You are on page 1of 16

Filozofski fakultet u Rijeci

Kulturalni studiji
Ak. God.: 2008./2009.
Kolegij: Kulturalna poijest do srednjojekolja
!entor: dr.sc. Girardi " #urki$ %esna
Odgovori na pitanja
-od prethistorije do srednjovjekovlja&
'tudentica:
!artina (ra)*i$
Rijeka+ ,0. si-anj 2009.
1. Pojava ovjeka neandertalac i homosapiens (kromanjonac); paleolit i
zidno slikarstvo.
.ojau *ojeka ar/eolozi s0je)taju s pleistocenom odnosno ledenim dobom. Kako
-i opstao u prirodi+ *ojek se po*eo prilago1aati. ' o-ziro0 na to da *ojek i0a iste
pretke kao i 0aj0uni+ u oo0 razdo-lju su se polu0aj0uni transfor0irali u
*ojekolike 0aj0une 2pongide3 te *ojekolika -i$a 2hominide3. 4eki od pronalazaka
ostataka /o0inida iz isto*ne Afrike stari su oko 5 0ilijuna godina. 6 7tiopiji je
prona1eno 0nogo ostataka rste /o0inida zane australopitek 28uc9+ ,.2 0ilijuna
godina3. Glane zna*ajke /o0inida su: uspraan /od+ specifi*na 0uskulatura+
razitak ruke i )ake te razitak 0ozga.
4akon australopiteka+ slijede$i stadij razoja /o0inida jest omo erectus. !nogi
ostaci na1eni su u )pilja0a :i Ku ;ien 2</oukoudian3 u Kini i na otoku #ai. =ako
/o0o erectus u izrano0 prijeodu zna*i >uspraan *ojek>+ idi0o da i /o0inidi prije
njega /odaju usprano. 4jega s0je)ta0o u razdo-lje prije otprilike 2 0ilijuna godina.
.retpostalja se da je u Kinu do)ao iz Afrike. 4jegoe zna*ajke su da se po*eo
baviti lovom+ a ne sa0o sakupljanje0 te koristi vatru za ku/anje /rane+ a i pri je
*ojek koji je -io sposo-an seliti se. ?o0o erectus je ujedno i homo habilis+ tj.
spretan *ojek jer dijeli /ranu i i0a e$i 0ozak+ a koristi i jednostano oru1e " oru@je
i oru1e od ka0eni/ o-lutaka.
%rsta homo sapiens+ odnosno *ojek s razijeni0 0entalni0 i tjelesni0 ustroje0
sli*ni0 dana)nje0 jalja se prije otprilike 200 000 godina. ?o0o sapiens je pra
rsta koja sjesno 0ijenja prirodu i nastoji joj se prilagoditi. Aoj skupini pripada
neandertalac+ nazan pre0a nje0a*ko0 nalazi)tu 4eandertalu. !eandertalac je -io
krupne+ 0i)i$ae gra1e+ koristio se atro0 i ru*ni0 ka0eni0 klino0. ;ako1er je pri
kod kojega nalazi0o jednostane o-like jeroanja. 6 ?ratskoj je B899. (ragutin
Gorjanoi$&Kra0-erger na ?u)njakou -rdu kod Krapine otkrio )pilju s fosilni0
ostaci0a takoga *ojeka 2"rapinski ovjek3. =ako su se razijali usporedno
#azvijeniji tip homo sapiensa jest kromanjonac+ nazan pre0a nalazi)tu Cro&
!agnon u Francuskoj. <na*ajke istoga su isoko *elo+ nestanak nad*eonog luka+
elik lu-anjski luk i 0arkantan o-lik -rade. 4aj-li@i je predak dana)nje0 *ojeku. .ri
je po*eo )iti odje$u i koristiti oru@je koje se 0oglo -acati. ;ako1er+ on je pri koji je
soja jeroanja izrazio kroz u0jetnost.
;ada goori0o o paleolitskom zidnom slikarstvu. ;o uklju*uje crte@e+ slike+ reljefe
i punu plastiku.. Kako -i osigurao uspje)nost loa+ on je oslikaao zidoe )pilja u
koji0a je @iio. Dpiljsko slikarsto nastaje u jeri da je u liku naslikane @iotinje
u/a$en i njezin du/. ;e su @iotinje realisti*no nacrtane i detaljno. .rikaziane su u
pokretu+ katkad i pro-odene lo*ei0 koplje0. 4ajpoznatije take slikarije nalazi0o u
$piljama %ascau& u Francuskoj i 'ltamira u Dpanjolskoj 2B5 000 god. pr.n.e.3
Raza-ire0o tri kulturno&u0jetni*ka kruga tog do-a+ a to su: Franko&kanta-rijski na
sjeeru Francuske i u Dpanjolskoj. Adlikuje ga grairanje i slike u pe$ina0a te isoki
reljefi te sitna plastika ljudi i @iotinja. (rugi je =sto*ni krug od srednje 7urope do
'i-ira+ a odlikuje ga sitna plastika @iotinja i @ena te geo0etrijski orna0enti. = tre$i "
0editeranski krug+ pronalasci u =taliji " slike i graure na stijena0a te sitni likoi
%enera.
(. Prve civilizacije u mla)em kamenom dobu *neolit). Podruje
+ezopotamije ,umer. Podruje -gipta.
!la1e ka0eno do-a neolit 2E000 pr.kr. " ,000.pr.kr3 o-ilje@eno je eliki0 napretko0
ljudskog starala)ta. :ojek je stekao neoisnost o prirodi razijanje0 poljoprirede.
<-og soje a@nosti to se nazia >neoliti*ko0 reolucijo0>. =sto tako+ razilo se i
sto*arsto+ a s ti0e i sjedila*ki na*in @iota koji je ujetoao sustanu gra1u
nasta0-i i e$e zajednice. ;ako dolazi i do noi/ izu0a i prolazaka+ kao )to je
proizodnja kera0ike te prerada 0etala i graditeljsto. 4ajstarije ratarske kulture
razile su se na podru*ju 0ale Azije u toplo0 i plano0 podru*ju koje nazia0o
.lodni polu0jesec.Razoj poljoprirede iziskiao je i razoj oru1a poput 0otike+ srpa
i pluga. 4oo0 te/niko0 gla*anja ka0ena postizana ne o)trina -ridoa i o0ogu$eno
praljenje rupa u ka0enu za dr@ak. ;aj noi o-lik gospodarsta doeo je do nastanka
pri/ seoski/ zajednica odnosno ple0ena. 4eolitski ratar je po*eo i kolonizirati e$a
podru*ja suko-ljaaju$i se prito0 sa 0ezolitski0 loa*ki0 skupina0a. 6skoro su se
razili pri slojei dru)ta " o-rtnici+ trgoci+ a nastaju i pri narodi.
4eolit+ a tako i njegoe kulture+ dijeli se na , re0enske grupe:
B. Predkeramiki: o-u/a$a pre kulture ratasta i sto*arsta+ ali -ez kera0ike.
4ajpoznatije poznato naselje tog tipa je .erihon 2.alestina3 u dolini rijeke #ordan.
;u nalazi0o 2 faze razoja. 6 >A> fazi gra1ene su 0ale okrugle ku$ice od cigala+
o-ra0-eni zid s isoki0 kula0a ispred kojega je iskopan jarak. 6 >F> fazi
nalazi0o praokutne zgrade+ zidoi pre0azani iloa*o0 te gro-oi ispod ku$ni/
podoa gdje se 0rtaci pokapaju u zgr*eno0 polo@aju+ glaa odojeni/ od tijela.
Asi0 #eri/ona+ tu je i /alat-.armo u 'j. =raku u !ezopota0iji te 0atal 121k
2Datal ?ijik3 gdje predkera0i*ka faza prelazi u kera0i*ku.
2. "eramiki 3 u si0 kultura0a oog razdo-lja na1ena su -ogata nalazi)ta
kera0ike. #alja se na Flisko0 istoku oko G000.g.pr.kr. Filo je i)e te/nika
ukra)aanja+ a najpoznatija je kera0ika otiska 2cardium impresum3 *esto
po0o$u )koljaka. 4aja@nije kulture tog do-a su 4ell assana 2najstarija u
!ezopota0iji3+ kultura 'a0ara 2naprednija u !ezopota0iji3+ kultura +eremide
2najstarija donjoegipatska35 kultura 4asa i 6adari 2gornji 7gipat3+ ,esklo 2pra
europska3 te kulturni krug linearno trakaste keramike 2pra srednje 7urope3
,. -neolit : uz kera0iku po*inje se koristiti i -akar. 4ajzna*ajnija je 4ell el
Obeidska kultura gdje se razija kera0ika izra1ena na pokretnoj plo*i i
geo0etrijski 0otii te stilizirane @iotnje. =zu0ljeno je lon*arsko kolo koje je
razila 7rok kultura koja ozna*aa rano poijesno do-a+ koje odi ka isoki0
kultura0a.
.re isoke kulture nastale su na podru*ju !ezopota0ije iz0e1u rijeka 7ufrat i ;igris
2su0erska kultura3 i oko rijeke 4il 2egipatska kultura3+ te uz rijeku =nd 2?arappa i
!o/enjo&(aro3 i rijeke Hangtze i :ang 2kineska kultura3. 4astajanje0 ti/ kultura
zapo*inje poijesno do-a 2oko ,G00.g.pr.Kr.3 4ji/o nastanak ujetoala je
organizacija gospodarsta+ regulacija naodnjaanja+ unaprje1ianje trgoa*kog
pro0eta i staranje dr@anog aparata. <a se to -ilo je potre-no pis0o+ koje su
storili uprao 'u0erani.
,umer kultura se razila iz 6rok kulture u !ezopota0iji. 'tarosu0ersko razdo-lje
dijeli se na razdo-lje (je0et 4asr i ranodinasti*ko razdo-lje gradoa dr@aa.
<na*ajke su0erskog razoja su :
B. hramski gradovi 0ale dr@ae izrasle iz selja*ki0 naselja. 4aja@niji su: 7r5
7ruk5 %aga$5 !ippur5 "i$5 -ridu5 8irsu. %odi i/ se$ensto na *elu s
kralje0. ?ra0 je jezgra grada te raspola@e skladi)ti0a za spre0anje @ete+
radionica0a+ uprao0 te sadr@i pisarske )kole.
2. vjera ne0a poznati/ -o@anstaa e$ su gradska -o@ansta )toana u
/ra0oi0a prikazana si0-oli*no 2antropo0orfne predod@-e -ogoa3. Kasnije
se jalja -o@ica =nannu.
,. gradnja hramova gra1eni su od 0anji/ cigala. <idoi su o-lo@eni iloa*o0 i
ukra)eni slikarija0a.;o je zatorena gra1eina sa sredi)njo0 praokutno0
prostorijo0 i dori)te0. 4ajpoznatiji je >Fijeli /ra0> u 6ruku.
5. gospodarstvo oslanja se na poljopriredu i sto*arsto. Razijeno
naodnjaanje iz eliki/ rijeka uz koje nastaje. 6zgaja se @ito+ o$e + por$e+
gro@1e i datulja. Razijana je trgoina i uoz.
G. peati razijeni su pe*ati u o-liku aljaka. ;o su slu@-eni pe*ati za
pe*a$enje r*ea u /ra0ski0 zali/a0a /rane. Ka0ene pe*ate utiskuje se u
0eku glinu.
E. pismo slikono pis0o+ po principu re-usa. ;anko0 se pisaljko0 urezuju u
glinu.
I. raunski sustav najstariji u *oje*ansta. .olazi od -rojke E0 kao naje$e
cjeline
4a podru*ju 7gipta razija se egipatska kultura i to za/aljuju$i )irokoj plodnoj delti i
0ogu$nosti naplaljianja " izgradnjo0 0elioracijskog sustaa.
%a@ne zna*ajke egipatske kulture su:
B. Pismo " #ean&Francois C/a0pollion odgonetnuo je za0r)en susta
egipatskog slikonog pis0a hijerogli9a koji0a su -ilje@eni jerski i slu@-eni
tekstoi. .oslije se razio jednostaniji o-lik pis0a nazan hijeratsko pismo+
priliko0 pojae papirusa. 4ji0e su se pisali jerski tekstoi+ ali se koristilo i
kao pis0o knji@enosti i znanosti. ;re$i o-lik pis0a koji se razio jest
demotsko pismo iliti narodno pis0o+ koje je -ilo jednostanije pa se sa
narod 0ogao nji0e slu@iti+ a ne sa0o pisari.
2. "ronologija " egipatski pojesni*ar !aneto je u djelu 7gipatske uspo0ene
napisao poijest ze0lje. 4jego se pregled i danas koristi kao kronolo)ki slijed
razoja 7gipta.
a. Preddinastiko razdoblje nastanak teritorijalni/ cjelina no0a+ koje
se kasnije ujedinjuju u da kraljesta " Gornji i (onji 7gipat+ koje
pre0a legendi o-jedinjuje u ,B00.god.pr.Kr. !enes ili !armer
2izor:plo*ica kralja 4ar0era3
-. ,tara dr:ava *rsta dr@ana last+ faraoni daju izgraditi lastite
gro-nice " doba piramida " koji/ je najpoznatiji graditelj =0/otep.
4aji)e i/ je sagra1eno u rije0e Keopsa+ Kefrena = !ikerina.
c. Prvo me)urazdoblje do-a 0e1uso-ni/ ratoa 0e1u pokrajinski0
ladari0a+ pojaa gladi i -olesti te isu)ianja 4ila.
d. ,rednja dr:ava ponono ja*anje dr@ae u gradu ;e-a+ *iji su ladari
zauzeli *ita 7gipat. Asigurali su to noi0 sustao0 naslje1ianja lasti
otac&sin. Razdo-lje razijene trgoine i prosperiteta+ op$e -lagostanje
se odrazilo na kulturu+ pose-ice knji@enost.
e. ;rugo me)urazdoblje na podru*je delte naseljaaju noi narodi+
se0itski doseljenici+ 0e1u koji0a su i ratnici&konjanici ?iksi koji su
polako zaladali (onji0 7gipto0.
f. !ova dr:ava 7gipat na r/uncu+ pro)irianje teritorija+ procat
gospodarsta i kulturegrade se /ra0oi i pira0ide " sagra1en grad
0rti/ ladara (olina kraljea. Faraoni ?at)epsut+ ;ut0ozis ===.+
A0enois =%.+ i ;utank/a0on i Ra0esidi
g. "asni period do-a strani/ osaja*a+ propadanje dr@ae+ 7gipatska
dr@aa prestaje postojati predajo0 zadnje carice Kleopatre Ri0ljani0a.
,. ;r:avni ustroj " teokratska dr@aa " ladar faraon s0atra se -o@ansto0.
Centralizirana last+ faraonoa desna ruka je kancelarJ dorsko ple0sto+
upraitelji+ kraljeski pisari+ se$ensto+ ojska+ lije*nici+ trgoci+ seljaci i ro-oi
5. #eligija lokalna -o@ansta+ religija i last ujedinjeni su u kralju+ koji upralja
iz soje rezidencije kao ?orus&'et. 4aja@niji -ogoi su Ra+ !ut+ Aziris+ ;ot+
Anu-is+ 'o-ek+ Fastet
G. "ult mrtvih i mumi9iciranje jeruju u @iot poslije s0rti i ato 0u0ificiraju
tijela pokojnika. .repariraju i/ otopino0 soli i natrijee lu@ine te za0ataju
lanene rpce u0o*ene u s0olu. !u0ija se stalja u sanduk " granitni
sarko9ag+ a z-og jeroanja u uskrsnu$e+ a@an je znak skara-eja 2kukca
kornja)a3.
<. "retsko - mikenska civilizacija.
Kraje0 tre$eg tisu$lje$a pr. Kr. naje$i gr*ki otok Kreta u 'redoze0no0 0oru
do@iio je procat. Grade se elike pala*e u Knososu+ Festosu+ ?agiji ;rijadi i !aliju.
Kreta soju 0o$ 0o@e za/aliti dobrom polo:aju koji je presjek velikih trgovakih
putova. .rirodna -ogatsta otoka o0ogu$ila su razoj poljoprirede i -rodogradnje+
te izgradnju velike mornarice koja je -rzo postala ode$a sila 'redoze0lja. 4a neki
na*in kretska odnosno 0inojska kultura -ila je 0je)aina auto/toni0 oto*ki/ utjecaja
i anjski/ kopneni/ uezeni/ utjecaja. 4a Kreti je nastalo pis0o linear '+ te kasnije
njego jednostaniji o-lik " linear 6+ te jezik koji jo) nije odgonetnut. Adatle su
na1eni 0nogi ostaci u0jetnina " kipoi -o@ice (ikte+0noge freske na zidoi0a
kultni/ prostorija u pala*a0a+ razne keramike posude oslikane geo0etrijski0
likoi0a i -ogati0 prikazi0a 0orskog sijeta.
4a poluotoku .eloponezu+ A/ejci " =ndoeuropljani+ koji su u rije0e eliki/ seo-a
naroda doselili u Gr*ku+ sagradili su utr1ene gradoe+ akropole. !ikenska se kultura
razila se u BE.st.pr.Kr. %eli*ino0 se isti*u gradoi !ikena+ Arg i ;irint. !ikena se
s0ejstila na r/u -rda+ a )titili su je o-ra0-eni zidoi dugi 900 0etara+ 6laz u !ikenu
-ranila su 8alja rata. Razila se poljoprireda i o-rt+ pose-ice o-rada koina "
-ron*ano oru@je. !ikenjani su postupni0 razoje0 stupili u ezu s Kre$ani0a i
usojili nji/oa kulturna dostignu$a+ te u-rzo zauzeli ladainu nad egejski0
podru*je0 i Kreto0. Kraje0 B,.st.pr.kr. proalo0 -ar-ara sa sjeera nestaje
0ikenska kultura.
=. 8rka arhajska umjetnost. 8rka u doba >idije. 'kropola u 'teni.
6sprkos politi*ki0+ etni*ki0 i dijalektalni0 razlika0a+ neki su *i0-enici pridonijeli
staranju du/a si/ Grka i jalja osje$aj nacionalnog jedinsta. ;o0e doprinose:
?o0eroi spjeoi =8=#A(A i A(='7#A+ rani nastanak zajedni*ki/ seti)ta
cjelokupnog gr*kog pu*ansta 2(elfi+ Ali0pija3 te redono odr@aanje oli0pijski/
igara kao 0anifestacije pan/elenskog natjecateljskog du/a od IIE.g.pr.Kr.
6z osje$aj jedinsta Gr*ka je kultura napredoala te se razila -ogata u0jetnost koja
je do danas ostaila -rojna djela.
Fidija je -io glani nadzornik si/ u0jetni*ki/ radoa koje je naru*iao .eriklo. Fio je
zna0enit po diosko0 kipu bo:ice 'tene izra1ene u -jelokosti i zlatu i s0je)tenu
u .artenonu te po divovskoj skulpturi ?eusa u istoj te/nici u /ra0u u Ali0piji.
4ijedan kip nije sa*uan+ a 0ale kopije iz kasni/ razdo-lja nisu dostatne da -i otkrili
i)ta o u0jetni*ko0 stilu oog u0jetnika. (akle Fidija kao u0jetni*ka li*nost ostaje
neopilji. =zraz fidijin stil za opisianje kipoa .artenona zaprao ne ozna*aa sa0o
Fidiju jer je u projekt -ilo uklju*eno i)e u0jetnika. =pak fidijski ideal nije -io sa0o
u0jtni*ke prirode+ nego se protezao i na sa0 @iot: on o-ilje@aa pose-an sta u
koje0 su -ogoi sjesni ljudski/ sud-ina+ no oni se u ispunjaanju soji/
koz0olo)ki/ uloga dr@e po strani. An je preladaao u atensko0 kiparstu do kraja G
st. i dulje.
,%@"'#,4AO3 a@ne su na0 keramike vaze te zapisi o slikarija0a na zidoi0a
koje nisu o*uane+ e$ se o nji0a 0o@e *itati i saznati sa ri0ski/ kopija. 'likarsto
na aza0a razijalo se kroz da razdo-lja: stariji stil s crnim likovima na crvenoj
podlozi i 0la1i stil sa crvenim 9igurama na crnoj podlozi. Kasnije se koristila i
-ijela podloga. 8ikoi su o-aezno u profilu i uspje)na su 0je)aina starogr*ke
geo0etrije i orijentalni/ organski/ likoa. ;ake aze ra-ile su se sa0o kao ukrasni
pred0eti i za rije0e se*anosti.
,"7%P47#': kiparsto je tako1er i0alo dekoratinu ulogu. ?ra0oe su ukra)aali
-rojni kipoi koji su predstaljali neku 0itolo)ku -or-u+ a razija se i pose-an o-lik
sa0ostalne skulpture *ija je uloga eli*anje ljepote 0ladog @enskog ili 0u)kog tijela
2kore i kourosi3.
'#@4-"47#'3 Glani o-lik gr*ke ar/itekture je hram koji se razija iz 0ikenskog
megarona & sredi)njeg praokutnog prostora sa stupoi0a. Ad drene Kku$eK gdje
se sklanjala skulptura -o@ansta+ postepeno je nastala 0onu0entalna ka0ena
gra1eina na stepenastoj platfor0i 2stilobat3+ s praokutni0 tlocrto0. Naos ili
sveti$te je te0eljni centralni prostor gr*kog /ra0a uokiren ka0eni0 zidoi0aJ
ispred naosa stoje stupovi 2najprije da+ a kasnije po *etiri3 koji nose ar/itra pred&
prostora 2anta3+ na ar/itrau po*ia dreni kro na dije plo/e poplo*an crijepo0 od
opeke koji se i danas koristi na ku$a0a. Kasnije /ra0oi postaju se -ogatiji+ tj.
dodaju se pred&prostori sa stupoi0a i iza naosa+ a kasnije i oko cijelog /ra0a. 6
te@nji da postignu /ar0oni*an prostor Grci su po0no izra*unaali proporcije i tako
razili redove " na*in o-likoanja zi1a i stupolja unutar 0jerila. 6 ar/ajsko do-a
razili su se dorski i jonski+ a kasnije korintski red.
'kropola u 'teni " Akropola+ )to zna*i gornji grad+ nalazi se na klisuri iznad Atene.
.ra utr1ena pala*a nastala je u 0ikenskoj epo/i. Grci su u E.st.pr.n.e. sazidali
0e1u ostali0a jedan /ra0 -o@ici Ateni i seti)te -o@ici 4iki. ;i0 gra1eina0a nije
-ilo da su1no da dugo potraju+ jer su i/ .erzijanci+ uni)tili. ;e0istokle i Ki0on dali su
da se uni)teni /ra0oi ponono podignu.
&sastoji se od tri dijela:
=. P'#4-!O!: na sredini se nalazi /ra0 -o@ice A;747 4=K74. ?ra0 se
nalazi na trostepenasto0 podru*ju+ a cijeli je sagra1en od 0ra0ora. 4a
isto*noj strani se nalazi prizor skup)tine -ogoa a na drugoj prikazi -or-e
iz0e1u .erzijanaca i Grka. Cijeli /ra0 je napraljen u jonsko0 stilu.
==. P#OP@%-.@ : Gradio i/ je !eneskilo. .ropileje su )iroko stepeni)te iz0e1u
da zida. 6 podno@ju stepeni)ta stajalo je )est dorski/ stupoa poezani/
greda0a. %r/ stepeni)ta zar)aao je isoki0 zido0 u koje0 je -io prolaz
)irok koliko i sredi)nji dio stepeni)ta
===. -#--4-.O!: ar/itekt je -io Filoktet.: ?ra0 je -io podjeljen na nekoliko
razina z-og kosog nagi-a terena. Razine su spojene stepenica0a. 'astoji
se od *etiri dijela: jedan je -io pose$en Ateni+ sjeerni dio .osejdonu+
isto*ni dio su u E stupoa u jonsko0 stilu+ a na jugu su karijatide & stupoi
u o-liku djeojaka. Glani ar/itekti =ktin i Fidija.
B. Osnivanje grada #ima.
.okrajinu %acij5 djelo0i*no prekrienu 0o*ara0a+ naseljaalo je 0alo-rojno italsko
pleme %atini. 6z latinska sela s0je)tena na seda0 -re@uljaka iznad rijeke+ nalazila
su se i sela ple0ena ,abinjana. Kako -i lak)e proeli isu)ianje ze0lji)ta i
organizirali o-ranu naselja+ 8atini i 'a-injani udru@ili su se u me)uplemenski savez
,eptimontium. 4aselja su opasali zido0 i postupno se razila trgoina i zajedni*ki
@iot+ a s nji0e i politi*ke struktrure.
.re0a legendi+ Ri0 su osnoali CB<.god.pr."r. sinoi -oga rata !arsa i se$enice
%estalke+ #em i #omul+ koji je postao pri kralj. .re0a ar/eolo)ki0 ostaci0a+
naselja na -rdi0a potje*u iz tog razdo-lja+ a postanak grada se s0je)ta u E.st.pr.kr.
.ra *etorica ladara -ili si naiz0jeni*no latinskog i sa-inskog podrjetla+ dok su
posljednja trojica -ili 7tru)$ani.
D. #im u doba #epublike. Punski ratovi. 8ra)anski rat +ario ,ula re9orma
vojske.
#@+ 7 ;O6' #-P76%@"- * BEF-(Cg.pr.kr.)
.od odsto0 8ucija #unija 6ruta+ s lasti je z-a*en posljednji ri0ski 2etru)*anski3
kralj ;arkinije A/oli+ te su prognani i ostali ;arkinijeci+ pa tako G09.g.pr.kr. Ri0
postao republika. 6 do-a repu-like na *elu dr@ae postaljena su dva konzula+ iz
redoa patricija+ a last -i o-na)ali godinu dana. Ani su saziali senat+ predsjedali
nji0e a tjeko0 rata -ili su zapojednici ojske. Konzuli0a su -ili podre1eni pretori
koji su o-na)ali sudsku vlast. Kada je dr@ai prijetila elika opasnost -irao se
diktator+ i tada -i konzuli odstupili sa sog polo@aja i soju last prepustili na E
0jeseci u ruke jednog *ojeka. ' re0eno0 su diktatori poe$aali soju 0o$ te su
zadr@aali last i du@e od E.0j.
6 oo0 periodu ja*a i sukob izme)u patricija i plebejaca+ jedan od pri/ suko-a
iz0e1u nji/ z-io se 595.g.pr.kr. kada su ple-ejci uo*i po/oda proti susjednog
naroda napustili Ri0 uz prijetnju da $e osnoati lastitu dr@au+ te su tada iz-orili
0ogu$nost da 0e1u so-o0 -iraju da pu*ka tri-una koji $e i/ predstaljati+ i -oriti se
za nji/oa praa. .ostupno su se -ogati ple-ejci uspjeli iz-oriti za -olji politi*ki
polo@aj. ' re0eno0 su ple-ejci 0ogli -iti -irani i za konzule a postale su i0
dostupne i ostale isoke dr@ane slu@-e 0agistrature. ;ada se stara novi
dru$tveni sloj - nobili+ koje su *inili patriciji i i0u$niji ple-ejci+ koji su odili
cjelokupnu politiku Ri0a. ;ako je ne*ije podrijetlo postalo 0anje -itno od njegoa
-ogatsta pa se stanoni)to po*elo djeliti na -ogata)e i sirotinju.
4emelj rimskog dru$tva -ila je obitelj+ na *ije0 je *elu -io otac " pater fa0ilias+ koji
je raspolagao o-iteljski0 i0etko0 i odlu*iao o @iotu i s0rti si/ *lanoa o-itelji.
Cijenjena je -ila i 0ajka& 0ater fa0ilias+ koja je uz oca odila -rigu o o-itelji. 6 Ri0u
nije -ilo dr@ani/ )kola pa su djecu odgajali i obrazovali roditelji+ zarana se
pojaljuju u*itelji+ ro-oi ili oslo-o1enici koji su djecu u*ili *itati+ pisati itd. %e$ina
stanonika Ri0a @ijela je od ze0lje na kojoj je radila sa0a ili uz po0o$ ro-oa.
6zgajali su @itarice+ inou lozu+ 0asline a -aili su se i uzgoje0 stoke te
p*elarsto0. <a za-au i opu)tanje+ igrali su dru)tene igre+ odlazili u kazali$ta+
javna kupali$ta. ' u@itko0 su gledali konjske utrke+ gladijatorske borbe. 6 do-a
repu-like Ri0ljani su gradili vodovode+ kanalizaciju+ sta0-ene i javne zgrade+
cijenjeni su kao eliki graditelji. Ri0ska ojska -ila je naj-olja ojska starog ijeka+
za rane repu-like ojnici su se sa0i -rinuli o naoru@anju+ a kraje0 2.st.pr.kr.
ustrojena je plaGena vojska koja je do-iala pla$u i opre0u. 4a *elu ojske stajao je
ojskoo1a&i0perator+ npr.konzuli. Asnona postroj-a u ri0skoj ojsci -ila je legija+
koju su *inili pje)aci i konjanici+ i to sa0o ri0ski gra1ani. .o0o$ne *ete -ile su
sastaljene od pokorenog stanoni)ta. %a@nost u ri0ski0 osajanji0a i0ali su ojni
ta-ori koji su se podizali na poi)eno0 0jestu te su -ili utr1iani+ pa su ojnici na
neprijateljsko0 prostoru i0ali osje$aj sigurnosti. 'tega u ojsci -ila je strogo
odr@aana nagrada0a i kazna0a. 4aje$a *ast koju je po-jedni*ki ojskoo1a
0ogao do@ijeti -ilo je trijum9.
Punski ratovi
#edina prepreka ri0skoj osaja*koj politici -ila je feni*ka kolonija Kartaga "
gospodarica zapadnog !editerana. 4jena se trgoa*ka i po0orska pre0o$ te0eljila
na kolonija0a ra)ireni0 po sredoze0ni0 o-ala0a. Ratoi Ri0ljana i Karta@ana
naziaju se punski0a+ pre0a latinsko0 naziu za Karta@ana " .unicus.
B. Prvi punski rat pri suko- dogodio se na ,iciliji+ gdje su o-oje poku)ali
interenirati u lokalni0 sa1a0a gr*ki/ polisa !esene i 'irakuze+ no prai
razlog rata -ila je neugodna nazo*nost Karta@ana u -lizini rastu$e ri0ske
dr@ae. .re0a legendi+ Ri0ljani su+ da -i -ili jednaki/ snaga+ ukrali i po
staro0 0odelu karta)ke -rodice+ izradili prototip+ no po)to nisu -ili i*ni
po0orskoj -or-i+ izu0ili su corvus pokretni most i na taj na*in se -orili kao
da su na kopnu+ u *e0u su -ili jaki. .o-ijedi)i Kartagu+ rat su zar)ili
pri0irje0+ a Karta@ani su se 0orali pou$i s otoka+ te su Ri0ljani s
nooizgra1eno0 0ornarico0 preuzeli ugrozili karta$ku meritokraciju.
2. ;rugi punski rat 0ladi anibal odlu*io je prekinuti 0ir koji je uspostaljen s
Ri0o0. 'koao je osetu za gu-itak 'icilije+ pa je karta)ka politika postala se
agresinija. Rat je po*eo napado0 na ri0ske saezni*ke gradoe 'agunt i
!asiliju. A-a su grada pokorena i ?ani-al je rat donio pred vrata samog
#ima. 6 tri narata+ Karta@ani su+ unato* eliki0 gu-ici0a+ porazili ri0sku
ojsku. 6 -ici kod "ane (1D.god.pr."r. ri0ljani su pora@eni i i)e se nisu
usudili otoreno napasti ?ani-ala+ pa se on zadr@ao u =taliji slijede$i/ BG
godina. Ri0ski ojskoo1a ,cipion '9riki izr)io je inaziju na sjeernu
Afriku te je ?ani-al kona*no opozana da se rati iz =talije. 'cipion ga je
porazio "artaga je potpisala mirovni ugovor+ pla$ati godi)nji danak+ predati
dio kolonija+ uni)titi *itau flotu i o-ezati se da ne$e oditi ratoe izan Afrike.
Ri0 je opat -io ode$a sila.
,. 4reGi punski rat 4eprijateljsto iz0e1u Ri0ljana i Kartage stalno je tinjalo+
a poticao ga je senator !arko .oncije "aton 'tariji saki goor pred senato0
zar)aaju$i s re*enico0: >>6ostalo0+ s0atra0 a Kartagu tre-a razoriti.>>
Kartaga je z-og neprestani/ plja*kanja susjedne 4u0idije+ prekr)ila 0ironi
ugoor s Ri0o0+ posegnu)i za oru@je0. Ri0 je zato poslao ulti0atu0+ ali su
ga Karta@ani od-ili. Ri0 je tada napraio opsadu+ prje*i)i i0 /ranu i izor
ode+ te su one0o$ali Karta@ani popustili. Grad je prito0 spaljen do te0elja+
stanoni)to poslano u ro-lje+ tlo posoljeno kako -i -ilo neplodno i nji0e
zaorana -razda.

8ra)anski rat +arije ,ula re9orma vojske
8aj +arije5 plebejskog porijetla+ jedan je od *asto/lepnika koji je uspio do$i na
last. 6gled je stekao u ratu proti nu0idskog kralja .ugurte. 4akon )to je uspje)no
dor)io rat+ 1E=.g.pr.kr. proslavio je trijum9. =du$i zadatak -io 0u je
suprotstaljanje ger0anski0 ple0eni0a+ koja su proalila u Galiju i pokorila dije
ri0ske ojske. .onono je iza-ran za konzula i do-ia r/ono zapoijedni)to u
po/odu. 7vodi re9ormu rimske vojske+ odnosno gra1ani0a -ez i0oine o0ogu$io
je da se do-rooljno jae u ojsku i da za to pri0aju pla$u. 'torena je stalna
pla$eni$ka ojska koja se slu@ila BE do 20 godina. 4oi su ojnici se nade polagali u
po-ijedu koja je o0ogu$aala plja*ku i podijelu -ogata plijena. 8egionari ti0e i)e
nisu -ili -ranitelji Ri0a i lastiti/ posjeda e$ jerni sluge soji/ zapoijednika. '
tako0 preure1eno0 ojsko0 +arije je 1E(.g.pr.kr. pobijedio 4eutone5 a godinu
dana kasnije 0imbre. 'laa koju je stekao u*inila ga je o1o0 populara.
6 do-a njegoa uspona+ se se i)e isticao i %ucije "ornelije ,ula5 koji je potjecao
iz osiroma$enog patricijskog roda. .ozornost je priukao u ratoi0a proti
#ugurte+ ger0anski/ ple0ena kao i u saezni*ko0 ratu. @zabran je za konzula kada
se #im sukobio sa kraljem +itridatom %=. .ontski0 koji je poku)aao pro)iriti
soju last u !aloj Aziji. .ojereno 0u je zapojedni)to u to0 po/odu 88.g.pr.kr.+
0e1uti0 isto je tako razrije)en+ te je narodna skup)tina prenijela zapojedni)to na
!arija. ;i0e izazan ,ula je poveo vojsku na #im te ti0e oznaio poetak
gra)anskog rata+ osoji)i grad+ na0etnuo je soje i0enoanje+ a !arije je
po-jegao u Afriku. 4akon toga 'ula kre$e u po/od na istok+ a +arije se HC.g.pr.kr.
vraGa i osvaja vlast te se krao ose$uje 'ulini0 prista)a0a+ a godinu dana nakon
u0ire. 'ula se ra$a iz uspje)no okon*anog po/oda te se progla)aa diktatoro0 na
neodre1eno rije0e. .rogoni protinike i izdaje proskripcije u koji0a izla@e koje se
sugra1ane 0o@e neka@njeno u-iti+ ti0e je uni)tio 0noge opti0atske protinike+ ali
nije uspio osigurati sojoj stranci trajniju prelast+ pa se tako CF.g.pr.kr. povlai i
pola:e diktatorske ovlasti5 a sljede$e godine i u0ire.
C. 0ezarovo osvajanje 8alije i -gipta.
Cezaroa popularnost toliko je rasla da 0u pu*ki zaklju*ak 2leL %atinia3 donosi
petogodi)nju uprau nad Galijo0 Citerior kao proincijo0. (o-io je tri legije i
proinciju Galiju 4ar-onensis. 4akon pro)irenja i0perija odatle je lako 0ogao od BH.
do B1. godine osvojiti itavu 8aliju. 6 to rije0e Keltska Galija na sjeeru jo)
uijek je -ila nezaisna od ri0ske lasti+ ali su Aedui+ ple0e ri0ski/ saeznika+
zatra@ili po0o$ od Cezara 2jo) u proj godini njegoe guernerske ladaine3 kako -i
porazili drugo galsko ple0e & ?elete. Cezar je zapo*eo Galski rat+ koji je trajao do
GB. p. n. e.Cezar je Keltsku Galiju osojio sa )est legija poraziv$i tako elvete i
natjerao i/ na pola*enje. <ati0 je porazio nje0a*ke snage pod odsto0
Arioistusa. Ri0sku je 0o$ pokazao po-jedo0 nad Arioisto0+ o1o0 'uea+ s da
prijelaza preko Rajne i dje0a ekspedicija0a u Fritaniju. Kona*no je kod Alezije
potukao ujedinjene 8ale koji su pod vodstvom Aercingetoriksa poeli posljednji
-oj za slo-odu.
(ok je Cezar jo) uijek -io u Galiji+ .o0pej je u Ri0u zado-io e$inu u senatu. Kada
je Cezaru istekao petogodi)nji rok prokonzula+ G0 p.n.e.+ pozan je u Ri0 od senata.
'enat 0u je naredio da se pojai sa0 u Ri0u a da prije toga raspusti soju ojsku.
Cezar je znao da $e u Ri0u -iti -espo0o$an ukoliko ne0a i0unitet kao konzul+ ili
ukoliko ne0a zale1e koje 0u donosi zapojedni)to nad legija0a. Ad-io je nared-u
senata i 59 p.n.e. pre$ao s vojskom rijeku #ubikon. Ru-ikon je -ila granica s
=talijo0 i to je ozna*ilo po*etak gra1anskog rata. ;radicija trdi da je kod prelaska
Ru-ikona Cezar rekao Alea iacta estM 2Kocka je -a*enaM3..rekretnicu u gra1ansko0
ratu donosi -itka kod Farsala+ 58 p.n.e.. Cezar je tu po-ijedio dostruko e$u ojsku
od .o0peja. .o0pej je po-jegao u 7gipat+ a Cezar krenuo u potjeru za nji0. 6
7giptu Cezar je po-ijedio .tole0eja N===. u bitci kod !ila i prepustio uprau 7gipta
Kleopatri %==. Kleopatra je+ koriste$i soje zaodni*ke i diplo0atske sposo-nosti+
uspjela Gaja #ulija Cezara priu$i na soju stranu u dinasti*ko0 suko-u i postati
njegoa lju-anica. 8egenda ka@e da se ratila na pala*u u0otana u perzijski tepi/+
kako je stra@a ne -i pri0jetila+ te da se od0otala pred Cezaro0 i o*arala ga sojo0
do0i)ljato)$u. 4akon kratkog gra1anskog rata .tole0ej N=== se utopio u 4ilu+ a Cezar
je vratio "leopatru na tron. 4jeni0 noi0 suladare0 progla)en je njen naj0la1i
-rat+ .tole0ej N=%+ sa koji0 se tako1er jen*ala+ ali ga je isklju*ila iz si/ dr@ani/
posloa i ostala u ezi sa Cezaro0.
H. #im kao carstvo. Oktavijan5 'ugust5 4iberije5 "laudije5 !eron.
4akon gra1anskog rata+ Ri0ljani su iza-rali za konzula Oktavijana. 4ekoliko je
godina -io -iran za konzula+ ali 2I. godine pr. Kr. odrekao se izanredni/ lasti i
proglasio o-nou stare Repu-like. Ad-i)i se proglasiti diktatoro0 ili kralje0+ predao
je last >>na slo-odu 'enatu i narodu>>. ;ako je zadr@ao u funkciji o-like repu-li*ki/
dr@ani/ institucija. !e1uti0+ niz slu@-i i po*asni/ du@nosti koje je o-na)ao dale su
0u status 0onar/a. Fio je okru@en oso-no0 grado0 " pretorijanci0a. Aktaijan je
postao princeps 'enatus+ pri na senatorskoj listi i prvi gra)anin #ima. (u@nost
cenzora o0ogu$aala 0u je da sa0 postai popis senatora. 4a kraju " -io je
imperator " r/oni ojni i ciilni zapojednik proincija+ a nosio je i titulu r/onog
se$enika. <a rije0e njegoe ladaine Ri0 je uspostaljen kao carstvo. 4adjenuo
si je titulu augustus 2uzi)en+ set3 i otad ga se naziva 'ugust. (rugi po*asni
naslo -io 0u je Atac do0oine 2pater patriae3. 4astojao je o-noiti stari dru)teni
susta i u*rstiti gra1ansku ulogu pojedini/ dru)teni/ slojea. ;ako je susta
izgledao oako: 'enatorski sloj+ sloj konjanika+ ple-ejce te 0unicipalna italska
aristokracija. .ro)ireno Carsto je tre-alo -olju organizaciju i nadzor pa je pro0ijenio
susta proincija na senatorske i carske " u koji0a je -ila potre-na ojna nazo*nost.
=sto tako+ kako ga nitko ne -i naslijedio+ pri0ijenio je stari ri0ski o-i*aj usojenja i
politi*kog o-razoanja sojeg nasljednika " ;i-erija+ za kojeg je kasnije udao soju
k$er.
4iberija je August posojio z-og njegoi/ izni0ni/ ojni*ki/ sposo-nosti. Fio je
nepojerlji i /ladan politi*ar. Ako ,,. godine nastupila je kriza iscrpljianje0 carske
-lagajne. Dtedljii ;i-erije uveo je stroge mjere protiv luksuza i ti0e iz-jegao
poi)enje poreza u proincija0a. ;e su 0jere produ-ile 0r@nju senatora koji ga
ionako nisu oljeli. .oukao se iz #ima i nastavio vladati iz svoje vile na 0apriju.
"aligula je+ odrastaju$i u ojni0 logori0a Ger0anije+ zado-io podr)ku trupa+ pa ga
je ,enat proglasio carem. (o)a)i u Ri0+ odao se si0 u@ici0a+ zanemarujuGi
svoje du:nosti i rugaju$i se 'enatu 2sog konja je proglasio konzulo03. 4o+ taj sta
ga je uskoro odnio u s0rt " u-ila ga je pretorijanska garda @ele$i na prjestolju
raz-oritijeg ladara.
"laudije je u@iao pojerenje pretorijanaca i 'enata. Fio je o-razoan i 0udar ladar
" -ranitelj stari/ ri0ski/ tradicija. Kako -i poe$ao -roj ri0ski/ dr@aljana+ dodijelio je
ius /onoru0 " gra1ansko prao& galski0 aristokratski0 o-itelji0a. Asojio je i elik
dio Fritanije. 6-ijen je u pretorijanskoj zajeri.
!eron je -io -ezo-ziran i u0i)ljen i ladao je u neprestano0 suko-u sa 'enato0.
.oricao je senatorska politi*ka praa+ progonio patricije+ uzi0ao i0 i0oinu i
uni)taao i0 autoritet. %elike sote noca tro)io je na igre jer je i sa0 *esto
sudjeloao kao pjesnik. @spraznio je carsku blagajnu i uzrokovao 9inancijsku
krizu. .oto0 je poveGao poreze i uzrokovao tako ustanke. 4aje$i je iz-io EE.
godine i #udeji. E5. godine u Ri0u je izbio veliki po:ar koji je dao podmetnuti on
sa0 da >oslo-odi grad od ne*isti>. 6skoro je zbaen s trona. 4jego ro- po0ogao 0u
je po*initi sa0ou-ojsto.
F. #im u doba Aespazijana i 4ita - osvajanje .udeje. 4rajan ;aGanski ratovi.
>lavijevska dinastija do)la je nakon #ulijsko&klaudijeske Flaijeci su -ili sposo-ni
ladari+ ali su i/ z-og nji/oa nearistokratskog+ ojni*kog podrijetla senatori s0atrali
tirani0a. Aespazijan je -io razu0an i skr-an ladar koji je oporavio dr:avne
9unkcije. Kako -i uspostaio )to -olju kontrolu nad proincija0a+ uklju*io je
ro0aniziranu aristokraciju u senatorski stale@. %espazijan se trudio da lada u
suglasnosti sa senatorski0 stale@o0. #edan od njegoi/ pri/ koraka -ilo je
dono)enje zakona o %espazijanooj r/onoj lasti (lex de imperio Vespasiani)+ koji
je %espazijanu dodeljiao ista praa koja su u@iali i njegoi pret/odnici i koji je
sakoga o-aeziao na izr)aanje carei/ nare1enja+ koja su 0ogla i ukidati ranije
zakone. .rincepsoa ola)$enja su pro)irena+ ali je to -io rezultat zakona. ;e@ak
posao koji ga je *ekao kad je do)ao na last -io je ispraviti gre$ke !erona i
burnog razdoblja neposredno prije njegoe lasti.
4it je uz soga oca " cara %espazijana -io postaljen za zapovjednika vojske u
proinciji #udeji i zadu@en za gu)enje ustanka koji jeondje planuo EE. godine Kad je
%espazijan zauzeo prijestolje+ ;it je postao glani0 zapo-jedniko0. .udeja je C1.
godine pokorena5 jeruzale0ski 'alo0ono /ra0 " si0-ol @idoske jere razoren+ a
Oidoi ka@njeni izgono0. <a ;itoe ladaine zavr$ena je gradnja najveGega
rimskog am9inteatra "oloseja. ;it je -io najstariji sin cara %espazijana. =ako kao
nasljednik cara %espazijana i nije -io rlo o0iljen+ kasnije se ispostailo da je -io
jedan od naj-olji/ carea koje je Ri0 i0ao. ;it je -io+ po karakteru+ su)ta suprotnost
so0 -ratu (o0icijanu. <a ;itoe ladaine desila se erupcija ulkana Aezuva+ 29.
lipnja I9. godine+ i grad .o0peji je -io uni)ten kao i napuljski zalje. Asi0 toga+ 80
godine po@ar je po/arao Ri0. ;it je -io vrlo dare:ljiv u obnovi #ima+ pa je tako i
postao o0iljen u narodu. =zgradio je ;itoe lukoe na Circusu !aLi0usu+ kao i na
ulazu u Foru0 Ro0anu0.
4rajan je -io iz dinastije 'ntonina. An je -io i0perator *ija je agresina politika
pro)irila Carsto do njegoi/ naje$i/ granica. B0E. osoji je zlato0 -ogatu (aciju.
Fio je zapojednik i upraitelj Ger0anije+ kada ga je ri0ski car 4era posojio i
odredio kao sog nasljednika. .oslije s0rti 4ere+ postao je care0 98. godine+ a e$
1E1. godine krenuo je u rat protiv ;aana koji su ugro@aali ri0sku granicu. ;rajan
je -io prvi rimski car koji nije bio iz @talije5 veG iz ispanije. ;rajan je ponono
krenuo na (a*ane 1EB. godine+ pokorio i/ u drugo0 ratu i na nji/oo0 teritoriju
osnoao ri0sku proinciju (aciju. B0E. godine je izgradio ;rajano foru0+ a BB,.
godine je po*eo rat proti .arta+ BB5. godine prisojio Ar0eniju i sjeernu
!ezopota0iju+ a BBG. godine osojio je Adia-ene+ Fa-ilon i Ktezifont 2prijestolnicu
.arta3. 4jegoa daljna osajanja BBE. godine su prekinule @idoske po-une u
isto*ni0 proincija0a carsta ali i -ole)$u. 7 njegovo je doba #imsko 0arstvo
doseglo najveGi teritorijalni opseg i moG. =0enoao je ?adrijana soji0
nasljedniko0. %rlo je do-ro ladao+ pa je 'enat goorio: KFudi sretniji od Augusta i
-olji od ;rajana. An je jedini #imljanin koji je bio mrtav u vrijeme odr:avanja
trijum9a za njegove pobjede.
1E. adrijan5 utjecaj helenizma. adrijanova vila.
adrijan+ puni0 i0eno0 nakon usinoljenja Publije -lije 4rajan adrijan 2lat.
Publius Aelius Traianus Hadrianus+ -io je ri0ski car+ naslednik i posinak ;rajano+
pripadnik antoninske dinastije i tre$i u nizu Kpetorice do-ri/ careaK. <a razliku od
;rajana+ ?adrijan je -io protivnik teritorijalne ekspanzije. .o)to je i sa0 BBI.
godine -io na istoku+ od0a/ se odrekao ta0o)nji/ ;rajanoi/ osajanja i *ak
raz0i)ljao i o napu)tanju (acije. (o jedinog oz-iljnog ratnog suko-a toko0 njegoe
uglano0 0irne lade do)lo je u #udeji+ gde je Far Ko/-a predodio ustanak
.udejaca z-og ?adrijanoe odluke da se na 0jestu #erusale0a podigne ri0ska
kolonija Aelia CapitolinaJ ta0o gdje je nekad -io #erusale0ski /ra0 tre-alo je podi$i
/ra0 #upitera Kapitolskog+ pod *iji0 je i0eno0 tre-alo odr@aati kult sa0og
?adrijana. 6stanci su se -orili sna@no+ ali -ezuspe)no.
60jesto ojne ekspanzije ?adrijan je te:io de9iniranim granicama koje se u slu*aju
potre-e 0ogu -raniti+ iza koji/ -i se nalazila zaisna kraljesta+ gde je to 0ogu$e.
'a0e granice+ ukoliko se nije radilo o prirodni0 prepreka0a+ -ile su sna@no
utr1ene: u 6ritaniji je izgra)en tzv. adrijanov zid s jednog na drugi kraj ostraJ
Ger0anija i Retija za)ti$ene su li0eso0 koji se protezao iz0e1u !ainza na Rajni i
Regens-urga na (unau. 6nutar granica ojska je dr@ana u pripranosti .%a@nu je
?adrijanou 0jeru predstaljalo i izdavanje tzv. Ajenog edikta (Edictum
perpetuum): po ?adrijanoo0 nalogu istaknuti pranik 'alije #ulijan reidirao je
pretorske edikte+ na*inio iz-or i siste0atizirao ono )to je sa*ualo zna*aj za to
rije0e. <a jedan deo carsta -io je pose-no zainteresoan: 0nogo je re0ena
proeo u Gr*koj+ gde je dao da se pose-no rasko)no ukrasi grad Atena.
?adrijan je odr@aao do-re odnose sa senato0+ koji 0u+ 0e1uti0+ nikada nije u
potpunosti eroao. .ored toga+ toko0 posljednje dije godine soje ladaine
ponekad se pona)ao $udljio i tiranski. Kao i August+ nije i0ao lastita sina+ pa je
gr*eito tragao za nasljedniko0. usojio je B,E. godine 8ucija Cejonija Ko0oda+ koji
je uzeo i0e 8ucije 7lije Cezar. An je+ 0e1uti0+ uskoro u0ro+ pa je ?adrijan B,8.
godine iza-rao -ogatog senatora -ez dece+ ;ita Aurelija Antonina+ ko0e je -ila GB
godina. Ali+ o*igledno u na0eri da zasnuje dinastiju+ naredio je Antoninu da i sa0
od0a/ usoji da 0ladi$a+ BI&godi)njeg !arka Aurelija+ ne$aka Antoninoe @ene+ i
8ucija %era+ sina 7lija Cezara. Kad je uskoro ?adrijan u0ro+ senat ga je od-io
deificirati. (a -i to postigao+ Antonin je 0orao ulo@iti znatne napore. .re0a neki0a+
uprao je z-og te odanosti pre0a poo*i0u Antonin do-io nadi0ak .ije 2Pius P
.o-o@ni3..
adrijanova vila sagra1ena je u 4ivoliju na ,abinskim bre:uljcima. Radoi na
gradnji oog ko0pleksa zapo*eli su BB8.g.+& sastoji od i)e od trideset o-jekata.
Asi0 rasko)ni/ djela za stanoanje te pro)irenja uz ku$u za goste+ tu su se nalazile i
dorane za elike goz-e+ knji@nice+ pailjoni pa *ak i 0inijaturna ila s0je)tena na
u0jetno0 otoku u koju se car 0ogao pou$i kada je tra@io 0ir i sa0o$u. 8radnju je
zapoeo adrijan oko 1<E.g. za svoju grobnicu i grobnicu svoje obitelji.
;ovr$io5 ju nakon adrijanove smrti 1<H.g.5 'ntonije Pio 2B,9.g3. (o 4erinog
do-a carei su pokapani u Augustoo0 0auzoleu0u+ a u /adrijanoo0 su
sa/ranjeni: ?adrijan 2natpis iz B,9.g.3+ 'a-ina+ Antonije .io i njegoa @ena Faustina+
8ucije %er+ !arko Aurelije+ Ko0odus+ 'epti0ije 'eer i njegoa o-itelj #ulija (o0na+
7ta i Karakala.
'a grado0 poezan 0osto0 Aelius sagra1eni0 B,E.g. (onji dio 0auzoleja jo) je
idlji+a gornji se sastoji od kasnije dodani/ fortifikacija i danas se zoe Castel 't.
Angelo po statui 'rhan)ela +ihaela postavljenoj na vrhu. .rije je na to0 0jestu
stajala statua ?adrijana u kadrigi 2ko*iji sa *etiri konja3. Konstrukcijo0 podsjeGa na
etru$Ganske tombe. <idoi su ukra)eni 0ra0oro0+ uz nji/ pilastri+ iznad ar/itraa
0ra0orne statue. Kada je Aurelijan 2IB.g. po*eo graditi zid oko Ri0a 0auzolej je
posato utrda. 5B9.g. utrda -rani 0ost od Alarikoi/ napada. 7 srednjem vijeku
pretvoren u tvr)avu.
11. +arko 'urelije rat s 8ermanima.
+arko 'urelije -io je rimski car i 9ilozo9. 6 njegoo do-a dolazi do provale
barbara "vada i +arkomana5 8ermana *1DD.) koji sa sjevera napadaju granicu.
'agradio je niz utrda da za)titi Ri0. Fio je prisiljen proesti gotoo cijelo razdo-lje
ladaine ratuju$i s nji0a. .esi0isti*ke crte njegoe stoike 9ilozo9ije jaljaju se u
razdo-lju opadanja 0o$i ri0ske i0perije+ pa se u njegoi0 konte0placija0a o
pokarenosti i ta)tini sijeta i o prolaznosti i kratko0 trajanju ljudskog @iota pokazuju
ele0enti fataliz0a karakteristi*ni za to poijesno razdo-lje+ a u izjesno0 s0islu i za
stoi*ku ri0sku filozofiju u cjelini. 4jegoo jedino djelo "Samomu sebi"5 napisano na
gr*ko0 jeziku i nastalo na -ojni0 po/odi0a koje je car odio tijeko0 cijeloga @iota
2na jedno0e od nji/ je i u0ro+ pretpostalja se od 0alarije3+ filozofski je dnenik u
koje0 se jasno isti*u po0irljie tendencije njegoe filozofije+ kao i te@nja k eti*ko0
usar)aanju. :ak je i zlo u sijetu+ po !arku Aureliju+ dio sjetskog -o@anskog
plana+ i u oo0 sar)eno0 i /ar0oni*no0 sijetu ono je sa0o prirodna pojaa koja
ulazi u sjetski poredak stari. Anaj+ 0e1uti0+ koji naru)aa taj poredak *ini
nepradu+ jer iz razu0nosti sega postoje$eg proizlazi potre-a o pokoraanju
postoje$i0 zakoni0a. !arko Aurelije je posljednji car iz perioda znanog kao Pet
dobrih careva *FD. - 1HE.). 60ro je za rije0e ojnog po/oda proti !arko0ana+ na
podru*ju dana)njeg Fe*a. 4aslijedio ga je nesposo-ni sin Ko0od 2B80. & ,B.
prosinca B92.
1(. ;ioklecijan5 podjela 0arstva na tetrarhiju. ;ioklecijanova palaa u ,plitu.
;@O"%-0@.'! je -io rodo0 iz okolice ,alone u ;almaciji+ a care0 ga je proglasila
ojska. 'torio je dr:avnopolitiki sustav koji se zvao dominat " ute0eljen na
izni0no0 polo@aju vladara kao potpunog gospodara svih podanika+ caru su se
iskaziale -o@anske po*asti. 6eo je nou upranu i teritorijalnu podjelu Carsta+
ispra je uzeo jednog suladara koji je do-io nazi augusta+ a onda je i se-i i nje0u
dodijelio kao po0o$nike i nasljednike dojicu cezara " tetrar/ija. Ri0 je na*elno
ostao glani grad+ ali su tetrasi ladali iz sredi)ta koja su se nalazila -li@e granica0a.
;r:avno je podruje podijeljeno na 1( dijeceza5 i FB pokrajina. 6kinuta je razlika
iz0e1u senatski/ i carski/ proincija+ =talija je izgu-ila pola)ten+ a 7gipat pose-an
polo@aj. .roedena je novana i porezna re9orma. .oticao je $tovanje .upiterova
kulta+ proza)i se-e #iije0&#upitero+ a sog suladara ?erkulije0&?erkulo. 4o ga
je sukobilo s kr$Ganstvom5 koje je poeo :estoko progoniti. 4a poslijetku se
raz-olio i ujeren da je storio postojan susta naslje1ianja do-rooljno se poukao
s lasti+ te se povukao u palau koju je dao sagraditi nedaleko od rodne salone5
na mjestu dana$njeg ,plita. Andje je po@iio jo) desetak godina gledaju$i kako
gra1anski rat ru)i njego ladarski poredak i do@ije)i propast soje jerske politike.
(=AK87C=#A4A%A .A8A:A & ,mrGu cara ;ioklecijana <1D. g. :ivot u palai se
ne gasi+ a preo-ra@aji po*inju e$ u pri0 stolje$i0a @iota pala*e. Fudu$i da je -ila
u posjedu ri0skog dora+ pru@ala je utoi$te prognanim lanovima carske obitelji+
a naj-itniji doga1aj -io je ru)enje 'alone po*etko0 E. st. kada je dio prognanog
stanoni)ta na)ao uto*i)te unutar zidina pala*e i kada po*inje noi+ organizirani
gradski @iot. (ioklecijanoa pala*a nije sa0o izanredan anti*ki spo0enik+ nego je i
nacionalno i sjetsko do-ro. <ajedno s kasnijo0 srednjojekono0 dogradnjo0 ona
*ini rijedan ar/eolo)ki i poijesno&u0jetni*ki ko0pleks i zato je B9I9. g. ur)tena na
647'CA&o popis sjetske -a)tine
1<. "onstantin5 kr$Ganstvo. 8rad "onstantinopol *0arigrad).
(ioklecijanoi0 odstupanje0 sa lasti ponono su po*ele -or-e za last. %ojni
zapojednici nastojali su se do0o$i lasti augusta. 6ritanske su legije augustom
zapada proglasile Flaija %alerija "onstantina+ dok je to isto u #imu postao
+aksencije. 4akon neuspjeli/ dogoora uslijedio je rat. "onstantin je pobjedio u
bici kod !ilijskog 0osta u Ri0.
.od utjecaje0 soje 0ajke ?elene objavio je +ilanski edikt kojim je proglasio
vjersku slobodu u 0arstvu+ )to je zna*ilo priznanje kr)$ansta kao slo-odne
religije. (odjelio je crki i 0noge polastice i Ri0sko je carsto polako postajalo
kr)$ansko0 dr@ao0.
!a mjestu grke kolonije 6izantija5 osnovao je novu prijestolnicu
"onstantinopol. 6ljep)an -rojni0 pala*a0a+ crka0a+ /ipodro0o0+ taj je grad+
-udu$i Carigrad+ postao glani0 nasljedniko0 klasi*ne gr*ko&ri0ske ciilizacije i
noo0 kr)$ansko0 prijestolnico0.
1=. 4eodozije Aeliki5 <F(. g. Pad #imskog carstva5 =CD. g.
4acionalna i jerska raznolikost Carsta sla-ila je njegou unutarnju *rstinu.
4eodozije je jedni0 od rje)enja s0atrao uo1enje jedinstenog dr@anog kulta+ pa je
ukinuo i za-ranio se religije osi0 kr)$ansta+ koje je proglasio dr@ano0 religijo0.
"r$Ganstvo je postalo dr:avna religije od <F(.5 a $tovanje poganskih bogova
smatra se zloinom protiv cara.
'lijede$e )to je u*inio kako -i spasio Carsto+ -ila je njegova administrativno-
politika podijela na dvije dr:ave <FB.godine. ?apadno #imsko 0artvo s
glavnim gradom #imom dao je sinu onoriju5 a @stono #imsko 0arstvo s
glavnim gradom "onstantinopolom sinu 'rkadiju. !e1uti0+ ta je podjela uni)tila
jedinsteni susta o-rane Carsta i doela do propasti zapadnog dijela.
4i)ta se i)e nije 0oglo u*initi da -i se zaustaili daljnji prodori Ger0ana na tlo
Carsta. :ak i sa0 >>je*ni grad>> -io je 0eto0 plja*ki %izigota i %andala. (o
potpunog kraha do$lo je =CD. godine kad je pla$eni*ki general u carskoj ojsci
Odoakar razvlastio i ubio posljednjeg rimskog cara #omula 'ugustula.
.ojesni*ari ou godinu dr@e si0-oli*ki0 prestanko0 postojanja klasi*nog sijeta
antike " Gr*ke i Ri0a+ odnosno zar)etko0 poijesnog razdo-lja starog ijeka i
po*etko0 noog razdo-lja srednjeg ijeka.
1B. 0ar .ustinijan. 6izant @stono rimsko carstvo. #ekonkvista. #avenna kao
nova prijestolnica.
.ustinijan je -io car @stonog #imskog 0arstva *6izanta) od B(C. do soje s0rti.
4e$ak je i nasljednik cara #ustina =.. (o)a)i na prijestolje+ te:io je uspostaviti
nekada$nje jedinstvo #imskog 0arstva5 kojemu Ge sredi$te biti 0arigrad. <a
ostarenje toga cilja iza-rao je dojicu sposo-ni/ ojskoo1a+ Felizara i 4arzesa+
kao i pranika ;ri-onijana.
%=. stolje$e donosi prekretnicu u razitku Fizanta. Kad je G2I. g. stupio na carsko
prijestolje+ #ustinijan =. naslijedio je ad0inistracijski sre1eno i uprano organizirano
Carsto+ jaku ojnu silu i prepunu dr@anu -lagajnu. ;o $e 0u o0ogu$iti da pokrene
tz. Q6izantsku ili .ustinijanovu rekonkvistuR u kojoj je do GEG. g. tj. do godine
soje s0rti uspio sru$iti dvije barbarske dr:ave *Aandalsku5 Ostrogotsku3 te
pro)iriti -izantsku last na cijeli =lirik+ =taliju+ 'jeernu Afriku i jugoistok Dpanjolske.
Ae uspje/e 0ogao je za/aliti soji0 sposo-ni0 generali0a Felizaru+ !undusu i
4arzesu. Asaja*ki su napori iscrpili snage ze0lje i osla-ili njezine pozicije na =stoku+
te se #ustinijan o-ezuje na pla$anje danka .erzijanci0a+ a te neolje ue$ale su i
proale 'laena na -izantsko podru*je. Godine B<B. napao je @taliju5 a B=E. je
zauzeo #avennu. #ustinijan se protiio i ostrogotskoj lasti i arijansko0 poi0anju
kr)$ansta. Raenna je postala prijestolnicom 6izanta.
%a@no je spo0enuti i #ustinijanou zakonodano&pranu djelatnost. An se uz po0o$
soji/ suradnika ;re-onijana i gradskog prefekta =ana Kapadokijskog upustio u
kodifikaciju ri0skog praa. ;ako su izdana *etiri a@na prana djela: =nstitutiones+
(igesta ili .andekta+ #ustinijano kodeks i 4oellae. <-ornik oi/ djela sa*injaa
Corpus =uris Ciilis " zbornik rimskog prava.