You are on page 1of 13

Branimir rapica: nekoliko projekata reStaUriranja zidnih Slika i djelovanje ane deanovi | 11

Nekoliko projekata
restauriranja zidnih slika u
kontinentalnoj Hrvatskoj i
djelovanje Ane Deanovi Branimir Rapica
Hrvatski restauratorski zavod
Odjel za zidno slikarstvo i mozaik
Zagreb, Radieva 26
braspica@h-r-z.hr
Pregledni rad
Predan 5. 9. 2011.
UDK 75.052.025(497.51947/1963
kljune rijei: zidne slike, konzervatorsko-restauratorski radovi, Lobor, Zagreb, Kalnik,
Martinina, Ana Deanovi
saetak: U tekstu su obraeni konzervatorsko-restauratorski zahvati u etirima
crkvama u kontinentalnoj Hrvatskoj, izvedeni izmeu 1947. i 1963. godine. Rije
je o crkvama Majke Boje Gorske u Loboru i Sv. Brcka u Kalniku, te o kapelama Sv.
Stjepana u Zagrebu i Sv. Martina u Martinini. Voditeljica konzervatorsko-restaura-
torskih radova na obnovama zidnih slika u svim navedenim graevinama bila je Ana
Deanovi, to je razvidno i po ujednaenom prezentacijskom naelu primijenjenom
u rekonstrukciji slikanoga sloja.
P
olovIcom Prologa stoljea provedena su
konzervatorsko-restauratorska istraivanja i radovi
na zidnim slikama u crkvi Majke Boje Gorske u
Loboru, kapeli Sv. Stjepana u Zagrebu, crkvi Sv. Brcka
u Kalniku i kapeli Sv. Martina u Martinini. U svim je
graevinama konzervatorsko-restauratorski rad na zidnim
slikama prekinut i nije zavren. Rije je o graevinama od
kojih su neke i danas uvrtene u program zatite Ministar-
stva kulture, a radove provodi Odjel za zidno slikarstvo i
mozaik Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Na navedenim se primjerima uoava ujednaenost
izvedenih konzervatorsko-restauratorskih postupaka i
prezentacije zidnih slika. Rije je gotikim prostorima s
ostacima izvornih zidnih slika. Prilikom rekonstrukcije
i reintegracije slikanog sloja, izvorni je zidni oslik bio
poteen intervencija u slikanome sloju. Rekonstrukcija
ili nadoknada u slikanome sloju obavljena je iskljuivo na
novonanesenim bukanim zakrpama. Osim u kapeli Sv.
Stjepana, nije se izvodilo ni toniranje povrinski otee-
nog sloja intonaca. Nit vodilja radne ekipe bila je vizualno
povezivanje fragmenata zateenoga oslika u cjelinu, bez
zadiranja u strukturu izvornika. Ujednaen nain rada
vjerojatno lei i u injenici da je radove provodila ista
radna ekipa, koju je nadzirala voditeljica radova, ili u ono
vrijeme rukovodilac radova, Ana Deanovi.
Dokumentacija o radovima na zidnim slikama
Vani dokumenti vezani uz konzervatorsko-restaurator-
ske zahvate su ugovori, rauni, dnevnici o radovima i
izvjetaji sa slubenih putovanja. Ti dokumenti sadre
opise provedenih radova, ugovorene i isplaene iznose
honorara, kao i imena naruitelja i izvoaa radova. Re-
stauratorskoj struci najvaniji su podaci o koritenom
materijalu. Vremenski odmak od ezdesetak godina daje
dovoljno vremena za sagledavanje i uoavanje eventualnih
destruktivnih promjena na zidnim slikama, uzrokovanima
1. Crkva Majke Boje Gorske, Lobor, sjeverni zid svetita, zapadna luneta, rekonstrukcija apostola, zateeno stanje (fototeka hrz-a, snimila
I. Drmi)
Church of Our Lady of the Mountain, Lobor, the northern wall of the sanctuary, western lunette, reconstruction of the Apostles, state found, (Croa-
tian Conservation Institute Photo Archive, photo by I . Drmi)
portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 2/2011 12 |
koritenjem neprimjerenih materijala, to dakako daje
smjernice za odabir materijala za budue konzervatorsko-
restauratorske zahvate. Svako razdoblje ima svoje metode
i tehnologiju, pa tako i restauratorska struka. Ono to se
neko smatralo odgovarajuim metodama ili materijalima,
danas se esto smatra loim i neprimjerenim za zidne
slike. I danas se koriste materijali za koje se smatra da
su nekodljivi i povratni, no o tome e prosuditi budue
generacije restauratora. Kada je rije o koritenim mate-
rijalima pedesetih godina prologa stoljea, esto izostaje
podatak o postocima koritenih otopina, veziva, ali i o
omjerima koritenih buka ili smjesa za injiciranje. No
bez obzira na tu manjkavost, dnevnici o radovima jo
uvijek daju dovoljno informacija o sudionicima, fazama
radova i njihovu trajanju. Ti su dnevnici nakon zavretka
posla predavani banci, koja je na osnovi njih i ispostav-
ljenih rauna obavljala isplate. Vane su informacije i
izvjetaji sa slubenih putovanja, u kojima je zabiljeeno
ope stanje objekta, ali i dinamika ve zapoetih konzer-
vatorsko-restauratorskih radova. Na osnovi tih izvjetaja
razraivali su se i predlagali programi prema kojima su
traena dravna fnancijska sredstva (krediti).
Restauriranje zidnih slika u crkvi Majke Boje
Gorske u Loboru
Godine 1939. Artur Schneider otkrio je zidne slike u sve-
titu crkve Majke Boje Gorske u Loboru, a osam godina
poslije zapoeti su opseniji radovi na njihovu otkrivanju.
O stanju crkve Majke Boje Gorske kod Lobora 10.
kolovoza 1947. godine, kipar-konzervator iz Celja, Milo
Hohnjec, napisao je izvjetaj s prijedlogom i programom
radova za restauriranje i konzerviranje zidnih slika u
svetitu i lai.4 Upozorio je na vlagu koja prodire kroz
zidove i istaknuo da bi ih trebalo isuiti5 i izolirati, i s
unutarnje i s vanjske strane, te da u podnoju zidova
treba ukloniti buku. Oevidom je uoio i salitru,6 koju je
takoer predloio ukloniti. Spominje nastavak radova na
otkrivanju zidnih slika, kao i papirnatu zatitu od praine
ve otkrivenih dijelova zidnoga oslika. Za fragmente na
buci koja otpada navodi da bi ih trebalo skinuti i nakon
izoliranja zida vratiti, ne navodei nain i tehnologiju
skidanja.7
Tijek radova vidljiv je iz dnevnika koji je predan na-
kon zavretka posla.8 Prema raunu, posao su obavile
tri strune osobe.9 U dnevniku radova je zapisano da su
13. rujna u nadzor doli dr. Ljubo Karaman0 iz Konzer-
vatorskog zavoda i Ljubinkovi iz Centralnog komiteta.
Nakon njihova dolaska takoer se navodi i da se rade
pokusi. Dana 17. rujna 1947. profesor Tihomil Stahuljak
i Ana Deanovi donose odluku da se radovi proire na
vanjsku stranu trijumfalnog luka. Dana 20. rujna 1947.
na terenu cijeli dan boravi Ana Deanovi.4 U izvjetaju
s puta govori o otkriu neznatnih tragova slika na dijelu
trijumfalnog luka prema lai, koji su danas prekriveni
naliem. Na kraju navodi glavne razloge propadanja oslika:
vlaga, gljivice, ruenje zida zbog pregradnje sakristijskih
vrata, premazivanje oslika vapnenim naliem, te uljanim
i kazeinskim bojama.
Fragmenti zidnih slika skidani su novinskim papirom,5
spominje se slabljenje vezivne moi i da su boje postale to-
2. Crkva Majke Boje Gorske, Lobor, detalj svoda svetita, zateeno
stanje (fototeka hrz-a, snimila I. Drmi)
Church of Our Lady of the Mountain, Lobor, detail of the arch in the
sanctuary, state found, (Croatian Conservation Institute Photo Archi-
ve, photo by I. Drmi)
Branimir rapica: nekoliko projekata reStaUriranja zidnih Slika i djelovanje ane deanovi | 13
pive u vodi. No unato tome, zidne su slike prane vodom6.
Oteenja uzrokovana mehanikim skidanjem buke, pri
emu se restaurator koristio ekiem i metalnom kukom,
identifcirana su u gornjoj zoni lunete, tijekom radova
izvedenih godine 2007. ienje kazeinskoga preslika
takoer se provodilo mehanikim putem, to Ana Dea-
novi naziva ne ba najsretnijim rjeenjem.
Jo se jedan problem pojavio pri ienju rubnih ploha
trijumfalnog luka koji su izvedeni od klesanog kamena.
Pri uklanjanju kazeinskoga baroknog preslika dolazilo
je do oteivanja izvornoga oslika zbog hrapave povrine
kamena. Ana Deanovi navodi da je u tom sluaju zakazao
restaurator pa je predloila da ne skida barokni mramo-
rizirani rub. Na to se odluila zbog oteenja izvornoga
oslika pri ienju, ali i zbog estetskih razloga.7
Od 1. do 10. listopada 1947.8 provodi se pranje i impre-
gniranje svoda i zidova svetita. Uklanjaju se cementne
buke s vanjske strane sakristije te se impregniraju zidovi
trijumfalnog luka i donji dijelovi zidova svetita. Donji je
dio svetita impregniran ak tri puta.
U tom su razdoblju natrag na zid lijepljeni skinuti fra-
gmenti zidnih slika kazeinskim ljepilom9 te je provedeno
bukanje nedostajuih dijelova kazeinskom bukom.
Ana Deanovi na teren ponovno dolazi 12. listopada. U
izvjetaju s tog puta0 pie o tijeku ienja te o ponovnom
vraanju (lijepljenju) na zid skinutih fragmenata na sje-
vernom dijelu svetita. Navodi da su pukotine u lunetama
zakrpane. Prvi put spominje da je oslik u lunetama kon-
zerviran vodenim staklom u mjeavini s magnezijevim
fuatom te je nakon toga premazan otopinom parafna
u benzinu.4
Za lik sv. Kristofora na vanjskom lanom zidu kae
da je, naalost, potpuno stradao u svojem donjem dijelu,
tako da djeluje kao poprsje. Lik sv. Kristofora te kameni
dijelovi dovratnika trijumfalnog luka i dovratnici vrata
u sakristiju takoer su impregnirani vodenim staklom.
U izvjetaju je navedeno i da su donje zone svetita,
sakristije te vanjske stijene svetita i sakristije oiene
od trule buke i premazane klornim vapnom5 i bakrenim
vitriolom.6
Kao glavni uzrok propadanja fresaka na junom dijelu
svetita Ana Deanovi navodi ljebove i crkveni krov,7
problem koji je ustanovljen i 2007. godine.
Idue godine pie o daljnjem radu restauriranja, tj. o
rekonstrukciji slikanoga sloja jer 1947. godine to nije bilo
predvieno planom rada. Razloge i naine rekonstrukcije
razrauje i postavlja u teorijski okvir: Velike praznine
i oteenja na vrlo delikatnim mjestima fresaka daju
svetitu karakter konfuznog i neorganiziranog prostora
u kome na pojedinim mjestima titraju sauvani ulomci
fresaka. U ovakvoj dispoziciji arhitektonska i koloristika
kompozicija prostora izgubila je svoju estetsku cjelinu
vrijeajui oko gledaoca. Time je konzervator postavljen
pred zadatak da sve fragmente i oteena mjesta uskladi
i povee dodatkom novih dijelova kako bi ponovno bio
uspostavljen kompozicijski kostur i time povraena izgu-
bljena estetska cjelina.8
Za taj posao predlae kreativnog i iskusnog likovnog
umjetnika, vjetog svim tehnikama zidnoga slikarstva, a
od vie potencijalnih izvoaa prihvaena je ponuda Ede
Kovaevia, kojemu je u prilog ilo i njegovo prijanje
iskustvo u konzervatorskim radovima.9
S radovima se poelo 16. listopada 1948.0 Radilo se na
usklaivanju tonova i defniranju kontura na manje otee-
nim i nevanim mjestima, nakon ega su rekonstruirane
tri fgure apostola na sjevernome zidu svetita u zapadnoj
luneti, iznad sakristijskih vrata. (sl. 1) Spominju se loe
izvedeni popravci neprimjerenim materijalom, koji se
morao ukloniti. Prema popisu materijala, krpanje zidova
izvedeno je vapnenom ili vapneno-kazeinskom bukom.
Radovi usklaivanja, dopunjavanja i dekoriranja zido-
va izvedeni su u srednjoj zoni na povrini od 30 m, na
sjevernoj strani trijumfalnog luka i na srednjem jedru
svoda. Radovi u gornjoj zoni sjeverne strane svetita
nisu dovreni zbog nemogunosti postavljanja skele. U
donjoj zoni radovi su odgoeni za iduu godinu, zbog
odve hladnih zidova. Ti radovi nikada nisu nastavljeni
niti zavreni, zbog pomanjkanja materijalnih sredstava.
Svodna jedra u prvom traveju na kojima su slike pot-
puno propale, prebojena su u nekoliko tonova ljubiasto-
sive boje. Analiza veziva pokazala je da je kao vezivo tog
ljubiasto-sivog premaza koriteno tutkalo.4 (sl. 2) Ono
je tijekom vremena prilino nabubrilo, s obzirom na
veliku koliinu vlage u samom prostoru crkve. Danas se
taj sloj odvaja od zida, povlaei sa sobom donji izvorni
slikani sloj.
Na kraju izvjetaja Ana Deanovi zakljuuje da su radovi
obavljeni vrlo savjesno, te da dekoriranje i usklaivanje
potpuno odgovara konzervatorskim naelima, a spomi-
nje i likovnu vrijednost provedenih postupaka.5 Ana
Deanovi restauratorski princip izvedenih postupaka u
3. Kapela Sv. Stjepana, Zagreb, zapadno svodno jedro, zateeno stanje (fototeka hrz-a, snimio V. Barac)
Chapel of St. Stephen, Zagreb, southern arch, state found (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo by V. Barac)
portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 2/2011 14 |
crkvi Majke Boje Gorske u Loboru usporeuje s ve
primijenjenom i usvojenom praksom u zemljama regije
(Sloveniji, Makedoniji i Srbiji). Napominje da je loborski
primjer tek prvi pokuaj takve vrste na tlu Hrvatske, pa je
razvoj takvih radova iznimno vaan zbog fresaka, ali i zbog
organiziranja i uvjebavanja strunjaka za takav posao.
Restauriranje zidnih slika u kapeli Sv. Stjepana u
Zagrebu
Od 1949. do 1953. na zidnim slikama u kapeli Sv. Stjepa-
na u Zagrebu izvedeni su konzervatorsko-restauratorski
radovi kojima je takoer voditeljica bila Ana Deanovi.
Radove je obavljao Edo Kovaevi, sa suradnicima Zvoni-
mirom Lonariem i Mladenom Pejakoviem. Kovaevi
je oito status voditelja radne ekipe stekao prethodnim
radnim iskustvom, meu ostalim i u crkvi Majke Boje
Gorske u Loboru.6 lanovi radne ekipe bili su studenti
Akademije primijenjenih umjetnosti u Zagrebu: Boidar
Jui i Georgi Georgievski, a o njihovu sudjelovanju u
konzervatorsko-restauratorskim radovima svjedoe rauni
o obavljenim radovima.
Od 1950. do 1953. godine obavljeno je potpuno otkri-
vanje i ienje zidnih slika, njihovo konzerviranje, kao
i reintegracija slikanog sloja. Raun iz 1952. sadrava
zanimljive podatke o radovima, ali i o uporabljenom ma-
terijalu. 7 U njemu stoji da su obavljeni sljedei postupci
na baroknim zidnim slikama: a) uvrivanje oteenja
kazeinskom emulzijom, b) krpanje oteenja specijalnim
toniranim kitom, c) usklaivanje zakrpa, d) povezivanje
oteenja s cjelinom, e) uvrivanje cijele povrine vo-
tanom emulzijom.
U kapeli Sv. Stjepana lakune su obukane malo ispod
razine izvornoga intonaca. Vee povrine blago su tonirane,
ornamentalni motivi i bordure izvedeni su vrlo precizno,
a retu je izveden lazurno i na prvi pogled mjestimino
neuredno. (sl. 35)
Restauriranje zidnih slika u crkvi Sv. Brcka u Kalniku
Ujesen 1952. tijekom sanacije sjevernoga zida lae uz
pjevalite crkve Sv. Brcka u Kalniku otkrivena su dva fra-
gmenta zidnih slika. (sl. 6, 7) Tom su prigodom fragmenti
oieni i djelomino konzervirani. Zbog nedostatka
fnancijskih sredstava, radovi nisu izvedeni u potpunosti.
Jednako su tako izostala konzervatorsko-restauratorska
istraivanja ostalih zidova lae.8
Iz tog je razdoblja sauvano nekoliko dokumenata koji
govore o lanovima radne ekipe, provedenim postupcima i
uporabljenome materijalu. U slubenom dopisu tadanjeg
kalnikog upravitelja upe Marka Matijaeca, upuenog
Konzervatorskom zavodu, stoji da su otkrivene stare fresco
slike, te da njihovo ureenje preputa Konzervatorskom
zavodu.9 Za rad na freskama preporuuje ljeto 1952.
Spominje da bi savjetima i primjedbama mogli pomoi
i radnicima koji bi bili angairani u sanaciji krovita i
zidova. Nedugo nakon zaprimanja toga dopisa, Konzer-
vatorski zavod alje povratni dopis.40 U njemu stoji da su
suglasni da se izvedu navedeni radovi, te da bi prije samih
radova odaslanik trebao odrediti smjernice za bukanje i
4. Kapela Sv. Stjepana, Zagreb, juno svodno polje, travej nad
oltarom, zateeno stanje (fototeka hrz-a, snimio V. Barac)
Chapel of St. Stephen, Zagreb, southern arch area, traves above the
altar, angels detail, state found, (Croatian Conservation Institute Photo
Archive, photo by V. Barac)
5. Kapela Sv. Stjepana, Zagreb, juno svodno polje, travej nad olta-
rom, detalj rekonstrukcije slikanog sloja na licu anela, zateeno
stanje (fototeka hrz-a, snimio V. Barac)
Chapel of St. Stephen, Zagreb, southern arch eld, traves above the
altar, detail of the reconstruction of the painted layer on the face of
an angel, state found, (Croatian Conservation Institute Photo Archive,
photo by V. Barac)
Branimir rapica: nekoliko projekata reStaUriranja zidnih Slika i djelovanje ane deanovi | 15
bojenje zidova. Na kraju je predloeno da se s radovima
pone u oujku idue godine. U potpisu tog dopisa stoji
direktorica Konzervatorskog zavoda L. Anela Horvat, a
odaslanica je bila Ana Deanovi, koja je s jo trojicom
kolega poslana u Kalnik kako bi pregledala zidne slike,
ali i organizirala ienje svetita.4 U izvjetaju s puta
posebno istie problem sjevernoga zida i prodor vode
kroz njegovu strukturu, sve do unutranjosti sa zidnim
slikama. Takoer kao problem navodi i staju smjetenu
na obronku breuljka, nad sjevernim zidom crkve, iz koje
se za kinog vremena cijedi voda pomijeana sa stajskim
gnojivom, ugroavajui zidove tetnim, u vodi topivim
solima. Trojica kolega koji su s Anom Deanovi krenuli
na put, ostali su na terenu petnaestak dana. U tom su
razdoblju obavljeni nuni konzervatorsko-restauratorski
postupci na zidnim slikama,4 a radove su izveli: Boidar
Jui, Ivo Palir i Ernest Tomaevi. Drugi dio radova
obavljen je tijekom srpnja i kolovoza iste godine, o emu
svjedoi takoer nekoliko dokumenata.4 Konzervatorski
zavod alje na rad etvoricu svojih izaslanika: Zvonimira
Lonaria, Mladena Pejakovia, Josipa Ladovia i Branka
Luia, koji su trebali istiti, restaurirati i konzervirati
zidne slike, odrediti boje i davati upute i nadzor nad
radovima u lai crkve.44
Dva rauna su Konzervatorskom zavodu ispostavili
Zvonimir Lonari i Mladen Pejakovi.45 Iz rauna koji
je Mladen Pejakovi ispostavio Konzervatorskome zavodu
vidi se da je rije o sjevernome zidu lae.46
Restauriranje zidnih slika u kapeli Sv. Martina u
Martinini
etrdesetih godina prologa stoljea sveenik Vjekoslav
Nori u svojoj je monografji upozorio na mogunost
postojanja zidnoga oslika u kapeli Sv. Martina u Mar-
tinini.47 Na zidovima svetita, na mjestima na kojima
su otpali naknadni slojevi vapna, uoio je tragove zidnoga
oslika, kao i otrim predmetom urezana imena upljana.
Takoer navodi da ih je potrebno istraiti i ustanoviti
njihovu vrijednost i starost.
Bio je upoznat i s otkriem zidnih slika u svetitu crkve
Majke Boje Gorske u Loboru, ijoj upi pripada i kapela
Sv. Martina.48 Nekoliko su godina poslije u svetitu kapele
Sv. Martina zidne slike djelomino otkrivene, o emu
svjedoe fotografje prof. Tihomila Stahuljaka (Konzer-
vatorski zavod) i Duka Kekemeta izmeu 1946. i 1947.,
koje se uvaju u Ministarstvu kulture. Na jednoj od njih
snimljen je i sam prof. Stahuljak kako uklanja naknadne
vapnene nalie s trijumfalnog luka. (sl. 8)
Iz fotografske se dokumentacije sa sigurnou moe
utvrditi da su zidne slike u veoj mjeri otkrivene u 1947. i
1948. godini. Konzervatorsko-restauratorska istraivanja iz
tog razdoblja bila su usmjerena iskljuivo na bone zidove
svetita, a veina svoda u to je doba jo uvijek neotkrivena.
Iznimka su dijelovi svoda na kojima su otpali naknadni
slojevi vapna, pri emu su vidljivima postali ostaci zidnoga
oslika.49 Nastavak radova uslijedio je u iduem desetljeu.
6. Crkva Sv. Brcka, Kalnik, sjeverni zid lae, Smrt sv. Petra Muenika, stanje nakon radova izvedenih 1952. godine, rekonstrukcija ornamen-
ta s naboranom trakom (Arhiv mk, snimio V. Brada, 1954; inv. br. 15749, br. neg. i - J-109)
Church of St. Brice, Kalnik, northern wall of the nave, Death of St. Peter the Martyr, the state after the works carried out in 1952, the reconstructi-
on of ornaments with butyl tape (MK Archive, photo by V. Brada, 1954, Inv. no. 15 749, no. neg. I- J-109)
7. Crkva Sv. Brcka, Kalnik, sjeverni zid lae, Lik sv. Benedikta, stanje nakon radova izvedenih 1952. godine, rekonstrukcija ornamenta s
naboranom trakom (Arhiv mk, snimio V. Brada, 1954; inv. br. 15748, br. neg. I- J-109
Church of St. Brice, Kalnik, northern nave wall, St. Benedicts gure, state after the works carried out in 1952. Ornament reconstruction with butyl
tape (MK Archive, photo by V. Brada, 1954, Inv. no. 15 748, no. neg. I - J-109)
portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 2/2011 16 |
8. Kapela Sv. Martina, Martinina, trijumfalni luk, stanje tijekom
otkrivanja zidnih slika 1947. godine, (Arhiv mk, snimio T. Stahuljak,
inv. br.: 5025; neg.: i 34e)
Chapel of St. Martin, Martinina, triumphal arch, state during the
discovery of mural paintings in 1947 (MK Archive, photo by T. Stahu-
ljak, Inv. no.: 5025, neg.: I-34-E)
Branimir rapica: nekoliko projekata reStaUriranja zidnih Slika i djelovanje ane deanovi | 17
Dana 22. svibnja 1957. sklopljen je ugovor izmeu
Konzervatorskog zavoda i izvoaa konzervatorsko-resta-
uratorskih radova: Branke Koli i ak. slikarice Nevenke
Vuievi,50 na temelju kojega su izvedeni radovi na i-
enju stijena svetita i trijumfalnog luka, te pripremni
radovi u kapeli Sv. Martina u Martinini. Prema drugom
raunu, kapela je u cijelosti oiena i konzervirane su
freske u svetitu i na trijumfalnom luku.
Konzervatorski zavod sklopio je ugovor i s Martinom
ugiem, ovlatenim zidarskim majstorom iz Zagreba,
koji se obvezao da e istodobno s graevinskima provoditi
i restauratorske zahvate.5 Restauratorske zahvate izvo-
dio je i ak. slikar Pavao talter, o emu svjedoi njegov
raun upuen Konzervatorskom zavodu: Da su izvreni
konzervatorski radovi na cca 5 m povrine zida u donjoj
polovini sjevernoga zida.5 Rije je o djelominoj isplati
sredstava prema ugovoru sklopljenom izmeu Konzerva-
torskog zavoda i akademskih slikara Zvonimira Lonaria
i Pavla taltera.5
Konzervatorski zavod sklapa ugovor i s Dimitrijem
Gorjancom, koji preuzima rad na ienju, restauriranju i
konzerviranju fresaka u kapeli Sv. Martina u Martinini.
Rije je o injiciranju stijena i svodova u svetitu kazeinom
i rijetkom kazeinskom bukom.54 Iz toga je razdoblja i
raun za izvedene analize pigmenta na kojem pie: Za
Konzervatorski zavod u Zagrebu za izvrene analize fre-
saka prema uzorcima pod brojevima od 1 do 14.55
Za to je razdoblje vaan dokument svakako Dnevnik
rada56 u kojem su navedeni lanovi radne skupine,57 kao
i faze radova od 13. lipnja do 29. kolovoza 1957.58 Kao
pridrueni i nestalni lanovi skupine spominju se jo
i dvojica zidara, gosp. Filip59 i njegov zamjenik, zidar
Vinko, koji su bukali vea oteenja oko novih kamenih
doprozornika u svetitu.60
Prema Dnevniku radova, u tom je razdoblju nastavljeno
uklanjanje naknadnih vapnenih nalia i bukanih slojeva
zapoeto jo etrdesetih godina, a poseban problem pri
ienju bile su skrame u donjoj zoni sjevernoga zida.6
Veina ienja obavljena je skalpelom, o emu svjedoi i
trokovnik na posljednjoj stranici dnevnika radova, gdje su
u dva navrata navedeni trokovi bruenja noia (skalpela).
U dnevniku radova takoer se navodi da su zavrena sva
kitanja i injiciranja6 sjevernog i zapadnog zida.6 Svi su
poslovi uklanjanja vapnenih nalia, uklanjanja naknadnih
bukanih slojeva, kitanja, bukanja64 i injiciranja do 15.
srpnja 1957. raeni u zonama ljudskog dosega, jer tog
je datuma stigao zidar koji je postavio skelu, pa je stoga
ienje svoda moglo biti poduzeto tek u poslijepodnev-
nim satima.65 I na svodu je ienje bilo oteano, emu
je u prilog ila skamenjena buka.66 Dana 19. kolovoza
1957. navodi se: Posao se blii kraju. Tri dana poslije
postavljen je veliki prozor67 i zapoeto je retuiranje.68
Posljednji upisani datum u dnevniku radova je etvrtak, 29.
kolovoza 1957., kada je zabiljeeno da je ukupno etvrtina
svoda ostala neoiena.
Iz sauvanih ugovora, rauna i dnevnika radova iz go-
dine 1958. (?) moe se vidjeti da se te godine na zidnim
slikama radilo od polovice svibnja do polovice studenoga.
U tom je razdoblju do kraja izvedeno ienje i otkrivanje
zidnih slika bonih zidova i djelomino svoda, uklanjanje
naknadnih bukanih slojeva, injiciranje bonih zidova i
svoda, te je zapoet retu.
Dana 9. lipnja 1958. Konzervatorski zavod sklapa ugo-
vor s Dimitrijem Gorjancom, preparatorom69, a istog je
dana Konzervatorski zavod sklopio ugovor i s Tomislavom
uljkom.70 Tjedan dana poslije sklopljen je ugovor7 i s
Pavlom talterom, o emu svjedoi i raun.7 Otprilike je
u tom razdoblju radila i Nevenka Vuievi.7 Iz svih se
navedenih dokumenata moe zakljuiti da su u toj godini
nastavljeni svi radovi zapoeti prethodne godine. Rije
je o ienju svodnih jedara, injiciranju svoda, bukanju
i fksiranju olabavljenih dijelova zidne slike, skidanju i
ponovnom vraanju zidnih slika s junog zida i svoda. U
toj je godini provedeno i ostakljivanje prozorskih otvora,
kao i elektrifkacija, kojom su uvedeni jedno rasvjetno
tijelo i brojilo.
Izvjetaj sa slubenog putovanja u Martininu iz 1962.74
temeljni je dokument prema kojem je sastavljen Pre-
draun za izvoenje konzervatorskih radova u kapeli Sv.
9. Kapela Sv. Martina, Martinina, istoni zid svetita, stanje
tijekom radova 1948. godine, (arhiv mk, snimio R. Munk, inv. br.:
5982; neg.: i d45)
Chapel of St. Martin, Martinina, the eastern wall of the sanctuary,
the 1948 state (archives MC, lmed R. Munk, Inv. no.: 5982, neg.:
I -D -45)
10. Kapela Sv. Martina, Martinina, juni zid svetita, zateeno
stanje (fototeka hrz-a, snimila N.Vasi)
Chapel of St. Martin, Martinina, the southern wall of the sanctuary,
the state found (Croatian Conservation Institute Photo Archive, photo
by N. Vasi)
portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 2/2011 18 |
Martina u Martinini. U njemu su navedeni dotadanji
konzervatorsko-restauratorski radovi, podijeljeni u etiri
toke. Tako se u toki 1 navodi da je u cijelosti obavljeno
ienje i otkrivanje zidnih slika, osim na mjestima kri-
tinih oteenja. U toki 2 navedeno je da je djelomino
injiciranje svoda dostiglo najzavreniju fazu. U toki
3 navedeno je da su novom bukom prekrivene gotovo
sve povrine zidova, pri emu se oito mislilo na cijeli
svod, dok je kod bonih zidova bukanje izvedeno samo
na najkritinijim mjestima. U toki 4 navodi se da su
otvoreni zazidani prozorski otvori, kao i da je obavljeno
novo bukanje povrine zida neposredno oko prozora,
gdje su zidne slike ve prije otpale.
U izvjetaju je opisano i zateeno stanje zidnih slika.
Na svim je oteenjima bukanog sloja svoda zateena
siva buka, koja tonski ne odgovara izvornoj. Zbog toga
se navodi: Potrebno sastrugati i poloiti novu kazeinsku
buku od bijelog vapnenca ili mramornog praha. Spo-
menuta je i mogunost injiciranja manjih upljina na
svodu. Cjelokupno stanje donjih i srednjih zona bonih
zidova vrlo je loe. Navode se podbuhlost i odvojenost
rubnih dijelova oteenja. U to vrijeme jo nije potpuno
otkriven oslik na lanoj strani trijumfalnog luka, pa je
u izvjetaju spomenuta pretpostavka o njegovu postoja-
nju. Zato je izraena potreba za istraivanjima tog dijela
trijumfalnog luka.
Radovi u 1963. godini provoeni su od 15. listopada do
7. prosinca. Voditeljica radova bila je Nevenka Vuievi,
akad. slikarica, restauratorica Konzervatorskog zavoda
srH,75 a njezin je izvjetaj podijeljen u dvije vee cjeline.
Prva je cjelina posveena zateenom stanju i identifkaciji
materijala, dok su u drugome opisani provedeni postupci.
Poglavlje obavljenih radova podijeljeno je u devet toaka:
1. doiavanje vapnenih premaza i naslaga voska i ai,
2. uvrivanje /injiciranje/ podbuhlih povrina, 3. otuca-
vanje jednog sloja buke76, 4. skidanje i vraanje fragme-
nata zidne slike,77 5. polaganje i zaglaivanje nove bijele
buke nainjene od vapnenca, 6. kopiranje, iscrtavanje i
izrezivanje ablona za izvoenje rekonstrukcije u boji, 7.
toniranje u lokalnom tonu i rekonstrukcija (sl. 912), 8.
istraivaki radovi, 9. fotodokumentacija.78
U Popisu materijala79 moe se vidjeti materijal koji
je upotrijebljen pri tim konzervatorsko-restauratorskim
radovima, a zanimljivo je da je uz aproksimativnu cijenu i
koliinu, napisana i trgovina u kojoj se pojedini materijal
moe nabaviti.
Zakljuak
Restauratorski zahvati na zidnim slikama u Loboru, Za-
grebu, Kalniku i Martinini ukazuju na nastojanja, ali i
smjernice restauratorske struke sredine prologa stoljea.
Analizom arhivske grae utvreno je da je radove izvodila
uglavnom ista radna skupina. U veini je sluajeva rije o
studentima, apsolventima ili diplomantima onovremene
Akademije primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Iznim-
ke su tek neki pojedinci, poput Ede Kovaevia koji je
diplomirao tridesetih godina prologa stoljea, nakon
ega je specijalizirao fresco slikarstvo u Parizu. Njegov
prvi posao na obnovi zidnih slika zabiljeen je 1948. u
crkvi Majke Boje Gorske u Loboru. Ondje je radio na
usklaivanju tonova na novonanesenom bukanom sloju
i rekonstrukciji slikanoga sloja, prema ve razraenom
teorijskom okviru Ane Deanovi. Ona taj primjer navodi
kao prvi pokuaj takve vrste na tlu Hrvatske. S obzirom na
11. Kapela Sv. Martina, Martinina, juni zid svetita, prikaz apo-
stola Jakova Starijeg i Jakova Mlaeg, rekonstrukcija slikanog sloja,
zateeno stanje (fototeka hrz-a, snimila N.Vasi)
Chapel of St. Martin, Martinina, the southern wall of the sanctuary,
apostles James the Greater and James the Younger, reconstruction of
the painted layer, state found (Croatian Conservation Institute Photo
Archive, photo by N. Vasi)
12. Kapela Sv. Martina, Martinina, juni zid svetita, prikaz
apostola imuna(?) i Jude Tadeja, rekonstrukcija slikanog sloja,
zateeno stanje (fototeka hrz-a, snimila N.Vasi)
Chapel of St. Martin, Martinina, the southern wall of the sanctuary,
apostle Simon (?) And Jude Thaddaeus, reconstruction of the painted
layer, state found (Croatian Conservation Institute Photo Archive,
photo by N. Vasi)
Branimir rapica: nekoliko projekata reStaUriranja zidnih Slika i djelovanje ane deanovi | 19
dobro obavljeni posao, Kovaevi godinu dana poslije biva
angairan na obnovi zidnih slika u kapeli Sv. Stjepana u
Zagrebu. Tada se prvi put spominju i suradnici: Zvonimir
Lonari i Mladen Pejakovi, kao i student Akademije
primijenjenih umjetnosti u Zagrebu Boidar Jui. Njih
trojica bivaju angairani i 1952. godine na obnovi zidnih
slika u crkvi Sv. Brcka u Kalniku. Godine 1957. poinje
obnova kapele Sv. Martina, ukljuujui i obnovu zidnih
slika, koja je trajala do 1963. godine. Neki od lanova rad-
ne skupine bili su akademski slikari Zvonimir Lonari,
Pavao talter, Banka Koli i Nevenka Vuievi, koja je bila
i voditeljica zavrnih radova 1963. Zidne slike u kapeli Sv.
Martina otkrivene su izmeu 1946. i 1947. godine. Zasluge
za njihovo otkrivanje svakako pripadaju prof. Tihomilu
Stahuljaku, koji je s Anom Deanovi davao smjernice pri
obnovi zidnih slika u Loboru.
U navedena etiri primjera rada na terenu voditeljica
radova bila je Ana Deanovi. U njima se ogleda prezen-
tacijski, ali i tehnoloki princip pristupa restauriranju
zidnih slika. Upravo su dnevnici o radovima sadravali
podatke o koritenim materijalima, to je dakako zasebna
zanimljivost, koja ukazuje na trendove koritenja nekih
materijala, poput kazeina, voska ili ulja.
U kasnijim razdobljima nije zabiljeeno da je ta radna
skupina zajedno radila na restauriranju zidnih slika. Ra-
zlog tome moe biti i gubitak zanimanja za restauriranje
zidnih slika, jer znamo da je rije o studentima kojima je
moda to bilo tek kratkorono zanimanje. Poznato je da
su mnogi od njih poslije postali renomirani slikari, kipari,
animatori i profesori. U kasnijim razdobljima prilikom
obnova zidnih slika takoer nije zabiljeen ni angaman
Ane Deanovi.
Na navedenim se primjerima takoer uoavaju i poeci
dokumentiranja provedenih konzervatorsko-restaurator-
skih radova na zidnim slikama, s popisom koritenih ma-
terijala i tehnika provedbe konzervatorsko-restauratorskih
postupaka.
portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 2/2011 20 |
Biljeke
1 Ana Deanovi, povjesniarka umjetnosti i konzervatorica
(Zagreb, 11.9.1919.-Ljubljana, 1.10.1989.). Doktorirala je na
Filozofskom fakultetu 1957. godine na temi Kapela biskupa
Stjepana ii. Bila je konzervatorica u Konzervatorskom zavo-
du u Zagrebu (1943.62.) i Institutu za likovne umjetnosti
jazU-a do 1964., potom voditeljica i znanstvena savjetnica
Kabineta za arhitekturu i urbanizam jazU-a. Radila je na
otkrivanju i konzerviranju umjetnikih spomenika u Hr-
vatskoj. Primjenjivala je nove tehnoloke metode u zatiti
spomenika i provodila atributivne i stilske analize likovnih
djela. Istraivala je srednjovjekovno zidno slikarstvo, gra-
diteljstvo, minijature, renesansne utvrde u Dalmaciji, a
poglavito graevnu povijest zagrebake Katedrale, o kojoj
je napisala monograju. Bavila se i nazivima u srednjovje-
kovnom i renesansnom vojnom graditeljstvu u Hrvatskoj.
vinja Flego ad vocem Deanovi, A., u: Hrvatska likovna
enciklopedija 2, Zagreb 2005., 3738.
2 Arhiv Odjela za zidno slikarstvo i mozaik (dalje Arhiv
hrz-a), kapela Sv. Stjepana, Zagreb, Izvjetaj o konzerva-
torsko-restauratorskim istraivanjima godine 2005. hrz,
dosje 1750/1, svibanj-listopad 2005., 15.
3 lanak o njima u Jutarnjem listu 15. 10. 1939. objavio
je sveuilini asistent eljko Jirouek.
4 Ministarstvo kulture, Uprava za kulturni razvitak i kul-
turnu politiku, Odjel za informacijsko-dokumentacijske
poslove kulturne batine (dalje: Arhiv mk-a), Milo Hoh-
njec, Prijedlog za restauriranje i konzerviranje crkve Marije
Gorske kod Lobora, 2. 8. 1947., spis 6691947, elaborat
1852. U Izvjetaju navodi da je pregled obavio s arhitektom
Miloem Hohnjecom mlaim.
5 Nije naveden nain na koji bi se to izvodilo.
6 Salitra je po sastavu kalijev nitrat, ija je molekulska
formula K N O3. Salitra je, kolokvijalno, sinonim za soli na
zidu. Rastvara se u vodi. Javlja se u prirodi u malim kolii-
nama u obliku minerala nitrokalita u krajevima sa suhom
i toplom klimom, izmeu ostalog u Kini i Indiji. Iz tih
drava je donesena u Europu. Danas se dobiva reakcijom
natrijeva nitrata i kalijeva klorida: NaN O3 + K Cl K N O3
+ NaCl. Kalijev nitrat je bezbojan ili bijel. Pri zagrijavanju
do 400 C razlae se na kalijev nitrit i kisik: 2K N O3
2K N O2 + O2. Kalijev nitrat je oksidans, koji se od davnina
koristi u izradi baruta. Danas se primjenjuje u proizvodnji
pirotehnike i gnojiva, dok u prehrambenoj industriji slui i
kao konzervans (E252). Vidi: http://sh.wikipedia.org/wiki/
Salitra (21. lipnja 2011.)
7 Temeljem tog prijedloga Ministarstvo prosvjete 26.
kolovoza 1947. odobrava svotu od 30.000 dinara za kon-
zervatorske radove na crkvi Marije Gorske.
8 Arhiv mk-a, milo hohnjec, Spisak dnevnika o obav-
ljenom poslu na otkriu i konzerviranju fresko slikarije
u crkvi M. B. Gorske u Loboru od 9. 9. do 19. 10. 1947.,
elaborat 131.
9 Milo Hohnjec, Milo Hohnjec mlai i trea neimenova-
na osoba. Vidi: Arhiv mk-a, Raun upuen Konzervatorskom
uredu u Zagrebu, za ienje fresko slikarije kod M. Boje
Gorske u Loboru, elaborat 131.
10 Dr. Ljubo Karaman je u to vrijeme ravnatelj Konzerva-
torskog zavoda u Zagrebu.
11 Najvjerojatnije je rije o ienju i konzerviranju slike,
iako se ne navode nain i tehnologija pokusa.
12 Prof. Tihomil Stahuljak je u to vrijeme asistent Kon-
zervatorskoga zavoda i angairan je na otkrivanju zidnih
slika u kapeli Sv. Martina u Martinini.
13 Arhiv mk-a, milo hohnjec, 1947., (bilj. 8).
14 Arhiv mk-a, ana deanovi, Putni izvjetaj sa slube-
nog putovanja u Lobor, 17. 9.20. 9. 1947., spis 9541947.,
elaborat 1852.
15 Arhiv mk-a, Putni izvjetaj sa slubenog putovanja
u Lobor, 24. 9.29. 9. 1947., spis 94747., elaborat 1852.
Vjerojatno je rije o fragmentima apostola iznad vrata u
svetitu.
16 Arhiv hrz-a, Lobor, crkva Majke Boje Gorske, Izvjetaj
o konzervatorsko-restauratorskim istraivanjima u 2007.
godini, hrz, Zagreb, dosje 1740/3, travanj 2008., 41. Tra-
govi toga pranja ustanovljeni su sondom broj 3 tijekom
istraivanja 2007. godine.
17 Arhiv mk-a, ana deanovi, 1947. (bilj. 14): Kako je
trijumfalni luk bio prilino fragmentarno sauvao svoje
fresko-slikarije, a po svojoj arhitektonskoj ulozi mora da
nosi jake grake elemente, odluila sam se za taj barokni
rub, koji svojom neprekinutom linijom uokviruje i uvruje
slikarije, to su se fragmentarno sauvale.
18 Arhiv mk-a, milo hohnjec, 1947. (bilj. 8).
19 ljUBia grli, Mali kemijski leksikon, Zagreb, 1988., 99.
Kazein je bjelanevina koja se nalazi u mlijeku, vezana u
obliku soli kalcija. Pripada fosfoproteinima. Primjenjuje se
u proizvodnji plastinih masa, sintetskih vlakana i ljepila.
Proizvodi se od kravljeg mlijeka.
U prolosti se u restauratorskoj struci koristio kao konsoli-
dant i ljepilo u strappo tehnici. U novije je vrijeme koriten
kao vezivo pigmenata za retu zidne slike na junom
proelju crkve Sv. Ilije u Lipniku, kao i dodatak u buci pri
vraanju fragmenta skinute Rangerove zidne slike iz biveg
pavlinskog samostana u Lepoglavi. U oba je sluaja rije
o tehnikom kazeinu Kremer koji je koriten i kao dodatak
smjesama za injektiranje.
20 Arhiv mk-a, ana deanovi, Izvjetaj sa slubenog
putovanja u Lobor, 11. 10.21. 10. 1947., spis 112747,
elaborat 1852.
21 Niz naslikanih draperija i trijumvirat apostola.
22 ljUBia grli, 1988., (bilj. 19), 135. Vodeno staklo, ili
natrijev silikat, staklasta masa koja nastaje zagrijavanjem
kvarca s natrijevim karbonatom ili s natrijevim hidroksidom.
U trgovinu dolazi u obliku koncentrirane vodene otopine.
Branimir rapica: nekoliko projekata reStaUriranja zidnih Slika i djelovanje ane deanovi | 21
Slui kao sredstvo za konzerviranje i za impregnaciju
razliitog materijala radi zatite od poara.
23 Arhiv hrz-a, 2008. (bilj. 16). 33. Magnezijev uat, ili
magnezij uo silikat, pretvara lako topive kalcijeve i ma-
gnezijeve karbonatne soli u tee topive kristale kalcijeva i
magnezijeva uorida, te time usporava proces migracije
soli. Nije tetan za zid, ali ne djeluje na nitrate.
24 ljUBia grli, 1988., (bilj. 19), 148. Paran, vrsta bijela
masa slina vosku, topiva u organskim otapalima, smjesa
zasienih alifatskih ugljikovodika (parana) s 18 do 45 ato-
ma ugljika u molekuli. Dobiva se destilacijom zaostataka
nafte iznad 400 C. Slui u proizvodnji svijea, votanog
papira, latila, maziva, za impregniranje tkanina i ibica.
25 ljUBia grli, 1988., (bilj. 19), 106. Klorno vapno je
bijela u vodi topiva tvar alkalne reakcije i mirisa po kloru.
Glavni mu je sastojak kalcij-klorid-hipoklorit CaCl(o Cl).
Proizvodi se od klora i gaenog vapna. Lako otputa aktivni
klor, pa slui kao sredstvo za bijeljenje i za dezinfekciju,
primjerice vode za pie.
26 ljUBia grli, 1988., (bilj. 19), 28. Bakreni vitriol, ba-
kar (ii)-sulfat, CuSo4 5H2O, plavi kamen, modra galica,
plavi trikulinski kristali lako topivi u vodi. Grijanjem gube
kristalnu vodu i prelaze u bijeli prah, koji privlai vodu i
ponovno poplavi. U prirodi nastaje oksidacijom i troenjem
bakarnih ruda. Dobiva se otapanjem bakra u sulfatnoj
kiselini ili prenjem suldnih ruda bakra. Upotrebljava se
kao sredstvo za unitavanje biljnih parazita.
27 Arhiv mk-a, ana deanovi, Marija Gorskastruno
miljenje, 11.10.1947. spis 9881947.
28 Arhiv mk-a, ana deanovi, Izvjetaj o radu restau-
riranja fresaka u Mariji Gorskoj kraj Lobora, 9. 11. 1948.
29 U izvjetaju se ne navodi o kakvim je konzervatorskim
radovima rije.
30 Arhiv mk-a, ana deanovi, 1948. (bilj. 28).
31 Vrlo vjerojatno je rije o bukanim zakrpama koje je
Milo Hohnjec izveo tono godinu dana prije. Iz toga se
moe zakljuiti da su vlaga i soli destruirali nove zakrpe.
32 Vidljiva bijela magliasta skrama na slikanome sloju tih
zakrpa moda je uzrokovana naknadnom karbonizacijom
buke jer su se rekonstrukcije izvodile na svjeoj buci.
Do pojave skrame moe doi i preuranjenim nanoenjem
slikanog sloja, to uzrokuje mijeanje vapna iz buke s
pigmentom. Nije iskljuena ni prisutnost kristala soli.
33 ana deanovi, Gotike freske u svetitu zavjetne crkve
Marije Gorske kraj Lobora, u: Peristil, 1213 (1969.1970.),
5960.
34 Arhiv hrz-a, 2008. (bilj. 16), 105107.
35 Arhiv mk-a, Ana Deanovi, 1948. (bilj. 28).
36 Kao graevinsko-kemijsko-tehniki strunjak spomenut
je i August Monik, te Martin ugi kao ovlateni zidarski
majstor. Nadzor nad konzervatorima-restauratorima provo-
dili su profesori Akademije primijenjene umjetnosti: Marin
Studin, Ernest Tomaevi, Ivo Palir i Branko Hegedui.
37 Arhiv mk-a, 29.12.1952. Raun za radove konzerviranja
i restauriranja zidnih slika.
38 ana deanovi, Talijanski slikar na visoini Kalnika, u:
Peristil, 4 (1961.) 27.
39 Arhiv mk-a, Predmet: Popravak crkve, Konzervatorskom
zavodu u Zagrebu, 107/1951., Kalnik 8.11.1951.
40 Arhiv mk-a, Predmet: Kalnikpopravak crkve, Dopis
upnom uredu, 1871/1951., Zagreb 28.11.1951.
41 Arhiv mk-a, ana deanovi, Putni izvjetaj, Kalnik,
335/1952., Zagreb, 1.3.1952.
42 Arhiv mk-a, Raun za istraivanje i otkrivanje fresaka
u crkvi Sv. Brcka u Kalniku, 1166/52., Zagreb, 31.3.1952.
43 Arhiv mk-a, Predmet: Kalnik, Sv. Brcko, ureenje crkve,
dopis Narodnom odboru kotara Krievci i Upravi upe
Kalnik, 1265/1952., Zagreb, 12.7.1952.
44 Arhiv mk-a, Rauni za radove izvedene u svetitu upne
crkve na Kalniku, 1929/52. i 1930/52., Zagreb, 9.10.1952.
45 Arhiv mk-a, Obrazloenje rauna za radove u crkvi Sv.
Brcka na Kalniku, 1929/52. i 1930/52., Zagreb, 9.10.1952.
Tada je obavljeno: 1) prskanje i pranje svih slikanih povrina
vapnenom vodom, 2) ienje mrlja alkoholom, 3) ienje
kinih algi formalinom, 4) uvrivanje/ksiranje/gornjeg
sloja boje kazeinskim mlijekom, 5) krpanje pukotina i
oteenja kazeinskom bukom, 6) lijepljenje odlupljenih
dijelova buke na zidovima i svodovima kazeinskim injek-
cijama, 7) skidanje odlupljenih dijelova buke s polja 1,
3, 4 i 9; 8) lijepljenje skinutih dijelova buke/ulaganje na
staro mjesto/poloeno kazeinskom bukom, 9) ienje i
ksiranje rebara, 10) popravljanje ornamenata na rebrima
svodova, 11) ienje ostalih dijelova u svetitu, 12) poprav-
ljanje ornamenata na oienom kamenu, 13) zatvaranje i
povezivanje lokalnom bojom oienih i pokrpanih dijelova,
14) bojenje june stijene i podnoja jednom bojom u teh-
nici vapna, 15) bojenje unutarnjih ploha zazidanih gotskih
prozora i palete postojeih, 16) ienje otkrivene stijene
na sjevernoj stijeni, 17) restauriranje natpisa na vanjskoj
strani slavoluka.
46 Arhiv mk-a, Raun za radove na sjevernoj stijeni lae
u crkvi Sv. Brcka na Kalniku, 2306/52., Zagreb, 19.11.1952.
Tada je obavljeno: 1) ienje freske, 2) ksiranje dijelova
boje, 3) lijepljenje odlijepljenih dijelova freske kazeinskim
injekcijama, 4) ulaganje odlijepljenih dijelova u svjeu bu-
ku, 5) bukanje okoline freske, 6) kitanje oteenih dijelova
freske buke u dva sloja, 7) zatvaranje kitanih dijelova
polaganjem srodnih lokala tih tonaliteta, 8) zasjenjivanje
okoline freske bojom u tehnici vapna, 9) povezivanje fra-
gmenata u moguu cjelinu produivanjem ornamentalne
vrpce u vertikalnom i horizontalnom smjeru, 10) polaganje
votane emulzije na povrini freske zbog konzerviranja i
svjeine tona.
47 vjekoSlav nori, Povijest upe Uznesenja Blae-
ne Djevice Marije u Zlataru, Zagreb, 1942. (fototipsko
izdanje), 17.
portal Godinjak HrvatskoG restauratorskoG zavoda 2/2011 22 |
48 Godine 1939. prof. dr. Artur Schneider otkrio je zidne
slike u svetitu crkve Majke Boje Gorske u Loboru, a
lanak je o njima u Jutarnjem listu 15. 10. 1939. objavio
u to vrijeme sveuilini asistent eljko Jirouek.
49 Iz toga razdoblja nije pronaena arhivska graa koja
bi sa sigurnou potvrdila izvedene postupke.
50 Arhiv mk-a, rauni od 12. 8. 1957. Elaborat 167.
51 Arhiv mk-a, raun od 10. 8. 1957. Elaborat 167. Tada su
se obavili sljedei radovi: 1) iskop zemlje za jarak za odvod
vode od objekta, 2) bukanje grubo starim odleanim
vapnom i dolomitnim pijeskom za podlogu, 3) bukanje
no starim odleanim vapnom i prosijanim dolomitnim
pijeskom zida uz freske, 4) betoniranje rigola, 5) izrada
skele u svetitu potrebne za rad na freskama, 6) dobava i
klesanje kamena za gotiki doprozornik prema postojeim,
sastavljen od etiri komada, 7) krpanje kamenog doprozor-
nika u rozeti kazeinskim mortom i mljevenim kamenom
iste vrste, 8) dovoz i odvoz potrebnog alata i skele na
radilite i s radilita, 9) pretresanje krova uz dodatak 25%
novog biber-crijepa te mjestimini popravak trulih letava,
10) popravak krovnog sljemena uz dodatak 50% novih
ljebnjaka uloenih u produnu buku.
52 Arhiv mk-a, raun od 14. 7. 1957., koji je potpisala rau-
novotkinja Zlata Mika i nadzorni organ, dr. Ana Deanovi.
Elaborat 167. Tom je prigodom obavljeno: 1) kitanje freske
i uvrivanje rubova kazeinskom bukom, 2) slaganje i
lijepljenje na zid otpalih dijelova freske koji su bili sauvani,
3) injektiranje najugroenijih mjesta, gdje je buka freske
odvojena od zida.
53 Arhiv mk-a, Ugovor od 10. 7. 1957. Elaborat 167. Prema
tom su se ugovoru obvezali: 1) nadzirati radove na ienju
fresaka, 2) nadzirati injektiranje oteenih i napuklih mjesta
kazeinskim ljepilom, 3) ksirati pulveriziranu povrinu, 4)
rukovoditi radovima na bukanju oteenih mjesta.
54 Arhiv mk-a, raun od 17. 12. 1957. koji je potpisao
nadzorni organ, dr. Ana Deanovi. Elaborat 167. Tada je
obavljeno: 1) obrubljivanje kazeinskom bukom oteenih
dijelova fresaka u cijelom svetitu, 2) uvrivanje pojedinih
nestabilnih dijelova buke uz podlogu bakrenim ipkama
i kazeinom.
55 Arhiv mk-a, raun od 22. 10. 1957. koji je potpisao
nadzorni organ, dr. Ana Deanovi. Elaborat 167. Navedene
analize provedene su semimikro i mikropostupkom prema
internacionalnim propisima dobivenim od Courtauld Insti-
tute of Art, University of London, Department of Technology.
Analize je provela prof. dr. ing. Vjera Krajovan-Marjanovi,
Zagreb, Maruliev trg 20.
56 Arhiv mk-a, Dnevnik rada, Radovi na ienju i resta-
uriranju fresaka u crkvi Sv. Martina u Martinini, 1957.
Elaborat br. 1829, iz Zbirke opih radnih dosjea iz ostavtine
ing. Grete Jurii.
57 U tom su razdoblju lanovi radne skupine bili: Dmitar
Gorjanc (od 2. 7. do 20. 7. 1957.), Branka Koli, Pavao talter
(od 2. 7. do 6. 7. 1957.), Tomislav uljak (od 2. 7. do 31. 7.
1957.) i Nevenka Vuievi.
58 Iz dnevnika radova moe se iitati da je u tom razdo-
blju za rad na terenu utroeno 56 radnih dana. Do 2. srpnja
1957. etverolana radna skupina radi na terenu u prosjeku
devet sati na dan, pri emu su za konzervatorsko-restaura-
torske zahvate utroena 432 radna sata. Od 2. do 6. srpnja
1957. peterolana skupina takoer radi oko devet sati na
dan, pri emu je ostvareno 225 radnih sati. Od 8. do 20.
srpnja rad nastavlja etverolana skupina, takoer radei
oko devet sati na dan, pri emu je utroeno 360 radnih
sati. Od 24. do 31. srpnja rad nastavlja trolana skupina,
a za rad je utroeno 189 radnih sati. Od 1. kolovoza pa do
kraja terenskog rada 29. kolovoza 1957. radove nastavljaju i
zavravaju Branka Koli i Nevenka Vuievi, svakodnevno
radei takoer oko devet sati, pri emu su utroena 432
radna sata. Ukupni zbroj radnih sati utroen za rad na
terenu u navedenom razdoblju iznosi 1206.
59 Rije je o ugievim djelatnicima.
60 Arhiv mk-a, 1957., (bilj. 56), Dnevnik rada, 58, 910.
61 Arhiv mk-a, 1957., (bilj. 56), Dnevnik rada,1.
62 Arhiv mk-a, 1957., (bilj. 56), Dnevnik rada, 34. Injici-
ranje je izvedeno kazeinom oito pomijeanim s vapnom.
63 Arhiv mk-a, 1957., (bilj. 56), Dnevnik rada, 2.
64 Arhiv mk-a, 1957., (bilj. 56), Dnevnik rada, 34. bu-
kanje je izvedeno kamenim pijeskom.
65 Arhiv mk-a, 1957., (bilj. 56), Dnevnik rada, 5.
66 Arhiv mk-a, 1957., (bilj. 56), Dnevnik rada, 58.
67 Rije je o nanovo isklesanom i ugraenom gotikom
prozoru na junoj strani svetita.
68 Arhiv mk-a, 1957., (bilj. 56), Dnevnik rada, 5.
69 Arhiv mk-a, Ugovor od 9. 6. 1958. Elaborat 167. Izvoa
se obvezao obaviti sljedee radove: 1) pregledati objekt i
ocijeniti stanje ve obavljenih radova, osobito s obzirom
na proteklu zimu i njezine posljedice (prostor nije bio za-
tien), 2) obaviti potpunu asanaciju zia: a) injektiranjem,
b) ksiranjem olabavljenih dijelova, c) pripremom grube
buke za rekonstrukciju.
70 Arhiv mk-a, Ugovor od 9. 6. 1958. Elaborat 167. U tom
se ugovoru izvoa obvezuje: a) pregledati stanje objekta
i ve obavljenih radova na ienju, b) oistiti juno jedro
i doistiti preostale sitne povrine u svetitu, c) pomoi
pri radu na injektiranju i kitanju zia u svetitu.
71 Arhiv mk-a, Ugovor od 15. 6. 1958. Elaborat 167.
72 Arhiv mk-a, raun od 25. 7. 1958., koji je potpisao
nadzorni organ, dr. Ana Deanovi. Elaborat 167. Tada je
obavljeno: 1) skidanje oteenih zidnih slikarija tehnikom
stucco (stacco) na svodu i junoj stijeni svetita kapele Sv.
Martina, 2) nadzor nad radovima, upuivanje u rad i izrada
strunog elaborata o proteklim radovima.
73 Arhiv mk-a, Ugovor bez datuma. Elaborat 167. Ugo-
vorom se izvoa obvezao obaviti sljedee: 1) oistiti pe-
tricirano jedro s doiavanjem, 2) pomoi na radovima
injektiranja zia.
Branimir rapica: nekoliko projekata reStaUriranja zidnih Slika i djelovanje ane deanovi | 23
74 Ahiv Konzervatorskog odjela u Zagrebu, Nevenka
Vuievi, Izvjetaj o slubenom putu u Martininu, Za-
greb, 29.10.1962. Opi dosje, konzervatorski radovi na
zidnim slikama.
75 Arhiv mk-a, vUievi nevenka (?), Izvjetaj o kon-
zervatorsko-restauratorskim radovima na zidnim slikama
u kapeli Sv. Martina u Martinini u 1963. god., Elaborat
br. 106, 2. lanovi radne skupine bili su: Alma Orli, akad.
slikarica, vanjska suradnica Restauratorske radionice ja-
zU-a, Desanka Stani, akad. slikarica, vanjska suradnica
Zavoda za zatitu spomenika kulture u Novom Sadu, Nikola
Vrani, fotograf Konzervatorskog zavoda Srh, Vlado Ukra-
inik, povjesniar umjetnosti Zavoda za zatitu spomenika
grada Zagreba.
76 Rije je o sivoj buci koja je bila postavljena na veim
oteenjima. Ona je sastrugana zbog svoje povrinske
obrade i boje, a na nju je poloen novi sloj bijele buke
od vapnenca, na kojoj je bilo mogue izvoditi toniranje,
patiniranje i retuiranje.
77 U ovom se poglavlju spominje da je u srednjoj zoni
junoga zida zajedno s malterom skinut fragment zid-
ne slike. Razlog tome bili su graevinski zahvati na re-
konstrukciji nie, koji su i uvjetovali skidanje zidne slike.
Nakon zavrenih graevinskih radova i bukanja bukom
nainjenom od vapna i vapnenca, skinuti su fragmenti
vraeni izravno na isto mjesto.
78 U ovom se poglavlju navodi da je fotograranje pro-
vedeno prije, tijekom i nakon izvedenih konzervatorsko-
restauratorskih radova. O tome svjedoe fotograje Nine
Vrania koje se uvaju u Arhivu mk-a.
79 Arhiv mk-a, vUievi nevenka(?), Popis materijala,
26.9.1963. Elaborat br. 106.
Summary
Branimir Rapica
Few restoration projects oF Mural paintings in continental croatia and the work oF ana deanoVi
The paper deals with conservation and restoration works,
conducted between 1947 and 1963, in four churches in
continental Croatia. It is the church of Our Lady of the
Mountain in Lobor and that of St. Brice in Kalnik, as well
as the chapels of
St. Stephen in Zagreb and St. Martin in Martinina.
Conservation and restoration of mural paintings in these
buildings was done under the guidance of Ana Deanovi,
which is quiet clear from the balanced presentation prin-
ciple applied in the reconstruction of the painted layer.
Reconstruction or restorement in the painted layer was
made solely on newly applied plaster patches. With the
exception of the chapel of St. Stephen, no toning of the
damaged surface layer of intonaco was performed. The
aim of the team was to visually connect what was found
in one whole, without afecting the original structure. The
article also lists all the participants and members of the
working groups. It is mostly students or graduates from
the Academy of Applied Arts in Zagreb at the time. Some
of them worked on nearly all these buildings, because the
works were carried out chronologically, one after the other,
or often overlapped. A special emphasis in the article
is put on the description of the applied technology and
materials used in the performance of conservation and
restoration procedures in order to evaluate all possible
negative efects after about 50 years have passed. What
is important is also the collected written archival mate-
rial, which serves as a remainder of the beginnings of a
more systematic documentation of applied conservation
practices on murals.
keywords: murals, conservation and restoration works, the
church of Our Lady of the Mountain, Lobor, St. Stephens
Chapel, Zagreb, the church of St. Brice, Kalnik, St. Martins
Chapel, Martinina, Ana Deanovi