You are on page 1of 124

clubture-knjiga-HR.indd 1 15.11.

2007 3:54:57
clubture-knjiga-HR.indd 2 15.11.2007 3:54:59
studeni 2007.
izdava Savez udruga Klubtura/Clubture
glavna urednica Dea Vidovi
autori Sanjin Dragojevi, Kruno Kardov, Ivana Pavi, Katarina Pavi,
Janja Sesar, Dea Vidovi, Emina Vini
lektura & korektura Nataa Suli
prijevod Tatjana Vlai
proof reading Sara Nikoli
dizajn & ilustracije Jadranko Marjanovi
financije Sofija Dobri & Ruica Gaji
adresa SU Klubtura, Svaiev trg 1, Zagreb
tel +385 1 45 72 591
fax +385 1 45 72 592
e-mail clubture@clubture.org
url http://www.clubture.org
tisak Gipa
naklada 750
Tiskanje ove publikacije omogueno je temeljem financijske potpore
Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva u skladu s Ugovorom broj
421-02/04-PP-7/01-2. Miljenja izraena u ovoj publikaciji su miljenja autora i
ne izraavaju nuno stajalite Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva, Zagreb, Kulanova 27,
http://zaklada.civilnodrustvo.hr
Ministrastvo kulture Republike Hrvatske
ISBN 978-953-95994-0-7
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u
Zagrebu pod brojem 650514.
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim
uvjetima 2.5 Croatia ako nije drugaije izriito navedeno. Licencu moete nai na:
http://creativecommons.org/licenses/by-sa/2.5/hr/
clubture-knjiga-HR.indd 3 15.11.2007 3:54:59
clubture-knjiga-HR.indd 4 15.11.2007 3:54:59
sanjin dragojevi
VANOST MIKROIMPULSA U KULTURI: PRIMJER CLUBTUREA 7
dea vidovi
UVOD 11
dea vidovi
RAZVOJ HRVATSKE NEZAVISNE KULTURNE SCENE
(1990.2002.) ILI TO SVE PRETHODI MREI CLUBTURE 13
emina vini
MREA CLUBTURE 31
emina vini
CLUBTURE VREMEPLOV 37
CLUBTURE PROGRAMI
dea vidovi & emina vini
clubture hr 49
emina vini
kultura aktiva 53
emina vini
edukacija izgradnja kapaciteta civilnog kulturnog sektora 57
katarina pavi
04-megazin za hakiranje stvarnosti 63
janja sesar
portal kulturpunkt.hr, http://www.kulturpunkt.hr 67
emina vini
regionalna inicijativa clubturea 71
VANO JE ZNATI! 75
kruno kardov & ivana pavi
CLUBTURE: PROFIL ORGANIZACIJA I SURADNIKE PRAKSE 79
CLUBTUREOVA LISTA 107
SADRAJ
5
clubture-knjiga-HR.indd 5 15.11.2007 3:54:59
clubture-knjiga-HR.indd 6 15.11.2007 3:54:59
PcLogodinjica jcdnc organizacijc ili mrcc nc ukazujc na dugo raz-
dobljc ukoliko sc nc radi o ncproLnom sckLoru, odnosno civilnom
druLvu. Tada sc ukupno vicnjc mijcnja i ovakva obljcLnica govori
u prilog Lvrdnji kojom sc dajc priznanjc onima koji su ih nc samo
uLcmcljili vc i vodili. To jc jo Lonijc ukoliko jc rijc o Jugoistonoj
Europi u razdoblju kojc karakLcrizira svcopc smanjcnjc mcuna-
rodnog inLcrcsa za rcgiju i rcgionalnc inicijaLivc.
U cmu sc daklc krijc Lajna uspjcha Clubturca, nc samo u okvi-
ru hrvaLskih vc i rcgionalnih Lc poscbicc curopskih razmjcra` Pri-
jc svcga, radi sc o novoj gcncraciji mrca projckLnog Lipa. Mrcc
osamdcscLih i dcvcdcscLih godina razdobljc kojc obiljcava bujanjc
nadnacionalnih, poscbicc sLrukovnih mrca u kulLuri vocnc su
naclom biLi prisuLan i usposLaviLi konLakL. To su prijc svcga in-
ormacijsko-komunikacijskc mrcc ija projckLna pozadina posLoji u
vidu jaanja inormacijskog kapiLala i kapiLala zagovaranja pojcdinih
inovaLivnih inicijaLiva i shcma suradnjc. Pojcdinc zcmljc Europskc
Unijc, jcdnako kao i mcunarodni projckLni i koprodukcijski naLjc-
aji i oblici suradnjc, omoguuju i projckLnu suradnju kao izvcdcnu i
drugu po vanosLi.
NasuproL Lomc, novc mrcc prijc svcga unkcioniraju kao hori-
zonLalnc projckLnc suradnikc plaLormc opcraLivnog Lipa. 1cdino
projckLna suradnja dajc pojcdinim lanicama mogunosL opsLanka
VANOST MIKROIMPULSA U
KULTURI: PRIMJER CLUBTUREA
7
clubture-knjiga-HR.indd 7 15.11.2007 3:55:01
unuLar mrcc. OLud onc osnauju i prcpoznaju kulLurnc i sociokul-
Lurnc razvojnc mikroimpulsc kao dominanLnu odrcdnicu djclovanja.
Djcluju, daklc, u dcccnLraliziranom okruju i od kulLurnc poliLikc
(bcz obzira radi li sc o nacionalnoj, rcgionalnoj ili lokalnoj razini)
Lrac dcccnLraliziranjc svih njczinih insLrumcnaLa (prijc svcga plani-
ranja, zakonodavsLva i nanciranja) i mjcra (naLjcaji, nagradc, sub-
vcncijc, uLcmcljivanjc zaklada iLd.).
OLud jc i u pcLogodinjcm razdoblju mrcc ClubLurc moguc za-
mijcLiLi Lri razvojna ciklusa: razdobljc uLcmcljcnja (prvc dvijc godi-
nc), razdobljc izraziLo inLcnzivnc projckLnc suradnjc (sljcdcc dvijc
godinc) Lc naposljcLku razdobljc orijcnLacijc prcma organizacijskom
razvoju, podizanju kapaciLcLa Lc sLraLckom planiranju, kako na ra-
zini ukupnc mrcc Lako i unuLar svakc organizacijc lanicc. Ovakav
dinamian razvoj nijc osLao nczamijccn unuLar curopskih okvira,
Lako da sc govori o zagrcbakom iskusLvu dcccnLraliziranog djclova-
nja, odnosno o parLicipaLivnoj kulLurnoj poliLici koja biva zavijcna
odozdo.
To Lo jc ovaj razvojni ciklus prcpoznaL prijc svcga kao zagrcbaki
govori i o nunosLi daljnjcg dcccnLraliziranja mrcc unuLar hrvaL-
skih ali i curopskih prilika, i Lo prijc svcga kad jc rijc o 1ugoisLonoj
Furopi. Akumulacija znanja i njcgovo kodiciranjc (pokazujc Lo i ova
publikacija) ncsumnjivo jamc uspjcno zapoinjanjc novog razvoj-
nog ciklusa klupski uLcmcljcnc kulLurc kao jcdnog od najinvcnLivni-
jih izvoznih proizvoda hrvaLskc kulLurnc sccnc.
Sanjin Dragojevi
8
clubture-knjiga-HR.indd 8 15.11.2007 3:55:01
9
clubture-knjiga-HR.indd 9 15.11.2007 3:55:01
clubture-knjiga-HR.indd 10 15.11.2007 3:55:01
PrijaLclji mi csLo kau da nc kuc gdjc radim. 1a im na Lo odgovorim
da moja mama na Lakav upiL kraLko odvraLi da nc radim u banci.
Ili:
Prijc nckog vrcmcna vozim sc Lramvajcm. Idcm u urcd. Vozim sc
bcz karLc. I naravno, uc konLrolor. Vidim ga. Nisam raspolocna za
nadmudrivanjc.
On: Kartu.
1a uLim i goLovo ko iz rcvcra isucm osobnu. On poglcda mcnc
pa osobnu pa mcnc pa kao da mu nijc ba najjasnijc zaLo mu dajcm
osobnu, a nc karLu, piLa bih li imala ncLo proLiv da sicmo na sljc-
dcoj sLanici. Dapac sjajno, Lo jc moja sLanica. NapusLimo Lramvaj
i konLrolor odmah priupiLa zaLo ncmam karLu. Krcncm s priom o
urbi, ivanoi, danu koji jc ncka sLrka-rka...
Taman Lo zavrih nabrajaLi, upiLa mc: A gdje radite?
Rckoh: Pa u Clubtureu.
U butiku?, odvraLi mi konLrolor.
Ma ne, u Clubtureu, to vam je NGO.
KonLrolor mc upiLno poglcda. Kacm: pa nevladina organizacija
koja djeluje u kulturi, zapravo na nezavisnoj kulturnoj sceni, okuplja or-
ganizacije sa scene iz cijele zemlje, potiemo suradnju meu njima, ali i
razmjenu njihovog programa...
Ma joj, idi vie da te ne sluam, i evo ti osobna! Osobna mi sc nala u
rukama, a nogc vc krcnuc daljc od konLrolora dok sam jo govorila
i govorila i govorila.
Nckako sc i danas piLam jc li mc pusLio zaLo Lo sam mu bila sim-
paLina ili zaLo Lo mu sc svidio ClubLurc`
Dea Vidovi
UVOD
11
clubture-knjiga-HR.indd 11 15.11.2007 3:55:03
clubture-knjiga-HR.indd 12 15.11.2007 3:55:04
roctso tzvAN ovoatsTA
Tchnolokc Lransormacijc kojc sc Lcmcljc, kako Manucl Castclls
[CasLclls, :ooo.] opisujc, na inormacijskoj Lchnologiji u Sjcdinjcnim
Amcrikim Dravama ,o-ih vodc prcma usposLavljanju inLcrakci-
jc izmcu druLva Lc globalnc ckonomijc i svjcLskc gcopoliLikc, ijc
sc posljcdicc oiLuju u novim nainima proizvodnjc, komunikacijc i
ivljcnja. Ova jc Lchnoloka promjcna bila osnova za druLvcno-cko-
nomskc proccsc rcsLrukLuriranja Lijckom 8o-ih, a poLom i o-ih.
FlcksibilnosL upravljanja, nova i jcLina radna snaga, dcccnLralizacija
i umrccnosL poduzca, svc vca indusLrijalizacija i cksibilno rad-
no mjcsLo poLaknuli su brojnc rcorganizacijc u poslovnim LvrLkama,
ali i brojnc drugc dramaLinc posljcdicc u Lchnolokom, poliLikom,
ckonomskom, druLvcnom i kulLurnom ivoLu.
Na polju kulLurc dolazi do sLandardiziranja unuLar kojcg amcrika
kulLura lako zauzima glavnc pozicijc irom svijcLa i prcuzima domi-
naciju u lokalnim kulLurama. Kao odgovor na Lo dolazi do svc vcc
brigc za lokalno i rcgionalno, koju svc jasnijc i inLcnzivnijc promovi-
raju i curopskc kulLurnc poliLikc. Fkonomija jc ncodvojiva od novih
Lchnologija i vczana jc uz njihovu konLrolu. No, kako nas Frcdcric
Jamcson upozorava, mocmo govoriLi i o vczama kulLurnog i cko-
nomskog, gdjc sc proizvodi kupuju prijc svcga zbog imida a nc Loli-
dea vidovi
RAZVOJ HRVATSKE
NEZAVISNE KULTURNE SCENE
(1990.2002.) ILI TO SVE
PRETHODI MREI CLUBTURE
13
clubture-knjiga-HR.indd 13 15.11.2007 3:55:06
ko zbog njihovc uporabnc unkcijc. UosLalom, 1amcson nadaljc izla-
c da jc ormirana cijcla indusLrija kojoj jc cilj bio osiguraLi Lo bolju
Lrinu poziciju svakog proizvoda. Naravno, rijc jc o markcLingu
koji dizajnira imid roba, pa Lako on posLajc La vana spona kulLurc i
ckonomijc. DruLvo dcvcdcscLih jc druLvo imida, u kojcm sc roba
naprosLo csLcLski konzumira. I Lu 1amcson nalazi vczu ckonomskog
i druLvcnog [1amcson, :oo.], pri cmu sc Laj cckL ponajboljc vidi
u svakodncvnom ivljcnju kulLurnc poLronjc, gdjc sc svc ljudskc ak-
LivnosLi prcLvaraju u kupovanjc, a i Michacl Hardt i Antonio Ncgri u
Imperiju upozoravaju na nckc posLmodcrnc Lcorijc kojc vide nepresta-
nu kupovinu i potronju roba te slike koje ih predstavljaju kao paradigme
postmodernog iskustva, nae kolektivno putovanje kroz hiperstvarnost
[Hard i Ncgri, :oo: ].
Vano jc isLaknuLi da su dcvcdcscLc unuLar kulLurnog polja doni-
jclc jo jcdan cnomcn, a Lo jc ucsLalo ormiranjc kulLurnih mrca
kojc u Lo vrijcmc posLaju vrlo popularna organizacijska inrasLruk-
Lura u Europi. Nckc od njih su nacionalnc, dok brojnc drugc zapravo
pokrivaju podrujc kojc jc irc od dravnoga, Lc su Lako ormiranc
inLcrnacionalnc mrcc. Osnovanc su radi cksibilnih naina surad-
njc Lc susrcLa svojih lanova koji dijclc slinc ili isLc problcmc i za-
jcdnikc inLcrcsc. Njihova popularnosL proizala jc iz injcnicc da su
svojim lanovima osiguralc razliiLc kanalc komunikacijc i suradnjc
kroz razmjcnu inormacija puLcm mailing-lisLa, kroz rcdovnc susrcLc
na koncrcncijama, scminarima, radionicama, kroz zajcdniki rad na
projckLima ili kroz kombinaciju navcdcnih mogunosLi. McuLim,
do danas nisu usposLavljcni kriLcriji na Lcmclju kojih bi bilo moguc
valoriziraLi rad mrca, pa jc Lcko govoriLi kojc su sc od njih pokazalc
uspjcnijima i unkcionalnijima od drugih. Ovaj Lrcnd slijcdilc su i
posLLranzicijskc zcmljc kojc pokrcu i ukljuuju sc u brojnc mrcc.
U razmaLranju poliLikog, kolckLiviLcLi zauzimaju vano mjcsLo i
Lo upravo ono mjcsLo kojc jc poliLiki odgovor na globalizaciju. ZaLo
sc i usposLavljaju programi kolckLiviLcLa i njcgovog ouvanja, nau-
Lrb individualnog i pojcdinanog kojc propagira novi globalni su-
sLav. Nc zaboravimo da su dcvcdcscLc propagiralc idcologiju Just do
it! i Be yourself! Tako dcvcdcscLc, kako nas upozorava Charlcs Eschc,
i u okviru likovnih umjcLnosLi nasLojc susLav prilagodiLi individual-
nom umjcLniku, a nc prcispiLaLi sam susLav [Fschc, :oo: o:].
UnuLar Lakvog susLava, lokalnc inicijaLivc kojc su sc rairilc od src-
dinc dcvcdcscLih prcdsLavljalc su oLvorcn i ncspuLan prosLor dru-
Lvcnog, umjcLnikog i kulLurnog ckspcrimcnLa, iskoraka i odgovora
na posLojcu kulLurnu ponudu. Fschc isLic da su umjetnici i kulturni
radnici koji promiu i zagovaraju takvu djelatnost smjeteni unutar po-
litike i gospodarske hegemonije kapitalizma [Fschc, :oo: o]. No,
koliko god La hcgcmonija ugroava njihovu poziciju, ona jc ujcdno
i opravdanjc za drugaijc Lipovc djclovanja. Njihovi projckLi mogu
14
clubture-knjiga-HR.indd 14 15.11.2007 3:55:06
djclovaLi kao angairani i nczavisni clcmcnLi, koji iako su u susLavu,
imaju prava na druga pravila jcr su njihovi insLrumcnLi prijc svcga
umjcLniki i kulLurni. Ovi projckLi su, poscui za drugaijim i razli-
iLim prisLupima i odnosima, upozorili na Lo da kulLura nacijc, spck-
Lakla i poLronjc nijc jcdina mogua opcija.
Fkonomski rasL i indusLrijska proizvodnja u razvijcnim zcmljama
osiguralc su cksibilnosL rada, smanjcnjc radnih saLi i povcanjc bo-
gaLsLva. SLvaranjcm slobodnog vrcmcna i osiguravanjcm dovoljno
srcdsLava, radnici su sposobni sudjclovaLi u masovnoj proizvodnji
i konzumaciji roba. McuLim, razvoj Lchnologijc i ormiranjc novih
druLvcnih uvjcLa uLjccalo jc na ormiranjc novih mogunosLi. Fs-
chc isLic vanosL razliiLih mogunosLi kojc nas u okviru kolckLiv-
nog djclovanja poLiu na novc opcijc promiljanja i oblikovanja Lc
nas inc drugaijima od onog nacg uobiajcnog. Nadaljc, on smaLra
da Lakvc mogunosLi Lrcba sLvoriLi za umjcLnikc, kulLurnc radnikc,
publiku i gradovc. IsLovrcmcno naglaava da su mogunosLi pro-
mjcnjivc i ncodvojivo povczanc s konLcksLom unuLar kojcg nasLaju.
SLoga, da bi sc onc pojavilc, mora postojati mjesto, trenutak i skupina
ljudi [Fschc, :oo: o]. Kada jc rijc o Hrvatskoj, posLojci prosLori
kulLurc nisu bili mjcsLa ovakvih promiljanja. SLoga su organizaci-
jc nczavisnc kulLurc bilc onc kojc su sLvorilc mjcsLo i LrcnuLak za
razmiljanja koja nadilazc piLanja nacionalnc kulLurnc poliLikc i us-
posLavljaju nova, oLvorcna i nczavisna glcdiLa. Poglcdajmo kako sc
pria razvijala...
oxvta zA sttxu
PocLkom o-ih, s raspadom komunizma, vicsLranakim izborima
i proglacnjcm nczavisnosLi, Rcpublika HrvaLska zapoinjc Lranzicij-
ski proccs. Njcga na samom pocLku praLc, oLcavaju i usporavaju
raLna razaranja koja posLaju opravdanjc za svc popraLnc ncgaLivnc
manicsLacijc Lranzicijc. RaL i ckonomska rcccsija koja mu sc pridru-
ila zajcdniki vodc k vclikom druLvcnom raslojavanju i osiromac-
nju. Mnogobrojno sLanovniLvo osLajc bcz zaposlcnja i bcz osnovnih
prihoda, dok isLovrcmcno malobrojni pojcdinci sLjcu bogaLsLvo prc-
ko noi i ulazc u javnu scru. UsmjcrcnosL na obranu zcmljc i dczo-
rijcnLiranosL koja vlada u svim scgmcnLima druLva uLjccali su na
smanjcnjc kulLurnc proizvodnjc javnog sckLora.
PrcsLankom raLa i povraLkom prcosLalog LcriLorija, HrvaLska,
kako navodi Vjcran Katunari, ulazi u novu azu svojc Lranzicijskc
povijcsLi, koja sc usrcdoLoila na gospodarski i kulturni razvitak [8:
::,]. UnaLo ovom lijcpom odrccnju hrvaLskc poliLikc, sLvarnosL jc
bila ncLo drugaija. Zcmlju praLi privaLizacija i korupcija Lc klijcnLc-
lisLikc mrcc u javnim usLanovama i poduzcima. Ovakva siLuacija
nc pogodujc dcmonopolizaciji mcdija, rcsLrukLuriranju pravnog su-
15
clubture-knjiga-HR.indd 15 15.11.2007 3:55:06
sLava Lc sLvaranju civilnc kulLurc, Lo bi osiguralo razvoj dcmokraci-
jc. HrvaLska sc zapravo nosi s onim isLim izazovima koji su pogodili
i drugc posLkomunisLikc zcmljc [Sbcrg, :oo6: ]. Iako sLanovni-
Lvo prihvaa novc clcmcnLc i nacla libcralnc dcmokraLizacijc, ono,
kako pokazujc isLraivanjc Sociokulturni aspekti tranzicije, ipak iska-
zujc nczadovoljsLvo zbog korupcijc usLanova i novog poduzcLnikog
sloja koji unkcioniraju prcma principima vcza a nc sposobnosLi [Ka-
Lunari, 8].
1cdan od rczulLaLa ukupnog sLanja jcsL i svojcvrsni povraLak Lra-
dicijskoj kulLuri koja svojc uLoiLc ima u poliLikom, druLvcnom
i kulLurnom konsLrukLu koji vlada u HrvaLskoj. Tadanja hrvaLska
kulLura ocjcnjivala sc kao nacionalna i zaLvorcna, urbana kulLura
i kulLura mladih jc zaposLavljcna, a odluivanja u kulLuri nisu bila
javna i LransparcnLna [CvjcLianin, KaLunari, :oo.]. Andrca Zla-
tar kulLuru o-ih odrcujc kao cLnoccnLrinu, ncokonzcrvaLivnu,
upucnu u prolosL, auLorccrcnLnu, auLisLinu i kscnoobinu Lc
naglaava da jc ovakva kulLura rczulLaL kulLurnc poliLikc Hrvatskc
dcmokratskc zajcdnicc (HDZ) [ZlaLar, :oob].
KulLurna programska djclaLnosL jc smanjcna, kulLurna baLina
zaposLavljcna, a obnova kulLurnc inrasLrukLurc sc nc provodi. Uspr-
kos Lakvom sLanju, mocmo konsLaLiraLi da jc HrvaLska, za razliku
od nckih drugih Lranzicijskih zcmalja Jugo istonc Europc

, uspjcla
sauvaLi svoj kulLurni pogon. Naimc, kulLurnc su usLanovc uspjclc
opsLaLi i nasLaviLi unkcioniraLi, a u drugoj polovici o-ih ak jc
i povcano njihovo nanciranjc. Osim Loga, vcina objckaLa kulLu-
rc (izuzcv npr. kino dvorana) nijc rasprodana, Lc Lako osLaju u vla-
sniLvu dravc ili gradova, imc jc sauvana njihova javna, kulLurna
unkcija. Iako ovaj Lrcnd ima niz kaLasLroalnih uinaka na nasLanak
i razvoj drugih oblika i akLcra u kulLurnom ivoLu zcmljc, on ipak
djclomino pogodujc ormiranju nczavisnc kulLurnc sccnc. Zahva-
ljujui opsLanku Log kulLurnog polja koji jc zasLao na osLavLini iz
vrcmcna socijalizma i nijc provco sLrukLurnu Lranziciju, novoosno-
vanc kulLurnc i umjcLnikc organizacijc imalc su okoLali i zasLarjcli
susLav koji ih jc mobilizirao i moLivirao na djclovanjc kojc uvodi novc
nainc organiziranja i unkcioniranja Lc promovira drugaijc i oLvo-
rcnijc kulLurnc i umjcLnikc proizvodc.
xutTuaNA rottTtxA NA oorusTu
Promjcnc kojc su zahvaLilc svc scgmcnLc druLva i prouzroilc poli-
1 Albanija, Bugarska i Rumunjska su one tranzicijske zemlje Jugoistone Europe kod kojih
je dolo do gotovo potpunog kolapsa kulturne proizvodnje. Dravna ulaganja svedena su
na minimum, a posljedice takve prakse vidljive su u velikom postotku (u Albaniji skoro
70%) zatvorenih kulturnih institucija, divljoj privatizaciji, migraciji umjetnika prema dru-
gim zemljama i sl.
16
clubture-knjiga-HR.indd 16 15.11.2007 3:55:06
Likc, socijalnc i gospodarskc krizc u kulLuri su nailc na prosLor koji
nijc bio sprcman na njih. UosLalom, od kulLurc sc ockivalo da Lran-
sormaciju provcdc samosLalno i bcz podrkc poliLikc, gospodarsLva
i druLva. PosLojci kulLurni pogon nijc sLimuliran na krcaLivnosL,
niLi jc sLimuliran za Lransormacijc na razini proizvodnjc i csLcLikc.
U raLnim jc godinama u kulLuri oiL povraLak idcnLikacijskom
modclu koji izjcdnaava dravu, naciju i kulLuru, a kulLurna poliLika
jc impliciLna i ona koja jc najmanjc radikalno mijcnjana. Kako ZlaLar
naglaava, mogla bi se konstatirati potpuna odsutnost kulturne politike
tog vremena [ZlaLar, :ooa]. Tako sc o njoj nc moc govoriLi na razi-
ni sLraLcki osmiljcnog i usvojcnog dokumcnLa
:
, vc cvcnLualno na
razini posLupaka i sLavova. Drava sc za kulLuru brinula na razini
nanciranja i konLrolc ravnaLcljskih pozicija javnih insLiLucija u kul-
Luri prcma principima poliLikc podobnosLi i ncpoLizma, a svc snagc
jc usmjcravala na povraLak Lradicijskoj kulLuri, podravanjc kulLurc s
nacionalnim prcdznacima i povijcsnim spckLaklima. IzosLala jc briga
za drugo i manjinsko, mcunarodna suradnja nijc vicna kao poclj-
na i poLrcbna, a odsusLvo dijaloga i oLvorcnosLi prcma korisnicima
uobiajcna su slika.
Financijskc poLporc bilc su rczcrviranc za javnc usLanovc u kulLu-
ri, dok za osLalc izvan javnog sckLora nisu posLojali kriLcriji i nacla
nanciranja. PriLom jc srcdinjc mjcsLo u adminisLraciji i odluiva-
nju imalo Ministarstvo kulturc RH. S uvocnjcm Lzv. modcla jav-
nih poLrcba . oLvaraju sc jcdnogodinji javni naLjcaji na kojc sc
mogu prijaviLi insLiLucijc, pojcdinci i grupc sa svojim programima, o
kojima onda, po principu onoga Lo jc u inLcrcsu Rcpublikc HrvaL-
skc, odluuju komisijc kojc imcnujc MinisLarsLvo. Dakako, odlukc
su sc donosilc prcma idcolokom kljuu i mcLodi koja jc odobravala
ono Lo jc sluilo promociji nacionalnog. Vodci sc ovim principima,
komisijc su ncrijcLko osLavljalc po sLrani mnogobrojnc umjcLnikc
programc i projckLc [ZlaLar, :ooa].
Zbog ncmogunosLi nanciranja od sLranc nacionalnc i lokalnih
razina, brojni akLcri na kulLurnoj i umjcLnikoj sccni okrcu sc mc-
unarodnim ondacijama, a kao jcdna od vodcih ondacija pokazala
sc ona Soroscva Lj. Institut otvorcno drutvo Hrvatska. Mcu-
Lim, svi oni koji su dobili poLporu navcdcnog InsLiLuLa bili su ocijc-
njcni kao ncpodobni i opasni za dravu. Usprkos Lakvoj cLikcLi, oni
su uspjcli osiguraLi prcpoznavanjc u zajcdnici, na nain da su ponu-
dili drugi Lip kulLurnc i umjcLnikc praksc Lc Lako HrvaLsku drali u
doLicaju sa suvrcmcnim svjcLskim Lrcndovima na kulLurnoj i umjcL-
nikoj sccni.
Porcd navcdcnih idcolokih uvjcLovanja pri nanciranju, posLojali
2 Prvi dokument, Kulturna politika Republike Hrvatske: Nacionalni izvjetaj, napravljen je na
poticaj Vijea Europe u okviru Europskog programa vrednovanja nacionalnih kulturnih poli-
tika, a objavljen je 1998. na hrvatskom i engleskom jeziku.
17
clubture-knjiga-HR.indd 17 15.11.2007 3:55:06
su, a i do danas su sc uglavnom odrali, principi po kojima sc svima
onima koji nc pripadaju javnom sckLoru u kulLuri mogu nanciraLi
samo njihovi programi, ali nc i osnovni Lrokovi inrasLrukLurc, Lzv.
hladni pogon. Ova logika nanciranja prisuLna jc kako na nacional-
noj Lako i na lokalnim razinama, pa Lako u njihov susLav nanciranja
navcdcnih Lrokova ulazc iskljuivo insLiLucijc kojc su im u vlasni-
Lvu. PriLom na navcdcnc sLavkc oLpada oko , ukupnog godinjcg
budcLa, a onaj mali osLaLak namijcnjcn jc kulLurnim i umjcLnikim
programima za koji sc naLjcu i kulLurnc usLanovc i svi oni koji pri-
padaju privaLnom ili civilnom sckLoru, a djcluju u podruju kulLurc.
Njihov jc opsLanak Lako konsLanLno upiLan. U ovakvim okolnosLima
ncjcdnakih uvjcLa za svc, javni kulLurni sckLor nijc bio sLimuliran
za provocnjc LransormaLivnih modcla, vc sc u sLalnom sLrahu za
odravanjcm uljuljkao u vlasLiLu LromosL i ncsposobnosL da odgovo-
ri na novc druLvcnc i kulLurnc izazovc.
KulLuru Lranzicijskih zcmalja Lijckom dcvcdcscLih praLi i piLanjc
vlasniLva, odnosno priLisak oLvaranja prcma kulLurnom LriLu. Na-
imc, privaLizacija koja jc zahvaLila gospodarsLvo prcncscna jc i na po-
ljc kulLurnc proizvodnjc, i Lo jcdnako ncLransparcnLno, ncsusLavno
i s krajnjc dcvasLirajuim posljcdicama. Tako jc vcina zcmalja pri-
vaLnom sckLoru zapocla prodavaLi kulLurnc insLiLucijc kojc su bilc u
vlasniLvu dravc, a podrujc kojc jc obuhvaLio ovaj proccs jcsL prijc
svcga kulLurna indusLrija. Proccs privaLizacijc sc mcu Lranzicijskim
zcmljama razlikujc samo u normiranosLi i brzini njcgovc provcdbc.
U HrvaLskoj sc Lako privaLizacija ponajvic osjcLila u izdavaLvu Lc
lmskoj i glazbcnoj indusLriji, kojc su u Lakvim okolnosLima goLovo
u poLpunosLi ncsLalc Lc su s privaLizacijom zapravo samo zapoclc
Lcak, dug i iscrpljujui oporavak.
stosooA uoauztvANJA
Udrucnja graana uLisnuLa su u samc Lcmcljc dcmokracijc pa sLoga
niLi nc udi da jc pravo na udruivanjc sLandard razvijcnih dcmo-
kraLskih srcdina. Pojcdinci udruivanjcm posLiu zajcdnikc ciljcvc,
a ujcdno dobivaju insLiLucionalni okvir i sLabilnosL djclovanja. Udru-
cnja obavljaju ncproLnc djclaLnosLi, Lo znai da nc posLiu proL,
a ukoliko ga osLvaruju, onda sc on dirckLno vraa u organizaciju ili
korisLi za buduc programskc akLivnosLi.
Promjcnc uzrokovanc Lranzicijom imalc su izravnc posljcdicc na
razvoj i ulogu civilnog druLva kojc poprima svc vaniju ulogu u po-
liLikom, gospodarskom i druLvcnom razvoju zcmljc. Ono sc pojav-
ljujc kao ozbiljan posrcdnik socijalnih inLcrcsa graana i Lako posLajc
konkurcnL posLojccm susLavu. PriLom civilno druLvo Lranzicijskih
zcmalja nailazi na niz problcma, koji sc prijc svcga mogu vidjcLi u po-
liLikoj kulLuri koja nc osigurava uvjcLc za razvoj ovog sckLora. Slina
18
clubture-knjiga-HR.indd 18 15.11.2007 3:55:06
jc siLuacija i u HrvaLskoj, gdjc jc dcvcdcscLih sLrukLura civilnog dru-
Lva jo uvijck ncrazvijcna, a njcgov jc uLjccaj u podrujima javnih po-
liLika ncdovoljan. Na njcgov razvoj i sLaLus zasigurno uLjcu nasljca
iz vrcmcna socijalizma Lc raLna sLradanja, humaniLarna i gospodar-
ska kriza, ali i auLoriLaLivan poliLiki rcim. U Lo sc vrijcmc ormiraju
udrugc kojc su usmjcrcnc na razvoj ljudskih prava, dcmokraLizaci-
jc, humaniLarna piLanja i sl. Iako brojnc mcunarodnc organizacijc
podupiru njihovo djclovanjc, drava i javnc insLiLucijc nc prihvaaju
suradnju s ovim sckLorom. Slubcna poliLika civilno druLvo vidi kao
podrujc kojc zagovara nchrvaLskc inLcrcsc [Bcovan, :oo.].
Razvoj civilnog druLva svakako jc usporilo i ncuinkoviLo za-
konodavsLvo kojc jc Lck ,. prihvaLilo Zakon o udrugama. Kako
upozorava Gojko Bcovan, HrvaLska jc mcu svim Lranzicijskim
zcmljama imala zasigurno najdui proccs donocnja zakona kojim
sc rcgulira ljudsko pravo na slobodno udruivanjc. Duina ovog pro-
ccsa Lc niz ncusLavnih odrcdbi kojima sc ograniava sloboda udrui-
vanja, a kojc su bilc sasLavni dio prvog Zakona o udrugama iz ,.,
samo su poLvrda da HrvaLska krajcm :o. sLoljca nijc zadovoljavala
curopskc sLandardc civilnog druLva. AkLivnosLi udruga bilc su pod
konsLanLnom paskom Dravc, a mogunosLi zabranc njihovog rada
prcdsLavljalc su oLvorcnu prijcLnju. Zakon jc rcvidiran :oo. i Lada jc
konano ukinuLo njcgovih 6 ncusLavnih odrcdbi [Bcovan, :oo.].
Prvi znaajan pomak u odnosu prcma civilnom druLvu mocmo
vidjcLi u 8., kada sc osniva Urcd za udrugc Vladc Rcpublikc Hr-
vatskc, koji pokuava omoguiLi nanciranjc udruga na Lrogodinjoj
razini. Ovo nasLojanjc jc, smaLra Bcovan, svojcvrsni poLicaj razvoju
civilnog druLva u nas. No, znaajniji sc pomak osLvarujc Lck nakon
:ooo. kada sc povlac mcunarodnc ondacijc, ali kada sc isLovrc-
mcno oLvaraju i novi izvori nanciranja na dravnoj

i lokalnim

ra-
zinama.
rAaAtstNt svtJsT
DcvcdcscLc su sc pokazalc kao godinc kojc su iLckako bilc pogubnc
za Lipovc kulLurnog i umjcLnikog promiljanja koji nisu bili nosiLc-
lji dominanLnih csLcLskih, idcolokih Lc poliLikih konccpaLa i idcja.
Paralclno s ovom kulLurom od sLoljca scdmog pocla jc nasLajaLi
skupina organizacija koja jc hrvaLsko druLvo osvjcila novim krca-
Livnim snagama umjcLnikog, kulLurnog i druLvcnog djclovanja.
3 Sabor je 2001. donio Zakon o kulturnim vijeima pri Ministarstvu kulture.
4 Pri Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba djeluje Komisija (danas Vijee) za urbanu
kulturu i kulturu mladih koja ima savjetodavnu ulogu oko odluivanja financiranja pro-
grama udruga graana koje djeluju na ovom podruju kulture. Tek 2004. s donoenjem
Zakona o osnivanju kulturnih vijea upanija i gradova koji imaju vie od 30 tisua stanov-
nika i drugi hrvatski gradovi osnivaju slina vijea.
19
clubture-knjiga-HR.indd 19 15.11.2007 3:55:06
Takvc organizacijc inc nczavisnu kulLuru. Radi sc o samoosno-
vanim organizacijama kojc nisu u vlasniLvu dravc, grada ili nckih
Lrcih subjckaLa, u kojima osnivai i lanovi samosLalno odluuju i
upravljaju organizacijama, a nancijski nc ovisc iskljuivo o jcdnom
izvoru nanciranja Lc samosLalno odluuju o njima. UnuLar ovog po-
lja ormira sc sccna oko kojc su okupljcnc organizacijc kojc unkci-
oniraju Lako da su usmjcrcnc na novc oblikc organiziranja Lc novc
nainc i sadrajc djclovanja. Njihova organizacijska sLrukLura najc-
c jc posLavljcna horizonLalno, a novim nainima djclovanja pomi-
u granicc Lc prcispiLuju i razmaLraju kulLuru, umjcLnosL, druLvo,
ckonomiju i poliLiku. Nadaljc, onc su oLvorcnc za sudjclovanjc, di-
naminc su i cksibilnc u radu i djclovanju Lc su orijcnLiranc prcma
lokalnim srcdinama, a cnLuzijazam i csLo volonLcrski rad njihova su
prcdnosL.
AkLcri nczavisnc kulLurnc sccnc sLvaraju prcduvjcLc za rcalizaciju
umjcLnikog i kulLurnog, gdjc pojcdinci okupljcni u grupc djcluju kao
suvrcmcni kulLurni mcnadcri. Njihov nain organiziranja vodi prc-
ma ormiranju onih sadraja koji sLvaraju novu publiku. Nczavisnc
kulLurnc organizacijc javljaju sc u podruju Lrans ormacijc onda-
njc kulLurnc svakodncvnicc, kao provodiLcljicc inovaLivnih, a csLo
i provokaLivnih umjcLnikih i kulLurnih praksi, ali i kao vani akLcri
u oblikovanju kriLikc svijcsLi. Ti pojcdinci i grupc oLvaraju novi pro-
sLor druLvcnog angamana, Lrac drugaiji Lip druLvcnc komuni-
kacijc i zalau sc za slobodno iskazivanjc najrazliiLijih sLavova.
Nczavisna kulLurna sccna dugo sc vrcmcna povczivala s alLcrna-
Livnom kulLurom. Tako brojni auLori, govorci o njoj, poscbicc kada
govorc o konLcksLu dcvcdcscLih, poscu za Lcrminom alLcrnaLivna.
Tako npr. Andrca ZlaLar, govorci o kulLuri s kraja prolog sLoljca,
alLcrnaLivom oznaava podruje svih onih kulturnih i umjetnikih inici-
jativa koje su se meusobno nepovezane odrale mimo dravnog nan-
ciranja i podupiranja kulture [ZlaLar, :ooa: 6,]. Kako nadaljc ZlaLar
pojanjava, radi sc o onim projckLima koji nemaju zajedniki nazivnik
u poetikom, estetskom ili ideolokom smislu [ZlaLar, :ooa: 6,], Lc na-
glaava kako ova alLcrnaLivna kulLura nijc isLa ona koju nalazimo
na Zapadu. ZlaLar smaLra da ono Lo vcc akLcrc ovako oznacnc al-
LcrnaLivc jcsL njihov vrijcdnosni susLav koji jc u mogunosLi produkte
umjetnike i kulturne scene valorizirati u suvremenom meunarodnom
kontekstu [ZlaLar, :ooa: 6,].
AlLcrnaLivnu kulLuru razmaLra i Dcjan Kri, koji smaLra da jc ona
Lijckom dcvcdcscLih prola kroz nckoliko aza. Prvu vidi kao nasLa-
vak na ,o-Lc i 8o-Lc i Lu jc ona svojcvrsni izazov dominanLnoj, cliLnoj,
Lradicionalnoj i visokoj kulLuri. Ona, smaLra Kri, inzisLira na radi-
kalnom. To jc, kako smo vc upozorili, isLa ona kulLurna proizvodnja
koja ncma osiguranu nancijsku poLporu od sLranc dravc ili grado-
va, vc jc usmjcrcna na mcunarodnc ondovc. U svoju drugu azu
20
clubture-knjiga-HR.indd 20 15.11.2007 3:55:06
alLcrnaLivna kulLura ulazi kada posLajc marginalna i subkulLurna,
a svojc uLcmcljcnjc nalazi u cLikom, zagovarajui ncnasiljc, borbu
proLiv diskriminacijc, ravnopravnosL, jcdnakc mogunosLi i slino.
Takva alLcrnaLiva prcma Kriu naglaava otvorenost prostora za Dru-
goga, za Druga i Drugaija miljenja i prakse [Kri, :oo: :].
Kri dri da Lijckom o-ih ovakvu politiziranu i alternativnu kul-
turno-politiku praksu [Kri, :oo: :] nijc u poLpunosLi podrao
ni hrvaLski InsLiLuL oLvorcno druLvo, koji ju jc vidio vic kao nuno
zlo [Kri, :oo: :] i paralclni susLav koji c nadoknadiLi ono Lo
dravnc i gradskc usLanovc nc uspijcvaju. Nadaljc, Kri smaLra da
zbog ovakvog sLava pravc alLcrnaLivnc i subkulLurnc organizacijc na-
sLaju Lck krajcm o-Lih, kada sc ormiraju organizacijc popuL Altcr-
nativnc tvornicc kulturc ATTACK! ili Multimcdijalnog instituta
(MIa). Ovdjc Kri isLic da jc Lo vrijcmc povlacnja mcunarodnih
ondacija, imc jc njihov opsLanak u okvirima poLcnciranja Lrino
orijcnLiranc kulLurc poLpuno dclikaLan i ncizvjcsLan.
Nadaljc, kako bi razjasnio zaLo pocLkom :ooo. nc posLoji alLcr-
naLivna kulLura, Kri upozorava da sc ona pojavljujc Lamo gdjc jc
rijc o dualizmu a nc o raznovrsnosLi i poLom razmaLra konLcksL Log
vrcmcna. SLoga i posLavlja piLanjc: zar se upravo u tom mnotvu ivot-
nih stilova, u toj slavljenoj toleranciji (kulturne, etnike, vjerske, seksu-
alne...) razliitosti, u ideologiji multikulturalizma, ne krije bauk Jednog,
dominantnog, onog to se ne dovodi u pitanje, a to je globalna i svepro-
tena logika kapitala [Kri, :oo: :]` UnuLar ovakvog okrucnja
slobodnog LriLa, gdjc pojcdinac ima slobodan izbor da bira prcma
vlasLiLom nahocnju, Kri smaLra da ncma alLcrnaLivnc kulLurc kad
se sve, svaka avangarda, subverzija, apsorbira kao moda, ukratko kao
iskljuivo kulturna alternativa, dakle u razdoblju kulturalizacije svega
postojeeg [Kri, :oo: :].
Porcd pojma alLcrnaLivna kulLura, uz ovu sccnu sc csLo vczuju
i Lcrmini kao Lo su kulLura mladih, urbana kulLura, podkulLu-
ra, subkulLura, konLra-kulLura, pri cmu sc svaki od njih odnosi
samo na jcdan aspckL djclovanja i druLvcnc unkcijc koju imaju or-
ganizacijc nczavisnc kulLurnc sccnc. Osim Loga, svi navcdcni pojmo-
vi oznaavaju onc akcijc kojc su suproLsLavljcnc zaLvorcnom polju
dominanLnc kulLurc, pa sLoga nc opisuju primjcrcno nainc unkci-
oniranja nczavisnc kulLurnc sccnc koja primjcnjujc principc sLalnc
korclacijc i prcgovaranja s vlasLi. Radi sc zapravo o zascbnom polju
kojc, mogli bismo rci, ormira paralclni svijcL koji jc Lrajno obiljcio
hrvaLsko druLvo.
Djclovanjc nczavisnc kulLurnc sccnc pomoglo jc u usvajanju poj-
mova kao Lo su kulLurna dcmokracija, kulLura za svc, kulLura
animacijc, kulLurna raznolikosL i slino. Njihovc akcijc oblikovalc
su i mijcnjalc konLcksL i priprcmalc ga za novc modclc, novc nainc
miljcnja, Lcmc, idcjc, rcakcijc i sl. Ovi kulLurni akLivisLi organizacija
21
clubture-knjiga-HR.indd 21 15.11.2007 3:55:06
civilnog druLva borc sc proLiv ncjcdnakosLi, iskljuivosLi i svih obli-
ka diskriminacijc. U borbi za javni prosLor oni jaaju i svijcsL o vano-
sLi kulLurc u javnom druLvcnom i poliLikom ivoLu. Nczavisna kul-
Lurna sccna nc prcuzima samo inormacijc i uLjccajc iz inozcmsLva,
vc ih promilja, prcraujc i prilagoava lokalnom konLcksLu koji joj
jc vrlo csLo u samom srcdiLu djclovanja.
zaNo ro zaNo caozo
Svaki pokuaj prikazivanja povijcsnog prcglcda nasLanka i razvoja
nczavisnc kulLurnc sccnc suocn jc s jcdnim oiglcdnim problcmom.
Naimc, jo uvijck nc posLojc podaci okupljcni na jcdnom mjcsLu koji
bi nam pruili jcdnosLavan uvid u pocLkc, prvc korakc i ranu mla-
dosL sccnc. No, zasigurno mocmo uLvrdiLi da u prvim godinama na-
sLaju raznovrsnc organizacijc kojc pokrivaju goLovo svc oblikc suvrc-
mcnc umjcLnosLi i kulLurc. Tc su organizacijc Lijckom dcvcdcscLih
prijc svcga usmjcrcnc na scbc i svoj programski razvoj, pokrcLanjc
novih, suvrcmcnijih oblika kulLurnc i umjcLnikc proizvodnjc kroz
rcaliziranjc izlobi, kazalinih i plcsnih prcdsLava, konccraLa, raz-
govora, radionica i sl. Osim Loga, kako smo vc isLaknuli, mnogc sc
organizacijc angairaju oko druLvcnih piLanja. Njihovo jc djclovanjc
ujcdno izazvano Ladanjom siLuacijom u kojoj jc jcdina opcija kulLu-
rc bila vc spomcnuLa Lradicijska i nacionalna kulLura.
Mcu najsLarijim organizacijama zasigurno jc dubrovaka Art ra-
dionica Iazarcti (ARI), koja jc osnovana kao umjcLnika inicijaLiva
jo 88., s namjcrom da okupi umjcLnikc, lozoc, piscc, LcorcLiarc
i drugc Lc da isLraujc suvrcmcnu umjcLnosL, kulLuru, druLvo i po-
liLiku i njihovc mcuodnosc. Slavcn Tolj, umjcLnik koji jc osnovao
ARI, pocLkom dcvcdcscLih korisLi umjcLniki akLivizam kako bi
kroz pcrormansc i akcijc rcagirao na Ladanju napcLu svakodncv-
nicu. ARI . ulazi u jcdan dio dubrovakih Iazarcta. Nakon pri-
kupljanja donacija ARI sc do kraja dcvcdcscLih proirujc i uspijcva
obnoviLi jo nckc zapuLcnc objckLc IazarcLa.
Na drugom kraju HrvaLskc . osnovan jc Iabin Art Exprcss
(IAE), koji nckoliko godina kasnijc pokrcc nczavisni Radio I.A.E.
Odmah nakon svog osnivanja, IAF jc od Grada Iabina zaLraio
prosLor nckadanjcg rudnika. ProsLor Iamparnc dobivcn jc na du-
gogodinjc koriLcnjc Lck ./., a nakon prikupljanja donaci-
ja i urccnja prosLora (dvorana za oo posjcLiLclja, galcrija i drugi
prosLori) oLvorcn jc nczavisni Kulturni ccntar Iamparna koji po-
sLajc ivo mjcsLo kulLurnih i umjcLnikih programa iz zcmljc i ino-
zcmsLva. Tijckom ranih dcvcdcscLih u Puli na razliiLim lokacijama
poinjc djclovaLi nckoliko samoorganiziranih kolckLiva, od kojih sc
. ormalno rcgisLrira Krcativno istraivaki tim, gradska radi-
onica mladih, poznaLiji kao KIT GRM. Ncgdjc u Lo vrijcmc odrava
22
clubture-knjiga-HR.indd 22 15.11.2007 3:55:06
sc prvi csLival Prvomajski juri, koji prcdsLavlja pulskc i inozcmnc
dcmo glazbcnc skupinc, a organiziranjcm punk i hardcore konccraLa
poinjc i Montcparadiso koji jc ormalizirao svojc djclovanjc ncko-
liko godina kasnijc.
Od srcdinc dcvcdcscLih poinju sc svc inLcnzivnijc ormiraLi kul-
Lurnc i umjcLnikc organizacijc i inicijaLivc irom HrvaLskc. Tako u
Splitu djclujc udruga Gripc Art Projckt (GAP) koja odabirc imc prc-
ma prosLoru u kojcm jc rcalizirala vcinu izlobi u Lo vrijcmc. UmjcL-
nika udruga URA iz Rijckc organizirala jc brojnc izlobc s namjc-
rom da osvoji dio prosLora za kulLuru. NcLo kasnijc u Rijcci poinjc
s djclovanjcm udruga Spirit Lc jcdna od prvih nczavisnih procsio-
nalnih kazalinih produkcija Trak. U Zadru jc ,. osnovan Zadar
snova koji poinjc s rcalizacijom isLoimcnog csLivala. Svima njima
zajcdnika jc usmjcrcnosL prcma produkciji i promociji suvrcmcnc
umjcLnosLi i kulLurc Lc sLvaranju novih oblika komunikacijc i druc-
nja s publikom.
Iako sc iz navcdcnog jasno vidi da sc nczavisna kulLurna sccna
ormira diljcm HrvaLskc, ona jc ipak vcim dijclom konccnLrirana
na glavni grad zcmljc. Soroscva ondacija, kao i u drugim Lranzicij-
skim zcmljama, . oLvara i u HrvaLskoj Institut za suvrcmcnu
umjctnost (SCCA) koji srcdinom dcvcdcscLih nasLavlja svoj rad kao
samosLalna organizacija. SCCA jc bio jcdan od spin-oova InsLiLuLa
oLvorcno druLvo HrvaLska, mcu kojima su za nczavisnu kulLurnu
sccnu poscbno vana dva, Ccntar za dramsku umjctnost (CDU) i
MulLimcdijalni insLiLuL. CDU poinjc s radom ., a unuLar njc-
ga sc ormiraju dva polja ono kojc jc usmjcrcno prcma izvcdbcnoj
umjcLnosLi (asopis Frakcija i biblioLcka Akcija) i ono kojc promovi-
ra i producira dokumcnLarni lm (FACTUM). MulLimcdijalni insLi-
LuL nasLajc ncLo kasnijc (.), a njcgovo djclovanjc sc pocLkom
drugog Lisuljca pokazalo izraziLo znaajnim za nczavisnu kulLurnu
sccnu. InsLiLuL oLvorcno druLvo HrvaLska imao jc vanu ulogu za
ovc organizacijc jcr im jc osigurao inicijalna srcdsLva na vicgodi-
njoj razini.
Udrucnjc za razvoj kulturc (URK) ., Lada jo uvijck samo
kao ncormalna inicijaLiva, u suradnji sa Zclcnom akcijom organizi-
ra prvc Ponikvc na kojima sviraju slovcnski i hrvaLski bcndovi. IsLa
suradnja ponovljcna jc na Ponikvama i godinu dana kasnijc. Krajcm
Lc 6. poinju sa scrijom konccraLa i promoviranjcm glazbcnih sku-
pina iz Izdavakc kuicc Kckcrc Aquarium, ali i drugih hrvaLskih i
inozcmnih grupa. Budui da u Lo vrijcmc URK ncma svoj prosLor,
konccrLc odrava u klubovima, napuLcnim kino dvoranama, vaLro-
gasnim domovima i oLvorcnim prosLorima irom grada Zagrcba, ali
posjcujc i Koprivnicu, Ivani-Grad, Sv. Klaru i dr.
Ovo ulacnjc u raznovrsnc prosLorc irom grada nijc svojsLvc-
no samo URK-u, vc i AuLonomnoj Lvornici kulLurc, poznaLijoj kao
23
clubture-knjiga-HR.indd 23 15.11.2007 3:55:06
ATTACK! koja od ,. djclujc na nckoliko lokacija u Zagrcbu i osvaja
javnc oLvorcnc prosLorc Lc ih korisLi kao poligon za svoja akLivisLika
djclovanja (poloaj cna i anarhocminizam, anLiaizam, kscnoobi-
ja, queer-poliLika, anLiglobalizam, ckologija iLd.). ATTACK! pokrcc
Fcstival altcrnativnog kazalinog izriaja

(FAKI) Lc brojnc drugc


projckLc, od kojih su sc ncki popuL Fadc In-a kasnijc i osamosLalili Lc
nasLavili svoj rad kao auLonomni subjckLi.
Tcko jc uLvrdiLi Loan pocLak i navcsLi dogaaj s kojim ova sccna
ulazi u nau sLvarnosL. No, moguc jc pronai nckoliko vanih akci-
ja, dogaaja i LrcnuLaka s kojima jc ona prcpoznaLa Lc zabiljccna u
sjcanju javnosLi. Tako Marko Golub spominjc a. Salon mladih iz
8. koji jc pozvao organizacijc iz Dubrovnika (ARI), Rijckc (URA),
SpliLa (CPA i a. proljcc

) i Zagrcba (ATTACK!) da izabcru umjcLni-


kc i organiziraju izlobc, projckLc i akcijc. :. Salon jc poao od idcjc
da jc umjcLniko djclovanjc Log vrcmcna odrccno sadrajcm, kon-
LcksLom, umjcLnikim mcdijcm i druLvcno-poliLikim okrucnjcm
kojc ga jc pribliilo ncumjcLnikom ivoLu. Polazci od Lakvc idcjc
Salon sc odluujc za navcdcnc organizacijc kojc, kako u konccpLu
sLoji, povczujc slinosL u odabiru Lcma i njihovom promiljanju iden-
titeta i pitanja koji globalno pritiu generacije odrasle u devedesetim
,
. U
njihovom nainu organiziranja, unkcioniranja i prisLupanju Lcmama
Salon nalazi karakLcrisLikc Log vrcmcna. Colub u ovoj usrcdoLocno-
sLi Salona na samoosnovanc organizacijc nalazi poLvrdu za njihovo
rano prepoznavanje i u slubenim krugovima [Colub, :oo: ] Lc sLoga
i upozorava na ovaj dogaaj.
Kao drugi vaan dogaaj iz isLc 8. Colub navodi rad Knjiga i
drutvo koji su zajcdniki poLpisali Igor Grubi i ATTACK!, a
koji jc okupio LridcscLak hrvaLskih umjcLnika i skupina razliiLih
gcncracija, popuL Toma Gotovca, Andrcjc Kuluni, Mladcna Sti-
linovia, Schmrtz tcatra i dr. U nizu ulinih isLupa i pcrormansa
umjcLnici okupljcni oko ovog happeninga izrazili su svojc javno nc-
godovanjc zbog namcLa od ::, Lj. uvocnja PDV-a na knjigu. Ovaj
umjcLniki rad imao jc onu dimcnziju na kojoj svc pokrcnuLc inici-
jaLivc i organizacijc inzisLiraju, a Lo jc komponcnLa koja jc usmjc-
rcna na prcispiLivanjc kulLurnc, druLvcnc, ckonomskc, Lchnolokc
i poliLikc svakodncvnicc. Colub isLic da jc ovaj happening okupio
5 ATTACK! je kroz sve svoje projekte upozoravao na ideologijsku zagaenost javne sfere pa
je tako ve na prvom FAKI-u, na Cvjetnom trgu organizirao performans skupine Bijesne
gliste koja je dijelila pastu i etkice za zube kako bi se ovaj trg oistio od zagaenosti do
koje su dovele arhitektonske i urbane devastacije.
6 21. proljee nije udruga ve projekt koji je okupio umjetnike i kritiare oko zajednikog
stratekog djelovanja u javnim prostorima grada Splita. Zbog vrlo jasnog koncepta i obje-
dinjujueg naziva za niz akcija, performansa, instalacija itd., Salon je projektu 21. proljee
pristupio kao organizaciji.
7 Iz autorskog koncepta 25. Salona. Vie na: http://public.carnet.hr/hdlu/salon/
hrvatski/milovac0.htm
24
clubture-knjiga-HR.indd 24 15.11.2007 3:55:06
svc buduc vanc proLagonisLc urbanc zagrcbakc sccnc, Lc podsjca
da ga mnogi vidc kao pocLak djclovanja nczavisnc kulLurnc sccnc u
glavnom gradu. Koliko jc ova Colubova Lvrdnja Lona, Lcko jc pro-
cijcniLi jcr, kao Lo smo vc navcli, jako jc malo pisanih Lragova Log
vrcmcna pa jc usmcna prcdaja goLovo glavni insLrumcnL biljccnja
vrcmcna i prosLora.
Za ormiranjc i jaanjc sccnc vana jc jo jcdna godina i ovog jc
puLa vczana uz Zagrcb. Nckadanja Lvornica bcnzinskih crpki Jcdin-
stvo
8
osvojcna jc . akcijom Juri na Jedinstvo, koja jc inicijalno
8. dodijcljcna kazalinoj druini KUFER koja jc zbog nczadovo-
ljavajuih uvjcLa za rad nakon nckoliko godina bila prisiljcna napu-
sLiLi ovaj prosLor. Akcijom iz . u Lvornicu sc uscljavaju AuLono-
mna Lvornica kulLurc i Udrucnjc za razvoj kulLurc i oLvaraju svojc
klubovc. Naimc, kada jc u javnosL dospjcla inormacija da jc Lvornica
1cdinsLvo dodijcljcna Urcdu za kulLuru Crada Zagrcba Lc nakon broj-
nih spckulacija oko Loga komc c prosLor biLi dodijcljcn

, ALLack! i
URK su sc odluili djclovaLi, okupiLi sc isprcd Lvornicc, ongliraLi,
bubnjaLi, jcsLi Lc sc doslovcc popcLi i osvojiLi krov 1cdinsLva. Iako jc
URK ncLo ranijc u Runjaninovoj ulici oLvorio klub Movara, svo-
jim prcscljcnjcm u 1cdinsLvo, ATTACK!-ovim (lipanj :ooo.) ulaskom
u prosLor Lvornicc Lc djclovanjcm Parainstituta Indo, po prvi jc puL
osiguran prosLor koji c u Zagrcbu, ali i irc, biLi prcpoznaL kao pro-
sLor urbanc i nczavisnc kulLurnc sccnc.
Prvi vaniji pomak u nanciranju, koji jc osLavio znaajan Lrag na
razvoj nczavisnc kulLurnc sccnc, nalazimo u :oo. kada sc donosi
Zakon o kulturnim vijcima, na Lcmclju kojcg sc ormiraju kulLur-
na vijca koja odluuju o nanciranju javnih poLrcba u kulLuri. Tada
dolazi do jcdnog vanog pomaka koji pokazujc da jc Drava konano
pocla uvaavaLi nczavisnu kulLurnu sccnu. Naimc, Lada jc ormi-
rano Vijcc za mcdijsku kulturu (kasnijc Vijcc za novc mcdijskc
kulturc)
o
iji jc okus djclaLnosL nczavisnc kulLurc i novi oblici kojc
ona proizvodi i promovira.
McuLim, druga Vijca koja pokrivaju Lzv. sLarc djclaLnosLi, popuL
kazaliLa, lma, glazbc i sl., ni nakon Loga nisu prcpoznala ovc or-
ganizacijc. Tako jc ncrijcLko sluaj da nczavisnc organizacijc kojc sc
prijavljuju na druga Vijca u konanom omjcru dobivcnih novaca za
programc prou puno loijc od javnih insLiLucija. Ncsrazmjcr iznosa
samo jc jcdna u nizu poLvrda da hrvaLska kulLurna poliLika i daljc
unkcionira prcma modclu ncjcdnakih uvjcLa za svc.
Na Laj nain navcdcni pomaci u nanciranju nc rczulLiraju znaaj-
8 Za vie informacija o tvornici Jedinstvo i akterima koji djeluju u njoj vidi: http://www.
jedinstvo.info/pozadina/
9 U medijima su se pojavljivala razliita imena, a meu njima Darko Putak, Tjedan suvre-
menog plesa i Eurokaz. [Newsletter Autonomne tvornice kulture, 11/99]
10 O promjeni imena Vijea i akciji koja je pokrenuta kako bi se ono sauvalo vidi na str. 39
25
clubture-knjiga-HR.indd 25 15.11.2007 3:55:06
nim promjcnama kojc bi osiguralc sLabilniji razvoj nczavisnih kulLur-
nih organizacija. Naimc, vladajuc snagc, kako na nacionalnoj Lako i
na lokalnim razinama, pokazuju da nc uvaavaju nczavisnu kulLurnu
sccnu kao pokrcLaa i nosiLclja suvrcmcnih umjcLnikih, kulLurnih i
druLvcnih Lcndcncija. A podrka koju joj daju samo jc ona na razini
programskog, i Lo jcdnogodinjcg, nanciranja. I daljc ncma vicgo-
dinjcg nanciranja niLi nancijskih poLpora za Lzv. hladni pogon,
ncma promjcna u lcgislaLivi niLi vrcdnovanja i cvaluacijc programa,
a problcmi s prosLornim rcsursima za rcalizaciju programa sc nc rjc-
avaju.
Pa ipak, pocLkom :. sLoljca zapoinjc pravi bum raanja novih
organizacija kojc sc poinju javljaLi u svim krajcvima HrvaLskc, od
Osijcka i Vukovara prcko Kutinc, Kricvaca, Zagrcba, Pulc, Rijckc i
Knina do SpliLa i Dubrovnika. Svc novonasLalc organizacijc krciraju
programc kojima u svojim lokalnim srcdinama ormiraju prosLorc za
krcaLivno provocnjc slobodnog vrcmcna posjcLiLclja, a organiziraju
i izlobc, konccrLc, prcdsLavc, prcdavanja, csLivalc, akcijc, radionicc
i sl. Njihovu djclaLnosL praLi prcpoznaLljiv i nckonvcncionalan dizajn
plakaLa, lcLaka, kaLaloga i anzina kojima promoviraju svojc kulLurnc
i umjcLnikc programc ili druLvcno angairanc akcijc i rcakcijc. U Lo
vrijcmc organizacijc poinju udruivaLi svojc snagc u borbi za osLva-
rcnjc zajcdnikih inLcrcsa ili sc okupljaju oko suradnikih projckaLa.
Mcu prvim vcim okupljanjcm skupina sLudcnLskih i kulLurnih
udruga, knjicvnih asopisa i sLudcnLskih mcdija

u Zagrcbu bio jc
Pokrct studcntskih inicijativa (PSI). InicijaLiva jc nasLala :ooo. s
ciljcm da sc smijcni Ladanji ravnaLclj Studcntskog ccntra, Zdcn-
ko Protucr, zbog locg sLanja u samom CcnLru. Izravni povod za
akciju i pokrcLanjc pcLicijc za smjcnu ravnaLclja bili su ccnzura a-
sopisa Iibra i ncLransparcnLna smjcna urcdniLva asopisa Godinc,
iji jc izdava bio SLudcnLski ccnLar. Udrucnim snagama okupljcnc
organizacijc prikupilc su ooo poLpisa, u javnosLi progovorilc o pro-
blcmima SLudcnLskog ccnLra i djclomino doprinijclc kasnijoj smjcni
ravnaLclja ProLucra. Codinu dana kasnijc SpliL jc posLao popriLc
novog organiziranog djclovanja udruga. Nakon dugogodinjih pro-
blcma ncposLojanja prosLora za djclovanjc nczavisnih organizacija
mladih i kulLurc i njihovih pojcdinanih nasLojanja, 6 spliLskih or-
11 ATTACK! Autonomna tvornica kulture, Diskrepancija Klub studenata sociologije (Filo-
zofski fakultet), DIM Demokratska inicijativa mladih, Fade In aktivistiki video centar,
Godine asopis za kulturu, Godine nove kulturni magazin, KSET Klub studenata elek-
trotehnike, KSFF Klub studenata Filozofskog fakulteta, Libra Libera knjievni asopis,
Radio.Active udruga za promicanje medijskog aktivizma, Radio Student, Savez stude-
nata Zagreba, Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta, SIC Studentski informa-
cijski centar, Studentska udruga Revolt, Udruga studenata filozofije i URK Udruenje za
razvoj kulture.
26
clubture-knjiga-HR.indd 26 15.11.2007 3:55:06
ganizacija
:
okuplja sc u Koaliciju udruga mladih (KUM) i zapoinjc
zajcdniko djclovanjc na osLvarcnju isLih ciljcva dobivanju prosLora
za konLinuirano provocnjc programa. Nakon vicmjcscnc kampa-
njc spliLska Cradska uprava jc popusLila i KUM-u dodijclila podrum
nckadanjcg Doma omladinc. Koalicija jc ovaj zapuLcni prosLor
urcdila i u njcmu oLvorila klub Kocka.
Porcd ovih udruivanja oko posLizanja zajcdnikih ciljcva, nczavi-
snc organizacijc u kulLuri poinju suradniki rad na pojcdinim pro-
jckLima. Mcu njima svakako jc vano izdvojiLi mcunarodnu izlo-
bu to, kako i za koga koja jc prirccna povodom :. obljcLnicc objav-
ljivanja Marxova i Engclsova Komunistikog manifcsta. Izloba jc
rczulLaL suradnjc magazina Arkzin, Hrvatskog drutva likovnih
umjctnika (HDIU), MulLimcdijalnog insLiLuLa Lc kusLosica Natac
Ili i Anc Dcvi, i koordinaLoricc izlobc Sabinc Sabolovi, kojc c
kasnijc osnovaLi organizaciju za koju prcuzimaju imc ovc izlobc.
Codinu dana kasnijc odrava sc a. Salon mladih koji privrcmcno
nascljava . paviljon Zagrcbakog vclcsajma i u njcga unosi : kon-
Lcjncra, koji unkcioniraju kao okviri za radovc umjcLnika i skupina.
Ovim napuLanjcm Lradicionalnog galcrijskog prosLora :6. Salon c-
lio jc umjcLnosL smjcsLiLi u prosLorc koji nisu uobiajcni za umjcL-
niku praksu. McuLim, Salon jc vaan i zbog Loga Lo jc prcdsLavio
nckc od organizacija i projckaLa (ATTACK! i :. proljcc) s prolog
izdanja, ali im pridruio i drugc, popuL udrugc URK i MI:. Osim
Loga, konLcjncri su posluili kao inspiracija za imc kasnijc osnovanc
organizacijc, koju pokrcu dvijc lanicc (Sunica Ostoi i Olga Maj-
can) organizacijskog odbora Salona. A za posLav izlobc pobrinula sc
skupina mladih arhiLckaLa okupljcna oko imcna Platforma ,8.
Bili su ovo samo pocci suradnji i udruivanja...
ratrasuA-rozoa-sAo
RazmaLrajui nczavisnu kulLurnu sccnu u razdoblju od o. do
:oo:., mocmo usLvrdiLi da jc ona u svom razvojnom proccsu prola
kroz prvu, inicijalnu azu ormiranja aLomiziranog polja nczavisnc
kulLurc i samosLalnog djclovanja organizacija Lc da jc s :ooo. oLvorila
drugu azu svoga razvoja, u kojoj sc nazirc osnaivanjc sccnc, vidlji-
vo u povcanju broja akLcra i programa, ali i prvi koraci njcnog po-
vczivanja. McuLim, Lada jo uvijck na nacionalnoj razini nc posLojc
praksc suradnjc i zajcdnikog djclovanja oko programskih akLivnosLi
ili povczivanja u svrhu Lransormacijc insLiLucionalnog okvira za po-
boljanjc uvjcLa njihovog djclovanja.
12 Kulturno umjetnika udruga Uzgon, Pokret za kulturu mladih PKM, Kulturno umjet-
nika udruga ROMB, AKTIVIST udruga za promicanje aktivizma i vrijednosti civilnog
drutva, sportska udruga ATLANTIS i SOK udruga za promicanje i razvoj slobodnog
govora.
27
clubture-knjiga-HR.indd 27 15.11.2007 3:55:06
Uloga i vanosL nczavisnc kulLurnc sccnc u korckciji hrvaLskc
kulLurnc, umjcLnikc, poliLikc, ckonomskc i druLvcnc sLvarnosLi
Lada jo uvijck nijc dovoljno prcpoznaLa. U siLuaciji kada sc povlac i
smanjuju mcunarodni ondovi, za opsLanak i razvoj nczavisnc kul-
Lurc vic ncgo ikad su vanc nacionalnc i lokalnc kulLurnc poliLikc.
Pa ipak, kao Lo smo ovdjc prikazali, posLojci susLav Lck jc djclo-
mino poinjc uvaavaLi na razini nanciranja, ali irc lcgislaLivnc
promjcnc, Lc promjcnc u susLavu planiranja, vrcdnovanja i cvaluacijc
poLpuno izosLaju. Takocr, svc jc jasnijc da nosiLclji insLiLucionalnc
kulLurc, kao ni kulLurna vlasL na nacionalnoj i lokalnim razinama,
ncc biLi Li koji c pokrcnuLi Lransormaciju svcukupnog kulLurnog
susLava koji bi pogodovao dinamizaciji i odrivom razvoju kulLurnog
polja u cjclini, Lc da c Lu ulogu na scbc moraLi prcuzcLi upravo sami
akLcri sccnc.
AkLcri ovu ulogu prcuzimaju na scbc u drugoj azi svoga djclo-
vanja, kada zapoinju s praksama povczivanja i suradnjc na nacio-
nalnoj razini Lc kada su onc svc vidljivijc i na lokalnim razinama.
Formiranjcm mrcc Clubturc nczavisna kulLurna sccna sLvara svoj
vlasLiLi okvir za zajcdniko djclovanjc i borbu za korckciju susLava
koja c pogodovaLi njcnom sLabilnijcm i odrivijcm razvoju. Tako
organizacijc nczavisnc kulLurnc sccnc, porcd bogaLog kulLurnog i
umjcLnikog programa, Lc uz usmjcrcnosL na mcunarodna gosLo-
vanja i suradnjc, sLvaraju novc mchanizmc i insLiLucijc povczivanja,
razmjcnc i kolckLivnc krcaLivnosLi. U Lakvom kolckLivu umjcLnika,
kusLosa, kulLurnih mcnadcra i publikc sLvaraju sc uvjcLi za akLivno
promiljanjc kulLurnih i druLvcnih Lcma.
28
clubture-knjiga-HR.indd 28 15.11.2007 3:55:06
literatura
Beovan, Gojko (2004.) Civilno drutvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
Castells, Manuel (2000.) Informacijsko doba: Ekonomija, drutvo i kultura. Svezak 1:
Uspon umreenog drutva. Zagreb: Golden Marketing.
Cvjetianin, Biserka i Katunari, Vjeran (ur.) (2001.) Hrvatska u 21. stoljeu. Kultura.
Zagreb: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske.
Golub, Marko (2004.) Obrnuto ispriana pria: uzroci urbane scene Zagreba.
ivot umjetnosti. 38(4)73: 30-39.
Esche, Ch. (2003.) Unutar kapitalistikog okvira mogunosti, umjetnost & de-
mokratske devijacije. U: urlin, I. et al. to, kako i za koga. Zagreb: Arkzin d.o.o.,
Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika, to, kako i za koga. Str. 102-105.
Hardt, Michael i Negri, Antonio (2003.) Imperij. Zagreb: Arkzin&Multimedijalni
institute
Jameson, Frederic (2003.) Globalizacija i politika strategija. U: urlin, I. et al.
to, kako i za koga. Zagreb: Arkzin d.o.o., Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika, to,
kako i za koga. Str. 49-62.
Katunari, Vjeran (1998.). Sociokulturni kapital budunosti: neoklasini i drugi
pristupi. U: Metrovi, Matko i tulhofer, Aleksandar (ur.) Sociokulturni kapital i
tranzicija u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatsko socioloko drutvo. Str. 205231
Kri, Dejan (2001.) Alter-native. Re, asopis za knjievnost i kulturu, i drutvena
pitanja. 62/8: 208217
Sberg, Marius (2006.) Hrvatska nakon 1989. godine: HDZ i politika tranzicije.
U: Ramet, Sabrina P. i Mati, Davorka (ur.) Demokratska tranzicija u Hrvatskoj. Za-
greb: Alinea. Str. 35 64
Zlatar, Andrea (2001a) Kulturna politka. Re, asopis za knjievnost i kulturu, i
drutvena pitanja. 61/7: 57 74
Zlatar, Andrea (2001b) Zagovaranje kulture uloga medija u promociji novih kul-
turnih vrijednosti. Policies for Culture. url: http://www.policiesforculture.
org/resources_cat.php?id=33&t=h&paginare=2 (18. listopada 2007.)
29
clubture-knjiga-HR.indd 29 15.11.2007 3:55:06
clubture-knjiga-HR.indd 30 15.11.2007 3:55:06
Mrca Clubturc

okuplja organizacijc nczavisnc kulLurc iz Hrvatskc


Lc unkcionira kao suradnika plaLorma unuLar kojc onc razmjcnju-
ju programc, odnosno izravno surauju na spccinim projckLima.
Zahvaljujui raznolikosLi i irokom rasponu njihova djclovanja, di-
naminosLi i brojnosLi programa Lc inovaLivnom modclu suradnjc i
odluivanja, mrca jc posLala znaajan akLcr nczavisnc kulLurnc pro-
dukcijc u HrvaLskoj, i Lo prvcnsLvcno u rclaLivno novim (i graninim)
poljima, kao Lo su urbana kulLura, kulLura mladih, inLcrdisciplinarni
umjcLniki i kulLurni projckLi, akLivisLiki i socijalno angairani pro-
grami iLd. Povczujui akLcrc koji su dobrim dijclom orijcnLirani prc-
ma svojim lokalnim zajcdnicama, ali i onc koji sc isLovrcmcno okrcu
rcgionalnoj i iroj mcunarodnoj suradnji, nosci u svojim Lcmcljima
razmjcnu kulLurnih sadraja izmcu razliiLih gradova i manjih mjc-
sLa u HrvaLskoj, pcrmancnLno radci na jaanju vidljivosLi nczavisnc
kulLurc i komunikaciji prcma javnosLi, razvijajui programc jaanja
kapaciLcLa i akumulacijc znanja Lc inzisLirajui na iroj parLicipaciji u
kulLurnim poliLikama, ona znaajno doprinosi kulLurnoj dcmokraciji
Lc jc vaan sudionik u ukupnom kulLurnom razviLku.
1 Savez udruga Klubtura formalni je, slubeni naziv mree, no engleska inaica Clubture
bolje je prihvaena i ee upotrebljavana.
emina vini
MREA CLUBTURE
31
clubture-knjiga-HR.indd 31 15.11.2007 3:55:07
raocaAusxA rtATroauA ratJs svscA
KulLura kao proccs razmjcnc
:
Lcmcljna jc idcja oko kojc sc oblikujc
mrca ClubLurc. Njczin osnovni cilj jcsL omoguiLi i poLicaLi izrav-
na parLncrsLva mcu organizacijama nczavisnc kulLurc u HrvaLskoj,
Lo sc posLic kroz prccizno dcnirani modcl suradnjc i razmjcnc
programa

koji i ini osnovu mrcc. Na Laj jc nain ona prijc svcga


programska plaLorma. Za razliku od vcinc kulLurnih mrca kojc su
zasnovanc na ormalnom lansLvu i rcprczcnLaciji, ona jc ormira-
na kao mrca organizacija i ncormalnih inicijaLiva kojc sc okupljaju
iskljuivo kroz akLivno sudjclovanjc u proizvodnji i disLribuciji pro-
grama. SLoga jc programska akLivnosL pojcdinc organizacijc jcdini
kriLcrij za njczino ukljuivanjc u mrcu.
Programi sc osLvaruju iskljuivo kroz izravnu suradnju organiza-
cija, na nain da onc sLvaraju svojc manjc ili vic Lrajnc mrcc oku-
pljcnc oko pojcdinih projckaLa. PriLom onc poLpuno samosLalno bi-
raju parLncrc bcz obzira na Lo radi li sc o organizacijama kojc su
prcLhodno bilc ukljucnc u ClubLurc ili nc. Suradnja sc odvija prc-
ma unaprijcd posLavljcnom sLrukLurnom modclu koji isLovrcmcno
omoguujc sLabilizaciju i daljnji razvoj posLojcih suradnji, ali i irc-
njc i izgradnju novih, ukljuujui svc vci broj akLcra koji djcluju na
raznolikim poljima Lc kroz razliiLc ormc.
Tako jc u posljcdnjih pcL godina oko plaLormc ClubLurc okupljcno
i povczano prcko 8o organizacija iz razliiLih krajcva HrvaLskc. Kroz
odrccnc kolaboraLivnc ormaLc unuLar programa ClubturcHR do-
sad jc osLvarcno vic od oo programa, unuLar kojih vic od ooo
raznolikih javnih dogaanja koja su sc odvijala u vic od o gradova,
pri cmu su ravnopravno bili ukljucni kako vci gradovi Lako i manjc
srcdinc.
rAaTtctrATtvNo ootuctvANJs
Mrca jc prcma svom modclu odluivanja, koji jc izravno vczan uz
modcl programskc razmjcnc i suradnjc, a zasnovan jc na proccsu za-
jcdnikog donocnja sLraLckih, programskih i nancijskih odluka,
visoko dcccnLralizirana i izuzcLno parLicipaLivna. Formalno Lijclo od-
luivanja jcsL Skuptina koju inc organizacijc lanicc. Budui da jc
lansLvo izgracno na oLvorcnom modclu parLicipacijc i ukljuivanja
koji jc uLcmcljcn na programskom sudjclovanju, svaka organizacija
koja inicira i provodi program posLajc punopravna lanica mrcc, dok
svaka organizacija koja ugoujc program posLajc pridrucna lani-
2 Proces razmjene u ovom kontekstu ukljuuje razliite oblike razmjene, od programa pre-
ko ideja i informacija do znanja i vjetina.
3 Model suradnje i razmjene ostvaruje se unutar temeljnog programa mree ClubtureHR.
Vie na str. 49
32
clubture-knjiga-HR.indd 32 15.11.2007 3:55:07
ca. Svi akLcri koji prcdlau programc (bili oni dio ormalnog lansLva
ili nc) isLovrcmcno i vrcdnuju svc programc. Na Laj sc nain rjcava
sclckcija programa i donosi sc odluka o nanciranju iz zajcdnikog
budcLa. Tako c proi upravo oni programi koji c unuLar ovc mrcc
biLi prcpoznaLi kao druLvcno i kulLurno vani kako iz pcrspckLivc
cjclinc mrcc Lako i iz pcrspckLivc pojcdinih srcdina. SociokulLurni
kapiLal koji nosc, a nc cvcnLualnc csLcLskc vrijcdnosLi kojc pronosc,
Lcmclj su kriLcrija prcma kojima sc odluujc.
Sjcdnicc SkupLinc, kojc sc odvijaju u pravilu dva puLa godinjc,
unkcioniraju kao skupovi unuLar kojih sc opisani modcl odluivanja
provodi. Porcd Loga onc imaju i svoju uobiajcnu ormalnu unkciju,
ali i izuzcLno vanu ulogu u odrcivanju smjcrova djclovanja mrcc.
Onc su prijc svcga orumi koji okupljaju rclcvanLan broj akLcra ncza-
visnog kulLurnog sckLora u HrvaLskoj, na kojima sc raspravlja o po-
jcdinanim i zajcdnikim problcmima i poLrcbama Lc sc ormuliraju
kljuni ciljcvi razvoja sckLora. Upravo Li ciljcvi Lako posLaju odrcdni-
cc na Lcmclju kojih sc dcniraju akLivnosLi i programi kojc ClubLurc
provodi. Tako jc mrca, porcd opisanog oblika izravnc suradnjc, ra-
zvila i drugc akLivnosLi (zagovarakc, obrazovnc, mcdijskc), o ijim
Lcmcljnim razvojnim pravcima odluujc SkupLina, a oblikovanc su
na dva naina: () odrccna organizacija razvija svoj skup akLivnosLi
u odrccnom konLcksLu i prcuzima odgovornosL za njihovu provcd-
bu (na primjcr u lokalnom zagovaranju), (:) akLivnosLi kojc su obli-
kovanc Lako da sluc mrci u cjclini (ili nczavisnoj kulLuri opcniLo)
Lc ih provodc zaposlcnici mrcc u suradnji s njcnim lanicama (kao
Lo su porLal ili asopis).
sxtcA raocaAusxoc oJstovANJA
Nakon prvog Lrogodinjcg razdoblja mrca proirujc svojc sLraLckc
ciljcvc, pa Lako i podruja djclovanja. Osim navcdcnc programskc su-
radnjc u HrvaLskoj radi sc na sLvaranju prcduvjcLa za inLcrnaciona-
lizaciju djclovanja Lc sc krcc i u projckLc kulLurnc suradnjc u rcgiji.
Tako jc pokrcnuLa programska plaLorma pod nazivom Rcgionalna
inicijativa Clubturca, unuLar kojc jc dosad osLvarcno osam surad-
nikih projckaLa koji povczuju organizacijc iz HrvaLskc s organiza-
cijama iz Srbijc, Slovcnijc, Bosnc i Hcrccgovinc i Makcdonijc. U
rcgionalnoj kulLurnoj suradnji sudjclovalo jc organizacija kojc su
u samo nckoliko mjcscci osLvarilc vic od o javnih dogaanja u dc-
scLak razliiLih gradova.
Mrca i oko njc okupljcni akLcri Lakocr uviaju nunosL iniciranja
promjcna na sadrajnoj i proccduralnoj razini u donocnju i provcdbi
nacionalnih i lokalnih javnih poliLika kojc sc doLiu ovog sckLora. To
sc odnosi, oiLo, na kulLurnc poliLikc, ali i na drugc javnc poliLikc
kojc vic ili manjc izravno uLjcu na sLabilnosL, rasL i razvoj ncza-
33
clubture-knjiga-HR.indd 33 15.11.2007 3:55:07
visnc kulLurc. Prijc svcga Lo su urbanc poliLikc, poliLikc upravljanja
prosLorom Lc poliLikc za mladc. Kroz program Kultura Aktiva orga-
nizacijc iz razliiLih vcih i manjih srcdina sLcklc su osnovna znanja
o kulLurnim poliLikama, lobiranju, zagovaranju i pracnju javnih po-
liLika. IsLovrcmcno su pokrcnulc zagovarakc proccsc u svojim src-
dinama Lc su posLiglc odrccnc konkrcLnc rczulLaLc i sLcklc znaajna
iskusLva koja su nasLavilc razmjcnjivaLi kroz mrcu.
ClubLurc jc Lakocr, kako bi odgovorio na ncdovoljnu i nckvali-
LcLnu mcdijsku prisuLnosL nczavisnc kulLurnc produkcijc u mcdiji-
ma, pokrcnuo i porLal Kulturpunkt.hr Lc asopis oq, mcgazin za
hakiranjc stvarnosti. PorLal Lako, osim Lo prijc svcga promovira i
prczcnLira nczavisnu kulLurnu sccnu, praLi i uz nju vczanc graanskc
inicijaLivc, usmjcrcnc prcma irim druLvcnim piLanjima. Porcd ovog
okusa, porLal razvija i insLrumcnLc za analiLiki i kriLiki prisLup Lc-
mama iz podruja kulLurc opcniLo. asopis praLio jc suvrcmc-
nu nczavisnu kulLurnu produkciju (primarno onu koja jc usmjcrcna
na iri druLvcni angaman) u HrvaLskoj, dovodci jc u konLcksL sa
srodnim Lcndcncijama u inozcmsLvu, osobiLo u rcgiji, isLovrcmcno
praLci ira druLvcna i civilna piLanja.
Od svojih pocLaka mrca jc uviala i vanosL organizacijskog ra-
zvoja, odnosno izgradnjc spccinih znanja, sposobnosLi i vjcLina,
Lako da jc komponcnLa Lranscra znanja i iskusLva u ncormalnom
obliku kroz niz suradnikih programa oduvijck bila vana. McuLim,
uvidom u sLanjc kapaciLcLa organizacija Lc u prcdnosLi i opasnosLi
kojc donosc novc okolnosLi, ClubLurc sc usmjcrujc prcma jasno
sLrukLuriranom, projckLno dcniranom i pomno planiranom obra-
zovnom programu Lc akumulaciji i dugoronom Lranscru znanja
unuLar sckLora. Tako jc dobar dio organizacija osposobljcn za sLra-
Lcko planiranjc vlasLiLog organizacijskog i programskog razvoja Lc
jc sLckao i druga vana znanja rclcvanLna za ncproLni kulLurni mc-
nadmcnL, Lo jc biLno doprinijclo jaanju njihovc sLabilnosLi i dalj-
njcm razvoju kako pojcdinih organizacija Lako i sccnc u cjclini.
34
clubture-knjiga-HR.indd 34 15.11.2007 3:55:07
35
clubture-knjiga-HR.indd 35 15.11.2007 3:55:07
clubture-knjiga-HR.indd 36 15.11.2007 3:55:07
ClubLurc od samih pocLaka praLi i rcagira na druLvcni i kulLurni
konLcksL, pa ga Lako korigira i usposLavlja novc smjcrnicc razvoja Lc
inicira novc programc i akLivnosLi. U prvih pcL godina ClubLurc jc
proao kroz Lri razvojnc azc: InicijaLiva i ircnjc vcza, 1aanjc vidlji-
vosLi i uLjccaja Lc ircnjc djclaLnosLi/aza Lranzicijc.

ravA rAzA aAzvoJA
iNici+t1ivt i sircN+c vczt (:oo.:oo.)
Krajcm prolog sLoljca i pocLkom :ooo. hrvaLska kulLurna sccna
prvcnsLvcno jc bila obiljccna Lromom i Lradicionalnom produkci-
jom unuLar kulLurnih insLiLucija, ali i ncprcpoznavanjcm novih, ino-
vaLivnih, nczavisnih kulLurnih i umjcLnikih praksi, kako od sLranc
Lzv. ocijclnc kulLurc i insLiLucija kulLurnc poliLikc Lako i od sLranc
mcdija i javnosLi. Ujcdno, ovo razdobljc karakLcrizira i ncposLojanjc
bilo kakvih sLabilnih i odrivih praksi povczivanja, suradnjc i umrc-
avanja. Kao odgovor na Ladanju gcncralnu siLuaciju Multimcdi-
jalni institut [MIa] :oo. inicirao jc proccs izgradnjc programskc
plaLormc nczavisnih kulLurnih organizacija, inicijaLiva i ncproLnih
klubova koji jc rczulLirao kasnijim osnivanjcm mrcc ClubLurc.
Organizacijc kojc sLojc iza zagrcbakih klubova (Mama, Mova-
ra, ATTACK! i KSET), okupljcnc u Inicijalni tim, u Lri puLovanja po
emina vini
CLUBTURE VREMEPLOV
37
clubture-knjiga-HR.indd 37 15.11.2007 3:55:09
Hrvatskoj komuniciralc su s o-ak uglavnom vcih i sLabilnih or-
ganizacija iz drugih gradova, s ciljcm usposLavljanja mrcc klubova
koji bi mcusobno razmjcnjivali kulLurnc sadrajc. McuLim, vrlo sc
brzo usLanovilo da bi ograniavanjc na klubovc znaajno smanjilo
programskc i drugc poLcncijalc mrcc, budui da ova sccna raspolac
s vrlo oskudnim prosLornim rcsursima. Tako jc na samom pocLku
ClubLurc dcniran kao programska plaLorma koja povczujc ncza-
visnc klubovc i inicijaLivc/organizacijc kojc im graviLiraju, da bi sc
uskoro proirila na programsko djclovanjc ircg kruga organizacija.
Proccs jc u cjclini vocn odozdo, na nain da jc okupljcn prvi
krug sLabilnijih organizacija (njih iz cijclc HrvaLskc) kojc su krc-
iralc, a kasnijc i implcmcnLiralc inicijalni krug suradnikih progra-
ma. Onc su zajcdniki dcniralc i kljunc ciljcvc, akLivnosLi Lc mo-
dcl suradnjc i odluivanja. Na Lcmclju prcdlocnog akcijskog plana
usposLavljcno jc Lrogodinjc parLncrsLvo s Institutom Otvorcno
drutvo Hrvatska Lc su prvi suradniki projckLi zapocli u vcljai
:oo:. Tri mjcscca kasnijc (svibanj :oo:.) odrana jc i prva ormalna
sjcdnica Skuptinc mrcc Lc jc osnovan pravni subjckL pod nazivom
Savcz udruga Klubtura.
S obzirom da jc inicijaLiva krcnula iz Zagrcba, vclika vcina prvih
projckaLa bila jc posLavljcna Lako da su im zagrcbakc organizaci-
jc bilc nosiLcljicc. Kako bi sc Lo akLivnijc ukljuili i drugi gradovi,
prcd kraj godinc u Rijcci jc organiziran Tjcdan Clubturc

. Odran jc
i dvodncvni skup na kojcm sc okupilo prcko o akLcra, mcu kojima
su bilc i novc, doLad ncukljucnc, organizacijc. Krcirano jc nckoliko
novih projckaLa, cvaluiran jc i djclomino adapLiran modcl suradnjc
i razmjcnc Lc su dcLckLirani kljuni problcmi sccnc u cjclini. Na Lcmc-
lju Loga dcnirani su i drugi ciljcvi umrcavanja (jaanjc vidljivosLi,
orijcnLacija prcma uLjccaju na kulLurnc poliLikc, izgradnja kapaciLcLa
organizacija). Nakon uspjcnc rcalizacijc prvc programskc godinc,
od svibnja :oo. poinjc sc primjcnjivaLi uLvrcni modcl i proccdu-
ra krciranja suradnikih programa, odluivanja o njihovoj rcalizaciji
Lc implcmcnLacija. Paralclno sc radi i na inormiranju i moLiviranju
drugih organizacija da sc prikljuc plaLormi.

oaucA rAzA aAzvoJA
+tctN+c vibi+ivos1i i u1+cct+t (:oo.:oo.)
Tijckom :oo. mrca ClubLurc poinjc zauzimaLi vanu ulogu kao
akLcr iji jc cilj osiguraLi boljc prcpoznavanjc spccinih kvaliLcLa
1 Slian dogaaj organiziran je i nekoliko mjeseci kasnije u Splitu (sijeanj, 2003.). Kroz
Tjedan Clubture prezentirani su raznoliki programi organizacija iz nekoliko hrvatskih gra-
dova te temeljna ideja mree. Pored toga, ti su dogaaji znaajno doprinijeli prepoznava-
nju pojedinih prostora klubova (Klub Spirit u Rijeci i Klub Koalicije udruga mladih Kocka
u Splitu) te vanosti nezavisne kulture u lokalnom kultunom razvoju.
38
clubture-knjiga-HR.indd 38 15.11.2007 3:55:09
ovc sccnc i njczinu inLcnzivniju prisuLnosL u javnosLi, Lc jc krajcm
Lc godinc krcirano i piloL-izdanjc buducg magazina. No, najisLa-
knuLiji dogaaj koji jc obiljcio pocLak ovc razvojnc azc bila jc
izloba Clubture:Podaci (producirana u parLncrsLvu sa to, kako i za
koga WHW, Platformom .8 i MulLimcdijalnim insLiLuLom kao
dio projckLa Zagrcb Kulturni Kapital Evropc ooo
:
), u sklopu kojc
su prczcnLirani rczulLaLi dvogodinjcg djclovanja mrcc. Izloba jc
privukla panju javnosLi diskusijom o marginalizaciji nczavisnc kul-
Lurc i promociji njczinih posLignua. Odrana jc u vcljai :oo. u Ga-
lcriji Nova u Zagrcbu, a bila jc popracna i konccrLnim programom
u klubu Movara pod nazivom Clubture:Zabava.
Izravnim akLivnim ukljuivanjcm u rad plaLormc POIICY_FO-
RUM

, koja jc :oo. pokrcnuLa na inicijaLivu MulLimcdijalnog insLi-


LuLa, mrca ClubLurc prcuzima i vanu ulogu u jaanju uLjccaja ovc
sccnc u dcniranju nacionalnih i lokalnih kulLurnih poliLika. 1cdna
od najvanijih akcija provcdcna jc u oujku :oo., nakon Lo jc Mini-
starstvo kulturc RH zapoclo proccs promjcnc Zakona o kulturnim
vijcima, i Lo na vrlo ncprimjcrcn i ncLransparcnLan nain, s namjc-
rom da ukinc ncka od posLojcih vijca Lc da umanji njihovu ulogu u
odluivanju o javnom nanciranju u kulLuri. Namjcra jc bila donijcLi
novi zakon bcz ikakvc javnc raspravc i kroz hiLnu saborsku procc-
duru. Mrca ClubLurc rcagirala jc izuzcLno brzo (u : saLa) Lc jc oko
POIICY_FORUMA ormirana civilna inicijaLiva. U Zagrcbu sc okupi-
lo vic od o prcdsLavnika organizacija iz cijclc HrvaLskc. InicijaLiva
jc zapocla javnu raspravu i LcmaLiziranjc planiranih promjcna. Na
koncu jc uspjcla sprijciLi ukidanjc vijca kojc jc bilo odgovorno za
2 Zagreb Kulturni kapital Evrope 3000 je platforma za suradnju, nastala kao zajedniki
projekt Centra za dramsku umjetnost, Multimedijalnog instituta, Platforme 9,81 i to,
kako i za koga WHW, kojima se kasnije pridruuju BLOK, Kontejner, Bacai sjenki i Co-
mmunity Art. Projekt je pokrenut zajedno s njemakim partnerom projekt relations, a uz
financijsku potporu Kulturstiftung des Bundes te Kontakt Arts and Civil Society Program
of Erste Bank Group in Central Europe. Kulturni je kapital razvijao suradnje kako meu
nositeljima tako i s lokalnim i internacionalnim inicijativama koje tematiziraju promjene
drutvenih uvjeta kulturne proizvodnje, unapreuju strukturni poloaj nezavisne kulture i
preispituju dominantne reime reprezentiranja kulture. Programske aktivnosti Kulturnog
kapitala obuhvaale su konferencije, umjetnike festivale, izlobe, radionice, predavanja,
predstavljanja, publikacije, medijske produkcije i dr. Vaan dio projekta bile su aktivnosti
u polju kulturnih politika, usmjerene na reforme institucionalnog okvira nezavisne kultu-
re poveanje njene vidljivosti i jaanje njenih resursa.
3 POLICY_FORUM je platforma koja okuplja istaknute organizacije i pojedince koji djeluju
na podruju nezavisne kulture i/ili su zainteresirani za kreiranje novih razvojnih modela
kulturnih politika. Radi se o neformalnoj, dinaminoj, plutajuoj platformi. Ona djeluje
kao grupa koja se povremeno okuplja kako bi pratila javne politike koje se odnose na
razvoj nezavisne kulture na nacionalnoj i lokalnoj razini te koja zagovara promjene u re-
levantnom institucionalnom okviru, kako u praksama provedbe tako i u legislativi. Grupa
okupljena oko POLICY_FORUMA promjenjiva je u svojem broju i strukturi s obzirom
na trenutne teme kojima se bavi te se tako vee i uz razliite subjekte (mrea Clubture,
suradnika platforma Zagreb Kulturni kapital Evrope 3000, inicijativa Pravo na Grad,
pojedine organizacije itd.), odnosno pluta izmeu njih.
39
clubture-knjiga-HR.indd 39 15.11.2007 3:55:09
novc oblikc kulLurnc produkcijc. Timc jc nczavisna kulLurna sccna u
HrvaLskoj prvi puL pokazala da jc dovoljno jaka i dovoljno povczana
da bi mogla uLjccaLi na rclcvanLan insLiLucionalni okvir svojcg polja
djclovanja, ali i na insLiLucionalni okvir ukupnc kulLurnc produkci-
jc.
1cdan od najvanijih rczulLaLa i dugoronih cckaLa prcdsLavlja
dokumcnL kojcg jc POIICY_FORUM prcdloio MinisLarsLvu kulLurc,
a koji dcnira podrujc djclovanja i glavnc kriLcrijc vrcdnovanja za
Vijcc za novc mcdijskc kulturc, odgovorno za novc kulLurnc or-
mc. DokumcnL jc najprijc dan na razmaLranjc Vijcu, kojc jc prihva-
Lilo prijcdlogc Lc kojc jc dokumcnL proslijcdilo Nacionalnom vijcu
za kulturu, kojc sc Lakocr sloilo. Rcpcrkusijc su bilc odmah vidlji-
vc. Naimc, prvi idui Poziv za prcdlaganjc programa javnih poLrcba
u kulLuri od Lada korisLi novc prijavnc obrascc, a obrazac za projckLc
koji sc prijavljuju Vijcu za novc mcdijskc kulLurc oblikovan jc prcma
kriLcrijima izlocnima u dokumcnLu.
TascA rAzA aAzvoJA
sircN+c b+cit1Nos1i/rtzt 1rtNzici+c (:oo.:oo,.)
Kljuna pokrcLaka idcja oko kojc jc oormljcn ClubLurc bila jc jaa-
njc organizacija (i nczavisnog kulLurnog sckLora u cjclini) kroz razvoj
modcla koji c sLimuliraLi inLcnzivnu programsku i projckLnu surad-
nju i razmjcnu izmcu lanica mrcc, kao i s drugima koji su zainLc-
rcsirani za razmjcnu raznolikih sadraja. Kroz Lrogodinju provcdbu
Lako ambicioznog i zahLjcvnog modcla umrcavanja na nckoliko su
razina uocni ncdosLaci i problcmi koji s jcdnc sLranc proizlazc iz
sLanja kapaciLcLa organizacija i koji su, s drugc sLranc, uzrokovani
okolnosLima.
Prijc svcga, ogroman poLcncijal i raznolikosL kulLurnc produkcijc
na nczavisnoj sccni u HrvaLskoj posLali su cvidcnLni. McuLim, kako
bi Laj poLcncijal moglc upoLrijcbiLi na nain da razviju uspjcniju,
raznolikiju i kvaliLcLniju kulLurnu produkciju, organizacijama civil-
nog druLva kojc djcluju na ovom podruju, a kojc su dobrim dijc-
lom okupljcnc oko mrcc ClubLurc, posLalo jc jasno da moraju iznai
novc nainc i ormc pomou kojih c sc nosiLi s nckoliko kljunih
problcma.
Nckc su sc prcLposLavkc kroz praksu programskc razmjcnc poka-
zalc pogrcnima. Prva jc prcLposLavka bila da c vci broj i kvaliLcLa
sadraja, zajcdno s osiguravanjcm vcc javnc vidljivosLi i prolacijc
akLivnosLi, vodiLi do sLabilizacijc i jaanja kapaciLcLa organizacija.
No, ono Lo sc sLvarno dogodilo jcsL Lo da jc samo Lamo gdjc su Lc ak-
LivnosLi bilc pracnc nckom vrsLom izgradnjc kapaciLcLa programski
i projckLni sadraj proizvco sincrgijskc uinkc i dovco do znaajnog
razvoja pojcdinih organizacija. Naimc, usLanovljcno jc da kapaciLc-
40
clubture-knjiga-HR.indd 40 15.11.2007 3:55:09
Li organizacija nisu dovoljno razvijcni, i Lo u mjcri u kojoj sc on nc
moc znaajnijc promijcniLi samo pojaanim programskim djclova-
njcm. Dapac, pokazalo sc da Lo ima i izravnc ncpovoljnc uinkc na
Lip i kvaliLcLu programa koji sc kroz mrcu dijcli. Izmcu osLalog,
slabijc razvijcnc organizacijc nisu, zbog ncdosLaLnih rcsursa (ljud-
skih, prosLornih, nancijskih), u mogunosLi akLivnijc sc ukljuiLi
u programsku razmjcnu Lc sc posLojci modcl pokazao za njih prc-
zahLjcvnim. S drugc sLranc, ncki produkcijski zahLjcvniji programi,
koji su uglavnom organizirani u Zagrcbu, nc mogu sc podijcliLi s
drugim gradovima u HrvaLskoj. Osim spomcnuLih rcsursnih ncdo-
sLaLaka, kao kljuan problcm pokazao sc i ncdosLaLak publikc u dru-
gim gradovima. Tako sc pojavljujc jasno izracna poLrcba uglavnom
vcih i sLabilnijih organizacija da svojc programc dijclc izvan granica
HrvaLskc. Porcd navcdcnog, primjcujc sc i ncdosLaLno kraLkorono
i dugorono planiranjc Lc odsusLvo sLraLckog planiranja organizacij-
skog i programskog razvoja.
Nadaljc, prcLposLavljalo sc da c organizacijc, zahvaljujui samoj
injcnici ckspanzijc i vcc vidljivosLi programskih akLivnosLi, imaLi
i vci uLjccaj na rclcvanLna javna (lokalna i nacionalna) Lijcla odlui-
vanja Lc da c Lako biLi lakc uLjccaLi na unaprccnjc vlasLiLog okvira
djclovanja. Ni Lo sc nijc dogodilo auLomaLski. PosLignuLa javna vidlji-
vosL (ponajprijc u lokalnim zajcdnicama) pruila jc samo vic ili ma-
njc solidnu pozadinu koja organizacijama Lck omoguujc da pokrcnu
zagovarakc akLivnosLi kako bi unaprijcdilc svoj (primarni) lokalni
insLiLucionalni okvir. No, njihova sposobnosL arLikulacijc kljunih
problcma i poLrcba u okviru diskursa razvijcnog oko javnih poliLika,
kao i zagovaraka snaga, pokazalc su sc slabima i ncrazvijcnima.
S drugc sLranc, mnogc okolnosLi sprcavaju bri razvoj civilnog
sckLora u kulLuri. Colcm, sLabilan i incrLan javni kulLurni sckLor,
daklc javnc kulLurnc usLanovc, nijc proao nikakvu Lransormaciju,
niLi su uvcdcnc promjcnc u kulLurnim poliLikama kojc bi ukupni kul-
Lurni susLav uinilc dinaminijim. NcadckvaLan insLiLucionalni okvir
(dravna i lokalna uprava, kulLurna lcgislaLiva, nancijska i skalna
ogranicnja) sprcava nczavisnc organizacijc u kulLuri da za svojc
akLivnosLi osiguraju odgovarajuc insLiLucionalnc mchanizmc prac-
nja, nancijskc poLporc i cvaluacijc.
Nakon Lri godinc pcrmancnLnc programskc akLivnosLi i odrcc-
nih nasLojanja koja sc Liu vidljivosLi i kulLurnih poliLika, kako bi od-
govorila na dcLckLiranc problcmc i poLrcbc, mrca jc pocLkom :oo.
uvcla odrccnc promjcnc u doLadanjc akLivnosLi (djclomina modi-
kacija modcla programskc razmjcnc na nain da sc poLic sudjclo-
vanjc organizacija slabijc razvijcnih kapaciLcLa) Lc jc zapocla proccs
svojc Lranzicijc i u nckoliko jc smjcrova proirila opscg djclovanja.
U cilju jaanja javnc vidljivosLi, ucsLalijc i kvaliLcLnijc mcdijskc
prisuLnosLi kako programa nczavisnc sccnc Lako i vrijcdnosLi kojc
41
clubture-knjiga-HR.indd 41 15.11.2007 3:55:09
zasLupa, Lc spccinog sociokulLurnog konLcksLa kojcg La sccna pro-
izvodi, ClubLurc jc pokrcnuo mjcscni asopis Lc porLal Kultur-
punkt.hr. Kako bi odgovorili na poLrcbu dijcljcnja kulLurnih progra-
ma izvan granica HrvaLskc, odabrana jc sLraLcgija inLcrnacionalizaci-
jc, odnosno rcgionalnog ircnja programskc razmjcnc.
S obzirom na insLiLucionalni okvir koji ncma razvijcnc clcmcnLc
poLicanja razvoja nczavisnog kulLurnog sckLora, odabir sLraLcgijc
javnog angamana i promjcnc javnog prosLora bio jc goLovo nuna
odluka. Ona sc odnosi na pracnjc provcdbc kulLurnih poliLika na
nacionalnoj razini Lc zagovaranjc odrccnih dugoronih promjcna,
ali i mjcra manjcg zamaha kojc su vanc za poLicanjc razvoja ili sLa-
bilizaciju organizacija nczavisnc kulLurc. Tako jc okus programa
Kultura Aktiva bio na lokalnim kulLurnim poliLikama, odnosno na
izgradnji kapaciLcLa pojcdinih organizacija, krciranju inicijaLiva, ak-
LivnosLima zagovaranja promjcna u lokalnim kulLurnim poliLikama
i sudjclovanju nczavisnog kulLurnog sckLora u njihovom krciranju i
provcdbi. Paralclno s Lim, ClubLurc sc kao mrca, koja okuplja vclik
broj organizacija kojc djcluju na podruju kulLurc mladih, akLivno
ukljuujc u proccsc dcniranja i pracnja provcdbc nacionalnc poli-
Likc za mladc, i Lo sudjclujui u radu Savjcta za mladc Vladc Rcpu-
blikc Hrvatskc Lc kao lanica Mrcc mladih Hrvatskc.
OrijcnLacija na izgradnju kapaciLcLa i cdukaciju u sckLoru praLi
nc samo novi razvojni ciklus samc mrcc vc i odrccnc promjcnc
kojc sc mogu prcpoznaLi na sccni u cjclini. Vcina organizacija pro-
la jc inicijalnu azu unuLar kojc su bilc prvcnsLvcno okrcnuLc scbi
i proizvodnji vlasLiLog idcnLiLcLa i prcpoznaLljivosLi, a zaLim i azu
orijcnLacijc na suradnju i ircnjc polja djclovanja, nakon kojc dolazi
do svojcvrsnc krizc. Takvc promjcnc u unuLarnjim dinamikama, kao
i novi odnosi u kulLuri, Lrcndovi u razvoju gradova i drugi clcmcn-
Li koji proizlazc iz okolinc, namcLnuli su zahLjcv za organizacijskim
promjcnama (u mcnadmcnLu, komunikacijskim modclima, nanci-
ranju iLd.), kojc jc bcz dodaLnog obrazovanja, razvoja novih znanja
i vjcLina, ncmoguc osLvariLi. Organizacije su same shvatile kako je
insistiranje na vlastitim temeljnim aktivnostima i unapreivanje njihove
izvrsnosti najbolja garancija njihova opstanka i visoko kvalitetnog dje-
lovanja te prepoznatosti u iroj zajednici

. Upravo na Lcmclju Lih spo-


znaja mrca ClubLurc jc u suradnji s pojcdinim sLrunjacima krcnula
razvijaLi i provodiLi cdukacijskc programc Lc jc Lako :oo. zapocL
program Edukacija za stratcki kulturni mcnadmcnt.
Osim jaanja organizacijsko-mcnadcrskih kapaciLcLa pojcdinih
organizacija u mrci, u cdukacijskom su programu sudjclovalc i djc-
laLnicc mrcc. Zahvaljujui Lomc, uz sudjclovanjc lanica, krciran jc
4 Dragievi-ei, Milena i Dragojevi, Sanjin (2005.) Arts management in turbulent times:
Adaptable Quality Management. Amsterdam: European Cultural Foundation, Boekman
Foundation. Str. 17 18
42
clubture-knjiga-HR.indd 42 15.11.2007 3:55:09
i Lrogodinji sLraLcki plan razvoja. U Lranzicijskoj azi ojaana jc i
organizacijska sLrukLura mrcc: vc zaposlcni sLckli su nova znanja i
vjcLinc, na odrccnim projckLima i poslovima vczanima uz koordi-
naciju i adminisLraciju mrcc angairani su novi ljudi Lc jc proircn
krug suradnika. Takocr su unaprijccna pravila i proccdurc Lc su
i dokumcnLirani. Divcrzikaciju programskih akLivnosLi praLila jc i
divcrzikacija nancijskih rcsursa, odnosno osigurana su srcdsLva
razliiLih domaih i inozcmnih donaLora.
rsasrsxTtvs
xubt bti+c
U suradnji s vanjskim sLrunjacima mrca ClubLurc jc u :oo6. provc-
la i isLraivanjc nczavisnog kulLurnog sckLora organizacija kojc su
parLicipiralc u mrci. Osim prcciznijcg uvida u organizacijskc i pro-
gramskc rcsursc Lc kapaciLcLc za suradnju organizacija, isLraivanjc
jc dalo zakljukc i prcporukc usmjcrcnc znansLvcno-isLraivakoj
zajcdnici, insLiLucijama kojc krciraju i provodc kulLurnc poliLikc, ali
i samim organizacijama. Upravo su Lc prcporukc jcdan od biLnijih
clcmcnaLa na Lcmclju kojih sc odrcuju kljuni smjcrovi djclovanja
ClubLurca u iducm razdoblju kako u smislu krciranja i provcdbi
vlasLiLih akLivnosLi Lako i zagovaranja provcdbc onih kojc su u domc-
ni drugih subjckaLa. Porcd Loga, u sLalnoj komunikaciji s organizaci-
jama nczavisnc kulLurc, u rcdovnom pracnju ovc (ali i irc) kulLurnc
produkcijc, Lc u sLalnom pracnju kulLurnih (i drugih javnih) poliLika
Lc rclcvanLnih dogaanja na mcunarodnoj sccni, uLvrcnc su poLrc-
bc Lc sLraLcki pravci daljnjcg djclovanja.
S jcdnc sLranc Lo su oni ciljcvi koji sc odnosc na razvoj sckLora,
a usmjcrcni su na daljnjc jaanjc kapaciLcLa organizacija nczavisnc
kulLurc (programskih, zagovarakih, organizacijskih, mcnadcrskih
i poscbno kapaciLcLa za suradnju) Lc na jaanjc javnc vidljivosLi sck-
Lora i posLizanjc boljc pozicijc unuLar ukupnog kulLurnog polja (ali
i irc zajcdnicc). Njima kompaLibilni jcsu ciljcvi koji sc odnosc na
programski i organizacijski razvoj samc mrcc, usmjcrcni na njczino
ircnjc i unaprccnjc unuLar organizacijskih oblika, sLabilizaciju i ra-
zvoj programa, jaanjc i sLabilizaciju rcsursa (ljudskih, nancijskih,
prosLornih, Lchnolokih i komunikacijsko-inormacijskih) Lc na ra-
zvoj mcunarodnih i inLcrsckLorskih parLncrsLava i suradnji. Tako
c sc u iducm Lrogodinjcm razdoblju radiLi na sLabilizaciji i una-
prcivanju Lriju kljunih programa

Lc na krciranju i razvoju novih


6
.
Takocr c sc nasLojaLi, kroz suradnju s rclcvanLnim insLiLucijama i
sLrunjacima, provodiLi daljnja isLraivanja i prikupljanjc podaLaka o
5 ClubtureHR, Regionalna inicijativa Clubturea i portal Kulturpunkt.hr.
6 Primarno se to odnosi na edukacijske programe te programe meunarodne suradnje kroz
partnerstva s organizacijama iz Europske Unije.
43
clubture-knjiga-HR.indd 43 15.11.2007 3:55:09
nczavisnom kulLurnom sckLoru.
McuLim, sLvarnu sLabilizaciju, dugoronu odrivosL i unaprcc-
njc programskc i organizacijskc izvrsnosLi Lc Lako i mcunarodnc
konkurcnLnosLi nijc moguc osLvariLi bcz biLnih inLcrvcncija kako
u ukupnom (nacionalnom) kulLurnom modclu Lako i u provocnju
lokalnih kulLurnih (a i drugih, vczanih) javnih poliLika. PosLojci
kulLurni modcl, koji jc prvcnsLvcno usmjcrcn na poLrcbc javnih kul-
Lurnih usLanova, nc prcdvia insLrumcnLc pomou kojih bi sc ncin-
sLiLucionalna kulLurna produkcija dovcla u ravnopravniju poziciju.
KraLkorono (jcdnogodinjc) nanciranjc pojcdinih projckaLa, kako
na nacionalnoj Lako i na lokalnoj razini, jcdini jc insLrumcnL kulLur-
nih poliLika koji sc odnosi na ovaj sckLor. Bilo koji drugi oblici nan-
ciranja (npr. poLporc za organizacijski razvoj), ili drugi poLicajni in-
sLrumcnLi (npr. lcgislaLivni ili poliLika dodjcljivanja prosLora), osLaju
poLpuno zaLvorcni za nczavisnu produkciju. IsLovrcmcno, nc posLojc
nikakvc mjcrc za poLicanjc suradnjc izmcu javnog i civilnog sckLo-
ra, Lc oni Lako uglavnom osLaju bcz mcusobnog doLicaja i uLjccaja.
Na Laj nain nc samo da sc nc poLic daljnji razvoj nczavisnc kulLurc,
ncgo ovakav modcl nc djclujc poLicajno na razvoj javnog kulLurnog
sckLora, pa ak i ugroava njczin opsLanak.
S obzirom na Lo da jc za znaajniju modikaciju posLojccg modc-
la poLrcbna iroka druLvcna i poliLika rasprava, Lc s obzirom na Lo
da jc Laj proccs iznimno zahLjcvan i dugoLrajan, poLrcbno jc osigu-
raLi dodaLnc insLrumcnLc koji c omoguiLi sLabilan rasL nczavisnog
kulLurnog sckLora, odnosno koji c na insLiLucionalnoj razini na
dugoroan, kvaliLcLan i odriv nain odgovoriLi na poLrcbc civilnog
sckLora. To sc, na lokalnoj razini, prijc svcga odnosi na osiguravanjc
adckvaLnc prosLornc inrasLrukLurc, Lc na usposLavljanjc inLcrsck-
Lorskih parLncrsLava (parLncrsLva izmcu insLiLucija vlasLi i organi-
zacija civilnog druLva) i adckvaLnog insLiLucionalnog/organizacij-
skog oblika za upravljanjc Lim prosLorima.
Na nacionalnoj jc razini poLrcbno osnovaLi zascbnu insLiLuciju
koja c pcrmancnLno praLiLi razvoj civilnog sckLora u kulLuri Lc krci-
raLi razvojnc sLraLcgijc susLavnog poLicanja njcgova daljnjcg razvoja
u scgmcnLima u kojima za Laj sckLor u posLojccm kulLurnom modc-
lu nc posLojc rclcvanLni insLrumcnLi kulLurnih poliLika. InicijaLiva za
osnivanjc zakladc, ija jc svrha poLicanjc razvoja civilnog kulLurnog
sckLora u Rcpublici HrvaLskoj, snacnjcm produkcijskih i organiza-
cijskih kapaciLcLa, usposLavljanjcm poLrcbnc inrasLrukLurc, podi-
zanjcm razinc procsionalnog djclovanja cdukacijom, poLicanjcm
inLcrsckLorskih parLncrsLava i novih modcla suradnji na nacionalnoj
i rcgionalnoj razini, Lc poboljanjcm uvjcLa za inLcnzivnijc ukljuc-
njc u curopsku kulLurnu suradnju, svakako jc adckvaLan odgovor na
opisanu siLuaciju.
Porcd rcdovnih programskih akLivnosLi, u iducm c razdoblju
44
clubture-knjiga-HR.indd 44 15.11.2007 3:55:09
kljuna odrcdnica djclovanja ClubLurca kao nacionalnc plaLormc
civilnih organizacija u kulLuri biLi zagovaranjc upravo Lakvih rjcc-
nja, kako na nacionalnoj Lako i na lokalnim razinama.

45
clubture-knjiga-HR.indd 45 15.11.2007 3:55:09
clubture-knjiga-HR.indd 46 15.11.2007 3:55:09
CLUBTURE PROGRAMI
clubturehr
kultura aktiva
edukacijaizgradnja kapaciteta
civilnog kulturnog sektora
04megazin za hakiranje stvarnosti
portal kulturpunkt.hr
http://www.kulturpunkt.hr
regionalna inicijativa clubturea
47
clubture-knjiga-HR.indd 47 15.11.2007 3:55:11
barbat
baka
beli manastir
belie
bjelovar
buje
buzet
cres
akovec
iii
delnice
donnji lapac
drni
dubrovnik
glina
gronjan
gvozd
hrvatska kostajnica
iii
ivani grad
jelsa
karlovac
kistanje
knin
koprivnica
krapina
krievci
krk
kumrovec
kutina
labin
lepoglava
lindar
lubenice
makarska
mali loinj
marine
novi vinodolski
njivice
omialj
opatija
osijek
pazin
petrinja
popovaa
pore
poega
pregrada
pula
punat
rijeka
sisak
slavonski brod
split
ibenik
topusko
valpovo
varadin
velika gorica
veliki tabor
vinkovci
vis
vrbnik
vukovar
zabok
zadar
zagreb
upanja
clubture-knjiga-HR.indd 48 15.11.2007 3:55:11
Program ClubturcHR, zbog kojcg i oko kojcg jc i izgracna mrca
ClubLurc, pokrcnuL jc :oo:. godinc. Ovaj osnovni program mrcc Lc-
mclji sc na izravnoj suradnji pojcdinih akLcra (organizacija civilnog
druLva, ncormalnih inicijaLiva i umjcLnikih organizacija) koji mc-
usobno dijclc kulLurnc i umjcLnikc sadrajc i/ili zajcdniki krci-
raju projckLc i programc. Mrca unkcionira na Lcmclju peer-to-peer
principa, Lo znai da organizacijc planiraju i provodc programskc
akLivnosLi u izravnoj suradnji s drugim organizacijama, bcz obzira
na Lo jcsu li onc lanicc mrcc ili nc. Zahvaljujui ovom programu,
plaLorma ClubLurc krcira dinamiku sccnc i jaa njcnu unuLarnju po-
vczanosL i kohcrcnciju.
Ovaj program ukljuujc najrazliiLijc oblikc: pcrormansc, audio
i vidco insLalacijc, kazalinc i plcsnc prcdsLavc, lmskc projckci-
jc, prcdavanja, izlobc, radionicc iLd. Na Laj sc nain iroj javnosLi
prcdsLavljaju raznovrsni oblici urbanc i suvrcmcnc kulLurc i umjcL-
nosLi, kulLurc mladih, akLivisLiki i socijalno angairani programi
iLd.
Klju dosad vc pcLogodinjc uspjcnosLi ovog programa jcsL u
njcgovom modclu koji osigurava gcnuinu suradnju vccg broja akLc-
ra i raznolikosL sadraja. Radi sc o spccinom, inovaLivnom i unu-
Lar plaLormc razvijcnom modclu koji sc Lijckom godina modicirao
prcma poLrcbama u sckLoru. Dcniraju ga osnovna Lipa suradnjc:
() programska razmjcna sadraj sc scli u najmanjc Lri grada, Lako
sc npr. prcdsLava rcalizira u Zagrcbu, Rijcci i Osijcku, a u provcdbi
porcd organizacijc nosiLcljicc projckLa sudjcluju i organizacijc iz gra-
dova/mjcsLa u koja sc sadraj scli (Lzv. host-parLncri), (:) partncrska
suradnja dvijc ili vic organizacija zajcdniki osmiljavaju konccpL
i sadraj Lc zajcdniki rcaliziraju projckL u jcdnom ili vic gradova/
mjcsLa, () razmjcnc dijcla fcstivala ili () razmjcnc dijcla projck-
ta pojcdini inozcmni sadraji programa csLivala/projckLa sclc sc iz
maLinog grada rcalizacijc csLivala/projckLa Lc gosLuju u jcdnom ili
vic drugih hrvaLskih gradova/mjcsLa.
IzuzcLno jc vano dugorono planiranjc i zajcdniko prijavljivanjc
na dosLupnc ondovc, kao i modcl zajcdnikog odluivanja. O Lomc
koji c sc programi i u kojcm iznosu nanciraLi iz osiguranih srcdsLa-
va nc odluujc nikakvo vijcc ili komisija, vc sc o programima odlu-
ujc kroz LransparcnLan i maLcmaLiki prccizan susLav ocjcnjivanja/
bodovanja u kojcm pravo i obvczu sudjclovanja imaju svi prcdlaga-
Lclji projckaLa, kao i svc drugc organizacijc lanicc. Zajcdniko odlu-
ivanjc, izbor i provcdba projckaLa slijcdc polugodinju ili godinju
dinamiku (ovisno o koliini dosLupnih srcdsLava).
dea vidovi & emina vini
clubturehr
clubture-knjiga-HR.indd 49 15.11.2007 3:55:13
U prvih pcL godina zajcdnikog rada osLvarcni su sljcdci rczul-
LaLi:
ukljucno jc vic od 8o organizacija i inicijaLiva iz cijclc HrvaLskc,
od kojih 6 akLivno kao nosiLclji projckaLa (o-ak udruga zasada jc
sudjclovalo kao host-parLncri, odnosno primaLclji programa),
osLvarcno jc oo dogaanja kroz 6 projckaLa,
ukljucno jc vic od o gradova i mjcsLa,
polovica dogaanja odrana jc u pcL najvcih gradova (Zagrcb,
SpliL, Rijcka, Osijck, Pula), dok jc druga polovica odrana u ma-
njim srcdinama, prcko 8o dogaanja odrano jc izvan Zagrcba.
Tako jc sLvorcna sLabilna plaLorma koja omoguujc mcusobnu
suradnju i povczivanjc grupa iz razliiLih djclaLnosLi, kao Lo su ur-
bana kulLura, druLvcni akLivizam, plcs, izvcdbcnc umjcLnosLi, novi
mcdiji i Lchnologija, vizualna kulLura, glazba, suvrcmcna umjcLnosL,
Lcorija, sLrip, kulLura mladih iLd. Ovakvo umrccno programsko
unkcioniranjc omoguujc nc samo ucsLalijc programc ncgo i viso-
ku razinu nancijskc uinkoviLosLi: rclaLivno mali iznos nancijskih
srcdsLava donosi kvaliLcLu i kvanLiLcLu kulLurnih proizvoda koji sc
disLribuiraju na vic mjcsLa, i Lo kroz konLinuirano djclovanjc. Tako
jc u konanici krajnjim korisnicima, Lj. publici, ponucn jcLiniji pro-
gram. Nadaljc, raznovrsni umjcLniki i kulLurni Lc druLvcno anga-
irani programi dovodc sc i u slabijc razvijcnc krajcvc Lc pojcdinc
srcdinc koji Lako imaju priliku vidjcLi spccinc sadrajc koji prcd-
sLavljaju poLpunu kulLurnu i druLvcnu novosL za njih (npr. projckci-
jc queer lmova u Donjcm Iapcu). Konano, na Laj nain najrazliiLijc
srcdinc imaju priliku upoznaLi sc s novim Lrcndovima u svijcLu su-
vrcmcnc kulLurc i umjcLnosLi.
Kako bi sc unaprijcdila programska suradnja i razmjcna Lc dopri-
nijclo razvoju kulLurnc produkcijc u razliiLim srcdinama, u narcd-
nom pcriodu program ClubLurcHR usmjcriL c sc na izgradnju sLa-
bilnih suradnji pojcdinih organizacija kojc pripadaju isLom podruju
djclovanja (npr. lm, plcs, glazba i sl.), Lc na susLavno ukljuivanjc
organizacija kojc do sada nisu sudjclovalc u rcalizaciji projckaLa su-
radnjc i razmjcnc.
50
clubture-knjiga-HR.indd 50 15.11.2007 3:55:13
51
clubture-knjiga-HR.indd 51 15.11.2007 3:55:13
clubture-knjiga-HR.indd 52 15.11.2007 3:55:13
Program KUITURA AKTIVA (:oo.:oo,.) sasLoji sc od razliiLih ak-
LivnosLi zagovaranja i pracnja javnih poliLika na lokalnim razinama, s
ciljcm unaprccnja insLiLucionalnog okvira koji jc rclcvanLan za civilni
kulLurni sckLor. To sc prijc svcga izravno odnosi na kulLurnc poliLi-
kc, ali i na poliLikc za mladc, Lc posrcdno na urbanc poliLikc i poliLikc
upravljanja prosLorima. Program jc Lakocr ukljuivao i cdukacijski
scgmcnL, unuLar kojcg su kroz radionicc i razmjcnu iskusLava organi-
zacijc sLjccalc znanja o proccsu krciranja javnih poliLika Lc razvijalc za-
govarakc vjcLinc. Konano, u sklopu programa provcdcno jc i mapi-
ranjc obuhvacnosLi nczavisnc kulLurc u ormiranju lokalnih kulLurnih
vijca.
S obzirom na insLiLucionalni okvir u kojcm djcluju organizacijc nc-
zavisnc kulLurc, a koji jc prvcnsLvcno uLcmcljcn na scrvisiranju golc-
mog skupa javnih kulLurnih insLiLucija, akLivno zagovaranjc promjcna
u kulLurnim poliLikama pokazalo sc kao nunosL, kako na nacionalnoj
Lako i na lokalnim razinama. U ovom programu prvcnsLvcno jc namjc-
ra bila ojaaLi posLojcc lokalnc zagovarakc inicijaLivc ili doprinijcLi
sLvaranju novih Lc razviLi osvijcLcnosL o poLrcbi da inicijaLiva za pro-
mjcnama krcnc iz nczavisnog sckLora. PriLom jc kljuna mcLoda bila
djclovanjc u lokalnim plaLormama kojc povczuju niz zainLcrcsiranih
organizacija, kojc zaLim zajcdniki djcluju kroz javnc akLivnosLi (Lribi-
nc, kampanjc), izravno lobiranjc (sasLanci, dokumcnLi) ili sudjcluju u
radu lokalnih kulLurnih vijca. Pokazalo sc da jc ova mcLoda izuzcLno
uspjcna u onim srcdinama gdjc posLoji dovoljan broj zainLcrcsiranih
organizacija Lc gdjc posLojc osposobljcni i moLivirani lidcri. McuLim,
Lamo gdjc Lakvc prcLposLavkc nc posLojc, pokazalo sc da primjcna ovc
mcLodc nc moc rczulLiraLi planiranim uspjchom Lc da jc poLrcbno ulo-
iLi dodaLan Lrud u jaanjc i izgradnju lokalnih kapaciLcLa.
Vcina provcdcnih akLivnosLi bila jc usmjcrcna na ormiranjc Lran-
sparcnLnih modcla kulLurnih poliLika u lokalnim (rcgionalnim i grad-
skim) upravama. U gradova i upanijc koalicijc organizacija (ili rjc-
c, pojcdinc organizacijc u suradnji s drugim akLcrima) konLinuirano
su provodilc raznolikc zagovarakc akLivnosLi. PiLanja koja sc Liu jav-
nih poliLika mogu sc podijcliLi u dva polja. S jcdnc sLranc Lo su piLanja
vczana uz lokalnc kulLurnc poliLikc, i Lo najvcim dijclom onc kojc sc
izravno doLiu poLrcba nczavisnc kulLurnc sccnc (kao Lo su piLanjc
prosLora za djclovanjc, piLanjc naina i sLabilnosLi nanciranja progra-
ma, piLanja vrcdnovanja i vidljivosLi posLignua ovog sckLora u lokal-
noj srcdini i Lomc slino), ali i ona koja sc odnosc na unkcioniranjc
lokalnog kulLurnog i javnog sckLora u cjclini (uvocnjc i/ili provocnjc
proccdura, LransparcnLnosL i sudjclovanjc u proccsima donocnja od-
emina vini
kultura aktiva
53
clubture-knjiga-HR.indd 53 15.11.2007 3:55:14
luka, sudjclovanjc u odluivanju, jasnija i uinkoviLija provcdba odlu-
ka, suradnja javnog i civilnog sckLora iLd.). S drugc sLranc, kao poljc
kojc jc po mnogim piLanjima komplcmcnLarno ovomc prvomc, Lu su
piLanja lokalnih poliLika za mladc, a osobiLo ona vczana uz podrujc
slobodnog vrcmcna i kulLurc mladih, inormiranja mladih i sudjclova-
nja u odluivanju iLd.
Kako bi Lc akLivnosLi bilc na adckvaLan nain priprcmljcnc, bilo jc
poLrcbno obuiLi i priprcmiLi organizacijc za vocnjc zagovarakih pro-
ccsa, ali i usLanoviLi kakvi su modcli rada i odluivanja u pojcdinim
rcgionalnim i gradskim upravama. Tako jc pocLkom :oo. upucn upiL
svim lokalnim upravama kojc su prcma Zakonu o kulturnim vijcima
do kraja :oo. Lrcbalc osnovaLi kulLurna vijca. To ukljuujc svc u-
panijc (:) i svc gradovc koji prcma slubcnim sLaLisLikim podacima
imaju vic od o ooo sLanovnika (:o). ak :o jcdinica lokalnc upravc
( grada i 6 upanija) nijc odgovorilo na upiL, imc su izravno prckrilc
Zakon o pravu na pristup informacijama. Vclika vcina uprava nijc u
poLpunosLi ispoLovala zakonskc rokovc, a mjcscci nakon zakonskog
roka samo jc njih (6) osnovalo kulLurno vijcc ili vijca. Mcu
njima : ih jc prcpoznalo podrujc novih mcdijskih kulLura, urbanc
kulLurc i kulLurc mladih kao vano za razvoj lokalnc kulLurc. Od Loga
jc samo njih osnovalo zascbna vijca zaducna za ovo podrujc, dok
jc njih , ukljuilo Lo podrujc u jcdinsLvcno vijcc kojc obuhvaa svc
djclaLnosLi. NiLi jcdna od uprava nijc dala jasan odgovor na piLanjc o
nanciranju programa organizacija kojc djcluju na ovom polju, a Lo
ukazujc da nigdjc na lokalnoj razini nc posLoji, ak ni na razini pukc
sLaLisLikc, rcdovno i susLavno pracnjc razvoja ovog sckLora.
Vc i ovi Luri podaci dali su jasnu poLvrdu kako jc u lokalnim src-
dinama nuno inLcnzivno radiLi na osvjcLavanju vanosLi novih kul-
Lurnih praksi i njihovom prcpoznavanju od sLranc javnosLi, mcdija,
sLrunjaka i svakako donosiLclja odluka. PriLom jc na samom pocLku
ovog proccsa bilo kljuno osiguraLi sudjclovanjc prcdsLavnika civilnog
sckLora u proccsima donocnja odluka. SLoga su u gradovima i upani-
jama kojc su ukljucnc u ovaj program bilc oormljcnjc inicijaLivc kojc
su zajcdniki prcdlagalc lanovc kulLurnih vijca, a u konanici jc njih
o-ak ukljucno u rad vijca.
Kroz dosadanjc iskusLvo oni su sc suoili s mnogobrojnim prcprc-
kama pri iniciranju odrccnih promjcna i pomaka u susLavu, kao Lo
su: mjcrc za poboljanjc uinkoviLosLi i LransparcnLnosLi u nanciranju
programa (uvocnjc jasnih kriLcrija i proccdura), donocnjc sLraLckih
planova razvoja pojcdinih djclaLnosLi ili opih planova kulLurnog ra-
zviLka, povcanjc srcdsLava u lokalnim proraunima namijcnjcnima
nanciranju nczavisnc produkcijc, jasno dcniranjc piLanja sukoba
inLcrcsa i drugo. OLpor prcma Lakvim promjcnama nc dolazi samo od
adminisLracijc vc i od drugih lanova vijca, najcc prcdsLavnika
javnih kulLurnih usLanova. Ipak, odrccni manji pomaci uspjcli su sc
54
clubture-knjiga-HR.indd 54 15.11.2007 3:55:14
napraviLi, no Lcmcljnc promjcnc u ovomc smislu moraL c ipak biLi rc-
zulLaL sLrukLurnih pomaka i unaprccnja rada lokalnc upravc u cjclini.
PriLom c civilnc inicijaLivc, kako u drugim podrujima Lako i u podru-
ju kulLurc, imaLi izuzcLno vanu ulogu u proizvodnji javnog priLiska
za donocnjcm LransparcnLnih pravila i proccdura Lc u inzisLiranju na
civilnoj parLicipaciji u proccsima donocnja odluka.
Tijckom :oo. i :oo6. mrca ClubLurc organizirala jc niz susrcLa i
radionica kojc su pojcdinim organizacijama pomoglc u planiranju i
provcdbi svojih lokalnih zagovarakih poduhvaLa. Tako su onc upuc-
nc u osnovnc mcLodc proccsa javnog zagovaranja Lc su zajcdniki, uz
pomo aciliLaLora, napravilc planovc akLivnosLi za pojcdinc srcdinc.
Kako sc kao jcdan od Lcmcljnih problcma pokazala ncdosLaLna sposob-
nosL arLikulacijc zahLjcva, organizirana jc radionica u kojoj su sudionici
dobili osnovna znanja o Lomc kako napisaLi i prczcnLiraLi policy doku-
mcnL. Izracni dokumcnLi sluili su kasnijc kao osnova daljnjim zago-
varakim akLivnosLima, a na Lcmclju njih jc sasLavljcn i opi dokumcnL
koji opisujc siLuaciju i dcnira problcmc lokalnih kulLurnih poliLika Lc
prcdlac kljunc ciljcvc daljnjcg djclovanja.
Tcmcljni problcmi s kojima c sc u sljcdccm razdoblju biLi poLrcbno
suoiLi, kako s pozicijc nacionalnc kulLurnc poliLikc Lako i u pojcdinim
srcdinama, jcsu: ncravnopravnosL pozicijc akLcra nczavisnc kulLurc
naspram kulLurnih usLanova kojima su osnivai drava, gradovi ili u-
panijc unuLar susLava javnog nanciranja, programi nczavisnc kulLurc
bcz obzira na njihovu kvaliLcLu i znaaj nisu dovoljno cLablirani kao
druLvcno rclcvanLni u lokalnim zajcdnicama, ncLransparcnLnosL su-
sLava nanciranja, ncdosLaLak prosLora za djclovanjc uslijcd komcrci-
jalizacijc prosLora u vlasniLvu gradova, odnosno upanija, Lrcnd mi-
norizacijc kulLurnog sckLora u cjclini, koji sc oiLujc u gubiLku za kul-
Luru imancnLnih kriLcrija vrcdnovanja Lc njczinog sLavljanja u unkciju
drugih djclaLnosLi (npr. Lurizma), ncposLojanjc razvojnih planova, Lo
ukazujc na Lo da lokalnc upravc i u iducm razdoblju namjcravaju za-
draLi posLojcc sLanjc.
Kako bi sc unaprijcdila nc samo pozicija nczavisnc kulLurc u lokal-
nim kulLurnim poliLikama vc i kako bi sc doprinijclo dinamizaciji i
razvoju ukupnc kulLurnc produkcijc pojcdinc srcdinc, odrccna su Lri
kljuna cilja koja jc poLrcbno dosci: () uLjccaLi na donocnjc dugoro-
nih planova razvoja u lokalnim srcdinama u kojima c sc prcdvidjcLi
unaprccnjc poloaja nczavisnc kulLurc, (:) ukazaLi na poLrcbu posLo-
janja nckomcrcijalnih prosLora za djclovanjc nczavisnc kulLurc i izbo-
riLi dugoronc ugovorc koriLcnja i () izboriLi sc za promjcnu poloaja
nczavisnc kulLurc u susLavu nanciranja na lokalnoj razini. Ovi ciljcvi
ujcdno unkcioniraju i kao prcporukc za daljnjc samosLalno djclovanjc
inicijaLiva oormljcnih u sklopu programa KulLura AkLiva, kao i onih
kojc c, poLaknuLc ovim iskusLvima, nasLajaLi i u drugim srcdinama.
55
clubture-knjiga-HR.indd 55 15.11.2007 3:55:15
clubture-knjiga-HR.indd 56 15.11.2007 3:55:15
Od samih svojih pocLaka Mrca jc uviala vanosL organizacijskog
razvoja, odnosno izgradnjc spccinih znanja, sposobnosLi i vjcLi-
na, Lc jc komponcnLa Lranscra znanja i iskusLva u ncormalnom
obliku kroz niz suradnikih programa oduvijck bila vana. McuLim,
nakon dvijc-Lri godinc djclovanja, unuLar kojih su bilc provcdcnc i
radionicc osnovnih znanja poLrcbnih za uinkoviLijc unkcionira-
njc mrcc, uvidom u sLanjc kapaciLcLa organizacija Lc u prcdnosLi i
opasnosLi kojc donosc novc okolnosLi

, ClubLurc sc usmjcrujc prcma


jasno sLrukLuriranom, projckLno dcniranom i pomno planiranom
obrazovnom programu Lc akumulaciji i dugoronom Lranscru zna-
nja unuLar sckLora. Ta orijcnLacija praLi nc samo novi razvojni ciklus
samc mrcc vc i odrccnc promjcnc kojc sc mogu prcpoznaLi na
sccni u cjclini.
Vcina organizacija prola jc inicijalnu azu unuLar kojc su bilc
prvcnsLvcno okrcnuLc scbi i proizvodnji vlasLiLog idcnLiLcLa i prc-
poznaLljivosLi, a zaLim i azu orijcnLacijc na suradnju i ircnjc polja
djclovanja, nakon kojc dolazi do svojcvrsnc krizc. Takvc promjcnc
u unuLarnjim dinamikama, kao i novi odnosi u kulLuri, Lrcndovi u
razvoju gradova i drugi clcmcnLi koji proizlazc iz okolinc, namcL-
nuli su zahLjcv za organizacijskim promjcnama (u mcnadmcnLu,
komunikacijskim modclima, nanciranju iLd.), kojc jc bcz dodaLnog
obrazovanja, razvoja novih znanja i vjcLina ncmoguc osLvariLi.
Organizacije su same shvatile kako je insistiranje na vlastitim temelj-
nim aktivnostima i unapreivanje njihove izvrsnosti najbolja garancija
njihova opstanka i visoko kvalitetnog djelovanja te prepoznatosti u iroj
zajednici.
:
Upravo na Lcmclju Lih spoznaja mrca ClubLurc pokrcnula jc vi-
1 Povlaenje meunarodnih donatora koji su u mnogome pomogli nastajanju ove scene
(prvenstveno Institut Otvoreno Drutvo Hrvatska, odnosno Soros fondacija), te postu-
pno otvaranje pozicija za sufinanciranje programa na nacionalnoj i lokalnim razinama.
2 Dragievi-ei, Milena i Dragojevi, Sanjin (2005.) Arts management in turbulent times:
Adaptable Quality Management. Amsterdam: European Cultural Foundation, Boekman
Foundation. Str. 1718
emina vini
edukacija izgradnja kapaciteta
civilnog kulturnog sektora
57
clubture-knjiga-HR.indd 57 15.11.2007 3:55:16
cgodinji program ncormalnc razmjcnc znanja i vjcLina

, a isLo-
vrcmcno jc u suradnji s pojcdinim sLrunjacima krcnula razvijaLi i
provodiLi cdukacijskc programc. Tako jc u :oo. u suradnji sa Sanji-
nom Dragojcvicm, jcdnim od najpriznaLijih curopskih sLrunjaka
u ovom podruju, zapocL program Edukacija za stratcki kulturni
mcnadmcnt. Ovim programom izravno sc odgovara na poLrcbc cjc-
lokupnog civilnog kulLurnog sckLora, gdjc jc kao primarna naglacna
poLrcba za sLjccanjcm znanja i vjcLina Lc za njihovom primjcnom na
podruju organizacijskog razvoja, sLraLckog planiranja, kulLurnog
mcnadmcnLa i kulLurnih poliLika. Fdukacijski sc programi provodc
s ciljcm poboljanja kapaciLcLa u smislu ljudskih, nancijskih, pro-
sLornih i Lchnikih rcsursa, sLabilizacijc djclovanja Lc osLvarivanja
povoljnijih pozicija u rclcvanLnoj okolini na nacionalnoj, rcgionalnoj
i mcunarodnoj, osobiLo curopskoj razini.
Program jc zapoco cdukacijskim ciklusom Organizacijski razvoj
i stratcko planiranjc u ncprotnim kulturnim organizacijama,
koji jc Lrajao godinu i pol dana, a unuLar kojcg su sudionici sLckli
kljuna znanja i vjcLinc poLrcbnc za izradu sLraLckih planova ra-
zvoja svojih organizacija. KoriLcna jc mcLodologija koju su razvili
Milcna Dragicvi-ci i Sanjin Dragojcvi

, uz spccinc prilagod-
bc za ncproLnc organizacijc u Hrvatskoj. Tako jc Sanjin Dragojcvi,
kao auLor i glavni prcdava, u suradnji s Lrojc asisLcnaLa koji imaju
nc samo praksu rada kao vodiLclji radionica i Lrcncri ncgo su i izu-
zcLno dobro upoznaLi s nczavisnom kulLurnom sccnom u HrvaLskoj
(Ivct urlin, ujcdno i programska vodiLcljica ovog ciklusa, Tcodor
Cclakoski i Andrija Vrani), Lc uz konzulLacijc s koordinaLoricom
projckLa (Emina Vini), osmislio program koji sc sasLojao od niza
scminara i radionica. Program jc Lakocr ukljuivao i izravnu podr-
ku i mcnLorsLvo u razvoju pojcdinih sLraLckih planova.
Sudionici obrazovnog proccsa sLccna znanja i vjcLinc daljc su,
vic ili manjc uspjcno, prcnosili unuLar svojih organizacija, uklju-
ujui drugc lanovc u analizc djclovanja Lc izradu sLraLckog plana
organizacijc. Tako su oni kroz prakLinc vjcbc u sklopu scminara,
a zaLim i u vlasLiLim organizacijama, radili na izradi plana razvoja u
osnovnim podrujima, kao Lo su kadrovski razvoj i obrazovna poli-
3 Kako problem podkapacitiranosti organizacija u odreenim specifinim podrujima nije
na svim razinama prikladno rjeavati organiziranjem formalno i vrsto strukturiranih tre-
ninga i radionica, ve se prijenos praktinih znanja i iskustva najbolje moe ostvariti u
direktnoj komunikaciji i radu na konkretnim aktivnostima, 2005. pokrenut je program
Razmjena znanja i vjetina Organizers in residence. Program se temelji na jednostavanom
modelu organizacijskih gostovanja, gdje lan jedne organizacije (gost) odlazi na jedno
krae vrijeme raditi kao asistent na tono definiranim poslovima u drugu organizaciju
(host). Pritom gost ima mogunost uenja i usvajanja najboljih praksi, dok host-organiza-
cija poboljava svoj radni kapacitet na odreenom projektu. Osim toga, u takvom proce-
su host-organizacija ui strukturirano provoditi jednu u nas jo neuvrijeenu i uglavnom
stihijski provoenu praksu: ukljuivanje novih lanova u projekte i u rad organizacije.
4 Metodologija je predstavljena u prethodno navedenoj publikaciji.
58
clubture-knjiga-HR.indd 58 15.11.2007 3:55:16
Lika, plan maLcrijalnih rcsursa, odnosi s javnou, markcLing i privla-
cnjc publikc, dugoroni proraunski i opcraLivni plan Lc sLraLcka
cvaluacija programa i cvaluacija posLignuLog organizacijskog razvo-
ja. PriLom su im individualnim savjcLovanjima i konzulLanLskim po-
sjcLima u organizaciji pomagali vodiLclji radionica i mcnLori.
U programu su bili zasLupljcni razliiLi Lipovi organizacija. Onc sc
razlikuju po vcliini, programskoj orijcnLaciji i kapaciLcLima, ali im
jc svima zajcdnika primarna usmjcrcnosL na proizvodnju kulLurnih
programa. Porcd Loga, povczujc ih i injcnica da sc nakon nckoliko
pocLnih godina rada obiljccnih inLcnzivnim akLivnosLima javlja
poLrcba za izgradnjom vrc organizacijskc sLrukLurc Lc razviLkom
dugoronih i sLraLckih smjcrnica za unaprccnjc programskc djclaL-
nosLi i organizacijskih kapaciLcLa. Scminarski program zapoclo jc
sudionika iz organizacija, a uspjcno ga jc zavrilo :6 sudionika iz
, organizacija, Lo jc izraziLo vclik posLoLak uspjcnosLi i usLrajnosLi
sudionika u sudjclovanju u odnosu na slinc programc.
Nakon zavrcnog scminara, organizacijc su radilc na provjcri izra-
cnih nacrLa sLraLckih planova koji su u suradnji s mcnLorima rcvi-
dirani. Oko o svih ukljucnih organizacija u poLpunosLi jc zavrilo
sLraLckc planovc, Lo ukljuujc svc sLraLckc Lablicc i naraLivni dio
Lc naknadnu rcviziju planova. Vano jc isLaknuLi da Lc organizacijc
planovc primjcnjuju u svakodncvnom radu, kroz njih praLc razvoj or-
ganizacija, pomau im kod prikupljanja srcdsLava, u razvoju ljudskih
i maLcrijalnih rcsursa Lc u razvoju programa. Oko o organizacija
sLraLckc jc planovc dovclo prcd zavrnu azu, ali nijc napravilo nal-
nu rcviziju i provjcru njihova unkcioniranja. Oko :o organizacija
zbog razliiLih vanjskih okolnosLi i/ili organizacijskc ncsLabilnosLi
moralo jc odusLaLi od nalizacijc sLraLckih planova. Sudionici cdu-
kacijc izraziLo su visoko ocijcnili kvaliLcLu i korisnosL programa Lc
angaman prcdavaa i vodiLclja radionica. ak , sudionika navclo
jc da jc kao rczulLaL sudjclovanja u programu dolo do znaajnih pro-
mjcna u njihovoj organizaciji, dok sudionika smaLra da c sLcc-
na znanja biLi primjcnjiva u buducm razvoju njihovih organizacija.
Finalni rczulLaL ovog dugoronog cdukacijskog proccsa jcsu sLru-
no cducirani mladi procsionalci iz podruja nczavisnc kulLurc i vic-
godinji sLraLcki planovi (za razdobljc od :oo6. od :oo8.) ukljucnih
organizacija kojc onc korisLc za dcniranjc vlasLiLog razvoja, za lakc
pozicioniranjc u svojim lokalnim srcdinama Lc kao obvczan doda-
Lak prijavama za vicgodinjc insLiLucionalnc poLporc, i slino. Tako
jc ovaj cdukacijski ciklus, kao i sam proccs izradc sLraLckih plano-
va, vcini ukljucnih organizacija bio iznimno korisLan. Porcd Loga,
i ClubLurc jc, kao nacionalna mrca, upravo zahvaljujui proccsu
sLraLckog planiranja, dosLigla novi sLupanj sLabilnosLi Lc poboljala
svojc unkcioniranjc kako na programskoj Lako i na organizacijskoj
razini.
59
clubture-knjiga-HR.indd 59 15.11.2007 3:55:16
Nakon zavrcnog prvog cdukacijskog ciklusa, program jc proircn
i zaokrucn s jo dva scgmcnLa: dodaLna cdukacija Lc cdukacija Lrc-
ncra. Na Lcmclju analizc sLraLckih planova Lc na Lcmclju propiLiva-
nja poLrcba korisnika Lijckom :oo6., odrani su scminari i Lrcninzi
na Lcmc kojc su sudionici odabrali kao najvanijc. Tijckom scminara
Kulturnc politikc i razvoj publikc, pod vodsLvom Sanjina Drago-
jcvia, sudionici su imali priliku poblic upoznaLi LcorcLskc osnovc
kulLurnih poliLika, insLrumcnLc kulLurnih poliLika kao Lcmcljnih
srcdsLava implcmcnLacijc kulLurnih sLraLckih ciljcva Lc ciklusa do-
nocnja nckc poliLikc (Lzv. policy ciklus). Ta su znanja zaLim primjc-
njivali na konLcksLu kojcg najboljc poznaju analizirajui kulLurnc
poliLikc gradova i mjcsLa iz kojih dolazc. U drugom dijclu scminara,
nakon uvodnih Lcorijskih izlaganja, sudionici su primjcnjivali prak-
Lina znanja na podruju markcLinga, odnosa s javnou i dcniranja
i sLvaranja publikc kao Lcmcljnog cvaluaLivnog imbcnika kulLurnih
poliLika. Trcning Projcktno planiranjc i namicanjc srcdstava, pod
vodsLvom Mladcna Majctia, omoguio jc sudionicima dcLaljno
upoznavanjc s osnovama projckLnog mcnadmcnLa i prikupljanja
srcdsLava kroz dcniranjc poLrcba, razradu sLraLckih i opcraLivnih
planova u paljivo analiziranom lokalnom i globalnom okviru djclo-
vanja.
Crupa od sudionika zavrila jc Lrcning Facilitacijskc vjctinc
kojcg jc vodio Mladcn MajcLi. Sudionici su sLckli kljuna znanja i
vjcLinc poLrcbnc za vocnjc parLicipaLivnog rada u grupi. Onc c
biLi koriLcnc u daljnjcm razvoju ukupnog cdukacijskog programa,
odnosno u izradi novih alaLa za sLraLcko planiranjc u ncproLnim
organizacijama. Porcd Loga, sLccnc vjcLinc vc sc korisLc za poLrc-
bc samc Mrcc (radionicc, sasLanci, koncrcncijc), ali i u svakodncv-
nom radu pojcdinih organizacija. Ovaj novosLvorcni skup cduciranih
ljudi nasLaviL c razvijaLi cdukacijskc programc Mrcc Lc iriLi sLcc-
na znanja iz sLraLckog mcnadmcnLa u drugc organizacijc. Na Laj sc
nain osigurava dugorona sLabilnosL programa, dubinski Lranscr i
daljnji razvoj prcma rcalnim poLrcbama organizacija.
Krajcm :oo,. odran jc Lrcning Jaanjc kapacitcta nczavisnog
kulturnog scktora za proccs pridruivanja Europskoj Uniji, pod
vodsLvom Andrijanc Pari i Sandrc Bcni. Sudionici su (:6 sudioni-
ka iz , organizacija) dobili inormacijc o mogunosLima koriLcnja
srcdsLava curopskih ondova koja su dosLupna organizacijama ncza-
visnc kulLurc u HrvaLskoj, Lc o mogunosLima suradnjc s curopskim
organizacijama. Porcd Loga, oni su adckvaLno obucni za priprcmu
i provcdbu projckaLa u okviru ondova Furopskc Unijc. Takocr su
upoznaLi s osnovnim naclima, proccdurama i insLiLucijama FU-a,
proccsom prikljuivanja HrvaLskc Uniji i ulogom organizacija civil-
nog druLva u Lom proccsu.
Timc jc ovaj dugoroni cdukacijski program zavrcn Lc sc moc
60
clubture-knjiga-HR.indd 60 15.11.2007 3:55:16
krcnuLi u osLvarivanjc prcduvjcLa za njcgov daljnji razvoj. S obzirom
da jc ovako obuhvaLan program, koji ukljuujc vcliki spckLar organi-
zacija nczavisnc kulLurc, prvi puL provcdcn u HrvaLskoj, na njcga sc
moc glcdaLi kao na izraziLo uspjcan ckspcrimcnL, na Lcmclju kojcg
sc moc gradiLi sLabilniji, konccnLriraniji i sisLcmaLiziraniji program
koji sc moc primjcnjivaLi na razini iLavc rcgijc. No, za Lako am-
biciozan poLhvaL poLrcbno jc, osim osLvarcnc akumulacijc znanja i
iskusLava, osLvariLi i nckc drugc prcduvjcLc, prijc svcga insLiLucio-
nalnu i nancijsku sLabilnosL Lc osiguraLi podrku rclcvanLnih kako
domaih Lako i mcunarodnih organizacija i insLiLucija.
61
clubture-knjiga-HR.indd 61 15.11.2007 3:55:16
clubture-knjiga-HR.indd 62 15.11.2007 3:55:16
U razdoblju od sLudcnog :oo. do oujka :oo6. ClubLurc jc objavljivo
asopis oq-mcgazin za hakiranjc stvarnosti. U Lom vrcmcnskom
razdoblju izdano jc 6 brojcva, u sLalnom mjcscnom riLmu, osim
dva dvobroja. Obraajui sc u prvom rcdu mlaoj publici, asopis o
odabirom Lcma Lc angamanom u njihovoj obradi biLno jc pridonio
obogaivanju hrvaLskog mcdijskog prosLora. Zamiljcn i produciran
iskljuivo kao nczavisni, ponajprijc kriLiki magazin, asopis jc poLi-
cao krcaLivnosL mladih i ncarmiranih auLora. o jc unkcionirao po
mnogocmu kao mcdijsko licc nczavisnc kulLurnc i civilnc sccnc, ali
jc svoju prcpoznaLljivosL dugovao i drugaijcm poglcdu na sLvarnosL,
arLikulirajui prijc svcga sociokulLurnc karakLcrisLikc Lc sccnc koja jc
zancmarivana u najvccm broju Liskovina dosLupnih na hrvaLskom
mcdijskom LriLu. Privlanog dizajna, koji jc iz broja u broj dobivao
na originalnosLi i inovaLivnosLi, ovaj jc asopis prcdsLavljao jcdinu
kvaliLcLnu alLcrnaLivu nizu ponucnih asopisa za mladc. McuLim,
svoju jc publiku pronaao nc samo u mladima, vc i u svim korisni-
cima urbanc i suvrcmcnc kulLurc, kao i u onima zainLcrcsiranima za
ozbiljno razmaLranjc globalnih druLvcnih Lcndcncija i uLjccaja Lih
krcLanja na Hrvatsku i na iri prosLor rcgijc.
o jc ncupiLno sLvarao poziLivan uLjccaj na mladc, poLiui ih na
kulLuru krcacijc u oprcci s kulLurom konzumacijc, isLovrcmcno sLva-
rajui prosLor lcgiLimiLcLa i vidljivosLi za iLav niz druLvcnih pro-
mjcna uzrokovanih sLvaranjcm civilnog druLva i nczavisnc kulLurnc
sccnc u HrvaLskoj, kao dijcla civilnog druLva. Tako su sc obraivanc
Lcmc krcLalc u irokom dijapazonu, od kriLikc globalnog konzumc-
rizma, vodia za mcdijskc gcrilskc LakLikc, razmaLranja kulLurnih po-
liLika i praksi, zagovaranja ljudskih prava, vodia kroz slobodni so-
Lvcr i soLvcr oLvorcnog koda do konkrcLnog propiLivanja hrvaLskc
druLvcnc sLvarnosLi kroz Lcmc kao Lo su odnos prcma manjinama,
odnos slubcnc poliLikc prcma uporabi droga i ovisnicima, mladima
na LriLu rada iLd. Poscbnu panju asopis jc posvcivao lokalnom
razvoju kulLurnih poliLika, rcdoviLo donosci izvjcLajc o pomacima
lokalnih kulLurnih inicijaLiva, konLcksLualizirajui ih sa slinim inici-
jaLivama u rcgiji, ali i s onima vc usLaljcnima u curopskoj praksi.
Kroz :oo. godinu asopis jc, unaLo nancijskoj ncizvjcsnosLi, us-
pio dosci sLabilan mjcscni riLam izlacnja, sLvorivi vlasLiLu disLri-
bucijsku mrcu kroz plaLormu Clubturc, puLcm knjiara i inosho-
pova, ali i zapoinjanjcm disLribucijc magazina na kioscima Tiska na
prosLoru iLavc HrvaLskc. Izlaskom na kioskc o jc napravio golcmi
iskorak u odnosu na gcLoiziranu poziciju nczavisnc kulLurc, pokua-
vajui posLupno doprijcLi do vccg broja publikc u mjcsLima udaljc-
katarina pavi
04-megazin za hakiranje stvarnosti
63
clubture-knjiga-HR.indd 63 15.11.2007 3:55:17
nima od ccnLra, poLiui vrijcdnosLi dcccnLralizacijc i konccnLrinog
ircnja krugova parLicipaLivnc kulLurc, isLovrcmcno prcispiLujui
mogunosLi samoodrivosLi i rasLa. U rujnu :oo. mcgazin zapoi-
njc s rcgionalnom disLribucijom Lc jc od Lada dosLupan u Bcogradu,
Novom Sadu, Sarajcvu, Mostaru i Skopju. Rcgionalna disLribucija
omoguila jc iLaLcljima upoznavanjc s Lrcndovima na hrvaLskoj nc-
zavisnoj kulLurnoj i civilnoj sccni, ujcdno oLvarajui prosLor za us-
posLavljanjc novih vcza mcu organizacijama i inicijaLivama kojc su
nasLajalc od o-Lih.
U rclaLivno kraLkom roku nczavisna kulLurna sccna prcpoznala jc
asopis o kao vlasLiLi mcdij, pa jc Lako Lijckom :oo. asopis bio mc-
dijski pokroviLclj brojnim dogaanjima, a mrca suradnika irila sc
iz broja u broj. Osim Loga, asopis su kao kvaliLcLnu i vrijcdnu pojavu
prcpoznali brojni mcdiji, kao Lo su Radio o, Radio Studcnt, Za-
rcz, Novi list, Glas Istrc, Zamirzinc, HTV (Dobro jutro Hrvatska,
Transfcr), Novosadski dncvnik, Lclcvizija Ba, Lc mnoLvo drugih
nczavisnih porLala i publikacija.
U :oo6. godinu magazin jc krcnuo u novom, rcdizajniranom obli-
ku s prcpoznaLljivim logoLipom i vcim obimom sLranica, ali i s rcor-
ganiziranom sadrajnom sLrukLurom kojom sc pokualo obuhvaLiLi
iLav niz korisnikih grupa. Pa ipak, ono Lo sc pokazalo prcsudnim
za ovaj magazin, Lc opcniLo za nczavisnc oblikc izdavaLva, bilo jc
pomanjkanjc nancijskih uvjcLa koji bi osigurali poLporu za Lakav Lip
rasLa. Dinamika rada asopisa o uvclikc sc zasnivala na minimali-
zaciji Lrokova Lc na samoorganizaciji i djclomino na volonLcrskom
radu. PosLojcc poLporc sckLora javnog nanciranja bilc su dalcko od
dosLaLnih, a onc od sLranc povrcmcnih donaLora nisu bilc dovoljnc
za odravanjc planiranog Lipa rasLa.
UnaLo djclominoj Lrinoj orijcnLaciji, asopis nijc mogao opsLa-
Li u uvjcLima Lrinc dinamikc, ponajprijc zbog spccinog sadraja
koji cilja na odrccni Lip publikc, malobrojnc u hrvaLskim okvirima,
ali i zbog sLava kojim sc bcskompromisno odricao komcrcijalizacijc i
spckLakularizacijc sadraja. Tom problcmu pokualo sc doskoiLi po-
sLupnim ircnjcm publikc u HrvaLskoj, puLcm jaanja disLribucijskc
mrcc, ali i ircnjcm LriLa kroz rcgionalnu disLribuciju. McuLim, s
obzirom na posLojcc rcsursc, nijc bilo mogunosLi za savladavanjcm
disLribucijskoprodajnc dinamikc jo ncdovoljno razvijcnog rcgi-
onalnog mcdijskog LriLa. IsLovrcmcno, zbog kriLikc orijcnLacijc
nijc bilo moguc oLvoriLi prosLor biLnijim komcrcijalnim sponzor-
sLvima ili prodaji oglasnog prosLora. Mcdiji i izdavaLvo u HrvaLskoj
goLovo su iskljuivo uvjcLovani LriLcm, imc jc produkcija Liskanog
mcdija, koji nijc iskljuivo komcrcijalno i Lrino orijcnLiran, biLno
oLcana. O Lomc dovoljno govori i LrcnuLna siLuacija na iLavoj civil-
noj sccni, na kojoj sc ncproLno mcdijsko izdavaLvo uspjclo odraLi
iskljuivo na inLcrncLu.
64
clubture-knjiga-HR.indd 64 15.11.2007 3:55:17
UnaLo iskazanom cnLuzijazmu urcdnikog Lima i suradnika, nisu
sc uspjcli osiguraLi nuni prcduvjcLi za daljnji razvoj asopisa Lc jc
izdavanjc Nulaetvorke u smislu dugoronog projckLa LrcnuLano
zausLavljcno. Iako jc asopis prcsLao izlaziLi u proljcc :oo6., zadnji
broj objavljcn jc :oo,. kao jcdini u Loj godini, gdjc sc jo jcdanpuL go-
vorilo o piLanjima nczavisnc kulLurnc producijc i Lrcndovima na nc-
zavisnoj kulLurnoj i civilnoj sccni. Zavrni broj asopisa o zasigurno
prcdsLavlja zavrcLak jcdnog ciklusa u nczavisnom izdavaLvu u Hr-
vaLskoj, osLavljajui za sobom mnogc oLvorcnc izazovc za nczavisni
kulLurni i civilni sckLor i opcniLo za mcdijsku kulLuru u HrvaLskoj.
o-mcgazin za hakiranjc sLvarnosLi sLvarali su: Ivana Armanini,
Pcro Gabud, Vcsna Jankovi, Vid Jcraj, Kruno Jot, Ivana Pavi,
Karolina Pavi, Tanja Topolovcc, Icla Vujani i brojni drugi surad-
nici.
65
clubture-knjiga-HR.indd 65 15.11.2007 3:55:17
clubture-knjiga-HR.indd 66 15.11.2007 3:55:17
Vc lcLiminim poglcdom na hrvaLski mcdijski krajolik i povrnom
c promaLrau biLi jasno da kulLurnc rubrikc gubc prosLor, pa ak i
iczavaju, a Lcmc iz kulLurc uglavnom sc, uz nckoliko mcdija izni-
maka koji naalosL poLvruju pravilo, LrcLiraju kao (poliLiki) sluaj
ili (skandalozni) cksccs

. Tako jc csLa praksa da nckc od Lih Lcma,


umjcsLo na sLranicc Kulturc, urcdnici smjcLaju u, za irokc masc
pikanLnijc rubrikc, popuL Estradc, Sccnc ili Spcktakla, u kojima
jc u prvom planu, naravno, ono privaLno. Iako na Lakav LrcLman
nailazi kulLura u cjclini, na mcdijsku jc marginu goLovo poLpuno sLjc-
rana nczavisna kulLurna sccna, ijc pracnjc uglavnom ovisi o osob-
nom inLcrcsu novinara za ncko od njcnih dogaanja.
S obzirom na opisano sLanjc, Clubturc :oo. pokrcc porLal Kul-
turpunkt.hr, koji od Lada konLinuirano praLi nczavisnu kulLurnu
sccnu i suvrcmcnu umjcLnosL, a svoj prosLor oLvara i graanskim
inicijaLivama kojc vodc proccsc javnog zagovaranja, poLiui odgo-
vornc socijalnc i poliLikc odlukc u Hrvatskoj, kao i vcc sudjclova-
njc graana u njihovom donocnju. Osim Loga, ncizosLavni su okusi
porLala kulLura mladih, urbana kulLura, druLvcni akLivizam, novc
Lchnologijc, alLcrnaLivnc ckonomijc, slobodni soLvcr i sl.
Uz inormacijski scrvis, u kojcmu sc konLinuirano i rcdoviLo
objavljuju vijcsLi i najavc dogaanja, na porLalu sc u rubrikama Kul-
turoskop i Poptika mogu proiLaLi lanci i inLcrvjui iz podruja kul-
Lurc Lc oni koji govorc o akLualnim cnomcnima popularnc kulLurc.
Osim Loga, u rubrici Kulturprcss nudc sc osvriLi na rubrikc kulLurc
u dncvnim novinama, dok rubrika Kultrapunkt kroz Lcorijskc Lck-
sLovc prua uvid u kulLurnc poliLikc Jugoistonc Europc. PorLal
Lakocr susLavno objavljujc raznovrsnc Lipovc naLjcaja poLporc,
cdukacijc, pozivc na sudjclovanja i sl. u HrvaLskoj i svijcLu, Lc jc Lako
vana inormaLivna Loka za sLudcnLc i procsionalacc iz podruja
kulLurc i umjcLnosLi.
Do sada jc na porLalu objavljcno oko a oo vijcsLi i najava, vic od
ooo naLjcaja, Lc oko aoo kriLikih lanaka o kulLuri Lc cnomcni-
ma popularnc kulLurc, a goLovo sc svi sadraji nalazc pod Creative
Commons liccncom koja omoguava njihovo slobodno prcnocnjc i
ciLiranjc, uz navocnjc izvora.
U krciranju sadraja KulLurpunkL.hr nasLoji ukljuiLi Lo vic mla-
dih i ncarmiranih auLora iz cijclc HrvaLskc, inzisLirajui na analiLi-
1 Preuzeto iz eseja Andree Zlatar: Zagovaranje kulture uloga medija u promociji novih kultur-
nih vrijednosti. Policies for culture. url: http://www.policiesforculture.org/reso-
urces_cat.php?id=33&t=h&paginare=2 (18. listopad 2007.)
janja sesar
portal kulturpunkt.hr
http://www.kulturpunkt.hr
67
clubture-knjiga-HR.indd 67 15.11.2007 3:55:18
kom i kriLikom saglcdavanju Lcma Lc na odbacivanju opcraircnog
scnzacionalisLikog diskursa. Takav, danas naalosL svc rjci, urcd-
niki prisLup nailazi na svc bolji odaziv, Lako da jc u dvogodinjcm
radu sLvorcna mrca auLora kojima jc porLal svojcvrsni poligon na
kojcm mogu usavriLi kvaliLcLu prisLupa i obradc Lcmc Lc izvrsnosL
pisanja.
PorLal c nasLaviLi s konLinuiranim inormiranjcm o akLivnosLima,
pozadini, razvoju i ulozi nczavisnc sccnc u hrvaLskom druLvu, Lc c
i daljc ircm iLaLcljsLvu pribliavaLi Lrcndovc i problcmc spccinc
za njcno djclovanjc. Nadaljc, osiguraL c uvjcLc za prcdsLavljanjc hr-
vaLskc nczavisnc kulLurnc proizvodnjc i na mcunarodnoj sccni. Ta-
kocr, pracnjcm razvoja web Lchnologija, porLal c Lo vic nasLojaLi
iskorisLiLi rasLuu mcdijsku snagu i vanosL inLcrncLa.
OrijcnLiranou na podrujc kulLurc, sa spccinim okusom na
nczavisnu kulLurnu sccnu, jasnom urcdnikom poliLikom koja sc nc
priklanja praksi scnzacionalizma i inzisLira na objckLivnosLi i argu-
mcnLiranosLi, porLal KulLurpunkL.hr zauzima vano mjcsLo u hrvaL-
skom prosLoru i uvclikc doprinosi njcgovoj raznolikosLi.
68
clubture-knjiga-HR.indd 68 15.11.2007 3:55:18
69
clubture-knjiga-HR.indd 69 15.11.2007 3:55:18
clubture-knjiga-HR.indd 70 15.11.2007 3:55:18
HrvaLskc organizacijc mrcc ClubLurc pokrcnulc su inicijaLivu za rc-
gionalnu suradnju nczavisnc kulLurc. PoLicaj im jc bio poLrcba da sc
pojcdini zahLjcvniji kulLurni programi osLvarc kroz suradnju s gra-
dovima u rcgiji. Tcmcljni dugoroni cilj ovog programa jcsL izgrad-
nja samosLalnc rcgionalnc policcnLrinc mrcc suradnikc plaL-
ormc nczavisnih, ncproLnih organizacija i inicijaLiva koja c biLi
uLcmcljcna na principima inLcnzivnc izravnc suradnjc i programskc
razmjcnc.
Priprcmnc akLivnosLi, kojc su ukljuivalc mapiranjc organizacija
u rcgiji, rcgionalni skup na kojcm su Lc organizacijc okupljcnc Lc na
kojcm su dcnirani kljuni sLraLcki ciljcvi i smjcr razvoja, odvija-
lc su sc krajcm :oo. i pocLkom :oo. Tijckom :oo. radilo sc na
priprcmi rcgionalnih suradnikih programa i prikupljanju srcdsLava
za njihovu rcalizaciju. U :oo6. provcdcna jc ckspcrimcnLalna, piloL-
aza programskc razmjcnc. Njcna osnovna konccpcija Lcmcljila sc na
razmjcni sadraja koji sc dogaaju u Hrvatskoj sa zcmljama u rcgiji,
Lc na dovocnju drugih kvaliLcLnih sadraja u HrvaLsku. Druga jc
vana komponcnLa bila osLvarivanjc projckLnc suradnjc ovdanjih
organizacija s organizacijama u drugim zcmljama. Tako jc uspo-
sLavljcna plaLorma koja jc vc u prvoj godini uspjcla povczaLi :o-ak
organizacija iz HrvaLskc, Slovcnijc, Bosnc i Hcrccgovinc, Srbijc i
Makcdonijc, kojima jc u okviru ovc plaLormc omogucna rcalizacija
8 razliiLih projckaLa Lcmcljcnih na zajcdnikom krciranju i razmjcni
kulLurnih sadraja, pri cmu su osLvarcna razliiLa dogaanja od
kojih sc odralo u HrvaLskoj.
Program su zajcdniki osmislilc, zapoclc i dcniralc ukljucnc
organizacijc, a za proccs pracnja rcalizacijc programa, kao i cvalu-
acijc isLog, Lc za uLvrivanjc smjcrnica za razvoj buduc plaLormc,
zaducna jc Radna grupa. Ona jc sasLavljcna od prcdsLavnika orga-
nizacija iz razliiLih zcmalja, Lo jc u vocnju programa omoguilo
bolju inormiranosL i upucnosL u cjclokupnu rcalizaciju Lc raznoliku
kompcLcnciju uLcmcljcnu na razliiLim iskusLvima u pojcdinim lo-
kalnim konLcksLima.
Slino kao i kod nacionalnc mrcc, ukljucnosL u rcgionalnu plaL-
ormu iskljuivo jc vczana uz sudjclovanjc u pojcdinim suradnikim
projckLima. Daklc, plaLorma jc usposLavljcna kao dinamina sLruk-
Lura, budui da sc novi sudionici ukljuuju izravnim sudjclovanjcm u
programskim akLivnosLima. Nadaljc, izravna suradnja akLcra iz razli-
iLih srcdina osigurava da su podijcljcni sadraji rclcvanLni za odrc-
cnu zajcdnicu s obzirom na upucnosL akLcra u spccinc lokalnc
poLrcbc i inLcrcsc. Tako jc izbjcgnuLa logika iskljuivo komcrcijalnc
emina vini
regionalna inicijativa clubturea
71
clubture-knjiga-HR.indd 71 15.11.2007 3:55:19
disLribucijc kulLurnih programa, koja karakLcrizira rad razliiLih,
najcc glazbcnih, disLribucijskih agcncija. Konano, svi ukljucni
akLcri sudjcluju i u dcniranju daljnjcg razvoja Lc u izgradnji i uLvr-
ivanju modcla suradnjc.
U okviru piloL-programa u Zagrcbu jc odrana i radna koncrcn-
cija pod nazivom Intenzivna programska suradnja nezavisnih kulturnih
organizacija s podruja Jugoistone Europe izgradnja regionalne surad-
nike platforme, a okupila jc niz organizacija iz rcgijc. Na koncrcnciji
jc Lakocr odrana i javna rasprava Regionalna suradnja i uloga nezavi-
sne kulture u njezinom razvoju, na kojoj su kao uvodniari sudjclovali i
cmincnLni domai i mcunarodni sLrunjaci Lc prcdsLavnici rclcvan-
Lnih organizacija i insLiLucija.
Kroz ovu plaLormu osigurana jc vca dosLupnosL zahLjcvnijih sa-
draja kako u HrvaLskoj Lako i u drugim zcmljama rcgijc. Povcao sc
broj i opscg mcunarodnih kulLurnih programa u HrvaLskoj, ali jc
isLovrcmcno omogucno organizacijama iz jcdnc zcmljc da sc prc-
zcnLiraju i da promoviraju svojc programc u drugim zcmljama rcgi-
jc. PriLom jc vano naglasiLi da su ojaanc i sLabiliziranc posLojcc
suradnikc vczc, ali i da su usposLavljcnc novc. U konanici, cijcli jc
program doprinio poliLici poLicanja i promoviranja mcunarodnc Lc
osobiLo rcgionalnc kulLurnc suradnjc.
Nadaljc, okupljcnc organizacijc imalc su mogunosL da kroz pro-
gramsku suradnju i organiziranc skupovc podijclc svoja iskusLva i
znanja iz zajcdnikog podruja kulLurnc proizvodnjc, kao i znanja o
LrcnuLnom sLanju i smjcrnicama razvoja kulLurnog i civilnog sckLora
u svakoj od ukljucnih zcmalja. Kroz ovaj su sc program uvrsLili ka-
nali rcdoviLog proLoka inormacija i uLvrdili mogui poLicajni oblici
sLalnc, sLabilnc i inLcnzivnc suradnjc izmcu akLcra nczavisnog kul-
Lurnog sckLora u rcgiji.
McuLim, unaLo dosadanjim posLignuima i, s obzirom na kon-
LcksL djclovanja, izuzcLnim i jcdinsLvcnim rczulLaLima, odrccni
imbcnici ncgaLivno su uLjccali na konLinuirani razvoj i rasL ovog
programa. PrvcnsLvcno sc radi o nizu ncpovoljnih uLjccaja koji proi-
zlazc iz okolinc, mcu kojima jc najznaajniji ncposLojanjc adckvaL-
nog i poLicajnog modcla nanciranja dugoronih programa rcgional-
nc suradnjc kako u zcmljama rcgijc Lako i mcunarodno. Takocr,
pcrmancnLni problcm inc ncujcdnacni insLiLucionalni okviri u
zcmljama rcgijc Lc slabo koordiniranim poliLikama rcgionalnc su-
radnjc. S drugc sLranc, znaajan jc i uLjccaj onih imbcnika koji su
posljcdica rclaLivno ncsLabilnc pozicijc organizacija nczavisnc kulLu-
rc u cijcloj rcgiji (ncdosLaLna insLiLucionalna sLabilnosL, kraLkorono
nanciranjc projckaLa i programa, ncdosLaLak prosLora i sl.). SLoga
nijc bilo moguc u prcdvicnom razdoblju daljc razvijaLi Lako iroko-
obuhvaLan, ambiciozan, cjcloviL i cksLcnzivan program u prcLhodno
zacrLanom smjcru, Lako da su sc sLraLcka orijcnLacija i mcLodc djc-
72
clubture-knjiga-HR.indd 72 15.11.2007 3:55:19
lovanja moralc promijcniLi.
Nakon jcdnogodinjcg ckspcrimcnLa suradnjc i proccsa izgradnjc
modcla koji su u poLpunosLi poLckli odozdo, odnosno dcnirani su
od sLranc samih akLcra, krcc sc u novu razvojnu azu koja jc sLraLc-
ki odgovor na odrccnc okolnosLi, kao i na siLuaciju na sccni. SLoga
jc u nadolazccm razdoblju kljuno napraviLi onc ormaLc kroz kojc
c sc okupiLi Lo iri krug organizacija iz rcgijc koji c omoguiLi in-
Lcnzivniju komunikaciju. Na Lcmclju Lc komunikacijc c sc dcniraLi
dugoroni i sLabilni suradniki projckLi, osiguraLi sudjclovanjc i po-
drka sLrunjaka i drugih akLcra iz zcmljc i inozcmsLva Lc priprcmiLi
cijclu plaLormu za izazovc i mogunosLi kojc donosc novc okolnosLi
vczanc uz proccs prisLupanja Europskoj Uniji.
Na Laj c nain biLi osLvarcni sLabilni Lcmclji koji c omoguiLi
pcrmancnLnu programsku razmjcnu izmcu nczavisnih, ncproL-
nih kulLurnih organizacija i inicijaLiva u rcgiji, a Lcmcljila bi sc na
inLcnzivnoj suradnji, programskoj razmjcni i zajcdnikom donoc-
nju odluka. Upravo c usposLava ovako posLavljcnc mrcc doprinijc-
Li dugoronoj odrivosLi i sLabilnosLi kulLurnc suradnjc u rcgiji. Ta-
kav dinamian i uinkoviL oblik umrcavanja zadovoljava smjcrnicc
suvrcmcnih kulLurnih poliLika kojc ockuju od kvaliLcLnc kulLurnc
proizvodnjc da jc ukljucna u programc mcunarodnc suradnjc, i
Lo osobiLo onc koja sc Lic ncposrcdnog gcograskog, druLvcnog i
kulLurnog okrucnja Lc sc nc zasniva samo na ogranicnim oblicima
bilaLcralnc suradnjc ncgo akLivno ukljuujc vci broj akLcra koji rav-
nopravno sudjcluju, kako u krciranju i proizvodnji sadraja Lako i u
unkcioniranju i odravanju samc mrcc.
73
clubture-knjiga-HR.indd 73 15.11.2007 3:55:19
clubture-knjiga-HR.indd 74 15.11.2007 3:55:19
VANO JE ZNATI!
sTauxTuaA oacANtzActJs
Skuptina
SkupLina jc najvic Lijclo upravljanja i odluivanja. SkupLinu inc
po jcdan prcdsLavnik/ica svakc organizacijc koja jc rcdovna lanica.
SasLajc sc najmanjc jcdanpuL godinjc.
SkupLina upravlja poliLikama razvoja Savcza, odluujc o SLaLuLu,
nancijskim planovima i zavrnim izvjcLajima, radnim programima
i planovima akLivnosLi i donosi drugc vanc i rclcvanLnc odlukc, bira
lanovc/icc Provcdbcnog odbora i bira Prcdsjcdnika/icu Savcza, od-
luujc o lansLvu u Savczu.
Popis rcdovnih lanica mrcc mocLc nai na sLr. o8.
Provcdbcni odbor
Provcdbcni odbor sasLavljcn jc od scdam lanova, od kojih csL izrav-
no bira SkupLina, dok Prcdsjcdnik/ica auLomaLizmom posLajc lan
Odbora. Prcdsjcdnik/ica Savcza jc po unkciji ujcdno i prcdsjcdnik/
ica Provcdbcnog odbora. lanovi Provcdbcnog odbora uglavnom
su prcdsLavnici organizacija lanica, ali lan odbora moc biLi i bilo
koja druga zika osoba. Provcdbcni odbor jc izvrno i opcraLivno
75
clubture-knjiga-HR.indd 75 15.11.2007 3:55:20
kolcgijalno Lijclo. Provcdbcni odbor bira upravno i adminisLraLivno
osobljc, prcdlac programc akLivnosLi i rada i nancijskc planovc,
izvrava odlukc SkupLinc, upravlja rcsursima Savcza.
Provcdbcni odbor ima mandaL od jcdnc () godinc, s mogunou
rcizbora.
lanovi Provcdbcnog odbora bili su: Dalibor Bjcli (AkLivisL,
SpliL), Fdgar Buri (MonLcparadiso, Pula), Tcodor Cclakoski (MI:,
Zagrcb), Borko upi (UKRIK, Osijck), Ncnad Ivi (u imc InsLiLuLa
oLvorcno druLvo HrvaLska), Marino 1urcan (McLamcdij, Pula),
Saa Ionari (KVARK, Kricvci), Saa Milocvi (InsLiLuL oLvorcno
druLvo HrvaLska), Davor Mikovi (Drugo morc, Rijcka), Dcnis Pi-
lcpi (SpiriL, Rijcka), Coran Scrgcj PrisLa (CDU, Zagrcb), Fmanucl
SLarcvi (ACI, Osijck), Vcsna iki (DOMAI, Karlovac), Ivica imi
(HUK, Knin), Boris incck (Crad donji, Osijck), 1clcna Luli (Romb,
SpliL), Tanja Topolovcc (UKF, Kricvci), PcLra Zanki (FkS-sccna, Za-
grcb).
TrcnuLni lanovi Provcdbcnog odbora (oujak :oo,.oujak
:oo8.): Tomislav Domcs (MI:, Zagrcb), Marijan Calovi (ProLcsL,
Iabin), Iuka KrsLulovi (KUM, SpliL), Marin Iukanovi (FilmakLiv,
Rijcka), Sunica OsLoi (KonLcjncr, Zagrcb), Tco PcLricvi (ACT, a-
kovcc).
Prcdsjcdnik/ica
Prcdsjcdnika/icu Savcza bira SkupLina na mandaL od dvijc godinc,
s Lim da moc biLi ponovno biran/a. Prcdsjcdnik/ica Savcza jc po
unkciji ujcdno i prcdsjcdnik/ica Provcdbcnog odbora i prcdsjcdnik/
ica SkupLinc.
Prcdsjcdnik/ica zasLupa Savcz, pokrcc raspravu o odrccnim pi-
Lanjima iz djclokruga SkupLinc i Provcdbcnog odbora, brinc sc o
upoznavanju javnosLi s radom SkupLinc i njczinih Lijcla, rukovodi
radom SkupLinc i Provcdbcnog odbora, vodi popis lanica, obavlja i
drugc poslovc uLvrcnc SLaLuLom.
Prcdsjcdnica Savcza jc Fmina Vini.
Tim
Emina Vini: koordinaLorica organizacijc Lc koordinaLorica progra-
ma KulLura AkLiva i Rcgionalnc inicijaLivc ClubLurca (emina@mi2.
hr)
Dca Vidovi: koordinaLorica ClubLurcHR programa i glavna urcd-
nica porLala KulLurpunkL.hr (dea@mi2.hr)
Janja Scsar: suurcdnica porLala KulLurpunkL.hr
(janja@kulturpunkt.hr)
76
clubture-knjiga-HR.indd 76 15.11.2007 3:55:20
Stjcpan Jurckovi: suurcdnik porLala KulLurpunkL.hr
(stjepan@kulturpunkt.hr)
Vatroslav Milo: suurcdnik porLala KulLurpunkL.hr
(vatroslav@kulturpunkt.hr)
Katarina Pavi: programska asisLcnLica (kate@mi2.hr)
Soja Dobri: adminisLracija (sofija@mi2.hr)
Ruica Gaji Guljacvi: adminisLracija (seka@mi2.hr)
AoassA t xoNTAxTt
Savcz udruga KlubLura/ClubLurc
Svaicv Lrg
o ooo Zagrcb, HrvaLska
iet +8 ,:
rnx +8 ,: :
e-mntt clubture@clubture.org
uut http://www.clubture.org
ctANsTvo u uaszAuA
Savcz jc lan sljcdcih mrca:
Mrca mladih HrvaLskc http://www.mmh.hr
Savcz za ccnLar za nczavisnu kulLuru i mladc
http://www.jedinstvo.info
Furopcan Forum or Lhc ArLs and HcriLagc (FFAH)
http://www.efah.org
oosAoAsNJt rtNANctJsat
Balkan TrusL or Dcmocracy, Srbija (:oo6.:oo,.)
Dravni zavod za zaLiLu obiLclji, maLcrinsLva i mladci
(:oo.:oo.)
Furopcan CulLural FoundaLion, Nizozcmska (:oo.:oo6. i :oo,.)
Cradski urcd za kulLuru grada Zagrcba (:oo.:oo,.)
INA IndusLrija naLc (:oo.)
InsLiLuL OLvorcno druLvo HrvaLska (:oo:.:oo., :oo.:oo6.)
Kraljcvsko vclcposlansLvo Nizozcmskc u Zagrcbu MaLra KAP
Small program (:oo.)
MinisLarsLvo kulLurc (:oo.:oo,.)
MinisLarsLvo obiLclji, braniLclja i mcugcncracijskc solidarno-
sLi Odsjck za mladc (:oo6.)
Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga druLva (:oo.:oo,.)
USAID AFD (Acadcmy or FducaLional DcvclopmcnL), SAD-Hr-
vaLska (:oo.:oo6.).
77
clubture-knjiga-HR.indd 77 15.11.2007 3:55:20
clubture-knjiga-HR.indd 78 15.11.2007 3:55:20
i. uvoo
Idcja o isLraivanju i skcniranju siLuacijc u podruju nczavisnog kul-
Lurnog sckLora u Hrvatskoj proizlazi iz vc unaprijcd dcniranih
poLrcba za isLraivanjima u kulLuri, kojc su iskazanc na nckoliko ra-
zliiLih razina. Na nadnacionalnoj razini isLiu sc poLrcbc za produ-
bljcnjcm isLraivakih napora u nckoliko smjcrova: uLjccaj poslovnog
sckLora, uLjccaj novih Lchnologija, isLraivanja harmoniziranih okvi-
ra rada ondacija, isLraivanja o ulozi obrazovnog susLava, Lc opcni-
Lo rad na cmpirijskim sLudijama o uvjcLima rada nczavisnih auLora,
kao i Lrajno i nczavisno pracnjc siLuacijc razliiLih grupa umjcLnika
u promjcnjivim uvjcLima LriLa i javnih poLpora (Clichc cL al., :oo:.).
Na nacionalnoj, kao i na lokalnim razinama, Lakocr sc ncprcsLano
iskazujc poLrcba za vrsLim podacima kroz izradu sLraLckih doku-
mcnaLa i kraLkoronih planova djclovanja. U HrvaLskoj jc ova poLrc-
ba Lolika da su ak i sami akLcri u kulLuri napravili oLklon od parLiku-
larnih zahLjcva prcma Lijclima javnc upravc, Lc arLikulirali zahLjcvc
od opcg javnog inLcrcsa prcma krcaLorima javnih poliLika. Izravnc
produkLc ovih inicijaLiva inc, primjcricc, sLudija Prilozi kulturnoj
strategiji Rijeke, koju jc izradila rijcka organizacija Drugo morc, i dc-
klaracija Nezavisna kultura i mladi u razvoju grada Zagreba, doncscna
nakon niza javnih i sLrunih rasprava srcdinom :oo. godinc.
kruno kardov & ivana pavi
CLUBTURE: PROFIL
ORGANIZACIJA I
SURADNIKE PRAKSE
79
clubture-knjiga-HR.indd 79 15.11.2007 3:55:21
Imajui sLoga u vidu da su poLrcbc za isLraivanjima i pracnjcm
promjcna u nczavisnom kulLurnom sckLoru, kao najcksibilnijcm
dijclu podruja djclovanja u kulLuri, jasno prcpoznaLc na svim razi-
nama (od krcaLora kulLurnih poliLika do samih kulLurnih djclaLni-
ka), zauujc injcnica odsusLva nc samo isLraivanja sincrgijskog
karakLcra (primjcricc komparaLivna isLraivanja) ncgo i isLraivanja
na razini osnovnih sLaLisLikih pokazaLclja. NcposLojanjc susLavnih
podaLaka o nczavisnom kulLurnom sckLoru ima dalckoscnc posljc-
dicc za cijcli sckLor, od kojih jc najznaajnija ncmogunosL krciranja
dugoronih sLraLcgija, kojc bi bilc u skladu s LrcnuLnim sLanjcm na
Lcrcnu i kojc bi uzimalc u obzir dominanLnc Lrcndovc promjcna. Di-
jalog izmcu akLcra u kulLuri i krcaLora kulLurnih poliLika unaprijcd
jc oncmogucn ili svcdcn na sLanjc kojc karakLcrizira mcusobno nc-
razumijcvanjc i opLuivanjc, dok jc polarizacija kulLurnog sckLora na
prosLor javnih usLanova i nczavisnog kulLurnog sckLora uvrcna.
Prcma Lomc, cilj ovog isLraivanja bio jc ponudiLi sLabilno Llo za
djclovanjc razliiLih akLcra u nczavisnom kulLurnom sckLoru, o ko-
jcm sc inac vrlo malo zna. Nckoliko podruja isLraivanja bila su
nam od primarnog inLcrcsa: osnovnc karakLcrisLikc organizacija u
nczavisnom kulLurnom sckLoru, organizacijski rcsursi Lc suradnikc
praksc.
.. Mctodologija
AnkcLni upiLnik krcirao jc isLraivaki Lim koji su inili Kruno Kar-
dov (MulLimcdijalni insLiLuL), Ivana Pavi (MulLimcdijalni insLiLuL)
i Emina Vini (SU KlubLura).
IsLraivanjc jc provcdcno u proljcc :oo6. godinc mcLodom an-
kcLc na uzorku od , organizacija okupljcnih oko mrcc Clubturc.
Prcmda jc prvoLno bilo zamiljcno da sc isLraivanjc provcdc na
uzorku koji bi inilc organizacijc cijclc nczavisnc kulLurnc sccnc u
HrvaLskoj, ubrzo jc posLalo jasno da Lako ncLo u HrvaLskoj jo ncko
vrijcmc ncc biLi moguc. Naimc, Lijckom priprcmc i provcdbc isLra-
ivanja, kojc jc ukljuivalo i inLcrvjuc s krcaLorima lokalnih kulLur-
nih poliLika, doli smo do zakljuka da nc samo da Lijcla lokalnc i
dravnc upravc nc vodc cvidcnciju o organizacijama kojc sc javljaju
na naLjcajc, ili, opcniLijc, kojc su akLivnc u njihovim lokalnim za-
jcdnicama, ncgo lokalni nadlcni urcdi csLo ncmaju niLi susLavnu
cvidcnciju o organizacijama kojima su davalc nancijsku poLporu ili
sc pak nancijska poLpora csLo dajc bcz javnih naLjcaja. Bcz vr-
sLih cvidcncijskih popisa nijc bilo moguc napraviLi rcprczcnLaLivan
uzorak na dravnoj razini Lc sc isLraivanjc provclo na organizacija-
ma okupljcnima oko mrcc ClubLurc, za kojc sc moc prcLposLaviLi
da inc vrsLu jczgru nczavisnc kulLurnc sccnc. U piLanju su, naimc,
organizacijc kojc imaju dovoljno vrsLu sLrukLuru koja im doncklc
80
clubture-knjiga-HR.indd 80 15.11.2007 3:55:21
omoguujc sLabilnosL i dugoronosL djclovanja, kojc su ncproLnc
i ncovisnc o komcrcijalnom i dravnom sckLoru, kojc su ormalno
rcgisLriranc, kojc okupljaju vic lanova (nisu poLhvaLi pojcdinca),
Lc kojima jc okus inLcrcsa i akLivnog djclovanja smjcLcn u podrujc
kulLurc i umjcLnosLi.
AnkcLni upiLnik sasLojao sc od ,, piLanja zaLvorcnog Lipa na koja
su ispiLanici odgovarali anonimno, a prosjcno vrijcmc ispunjavanja
bilo jc czdcscL minuLa. AnkcLiranjc jc izvrcno online, upoLrcbom
soLvcra PHP Surveyor. IspiLanici su na upiLnik odgovarali samosLal-
no, birajui izmcu unaprijcd ponucnih odgovora. Na Laj su nain
znaLno umanjcni Lrokovi ankcLiranja i unosa podaLaka, ali jc do-
ncklc umanjcna i kvaliLcLa dobivcnih podaLaka, s obzirom na Lo da
na ncka piLanja koja smo procijcnili osjcLljivima nijc bilo obvczno
odgovoriLi.
S obzirom na Lo da su najcc mjcrcnc nominalnc i ordinalnc
vrijcdnosLi, pri obradi podaLaka koriLcnc su uglavnom mcLodc dc-
skripLivnc sLaLisLikc (posLoci, rckvcncijc), Lc ncparamcLrijskc mcLo-
dc (: LcsL, Kcndallov koccijcnL suglasnosLi i Spcarmanov kocci-
jcnL ranga). Tamo gdjc jc priroda i kvaliLcLa podaLaka dozvoljavala,
izvrcna jc akLorska analiza.
z. raortt oacANtzActJA
a.. Starost i prostorna distribucija

Organizacijc nczavisnc kulLurnc sccnc, okupljcnc oko mrcc ClubLu-
rc, izraziLo su mladc (slika ). Prijc o. godinc poclo ih jc djclovaLi
Lck 8,, njih :8,, jc s djclovanjcm zapoclo Lijckom o-ih, a naj-
vci broj organizacija ima manjc od cLiri godinc djclovanja (ak njih
6:,: poclo jc djclovaLi u razdoblju od :ooo. do :oo. godinc). U
ovakvoj sLarosnoj sLrukLuri suradnikih organizacija mrcc ClubLurc
vrlo dobro sc oglcdaju i nckc od posljcdica u razvoju nczavisnc kul-
Lurnc sccnc kojc su uzrokovali Lranzicijski proccsi, Lo jc analizirala
Dca Vidovi (rad u ovoj knjizi). U Lom smislu, vcliko povcanjc broja
organizacija kojc su poclc djclovaLi nakon :ooo. moc biLi rczulLaL
irih dcmokraLizacijskih proccsa koji su imali posrcdnog uLjccaja i na
kulLurni sckLor. Porcd promjcna kojc su sc odvijalc u cjclokupnom
podruju civilnog druLva, u ovom su sc vrcmcnskom razdoblju odvi-
jalc i promjcnc izravno vczanc uz kulLurni sckLor, popuL izmjcna po-
sLojcc zakonskc rcgulaLivc i izgradnjc insLiLucionalnc inrasLrukLurc
na dravnoj razini (osnivanjc Urcda za udrugc Vladc RH, donocnjc
Zakona o kulturnim vijcima iLd.). Takocr, u isLom sc razdoblju bi-
ljci i znaajniji rad na razvoju lokalnih kulLurnih poliLika kroz osni-
vanjc gradskih i upanijskih kulLurnih vijca. Iako sc nc moc Lono
i sa sigurnou uLvrdiLi koliki su uLjccaj svc ovc promjcnc imalc na
81
clubture-knjiga-HR.indd 81 15.11.2007 3:55:21
razvoj organizacija nczavisnc kulLurnc sccnc, ipak sc moc prcLpo-
sLaviLi da su onc, usprkos mcandriranju, imalc poziLivan uinak na
bujanjc ovih organizacija.
slika 1. Poetak djelovanja organizacija
Ako poglcdamo prosLorni razmjcLaj po sjcdiLima organizacija,
Lada sc primjcujc da organizacijc iz Zagrcba inc :,, naspram
,o, organizacija ija su sjcdiLa u drugim hrvaLskim rcgijama i gra-
dovima (slika :). No, ukoliko sjcdiLa organizacija promaLramo po-
jcdinano, Lada jc jaz izmcu Zagrcba i osLalih gradova u HrvaLskoj
vidljiviji, a slika prosLornog razmjcLaja organizacija mrcc ClubLurc
jasnija. Naimc, raspon broja organizacija po pojcdinom gradu krcc
sc Lck na razini od do 8, Lo ini grad Zagrcb prosLorom s najvc-
om pojcdinanom konccnLracijom organizacija u mrci ClubLurc.
slika 2. Sjedite organizacije
prije 1989. 1990.1994. 1995.1999. nakon 2000.
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
25
20
15
10
5
0
3
8,11%
2
5,41%
9
24,32%
23
62,16%
Zagreb izvan Zagreba
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
30
25
20
15
10
5
0
11
29,73%
26
70,27%
82
clubture-knjiga-HR.indd 82 15.11.2007 3:55:21
PodaLak o prosLornoj disLribuciji dobiva dodaLno znacnjc kada sc
u obzir uzmc rczulLaL isLraivanja, koji nam kazujc da su organizacijc
opcniLo orijcnLiranc na nic razinc djclovanja. Tako ih jc ak ,8,
ocijcnilo da na lokalnoj razini djclujc izraziLo csLo, dok samo ,
na lokalnoj razini djclujc povrcmcno, Lo jc ujcdno i najnia vrijcd-
nosL u odgovorima, budui da nijc zabiljccna niLi jcdna organizacija
koja nc djclujc u svom ncposrcdnom lokalnom okrucnju. Kako sc
moc vidjcLi iz Lablicc , koja prikazujc razliiLc razinc rangiranc na
Lcmclju prosjcnih vrijcdnosLi, nakon lokalnc razinc slijcdi rcgional-
na (subnacionalna), a Lck poLom nacionalna i mcunarodna razina
na kojima organizacijc najrjcc djcluju. RclaLivno visok Kcndallov
koccijcnL slaganja (Kcndall W=o,) govori nam da su organizacijc
obuhvacnc ovim isLraivanjcm podjcdnako ocjcnjivalc djclovanjc
svojih organizacija na ponucnim razinama, Lo nas pak upuujc na
zakljuak da su organizacijc okupljcnc oko ClubLurc mrcc opcniLo
orijcnLiranc na lokalnu razinu.
Koliko esto vaa organizacija djeluje na
navedenim razinama: (skala: 1-nikada, 2-rijetko,
3-povremeno, 4-esto, 5-izrazito esto)
Rang
Lokalna 3,69
Regionalna 2,43
Nacionalna 1,99
Meunarodna 1,89
N=37, Kendall W=0,51, 2=56,57, p0,000
tablica 1. Orijentiranost organizacije
Ovakva orijcnLiranosL na djclovanjc u vlasLiLim gradovima i upa-
nijama upozorava na vanosL i nunosL razvijanja mchanizama jav-
nih poLpora od sLranc Lijcla lokalnc upravc. Naimc, moc sc prcLpo-
sLaviLi da c organizacijc ovakvog prola s vrcmcnom ovisiLi u vcoj
mjcri o lokalnim izvorima nanciranja, ali isLo Lako c gajiLi i najvca
ockivanja od Lijcla lokalnc upravc u razliiLim vidovima suradnjc.
a.a. Podruja djclovanja
Uz do sada navcdcnc osnovnc karakLcrisLikc organizacija, zanimljiv
jc i podaLak o podrujima u scri kulLurc u kojima onc najcc djc-
luju. Budui da jc jcdna od spccinosLi nczavisnc kulLurnc sccnc
izraziLa cksibilnosL i sloboda u nadilacnju unuLarnjih podjcla na
Lradicionalna polja djclovanja, u isLraivanju sc organizacijama osLa-
vila mogunosL da procijcnc bliskosL niza razliiLih podruja u kulLu-
ri. Na Laj su nain organizacijc moglc, s obzirom na svojc doLadanjc
83
clubture-knjiga-HR.indd 83 15.11.2007 3:55:22
akLivnosLi, podjcdnako bliskima ocijcniLi vic podruja bavljcnja, na
Lcmclju cga sc u obradi podaLaka moc dobiLi vrijcdna inormacija
o Lomc oko kojih sc Lo podruja u kulLuri okuplja najvci broj organi-
zacija. Od ukupno : kulLurnih podruja koja su uvrLcna u ankcLni
upiLnik, i Lo na Lcmclju ucsLalosLi pojavljivanja u razliiLim javnim
naLjcajima za nancijskc poLporc, ovdjc cmo zbog prcglcdnosLi iz-
dvojiLi samo prvih dcscL. Kako sc moc vidjcLi iz Lablicc :, podruja
urbanc kulLurc i kulLurc mladih bliska su najvccm broju organizaci-
ja, a poLom slijcdc podruja vczana uz lm i vidco, vizualnu umjcL-
nosL, cdukaciju, novc mcdijc i Lchnologijc iLd. U inLcrprcLaciji ovih
rczulLaLa valja imaLi u vidu da ova rang lisLa nc znai da su svc orga-
nizacijc jcdnako bliskima ocjcnjivalc navcdcna podruja (ncLo nii
Kcndallov W koccijcnL slaganja govori nam da jc rijc Lck o umjcrc-
noj povczanosLi), ncgo samo da ova podruja vci broj organizacija u
odrccnoj mjcri smaLra bliima ncgo ncka druga.
U kojoj je mjeri svako od ponuenih podruja
blisko podruju djelovanja vae organizacije?
(skala od 1-izrazito daleko do 5-izrazito blisko)
Rang
Urbana kultura 23,32
Kultura mladih i slobodno vrijeme mladih 22,58
Film, video 21,54
Vizualna umjetnost 21,28
Edukacija 20,91
Novi mediji i tehnologije 20,22
Klupska kultura 20,12
Glazba 19,50
Novine, asopisi, radio, TV, internet-portali 19,14
Kulturne politike 18,54
N=37, Kendall W=0,39, 2= 404,01, p0,000
tablica 2. Podruja djelovanja prvih 10
a.. Projckti
Kao posljcdnji podaLak vczan uz opi prol organizacija mocmo na-
vcsLi rczulLaLc koji sc Liu osnovnih inormacija o broju projckaLa.
Kako jc vidljivo iz slika i , u :oo. godini najvci broj organizacija
imao jc izmcu Lri i pcL projckaLa (njih :,), dok jc Lck manjc od
polovicc ispiLanih organizacija imalo vic od pcL. SiLuacija u :oo.
godini bila jc ncLo drugaija, no i Lada su organizacijc s najvic pcL
projckaLa bilc brojnijc. Ovdjc vrijcdi isLaknuLi i injcnicu da izmcu
84
clubture-knjiga-HR.indd 84 15.11.2007 3:55:22
navcdcnih varijabli posLoji visoka poziLivna korclacija (Spcarman
=o,8, po,o), Lo znai da su organizacijc s vcim brojcm projc-
kaLa u :oo. imalc i vci broj projckaLa u :oo. Takocr, zanimljivo
jc da jc usLanovljcna i rclaLivno visoka ncgaLivna korclacija izmcu
sLarosLi organizacijc i broja projckaLa kojc organizacijc imaju (Spcar-
man =-o,8, po,o), odnosno, mocmo usLvrdiLi da mlac organi-
zacijc imaju i manjc projckaLa.
slika 3. Broj projekata u 2004. godini
slika 4. Broj projekata u 2005. godini
j. assuast
1cdan od Lcmcljnih prcduvjcLa za sLabilnosL organizacijc i mogu-
nosL dugoronog planiranja jcsu osigurani Lcmcljni rcsursi, popuL
nancijskih, Lchnikih, prosLornih i ljudskih, Lc smo sLoga u ankcL-
nom upiLniku znaajan dio prosLora posvcLili Lom podruju. Ncka od
piLanja vczana uz rcsursc, na koja smo pokuali dobiLi odgovor, Liu
sc, primjcricc, Loga u kojoj mjcri organizacijc korisLc prcdnosLi inor-
12 35 68 911 12 i vie
10
28,57%
15
42,86%
2
5,71%
5
14,29%
3
8,57%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
15
12
9
6
3
0
12 35 68 911 12 i vie
4
11,43%
15
42,86%
11
31,43%
2
5,71%
3
8,57%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
15
12
9
6
3
0
85
clubture-knjiga-HR.indd 85 15.11.2007 3:55:22
macijskc Lchnologijc, imaju li organizacijc sLalni prosLor koji korisLc
Lc kakvi su uvjcLi koriLcnja, koliki jc godinji prihod organizacija Lc
kakva jc sLrukLura nancijskih poLpora s obzirom na njihovo Lraja-
njc. IsLo Lako, zanimalo nas jc i kakva jc sLrukLura ljudskih rcsursa u
smislu lansLva, vodiLclja projckaLa, spolnc ravnomjcrnosLi, omjcra
zaposlcnih i honorarnih lanova organizacija i dr.
Prijc ncgo Lo sc dobijc dublji uvid u rcsursc organizacija, valja
navcsLi podaLak koji nam govori kako su organizacijc samc procijc-
nilc dosLaLnosL vlasLiLih rcsursa. Kako jc prikazano na slici , kao
najmanjc dosLaLan rcsurs organizacijc navodc onaj nancijski, a
nakon njcga maLcrijalni Lc poLom ljudski. Zanimljivo jc da organi-
zacijc mrcc ClubLurc u pravilu niLi jcdan od ponucnih rcsursa nc
ocjcnjuju dosLaLnim, Lc ih jc najvci broj organizacija nasLojao oci-
jcniLi srcdnjom vrijcdnou, Lj. Lck djclomino dosLaLnima. Moguc
daljnjc Lumacnjc ovih rczulLaLa znaLno jc ogranicno budui da jc u
odgovorima na ovo piLanjc zabiljccn vrlo nizak sLupanj suglasnosLi
izmcu organizacija (Kcndall W=o,o8, :=6,:6, po,o).

slika 5. Samoprocjena dostatnosti resursa
Ljudski resursi Materijalni resursi
Financijski resursi
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
nedostatni djelomino
dostatni
dostatni nedostatni djelomino
dostatni
dostatni
nedostatni djelomino
dostatni
dostatni
13
35,14%
16
43,24%
8
21,62%
25
20
15
10
5
0
20
15
10
5
0
10
27,03%
25
67,57%
2
5,41%
17
45,95%
19
51,35%
1
2,7%
86
clubture-knjiga-HR.indd 86 15.11.2007 3:55:22
.. Tchniki i informacijski rcsursi
Nakon rczulLaLa o samoprocjcni rcsursa zanimljivo jc vidjcLi podaLkc
o Lonom broju Lchnikih i inormacijskih rcsursa kojc organizacijc
posjcduju. Kako sc moc i prcLposLaviLi, vca opskrbljcnosL odrcc-
nim vrsLama Lchnikc oprcmc pojavljivala sc kod udruga kojima jc
upravo La vrsLa oprcmc ncophodna za obavljanjc njihovc osnovnc
djclaLnosLi. Ipak, biLno jc naglasiLi da odrccnom broju udruga ncdo-
sLaju osnovni maLcrijalni rcsursi koji su poLrcbni za normalno unk-
cioniranjc svakc organizacijc. Tako ak odnosno ,, organizacija
nc posjcdujc raunalo niLi pisa, njih odnosno : ncma Lclconski
prikljuak, dok ih odnosno :,8 ncma broadband prisLup inLcr-
ncLu. No, bcz obzira na lou sliku o kapaciLcLima nckih organizacija
koju nam ovi podaci daju, dodaLno zabrinjava injcnica da vclik broj
organizacija opcniLo slabo iskoriLava inormacijskc rcsursc koji su
csLo dosLupni za bcsplaLno koriLcnjc. Tako mailing-lisLu za vlasLiLc
lanovc ima samo :: odnosno ,, organizacija, 8 odnosno :,6 ih
ncma vlasLiLc web-sLranicc, a njih odnosno ,, nc korisLi mai-
ling-lisLc puLcm kojih bi obavjcLavali javnosL o svojim akLivnosLima.
.a. Prostorni rcsursi
Ako obraLimo pozornosL na rczulLaLc isLraivanja vczanc uz prosLor-
nc rcsursc (slika 6), mocmo primijcLiLi da vcina organizacija ima
prosLor koji sLalno korisLi (:8 odnosno ,,,). Samo jc jcdna organi-
zacija vlasnik prosLora, dio organizacija prosLor unajmljujc (,,),
a vcina organizacija prosLor korisLi bcz novanc naknadc (,6).
Samo sc dvijc organizacijc (,,) nalazc u siLuaciji ncrazrijccnog
sLaLusa glcdc koriLcnja prosLora.
slika 6. Uvjeti koritenja prostora
prostor je u
vlasnitvu
organizacije
prostor se
unajmljuje
prostor je
dobiven na
koritenje
(bez novane
naknade)
nerazrijeen
status
1
3,57%
10
35,71%
15
53,57%
2
7,14%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
15
12
9
6
3
0
87
clubture-knjiga-HR.indd 87 15.11.2007 3:55:22
U sluaju organizacija kojc korisLc prosLor koji nijc u njihovom
vlasniLvu, vlasnik prosLora najcc jc grad (u , sluajcva) ili
pravna osoba (u 8,: sluajcva). Kod ,8 organizacija vlasnik jc
zika osoba, a vlasnika sLrukLura nijc razrijccna kod ,8 orga-
nizacija (slika ,).
slika 7. Vlasnitvo prostora kojeg koriste organizacije
Na rclaLivno ncpovoljnu siLuaciju ukazujc podaLak da porcd or-
ganizacija kojc ncmaju sLalni prosLor za koriLcnjc, kod ak , orga-
nizacija ugovor o najmu uopc nijc sklopljcn. Kod , organizacija
ugovor jc sklopljcn na duc od Lri godinc, a kod 8, od jcdnc do Lri
godinc (slika 8).
slika 8. Trajanje ugovora o najmu prostora
.. Financijski rcsursi
Lo sc Lic nancijskih rcsursa, iz slikc vidljivo jc da Lck manji
12
44,44%
2
7,41%
4
14,81%
5
18,52%
4
14,81%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
12
10
8
6
4
2
0
grad upanija fizika osoba pravna osoba vlasnika
struktura
nerazrijeena
1
3,7%
2
7,41%
5
18,52%
9
33,33%
10
37,04%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
10
8
6
4
2
0
manje od
godinu dana
godinu dana od jedne
do tri godine
due od tri
godine
nije sklopljen
ugovor
88
clubture-knjiga-HR.indd 88 15.11.2007 3:55:22
broj organizacija ima znaajnc godinjc prihodc (vcc od .ooo.ooo
kuna), najvci broj ih ima srcdnjc ili niskc, dok ak organizacijc u
:oo. godini uopc nisu imalc prihoda. Kako sc moc i ockivaLi, ovi
su podaci poziLivno korclirani s prcLhodno analiziranim brojcm pro-
jckaLa kojc su organizacijc provodilc u isLom razdoblju. (Spcarman
=o,8, po,o)
slika 9. Ukupni godinji prihod organizacija u 2005. godini (izraeno u .000)
Iz podaLaka o nancijskim poLporama kojc su organizacijc dobilc
Lijckom :oo. i :oo. godinc (slika o) vidljivo jc da jc vcina poL-
pora bila dodijcljcna na krac vrcmcnsko razdobljc, Lo moc imaLi
ncgaLivan uLjccaj na mogunosL dugoronog planiranja i nancijsku
sLabilnosL organizacijc. Od ukupno :8 nancijskih poLpora, koli-
ko su ankcLiranc organizacijc dobilc u :oo. i :oo. godini, ak ::
odnosno o nancijskih poLpora dodijcljcno jc na razdobljc do :
mjcscci, samo : odnosno 8 poLpora Lrajalo jc do dvijc godinc, a Lck
odnosno : poLpora Lrajalo jc do Lri godinc.
slika 10. Broj financijskih potpora u 2004. i 2005. godini po vremenu trajanja
potpora
3
8,11%
7
18,92%
5
13,51%
7
18,92%
4
10,81%
10
27,03%
1
2,7%
0 050 50100 100250 250500 5001000 vie od 1000
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
10
8
6
4
2
0
B
r
o
j

p
o
t
p
o
r
a
do 12 mjeseci od 13 do 35
mjeseci
36 i vie
mjeseci
250
200
150
100
50
0
223
89,92%
21
8,47%
4
1,61%
89
clubture-knjiga-HR.indd 89 15.11.2007 3:55:22
Imajui u vidu prcLhodno opisanu sLrukLuru Lrajanja nancijskih
poLpora, kao i injcnicu da su organizacijc mrcc ClubLurc prvcn-
sLvcno projckLno i programski orijcnLiranc, iznimnu vanosL za kon-
LinuiLcL djclovanja organizacija prcdsLavljaju insLiLucionalnc poLpo-
rc. Onc, naimc, organizacijama mogu pruiLi minimalnu sLabilnosL
i ncovisnosL u odnosu na moguc naglc promjcnc u prioriLcLima
ondacija i Lrinim diskonLinuiLcLima. I u ovom sc sluaju organi-
zacijc mrcc ClubLurc nalazc u ncpovoljnoj siLuaciji, budui da jc Lck
odnosno o, organizacija dobilo Lakvu poLporu Lijckom :oo. i
:oo. godinc (slika ).
slika 11. Broj organizacija koje su dobile institucionalnu potporu u 2004. i 2005.
godini
Poscbno jc zanimljiv podaLak da jc od : organizacijc, kojc su
osLvarilc prihodc i kojc su odgovorilc na piLanjc o primanju nan-
cijskih srcdsLava izvan javnih naLjcaja, ak njih odnosno ,
prihvaLilo nancijska srcdsLva izvan propisanc proccdurc (slika :).
PriLom su : organizacijc izvan susLava javnog naLjcaja uspjclc osi-
guraLi svc svojc prihodc.
slika 12. Primanje financijskih potpora izvan javnog natjeaja
NE DA
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
25
20
15
10
5
0
22
59,46%
15
40,54%
Sve preko
javnog
natjeaja
Dio izvan
javnog
natjeaja
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
25
20
15
10
5
0
21
65,62%
11
34,38%
90
clubture-knjiga-HR.indd 90 15.11.2007 3:55:22
.q. Ijudski rcsursi
Podaci o lansLvu (slika ) pokazuju da najvci broj organizacija
(8 odnosno 8,,) ima manjc od o akLivnih lanova, pod imc sc
podrazumijcvaju oni lanovi koji akLivno sudjcluju u programima i
projckLima. Izmcu i : akLivnih lanova ima odnosno ,,8
organizacija, a svcga nckoliko organizacija ima prcko : lanova (
odnosno ,).
slika 13. Broj aktivnih lanova u 2005. godini
Kako jc vidljivo iz slikc , organizacijc sc u najvccm dijclu Lcmc-
ljc na volonLcrskom radu ili osobama kojc primaju samo povrcmcnc
honorarc. U ukupnom broju organizacija obuhvacnima ovim isLra-
ivanjcm zaposlcnc su Lck osobc, Lo iznosi ,.
slika 14. Struktura rada u mrei Clubture
Porcd zabiljccnc ncpovoljnc sLrukLurc zaposlcnosLi u organiza-
cijama mrcc ClubLurc, zabiljccna jc i rclaLivno niska spolna ravno-
mjcrnosL u mcnadmcnLu organizacija, Lj. mcu osobama kojc vodc
projckLc i programc (slika ). Tako su od prosjcnog broja vodiLclja
projckaLa i programa u mrci ClubLurc ak 6o njih mukarci.
B
r
o
j

o
r
g
a
n
z
a
c
i
j
a
110
lanova
1125
lanova
2650
lanova
20
15
10
5
0
18
48,65%
14
37,84%
5
13,51%
Zaposleno Stalni
honorari
Povremeni
honorari
Volonteri
(bez novane
naknade)
34
4,34%
56
7,15%
208
26,56%
485
61,94%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
500
400
300
200
100
0
91
clubture-knjiga-HR.indd 91 15.11.2007 3:55:23
slika 15. Spolna ravnomjernost u menadmentu organizacija
q. suaAoNJA
S obzirom na Lo da su uzorak inilc iskljuivo organizacijc povcza-
nc sa suradnikom mrcom ClubLurc, nc izncnaujc podaLak da svc
onc imaju iskusLva u sudjclovanju u suradnikim projckLima. Surad-
nja sc najcc vodila s ncvladinim organizacijama kojima jc kulLura
osnovno poljc djclovanja Lc nijc zabiljccna niLi jcdna organizacija
koja nijc osLvarila Lu vrsLu suradnjc. Njih o,8 Lako jc suraivalo
barcm povrcmcno, dok jc osLaLak suraivao csLo (:,,) ili izraziLo
csLo (,). Nakon Loga slijcdi suradnja s pojcdincima umjcLnici-
ma ili sLrunjacima. PoLom po broju osLvarcnih suradnikih projcka-
La slijcdc ncvladinc organizacijc kojima kulLura nijc primarno poljc
djclovanja, pri cmu samo jcdna organizacija nijc nikada suraivala s
NVO-om izvan vlasLiLog sckLora (, ih jc Lu vrsLu suradnjc osLva-
rivalo povrcmcno a o, csLo). Najrjcc jc osLvarivana suradnja
s poslovnim sckLorom, MinisLarsLvom kulLurc Lc osLalim dravnim
Lijclima (Lablica ).
Iz ovih podaLaka dalo bi sc zakljuiLi da su organizacijc uglavnom
orijcnLiranc na suradnju unuLar vlasLiLog sckLora, na Lo zasigurno
uLjcc injcnica da su ispiLivanc organizacijc okupljcnc oko mrcc
ClubLurc koja poLic upravo ovakvc vidovc suradnjc. Porcd Loga, vri-
jcdi spomcnuLi i Lo da visoka ucsLalosL suradnji osLvarcnih izmcu
organizacija i gradskih vlasLi dodaLno idc u prilog Lczi o primarno
lokalnom karakLcru organizacija.
Voditeljice
projekata
Voditelji
projekata
B
r
o
j

v
o
d
i
t
e
l
j
a

p
r
o
j
e
k
a
t
a
150
120
90
60
30
0
94
39,5%
144
60,5%
92
clubture-knjiga-HR.indd 92 15.11.2007 3:55:23
Navedite koliko esto suraujete sa sljedeim
akterima: (skala: 1-nikada, ..., 5-izrazito esto)
Rang
Nevladine organizacije u kulturi 8,82
Pojedinci-umjetnici 8,04
Pojedinci-strunjaci 6,76
Nevladine organizacije kojima primarna
djelatnost nije vezana uz kulturu
6,01
Tijela gradske uprave 5,84
Javne ustanove u kulturi 4,99
Javne ustanove kojima primarna
djelatnost nije vezana uz kulturu
4,28
Poslovni sektor 3,88
Ministarstvo kulture 3,43
Ostala dravna tijela 2,95
N=37, Kendall W=0,48, 2= 160,39, p0,000
tablica 3. Uestalost suradnji s razliitim akterima
q.. Unutarscktorska suradnja
NajzasLupljcniji oblik suradnjc mcu organizacijama unuLar sckLora
bio jc vczan uz zajcdniki rad na projckLima ili razmjcnu programa
(Lablica ). Ovaj podaLak lako bi mogao biLi uvjcLovan uzorkom, s
obzirom na Lo da sc radilo o organizacijama okupljcnima oko mrc-
c ClubLurc, pa jc naglacn upravo onaj vid suradnjc kojcg mrca
poLic. IzraziLo csLo jc osLvarivana i suradnja vczana uz koriLcnjc
prosLora, pa jc samo jcdna organizacija odgovorila da nikada nijc su-
raivala na ovakav nain. csLo su prcdmcL suradnjc bilc i razmjcnc
Lchnikih i ljudskih rcsursa, dok sc najrjcc osLvarivala suradnja vc-
zana uz nancijc.
Imajui u vidu suradnju s drugim organizacijama iz
podruja nezavisne kulture u protekle dvije godine,
navedite u kojoj mjeri su bili zastupljeni sljedei oblici
suradnje: (skala: 1-nikada, ..., 5-izrazito esto)
Rang
Suradnja vezana uz programe/projekte 3,74
Suradnja vezana uz koritenje prostora 3,34
Suradnja vezana uz tehnike resurse 2,95
Suradnja vezana uz ljudske resurse 2,84
Suradnja vezana uz financijske resurse 2,14
N=37, Kendall W=0,20, 2= 29,89, p0,000
tablica 4. Najei oblici suradnje s organizacijama nezavisne kulturne scene
93
clubture-knjiga-HR.indd 93 15.11.2007 3:55:23
UpiLanc o moLivaciji kod osLvarivanja unuLarsckLorskc surad-
njc, kao najvaniji moLiv za suradnju organizacijc su isLaknulc za-
jcdniko osmiljavanjc i rcalizaciju dogaanja (,,8 vano, ,
izraziLo vano). Slijcdi razmjcna rclcvanLnih inormacija i konLa-
kaLa koju su svc organizacijc ocijcnilc vanom (6,8) ili izraziLo
vanom (,:). Visoko su vrcdnovani i razlozi koji bi mogli imaLi
poziLivan uLjccaj na jaanjc organizacijc i kvaliLcLu programa (popuL
ircnja podruja djclovanja, sLjccanja novih znanja i vjcLina, savjc-
Lovanja u krciranju programa) i povcanjc vidljivosLi i lcgiLimnosLi
(prisLup lokalnoj zajcdnici, osiguravanjc lcgiLimnosLi kod donaLora,
osiguravanjc lcgiLimnosLi u sLrunim i procsionalnim krugovima).
NcLo su slabijc naglacni oni razlozi za suradnju koji sc odnosc na
prikupljanjc i razmjcnu rcsursa (zajcdniko prikupljanjc srcdsLava,
dijcljcnjc nancijskih srcdsLava, osoblja ili oprcmc Lc prczcnLacij-
skog prosLora), a uz dijcljcnjc urcdskog prosLora, Lo jc ocijcnjcno
kao najmanjc biLan razlog za suradnju, na samom dnu ljcsLvicc na-
li su sc i uvjcL donaLora i pridobivanjc poliLikc podrkc (Lablica ).
BiLno jc napomcnuLi da organizacijc nisu bilc ogranicnc na odabir
odrccnog broja akLora koji ih moLiviraju na suradnju, ncgo su svc
ponucnc razlogc ocjcnjivalc na skali od do . Iako jc Kcndallov LcsL
pokazao nizak sLupanj slaganja u ocjcnama kojima su organizacijc
vrcdnovalc moLivc za suradnju, i najmanjc naglacn razlog (pridobi-
vanjc poliLikc podrkc) u konanici jc ocijcnilo vanim :, orga-
nizacija, a 8, izraziLo vanim. Zanimljivo jc primijcLiLi da su orga-
nizacijc prcnocnjc sLccnih znanja i vjcLina drugim organizacijama
vrcdnovalc kao jcdan od najvanijih moLiva za suradnju, koji jc Lck
ncLo slabijc izracn od sLjccanja novih znanja i vjcLina od drugih
organizacija, Lo bi moglo ukazivaLi na alLruisLiki karakLcr mrcc.
RczulLaLi isLraivanja koji su vczani uz nainc inormiranja o po-
Lcncijalnim parLncrskim organizacijama pokazuju da sc organizacijc
inormiraju najcc puLcm individualnih konLakaLa, Lc kroz mrcc i
savczc kojih su lanicc. InLcrncL, mcdiji, pisani maLcrijali i prcporukc
pojcdinaca i drugih organizacija csLo su koriLcna srcdsLva za inor-
miranjc o drugim organizacijama, dok u drugi plan padaju organi-
ziranc mulLimcdijalnc prczcnLacijc i prcporukc donaLora. Ovakvom
porcLku nc Lrcba sc poscbno udiLi ako sc u obzir uzmc prcLhodno
usLanovljcna nia razina koriLcnja inormacijskih rcsursa, no valja
Lakocr podsjcLiLi, u skladu sa usLanovljcnim rcsursima, da rclaLivno
csLo koriLcnjc inLcrncLa kao srcdsLva inormiranja o suradnikim
organizacijama ini ncvidljivima poLcncijalnc parLncrskc organizaci-
jc kojc ncmaju vlasLiLc inLcrncLskc sLranicc.
94
clubture-knjiga-HR.indd 94 15.11.2007 3:55:23
Ocijenite vanost svakog od ponuenih razloga s obzirom
na to u kojoj mjeri utjee na vau motivaciju za suradnju
s drugim organizacijama iz podruja nezavisne kulture:
(skala: 1-u potpunosti nevano,..., 5-izrazito vano)
Rang
Osmiljavanje i organizacija dogaanja 13,07
Razmjena relevantnih informacija i kontakata 13,07
Poveanje javne vidljivosti i prisutnosti u medijima 11,89
irenje podruja djelovanja 11,69
Stjecanje novih znanja i vjetina od drugih organizacija 11,42
Prenoenje steenih znanja i vjetina drugim organizacijama 11,00
Promocija aktivnosti 10,73
Pristup pojedincima (umjetnicima, strunjacima) 9,88
Osiguravanje logistike podrke 9,51
Osiguravanje legitimnosti kod donatora te u
strunim i profesionalnim krugovima
9,47
Pristup lokalnoj zajednici 9,22
Savjetovanje u kreiranju programa 9,08
Zajedniko prikupljanje financijskih sredstava 8,76
Dijeljenje financijskih sredstava, osoblja, opreme 8,70
Dijeljenje prezentacijskog prostora 8,05
Uvjet donatora 5,49
Pridobivanje politike podrke 5,27
Dijeljenje uredskog prostora 4,70
N=37, Kendall W=0,28, 2=177,13, p0,000
tablica 5. Motivacija za suradnju
Analizom podaLaka o broju projckaLa kojc su organizacijc rcalizi-
ralc Lijckom :oo. i :oo. usLanovili smo osrcdnju povczanosL (Spc-
arman =o,, po,o) izmcu broja rcaliziranih projckaLa i broja
projckaLa odracnih u suradnji s drugim organizacijama nczavisnc
kulLurnc sccnc. S obzirom na uLvrcnu sLaLisLiku znaajnosL ovc
korclacijc, mocmo uLvrdiLi da su onc organizacijc kojc imaju vic
projckaLa sklonijc suradnji. McuLim, ako usporcdimo pojcdinanc
podaLkc o udjclima suradnikih projckaLa u svim rcaliziranim pro-
jckLima, vidjcL cmo da su suradniki projckLi iznosili ,, ukupnog
broja projckaLa. Slika 6 prikazujc udjclc suradnikih projckaLa u
svim projckLima rcaliziranima Lijckom :oo. i :oo.
95
clubture-knjiga-HR.indd 95 15.11.2007 3:55:23
slika 16. Udio suradnikih projekata u ukupnom broju projekata u 2004. i 2005.
godini
Organizacijc sc najcc ukljuuju u suradnjc u ranim razvojnim
azama projckLa: ,6 organizacija odgovorilo jc da povrcmcno, csLo
ili izraziLo csLo osmiljava projckLc i planira akLivnosLi u suradnji s
parLncrskim organizacijama. U kasnijim azama projckLa povrcmc-
no sc ukljuivalo :, organizacija. IzraziLo sc rijcLko dogaalo da
su organizacijc sudjclovalc u projckLu iskljuivo kao puki izvriLclj
projckLnih akLivnosLi drugc organizacijc. No, unaLo Lomc, organi-
zacijc su rclaLivno rijcLko zajcdniki prikupljalc srcdsLva za njihovu
provcdbu (o,8 csLo, 8, izraziLo csLo). Kako bi sc ovi pokaza-
Lclji mogli inLcrprcLiraLi na rclcvanLan nain, valjalo bi podrobnijc
isLraiLi imbcnikc koji proizlazc iz okvira u kojcm nczavisna kulLur-
na sccna djclujc, kao Lo su uvjcLi donaLora, mogunosLi posLizanja
boljih nancijskih rczulLaLa, ili pak onc koji su vczani uz povjcrcnjc i
posLojcc odnosc mcu akLcrima u kulLuri.
U vclikom broju sluajcva organizacijc su sudjclovalc u projckLima
na nain da su prualc odrccni scrvis ili uslugu drugim organizaci-
jama (, csLo, 8, izraziLo csLo), dok su Lakvc Lipovc suradnjc
znaLno rjcc korisLilc (, csLo, :,, izraziLo csLo). injcnica da
suradnja izmcu organizacija csLo poinjc vc u najranijoj azi kroz
osmiljavanjc projckaLa, Lc da su rijcLki sluajcvi u kojima sc surad-
nja odvijala samo prcko izvravanja vc unaprijcd zacrLanih akLiv-
nosLi (:, nikada, , rijcLko), sugcrira nam da sc radi o rclaLivno
vrsLoj i kvaliLcLnoj suradnji koja sc Lcmclji na jasnoj podjcli uloga,
ravnopravnosLi u odrcivanju projckLnih akLivnosLi i kvaliLcLnom
koriLcnju krcaLivnih poLcncijala organizacija. No, podaLak da su
sc rijcLko zajcdniki prikupljala nancijska srcdsLva (:,6 nikada,
:,, goLovo nikada, :,, povrcmcno), kao i podaLak da jc ,
organizacija izjavilo da su povrcmcno sudjclovalc u projckLima Lako
da su samo prualc scrvisc i uslugc, moc nam ukazaLi na ncjcdnakc
razvijcnosLi organizacija unuLar mrcc ClubLurc. Ovo jc svakako po-
drujc kojcm bi sc Lrcbala posvcLiLi dodaLna pozornosL u narcdnim
isLraivakim poLhvaLima, budui da nijc posvc razvidno u kojoj sc
3
8,82%
7
20,59%
8
23,53%
3
8,82%
1
2,94%
6
17,65%
5
14,70%
1
2,94%
1
2,94%
0% 20% 40% 60% 80% 100%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
8
6
4
2
0
96
clubture-knjiga-HR.indd 96 15.11.2007 3:55:23
mjcri suradnja osLvarujc mcu ncjcdnako razvijcnim organizacijama
Lc koliko jc suradnja obiljccna poLrcbom za krcaLivnim dijcljcnjcm
znanja i ukljuivanjcm u projckLc.
O kvaliLcLi suradnjc, kao i o poLrcbi i Lcndcnciji za dugoronim
odravanjcm usposLavljcnih parLncrsLava, govori podaLak da su sc
suradnjc mcu organizacijama ponavljalc csLo (,) i izraziLo c-
sLo (6,:). Ovakvi su rczulLaLi i ockivani, budui da usposLavljanjc
suradnjc u smislu punopravnog parLncrsLva zahLijcva za ovaj sckLor
znaajna ulaganja rcsursa (prvcnsLvcno ljudskih), kao i invcsLiranjc
u zahLjcvan proccs izgradnjc mcusobnog povjcrcnja.
Vclik broj suradnikih projckaLa i podaLak o njihovom ponavljanju
ipak nc svjcdoc o znaajnijoj ormalizaciji suradnikih praksi. Poda-
ci pokazuju da su unuLarsckLorskc suradnjc csLo ncormalnc priro-
dc: jcdna Lrcina organizacija poLvrdila jc da su onc nikada ili rijcLko
dcniranc u pisanom obliku (:, nikada, ,: goLovo nikada). O
ncdosLaLku praksi kojc bi vodilc insLiLucionalizaciji i podizanju kva-
liLcLc suradnji unuLar sckLora govori i podaLak da jc izuzcLno rijcLko
provocna zajcdnika cvaluacija uspjcnosLi zajcdnikih projckaLa/
programa (:,, nikada, :,, goLovo nikada, :,6 povrcmcno), a
jo rjcc cvaluacija samog proccsa suradnjc (nikada o, i goLovo
nikada 6,:). Ovi podaci mogu imaLi dvojako znacnjc. S jcdnc sLra-
nc, oni mogu biLi rczulLaL ncdovoljnc razvijcnosLi organizacijskc kul-
Lurc, ncosvijcLcnosLi ili ncpridavanja vanosLi sLrukLuriranoj cvalu-
aciji na Lcmclju kojc bi sc unaprcivao organizacijski rad (a onda i su-
radniki projckLi). S drugc sLranc, Lcmcljni uzrok moguc jc pronai u
injcnici da nczavisnc kulLurnc organizacijc djcluju u izraziLo ncsLa-
bilnim uvjcLima, Lj. u LurbulcnLnim okolnosLima (Dragicvi ci i
Dragojcvi, :oo.), zbog kojih su onc u goLovo pcrmancnLnoj siLuaci-
ji prcivljavanja. Takva siLuacija, naimc, prisiljava akLcrc u kulLuri
da visoko na ljcsLvicu prioriLcLa posLavljaju prikupljanjc srcdsLava i
implcmcnLaciju projckaLa, a da sc aza pomnog isLraivanja poLrcba,
kao i aza cvaluacijc, doivljava kao svojcvrsni (nc prijcko poLrcbni)
luksuz. U prilog ovoj posljcdnjoj Lczi idc i injcnica da najvci broj
projckaLa i nancijskih poLpora Lrajc najduc godinu dana.
ProsLorna rasporccnosL akLcra s kojima su organizacijc osLva-
rivalc suradnju svjcdoi o njihovom lokalnom karakLcru. Najcc
sc parLncrsLvo osLvarilo na lokalnoj razini, mcu akLcrima iz isLoga
grada i s onima iz osLalih gradova u HrvaLskoj. Po ucsLalosLi slijcdc
suradnjc osLvarcnc u parLncrsLvu s organizacijama iz zcmalja Europ-
skc Unijc (bcz zcmalja iz rcgijc Jugoistonc Europc), kojc su osLva-
rivanc cc ncgo suradnja sa zcmljama iz rcgijc Zapadnog Balkana
Lc sa osLalim zcmljama 1ugoisLonc Furopc. Na samom sc dnu nalazi
suradnja s parLncrima iz SAD-a, koju jc povrcmcno osLvarivalo 6,:
organizacija. Ovdjc zabiljccna prcvalcncija suradnikih projckaLa s
parLncrima iz zcmalja Furopskc Unijc nad parLncrsLvima u rcgiji i
97
clubture-knjiga-HR.indd 97 15.11.2007 3:55:23
1ugoisLonoj Furopi mogla bi biLi objanjcna injcnicom da uslijcd
posLupka ukljuivanja HrvaLskc u curopskc inLcgracijc svc vic cu-
ropskih ondova posLajc dosLupno, a oni pak csLo kao uvjcL posLav-
ljaju da jc nosiLcljica projckLa organizacija iz zcmljc lanicc.
q.a. Suradnja s javnim ustanovama
IspiLanici su bili upiLani da na skali od jcdan do pcL procijcnc koliko
sc csLo njihova suradnja s lokalnim kulLurnim usLanovama Lcmcljila
na razmjcni odrccnog Lipa rcsursa (nancijskih, prosLornih, Lchni-
kih ili ljudskih), Lc na zajcdnikom radu na programima ili projckLi-
ma. Pri inLcrprcLaciji ovog dijcla podaLaka biLno jc napomcnuLi da
jc divcrzikacija mcu odgovorima kojc su ispiLanici davali izraziLo
visoka (Kcndallov W=o,:), pa sc rczulLaLi nc mogu smaLraLi jasnim
pokazaLcljcm rcalnog sLanja. Kao Lo jc vidljivo iz Lablicc 6, suradnja
jc najcc bila vczana uz koriLcnjc prosLora, zaLim uz Lchnikc rc-
sursc, a organizacijc su s kulLurnim usLanovama najrjcc suraivalc
u poglcdu nancija.

Imajui u vidu suradnju s kulturnim ustanovama
u vaem gradu u protekle dvije godine, navedite
u kojoj mjeri su bili zastupljeni sljedei oblici
suradnje: (skala: 1-nikada, ..., 5-izrazito esto)
Rang
Suradnja vezana uz koritenje prostora 3,61
Suradnja vezana uz tehnike resurse 3,49
Suradnja vezana uz ljudske resurse 3,18
Suradnja vezana uz programe/projekte 2,46
Suradnja vezana uz financijske resurse 2,27
N=37, Kendall W=0,20, 2=29,33, p0,000
tablica 6. Najei oblici suradnje s lokalnim kulturnim ustanovama
Vcina organizacija ima iskusLva u izravnoj suradnji s Lijclima
lokalnc/rcgionalnc upravc (izravno jc suraivalo 6:,:), no, ,,8
Lih organizacija naglaava da inicijaLiva za suradnju nijc dolazila od
prcdsLavnika lokalnih vlasLi ona jc najcc rczulLaL zagovaranja
i prcLhodnog javnog priLiska od sLranc samih organizacija. UnaLo
Lomc Lo uspjcnosL rcalizacijc parLncrsLva prvcnsLvcno ovisi o
angamanu samih organizacija, onc suradnju s lokalnom upravom
uglavnom ocjcnjuju poziLivno, u smislu da jc urodila konkrcLnim
i za nas povoljnim rczulLaLima (s ovom sc Lvrdnjom sloilo ,
organizacija).
S obzirom na injcnicu da jc prol organizacija Lakav da su prvcn-
sLvcno orijcnLiranc na djclovanjc na lokalnoj razini, ohrabrujui jc
98
clubture-knjiga-HR.indd 98 15.11.2007 3:55:23
podaLak koji govori da su organizacijc nczavisnc kulLurc u vcini slu-
ajcva prcpoznaLc kao parLncri lokalnim upravnim Lijclima u kulLuri.
McuLim, vci angaman lokalnc upravc Lc boljc poznavanjc i razu-
mijcvanjc kulLurnc produkcijc i uvjcLa rada nczavisnc kulLurnc sccnc
s jcdnc sLranc, Lc jaanjc kapaciLcLa samih organizacija s drugc, inc
sc kao kljuni clcmcnLi na kojima jc poLrcbno radiLi u sljcdccm raz-
doblju, kako bi unuLarsckLorska suradnja u kulLurnom polju posLala
uspjcnija, odrivija i dugoronija.
q.. Suradnja s poslovnim scktorom
Kada jc pak u piLanju poslovni sckLor, samo jc jcdna organizacija
izjavila da u Lom podruju nikada nijc osLvarila suradnju. Kako bi sc
uLvrdilo moguc posLojanjc laLcnLnih dimcnzija vczanih uz sLavovc
o suradnji sa poslovnim sckLorom, ispiLanicima jc bio ponucn niz
Lvrdnji o kojima su sc izjanjavali na -sLupanjskoj Iikcrtovoj skali.
Na rczulLaLima jc provcdcna akLorska analiza glavnih komponcn-
Li s varimax roLacijom. FksLrahirana su cLiri akLora, koja zajcdno
Lumac 6,6 varijancc, Lo ukazujc na posLojanjc cLiri razliiLc
skupinc organizacija s obzirom na njihov sLav o ovoj LcmaLici. BiLno
jc napomcnuLi da akLorska analiza odraava laLcnLnu sLrukLuru sLa-
vova, ali nc i hijcrarhijski odnos usLanovljcnih dimcnzija.
Pobornici suradnjc s komcrcijalnim sckLorom smaLraju da jc kroz
ovaj vid suradnjc moguc sLci spccina znanja iz podruja uprav-
ljanja, Lc da ona poLic razvoj i rasL kvaliLcLc. Financiranjc projckaLa
od sLranc komcrcijalnih sponzora vidc kao pokazaLclj njihovc kvali-
LcLc, dok srcdsLva od dravnc ili lokalnc upravc moc dobiLi svaLko.
SmaLraju da samo ovakav nain nanciranja omoguujc odrivosL
organizacija na nczavisnoj kulLurnoj sccni, a kao problcm vidc njihov
ncdosLaLak znanja i sposobnosLi da za svojc akLivnosLi zainLcrcsiraju
komcrcijalnc sponzorc. Ukoliko sc radi o znaajnim iznosima, ovc
su organizacijc sprcmnc na posLizanjc kompromisa s komcrcijalnim
sponzorom.
Dio organizacija naclno podrava odmjcrcnu suradnju s poslov-
nim sckLorom, a nanciranjc od sLranc biznisa smaLraju pokazaLc-
ljcm kvaliLcLc projckLa. Naglaavaju da jc biLno paljivo odabraLi
suradnikc, mcu kojima isLiu malc lokalnc kompanijc, ali odbijaju
suradnju s vclikim korporacijama.
Protivnici suradnjc s poslovnim sckLorom smaLraju da jc zbog
njcgovc konzcrvaLivnosLi svaki pokuaj prisLupanja od sLranc prcd-
sLavnika nczavisnc kulLurc unaprijcd osucn na ncuspjch, a da su-
radnja kompromiLira nczavisnc kulLurnc organizacijc i ncgaLivno
uLjcc na krcaLivnosL i slobodu umjcLnikog izraavanja. SmaLraju
da sponzorsLva od sLranc poslovnog sckLora nc poLiu rasL i razvoj
kvaliLcLc ncgo, naproLiv, da jc koc i unazauju.
99
clubture-knjiga-HR.indd 99 15.11.2007 3:55:23
cLvrLa grupa organizacija Lakocr izraava ncgaLivan sLav i isLi-
c jaz izmcu organizacija nczavisnc kulLurc i poslovnog sckLora jcr
smaLraju da poslovni sckLor nijc u sLanju razumjcLi akLivnosLi i po-
sLignua nczavisnc kulLurc, Lc da mu suradniki projckLi sluc samo
kako bi sc, u svrhu sLjccanja proLa, posluio krcaLivnim inputom
koji dolazi sa nczavisnc sccnc.
j. ooaztvosT t oacANtzActJsxA xutTuaA
Imajui u vidu prcLhodno prikazanc podaLkc, a naroiLo rczulLaLc vc-
zanc uz rcsursc i prol organizacija, javlja sc nckoliko piLanja koja su
vana za buduc akLivnosLi mrcc ClubLurc. Rijc jc, naimc, o sLabil-
nosLi organizacija i sposobnosLi za dugorono planiranjc. RczulLaLi
isLraivanja vczani uz nancijskc i prosLornc rcsursc vc su naznaili
da organizacijc djcluju u rclaLivno ncpovoljnim sLrukLurnim uvjcLi-
ma, kojc karakLcrizira odsusLvo dugoronih nancijskih poLpora i
ncsigurnosL u koriLcnju prosLornih rcsursa. Moc sc ockivaLi da
c u Lako zacrLanim vanjskim uvjcLima mogunosLi dugoronog pla-
niranja organizacijama biLi znaLno smanjcnc, no, kako su promjcnc
Lih okvira u vclikoj mjcri izvan doscga uLjccaja samih organizacija,
u isLraivanju jc valjalo obraLiLi pozornosL i na podruja nad kojima
organizacijc imaju puno vci sLupanj konLrolc. S Lim ciljcm smo u
ankcLni upiLnik uvrsLili piLanja vczana uz mcLodc prczcnLacijc or-
ganizacija vanjskom svijcLu, piLanja vczana uz ulaganja u vlasLiLc
ljudskc rcsursc Lc posLojanjc sLraLckih planova. Budui da sc ovdjc
prcLcno radi o ljudskim rcsursima i podruju organizacijskog uprav-
ljanja, kroz ovc rczulLaLc mocmo dobiLi osnovnc obrisc razvijcnosLi
organizacijskc kulLurc mcu suradnicama mrcc ClubLurc.
Kako jc vidljivo na slici ,, ak ,8, organizacija nc prcdvia u go-
dinjcm budcLu organizacijc poscbna nancijska srcdsLva za cduka-
ciju kljunih ljudi iz mcnadmcnLa (za poLrcbc ovog isLraivanja ljudi
iz mcnadmcnLa su dcnirani kao vodiLclji projckaLa i programa).
Takav rczulLaL, osim Lo nam sugcrira nisku razinu ulaganja u vla-
sLiLc ljudskc rcsursc, ukazujc nam i na poLcncijalnu problcmaLinu
Loku za unuLarsckLorsku suradnju opcniLo, budui da jc najci
zabiljccni oblik suradnjc upravo onaj vczan uz programc i projck-
Lc, gdjc su znanja i vjcLinc kljunih ljudi csLo prcsudni za uspjch.
S drugc pak sLranc, o Lomc da u organizacijama posLoji poLrcba za
cdukacijom govori nam i prijc spomcnuLi podaLak da jc sLjccanjc no-
vih znanja i vjcLina vrlo visoko rangirano na ljcsLvici moLivacijc za
suradnju s organizacijama nczavisnc kulLurnc sccnc. Ovdjc vrijcdi
iznijcLi i podaLak da izmcu cdukacijc kljunih ljudi iz mcnadmcnLa
organizacijc i osiguranosLi insLiLucionalnc poLporc nijc usLanovljcna
povczanosL.
100
clubture-knjiga-HR.indd 100 15.11.2007 3:55:23
slika 17. Predvienost posebnih financijskih sredstava za edukaciju osoba u me-
nadmentu organizacija
Kada jc u piLanju broj organizacija kojc imaju izracn sLraLcki
plan, Lada jc siLuacija ncLo bolja ncgo u prcLhodnom sluaju, iako
i ovdjc vic od polovicc organizacija ncma sLraLcki plan (slika 8).
Tako, na primjcr, LrcnuLno vaci sLraLcki plan ima Lck ,: orga-
nizacija, dok sc njih 6,8 nijc posvcLilo sLraLckom planiranju. I u
ovom sluaju valja isLaknuLi injcnicu da nijc usLanovljcna povcza-
nosL izmcu dobivanja insLiLucionalnc poLporc i sLraLckog planira-
nja. Od manjcg broja organizacija kojc imaju izracn sLraLcki plan,
njih , (,8) ga jc izradilo u sklopu svog rcdoviLog poslovanja, a kod
isLog jc broja organizacija sLraLcki plan nasLao kao rczulLaL Lrcninga
ili konzulLacija s vanjskim sLrunjacima, dok jc kod : (:,) organi-
zacijc nasLao kao uvjcL donaLora.
slika 18. Broj organizacija koje imaju izraen vaei strateki plan
Posljcdnjc piLanjc kojc sc izravno Lic podruja organizacijskc
kulLurc i jaanja pozicijc vlasLiLc organizacijc jcsL nain prczcnLaci-
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
30
25
20
15
10
5
0
NE DA
29
78,38%
8
21,62%
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
25
20
15
10
5
0
NE DA
21
56,76%
16
43,24%
101
clubture-knjiga-HR.indd 101 15.11.2007 3:55:23
jc samc organizacijc vanjskim akLcrima (slika ). Najvci broj or-
ganizacija za prcdsLavljanjc samc organizacijc korisLi inLcrncLskc
rcsursc ( organizacijc odnosno 8,:) i individualnc konLakLc (
ili 8,:). PoLom slijcdc prczcnLacijc puLcm promoLivnih maLcrijala
programa i projckaLa (:8 ili ,,,), puLcm mcdija (:, ili ,) Lc web-
sLranica organizacijc (:6 ili ,o,). Kako sc moc primijcLiLi, za ovc
jc vrsLc prcdsLavljanja u pravilu karakLcrisLino Lo da su sluajnc i
ogranicnc (npr. kroz individualnc konLakLc), ili pak da su pasivnc
i uspuLnc (npr. kroz projckLc i programc). PrcdsLavljanjc primarno
vlasLiLc organizacijc, Lo znai davanjc svcobuhvaLnih inormacija o
akLivnosLima, projckLima, ljudima, rcsursima, ciljcvima, iLd., korisLi
Lck manji broj organizacija, i Lo puLcm Liskanih promoLivnih maLcri-
jala njih , ili ,, Lc puLcm organiziranih mulLimcdijalnih prczcn-
Lacija njih o odnosno :, organizacija.
slika 19. Nain prezentacije organizacije vanjskim akterima
6. zAxtJucAx
RczulLaLi isLraivanja omoguili su sLjccanjc jasnog uvida u osnovnc
karakLcrisLikc organizacija mrcc ClubLurc, ali su ukazali i na odrc-
cnc problcmaLinc Lokc kojc bi moglc prcdsLavljaLi prcprckc u bu-
ducm djclovanju. Iz obracnih podaLaka vidljiva jc ncravnomjcrna
gcograska raspodjcla organizacija, kao i ncsrazmjcr u vcliini uklju-
cnih organizacija. Iz podaLaka o prosjcnoj sLarosLi organizacija
moc sc zakljuiLi kako jc osnivanjcm mrcc ClubLurc sLvorcn okvir
koji prua mogunosL novijim i manjim organizacijama da lakc iz-
gradc kapaciLcLc ncophodnc za uspjcan pocLak djclovanja u sckLo-
ru nczavisnc kulLurc. Drugim rijcima, osim Lo organizacijama c-
sLo osigurava minimalna srcdsLva za programsku suradnju, ovakav
susLav suradnjc u mnogomc olakava i proccs prijcnosa poLrcbnih
znanja i vjcLina, Lc omoguava odrivosL onima koji LrcnuLno djclu-
putem ostalih
resursa na
internetu
(mailig liste,
newsletteri,
portali i sl.)
putem in-
dividualnih
kontakata
putem promo-
tivnih materi-
jala programa
i projekata
u medijima putem web
stranica
organizacije
tiskani promo-
tivni materijal
s informacija-
ma iskljuivo o
organizaciji
organizirana
multimedijal-
na prezentaci-
ja organizacija
40
30
20
10
0
33,00 31,00 28,00 27,00 26,00 17,00 10,00
B
r
o
j

o
r
g
a
n
i
z
a
c
i
j
a
102
clubture-knjiga-HR.indd 102 15.11.2007 3:55:23
ju u ncpovoljnim lokalnim uvjcLima. Osim ncposrcdnog poziLivnog
uLjccaja na rad organizacija, mrca ima i posrcdni uLjccaj na razvoj
nczavisnc kulLurc u lokalnim srcdinama, kao i na opc promjcnc u
lokalnim i rcgionalnim kulLurnim poliLikama.
1cdan od osnovnih rczulLaLa isLraivanja ukazao jc na Lo da u mrc-
i ClubLurc brojnou dominiraju organizacijc lokalnog karakLcra,
Lo sc vidi u injcnici da organizacijc najcc djcluju na lokalnim
razinama Lc da unuLar Lih prosLornih okvira najcc biraju i parLnc-
rc za suradnju. SLoga jc od izraziLc vanosLi razvijanjc mchanizama
javnih poLpora od sLranc Lijcla lokalnc upravc, kao i sLvaranjc dobrih
modcla suradnjc s lokalnim akLcrima, Lc izgradnja lokalnih publika.
Uz izuzcLak nckoliko vcih organizacija, ClubLurc inc uglavnom
malc organizacijc kojc sc najcc nanciraju iz lokalnih izvora. Ori-
jcnLiranosL na lokalni nivo izraziLo uLjcc i na ncormalni dogovorni
karakLcr suradnikih projckaLa kojc organizacijc provodc izvan mrc-
c, a koji sc rijcLko ormaliziraju kroz pisanc ugovorc. S drugc sLranc,
manjak nancijskih srcdsLava, ncrijccni sLaLus radnog prosLora, Lc
prcLjcrano oslanjanjc na volonLcrski rad mogli bi ozbiljno umanjiLi
ansu organizacijama u daljnjcm rasLu i razvoju. RczulLaLi nam poka-
zuju kako vcina organizacija kao glavnc razlogc za suradnju navodi
onc koji uLjcu na kvaliLcLu programa i unuLarnjc jaanjc organizaci-
jc, ali zaposLavljaju upravo onc koji bi mogli dovcsLi do rjccnja klju-
nih problcma vcinc organizacija, a Lo su ncdosLaLak nancijskih
srcdsLava i ncposLojanjc sLalnog radnog prosLora koji bi sc mogao
korisLiLi na dui vrcmcnski rok. Uz Lo, vcina organizacija unkcio-
nira na programsko-projckLnoj osnovi, bcz insLiLucionalnc poLporc,
rcalizirajui projckLc do jcdnc godinc Lrajanja. SLavljanjc okusa na
programsko-projckLnu komponcnLu, bcz ulaganja srcdsLava u cdu-
kaciju vodcih lanova organizacijc, ncdosLaLak sLraLckog planira-
nja i zaposLavljanjc kljunih problcma u konanici bi moglo vodiLi
iscrpljivanju i naposljcLku gacnju pojcdinih organizacija. SLoga bi sc
organizacijc Lrcbalc usmjcriLi na dugoronijc planiranjc, a naglasak
sLaviLi na izradu dugoronih sLraLcgija, cdukaciju posLojcih lanova
i rcgruLiranjc novih, Lo bi osiguralo konLinuirano unkcioniranjc or-
ganizacija, a Limc i mrcc.
Ovo isLraivanjc moc prcdsLavljaLi pocLak u daljnjim, prijcko
poLrcbnim nasLojanjima da sc prikupc i na primjcrcn nain obradc
Lcmcljni podaci o sLanju, rczulLaLima i uvjcLima kulLurnc produkcijc
u HrvaLskoj. Kako jc vc dobro poznaLo, hrvaLski kulLurni susLav, Lj.
njcgov insLiLucionalni okvir, Lrcba doivjcLi sLrukLurnu Lransorma-
ciju kako bi mogao praLiLi novc dinamikc, pa i prcpoznaLi posLignu-
a i poLcncijalc nczavisnc kulLurnc sccnc. Kako bi ukupna kulLurna
produkcija u HrvaLskoj mogla naprcdovaLi, poLrcbno jc unaprijcdiLi
susLav na nain da sc krciraju dugoronc sLraLcgijc njcgova razvoja,
kako na nacionalnoj Lako i na lokalnim razinama. Nuni prcduvjcL za
103
clubture-knjiga-HR.indd 103 15.11.2007 3:55:23
Lo svakako su cmpirijska i dubinska isLraivanja koja c jasno opisaLi
LrcnuLno sLanjc, ukazaLi na kljunc problcmc i poLrcbc Lc na mjcsLa
poLcncijala kulLurnog razviLka. Tck na Lcmclju njih mogu sc krciraLi
razvojnc sLraLcgijc, zacrLavaLi ciljcvi, odrcivaLi prioriLcLi, ali i uspo-
sLaviLi cvaluacijski kriLcriji i pokazaLclji uspjcnosLi.
104
clubture-knjiga-HR.indd 104 15.11.2007 3:55:23
literatura
*** Policy forum newsletter, Zarez br. 5/101, 27. oujka 2003. Str. 23-26. (tema:
Fiziki prostori neovisnih kulturnih inicijativa)
*** Policy forum newsletter, Zarez br.6/139, 7. listopada 2004. Str. 23-26. (tema:
Kulturne mree i politika participacija)
Alper, Neil O.; Galligan, Ann (1999) Recession to Renaissance: A Comparison of
Rhode Island Artists 1981 and 1997. Journal of Arts Management, Law & Society.
29(3):178-204.
Cliche, Daniell; Mitchell, Ritva; Wiesand, Andreas (2002) Creative Europe. On Gover-
nance and Management of Artistic Creativity in Europe. (An ERICarts Report presen-
ted to the Network of European Foundations for Innovative Co-operation NEF).
Cvjetianin, Biserka; Katunari, Vjeran (ur.) (2001) Hrvatska u 21. stoljeu. Kultura.
Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske
Dragievi ei, Milena; Dragojevi, Sanjin (2005) Arts management in turbulent
times. Adaptable Quality Management. Amsterdam: European Cultural Foundation,
Boekmanstudies
Filicko, Therese; Lafferty, Sue Anne (2002) Defining the Arts and Cultural Univer-
se: Lessons from the Profiles Project. Journal of Arts Management, Law & Society.
32(3):185-205.
Greffe, Xavier (2004) Artistic Job in the Digital Age. Journal of Arts Management,
Law & Society. 34(1):79-94.
Ilczuk, Dorota (2001) Cultural Citizenship. Civil Society and Cultural Policy in Europe.
Amsterdam: Boekmanstudies-CIRCLE.
Kaple, Deborah A.; Morris, Lori; Rivkin-Fish, Ziggy; DiMaggio, Paul (1996) Data on
Arts Organizations: A review and needs assessment, with design implications. Center
for Arts and Cultural Policy Studies, Princeton University
Katunari, Vjeran (2004) Toward the New Public Culture. U: vob-oki, Nada
(ur.) Cultural Transitions in Southeastern Europe: Collection of papers from the course
on Managing Cultural Transitions, Southeastern Europe, Dubrovnik, 9-16 May 2004.
Zagreb: Institute for International Relations.
McCarthy, Kevin F.; Jinnett, Kimberly (2001) A New Framework for Building Partici-
pation in the Arts. RAND
Mikovi, Davor (ur.) (2004) Prilozi kulturnoj strategiji Rijeke. Rijeka: Drugo More
Morato, Arturo Rodriguez (2003) The Culture Society: A New Place for the
Arts in the Twenty-First Century. Journal of Arts Management, Law & Society.
32(4):245-256.
Toepler, Stefan (2000) From Communism to Civil Society? The Arts and the
Nonprofit Sector in Central and Eastern Europe. Journal of Arts Management, Law
& Society. 30(1):7-19.
105
clubture-knjiga-HR.indd 105 15.11.2007 3:55:23
clubture-knjiga-HR.indd 106 15.11.2007 3:55:23
redovne lanice
Pravo na punopravno lanstvo u mrei Clubture stjeu one organizacije koje su kao
nositeljice projekata sudjelovale u programskoj razmjeni i suradnji. Nakon uspje-
no zavrenog projekta organizacija se praktiki automatizmom prima u lanstvo,
ali uz potvrdu Skuptine. Pored toga, redovne lanice mree mogu postati i one
organizacije koje su ukljuene u druge aktivnosti mree.
Iz redovnog lanstva iskljuuju se organizacije koje kre Statut, ne izvravaju
obveze ili svojim postupcima tete ugledu mree i ugledu ostalih lanica. Pojedina
lanica za koju se jedno od navedenog ustanovi moe se iskljuiti iz redovnog
lanstva iskljuivo odlukom Skuptine. Pored tih uobiajenih odredbi, Clubture je
kao i kod ukljuivanja razvio sustav iskljuivanja s obzirom na sudjelovanje lanica
u aktivnostima mree. Tako organizacije koje nisu 3 puta zaredom sudjelovale u
programu razmjene i suradnje na bilo koji nain (kao nositelji, partneri, host-par-
tneri ili barem kao predlagai) ili nisu sudjelovale u procesu odabira prijedloga, ili
ukoliko tri puta zaredom nisu sudjelovale u radu Skuptine, prestaju biti redovne
lanice i postaju pridruene lanice mree. Iako se i ovdje radi o automatizmu,
Skuptina potvruje iskljuivanje pojedine lanice.
CLUBTUREOVA LISTA
107
clubture-knjiga-HR.indd 107 15.11.2007 3:55:25
Popis organizacija koje su stekle i zadrale pravo na punopravno lanstvo
u mrei:
AKTIVIST
adresa Savska bb, Split
tel +385 21 54 05 37
fax +385 21 54 05 39
e-mail info_aktivist@yahoo.com
kontakt osoba Dalibor Bjeli, e-mail daba@sok.hr
godina osnivanja 2001.
prostor Klub Kocka, 1300 m
2
, Savska bb, Split. Prostor upravlja Koalicija udru-
ga mladih KUM.
Aktivist promie i iri alternativnu kulturu i drutveni aktivizam.
ART RADIONICA LAZARETI ARL
adresa Frana Supila 8, Dubrovnik
tel +385 20 32 46 33
fax +385 20 32 46 66
e-mail arl@du.htnet.hr
kontakt osobe Slaven Tolj, Srana Cvijeti, e-mail arl@du.htnet.hr
godina osnivanja 1988. (1995. registrirani kao NVO)
prostor Galerija Otok i Klub Karantena, 250 m
2
, Frana Supila 8, Dubrovnik
radno vrijeme Galerija Otok: svaki dan osim nedjelje: 10.00-18.00; Klub Karan-
tena: ovisno o programu
ARL programe i aktivnosti realizira kroz 4 grupe: umjetniki programi (Galerija
Otok, Scena Karantena i sl.), radionice, zagovaranje, seminari, konferencije itd.
(Protuotrov), koncerti, sluaonice i druge klupske aktivnosti (Klub Karantena) i
Karantena projekt (inicijativa i projekt obnove i revitalizacije kompleksa Lazareta).
AUTONOMNI CENTAR KULTURE ACT
adresa Kralja Tomislava 31, akovec
tel +385 40 39 00 47
fax +385 40 39 00 48
e-mail info@actnow.hr
url http://www.actnow.hr
kontakt osoba Teo Petrievi, e-mail teo@actnow.hr
godina osnivanja 2003.
prostor Autonomni centar, 169 m
2
, K. Tomislava 31, akovec
radno vrijeme 15.0022.00
ACT osigurava promjene na podruju lokalnih kulturnih politika i politike prema
mladima, promie i uvodi nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, stvara
nezavisni slobodni medijski prostor, potie razvoj civilnog drutva te promie
alternativne i ekoloke interese graana/ki.
108
clubture-knjiga-HR.indd 108 15.11.2007 3:55:25
AUTONOMNI KULTURNI CENTAR ATTACK
adresa Budmanijeva 12, Zagreb
tel +385 1 605 5438
fax +385 1 605 5438
e-mail akc.attack@gmail.com
url http://www.attack.hr
kontakt osoba Sanja Burlovi, e-mail sanasole@net.hr
godina osnivanja 2001.
ATTACK povezuje pojedince i skupine koji promiu aktivistiki pristup prema
novim komunikacijskim tehnologijama i medijima, oblike alternativnog kulturnog
stvaralatva i prava graana na samoorganiziranje u izgradnji autonomnog civil-
nog drutva. Udruga organizira manifestacije, radionice, tribine, izdaje publikaci-
je, nosae zvuka, video zapise i sl.
AUTONOMNA TVORNICA KULTURE
adresa Vukovarska 52c, Zagreb
tel +385 1 61 78 174
e-mail komikaze5001@gmail.com, libra_libera@softhome.net
url http://www.jedinstvo.hr/komikaze; http://www.litkon.org;
http://www.jedinstvo.hr/libra/
kontakt osoba Ivana Armanini, e-mail mios_maos007@yahoo.com
godina osnivanja 1997.
Autonomna tvornica kulture stvara i iri kulturu i politiku alternativu, osigurava-
jui prostor u javnosti svima koji se ele kreativno izraziti. U organizaciji djeluju
umjetniki projekti poput strip magazina Komikaze, asopisa za teoriju i drugo
Libra Libera i mree za diseminaciju knjievnosti Litkon.
BACAI SJENKI
adresa Bosanska 10, Zagreb
tel +385 1 37 60 026
fax +385 1 485 57 29
e-mail bacaci_sjenki@europe.com
url http://shadowcasters.blogspot.com
kontakt osoba Boris Bakal, e-mail katedrala@priest.com
godina osnivanja 2006.
Bacai sjenki djeluju od 2002. kao umjetnika organizacija, a od 2006. i kao
udruga graana. BS su umjetnika i produkcijska platforma za interdisciplinarnu
suradnju, stvaralatvo te promiljanje intermedijalnih umjetnosti: propituju po-
stojee koncepte individualnog i kolektivnog identiteta, narav i proturjeja globa-
lizacijskih procesa te drutvene, politike i kulturne teme koje ukazuju na slijepe
pjege pojedinog drutva.
109
clubture-knjiga-HR.indd 109 15.11.2007 3:55:25
CENTAR ZA DRAMSKU UMJETNOST CDU
adresa Prilaz Gjure Deelia 26, Zagreb
tel +385 1 4846 176
fax +385 1 4846 180
e-mail cdu@zamir.net
url http://www.cdu.hr
kontakt osoba Ana eba, e-mail ana@cdu.hr
godina osnivanja 1995.
CDU djeluje u polju izvedbenih umjetnosti i dokumentarnog filma. Pored izdava-
nja publikacija (asopis Frakcija i biblioteka Akcija) i organiziranja radionica, se-
minara, konferencija i sl., Centar kroz projekt FACTUM producira dokumentarne
filmove i organizira festival dokumentarnog filma ZagrebDox.
DOMAI UDRUGA ZA KREATIVNI RAZVOJ
adresa Struga 1, Karlovac
tel + 385 47 600 996
fax +385 47 416 995
e-mail domachi@domachi.hr
url http://www.domachi.hr
kontakt osoba Vesna iki, e-mail vesna@domachi.hr
godina osnivanja 2001.
prostor Centar za mlade na Gazi, 250 m
2
, Struga 1, Karlovac
radno vrijeme 10.0018.00 i prema potrebi
Udruga je osnovana u svrhu osvjetavanja aktivnog i kreativnog sudjelovanja u
razvoju zajednice. Domai organiziraju koncerte, izlobe, performanse, seminare,
predavanja, tribine, radionice, konferencije i dr. Udruga ujedno potie ukljuivanje
mladih u ivot i rad zajednice.
DOMINO
adresa Oujska 9, Zagreb
tel +385 98 789 973
fax +385 1 4820 094
e-mail zvonimir.dobrovic@gmail.com
url http://www.queerzagreb.org
kontakt osoba Zvonimir Dobrovi, e-mail zvonimir.dobrovic@gmail.
com
godina osnivanja 2003.
Domino kroz umjetnost, teoriju i aktivizam osvjetava specifinosti temeljene na
raznim kombinacijama rodova i spolova te (ne)pripadajuim identitetima. Velik
dio programskih djelatnosti temelji se na produciranju i ugoivanju kulturnih
sadraja s homoseksualnim, lezbijskim, biseksualnim, transrodnim i queer pred-
znakom.
110
clubture-knjiga-HR.indd 110 15.11.2007 3:55:25
DRUGO MORE
adresa Omladinska 4, Rijeka
tel +385 51 212 957
fax +385 51 212 957
e-mail davor@drugo-more.hr
url http://www.drugo-more.hr
kontakt osoba Davor Mikovi, e-mail davor@drugo-more.hr
godina osnivanja 1999.
prostor Molekula, 309 m
2
, Delta 5/I, Rijeka. Prostorom upravlja Savez udruga
Molekula.
radno vrijeme ovisno o programu
Produkcijom, promocijom, istraivanjima, obrazovanjem i diseminacijom
informacija u podruju kulture Drugo more je usmjereno prema suvremenoj
umjetnikoj sceni likovnoj, glazbenoj, izvedbenoj i filmskoj. Pored organiziranja
umjetnikih dogaanja, Drugo more uspostavlja referentni okvir djelovanja kroz
teorijska predavanja, okrugle stolove, edukacijske programe i sl.
EKSPERIMENTALNA SLOBODNA SCENA EkS-scena
adresa studio-Vukovarska 68, ured-Laginjina 9, Zagreb
tel +385 1 4617 127
fax +385 1 4617 127
e-mail mail-to-eks@mi2.hr
url http://www.eks-scena.hr
kontakt osoba Zrinka Ubinec, e-mail mail-to-eks@mi2.hr
godina osnivanja 2001.
EkS-scena promie i afirmira suvremeni ples i druge oblike izvedbenih umjetno-
sti. Kroz radnu platformu organizacija programira svakodnevne plesne treninge,
radionice, rezidencije, audicije, predavanja i prezentacije, potpomae ostvarivanje
autorskih projekata te osmiljava i organizira projekte samostalno ili u suradnji s
drugim umjetnicima, udrugama i organizacijama u kulturi.
FANTASTINO DOBRA INSTITUCIJA FADE IN
adresa Nova Ves 18, Zagreb
tel +385 1 466 7817
fax +385 1 466 7815
e-mail fadein@fadein.hr
url http://www.fadein.hr
kontakt osoba Magdalena Petrovi, e-mail office@fadein.hr
godina osnivanja 2000.
Produkcijski studio FADE IN afirmira kulturu civilnog drutva i angairano djelo-
vanje te istrauje drutvene probleme s podruja ljudskih prava, ekologije, kulture
mladih. Reportae, emisije, dokumentarne, animirane i eksperimentalne filmove
prikazuje na televiziji i festivalima, a kroz radionice o tehnikama video produkcije
potie mlade na samostalnu proizvodnju.
111
clubture-knjiga-HR.indd 111 15.11.2007 3:55:25
FAR
adresa Deelieva 18, Zagreb
tel +385 1 4814 893
fax +385 1 4829 477
e-mail raf@revijaamaterskogfilma.hr
url http://www.revijaamaterskogfilma.hr
kontakt osoba Hrvoje Laurenta, e-mail bib@propelerfilm.com
godina osnivanja 2007.
FAR organizira meunarodnu Reviju amaterskog filma, najveu smotru takvog
tipa u ovom dijelu Europe.
GOKUL GRAANSKA ORGANIZACIJA ZA KULTURU
adresa Matije Gupca 53/1, Zabok
tel +385 91 893 2023
fax +385 1 49 210 060
e-mail gokul@gokul.hr
url http://www.gokul.hr
kontakt osoba Nenad Borovak, e-mail nenad@gokul.hr
godina osnivanja 1999.
Gokul organizira koncerte, izlobe, kreira multimedijske CD-e, snima video spo-
tove itd. U zadnjih nekoliko godina organizacija je fokusirana na organiziranje
filmskih projekcija i meunarodnog festivala kratkometranog filma Tabor Film
Festivala.
KAZALITE DASKA
adresa S. i A. Radia 2a, Sisak
tel +385 44 52 29 14
fax +385 44 52 29 14
e-mail daska.teatar@yahoo.com
kontakt osoba Neboja Borojevi, e-mail borko_daska@yahoo.co.uk
godina osnivanja 1997.
prostor Daskalite, prostor za izvedbu predstava, proba, radionica i sl., 100 m
2
,
S. i A. Radia 2a, Sisak
radno vrijeme 17.0021.00
Daska je istraivako i eksperimentalno kazalite. Prouava rusku avangardu,
ulino kazalite, dramski odgoj, kazalite za djecu, a kroz poetsko kazalite Repu-
blica Poetica scenski prikazuje poeziju.
112
clubture-knjiga-HR.indd 112 15.11.2007 3:55:25
KONTEJNER | biro suvremene umjetnike prakse
adresa Trnoveka 3, Sesvete
tel +385 98 605 290
fax +385 1 4616 033
e-mail kontejner@kontejner.org
url http://www.kontejner.org
kontakt osoba Sunica Ostoi, e-mail suncica@kontejner.org
godina osnivanja 2002.
KONTEJNER je usmjeren na kustoski rad, produkciju projekata i organizaciju
izlobi iz podruja suvremene umjetnosti koja kritiki propituje uloge i znaenja
znanosti, tehnologija i tijela u suvremenom drutvu.
KREATIVNI VEZNIK ALTERNATIVNOG RAZVOJA KULTURE
K.V.A.R.K.
adresa Koprivnika 70, Krievci
tel +385 48 711 073
fax +385 48 711 073
e-mail info@udruga-kvark.hr, kontakt@klubkulture.org
url http://www.udruga-kvark.hr, http://www.klubkulture.org
kontakt osoba Saa Lonari, e-mail sajo@klubkulture.org
godina osnivanja 2000.
prostor Klub kulture, 195,20 m
2
, Mauraniev trg 1, Krievci
radno vrijeme ovisno o programu
K.V.A.R.K. okuplja neafirmirane i afirmirane likovne, knjievne, glazbene i ine stva-
raoce. Razliitim akcijama upoznaje javnost s radom svojih lanova te s radom
kulturnih stvaralaca i drugih srodnih udruga. Udruga organizira izlobe, tribine,
predavanja, radionice, predstave te glazbena dogaanja.
KULTURNO UMJETNIKA UDRUGA ROMB
adresa Savska bb, Split
tel +385 21 540 537
fax +385 21 540 539
e-mail nela.kocka@gmail.com
kontakt osoba Nela Perkovi, e-mail nela.kocka@gmail.com
godina osnivanja 1999.
prostor Klub Kocka, 1300 m
2
, Savska bb, Split. Prostorom upravlja Koalicija
udruga mladih KUM.
radno vrijeme ovisno o programu
ROMB djeluje u podruju suvremene i urbane kulture i kulture mladih. Kroz
programe koje organizira mladima omoguava kvalitetno provoenje slobodnog
vremena, a u radu s korisnicima promie volonterski rad i vrijednosti civilnog
drutva.
113
clubture-knjiga-HR.indd 113 15.11.2007 3:55:25
LABIN ART EXPRESS XXI LAE XXI
adresa Rudarska 1, Labin
tel +385 52 85 70 41
fax +385 52 85 70 41
e-mail lae@pu.t-com.hr
url http://www.lae.hr
kontakt osoba Dean Zahtila, e-mail lae@pu.t-com.hr
godina osnivanja 1991.
prostor KuC Lamparna, 1000 m
2
, Rudarska 1, Labin
radno vrijeme pon-et: 18.0023.00; pet-sub: 18.002.00
LAE podrava drugaija, nezavisna, underground i off dogaanja. Promovira sve
one pojedince, grupe i projekte koji se u svom radu vode naelom da umjetnost
danas mora biti: mlada, sveobuhvatna, moderna, surova, moralna i sintetina.
LAE organizira izlobe, koncerte, predstave, filmske i video projekcije, radionice,
tribine i sl.
LOKALNA BAZA ZA OSVJEENJE KULTURE [BLOK]
adresa Bosanska 15, Zagreb
tel +385 1 3768 626
fax +385 1 3768 626
e-mail blok@mail.inet.hr
url http://www.urbanfestival.hr; http://www.sirivrhnje.org
kontakt osobe Vesna Vukovi, e-mail vesna@urbanfestival.hr;
Sonja Soldo, e-mail sonja@urbanfestival.hr
godina osnivanja 2001.
[BLOK] producira i organizira inovativna umjetnika dogaanja, radi na irenju i
promjeni javnog prostora kroz poticanje sudjelovanja graana, provodi hibridne
umjetniko-istraivake projekte usmjerene na promiljanje drutvenih fenomena
i urbane strukture te stvara i odrava kontinuitet umjetnikog djelovanja u jav-
nom prostoru.
MULTIMEDIJALNI INSTITUT [MI2]
adresa Preradovieva 18, Zagreb
tel +385 1 4856 400
fax +385 1 4855 729
e-mail mi2@mi2.hr
url http://www.mi2.hr
kontakt osoba Tomislav Medak, e-mail to-me@mi2.hr
godina osnivanja 1999.
prostor klub za net.kulturu MAMA, 200 m
2
, Preradovieva 18, Zagreb
radno vrijeme pon-sub 10.0022.00; ned: 16.0022.00
[MI2] zagovara drutveno-kritiko djelovanje na podruju tehnologija te urbanog
razvoja i graanskog sudjelovanja u javnim procesima; razvija tehnoloka i prav-
na rjeenja za slobodan pristup digitalnim alatima i kulturnim dobrima, prati naj-
novije tendencije na podruju filozofije, socijalne teorije i mediologije, predstavlja
suvremene novomedijske, filmske i glazbene umjetnosti, jaa neovisni kulturni
sektor i zagovara progresivne kulturne politike.
114
clubture-knjiga-HR.indd 114 15.11.2007 3:55:25
PLATFORMA 9,81 INSTITUT ZA ISTRAIVANJA U ARHITEKTURI
adresa Jakova Gotovca 1, Zagreb
tel +385 1 46 35 881
fax +385 1 46 35 881
e-mail info@platforma981.hr
url http://www.platforma981.hr
kontakt osoba Marko Sananin, e-mail sancanin@platforma.hr
godina osnivanja 2000.
Platforma 9,81 razvija kulturu prostora, provodi istraivanja i edukaciju u polju
arhitekture i urbanizma te utjee na prostorne politike.
POKRET ZA KULTURU MLADIH PKM
adresa Savska bb, Split
tel +385 21 54 05 37
fax +385 21 540 539
e-mail klipaklaps@gmail.com
kontakt osoba Darko op, e-mail klipaklaps@gmail.com
godina osnivanja 1997.
prostor Klub Kocka, 1300 m
2
, Savska bb, Split. Prostorom upravlja Koalicija
udruga mladih KUM.
radno vrijeme ovisno o programu
PKM promovira i prezentira domae i inozemne glazbene skupine, pri emu su u
fokusu elektronska, eksperimentalna i metal glazba.
RESTART
adresa Z. Kunc 3, Zagreb
tel +385 91 5315 205
e-mail restart@restarted.hr
url http://www.restarted.hr
kontakt osoba Oliver Serti, e-mail oliver@restarted.hr
godina osnivanja 2007.
RESTART stvara alternativne medijske kanale kroz edukaciju, produkciju, distri-
buciju i tehniku pomo, a fokusiran je na promociju aktivizma, ljudskih prava i
nezavisne kulture. Udruga okuplja filmske i medijske djelatnike koji su angairani
na polju dokumentarnog, eksperimentalnog i animiranog filma.
115
clubture-knjiga-HR.indd 115 15.11.2007 3:55:25
UDRUGA FILMAKTIV
adresa Mrkopaljska 25, Rijeka
tel +385 51 541 098
e-mail filmaktiv@filmaktiv.org
url http://www.filmaktiv.org
kontakt osoba Marin Lukanovi, e-mail marin.lukanovic@gmail.com
godina osnivanja 2004.
prostor Molekula, 309 m
2
, Delta 5/I, Rijeka. Prostorom upravlja Savez udruga
Molekula.
radno vrijeme ovisno o programu
Filmaktiv educira mlade o osnovnim znanjima i vjetinama izrade dokumentar-
nog ili eksperimentalnog filma, promovira filmsku kulturu i proizvodnju.
UDRUGA GRAANA SPIRIT
adresa Bl.Polia 2/1, Rijeka
tel +385 51 320 232
fax +385 51 320 232
e-mail spirit@spirit-ri.hr
url http://www.spirit-ri.hr
kontakt osoba Denis Pilepi, e-mail pille@poriluk.com
godina osnivanja 1997.
prostor Kamin, 152 m
2
, Bl. Polia, Rijeka
radno vrijeme 17.0023.00 i ovisno o programu
Teme koje SPIRIT pokriva iz podruja su kulture i umjetnosti, a od svojih poe-
taka je realizirao oko 1500 programa (koncerti, radionice, izlobe, tribine itd.),
izdao 3 broja asopisa, 3 CD izdanja te 30-tak DVD video izdanja.
UDRUGA METAMEDIJA
adresa Koparska 31, Pula
tel +385 52 211 364
fax +385 52 211 364
e-mail marino@metamedia.hr
url http://www.metamedia.hr
kontakt osoba Marino Jurcan, e-mail marino@metamedia.hr
godina osnivanja 2001.
prostor Metamedia klub i studio, 200 m
2
, Gajeva 3, Pula
radno vrijeme 17.0022.00 i ovisno programu
Metamedij promovira audio vizualnu umjetnost, multimediju i net kulturu kroz
organiziranje koncerata, izlobi, festivala, filmskih projekcija i sl.
116
clubture-knjiga-HR.indd 116 15.11.2007 3:55:25
UDRUGA MLADIH ORLANDO
adresa Branitelja Dubrovnika 41, Dubrovnik
tel +385 20 312 674
fax +385 20 312 675
e-mail klub_umo@yahoo.com
url http://www.klub-orlando.com
kontakt osoba Marko Milenkovi, e-mail markomilenkovich@gmail.
com
godina osnivanja 1999.
prostor Klub Orlando, 600 m
2
, Branitelja Dubrovnika 41, Dubrovnik
radno vrijeme ovisno o programu
Orlando organizira kulturne, zabavne, humanitarne i sportske manifestacije, a u
javnom djelovanju potie drutvenu svijest o problemima mladih osoba kojima
prua mogunost sudjelovanja u programima udruge.
UDRUGA MONTEPARADISO
adresa Gajeva 3, Pula
tel +385 52 506 460
fax +385 52 384 070
e-mail monteparadiso@monteparadiso.hr
url http://www.monteparadiso.hr
kontakt osoba Edgar Buri, e-mail edgar@monteparadiso.hr
godina osnivanja 1998.
prostor Klub Monteparadiso, Hacklab, 480 m
2
, Gajeva 3, Pula
radno vrijeme ovisno o programu
Kolektiv Monteparadiso nastao je radi organizacije punk/hardcore koncerata i
Monteparadiso Festivala. Tijekom godina djelatnosti su se proirile na nove me-
dije, free software i wireless zajednice, performanse itd.
UDRUGA OTOMPOTOM
adresa Bogiieva 18, Zagreb
e-mail otompotom@net.hr
url http://www.otompotom.hr
kontakt osobe Ivan Klepac, e-mail klepac@net.hr; Slave Lukarov,
e-mail slave@net.hr
godina osnivanja 2003.
Tri sezonska radnika iz Zagreba povoljno, brzo i kvalitetno izvode poslove na
poljima programiranja, edukacije, organizacije i izlobi. Izraujemo i kratke, ali
kvalitetne filmove raznih anrova te male, ali efektne web stranice. Ni fiziki nam
posao nije stran pa tako oblikujemo, modeliramo, sviramo, bojamo i ilustriramo.
Uz izvrenje naruene usluge nudimo i besplatno brejnstormanje, kao i besplat-
nu dostavu u kuu. Gratis pie ne odbijamo ni u radno vrijeme. Slave Lukarov
(35/186/75), Ivan Klepac (32/186/75) i Monika Gaji (32/173/57).
ifra OTOMPOTOM
117
clubture-knjiga-HR.indd 117 15.11.2007 3:55:25
UDRUGA ZA PROMOVIRANJE HUMANOSTI I URBANE
KULTURE HUK
adresa Tomislavova 90, Knin
tel +385 22 66 47 06
fax +385 22 66 47 06
e-mail huk@zamir.net
url http://www.huknet.hr
kontakt osoba Mihailo Kragulj, e-mail mkragulj@inet.hr
godina osnivanja 2001.
HUK promovira, prezentira i proizvodi nove kulture i aktivizam mladih kroz orga-
niziranje glazbenih, kazalinih, knjievnih, filmskih i drugih dogaanja.
UDRUGA ZA RAZVOJ KREATIVNOG IVLJENJA K-zona
adresa Miramarska 107, Zagreb
e-mail commonzone@gmail.com
url http://cunterview.net
kontakt osoba Gabrijela Ivanov, e-mail gabrijela.ivanov@gmail.com
godina osnivanja 2005.
K-zona uspostavlja balans rodnih uloga na podrujima umjetnosti, medija i infor-
macijsko komunikacijskih tehnologija. U sklopu projekta http://www.cunter-
view.net promovira umjetnice, potie graansko novinarstvo ena, razmjenu
znanja i vjetina i dr.
UDRUENJE ZA RAZVOJ KULTURE URK
adresa Luko 47b, Zagreb
tel +385 1 6055 599
fax +385 1 6055 599
e-mail mochvara@urk.hr
url http://www.mochvara.hr, http://www.urk.hr
kontakt osoba Kornel eper, e-mail mochvara@urk.hr
godina osnivanja 1996.
prostor Klub Movara, 259 m
2
, Trnjanski nasip bb, Zagreb
radno vrijeme ovisno o programu
Udruga promovira suvremenu umjetnost te urbanu kulturu i kulturu mladih.
Osnovna podruja rada su edukacija i organizacija kulturnih dogaanja (koncerti,
izlobe, radionice, projekcije, predstave, tribine, festivali itd.).
UMJETNIKA ORGANIZACIJA STUDIO ARTLESS
adresa Prilaz sv. Josipa Radnika 16, Zagreb
tel +385 1 2305 627
e-mail zeljko.zorica@zg.htnet.hr
url http://www.studio-artless.hr
kontakt osoba eljko Zorica, e-mail zeljko.zorica@zg.htnet.hr
godina osnivanja 2004.
STUDIO ARTLESS organizira i producira umjetnika dogaanja, festivale, filmo-
ve, kazaline predstave i izlobe u podruju suvremene umjetnosti i teorije, a
kroz umjetnost i kulturu zagovara teme od javnog interesa.
118
clubture-knjiga-HR.indd 118 15.11.2007 3:55:26
URBANA KULTURA I EDUKACIJA UKE
adresa S. Radia 21, Krievci
tel +385 48 682 837
fax +385 48 682 837
e-mail udrugauke@gmail.com
url http://www.uke.hr
kontakt osoba Kruno Jot, e-mail udrugauke@gmail.com
godina osnivanja 2003.
UKE potie, pomae i razvija kontinuirano kulturno djelovanje kroz nove medij-
ske kulture i neformalnu edukaciju, meunarodnu kulturnu razmjenu, istraivanje
te produkciju zasnovanu na principima slobodne i otvorene kulture.
TO, KAKO I ZA KOGA WHW
adresa Baruna Trenka 4, Zagreb
tel +385 1 4922 478
fax +385 1 4922 478
e-mail whw@mi2.hr
url http://www.whw.hr
kontakt osoba Sabina Sabolovi, e-mail whw@mi2.hr
godina osnivanja 2001.
prostor Galerija Nova, 200 m
2
, Teslina 7, Zagreb
radno vrijeme utpet: 12.0020.00; sub: 11.0014.00
Svi projekti udruge WHW osmiljeni su kao platforma za otvaranje rasprave o
relevantnim drutvenim pitanjima kroz umjetnost, teoriju i medije, te kao model
suradnje i razmjene znanja i iskustava meu kulturnim institucijama iz razliitih
podruja.
ZADAR SNOVA
adresa I. Metrovia 9, Zadar
tel +385 23 25 41 77
fax +385 23 25 41 77
e-mail office@zadarsnova.hr
url http://www.zadarsnova.hr
kontakt osobe Kristijan Mii, e-mail kristijan@zadarsnova.hr;
Samanta Stepi, e-mail office@zadarsnova.hr
godina osnivanja 1997.
prostor ACME, prezentacijski i prostor za radionice, 20 m
2
, N. Matafara 2a,
Zadar
radno vrijeme 9.0021.00
Sredstvo djelovanja Zadar snova su suvremene kulturne politike i umjetnost.
Interes organizacije su umjetnika ko/produkcija, prezentacija i promocija izved-
benih i novomedijskih umjetnosti, primjena multimedije u kulturi i umjetnikom
stvaralatvu te provedba edukacijskih programa.
119
clubture-knjiga-HR.indd 119 15.11.2007 3:55:26
ZONA KUMROVEC
adresa Josipa Broza 6, Kumrovec
e-mail zonakumrovec@net.hr
kontakt osoba Krasnodor Miksa, e-mail krasnodor@inet.hr
godina osnivanja 2002.
Zona Kumrovec radi na razliitim programima s ciljem ukljuivanja mladih u or-
ganizaciju sadraja koje nemaju priliku doivjeti u ruralnim zajednicama Kumrov-
ca i Krapinsko-zagorske upanije. U sklopu dogaanja Zone Kumrovec mladi su u
mogunosti izraziti svoje kreativne sposobnosti kroz razne radionice te edukaciju
i praksu.
120
clubture-knjiga-HR.indd 120 15.11.2007 3:55:26
pridruene lanice
Organizacije i inicijative koje su sudjelovale u mrei Clubture kao partneri, host-
partneri ili u nekim drugim aktivnostima, a nisu stekli pravo lanstva te one koje
su to pravo izgubile:
Agencija za rjeavanje nerjeivih drutvenih problema, Zagreb
AGI, Osijek
Amandla, Rijeka
Amaterska plesna skupina IDA, Bedekovina
Arterija, Delnice
Atlas Kistanje, Kistanje
BADco., Zagreb
Baranjska udruga mladih, Beli manastir
Buka, Bjelovar
Centar za mir i nenasilje i ljudska prava, Osijek
CM Belie, Belie
CM akovec, akovec
Community Art, Zagreb
Diskrepancija, Zagreb
Distorzija, Pula
DUNAV, Osijek
EASA, Zagreb
FAUL, Zagreb
GAS, Velika Gorica
Grad Donji, Osijek
Hyper, Koprivnica
IKS, Petrinja
Info Veritas, Dubrovnik
INK, Hrvatska Kostajnica
Juma, Imotski
KAMP, Poega
KCM, Kutina
Kino klub Split, Split
Klub Nessi, Osijek
Klub prijatelja, Varadin
KM Bad Taste, Pazin
KM BUM, Buzet
KM Glina, Glina
KM Plan B, Loinj
KM Osijek, Osijek
KM ibenik, ibenik
KM Valpovo, Valpovo
Kneja, akovec
Komin, Rab
Krug, Osijek
KSET, Zagreb
KUD Mladi grad, Buje
121
clubture-knjiga-HR.indd 121 15.11.2007 3:55:26
Kufer, Zagreb
Kulturni front, Opatija
Kulturtreger, Zagreb
Kumain, ibenik
KUMS, Sisak
Loinj Events, Loinj
M.A.K., Koprivnica
Mali mrak, Pula
Maslina, Punat
MKC Vinkovci, Vinkovci
Moji Iii, Iii
Most, Beli manastir
Nansen dijalog centar, Osijek
Nekultura, Osijek
Nobilis, akovec
No Cut, Split
Nova Grupa, Zagreb
NUM, Lepoglava
Plan B, Loinj
POINT, Krievci
Pristojno drutvo, Pula
PRONI klub mladih, Osijek
Prostor +, Rijeka
Protest, Pula
PU, Slavonski Brod
RAI, Rijeka
Ri Rock, Rijeka
Ruta, Cres
Safe House, Krievci
SDLJ, Kutina
Strljen, Drni
Studio KaPula, Pula
Submedia, Cres
Suncokret, Gvozd
katula, Rijeka
Tempus Fugit, Zagreb
Udruga I, Pore
Udruga Nebo, Zagreb
Ukrik, Osijek
UMKO, Koprivnica
Urlam, Sisak
Uas, upanja
Veliki, mali ovjek, Pazin
VIMIO, Vukovar
Zdravo drutvo, Zagreb
ZMAG, Zagreb
ZVUK, Zadar
122
clubture-knjiga-HR.indd 122 15.11.2007 3:55:26
Zvuk prirode, Osijek
enska grupa Donji Lapac, Donji Lapac
ZIG, Gvozd
Popis organizacija iz zemalja regije koje su do sada aktivno sudjelovale u razmjeni
programa i izgradnji suradnike mree u sklopu Regionalne inicijative Clubturea:
Akcija Sarajevo, Agencija za kulturni razvoj, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
url http://www.akcija.org.ba
Belgradeyard Soundsystem, Beograd, Srbija
url http://www.belgradeyard.com
in - Inicijativa za istraivanje i produkciju savremene muzike, live i
vizuelnih umetnosti, Beograd, Srbija
url http://www.chinch.org
DC-Digital Culture, Subotica, Srbija
url http//www.trenchtown.org
Galerija Kapelica, Ljubljana, Slovenija
url htpp://www.kapelica.org
Kataman, Kulturno-umetniko drutvo, Ljubljana, Slovenija
url htpp://www.kataman.org
Kontrapunkt - Kulturen centar Toka, Skopje, Makedonija
url htpp://www.kontrapunkt-mk.org
KUD Mrea, Kulturno-umetniko drutvo, Ljubljana, Slovenija
url htpp://www.metelkova.org
Maska, Zavod za zaloniko, kulturno in producentsko dejavnost, Ljubljana,
Slovenija
url http://www.maska.si
Meunarodni centar za djecu i omladinu Novo Sarajevo, Sarajevo, Bosna i
Hercegovina
url http://www.mladi.ba
Omladinski kulturni centar Abraevi, Mostar, Bosna i Hercegovina
url htpp://www.okcabrasevic.org
O3ONE, Beograd, Srbija
url http://www.o3.co.yu
Remont nezavisna umetnika asocijacija, Beograd, Srbija
url htpp://www.remont.co.yu
Rex kulturni centar Fond b92, Beograd, Srbija
url http://www.rex.b92.net
TkH Centar za teoriju i praksu u izvoakim umetnostima, Beograd, Srbija
url htpp://www.tkh-generator.net
123
clubture-knjiga-HR.indd 123 15.11.2007 3:55:26
clubture-knjiga-HR.indd 124 15.11.2007 3:55:26