You are on page 1of 15

.

2
2. VRSTE PRAVNIH AKATA
Pravna norma i pravni akt ine normativni deo pravnog poretka. U najirem mi!" pod
pravnim aktom podra#"mevamo ve !j"dke radnje koje i#a#ivaj" !j"dke po!edi$e.
Nema pora oko toga da pravni akt predtav!ja " "tini kratko reeno i#jav" vo!je. Kao
i#java vo!je % i#ra# ra#"ma% pravni akt je pi&iki akt. Pravni akt je amo onaj pi&iki akt
koji adr'i pravn" norm"% odnono pravne norme% i!i pak predtav!ja "!ov #a primen"
dr"ge pravne norme (mo!)a% 'a!)a% i#java ne adr'e pravne norme a!i " "!ov #a
primen" neke pravne norme*. Pravnim aktima e tvara i i#vrava pravo. U pravnom
akt" identi+ik"jemo tvaranje pravne norme% pravn" norm" i materija!i#a$ij" pravne
norme.
U +eri ra#mi!janja pravnika praktiara pravni akt e &vata kao piani pravni tekt "
kojem " adr'ane pravne norme.
,dno i#me-" pi&ikog akta i njegove materija!i#a$ije je da i#me-" nji& ima k!adnoti
pod"darnoti% da je " akt" ono to je donoi!a$ akta i &teo% da i#me-" pi&ikog akta i
njegove materija!i#a$ije nema ra#!ike. Najprotiji o)!ik ne!aganja je greka "
i#ra'avanj" (pi&iki akt i!i od!"ka vo!je netano i#ra'ena*. U !"aj" #a)!"de donoi!a$
akta matra da " injeni$e tane i na onov" nji& donoi akt.
E!ementi pravnog akta
Kod pravni& akata ra#!ik"jemo dva e!ementa. o)!ik (+orm"* i adr'in" (materij"*.
Oblik (forma) pravnog akta
U o)!ik" (+ormi*% " +orma!noj trani pravnog akta ra#!ik"jemo tri de!a (e!ementa*.
nad!e'not% pot"pak i materija!i#a$ij".
Nad!e'not/odre-"je e ko 0e akt doneti
Pot"pak/ nain kako tre)a doneti akt
1aterija!i#a$ija 2 ipo!javanje pravnog akta 2materija!i#"je e je#ikom a naje0e
redtvo je piana +orma akta.
Sadrina (materija) pravnog akta
Ra#!ik"jemo dve mog"0e adr'ine pravnog akta. pravn" norm" i!i "!ov #a primen"
pravne norme
Potovanje adr'ine jo je va'nije od potovanja +orme pravnog akta.
3
Pojam pravnog akta " materija!nom mi!" je prema adr'ini pravnog akta (kakv"
pravn" norm"(opt" i!i pojedinan"*% koje de!ove pravne norme (dipo#i$ij" i ank$ij"*%
ta e reg"!ie " pravnoj normi (dr'avno i dr"tveno "re-enje% prava i d"'noti
gra-ana.*
3onoenje pravnog akta
Pravne akte donoe ra#ni ")jekti% a!i najvie dr'avni organi. Reg"!ianjem donoenja
pravni& akata o)e#)e-"je e jedintvo i #akonitot " pravnom poretk".
Vrte pravni& akata.
1. Prema subjektima koji ih donose
Akte koje donoi dr'avni organ
Akte koje donoe dr"tvene organi#a$ije
Akte koje donoe privatna !i$a
2. Prema vrstama drutvenih odnosa
Akti koji reg"!i" krivino/pravne
Imovinke
Porodine i dr. ,dnoe
. !ta sadre
Pravn" norm"
U!ov #a primen" neke dr"ge pravne norme
". #a li sadre dispo$i%iju i sank%iju
Potp"ne (#akon*
Nepotp"ne%"pravni akt(reenje% do#vo!a*
&. 'akva je pravna norma
Aptraktne (opte* /"tav
Konkretne (pojedinane* 2 "dka pre"da
4
2.4. Sadr'ina i +orma pravnog akta
U pravnoj na"$i e pravi ra#!ika i#me-" adr'ine i +orme pravnog akta.
4. Sadr'ina je #apravo ono to ini 51aterij"6 pravnog akta i ona ima dva de!a. 7!avni i
poredni deo.
a* 7!avni deo pravnog akta predtav!ja jedna od!"ka ra#"ma i vo!je (t#v. i#java vo!je*
koja i#a#iva odre-ene pravne po!edi$e% donoi promjene " pravnom poretk"% to
praktino #nai da tvara% mijenja i!i "kida i#vjena prava i o)ave#e pravni& ")jekata.
Po g!avnom e!ement" adr'ine pravni akti e dije!e na dvije onovne gr"pe.
Prv" gr"p" ine akti kojima e tvaraj" pravne norme.
3r"g" gr"p" ine akti kojima e potav!jaj" "!ovi #a primjen" pravne norme.
)* Sporedni deo/e!ement adr'ine pravnog akta ini 5,#naavanje amog akta kako )i
e to tanije odredi!o njegovo mjeto " pravnom poretk"% a amim tim i njegovo dejtvo
6. ,)ino e o#naava vrta pravnog akta% koji ga je ")jekat donio% pravni onov
doneenja% mjeto i vrijeme doneenja% pot"pak po kom je donijet% " kom $i!j" e
donoi i !.
8orma pravnog akta de+inie e kao 5Sk"p materija!ni& redtava (ini!a$a* i pot"paka
(naina* kojima e on " tvari i#ra'ava6 i!i to je " onovi ito% kao o)!ik potajanja i
potojanja pravne norme i!i koje dr"ge% pojmom akta o)"&va0ene adr'ine.
9eto e " pravnoj teoriji iti" tri onovna e!ementa i# koji& e atojivaki o)!ik
pravnog akta. ,)!ik i!i +orm" pravnog akta odre-"j". organ #a donoenje pravnog akta%
pot"pak donoenja pravnog akta (pro$ed"re potre)ne #a njegovo donoenje* i
materija!i#a$ija pravnog akta (podenot #a "!no opa'anje i i#ra'avanje pravnog akta*.
Nad!e'not (organ* #a donoenje pravnog akta predtav!ja ov!a0enje io)ave#"
odre-eni& ")jekata da donee pravne akte. Ra#!ik"j" e dve g!avnevrte ")jekata
nad!e'ni& #a donoenje pravni& akata: jedn" vrt" ine dr'avni organi% a dr"g"% t#v.
nedr'avni ")jekti.
Pot"pak po kom e pravni akti donoe o)"&vata one konkretne radnje pomo0" koji&
tvora$ mora ovaj da tvori. Pot"pak donoenja pravnog akta mo'e )iti. !o'en i!i
jednotavan% redovan i!i kra0en% d"gotrajan i!i kratak% ve!an i!i "naprijed predvi-en i
trogo odre-en% to #avii od ")jekta donoenja% #naaja pravnog akta% i od toga da !i
je " pitanj" javni i!i privatno pravni akt i !.
5
2.2. 1aterija!i#a$ija pravnog akta
1aterija!i#a$ija pravnog akta atoji e " pred"#imanj" materija!ni& (tje!eni&* radnji i!i
"potre)i dr"gi& redtava kojima e akt i#ra'ava i ini trajnim. Naje0e e pravni akt
ipo!java je#ikom% a!i to mog" )iti i dr"gimaterija!ni #na$i podeni #a "!no opa'anje i
ra#"mijevanje njegove adr'ine.
,dno +orme i adr'ine pravnog akta na!a#i e " $entr" pa'nje pravne te&nike% pravne
na"ke i pravne &ermene"tike. Pravna te&nika mo'e da #nai vojevrn" vetin"
primjene pravni& propia na konkretne !"ajeve: onamo'e da #nai i +orma!no
otvareno pravo.
Pravna na"ka )avi e% tako-e% odnoom +orme i adr'ine pravnog akta i ona je
doprine!a natajanj" nove pravne di$ip!ine koja e #ove nomote&nika. Nomote&nika
i#"ava pravi!noti i daje "p"ttva #a va!jano je#iko i 5te&niko6 "o)!iavanje pravni&
akata.
Hermene"tika pretav!ja t"maenje pravne norme. ona o)"&vatao)janjenje% tra'enje
mi!a i "o)!iavanje pravne norme kao #naenjketvorevine.
Pravni item karakterie k"p normi koje me-"o)no toje " togim &ijerar&ijkim
odnoima 2 kao vie i ni'e norme. Ra#!ika i#me-" vieg i ni'eg pravnog akta na#iva e
pravna naga i njoj je adekvatan po!o'aj pravnogakta kao nadre-enog i kao
podre-enog. Pravna naga jednog pravnog akta(norme* jete njegov po!o'aj
nadre-enoti i!i podre-enoti prema dr"gimpravnim aktima (normama* " &ijerar&ijkoj
!etvi$i pravnog itema. 3r"gim rijeima: pravna naga pravnog akta mo'e e odrediti
kao mjera "ti$aja koj" jedan akt vri na dr"ge (od njega ni'e* akte% i kao mjera "ti$aja
koj" trpi oddr"gi& (" odno" na njega* vii& akata. Spo!ja pomatrano% pravni akt ima
ono!ik" nag" ko!ika je mo0 organa koji ga donoi% i!i pravna naga akta #avii od
njegove +orme% a ne od njegove adr'ine. Ako iti organ donei vie pravni& akata onda
je kriterij"m #a pravn" nag" pot"pak " kom je donijet.
Nae!o &ijerar&ije akata i normi jedno je od najva'niji& " i#gradnji pravnog itema i
tvaranj" pravnog poretka.
,pti pravni akti adr'e opte pravne norme i oni 5Umjeravaj" ponaanje neki& gr"pa
i!i kategorija ")jekata6% dok individ"a!ni pravni akti adr'e individ"a!ne pravne norme % a
to #nai da "re-"j" ponaanje imenom i pre#imenom o#aeni& ")jekata.
Svaki pravni akt ima odre-en" pravn" nag" 2 ve0" i!i manj"% kao i voj po!o'aj 2 vii i!i
ni'i% " pravnom item": primera radi% &ijerar&ijka !etvi$a dr'avni& pravni& akata
potp"no odgovara &ijerar&ijkoj !etvi$i dr'avni& dje!atnoti i dr'avni& organa. Svaki vii
organ tvara vi" vrt" akta% kao tovaki ni'i otgan tvara ni'" vrt" pravnog akta.
4.Utavotvora$ 2 "tav
2.;akonodava$ 2 #akon
6
<.=e+ dr'ave 2 "ka#i
>. V!ada 2 "red)e
?.1initartva 2 pravi!ini$i% od!"ke% nared)e% "p"tva
@.,ptinke k"ptine 2 ta"ti% od!"ke
A.S"dovi 2 pre"de
B.Ni'i "pravni organi/ "pravna reenja
Pravna naga vakog akta je (jednako kao i v!at vakog dr'avnog organa* i re!ativna i
re!a$iona.
7
<. ,pti pravni akti
,pti pravni akt je vaki akt koji adr'i opt" pravn" norm" (jedn" i!i vie nji&* na onov"
koje e tvaraj" i i# koje proi#i!a#e pojedinani pravni akti% odnono pojedinane pravne
norme. ;)og vog po!o'aja "tvr-enog " pravnom poretk"% ovi akti odre-"j" natanak i
adr'in" pojedinani& pravni& normi i akata% te e #)og toga im)o!ino na#ivaj"
5i#vorom prava6. U +orma!nom mi!"% pod i#vorom prava e matra opti pravni akt.
Kao i#vori prava pojav!j"j" e tri o)!ika:
/8orma!ni i#vori prava/ tvaranje i o)!ikovanje ami& pravi!a
/1aterija!ni (o$io!oki* i#vori prava/ rea!an "#rok natanka pravnog akta
/Idejni (akio!oki*i#vori prava/ $i!jevi koje dje!ovanjem prava 'e!imo doti0i
Svi ovi i#vori prava eto do!a#e " "ko)% a!i je veoma )itan i k!ad i#me-" nji&.
Unaprijed donijet opti pravni akt o)e#)e-"je pravnom ")jekt" i#vjenot kako e tre)a
ponaati. ,vaj akt ve !"ajeve " odno" na ")jekte reg"!ie na iti nain. ,pti
pravni akti " veoma eto akti 5itemkog karaktera6 (na primer% #akon o
o)!iga$ijama*.
,pti pravni akti " prete'no vii akti% dok " individ"a!ni pravni akti ni'i " pravnom
item".
,pti pravni akti i!i propii% kao to ". "tav% #akoni% "red)e% pravi!ni$i% nared)e% tat"ti%
ko!ektivni "govori% pravni o)iaji itd%na#ivaj" e +orma!nim i#vorima prava% a i# koji&
i#vir" vi ni'i opti i vi individ"a!ni pravni akti% kao to " pre"de% rjeenja i pravni
po!ovi.
1jeto pravni& akata na &ijerar&ijoj !etvi$i #avii od pravne nage% a mjeto na
&ijerar&ijkoj !etvi$i dr'avni& organa #avii od tepena tj. ko!iine v!ati. Hijerar&ija
opti& pravni& akata odnono +orma!ni& i#vora prava naje0e po!a#i od "tava kao
najvieg pravnog akta dr'ave% #atim !edi #akon% potom do!a#e pod#akonki akti i "
ni'im &ijerar&ijkim redovima !ede akti dr"tveni& organi#a$ija i ")jekata.
8
<.4. Utav
Na#iv 5"tav6 vodi porijek!o od !atinke rijei 5$ontit"tio6 to #nai $arka"red)a%
"tav(Ci$eron*. U antikoj +i!o#o+koj mi!i kod P!atona i Aritote!a re0" e ra#matranja
o "tavima grki& dr'avi$a 2 Po!ia.
I#ra# 5"tav6 "potre)!java e prventveno " #naenj" onovni& o)i!je'ja po!itikog
"re-enjakonkretnog Po!ia. ,vim no#ivom ne o#naava e pravni akt% ve0
konkretanitem dr'avnog i dr"tvenog "re-enja Po!ia. I Aritote! ra#!ik"je pravi!a o
dr'avnom i dr"tvenom "re-enj" i pravi!a kojima e "re-"j" ov!a0enja koja pripadaj"
pojedinim organima v!ati.
Utavi e naje0e pojav!j"j" " o)!ik" piani& akata kojima e jame !o)ode i prava
pojedina$a% ograniava javna v!at i "re-"j" odnoi i#me-" organa v!ati. Ideja "tava
potie i# tri i#vora.
Prvi je potojanje jednog i#vornog% vieg #akona 2 prirodnog i!i )o'ankog.
3r"gi i#vor je" !ina prava koja je tre)a!o #atititi jednim% poe)no jakim #akonom i!i
"tavom.
Tre0i i#vor predtav!ja pove!je($&arter* i!i piani dok"menti.
Utavi e tako pojav!j"j" " +"nk$iji piani& pravni& akata kojima e jame !o)ode i prava
pojedina$a% ograniava javna v!at i "re-"j" odnoi i#me-" javni& v!ati. U pog!ed"
pojma "tava% pravim ra#!ik" i#me-" "tava " materija!nom i "tava " +orma!nom
mi!".
Pod "tavom " materija!om (i!i irem* mi!" podra#"mijeva e.
Sk"p normi (pravi!a* kojima e "re-"j" odnoi dr"tvene organi#a$ije " jednoj po!itikoj
#ajedni$i% nain vrenja dr'avne v!ati " njoj% kao i grani$e dr'avne v!ati. 1og" e
ra#!ikovati dva tanovita o pojm" "tav " materija!nom mi!". Prva tanovite ve#"je
pojam materije "tava #a dr'av"% a dr"gi #a dr"tvo.
Pod "tavom " +orma!nom ("'em* mi!" podra#"mijeva e.
8orma!ni piani opti pravni akt najjae nage. ;a pojam "tava " +orma!nom mi!"
)itno je da je adr'aj "tava pimeno +ikiran% da ga je donio "tavotvorni organ po
"tavotvornoj pro$ed"ri. Utav " materija!nom mi!" (kao iri pojam* o)"&vata i "tav "
+orma!nom mi!" (kao "'i pojam*.
9
U "tavnoj teoriji potoje ra#!iite k!ai+ika$ije "tava (i#vedena prema +orma!nim
kriterij"mima*. piani i nepiani "tavi: kodi+ikovani i nekodi+ikovani "tavi: vrti i meki
"tavi: oktroiani "tavi% "tavi paktovi% narodni "tavi: nomina!ni i emantiki "tavi i !.
Utav kao najvii pravni akt " vakom !"aj" adr'i. norme o onovnim po!itikim i
o$ija!nim pravima i !o)odama ovjeka i gra-anina: onovne norme o ekonomkom
item" (v!anitvo% nova$% tr'ite% p!aniranje*: norme o "tanov!javanj" (kontit"ianj"*
dr'avne organi#a$ije.
Sa "tavom kao pravnim aktom najvie pravne nage% normativnim teme!jem dr'ave
(na#vanim jo i 5najviim #akonom6*% vi ota!i pravni akti%prema 5prin$ip" "tavnoti6%
moraj" )iti ag!ani% +orma!no i materija!no.
D"d"0i da je "tav najvii pravni akt% on e donoi " jednoj !o'enoj pro$ed"ri i% #a
ra#!ik" od vi& dr"gi& opti& pravni& akata(+orma!ni& i#vora prava*% po jednom
!o'enijem pot"pk". I# tog ra#!oga% " amim "tavima potav!ja ete'i pot"pak #a
njegov" promjen"% nego to je pot"pak #a promjen" #akona.
10
<.2. ;akon
Pod #akonom e podra#"mijevaj" vi piani pravni akti. ;akon je akt najvie pravne
nage po!ije "tava. U narodnom je#ik" i#ra# 5#akon6 imajedno ire #naenje% koje je
identino #naenj" i#ra#a 5pravo6.
U pravnom je#ik" #akonom e na#iva amo onaj% po!ije "tava najvii opti pravni akt
koji donoi k"ptina narodni& po!anika (predtavnika*% a to je par!ament i!i kongre% po
jednom poe)nom (#akonodavnom* pot"pk"% " o)!ik" #akona. To je t#v. #akon "
+orma!nom mi!". S"protno #akon" " +orma!nom mi!"% #akon " materija!nom mi!"
naje0e potoji kao 5#ajedniki imenite!j6 kojim e o#naavaj" 5vi opti pravni akti6.
U!ed te nepre$i#noti pojam #akona "#ima e " jedintv" materija!og i +orma!nog
mi!a.
Na evropkom t!" najtariji pojam #akona re0e e kod o+ita. Svi #akoni tre)a da )"d"
+orma!no i materija!o " k!ad" a "tavom 2 nae!o "tavnoti. A oni ami je" opet
onove vi& ota!i& normativni& pravni& akata% dr'avni& i nedr'avni&% &odno prin$ip" i!i
nae!" #akonitoti.
11
<.2.4. Pod#akonki akti
I#ra#om 5pod#akonki pravni akti6 na#ivaj" e dr'avni opti akti ni'i od #akona koje
donoe i#vrno/po!itiki % "pravni i !oka!ni organi amo"prave.3r"gim rijeima
5pod#akoniki opti pravni akti " akti koje donoe dr'avni organi% a koji " ni'i od
#akona. ,vi akti o)"&vataj" )rojne i ra#!iite akte koji imaj" i odre-ene #ajednike
karakteritike.
Te #ajednike karakteritike " !ede0e.
/ Pravna naga pod#akonki& opti& akata manja je od #akona
/ Pod#akonki opti akti proiti" i# #akona
/ Nji& donoe prventveno i#vrni i "pravni organi
/ Pod#akonki akti donoe e nakon donoenja #akona
/ Pod#akonki akti donoe e% naje0e% " $i!j" primjene #akona
;ajednika od!ika vi& pod#akonki& akata je !ede0a. to " pravni akti !a)ije nage od
"tava i #akona koji toje " +"nk$iji primjene #akona.
4. Ured)e " najvii pod#akonki (opti* pravni akti (po!ije #akona*. Ured)a je akt koji
donoi "red)odavni organ(v!ada* po "red)odavnom pot"pk" " o)!ik" "red)e koja
adr'i opt" pravn" norm".
Ured)a mora da )"de " k!ad" a #akonom i "tavom. Ured)e konkreti#"j" odred)e
#akona% tako da " praki na jedan #akon do!a#i mnotvo "red)i.Ured)e radi i#vrenja
#akona donoe organi i#vrne v!ati na onov" genera!nog ov!a0enja% adr'anog "
"tav"% a!i i poe)nog ov!a0enja "tvr-enog " #akon".
Ured)e #a !"aj n"'de donoi i#vrni organ v!ati(v!ada i!i e+ dr'ave* " !"aj" nekog
vanrednog tanja% neporedne ratne opanoti i!i rata. Nji&ovo vremenko dejtvo
ve#"je e "# oko!noti koje " i#a#va!e donoenje "red)e po n"'di.
2. ,d!"ka (npr od!"ka o k"0nom red" i mir"* je na#iv #a opte akte koje donoe ra#ni
organi me-" njima 2 par!ament% v!ada i minitartva. ;a !oka!n" "prav" i amo"prav"
oo)ito " va'ne od!"ke optinki& k"ptina% kojima e reg"!i" g!avni predmeti i#
nad!e'noti ti& najvii& tije!a !oka!ne v!ati.
<. Pravi!nik predtav!ja #ajedniki na#iv #a mnogo)rojne akte dr'avni& i nedr'avni&
organa. ,n o#naava i#vor prava% na primer% kada je najviipropi "prave. (pravi!nik o
nae!ima #a organi#a$ij" optinki& vatrogani& jedini$a*.
12

>. Nared)a je i#vor prava kada reg"!ie pojedninan" it"a$ij" na opti nain (nared)a o
ograniavanj" ao)ra0aja #a pojedine vrte vo#i!a na javnim p"tevima*.
?. Up"ttva reg"!i" nain rada i i#vrenje po!ova "prave% ona imaj" interni karakter.
Pod#akonki akti moraj" )iti +orma!no i adr'ajno "k!a-eni a "tavom i #akonima% a!i i
me-"o)no prema nji&ovoj &ijerar&iji.
13
<.2.2. ,pti akti dr"tveni& organi#a$ija
,pti pravni akti koje donoe ra#ne dr"tvene organi#a$ije ( privredna pred"#e0a%
trgovaka dr"tva% #dravtvene% provjetne% k"!t"rne% portke i dr"ge organi#a$ije i
"dr"'enja* ine nedr'avno% dr"tveno% vie i!i manje a"tonomno pravo. Stepen
a"tonomije ove normativne de!atnoti #avii odtoga ko!iko " organi#a$ija i rad
dr"tveni& organi#a$ija dr'avno normirani% a ko!iko im dr'avni propii otav!jaj" !o)ode
da ame% v!atitim aktima% "re-"j" voje "n"tranje i me-"o)ne odnoe.
Svaka dr"tvena organi#a$ija ima voja pravi!a i kontit"ie e kao organi#a$ija i kao
pravno !i$e "pravo p"tem ti& pravi!a. Stat"t je nji&ov teme!jni akt. To je onovni opti akt%
neka vrta 5"tava6 organi#a$ije.
,im tat"ta% kao voji& teme!jni& i kontit"tivni& pravni& akata% dr"tvene organi#a$ije
donoe i dr"ge pravne akte koji " im potr e)ni #a +"nk$ionianje 2 npr. pravi!nik o rad"
(radnim mjetima% radnoj i di$ip!inkoj odgovornoti% p!atama i dr.* i!i po!ovnike o rad"
pojedini& organa pravnog !i$a(k"ptine% "pravnog od)ora i dr.*
14
<.2.<. ,)iajno pravo
,)iajno pravo je jedan pe$i+ian k"p opti& pravni& normi koji predtav!ja i#vor prava
" odno" na individ"a!ne pravne akte.
,)iajno pravo " opte norme koje nataj" vie i!i manje pontano% neorgani#o/vano%
d"gotrajnim ponav!janjem ponaanja% kada e "ta!i vijet o)ave#noti ponaanja "
najva'nijim i kon+!iktnim odnoima g!o)a!nog dr"tva i!i neki& poe)ni& !j"dki&
#ajedni$a% a i#ra'avaj" e +aktikim ponaanjem i "meno.
U rednjem vijek" o)iaj je g!avni i#vor prava% a dana na kontinent"% " evropkom
prav"% o)iaj je na dn" &ijerar&ijke !etvi$e i#vora prava% dok " ang!oakonkom prav"
o)iaj predtav!ja #naajan i#vor prava.
15
16