc kulLurc. Drugim rijcčima, osim šLo organizacijama čc-
sLo osigurava minimalna srcdsLva za programsku suradnju, ovakav
susLav suradnjc u mnogomc olakšava i proccs prijcnosa poLrcbnih
znanja i vjcšLina, Lc omogućava održivosL onima koji LrcnuLno djclu-
putem ostalih
resursa na
internetu
(mailig liste,
newsletteri,
portali i sl.)
putem in-
dividualnih
kontakata
putem promo-
tivnih materi-
jala programa
i projekata
u medijima putem web
stranica
organizacije
tiskani promo-
tivni materijal
s informacija-
ma isključivo o
organizaciji
organizirana
multimedijal-
na prezentaci-
ja organizacija
40
30
20
10
0
33,00 31,00 28,00 27,00 26,00 17,00 10,00
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
102
clubture-knjiga-HR.indd 102 15.11.2007 3:55:23
ju u ncpovoljnim lokalnim uvjcLima. Osim ncposrcdnog poziLivnog
uLjccaja na rad organizacija, mrcža ima i posrcdni uLjccaj na razvoj
nczavisnc kulLurc u lokalnim srcdinama, kao i na općc promjcnc u
lokalnim i rcgionalnim kulLurnim poliLikama.
1cdan od osnovnih rczulLaLa isLraživanja ukazao jc na Lo da u mrc-
ži ClubLurc brojnošću dominiraju organizacijc lokalnog karakLcra,
šLo sc vidi u činjcnici da organizacijc najčcšćc djcluju na lokalnim
razinama Lc da unuLar Lih prosLornih okvira najčcšćc biraju i parLnc-
rc za suradnju. SLoga jc od izraziLc važnosLi razvijanjc mchanizama
javnih poLpora od sLranc Lijcla lokalnc upravc, kao i sLvaranjc dobrih
modcla suradnjc s lokalnim akLcrima, Lc izgradnja lokalnih publika.
Uz izuzcLak nckoliko vcćih organizacija, ClubLurc činc uglavnom
malc organizacijc kojc sc najčcšćc financiraju iz lokalnih izvora. Ori-
jcnLiranosL na lokalni nivo izraziLo uLjcčc i na ncíormalni dogovorni
karakLcr suradničkih projckaLa kojc organizacijc provodc izvan mrc-
žc, a koji sc rijcLko íormaliziraju kroz pisanc ugovorc. S drugc sLranc,
manjak financijskih srcdsLava, ncrijcšcni sLaLus radnog prosLora, Lc
prcLjcrano oslanjanjc na volonLcrski rad mogli bi ozbiljno umanjiLi
šansu organizacijama u daljnjcm rasLu i razvoju. RczulLaLi nam poka-
zuju kako vcćina organizacija kao glavnc razlogc za suradnju navodi
onc koji uLjcču na kvaliLcLu programa i unuLarnjc jačanjc organizaci-
jc, ali zaposLavljaju upravo onc koji bi mogli dovcsLi do rjcšcnja ključ-
nih problcma vcćinc organizacija, a Lo su ncdosLaLak financijskih
srcdsLava i ncposLojanjc sLalnog radnog prosLora koji bi sc mogao
korisLiLi na duži vrcmcnski rok. Uz Lo, vcćina organizacija íunkcio-
nira na programsko-projckLnoj osnovi, bcz insLiLucionalnc poLporc,
rcalizirajući projckLc do jcdnc godinc Lrajanja. SLavljanjc íokusa na
programsko-projckLnu komponcnLu, bcz ulaganja srcdsLava u cdu-
kaciju vodcćih članova organizacijc, ncdosLaLak sLraLcškog planira-
nja i zaposLavljanjc ključnih problcma u konačnici bi moglo vodiLi
iscrpljivanju i naposljcLku gašcnju pojcdinih organizacija. SLoga bi sc
organizacijc Lrcbalc usmjcriLi na dugoročnijc planiranjc, a naglasak
sLaviLi na izradu dugoročnih sLraLcgija, cdukaciju posLojcćih članova
i rcgruLiranjc novih, šLo bi osiguralo konLinuirano íunkcioniranjc or-
ganizacija, a Limc i mrcžc.
Ovo isLraživanjc možc prcdsLavljaLi počcLak u daljnjim, prijcko
poLrcbnim nasLojanjima da sc prikupc i na primjcrcn način obradc
Lcmcljni podaci o sLanju, rczulLaLima i uvjcLima kulLurnc produkcijc
u HrvaLskoj. Kako jc vcć dobro poznaLo, hrvaLski kulLurni susLav, Lj.
njcgov insLiLucionalni okvir, Lrcba doživjcLi sLrukLurnu Lransíorma-
ciju kako bi mogao praLiLi novc dinamikc, pa i prcpoznaLi posLignu-
ća i poLcncijalc nczavisnc kulLurnc sccnc. Kako bi ukupna kulLurna
produkcija u HrvaLskoj mogla naprcdovaLi, poLrcbno jc unaprijcdiLi
susLav na način da sc krciraju dugoročnc sLraLcgijc njcgova razvoja,
kako na nacionalnoj Lako i na lokalnim razinama. Nužni prcduvjcL za
103
clubture-knjiga-HR.indd 103 15.11.2007 3:55:23
Lo svakako su cmpirijska i dubinska isLraživanja koja ćc jasno opisaLi
LrcnuLno sLanjc, ukazaLi na ključnc problcmc i poLrcbc Lc na mjcsLa
poLcncijala kulLurnog razviLka. Tck na Lcmclju njih mogu sc krciraLi
razvojnc sLraLcgijc, zacrLavaLi ciljcvi, odrcđivaLi prioriLcLi, ali i uspo-
sLaviLi cvaluacijski kriLcriji i pokazaLclji uspjcšnosLi.
104
clubture-knjiga-HR.indd 104 15.11.2007 3:55:23
literatura
*** “Policy forum” newsletter, Zarez br. 5/101, 27. ožujka 2003. Str. 23-26. (tema:
Fizički prostori neovisnih kulturnih inicijativa)
*** “Policy forum” newsletter, Zarez br.6/139, 7. listopada 2004. Str. 23-26. (tema:
Kulturne mreže i politička participacija)
Alper, Neil O.; Galligan, Ann (1999) “Recession to Renaissance: A Comparison of
Rhode Island Artists 1981 and 1997”. Journal of Arts Management, Law & Society.
29(3):178-204.
Cliche, Daniell; Mitchell, Ritva; Wiesand, Andreas (2002) Creative Europe. On Gover-
nance and Management of Artistic Creativity in Europe. (An ERICarts Report presen-
ted to the Network of European Foundations for Innovative Co-operation – NEF).
Cvjetičanin, Biserka; Katunarić, Vjeran (ur.) (2001) Hrvatska u 21. stoljeću. Kultura.
Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske
Dragičević Šešić, Milena; Dragojević, Sanjin (2005) Arts management in turbulent
times. Adaptable Quality Management. Amsterdam: European Cultural Foundation,
Boekmanstudies
Filicko, Therese; Lafferty, Sue Anne (2002) “Defining the Arts and Cultural Univer-
se: Lessons from the Profiles Project”. Journal of Arts Management, Law & Society.
32(3):185-205.
Greffe, Xavier (2004) “Artistic Job in the Digital Age”. Journal of Arts Management,
Law & Society. 34(1):79-94.
Ilczuk, Dorota (2001) Cultural Citizenship. Civil Society and Cultural Policy in Europe.
Amsterdam: Boekmanstudies-CIRCLE.
Kaple, Deborah A.; Morris, Lori; Rivkin-Fish, Ziggy; DiMaggio, Paul (1996) Data on
Arts Organizations: A review and needs assessment, with design implications. Center
for Arts and Cultural Policy Studies, Princeton University
Katunarić, Vjeran (2004) “Toward the New Public Culture”. U: Švob-Đokić, Nada
(ur.) Cultural Transitions in Southeastern Europe: Collection of papers from the course
on “Managing Cultural Transitions, Southeastern Europe”, Dubrovnik, 9-16 May 2004.
Zagreb: Institute for International Relations.
McCarthy, Kevin F.; Jinnett, Kimberly (2001) A New Framework for Building Partici-
pation in the Arts. RAND
Mišković, Davor (ur.) (2004) Prilozi kulturnoj strategiji Rijeke. Rijeka: Drugo More
Morato, Arturo Rodriguez (2003) “The Culture Society: A New Place for the
Arts in the Twenty-First Century”. Journal of Arts Management, Law & Society.
32(4):245-256.
Toepler, Stefan (2000) “From Communism to Civil Society? The Arts and the
Nonprofit Sector in Central and Eastern Europe”. Journal of Arts Management, Law
& Society. 30(1):7-19.
105
clubture-knjiga-HR.indd 105 15.11.2007 3:55:23
clubture-knjiga-HR.indd 106 15.11.2007 3:55:23
redovne članice
Pravo na punopravno članstvo u mreži Clubture stječu one organizacije koje su kao
nositeljice projekata sudjelovale u programskoj razmjeni i suradnji. Nakon uspješ-
no završenog projekta organizacija se praktički automatizmom prima u članstvo,
ali uz potvrdu Skupštine. Pored toga, redovne članice mreže mogu postati i one
organizacije koje su uključene u druge aktivnosti mreže.
Iz redovnog članstva isključuju se organizacije koje krše Statut, ne izvršavaju
obveze ili svojim postupcima štete ugledu mreže i ugledu ostalih članica. Pojedina
članica za koju se jedno od navedenog ustanovi može se isključiti iz redovnog
članstva isključivo odlukom Skupštine. Pored tih uobičajenih odredbi, Clubture je
kao i kod uključivanja razvio sustav isključivanja s obzirom na sudjelovanje članica
u aktivnostima mreže. Tako organizacije koje nisu 3 puta zaredom sudjelovale u
programu razmjene i suradnje na bilo koji način (kao nositelji, partneri, host-par-
tneri ili barem kao predlagači) ili nisu sudjelovale u procesu odabira prijedloga, ili
ukoliko tri puta zaredom nisu sudjelovale u radu Skupštine, prestaju biti redovne
članice i postaju pridružene članice mreže. Iako se i ovdje radi o automatizmu,
Skupština potvrđuje isključivanje pojedine članice.
CLUBTUREOVA LISTA
107
clubture-knjiga-HR.indd 107 15.11.2007 3:55:25
Popis organizacija koje su stekle i zadržale pravo na punopravno članstvo
u mreži:
AKTIVIST
adresa Savska bb, Split
tel +385 21 54 05 37
fax +385 21 54 05 39
e-mail info_aktivist@yahoo.com
kontakt osoba Dalibor Bjelić, e-mail daba@sok.hr
godina osnivanja 2001.
prostor Klub Kocka, 1300 m
2
, Savska bb, Split. Prostor upravlja Koalicija udru-
ga mladih – KUM.
Aktivist promiče i širi alternativnu kulturu i društveni aktivizam.
ART RADIONICA LAZARETI – ARL
adresa Frana Supila 8, Dubrovnik
tel +385 20 32 46 33
fax +385 20 32 46 66
e-mail arl@du.htnet.hr
kontakt osobe Slaven Tolj, Srđana Cvijetić, e-mail arl@du.htnet.hr
godina osnivanja 1988. (1995. registrirani kao NVO)
prostor Galerija Otok i Klub Karantena, 250 m
2
, Frana Supila 8, Dubrovnik
radno vrijeme Galerija Otok: svaki dan osim nedjelje: 10.00-18.00; Klub Karan-
tena: ovisno o programu
ARL programe i aktivnosti realizira kroz 4 grupe: umjetnički programi (Galerija
Otok, Scena Karantena i sl.), radionice, zagovaranje, seminari, konferencije itd.
(Protuotrov), koncerti, slušaonice i druge klupske aktivnosti (Klub Karantena) i
Karantena projekt (inicijativa i projekt obnove i revitalizacije kompleksa Lazareta).
AUTONOMNI CENTAR KULTURE – ACT
adresa Kralja Tomislava 31, Čakovec
tel +385 40 39 00 47
fax +385 40 39 00 48
e-mail info@actnow.hr
url http://www.actnow.hr
kontakt osoba Teo Petričević, e-mail teo@actnow.hr
godina osnivanja 2003.
prostor Autonomni centar, 169 m
2
, K. Tomislava 31, Čakovec
radno vrijeme 15.00–22.00
ACT osigurava promjene na području lokalnih kulturnih politika i politike prema
mladima, promiče i uvodi nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, stvara
nezavisni slobodni medijski prostor, potiče razvoj civilnog društva te promiče
alternativne i ekološke interese građana/ki.
108
clubture-knjiga-HR.indd 108 15.11.2007 3:55:25
AUTONOMNI KULTURNI CENTAR – ATTACK
adresa Budmanijeva 12, Zagreb
tel +385 1 605 5438
fax +385 1 605 5438
e-mail akc.attack@gmail.com
url http://www.attack.hr
kontakt osoba Sanja Burlović, e-mail sanasole@net.hr
godina osnivanja 2001.
ATTACK povezuje pojedince i skupine koji promiču aktivistički pristup prema
novim komunikacijskim tehnologijama i medijima, oblike alternativnog kulturnog
stvaralaštva i prava građana na samoorganiziranje u izgradnji autonomnog civil-
nog društva. Udruga organizira manifestacije, radionice, tribine, izdaje publikaci-
je, nosače zvuka, video zapise i sl.
AUTONOMNA TVORNICA KULTURE
adresa Vukovarska 52c, Zagreb
tel +385 1 61 78 174
e-mail komikaze5001@gmail.com, libra_libera@softhome.net
url http://www.jedinstvo.hr/komikaze; http://www.litkon.org;
http://www.jedinstvo.hr/libra/
kontakt osoba Ivana Armanini, e-mail mios_maos007@yahoo.com
godina osnivanja 1997.
Autonomna tvornica kulture stvara i širi kulturu i političku alternativu, osigurava-
jući prostor u javnosti svima koji se žele kreativno izraziti. U organizaciji djeluju
umjetnički projekti poput strip magazina Komikaze, časopisa za teoriju i drugo
Libra Libera i mreže za diseminaciju književnosti Litkon.
BACAČI SJENKI
adresa Bosanska 10, Zagreb
tel +385 1 37 60 026
fax +385 1 485 57 29
e-mail bacaci_sjenki@europe.com
url http://shadowcasters.blogspot.com
kontakt osoba Boris Bakal, e-mail katedrala@priest.com
godina osnivanja 2006.
Bacači sjenki djeluju od 2002. kao umjetnička organizacija, a od 2006. i kao
udruga građana. BS su umjetnička i produkcijska platforma za interdisciplinarnu
suradnju, stvaralaštvo te promišljanje intermedijalnih umjetnosti: propituju po-
stojeće koncepte individualnog i kolektivnog identiteta, narav i proturječja globa-
lizacijskih procesa te društvene, političke i kulturne teme koje ukazuju na “slijepe
pjege” pojedinog društva.
109
clubture-knjiga-HR.indd 109 15.11.2007 3:55:25
CENTAR ZA DRAMSKU UMJETNOST – CDU
adresa Prilaz Gjure Deželića 26, Zagreb
tel +385 1 4846 176
fax +385 1 4846 180
e-mail cdu@zamir.net
url http://www.cdu.hr
kontakt osoba Ana Šeba, e-mail ana@cdu.hr
godina osnivanja 1995.
CDU djeluje u polju izvedbenih umjetnosti i dokumentarnog filma. Pored izdava-
nja publikacija (časopis Frakcija i biblioteka Akcija) i organiziranja radionica, se-
minara, konferencija i sl., Centar kroz projekt FACTUM producira dokumentarne
filmove i organizira festival dokumentarnog filma ZagrebDox.
DOMAĆI – UDRUGA ZA KREATIVNI RAZVOJ
adresa Struga 1, Karlovac
tel + 385 47 600 996
fax +385 47 416 995
e-mail domachi@domachi.hr
url http://www.domachi.hr
kontakt osoba Vesna Šikić, e-mail vesna@domachi.hr
godina osnivanja 2001.
prostor Centar za mlade na Gazi, 250 m
2
, Struga 1, Karlovac
radno vrijeme 10.00–18.00 i prema potrebi
Udruga je osnovana u svrhu osvještavanja aktivnog i kreativnog sudjelovanja u
razvoju zajednice. Domaći organiziraju koncerte, izložbe, performanse, seminare,
predavanja, tribine, radionice, konferencije i dr. Udruga ujedno potiče uključivanje
mladih u život i rad zajednice.
DOMINO
adresa Ožujska 9, Zagreb
tel +385 98 789 973
fax +385 1 4820 094
e-mail zvonimir.dobrovic@gmail.com
url http://www.queerzagreb.org
kontakt osoba Zvonimir Dobrović, e-mail zvonimir.dobrovic@gmail.
com
godina osnivanja 2003.
Domino kroz umjetnost, teoriju i aktivizam osvještava specifičnosti temeljene na
raznim kombinacijama rodova i spolova te (ne)pripadajućim identitetima. Velik
dio programskih djelatnosti temelji se na produciranju i ugošćivanju kulturnih
sadržaja s homoseksualnim, lezbijskim, biseksualnim, transrodnim i queer pred-
znakom.
110
clubture-knjiga-HR.indd 110 15.11.2007 3:55:25
DRUGO MORE
adresa Omladinska 4, Rijeka
tel +385 51 212 957
fax +385 51 212 957
e-mail davor@drugo-more.hr
url http://www.drugo-more.hr
kontakt osoba Davor Mišković, e-mail davor@drugo-more.hr
godina osnivanja 1999.
prostor Molekula, 309 m
2
, Delta 5/I, Rijeka. Prostorom upravlja Savez udruga
Molekula.
radno vrijeme ovisno o programu
Produkcijom, promocijom, istraživanjima, obrazovanjem i diseminacijom
informacija u području kulture Drugo more je usmjereno prema suvremenoj
umjetničkoj sceni – likovnoj, glazbenoj, izvedbenoj i filmskoj. Pored organiziranja
umjetničkih događanja, Drugo more uspostavlja referentni okvir djelovanja kroz
teorijska predavanja, okrugle stolove, edukacijske programe i sl.
EKSPERIMENTALNA SLOBODNA SCENA – EkS-scena
adresa studio-Vukovarska 68, ured-Laginjina 9, Zagreb
tel +385 1 4617 127
fax +385 1 4617 127
e-mail mail-to-eks@mi2.hr
url http://www.eks-scena.hr
kontakt osoba Zrinka Užbinec, e-mail mail-to-eks@mi2.hr
godina osnivanja 2001.
EkS-scena promiče i afirmira suvremeni ples i druge oblike izvedbenih umjetno-
sti. Kroz radnu platformu organizacija programira svakodnevne plesne treninge,
radionice, rezidencije, audicije, predavanja i prezentacije, potpomaže ostvarivanje
autorskih projekata te osmišljava i organizira projekte samostalno ili u suradnji s
drugim umjetnicima, udrugama i organizacijama u kulturi.
FANTASTIČNO DOBRA INSTITUCIJA – FADE IN
adresa Nova Ves 18, Zagreb
tel +385 1 466 7817
fax +385 1 466 7815
e-mail fadein@fadein.hr
url http://www.fadein.hr
kontakt osoba Magdalena Petrović, e-mail office@fadein.hr
godina osnivanja 2000.
Produkcijski studio FADE IN afirmira kulturu civilnog društva i angažirano djelo-
vanje te istražuje društvene probleme s područja ljudskih prava, ekologije, kulture
mladih. Reportaže, emisije, dokumentarne, animirane i eksperimentalne filmove
prikazuje na televiziji i festivalima, a kroz radionice o tehnikama video produkcije
potiče mlade na samostalnu proizvodnju.
111
clubture-knjiga-HR.indd 111 15.11.2007 3:55:25
FAR
adresa Deželićeva 18, Zagreb
tel +385 1 4814 893
fax +385 1 4829 477
e-mail raf@revijaamaterskogfilma.hr
url http://www.revijaamaterskogfilma.hr
kontakt osoba Hrvoje Laurenta, e-mail bib@propelerfilm.com
godina osnivanja 2007.
FAR organizira međunarodnu Reviju amaterskog filma, najveću smotru takvog
tipa u ovom dijelu Europe.
GOKUL – GRAĐANSKA ORGANIZACIJA ZA KULTURU
adresa Matije Gupca 53/1, Zabok
tel +385 91 893 2023
fax +385 1 49 210 060
e-mail gokul@gokul.hr
url http://www.gokul.hr
kontakt osoba Nenad Borovčak, e-mail nenad@gokul.hr
godina osnivanja 1999.
Gokul organizira koncerte, izložbe, kreira multimedijske CD-e, snima video spo-
tove itd. U zadnjih nekoliko godina organizacija je fokusirana na organiziranje
filmskih projekcija i međunarodnog festivala kratkometražnog filma – Tabor Film
Festivala.
KAZALIŠTE DASKA
adresa S. i A. Radića 2a, Sisak
tel +385 44 52 29 14
fax +385 44 52 29 14
e-mail daska.teatar@yahoo.com
kontakt osoba Nebojša Borojević, e-mail borko_daska@yahoo.co.uk
godina osnivanja 1997.
prostor Daskalište, prostor za izvedbu predstava, proba, radionica i sl., 100 m
2
,
S. i A. Radića 2a, Sisak
radno vrijeme 17.00–21.00
Daska je istraživačko i eksperimentalno kazalište. Proučava rusku avangardu,
ulično kazalište, dramski odgoj, kazalište za djecu, a kroz poetsko kazalište Repu-
blica Poetica scenski prikazuje poeziju.
112
clubture-knjiga-HR.indd 112 15.11.2007 3:55:25
KONTEJNER | biro suvremene umjetničke prakse
adresa Trnovečka 3, Sesvete
tel +385 98 605 290
fax +385 1 4616 033
e-mail kontejner@kontejner.org
url http://www.kontejner.org
kontakt osoba Sunčica Ostoić, e-mail suncica@kontejner.org
godina osnivanja 2002.
KONTEJNER je usmjeren na kustoski rad, produkciju projekata i organizaciju
izložbi iz područja suvremene umjetnosti koja kritički propituje uloge i značenja
znanosti, tehnologija i tijela u suvremenom društvu.
KREATIVNI VEZNIK ALTERNATIVNOG RAZVOJA KULTURE–
K.V.A.R.K.
adresa Koprivnička 70, Križevci
tel +385 48 711 073
fax +385 48 711 073
e-mail info@udruga-kvark.hr, kontakt@klubkulture.org
url http://www.udruga-kvark.hr, http://www.klubkulture.org
kontakt osoba Saša Lončarić, e-mail sajo@klubkulture.org
godina osnivanja 2000.
prostor Klub kulture, 195,20 m
2
, Mažuranićev trg 1, Križevci
radno vrijeme ovisno o programu
K.V.A.R.K. okuplja neafirmirane i afirmirane likovne, književne, glazbene i ine stva-
raoce. Različitim akcijama upoznaje javnost s radom svojih članova te s radom
kulturnih stvaralaca i drugih srodnih udruga. Udruga organizira izložbe, tribine,
predavanja, radionice, predstave te glazbena događanja.
KULTURNO UMJETNIČKA UDRUGA ROMB
adresa Savska bb, Split
tel +385 21 540 537
fax +385 21 540 539
e-mail nela.kocka@gmail.com
kontakt osoba Nela Perković, e-mail nela.kocka@gmail.com
godina osnivanja 1999.
prostor Klub Kocka, 1300 m
2
, Savska bb, Split. Prostorom upravlja Koalicija
udruga mladih – KUM.
radno vrijeme ovisno o programu
ROMB djeluje u području suvremene i urbane kulture i kulture mladih. Kroz
programe koje organizira mladima omogućava kvalitetno provođenje slobodnog
vremena, a u radu s korisnicima promiče volonterski rad i vrijednosti civilnog
društva.
113
clubture-knjiga-HR.indd 113 15.11.2007 3:55:25
LABIN ART EXPRESS XXI – LAE XXI
adresa Rudarska 1, Labin
tel +385 52 85 70 41
fax +385 52 85 70 41
e-mail lae@pu.t-com.hr
url http://www.lae.hr
kontakt osoba Dean Zahtila, e-mail lae@pu.t-com.hr
godina osnivanja 1991.
prostor KuC Lamparna, 1000 m
2
, Rudarska 1, Labin
radno vrijeme pon-čet: 18.00–23.00; pet-sub: 18.00–2.00
LAE podržava “drugačija”, nezavisna, underground i off događanja. Promovira sve
one pojedince, grupe i projekte koji se u svom radu vode načelom da umjetnost
danas mora biti: mlada, sveobuhvatna, moderna, surova, moralna i sintetična.
LAE organizira izložbe, koncerte, predstave, filmske i video projekcije, radionice,
tribine i sl.
LOKALNA BAZA ZA OSVJEŽENJE KULTURE – [BLOK]
adresa Bosanska 15, Zagreb
tel +385 1 3768 626
fax +385 1 3768 626
e-mail blok@mail.inet.hr
url http://www.urbanfestival.hr; http://www.sirivrhnje.org
kontakt osobe Vesna Vuković, e-mail vesna@urbanfestival.hr;
Sonja Soldo, e-mail sonja@urbanfestival.hr
godina osnivanja 2001.
[BLOK] producira i organizira inovativna umjetnička događanja, radi na širenju i
promjeni javnog prostora kroz poticanje sudjelovanja građana, provodi hibridne
umjetničko-istraživačke projekte usmjerene na promišljanje društvenih fenomena
i urbane strukture te stvara i održava kontinuitet umjetničkog djelovanja u jav-
nom prostoru.
MULTIMEDIJALNI INSTITUT [MI2]
adresa Preradovićeva 18, Zagreb
tel +385 1 4856 400
fax +385 1 4855 729
e-mail mi2@mi2.hr
url http://www.mi2.hr
kontakt osoba Tomislav Medak, e-mail to-me@mi2.hr
godina osnivanja 1999.
prostor klub za net.kulturu MAMA, 200 m
2
, Preradovićeva 18, Zagreb
radno vrijeme pon-sub 10.00–22.00; ned: 16.00–22.00
[MI2] zagovara društveno-kritičko djelovanje na području tehnologija te urbanog
razvoja i građanskog sudjelovanja u javnim procesima; razvija tehnološka i prav-
na rješenja za slobodan pristup digitalnim alatima i kulturnim dobrima, prati naj-
novije tendencije na području filozofije, socijalne teorije i mediologije, predstavlja
suvremene novomedijske, filmske i glazbene umjetnosti, jača neovisni kulturni
sektor i zagovara progresivne kulturne politike.
114
clubture-knjiga-HR.indd 114 15.11.2007 3:55:25
PLATFORMA 9,81 – INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJA U ARHITEKTURI
adresa Jakova Gotovca 1, Zagreb
tel +385 1 46 35 881
fax +385 1 46 35 881
e-mail info@platforma981.hr
url http://www.platforma981.hr
kontakt osoba Marko Sančanin, e-mail sancanin@platforma.hr
godina osnivanja 2000.
Platforma 9,81 razvija kulturu prostora, provodi istraživanja i edukaciju u polju
arhitekture i urbanizma te utječe na prostorne politike.
POKRET ZA KULTURU MLADIH – PKM
adresa Savska bb, Split
tel +385 21 54 05 37
fax +385 21 540 539
e-mail klipaklaps@gmail.com
kontakt osoba Darko Čop, e-mail klipaklaps@gmail.com
godina osnivanja 1997.
prostor Klub Kocka, 1300 m
2
, Savska bb, Split. Prostorom upravlja Koalicija
udruga mladih – KUM.
radno vrijeme ovisno o programu
PKM promovira i prezentira domaće i inozemne glazbene skupine, pri čemu su u
fokusu elektronska, eksperimentalna i metal glazba.
RESTART
adresa Z. Kunc 3, Zagreb
tel +385 91 5315 205
e-mail restart@restarted.hr
url http://www.restarted.hr
kontakt osoba Oliver Sertić, e-mail oliver@restarted.hr
godina osnivanja 2007.
RESTART stvara alternativne medijske kanale kroz edukaciju, produkciju, distri-
buciju i tehničku pomoć, a fokusiran je na promociju aktivizma, ljudskih prava i
nezavisne kulture. Udruga okuplja filmske i medijske djelatnike koji su angažirani
na polju dokumentarnog, eksperimentalnog i animiranog filma.
115
clubture-knjiga-HR.indd 115 15.11.2007 3:55:25
UDRUGA FILMAKTIV
adresa Mrkopaljska 25, Rijeka
tel +385 51 541 098
e-mail filmaktiv@filmaktiv.org
url http://www.filmaktiv.org
kontakt osoba Marin Lukanović, e-mail marin.lukanovic@gmail.com
godina osnivanja 2004.
prostor Molekula, 309 m
2
, Delta 5/I, Rijeka. Prostorom upravlja Savez udruga
Molekula.
radno vrijeme ovisno o programu
Filmaktiv educira mlade o osnovnim znanjima i vještinama izrade dokumentar-
nog ili eksperimentalnog filma, promovira filmsku kulturu i proizvodnju.
UDRUGA GRAĐANA SPIRIT
adresa Bl.Polića 2/1, Rijeka
tel +385 51 320 232
fax +385 51 320 232
e-mail spirit@spirit-ri.hr
url http://www.spirit-ri.hr
kontakt osoba Denis Pilepić, e-mail pille@poriluk.com
godina osnivanja 1997.
prostor Kam’in, 152 m
2
, Bl. Polića, Rijeka
radno vrijeme 17.00–23.00 i ovisno o programu
Teme koje SPIRIT pokriva iz područja su kulture i umjetnosti, a od svojih poče-
taka je realizirao oko 1500 programa (koncerti, radionice, izložbe, tribine itd.),
izdao 3 broja časopisa, 3 CD izdanja te 30-tak DVD video izdanja.
UDRUGA METAMEDIJA
adresa Koparska 31, Pula
tel +385 52 211 364
fax +385 52 211 364
e-mail marino@metamedia.hr
url http://www.metamedia.hr
kontakt osoba Marino Jurcan, e-mail marino@metamedia.hr
godina osnivanja 2001.
prostor Metamedia klub i studio, 200 m
2
, Gajeva 3, Pula
radno vrijeme 17.00–22.00 i ovisno programu
Metamedij promovira audio vizualnu umjetnost, multimediju i net kulturu kroz
organiziranje koncerata, izložbi, festivala, filmskih projekcija i sl.
116
clubture-knjiga-HR.indd 116 15.11.2007 3:55:25
UDRUGA MLADIH ORLANDO
adresa Branitelja Dubrovnika 41, Dubrovnik
tel +385 20 312 674
fax +385 20 312 675
e-mail klub_umo@yahoo.com
url http://www.klub-orlando.com
kontakt osoba Marko Milenković, e-mail markomilenkovich@gmail.
com
godina osnivanja 1999.
prostor Klub Orlando, 600 m
2
, Branitelja Dubrovnika 41, Dubrovnik
radno vrijeme ovisno o programu
Orlando organizira kulturne, zabavne, humanitarne i sportske manifestacije, a u
javnom djelovanju potiče društvenu svijest o problemima mladih osoba kojima
pruža mogućnost sudjelovanja u programima udruge.
UDRUGA MONTEPARADISO
adresa Gajeva 3, Pula
tel +385 52 506 460
fax +385 52 384 070
e-mail monteparadiso@monteparadiso.hr
url http://www.monteparadiso.hr
kontakt osoba Edgar Buršić, e-mail edgar@monteparadiso.hr
godina osnivanja 1998.
prostor Klub Monteparadiso, Hacklab, 480 m
2
, Gajeva 3, Pula
radno vrijeme ovisno o programu
Kolektiv Monteparadiso nastao je radi organizacije punk/hardcore koncerata i
Monteparadiso Festivala. Tijekom godina djelatnosti su se proširile na nove me-
dije, free software i wireless zajednice, performanse itd.
UDRUGA OTOMPOTOM
adresa Bogišićeva 18, Zagreb
e-mail otompotom@net.hr
url http://www.otompotom.hr
kontakt osobe Ivan Klepac, e-mail klepac@net.hr; Slave Lukarov,
e-mail slave@net.hr
godina osnivanja 2003.
Tri sezonska radnika iz Zagreba povoljno, brzo i kvalitetno izvode poslove na
poljima programiranja, edukacije, organizacije i izložbi. Izrađujemo i kratke, ali
kvalitetne filmove raznih žanrova te male, ali efektne web stranice. Ni fizički nam
posao nije stran pa tako oblikujemo, modeliramo, sviramo, bojamo i ilustriramo.
Uz izvršenje naručene usluge nudimo i besplatno brejnstormanje, kao i besplat-
nu dostavu u kuću. Gratis piće ne odbijamo ni u radno vrijeme. Slave Lukarov
(35/186/75), Ivan Klepac (32/186/75) i Monika Gajić (32/173/57).
šifra OTOMPOTOM
117
clubture-knjiga-HR.indd 117 15.11.2007 3:55:25
UDRUGA ZA PROMOVIRANJE HUMANOSTI I URBANE
KULTURE – HUK
adresa Tomislavova 90, Knin
tel +385 22 66 47 06
fax +385 22 66 47 06
e-mail huk@zamir.net
url http://www.huknet.hr
kontakt osoba Mihailo Kragulj, e-mail mkragulj@inet.hr
godina osnivanja 2001.
HUK promovira, prezentira i proizvodi nove kulture i aktivizam mladih kroz orga-
niziranje glazbenih, kazališnih, književnih, filmskih i drugih događanja.
UDRUGA ZA RAZVOJ KREATIVNOG ŽIVLJENJA – K-zona
adresa Miramarska 107, Zagreb
e-mail commonzone@gmail.com
url http://cunterview.net
kontakt osoba Gabrijela Ivanov, e-mail gabrijela.ivanov@gmail.com
godina osnivanja 2005.
K-zona uspostavlja balans rodnih uloga na područjima umjetnosti, medija i infor-
macijsko komunikacijskih tehnologija. U sklopu projekta http://www.cunter-
view.net promovira umjetnice, potiče građansko novinarstvo žena, razmjenu
znanja i vještina i dr.
UDRUŽENJE ZA RAZVOJ KULTURE – URK
adresa Lučko 47b, Zagreb
tel +385 1 6055 599
fax +385 1 6055 599
e-mail mochvara@urk.hr
url http://www.mochvara.hr, http://www.urk.hr
kontakt osoba Kornel Šeper, e-mail mochvara@urk.hr
godina osnivanja 1996.
prostor Klub Močvara, 259 m
2
, Trnjanski nasip bb, Zagreb
radno vrijeme ovisno o programu
Udruga promovira suvremenu umjetnost te urbanu kulturu i kulturu mladih.
Osnovna područja rada su edukacija i organizacija kulturnih događanja (koncerti,
izložbe, radionice, projekcije, predstave, tribine, festivali itd.).
UMJETNIČKA ORGANIZACIJA STUDIO ARTLESS
adresa Prilaz sv. Josipa Radnika 16, Zagreb
tel +385 1 2305 627
e-mail zeljko.zorica@zg.htnet.hr
url http://www.studio-artless.hr
kontakt osoba Željko Zorica, e-mail zeljko.zorica@zg.htnet.hr
godina osnivanja 2004.
STUDIO ARTLESS organizira i producira umjetnička događanja, festivale, filmo-
ve, kazališne predstave i izložbe u području suvremene umjetnosti i teorije, a
kroz umjetnost i kulturu zagovara teme od javnog interesa.
118
clubture-knjiga-HR.indd 118 15.11.2007 3:55:26
URBANA KULTURA I EDUKACIJA – UKE
adresa S. Radića 21, Križevci
tel +385 48 682 837
fax +385 48 682 837
e-mail udrugauke@gmail.com
url http://www.uke.hr
kontakt osoba Kruno Jošt, e-mail udrugauke@gmail.com
godina osnivanja 2003.
UKE potiče, pomaže i razvija kontinuirano kulturno djelovanje kroz nove medij-
ske kulture i neformalnu edukaciju, međunarodnu kulturnu razmjenu, istraživanje
te produkciju zasnovanu na principima slobodne i otvorene kulture.
ŠTO, KAKO I ZA KOGA – WHW
adresa Baruna Trenka 4, Zagreb
tel +385 1 4922 478
fax +385 1 4922 478
e-mail whw@mi2.hr
url http://www.whw.hr
kontakt osoba Sabina Sabolović, e-mail whw@mi2.hr
godina osnivanja 2001.
prostor Galerija Nova, 200 m
2
, Teslina 7, Zagreb
radno vrijeme ut–pet: 12.00–20.00; sub: 11.00–14.00
Svi projekti udruge WHW osmišljeni su kao platforma za otvaranje rasprave o
relevantnim društvenim pitanjima kroz umjetnost, teoriju i medije, te kao model
suradnje i razmjene znanja i iskustava među kulturnim institucijama iz različitih
područja.
ZADAR SNOVA
adresa I. Meštrovića 9, Zadar
tel +385 23 25 41 77
fax +385 23 25 41 77
e-mail office@zadarsnova.hr
url http://www.zadarsnova.hr
kontakt osobe Kristijan Mičić, e-mail kristijan@zadarsnova.hr;
Samanta Stepćić, e-mail office@zadarsnova.hr
godina osnivanja 1997.
prostor ACME, prezentacijski i prostor za radionice, 20 m
2
, N. Matafara 2a,
Zadar
radno vrijeme 9.00–21.00
Sredstvo djelovanja Zadar snova su suvremene kulturne politike i umjetnost.
Interes organizacije su umjetnička ko/produkcija, prezentacija i promocija izved-
benih i novomedijskih umjetnosti, primjena multimedije u kulturi i umjetničkom
stvaralaštvu te provedba edukacijskih programa.
119
clubture-knjiga-HR.indd 119 15.11.2007 3:55:26
ZONA KUMROVEC
adresa Josipa Broza 6, Kumrovec
e-mail zonakumrovec@net.hr
kontakt osoba Krasnodor Miksa, e-mail krasnodor@inet.hr
godina osnivanja 2002.
Zona Kumrovec radi na različitim programima s ciljem uključivanja mladih u or-
ganizaciju sadržaja koje nemaju priliku doživjeti u ruralnim zajednicama Kumrov-
ca i Krapinsko-zagorske županije. U sklopu događanja Zone Kumrovec mladi su u
mogućnosti izraziti svoje kreativne sposobnosti kroz razne radionice te edukaciju
i praksu.
120
clubture-knjiga-HR.indd 120 15.11.2007 3:55:26
pridružene članice
Organizacije i inicijative koje su sudjelovale u mreži Clubture kao partneri, host-
partneri ili u nekim drugim aktivnostima, a nisu stekli pravo članstva te one koje
su to pravo izgubile:
· Agencija za rješavanje nerješivih društvenih problema, Zagreb
· AGI, Osijek
· Amandla, Rijeka
· Amaterska plesna skupina IDA, Bedekovčina
· Arterija, Delnice
· Atlas Kistanje, Kistanje
· BADco., Zagreb
· Baranjska udruga mladih, Beli manastir
· Buka, Bjelovar
· Centar za mir i nenasilje i ljudska prava, Osijek
· CM Belišće, Belišće
· CM Čakovec, Čakovec
· Community Art, Zagreb
· Diskrepancija, Zagreb
· Distorzija, Pula
· DUNAV, Osijek
· EASA, Zagreb
· FAUL, Zagreb
· GAS, Velika Gorica
· Grad Donji, Osijek
· Hyper, Koprivnica
· IKS, Petrinja
· Info Veritas, Dubrovnik
· INK, Hrvatska Kostajnica
· Juma, Imotski
· KAMP, Požega
· KCM, Kutina
· Kino klub Split, Split
· Klub Nessi, Osijek
· Klub prijatelja, Varaždin
· KM Bad Taste, Pazin
· KM BUM, Buzet
· KM Glina, Glina
· KM Plan B, Lošinj
· KM Osijek, Osijek
· KM Šibenik, Šibenik
· KM Valpovo, Valpovo
· Kneja, Čakovec
· Komin, Rab
· Krug, Osijek
· KSET, Zagreb
· KUD Mladi grad, Buje
121
clubture-knjiga-HR.indd 121 15.11.2007 3:55:26
· Kufer, Zagreb
· Kulturni front, Opatija
· Kulturtreger, Zagreb
· Kumašin, Šibenik
· KUMS, Sisak
· Lošinj Events, Lošinj
· M.A.K., Koprivnica
· Mali mrak, Pula
· Maslina, Punat
· MKC Vinkovci, Vinkovci
· Moji Ičići, Ičići
· Most, Beli manastir
· Nansen dijalog centar, Osijek
· Nekultura, Osijek
· Nobilis, Čakovec
· No Cut, Split
· Nova Grupa, Zagreb
· NUM, Lepoglava
· Plan B, Lošinj
· POINT, Križevci
· Pristojno društvo, Pula
· PRONI – klub mladih, Osijek
· Prostor +, Rijeka
· Protest, Pula
· PUŽ, Slavonski Brod
· RAI, Rijeka
· Ri Rock, Rijeka
· Ruta, Cres
· Safe House, Križevci
· SDLJ, Kutina
· Stršljen, Drniš
· Studio KaPula, Pula
· Submedia, Cres
· Suncokret, Gvozd
· Škatula, Rijeka
· Tempus Fugit, Zagreb
· Udruga I, Poreč
· Udruga Nebo, Zagreb
· Ukrik, Osijek
· UMKO, Koprivnica
· Urlam, Sisak
· Užas, Županja
· Veliki, mali čovjek, Pazin
· VIMIO, Vukovar
· Zdravo društvo, Zagreb
· ZMAG, Zagreb
· ZVUK, Zadar
122
clubture-knjiga-HR.indd 122 15.11.2007 3:55:26
· Zvuk prirode, Osijek
· Ženska grupa Donji Lapac, Donji Lapac
· ZIG, Gvozd
Popis organizacija iz zemalja regije koje su do sada aktivno sudjelovale u razmjeni
programa i izgradnji suradničke mreže u sklopu Regionalne inicijative Clubturea:
· Akcija Sarajevo, Agencija za kulturni razvoj, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
url http://www.akcija.org.ba
· Belgradeyard Soundsystem, Beograd, Srbija
url http://www.belgradeyard.com
· Činč - Inicijativa za istraživanje i produkciju savremene muzike, “live” i
vizuelnih umetnosti, Beograd, Srbija
url http://www.chinch.org
· DC-Digital Culture, Subotica, Srbija
url http//www.trenchtown.org
· Galerija Kapelica, Ljubljana, Slovenija
url htpp://www.kapelica.org
· Kataman, Kulturno-umetniško društvo, Ljubljana, Slovenija
url htpp://www.kataman.org
· Kontrapunkt - Kulturen centar Točka, Skopje, Makedonija
url htpp://www.kontrapunkt-mk.org
· KUD Mreža, Kulturno-umetniško društvo, Ljubljana, Slovenija
url htpp://www.metelkova.org
· Maska, Zavod za založniško, kulturno in producentsko dejavnost, Ljubljana,
Slovenija
url http://www.maska.si
· Međunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina
url http://www.mladi.ba
· Omladinski kulturni centar Abrašević, Mostar, Bosna i Hercegovina
url htpp://www.okcabrasevic.org
· O3ONE, Beograd, Srbija
url http://www.o3.co.yu
· Remont – nezavisna umetnička asocijacija, Beograd, Srbija
url htpp://www.remont.co.yu
· Rex kulturni centar – Fond b92, Beograd, Srbija
url http://www.rex.b92.net
· TkH – Centar za teoriju i praksu u izvođačkim umetnostima, Beograd, Srbija
url htpp://www.tkh-generator.net
123
clubture-knjiga-HR.indd 123 15.11.2007 3:55:26
clubture-knjiga-HR.indd 124 15.11.2007 3:55:26