You are on page 1of 123

1

2
Emir S. Nii




STARI NIANI
u ureviku





Recenzija:
Alija Arif Deli

Lektura:
C. Andrea
N. Emir

Fotografije:
N. Emir

Web:
www.emirnisic.de.tl

e-mail:
emirnisic@mail.com

Objavljeno na :



Tuzla
2014.








3
UVOD

Kada neko zapone pisati knjige, on to sasvim sigurno i nastavi, najprije iz svog linog
zadovoljstva, ali i zbog zadovoljstva ljudi pred kojima se nau ispisane stranice.Ovo je
moja etvrta knjiga, za koju se nadam da e vam ponuditi podatke koji su vam
potrebni, te mnogo toga to niste znali. Ovoga puta odluio sam se pozabaviti
prolou moga ueg zaviaja, da bih se jednim dijelom oduio svome lijepom mjestu.
Ranije sam samo primjeivao stare niane i nisam nita znao o njima, ali je potovanje
prema tim nadgrobnim spomenicima kod mene uvijek postojalo. Najupeatljiviji trag u
mome sjeanju ostavilo je staro mezarje u Kovaima pored kojeg sam od najranijeg
djetnistva prolazio, a koje danas skoro da i ne postoji. Unitavanje ovog groblja
nagnalo me da se posvetim njihovoj zatiti, tj. evidentiranju i prouavanju. U mojoj
knjizi na poetku ete proitati o mojim sjeanjima na moje prve susrete sa
nadgrobnim spomenicima, a kasnije vas oekuje puno toga o prolosti urevika.
Naime, poto jo uvijek niko nije napisao nikakvu monografiju moga mjesta, smatrao
sam se dunim da u ovom djelu dam to vie podataka o ureviku, to e vjerujem
biti polazna osnova za neke druge autore. Nakon toga slijedi poglavlje o nianima, o
njihovoj tradiciji, o oblicima, o vrsti izrade i slino. to se tie mojih opisa mezarja i
niana na njima, ona su tu poredana onim redom kako sam ih i obilazio, a budui da je
urevik nekada obuhvatao okolna mjesta, svoje istraivanje sam proirio na podruje
Baigovaca i Kovaa. U svome radu nisam imao znatnih problema, a moj rad odobrio
je Medlis islamske zajednice ivinice, na emu im se mnogo zahvaljujem. U cilju to
boljeg prezentiranja moga rada uporedo sam radio dokumentarni serijal koji je
dostupan putem moje internet stranice. Vrlo je vano da jedno ovakvo istraivnje prati
i vizuelni materijal, tako da e se i u ovoj knjizi nai mnogo fotografija. U pogledu
klasifikacije niana nisam se mogao osloniti na podjele niana kakve su ustanovili
raniji autori, pa sam zbog toga formirao neku svoju klasifikaciju. esto se recimo kae
da je nian ulemanski, ali ako bih se raspitao o umrlom kome je podignut takav nian
doznao bih da je to bio sasvim obian ovjek zemljoradnik koji moda tijekom svog
ivota nije drao puno do vjere, a samim tim pogotovo nije bio ulema (vrsni
poznavalac Islama, strunjak za vjeru u neku ruku, veoma uen ovjek).Stvar je u
tome to je majstor odluio napraviti takav nian, ili su takav nian zahtijevali
4
potomci. Zbog toga sam u svome radu odbacio podjele niana na ulemanske, aginske,
dervike i slino, jer takva podjela na ovom podruju nema svoju naroitu primjenu,
mada ima pojedinnih sluajeva gdje niani odgovaraju toj podjeli, ali je to neznatan
broj. Takoer sam prilagodio izraze koji su do sada koriteni, recimo guve na
turbanu, nazvao sam nabori na turbanu, to je dosta i ljepe i prikladnije. U svome radu
koristio sam termine: groblje, mezarje, mezarluk, harem i ehitluk, jer je po meni
sasvim svejedno kako nazivamo vjena poivalita naih ili tuih predaka, vano je da
ih potujemo i ne skrnavimo. Vjerujem da e biti onih koji e mi zamjerati na tome to
neto nazivam drugaijim imenom od njih, ali ja nisam nikakav vjerski predstavnik,
ve istraiva. Prvi lokalitet koji sam obiao bio je mezarje kod Stare damije u
Musiima 13.01.2014. godine, a posljednji lokalitet na kojem sam bio s ciljem
prikupljanja materijala za ovu knjigu su mezarja u Kovaima, dana 18.03.2014.
godine. U tom vremenu prikupio sam jako puno materijala, napravio sam 932
fotografije, i 95 minuta video snimka. Od toga svega napravio sam pet epizoda svoga
dokumentarnog serijala. Bio sam ak i ondje gdje su mezarja nekad bila pa nestala.
Sva zapaanja sa terena posluila su najvie za ovo pisano djelo. Svih tih sunanih
dana u kojima sam se druio sa tragovima prolosti po ovdanjim mezarlucima, vratila
su me u prolost, i uvijek sam osjeao blago zadovoljstvo od korisnosti moga rada.
Moj rad je bio zapaen, nekako pred sam zavretak ove knjige, pojavio sam se u
najitanijem dnevnom listu u dravi Dnevni avaz, gdje su se mnogi upoznali sa
ciljevima moga rada koji je vezan za nadgrobne spomenike. Naravno, puno injenica
vezanih za prolost urevika morao sam da odbacim, u prvome jer nisu tane, a
zatim bih se i udaljio od svoje glavne teme. Oekujem da e ovo moje djelo biti prije
svega korisno, studentima, uenicima, stanovnicima urevika, buduim naratajima,
vjerskoj zajednici, a kao drugo nadam se da e se poboljati odnos prema starim
nianima te da e oni biti zvanino zatieni od nadlenih tijela. Trei cilj je da se na
naa mezarja barem u nekoj mjeri vrate oblici tradicionalnih niana. Smatram da sam i
svojim evidentiranjem niana kao i podacima o prolosti urevika mnogo doprinio, i
osjeam veliko zadovoljstvo zbog toga to sam napisao jo jednu knjigu, a onda idem
lagano dalje. Puno je toga to trebam zapisati, dok sam iv.
Emir S. Nii
5
RECENZIJA ZA ISTRAIVAKI RAD O NIANIMA
Autora Emira Niia

Pohvalno je to pisci brino otre svoja pera i, onda nas ne treba uditi to svakim
novim danom niu nova djela. Tako je i sa piscem Emirom Niiem, njegov nerv
nikad ne miruje; svoju vrijednu istrajnost iznjedruje, iznosi pred mnenje, kao autor
nadahnute poezije i prie vjeto ispriane, kao autor crtica kroz koje vjeto kazuje
svoja zapaanja svoj kratki, ali jasni umjetniki izraz, i kolumni, putopisa i zapisa
znaajnih i historijskih mjesta koja je pohodio i istraivakih postignua, koja su, kao
peat, dala smisao temi vrlo jasno i potvrdno, na kojim bi mu zavidili i divili se i
mnogo starije kolege pisci.
Tako nam Nii svojim sveukupnim umjetnikim izdizanjem, ponovo potvrdio da je
u dobi kada mu ne nedostaje stvaralakog zamaha. Svojim istraivakim radom
izdigao se iznad stvarnosti. Po ko zna koji put, Nii potvruje da historija igra vanu
ulogu za sadanjost i budunost naroda o kojem se bavi i pie.
Dakle, u ovoj knjizi rije je o nianima koje je Nii prouavao i istraivao u svome
uem zaviaju. To je tivo u kojem se opominju svi oni koji su trebali ili trebaju
povesti vie djelovanja da takvo to, kao to su nadgrobni spomenici i obiljeja, ne
prekrije maglena, bar da se sauvaju u obliku trenutnog zateenog stanja, jer, kako
istie autor, mnogi su niani, pa i steci, vidno oronuli, u fazi zaborava i nestajanja. Ali
autor dopunjuje ovu istraivaku misiju, te iznosi monografsko kazivanje o
ureviku, naseljenom mjestu opine ivinice, gdje je roen i gdje ivi. Pomno se
bavi, prije svega, ispravljanjem pogreaka iz prolosti i postavljanja u nizu
hronolokog deavanja, u okvire tanosti o svome prelijepom i pitomom mjestu
urevik, kojeg ine MZ Stari urevik i urevik Dom. On opovrgava ili potvruje
injenice i dokumentuje dokuena akta iz spisa do kojih se moglo doi. Naravno, i sva
druga obraena mjesta u ovoj knjizi nisu zakinuta za objelodanjivanje o pojedinostima
iz svoje daleke i bliske prolosti. Ovaj mali prostor gdje je Nii vrio istraivanje, opit
i studiju o nadgrobnim spomenicima, nije umanjio eljenu vrijednost, jer i da je uzet
iri teritorij nita se, tako da kaem, primjetno ne bi promijenilo, osim eventualnog
broja te sakralnosti. Svugdje su niani dovedeni do stanja biti ili ne biti. Kako rekoh,
Emir Nii je na ovim prostorima roen, a onda za oekivati je bilo da svoj istraivaki
6
poriv srui na ui zaviaj, koji je svakako historijski izuzetno bogat , a samim time i
svakojakim nianima i stecima. Jasno i pouno objanjeno i razjanjeno je sve u ovoj
knjizi o nianima, a onda i mnogobrojne fotografije, koje zamjenjuju mnoge rijei...
Znai i sve reeno, i sve fotografisano, i o nianima, i u monografskom kazivanju o
autorskom rodnom mjestu urevik. Naroito me dojmilo autorovo kazivanje o
nianima sa epitafima. To je poseban izricaj i poriv svakog pjesnika. Sjetimo se
naslova nekrologija o ivinikim ehidima i poginulim borcima:
Na krilu zemlje -
Za usnule
vrstim snom -
Kamen je odgovor Nebu.

Ali i Maka Dizdara, Nijaza Alispahia, i mnogih drugih velikih pjesnika, koji pjevae
o nadgrobnim spomenicima obilazei ehitluke.
Tako je to, kroz mjesta kroio je Emir i biljeio vrstu niana, taan broj svih vrsta,
nestala mezarja, pa starost i ehitluka i niana, a nije da toga nije od drevne prolosti
do danas u svakom pohoenom mjestu... Naravno, kako je i sam autor rekao, razlika je
neminovna od mjesta do mjesta, pa i sela i grada, kada su niani u pitanju, i vrsta, i
izgled, i veliina. No, bujrum autori istaivai, ovo djelo dobro e vam doi, kao
podloga za poetak ili bolje rei nastavak gdje je Nii zaustavio se; ovakvih knjiga
nikad nije dosta, a ovu knjigu toplo preporuujem svima koji vole dobro i pouno
tivo.


Alija Arif Deli










7

Izuavanje steaka


Bogumilski steci su kod mnogih izazvali divljenje i ljubav prema povijesti.Interes za
steke kod mene se probudio u osnovnoj koli. Naime
steci su postojali i blizu moje kue, na imanju Franje
Molana gdje ih je bilo pet, a koje je on iskopao iz zemlje
1960. godine jer ih je ranije zatrpala rijeka Gostelja
svojim nanosima.Iste steke prvi je evidentirao dr. iro
Truhelka 1895. godine, kada je i oitao natpis sa jednog
steka, a to je danas jedini steak sa natpisom na
podruju opine ivinice. Ja u se tek 1990-tih godina
igrati oko ovih steaka ne znajui njihivu pravu namjenu
i vrijednost.
Osim toga pred mojom kolom bilo je oko 15 steaka, i
kao takvi skrivali su mnotvo tajni i ja sam jedva ekao esti razred kada emo uiti o
njima. Prva vanija saznanja o stecima nauio sam od nae nastavnice Safete Deli, a
kasnije i od Huseina Redia kada sam se i ukljuio u historijsku sekciju, a vrijednost
steaka spoznao sam od velikog umjetnika i zaljubljenika u Bosnu i Hercegovinu,
njene starine, tradiciju i obiaje Rahmana abanovia. Nekako na proljee 2000.
godine poelo se sa prenosom steaka sa lokaliteta Vrpolje (imanje Franje Molana), u
nae kolsko dvorite u svrhu ouvanja spomenika. Ovoj akciji dao sam svoj doprinos,
onoliko koliko sam mogao obzirom da sam bio uenik estog razreda. Ovdje je ostao
jedan steak koji nikada nije izmjeten.Od toga doba steci su me oduvijek zanimali,
itao sam o njima, obilazio lokalitete gdje se nalaze, fotografisao ih, a najvie o njima
doznao dok sam studirao historiju na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Jo uvijek nisam
napisao niti jedno djelo o stecima, a to ne mora znaiti da to neu uiniti kada se
ukae prilika i potreba.





8
Sjeanje na kreenje niana

Moj prvi ozbiljniji susret sa starim nianima bio je u osnovnoj koli kada sam kao lan
Historijske sekcije uestvovao u kreenju starih niana.Historijsku sekciju predvodio
je nastavnik Husein Redi poznatiji kao Huso, koji nam je jednoga dana doao s
prijedlogom da uradimo neto konkretno u vidu zatite kulturnih spomenika.Ispriao
nam je ukratko o nekadanjem obiaju kreenja starih niana pred Bajram i predloio
da mi okreimo niane kod Stare damije u ureviku. Moji kolski drugovi i ja samo
se okupili kod damije 20.02.2002. godine, a koliko se sjeam prisutni lanovi sekcije
su bili:Mirna, Amra, Dino, Semir i jo dvoje ijih se imena ne mogu sjetiti.Vrijeme je
bilo vedro i sunano a ponegdje je bilo ostataka snijega koji nas je sprijeio da akciju
izvedemo ranije.Uz pomo naeg nastavnika pripremili smo kre, uzeli etke i kante,
pa smo vrijedno krenuli na posao.Nae radove pratio je mujezin Stare damije u
Musiima Sakib Musi, ovom prilikom nam se zahvalio na naem trudu i naveo da su
sada stari niani okupani pred nadolazei praznik. Ovaj posao oko kreenja nama
acima je predstavljao neto znaajno i davao nam odreen osjeaj korisnosti drutvu i
nauci.Sa ove vremenske distance ne mogu puzdano odrediti da li smo niane kreili
dva sata ili due, ali znam da je naa akcija naila na pohvale direktora kole, ostalih
nastavnika, kao i mjetana urevika. Tad, prije 12 godina ja nisam mogao naslutiti i
znati da u ba ove 2014. godine ovdje doi kao neko ko iza sebe ima dva historijska
rada, neko ko je ozbiljan istraiva, a valjda sve to ide u prilog mome tadanjem
nastavniku Husi a sada dobrom znancu i prijatelju,
koji je znao prepoznati talente za nauku koju je
predavao.
Sjeam se da sam na jednom od niana pronaao
reljef sablje pa sam to prijavio nastavniku koji je
neto zapisao u rokovnik, danas evo ja u rokovnik
zapisujem reljefne ukrase i karakteristike sa
niana.Osim toga prijavljivali bi mu i natpise za koje bi rekli da neto pie na turskom
a on bi to ispravljao uei nas da se radi o arapskom pismu koje su ovdje donijeli
Turci, pa da zbog toga dolazi do zabune.
Danas su eto stari niani tema moga izuavanja.
9
UREVIK

urevik ili Gjurgjevik kako se to nekada pisalo, spada u red najstarijih naselja na
ovom podruju.Svjedoanstvo tome daju mnogobrojni ostaci materijalne kulture, prije
svega stara Gradina u Nevreni, zatim nekropole steaka, Stara damija, kao i mnogi
lokal-toponimi koji ive u narodu. Osim toga ni pisani tragovi o ureviku nisu
rijetki. urevik danas administrativno pripada Opini ivinice, koja je u sastavu
Tuzlanskog kantona, a sam urevik kao veliko mjesto podijeljen je na dvije mjesne
zajedinice i to : MZ urevik Dom i MZ Stari urevik.Ako izuzmemo te
administrativne podjele urevik je jedno veliko mjesto koje se prostire na obalama
rijeke Gostelje, po kojoj je nekada ime nosila i srednjovjekovna upa Gostilj. Ovdje
vlada umjereno-kontinentalna klima gdje su zime umjerno hladne,a ljeta dosta topla i
duga.Najkiovitiji mjesec je juni, a mjesec sa namjanje padavina je januar. Zadnjih
godina ovdje je jako est grad u ljetnim mjesecima koji nanosi ogromne tete
poljoprivrednim imanjima, kao i na ostaloj imovini itelja ovog podruja.Godinje
padavine iznose 864 l/m
2
, a od toga na prolje otpada 238l/m
2
ili 27.2%, zatim na ljeto
271 l/m
2
ili 31,0 %, na jesen 192 l/m
2
ili 21,9%, i na zimu 163 l/m
2
ili 19,9 %.
Prosjena godinja temperatura zraka je oko 10,2 C. Vegetativni period traje 246
dana,(od 14.03. do 16.09.) to pogoduje povoljnom razvoju poljoprivrede. U
ureviku preovladavaju sjeverozapadna strujanja vjetra HW=29,7%, zatim
jugoistoni SE= 22,8%, i sjeveroistoni
HE=15,4%, ovo podruje spada u
umjereno vjetrovito.
1

Iznad urevika nalazi se masiv Konjuh
planine, a vei dio ovoga mjesta otvoren
je prema Sprekoj dolini, reljef je
mjeoviti, ima breuljaka, a velika je i
dolina rijeke Gostelje, prosjena

1
ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice, 1988.
10
nadmorska visina je oko 240 metara, mjesto je gusto naseljeno. Prosjena dubina
snijega tijekom zime ovdje je oko 20 cm, a on se zadrava oko 60 dana,a najvee
snjene padavine zabiljeene su u decembru 1999. i januaru 2000. godine kada je
visina snijega varirala izmeu 60-120 cm.
2
Tip zemljita je uglavnom hidromorfno tlo,
aluvij i dolinski dulovij. Dok je samo mjesto poznato po ogromnim naslagama ugljena.
Dolina rijeke Gostelje izloena je i povremenim poplavama s poetka ljeta, veeg ili
manjeg razmjera.Na ovom podruju postoji i nekoliko aktivnih klizita koja
ugroavaju puteve i stambene objekte. Zagaenje vazduha ima negativan i rastui
trend. Broj stanovnika utrvren zadnjim popisom stanovnitva iz 2013. godine po
dostupnim preliminarnim rezultatima nikako nije taan. U tom popisu se navodi da
urevik ima 3.319 stanovnika, a od toga 1.022 domainstva, dok se recimo za
Kovae navodi da imaju 4.105 stanovnika i 1.143 domainstva!? Ovdje je sigurno pod
stavkom Kovai uraunato i stanovnitvo Starog urevika, jer realno gledajui
Kovai ne mogu imati vie od 1800 stanovnika, budui da su u svim ranijim popisima
imali od 200-800 stanovnika. U urevik
su u prolosti spadala i okolna mjesta,
koja su poslije postale samostalne mjesne
zajednice meu kojima su i Kovai.
Prema pouzdanim procjenama iz 2004.
godine u Starom ureviku je ivjelo
3.218 stanovnika, a u ureviku 4.562,
dok je prema procjenama iz 2011. godine na podruju Starog urevika bilo 3.278
stanovnika, a na podruju urevika 4.647 stanovnika. Ove procjene treba uzeti kao
pouzdane i tane za sva budua istraivanja, a zvanini popis iz 2013. godine treba
uzimati sa velikom rezervom naroito kod nacionalne strukture stanovnitva, te se kao
autor i za ubudue ograujem od svih podataka iz popisa stanovnitva iz 2013. godine,
prvenstveno jer sam bio rtva isceniranog popisa, zatim u podacima koji su mi
trenutno dostupni ustanovio sam nebrojeno mnogo pogreaka. urevik se navodi kao
mjesto urbanog tipa, a Stari urevik kao mjesto mjeovitog tipa.Po zvaninim
prognozama postoje pretpostavke da e 2032. godine, u Starom ureviku ivjeti oko

2
Prostorni plan Opine ivinice,Prostorna osnova, Sarajevo, 2012.
11
3.520 stanovnika, a urevik Dom e brojati 4.990 stanovnika, sve ukupno 8.510
stanovnika.Ured Mjesne zajednice urevik Dom raspolae sa prostorom od 20m2, a
tu je i matini ured, dok mjesna zajednica Stari urevik ima svoje prostorije u
itaonici na Brodu nepoznate povrine koje nisu adekvatne za koritenje, a ranije je
imala svoje prostorije u Staroj koli povrine oko 90m
2
koje je usptupila za potrebe
otvaranja ambulante. Od svoje prolosti urevik je bio ekonomski jako sredite, do
osmanske okupacije ovdje se uzgajala i vinova loza i pravilo kvalitetno vino, a to je
prestalo pod pritiskom okupatroskih vlasti u vidu velikih poreza i vjerskih propisa koje
su donijeli sa sobom. Najvei razvitak ureviku donio je rudnik koji je ovdje otvorila
firma A.D. Kroacija iz Zagreba jo 1936. godine. U ureviku postoji i Nogometni
klub Omladinac RMU urevik, a
ovdje djeluje i lovaka sekcija LD
Toplice ivinice. urevik je
mjesto koje je prvo na podruju
opine ivinice dobilo svoj
suvremeni vodovod, 1972. godine, a
na elu akcije izgradnje vodovoda
nalazio se Muharem Nii. Danas je
vodosnadbijevanje rijeeno sa
izvorita: Sinac-rijeka, Djedinski vodovod, Arzina voda, Zmajevac(Zmajevaa),
Fazlika voda.
Vjerska i nacionalna struktura stanovnitva u ureviku je arolika, uz visok stupanj
uvaavanja i tolerancije, na ta treba biti ponosan. U pogledu vjerske pripadnosti tu su
Muslimani, Katolici, Pravoslavci i ateisti, dok je nacionalna struktura dosta arolika:
Bonjaci, Bosanci, Romi,Hrvati, Srbi, Jugosloveni, Talijani, Albanci, Crnogorci...


MZ urevik Dom

U najnovijem statutu iz 2013. godine stoji naziv MZ urevik, ali zbog lakeg
razlikovanja i zbog ranijeg naziva po kome je poznata ova mjesna zajednica koristit u
12
naziv urevik Dom. Formirana je 27.12.1965. godine a obuhvatala je naselja:
urevik, Baigovci, Donja Lukavica, Djedino, Nevrena, Kuljan, Kovai, Odak i
Zukii. Vremenom su se ova mjesta
izdvajala u samostalne mjesne
zajednice tako da danas MZ urevik
obuhvata mjesta: Nevrena, Medovii,
Magistralni put, Vrnojevii,
Bokovii, Kotornica, Juroevii, Stari
rudnik, Djedino, Dunajevii, Savino
brdo, ivii i Fazlii. Granice mjesne
zajednice su : granina podruja na
mostu Kotornica, na Magistralnom putu Tuzla-Sarajevo, a zatim ide uzvodno rijekom
Gosteljom do mosta za podruje Jelaha, ide Jelakim potokom do sredine puta, odatle
juno prema "Halilevia peini" do kompleksa "umarstva Svatovac", te
jugozapadnom granicom izmeu privatnih posjeda naselja Djedino i umskog
kompleksa lokalnog puta koji vodi za Budakovac. Istim putem produava na zapad i
sputa se na sjever, presijeca put za Djedino, nastavlja pored Zenunovake vodenice i
koritom Zenunovake rijeke, ide do njive Slavke Markovia prema zapadu izlazi na
Zenunovaki put ispod Palea nastavlja putem, skree putem prema sjeverozapadu te
starim putem kroz Pale do njiva "Haluge", a zatim sredinom velikog jezera ide prema
nekad postojeoj kui Mujke Beirovia i nastavlja prema sjeveru do raskra puteva
Odak-Alii, ide pravcem prema rudnikoj trafo-stanici i nastavlja putem prema
istoku, meom njive Mehmedalije Taletovia i pravcem privatnih njiva Avdi Ramiza
do Mag. puta granicom posjeda Musi Halida. Presjeca Magistralni put prema ivici
starog kamenoloma ispod Islamskog centra, te kroz privatne posjede izlazi na put za
Savino brdo i ide prema raskru puta za Baigovce na "Kru" i nastavlja prema
13
istoku, skree juno umskim putem prema brdu "Golubinjak" koji polovi i nastavlja
ka raskru "Stare kue" put "Crvena vodica", dalje nastavlja putem do Dunajevia
prema "Planama", odatle prema lovakoj kui kod potoka "Kotornica" i istim koritom
do mosta Kotornica na Magistralnom putu Tuzla Sarajevo.
3

Prezimena u ovoj MZ-e
uglavnom su: Trumi,
Dihanovi, Jagodi,
Goleti, Nii, Juri,
Halilovi, erkezovi,
igi, Juroevi, Oki,
Habibovi, Avdi,
Memievi, Krbulji,
Mijatovi, Jovanovi,
Simi, Trii, Zuki,
Zenunovi, Huseinovi,
Putica, Kulovi, Musi, Osmanovi, Butkovi, Isakovi...
Ova mjesna zajednica nekada je dobijala znaajna priznanja i to 1977. godine Spomen
plaketu, 1979. godine dobija Republiku povelju. U ovoj mjesnoj zajednici snimana je
i nekad jako popularna emisija RTV Beograd, Znanje imanje 1977. godine., to je u
to vrijeme bilo jedno veliko nezvanino priznanje razvitku jednog mjesta. Nekada se
ovo mjesto zvalo samo Nevrena, a sadanji Stari urevik nosio je naziv urevik,
tek e izgradnjom Zadrunog doma u ureviku, ovaj dio koji se nekada zvao
Nevrena dobiti naziv urevik Dom, to danas ipak nije slubeni naziv. Prostor ove
mjesne zajednice vremenom se smanjivao jer su se odreena mjesta izdvajala u
samostalne mjesne zajednice: Baigovci,Podgajevi, Kovai, Stari urevik i ahii.
Aktuelni predsjednik savjeta MZ-e urevik je Mevludin Ferhatovi.





3
Statut MZ urevik, 2013.
14
MZ Stari urevik

Nekada se pisalo urevik stari (stari malim poetnim slovom), u doba kada je
slubeni naziv gornjeg dijela ovog naselja bio urevik Dom. Danas je slubeni naziv
ove mjese zajednice Stari urevik, a mjesna zajednica osnovana je 01.01.1982.
godine, kada se formira i MZ Kovai, ime nekadanji urevik gubi na svojoj
administrativnoj veliini, a sve je poelo jo 15.03.1968. godine kada su se Baigovci
izdvojili u samostalno mjesnu zajednicu.Danas ova mjesna zajednica u svom sastavu
ima slijedea naseljena mjesta: Musii, Salkii, Nukii, Husinovii, Brod, Aljii,
Pasik, Cesta (Sejdii,Stara kola, Energopetrol), Stara Pruga i Bare.
Granice mjesne zajednice su :
Magistralni put M18, kua
Halida Musia prema istoku
preko biveg kamenoloma
izlaz na put: Sejdii, Savino
brdo, skree na sjever parc.
efitovo brdo i ifluci izlaz
na put Kovai i nastavlja
preko Mlenica granicom
Luga, izlaz na bivu
ind.prugu nastavlja na zapad putem do Magistralnog puta M18, prelazi M18 i
eljezniku prugu ide na zapad granicom skladite Energopetrola, skree prema
Gostelji i izlazi na put Tresulje gdje skree na istok do odakove poraslice, na sjever
kipom, stadionom Omladinac, prelazi Gostelju i dolazi do poetne take Magistralni
put M18 (Tuzla-Sarajevo).
4

Prezimena u Starom ureviku su : Alji, Ali,Bajri,Balki, Beirovi, Bedi,Begi,
Bei, Brki, Butkovi, oki, Dautovi, Emki, Fehri, Fejzi, Foi, Gogi, Goleti,
Habibovi. Halilovi, Hamidovi, Hasanovi, Haimbegovi, Hodi, Humi, Huski,
Ibrahimovi, Imamovi, Islamovi, Ieri, Jagodi, Kalajevac, Kamberovi, Klepo,
Klopi, Krbulji, Ligi, Mahmutbegovi, Meanovi, Mekovi, Mrvalj, Muji,

4
Statut MZ Stari urevik, 2013.
15
Mujkanovi, Muminovi, Muratbegovi, Musi, Mui, Nii, Nuki, Nurki,
Osmanovi, Paji,Papriki, Podgorevi, Rami, Rehi, Rossi, Saki, Salki, Sarajli,
Senjak, Smaji, ehi, ii, Talovi, Taletovi, Trumi, Umihani, Uianin,
Vejzovi, Zenunovi, Zuki i abi.
Aktuelni predsjednik MZ Stari urevik je Emin Papriki.

urevik u prolosti

Drago mi je to ovim radom mogu ispraviti konano pogreku mnogih autora, pa i
mene samog, da se urevik prvi puta pominje 1711. godine, naime to nije tano.
Najstariji izvor koji sam do sada pronaao i u kome se pominje urevik je Sumarni
popis zvornikog sandaka koji su sainile osmanske vlasti 1519. godine. U tom
popisu stoji u popisu nahije Drametin i navodi se da je to demat vlaha: urevik i
Drapii pripada prihod od 3330 aki,
5
ovo je skoro pa najvei prihod u ovoj nahiji
odmah poslije Godovia-3.432 ake, to govori o veliini i ekonomskoj snazio ovoga
mjesta. Danas je selo koje se u ovom popisu pripisuje uz urevik nepoznato, i pojam
Drapii se ne nalazi ni u lokal-toponimima na ovom podruju. Vjerovatno je to jedno
od manjih sela koja su uvijek gravitirala uz urevik kao recimo Nevrena ili
Dunajvii. U ovom popisu pominju se u nahiji Gostilj i selo Graanica sa prihodom od
2.788 aki, Didino sa 1.824 ake, Selo Lukavica
sa prihodom 3.492 ake.
Takoer i u popisu iz 1533. godine prolanazimo
urevik i to ovako: Timar Hasana,sina Hamze-sa
drugovima, selo urevik, pripada Drametinu:
muslimanskih kua 6,neoenjenih 1,batina 1;
hrianskih kua 30,neoenjenih 8, batina 15.
Prihod 5600, dio imenovanog 1.400 aki.
6

Osim toga u popisu se navodi Timar Jusufa,
Zvornik, posadnik u tvravi Telak, dio sela

5
Dva prva popisa zvornikog sandaka, Adem Handi, Sarajevo,1986.
6
Isto
16
urevik,pripada Drametinu, iznos 1.400 aki; Timar Alija, posadnik u tvravi
Telak, dio sela urevik, u nahiji Drametin, iznos 1.400 aki, zatim Timar Fetija, sin
Alija, posadnik u spomenutoj tvravi, dio sela urevik, pripada Drametinu, iznos
1.400 aki. To su popisi koji sadre sumarne feudalne prihode izraene u akama, prvi
popis dao je samo popis mjesta sa prihodima, dok je drugi iz 1533. godine znatno
opseniji i dao je demografsku sliku, broj kua, imena timara i slino. Prvi popis iz
1519.godine se zvanino zove: Sumarni popis zvornikog sandaka zajedno sa haskim
domenima u Brevniku.Drugi popis je zavren u mjesecu aprilu 1533. godine.Ova dva
popisa jako su vana da nam pomjere do sada navedenu granicu o prvom pomenu
mjesta urevik. Gradina u Nevreni jo
uvijek nije istraena, a za nju se esto kae
da je iz srednjeg vijeka, no ona se kao
gradina sa stalnom vojnom postavom ne
pominje u osmanskim popisima, to znai
da je to vjerovatno bila tvrava u kojoj je
ranije bila bosanska vojska, ili su to pak
ostaci rimske utvrde. esto se u literaturi
moe nai pretpostavka da je gradina u Nevreni rimska utvrda, koja je vjerovatno
nekad i bila obnovljena za vrijeme Kraljevine Bosne. Pored ove gradine nalaze se i
etiri steka, ali o tome u govoriti detaljnije u poglavnju o stecima. Saznanja koja
imam vezana za Gradinu u Nevreni jako su oskudna, znam da je bilo pojedinanih
sluajeva pronalaska starih novia, ali mi njihova daljna sudbina nije poznata.U svim
istraivanjima ova Gradina ostala je zapostavljena od strane arheologa i nadlenih
institucija. U Arheolokom leksikonu stoji ovako: GRADINA, urevik, ivinice.
Rimsko utvrenje (?) i nekropola sa stecima. Gradina se sastoji od dva uzvienja. Na
veem je srednjovjekovno groblje; sauvana su 4 steka u obliku stela.
7






7
Arheoloki leksikon BIH,Sarajevo, 1988.
17
Popis stanovnitva 1879. godine

Za potrebe svog istraivanja prikupio sam i neke od popisa stanovnitva Bosne i
Hercegovine, koji su mi bili dostupni, i od toga u nainiti jedan manji pregled onoga
to u tim popisima stoji. Prvi popis stanovnitva koji je uradila Austro-Ugarska
monarhija bio je 1879. godine.; poto je urevik u odreenim periodima uz sebe
imao i neka manja sela koja su popisivana kao zasebne cjeline, ovdje sam ih raunao
zajedno sa urevikom kako i treba. Recimo u prvom popisu iz 1879. pronalazim
pored urevika,Dedino i Vrnojevie kao zasebne cjeline, ali ta sela u to vrijeme bila
su u sastavu urevika, kako tad tako i sad. U ovom popisu nisam ubrajao Kovae ili
Baigovce koji su vremenom gravitirali prema ureviku kao svojevernom centru,
njih u navesti s razlogom tek u narednim popisima. Mjesto Gjurgjevik kako to stoji u
popisu iz 1879. godine imalo je 114 kua, a u njima 129 stanova, stanovnika mukog
spola 353, ena 318, svega ukupono 671 stanovnik, a od toga je bilo Muslimana
(Muhamedanaca) 632, a drugih vjera 39. Za Dedino stoji da je imalo 18 kua, 43
stanovnika mukog spola i 47 enskog, to je ukupno 90 stanovnika, i svi su bili
Muslimani. Vrnojevii su imali 13 kua,33 mukarca, 35 ena, to je svega 68
stanovnika i svi su bili Pravoslavci.
8
Iz zbira rezultata ovog popisa moemo zakljuiti
da je urevik sa svojim zaseocima Djedinom i Vrojeviima imao ukupno 145 kua,
160 stanova, ukupno 829 stanovnika, a od toga je bilo 429 mukaraca,i 400 ena.
Muslimana je bilo 722, Pravoslavaca 68
i pripadnika ostalih vjera 39. Ovim
popisom je ustanovljeno da nije bilo
Katolika u ureviku.







8
Glavni pregled politikog razdjelena u Bosni, Sarajevo,1880.
18
Popis iz 1885. godine

U ovom popisu u grupu sela koja pripadaju ureviku pominju se Djedin i
Vrnojevi.Na osnovu ovoga znamo da je te godine Gjurgjevik imao 131 kuu, sa 187
stanova, ukupno 688 stanovnika, a svi su bili iste vjere,Muhamedanske, mukaraca je
bilo 368,a ena 320, od toga neoenjenih 377, oenjenih 276, obudovjelih 35. Osim
toga zanimljivi su podaci o zanimaju stanovnitva, gdje se navodi da sveenika ima 1,
2 uitelja, 158 teaka, tvorniara ili trgovaca 6, pomonih radnika ili sluga 1. Prema
ovom popisu u ureviku je bio ukupan broj ena i djece 316. Djedin(o) je prema
ovome popisu imalo 21 kuu, 18 stanova u njima, u kojima je ivio ukupno 91
stanovnik.Od tog broja bilo je 47 mukaraca i 44 ene, a ena i djece ukupno
68.Neoenjenih je bilo 51, oenjenih 34,a obudovjelih 6. I ovdje su svi bili iste vjere,
takoer Muhamedanske.
9
Teaka je bilo 23, a ostala zanimanja nisu evidentirana jer ih
vjerovatno nije ni bilo. Selo Vrnojevi(i) te iste godine imalo je 80 stanovnika koji su
ivjeli u 17 kua, mukog spola 35, a enskog 45, dok je ukupno ena i djece bilo 52.
Osim toga u ovome malom zaseoku svi itelji su bili iste vjere, u ovom sluaju
Pravoslavne, oenjenih je bilo 42, a neoenjenih 34, obudovjelih 4. Kmetova je bilo
28, a ostalih zanimanja nije bilo. Ako sumiramo rezulatate za ova tri mjesta koja se
navode pod grupom sela koja spadaju u Gjurgjevik, dobit emo podatke da je
urevik te godine imao ukupno: 169 kua, 222 stana, mukaraca 350, ena 409,
ukupno ena i djece 636. Muhamedanaca ili Muslimana je bilo 779,a Pravolsavaca 80.
Ukupno teaka je bilo 181, kmetova 28, trgovaca 6, radnika 1, uitelja 2, sveenika 1.
Neoenjenih je bilo 470, oenjenih 344, obudovjelih 45. Ovo nam sve daje i podatak
da je urevik te godine imao ukupno 859 stanovnika, to je za 30 vie u odnosu na
prvi popis iz 1879. godine.

Popis stanovnitva iz 1895.

Ovaj popis je razbacao sela koja pripadaju ureviku po drugim mjestima, jer se
vjerovatno potkrala greka u raporedu, ili je to odredba tadanjih organa da ba tako

9
tatistika mjesta i iteljstva Bosne i Hercegovine,Sarajevo, 1886.
19
razvrstaju sela.Ovdje pod politikom opinom ili dematom Baigovci nalazimo i
Nevrenu, tanije pie Nevrene (Medovi)- Cigani,Nevrene (Medovi).
10
Tu stoji da
je Nevrena imala 19 kua, i dvije naputene kue, od toga ukupno 21 kuu, ukupan
broj iteljstva bio je 90, mukaraca 50, ena 40, Muhamedanaca (Muslimana) 75,
Pravoslavaca 2, i Katolika 13. Slobodnih zemljodjelaca bilo je 56, kmetova 6, ostalih
6.Ukupan broj stanovnika koji se bave poljoprivredom je 72, i ostalih djeletnosi 18.
Pod opinom Crijevi pronalazimo i staro ureviko selo Dunajevie, koji se u
ovom popisu zovu Dunajevi, a tada su imali 8 kua, zatim jednu napuenu, ukupno 9,
broj stanovnika je bio 56, mukaraca 29, ena 27, a svi su bili Pravoslavci.Kmetova je
bilo 26, ostalih 30, a broj stanovnitva koje se bavi poljoprivredom je 56. Pod
tadanjom optinom Gjurgjevik pronalazimo mjesta Djedina, Gjurgjevik i Vrnojevi.
Ovdje pod mjestom Gjurgjevik su nabrojana sastavna mjesta: Alii, Durakovii,
Galovii, Hanovi (na kladanjskoj cesti), Hodak, Kiii, Muii, Pasik, ahii, ivii.
Iz ovoga se doznaje da je mjesto Djedina (Djedino) imalo 19 naseljenih i 4 naputene
kue, tj. ukupno 23, sa 20 stanova, u kome je ivjelo 88 itelja.Mukaraca je bilo 46, a
ena 42, svi su bili Muhamedanci. Slobodnih zemljaka u Djedinu je 1895. godine bilo
80, kmetova 7 i ostalih 1. Dok su se svi bavili poljoprivredom.
Mjesto urevik ili Gjurgjevik sa ranije nabrojanim sastavim mjestima imao je 143
naseljene i 16 naputenih kua, to je ukupno 159. Ukupan broj itelja bio je okruglo
800, od ega 412 mukaraca i 388 ena. Muhamedanaca je bilo 786, Pravoslavaca 2,
Katolika 9, Jevreja 3. Broj slobodnih zemljaka bio je 746, kmetova 25, i ostalih 1, dok
je broj stanovnika koji se bave poljoprivredom 779, a ostalog civilnog stanovnitva je
21. Ovdje se navodi i zemlja ugarske krune sa ukupnim brojem 12, ali bez jedinice
mjere. Selo Vrnojevi te iste godine imalo je 16 kua u kojima se ivjelo i 2 naputene
tj. ukupno 18. Broj stanovnika je 88, od ega 41 mukarac i 47 ena, svi su bili
Pravoslavne vjere, slobodnih zemljaka 6, kmetova 79, ostalih 3, ukupan broj
stanovnika koji se bave poljoprivredom je 88.
Po ovom popisu tj. po zbroju podataka o selima koja su oduvijek pripadala ureviku,
uprkos injenici to ih je popis razdvoijo, dobijamo podatke da je urevik u svojim
sadanjim granicama 1895. godine, imao: 205 kua u kojima se ivjelo, zatim 25

10
Popis iteljstva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1896.
20
naputenih, to je ukupno 225 kua sa 227 stanova. Mukaraca je bilo 578, a ena 544,
pripadnika Muhamedanske vjere 949, Pravoslavne vjere 148, Katolika 22 i Jevreja 3.
Broj slobodnih seljaka je 888, kmetova je bilo 143, ostalih 41. Onih koji se bave
poljoprivredom bilo je 1083, ostalih 39. Zemlje koja pripada ugarskoj kruni u
ureviku je bilo 12, vjerovatno hektara. Ukupan broj stanovnika ustanovljen ovim
popisom na podruju koje i sada obuhvata urevik je 1122.

Popis stanovnitva iz 1910. godine

Naalost, do originalnog popisa ili barem nekog detaljnog prijepisa nisam mogao doi
sve do kraja svog istraivanja. Jedini dostupan podatak bio mi je da su ivinice imale
1706 stanovnika, od toga 1056 Muhamedanaca, 615 Katolika i 23 Pravoslavca. Ovo su
zasigurno podaci za mjesto ivinice, a ne za cjelokupnu opinu. Tako da nam broj
stanovnika kao i ostali podaci o ureviku iz ove godine ostaju nepoznanica.

Popis stanovnitva iz 1921. godine

U ovome popisu se ne navode odvojeno mjesta koja pripadaju ureviku, ve se samo
pominje urevik, sa skoro istim brojem stanovnika kao i 1885. godine. Iz ovog
popisa doznajemo da je urevik imao 1124 stanovnika, od toga Pravoslavaca 95,
Katolika 6 i Muslimana 1023. Osim izjanjavanja o vjeri, nova drava u svoj popis je
uvrstila i pitanja o nacionalnosti, pa je u ureviku te godine bilo Srba ili Hrvata (tako
stoji u popisu) 1117, Maara 1, Nijemaca 2 i Arnauta 4.
11
Do ostalih podataka iz
popisa nisam mogao doi,ali je mogue da oni nisu ni objavljeni, jer je dravama koje
su ponikle na nacionalnim interesima u popisima jedino vana nacionalna struktura
stanovinitva, i sama dravna i ekonomska politika proete su iskljuivo nacionalnim
interesima.




11
Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31.januara 1921. god., Sarajevo, 1932.
21
Popis stanovnitva iz 1931. godine

I za ovu godinu popisa, prikupio sam samo ture podatke za ivinice. Te godine
ivinice a i sam urevik bili su u sastavu Drinske banovine u Kraljevini
Jugoslaviji.Podruje ivinica imalo je ukupno 10.091 stanovnika, a od toga 839
Pravoslavaca, 1.610 Katolika, Protestanata 5, ostalih 472 i Muslimana 7.158, te 7
nepoznate vjerske orjentacije. Sudei po poznatim podacima, tek e od 1933. godine
kada poinju istraivanja ugljene rude u ureviku, ekomonske migracije stanovnitva
dovesti mnoge u ovaj na kraj.

Popis stanovnitva iz 1948. godine

Nova narodna vlast, odluila je izvriti popis stanovnitva 1948. godine, u ratom
razruenoj zemlji, kako bi prije svega imala pravu sliku stanja u kojem se nalazi, i
podatke na osnovu kojih e planirati daljni razvoj i donositi strategije.
Ovdje naalost nisam pronaao detaljan popis, ali barem imam podatke o ukupnom
broju stanovnika po mjestima koja su u to vrijeme pripadala ureviku. U dostupnim
podacima za NR Bosnu i Hercegovinu iz ovog popisa doznajemo da je urevik imao
1174 stanovnika, Dunojevii 98, Djedino 245, Kovai 294 i Vrnojevii 139. Sve to
daje konanu cifru od 1950 stanovnika koliko je ivjelo na podruju dananjeg
urevika. Osim toga broj domainstava u ureviku bio je 317, Dunojevi 17, u
Djedinu 37, u Kovaima 50 i Vrnojevi 27. Svega ukupno 448 domainstava.

Popis stanovnitva iz 1953. godine

Pet godina poslije, proveden je novi popis stanovniva u FNR Jugoslaviji, koja je iste
godine donijela i novi Ustav. Doao sam do iste koliine podataka kao i za prethodni
popis gdje stoji da je urevik imao 2184 stanovnika, Dunojevi 109, Djedino 293,
Kovai 305 i Vrnojevi 183. Gledano usporedno dolo je do velikog poveanja broja
stanovnika, prije svega osnaivanjem industrije i rudarstva na ovim prostorima. Ovo
sve daje i konaan rezultat da je urevik tada imao 3074 stanovnika. Broj
22
domainstava utvren ovim popisom je: urevik 414, Dunojevi 19, Djedino 46,
Kovai 55 i Vrnojevi 33. Ukupan broj domainstava utvrenih popisom iz 1953. je
567.

Popis stanovnitva iz 1961. godine

Zanimljive i dosta detaljne podatke dobio sam iz ovog popisa. Ukupan broj stanovnika
po naseljenim mjestima utvren ovim popisom je: urevik 2811, Dunojevii 161,
Djedino 388, Kovai 399, Vrnojevii 239, to je ukupno 3997 stanovnika na podruju
urevika. Ovdje treba pomenuti i broj stanovnika Baigovaca 1337, i Donje
Lukavice 658, koji e 1965. godine ui u stastav Mjesne zajednice urevik, to e
opet dati podatak da je 1965. godine ova mjesna zajednica brojala otprilike oko 5900
stanovnika, dok su same ivinice imale oko 4000 stanovnika. Splet okolnosti oko
jaanja rudnika, zemljoradnike zadruge i drugih vidova privrijeivanja, bile su
pokazatelj da bi se urevik uskoro mogao izdvojiti u posebnu opinu, pripajajui
sebi i sela iznad Podgajeva. Ovakvo neto nisu dozvolile tadanje vlasti, kojima je bilo
u interesu da ivinice ostanu velika opina, pa su 1968. godine iz mjesne zajednice
urevik izdvojile Baigovce, Donju Lukavicu, zatim Podgajeve (sa grupom sela) i
Kovae 1982. godine.Obzirom na ovo i svoja istraivanja o starim nianima usmjerio
sam i na neka mjesta koja su nekada pripadala ureviku.
Nadalje treba rei da je popis 1961. godine ustanovio da u ureviku ima 521
domainstvo, u Dunajeviima 33, Djedinu 70, Kovaima 69 i Vrnojeviima 47, to je
ukupno 740 domainstava. Broj mukaraca u ureviku je bio 1428, u Dunajeviima
85, u Djedinu 200, u Kovaima 69, a broj muaraca u Vrnojeviima bio je 118, to je
davalo zbir od 2038 mukaraca u cijelom ureviku. Broj ena u ureviku bio je
1383, u Dunajeviima 96, Djedinu 188, Kovaima 192, Vrnojeviima 120, a sve
ukupno 1979. Zanimljivi podaci su i o dobnoj strukturi stanovnitva, pa tako prema
godinama od 0-4 u ureviku je bilo 547 djece, u Dunojeviima 44, Djedinu 79,
Kovaima 72, Vrnojeviima 48, a ukupno 790. Broj djece od 5-9 godina je 441 u
ureviku, 30 u Dunajeviima, 56 u Djedinu, 57 u Kovaima, 41 u Vrnojeviima, a
ukupan broj je 625 djece ove dobi na podruju urevika. Djece u dobi od 10-14
23
godina te godine je bilo u ureviku 346, Dunojeviima 19, Djedinu 53, Kovaima
53, Vrnojeviima 30, to je ukupno 501. Omladine u dobi od 15-19 godina bilo je 243
u ureviku, 6 u Dunojeviima, 35 u Djedinu, 37 u Kovaima i 17 u Vrnojeviima, a
svega ukupno 338. Stanovnika u dobi od 20-24 godine bilo je u ureviku 261,
Dunojeviima 13, Djedinu 34, Kovaima 52, Vrnojeviima 18,
12
odnosno 378 ukupno.
Broj stanovnika evidentiran popisom iz 1961. u dobi od 25-29 godina je u ureviku
230, Dunojeviima 25,Djedinu 32, Kovaima 23, Vrnojeviima 25,a ukupno 335. Broj
stanovnika u dobi od 30-34 godine bio je 189 u ureviku, u Dunojeviima 17, kao i u
Djedinu isto 17, u Kovaima 28, u Vrnojeviima 16, ukupno 267. Broj stanovnika u
dobi od 35-39 godina je: urevik 128, Dunojevii 8, Djedino 24, Kovai 28,
Vrnojevii 13, ukupno 201. Stanovnika starosti od 40-44 godine bilo je 91 u
ureviku, 1 u Dunojeviima, 10 u Djedinu, 7 u Kovaima, 8 u Vrnojeviima, a
ukupan broj je 117. Broj stanovnika dobi od 45-49 godina bio je 88 u ureviku, u
Dunojeviima 3, u Djedinu kao i u Kovaima po 12, a u Vrnojeviima 7, to daje zbir
od 122. Stanovnika od 50-54 godine bilo je 87 u ureviku, 7 u Dunojeviima, 14 u
Djedinu, 7 u Kovaima i 6 u Vrnojeviima, sve ukupno 121. Od 55-59 godina bilo je
53 stanovnika u ureviku, 3 stanovnika u Dunojeviima, 9 stanovnika u Djedinu, 5 u
Kovaima i 4 u Vrnojeviima, dok je ukupan broj stanovnika ove dobne skupine na
podruju urevika bio 74. Stanovnika dobi 60-64 godine bilo je 58 u ureviku, 5 u
Dunojeviima, 8 u Djedinu, 11 u Kovaima, 4 u Vrnojeviima, ukupno 86. Dobne
skupine iznad 65 godina bilo je 47 u ureviku, 1 u Dunojeviima, 6 u Djedinu, 7 u
Kovaima, 3 u Vrnojeviima, a ukupno 64. Broj osoba za koje nije bilo mogue
ustanoviti dob bilo je samo 3 u ureviku. Ovaj popis imao je i podatke o
djelatnostima stanovnitva, pa tako doznajemo da je broj zaposlenih u rudarstvu u
ureviku bio 217, Dunojeviima 22, Djedinu 24, Kovaima 20, Vrnojeviima 23,a
ukupno 306. U industriji je radilo ukupno 157 stanovnika od ega u ureviku 125,
Kovaima 28 i Vrnojeviima 4. Poljoprivredom se bavilo 450 stanovnika u ureviku,
26 u Dunojeviima, 82 u Djedinu, 65 u Kovaima i 44 u Vrnojeviima, a svega
ukupno na ovom podruju 667. Broj onih koji rade u umarstvu je 2 u ureviku, 1 u
Dunojeviima i 1 u Vrnojeviima, ukupno 4. Zaposlenih u graditeljstvu bilo je 68 u

12
Popis stanovnitva u SR Bosni i Hercegovini od 30.03.1961.
24
ureviku, 25 u Djedinu, 2 u Kovaima i 4 u Vrnojeviima, to daje ukupan broj od
99. Radnika u saobraaju bilo je 15 u ureviku, po 2 u Dunojeviima i Djedinu,
zatim 1 u Kovaima i 5 u Vrnojeviima, ukupno 25. Zaposlenih u trgovini i
ugostiteljstvu bilo je 16 u ureviku i 1 u Kovaima, to daje zbir od 17. Zanatlija je
bilo 7 u ureviku i 1 u Dunojeviima, svega ukupno 8 zanatlija u cijelom ureviku.
Onih koji pruaju line usluge bilo je jedno i to u Kovaima. Komunalnom djelatnou
bavilo se 7 itelja urevika i jedan Dunojevia, ukupno 8. U dravnoj upravi i
pravosuu radilo je 4 stanovnika iz urevika i 2 iz Kovaa, ukupno 6. U kulturno-
prosvjetnoj djelatnosti radilo je 12 stanovnika urevika, ostalim djelatnostima se
bavilo dvoje stanovnika i to iz Kovaa. Nepoznate djelatnosti zastupljene su sa brojem
76 u ureviku, 2 u Dunojeviima, 4 u Djedinu, 13 u Kovaima i 3 u Vrnojeviima,
ukupno 98. Broj lica sa linim prihodom bio je 64 u ureviku, 5 u Dunojeviima, i
po 3 u Djedinu, Kovaima i Vrnojeviima, ukupno 78. Izdravanih lica bilo je 1746 u
ureviku, 122 u Dunojeviima, 247 u Djedinu, 261 u Kovaima i 151 u
Vrnojeviima, to daje ukupan broj 2527. Po dostupnim podacima iz ovoog popisa
dobili smo dosta preciznu sliku o ureviku iz tog perioda. Ovdje su uglavnom
najvaniji podaci koje treba da obuhvata jedan popis.

Popis stanovnitva iz 1971. godine

I ovaj popis udno je razvrstao sela u ureviku, neki manji zaseoci prvi puta se
pominju kao zasebna sela. Gornja i Donja Brnjica su popisane odvojeno, ovo je
uraeno prije svega da se dobije to vie mjesta u kojima e pojedini narodi biti
dominantni, rei e moderni povjesniari.Miljenja sam da za ovo postoje neki drugi
razlozi, prije svega neznanje, to je est uzrok pogrekama i u ranijim popisima, zatim
su postojale odreene kvote po kojima su se sela u sastavu drugih sa odreenim
brojem stanovnika izdvajala kao zasebna. Popisne jedinice odreivali su nestruni
ljudi, koji se nisu obazirali na neke povijesne injenice iz ranijih popisa.Postojala je i
ranija tendencija da se irenje urevika po broju stanovnika umanji na najmanju
moguu mjeru, zato su mala sela koja su u sastavu ovog mjesta uvijek izdvajali u
popisima to su vie mogli. Poto su se Kovai osamostalili tek 1982. godine i u ovaj
25
popis sam ih morao uraunati kao sastavno selo urevika. Gornju i Donju Brnjicu
sam raunao kao jedno selo. Broj stanovnika ustanovljen ovim popisom je 785 za
Brnjicu, 204 za Dunojevie, 592 za Djedino, 3947 za urevik, 515 za Kovae, 255 za
Vrnojevie, to e rei da je urevik 1971. godine imao 6298 stanovnika. Broj
pripadnika Hrvatskog naroda ustanovljen ovim popisom je 2 u Brnjici i 123 u
ureviku, to je ukupno 125. Muslimana je prema ovom popisu bilo 378 u Brnjici,
528 u Djedinu, 3661 u ureviku, 512 u Kovaima i 14 u Vrnojeviima, to nam daje
ukupan broj od 5093. Onih koji su se izjasnili kao Srbi bilo je 394 u Brnjici, 202 u
Dunojeviima, 63 u Djedinu, 102 u ureviku i 204 u Vrnojeviima, to nam daje
ukupan broj od 1001. Pored toga u ureviku je ivjelo 6 Albanaca, 28 Roma.
13
Broj
Jugoslovena bio je 6 u Brnjici, 1 u Dunojeviima, 11 u ureviku, odnosno ukupno
18.

Popis stanovnitva iz 1981. godine

Popis koji je mjesta u ureviku definirao kao i popisi koje je provodila Austro-
Ugarska monarhija. Broj stanovnika mjesta koja su u sklopu urevika bio je: 167 u
Dunojeviima, 716 u Djedinu, 4655 u ureviku, 323 u Vrnojeviima i 643 u
Kovaima, ako to sve sabaremo doznat emo da je urevik imao 6504 stanovnika. I
ovdje su mi bili dostupni samo rezultati o nacionalnoj strukturi, a alim za tim to
nisam mogao dobiti podatke o dobnoj strukturi stanovnitva kao i o djelatnostima
itelja urevika. Broj Hrvata 1981. godine bio je 1 u Djedinu, 121 u ureviku i 2 u
Kovaima, ukupno 124. Muslimana je bilo ukupno 5549, a od toga, 681 u Djedinu,
14

4217 u ureviku, 15 u Vrnojeviima i 636 u Kovaima. Srba je bilo 167 u
Dunojeviima, 29 u Djedinu, 74 u ureviku, 308 u Vrnojeviima i u Kovaima 1,
dakle ukupno 579. Osim toga bilo je i Roma u ureviku 53, zatim 5 Jugoslovena u
Djedinu, 189 u ureviku i 4 u Kovaima, to daje ukupan broj od 198 Jugoslovena u
ureviku.


13
Popis stanovnitva, domainstava i stanova u 1971. godini, Savremena administracija, Beograd
14
Popis stanovnitva SR Bosne i Hercegovine, 1981.
26
Popis stanovnitva iz 1991. godine

Posljednji popis stanovnitva proveden u SFR Jugoslaviji, bio je vaan samo za
nacionalni sastav stanovnitva koji je esto friziran u zavisnosti od podruja, jer se
na ovim prostorima tada spremao krvav rat, pa je nacionalni naboj bio osobito izraen.
I na ovom popisu izdvaja se Brnjica kao zasebno selo, na to e opet neko rei da se
time nastojalo postii to vei broj Srba, to nikako nije tano jer rezultati su pokazali
da je ove godine u Brnjici veinsko bilo Muslimansko stanovnitvo.No da se ostavim
polemike i politiziranja o nacionalnoj strukturi koja je ovdje uvijek bila osjetljivo
pitanje, prelazim na konkretne rezultate popisa. Godine 1991. Brnjica je imala 817
stanovnika, Dunajevii 125, Djedino 820, urevik 4477, Vrnojevii 340, to jasno
govori da je te godine urevik imao 6579 stanovnika.
Nacionalna struktura ustanovljena popisom jasno je rekla da je broj onih koji su se
izjasnili kao Hrvati 1 u Brnjici, 53 u ureviku, 3 u Vrnojeviima, a ukupno 57. Broj
Muslimana bio je 489 u Brnjici, 783 u Djedinu, 4190 u ureviku i 1 u Vrnojeviima,
to je dakle 5472 u cijelom ureviku. Broj Srba bio je 312 u Brnjici, 123 u
Dunojeviima, 36 u Djedinu, 82 u ureviku i 330 u Vrnojeviima, to daje zbir od
883. Broj pripadnika ostalih naroda je 2 u Brnjici, 32 u ureviku, ukupno 34.
15
Broj
Jugoslovena 1991. bio je 4 u Brnjici, 32 u ureviku i 6 u Vrnojeviima, ukupno 42.
U ovom popisu pominje se i zanimljiv podatak o povrini sela, tako da se za Brnjicu
navodi povrina od 1254 ha, Dunajevie 302 ha, Djedino 1258 ha, urevik 1254 ha i
Vrnojevie 227 ha, iz ovoga doznajemo i ukupnu povrinu urevika koja je 4295 ha.


STECI U UREVIKU


Steci su nadgrobni spomenici koji potjeu iz srednjeg vijeka, masivnih su dimenzija u
obliku su stupova, sarkofaga, krieva, stela, sljemenaka, ploa i slino. Podizani su na
grobovima umrlih pripadnika bosanske bogumilska crkve, najee onim imunijim, a
to je steak vie ukraen ili ako pak ima natpis tim je i pokojnik bio imuniji. Prve

15
Izvod iz popisa stanovnitva SR BIH, 1991. godine
27
pisane podatke o stecima dao je Benedikt Kupreki 1530. godine, i steci od tada
predstavljaju naunu enigmu. Za ove spomenike u
narodu se veu brojne predaje i vjerovanja. Tek e sa
Austro-Ugarskom okupacijom nae zemlje ovi
spomenici biti istraeni, a najvei opseg istraivanja ovih
spomenika e biti u vrijeme SR Jugoslavije. Narod
steke naziva maramorovi, mramorje, grko groblje,
kaursko groblje, pasiji grobovi, maarsko groblje,
svatovsko groblje i slino. Procjenjuje se da je oko 1950.
godine na podruju Opine ivinice bilo je oko 350
steaka,
16
ali se njihov broj smanjivao zbog unitavanja,
izgradnje prometnica, ubrzanom urbanizacijom,
eksploatacijom ugljena, ratnim dejstvima i slino. est sluaj bio je razbijanje steaka,
s ciljem ugradnje istih u stambene i pomone objekte, mnogi su i zatrpani rijenim
nanosima, kao i izgradnjom vjetakih nasipa i slino. Godine 1981. bilo je oko 266 na
podruju opine ivinice, a prema zadnjim podacima
iz 2007. godine utvren je broj od 305 steaka na
podruju nae opine,
17
ovdje se radi o dosta
detaljnijem istraivanju. Sudei po ranijim
nepreciznim procjenama i istraivanjima, moemo
smatrati da je broj steaka bio dosta vei od
navedenog.Na podruju urevika 1981. godine
navedene su slijedee nekropole: nekropola Veselica u
umi M. Lazia u Vrnojeviima sa 16 steaka,
nekropola Trijebnik njiva S. Dihanovia 11 steaka,
dvorite-park A. Memievia 11 steaka, nekropola
Gradina u njivi R. Goletia 7 steaka, kolsko dvorite
O urevik, Hrastik uma izmeu Djedina i Vrnojevia 5 komada, nekropola Rakue
u blizini Djedina 5 steaka, Vrpolje njiva Franje Molana 5 steaka, Brezje njiva

16
ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju,Grupa autora, ivinice, 1988.
17
Steci na podruju Opine ivinice, Seudin Muratovi, Zahudin Masli, ivinice,2008.
28
Juroevia 3 komada, Musiki steak kod Damije. Osim ovoga u istom izvoru
pomenute su i okolne gradine meu prvima Gradina u Nevreni, Grad Jasiak iznad
Baigovaca, Dbarska gradina,Djedinska gradina, Grad arija iznad Gornje Vie,
ovako velik broj gradina na ovako malom prostoru daje akcenat na znaaj podruja u
prolosti. U pogledu steka samca u Musiima koji se pominje i u jo nekim izvorima,
nisam pronaao nikave tragove o njegovom postojanju, ili je vremenom uniten ili je
krivo zabiljeeno. Detaljnija istraivanja koja su izvrili uvaeni profesori Seudin
Muratovi i Zehudin Masli dala su nove podatke o stecima na naem podruju, oni
su na podruju urevika ustanovili ove nekropole i steke : Osnovna kola urevik
14 steaka, Trijebnik 11 steaka, nekropola Stupovi 10 steaka, Gradina njiva Rame
Goletia 4 steka, Pezino brdo u Vrnojeviima 6 steaka, Veselica u Vrnojeviima 16
steaka, Jelah Vrnojevii 6 steaka, Husinovi Djedino 5 steaka, Trijebnik urevik
1 usamljeni steak , Krevina urevik 1 usamljeni steak. Na podruju urevika
nalazi se jedini steak sa epitafom na podruju opine ivinice a to je steak sa
nekadanje nekropole Vrpolje, koji je 2002. godine izmijeten pred O.. urevik.
Tekst na ovom spomeniku koji na prednjoj strani ima reljef konjanika sa dugim
kopljem prvi je oitao dr. iro Truhelka 1895. godine, kada je jaui pored jedne
vodenice na rijeci gostelji zapazio 5 steaka. (svo ovo je objavio u Glasniku
zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1895. godine).Natpis na ovome steku glasi:
Ase lei Stojan Utolovi na svojoj zemlji, na plemenitoj, se postavi Ostoja brat jegov,
tekst je naravno ispisan bosanicom. Ove steke vremenom su zatrpali i pomjerili
rijeni nanosi, pa je iste pronaao i otkopao Franjo Molan 1960. godine, a pria o
iskopanim urevikim stecima nala se i u dnevnom listu Politika. Tek je godine
2002. odlueno da se steci sa ove nekropole izmjeste zbog ugroenosti, a ovom
prilikom odnijeta su samo etiri steka dok je jedan ostao zatrpan. Od tada nekropola
Vrpolje ne postoji. Ispred osnovne kole nalaze se steci prenijeti sa drugih nekropola
sa podruja urevika. Ovdje se izdvaja i jedan prelijep steak sa motivima vinove
loze, koji se sada nalazi u holu kole. Brojnost steaka na podruju urevika jo vie
baca svjetlost na slavnu i bogatu prolost ovog mjesta.
Gospodin, doktor iro Truhelka je o urevikom steku sa natpisom napisao 1895.
godine slijedee:
29
S desne strane ceste, kojom se ide iz Tuzle u Kladanj, kod petnaestog kilometra, lei u
selu Gjurgjevik u donjo-tuzlanskom kotaru, pod jednim mlinom na rijeci Gostilji,
steak na oblik sarkofaga.Mjeri po duini 2,06 m (na osnovi), a 2.32 (na ljemenu);
visok je 84 cm, a irok 70 cm.U elu steka uklesan je stojei konj, okruen
izreskanim okruglim erdanom, na strani je poduboko i razgovijetno uklesan ovaj
natpis: Ase lei Stojan
Utolovi na svojoj zemlji, na
plemenitoj, se postavi Ostoja
brat jegov.
18

Ovdje neu ulaziti i detaljnije
opise steaka, a ni nekropola,
jer ih nisam nisam ni istraivao
s ciljem da se nau u ovoj
knjizi, prvenstveno to je o
njima toliko toga do sada
reeno. Meni su poznati svi
steci na ovome podruju, a
rei u da brojni steci postoje
od Podgajdeva do Debara i da
svi oni koje zanimaju obavezno
posjete lokalitete na tom
podruju, a steci postoje i u
Baikovcima kao i u Lukavici. Za sve one koje zanima neto vie o stecima u
ureviku, predlaem da proitaju knjigu Steci na podruju opine ivinice, iji su
autori cijenjene kolege Masli i Muratovi.





18
Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Natpisi iz Sjeverne i Istone Bosne, dr. iro Truhelka,
Knjiga 3, Sarajevo, 1895. godina.
30
KOLSTVO U UREVIKU

Uvijek s ponosom istiem injenicu da je u ureviku otvorena prva kola na
podruju nae opine. Na zahtjev naprednih seljaka i trgovaca iz ovog kraja, Austro-
Ugarska je izgradila kolu 1910. godine, a otvaranje kole dobro e doi i umskim
radilitima na Makovcu,Miljkovcu, Stuparima i Biini gdje se ve ukazala potreba za
radnicima koji znaju itati i pisati. U ovu kolu uspisali su se pored uenika iz
urevika,uenici sa ireg podruja, uglavnom iz ovih mjesta: Lupoglava, Vrnojevia,
Brnjice, Podgajeva, Djedina, Vie, Baigovaca, Kovaa, Lukavice i ivinica. Tek u
treoj generaciji upisuju se i prve uenice, meu kojima: Rasema Rami,Razija
Haimbegovi,Razija oki, Ferida Nii...
19

Ve je mnogima
poznato ime prvog
uitelja nae kole, a
to je bio Smail
Divanefendi iz
Tuzle, a osim njega u
ovoj koli su
islamski vjeronauk
predavali hafizi
Mustafa Butkovi i
Muhamed abi, dok
je pravoslavni
vjeronauk predavao pop Jovo Kaljevi.
Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, nije se puno izmijenio kolski susatav, osim to je
vjeronauka postala zastupljenija u odnosu na ostale predmete. U ovom periodu
otvorena je i etverorazredna kola u Podgajevima 1938. godine.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, kolska zgrada u ureviku bila je smjetaj za
nacistiku vojsku, pored koje su imali visoku osmatranicu.Poslije osloboenja nae
zemlje, tj. poslije Drugog svjetkog rata, i ovdje zapoinju analfabetski teajevi sa

19
ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice, 1988.
31
proirivanjem osnovnog znanja, u cilju poveavanja razine pismenosti kod
stanovnitva. Osim toga ova kola dobiva ime po narodnom heroju, pa e se sve do
poetka rata na podruju Jugoslavije ova kola zvati O.. Rade Marjanac urevik.
Zbog politike opismenjavanja stanovnitva otvara se i radnika kola u iviima, u
kojoj su radili Sjepan Varga i Miladin Pelemi. U periodu poslije drugog svjetskog rata
kole u Podgajevima i ureviku nisu imale kapaciteta da prime sve uenike, pa se
otvara kola u Nevreni, u koju se upisuje oko 200 uenika, dok je u to vrijeme kola u
ureviku brojala oko 350 uenika, a kola u Podgajevima 150. Za to vrijeme u koli
u ureviku su radili: Smail Divanefendi(mlai), Brano Dmitruk, Jovo Markovi i
Miladin Pelemi. U novoj koli u Nevreni radile su samo uiteljice i to: Stana
Markovi, Stojanka Krian,Ruica Mijatovi. Uitelj u Podgajevima bio je Selimir
Goruanin. kola u
Kuljanu se otvara
kolske godine
1950/51. , i to u
prostorijama
mekteba, prvi
uitelj ove kole bio
je Enes Aganovi iz
Graanice. kolu u
Kuljanu pohaala su
djeca iz mjesta:
32
Debari, Gladojevii,Naseoci, Krii i Brgule. Osim toga pomenut u da je 1953.
godine otvorena i etverorazredna kola u Baigovcima, isto u prostorijama mekteba, u
koju je ilo oko 150 uenika, prva uiteljica ove kole bila je: Jovanka Radojevi,
poslije stiu
Milena i
Dragoslav
Petrovi.
Osmogodinja
kola u
Baigovcima
otvorena je
1980. godine.
estorazredna
kola poinje
sa radom u ureviku 1953. godine, a 1964. otvorena je osmogodinja kola. Godine
1985. otovorena je nova kolska zgrada u Starom ureviku i to pored stare kole,
mada je po projektu bilo planirano da se nova kolska zgrada gradi na jednoj poljani
na Staroj Pruzi, ali se od toga odustalo, jer se nastojala zatititi poljoprivredna
proizvodnja. Pored ove kolske zgrade u periodu od 1982-1986. izgraene su i kole u
Podgajevima, Svojatu i Donjim Dubravama. Osmogodinja kola u ureviku dobija
fiskulturnu dvoranu, a prikljuena je i na sustav grijanja RMU urevik. Prema popisu
iz 1971. godine na podruju opine ivinice bilo je 7.059 nepismenih, ili 24% od
ukupnog broja stanovnitva, a 1.917 u dobi od 18-35 godina, prilikom ega je donesen
Akcioni plan za opismenjanavnje radno-aktivnog stanovnitva, a svoj doprinos u
ostvarivanju ovog plana uzele su kole, kao i kola u ureviku. Broj nepismenih po
naseljima 1971. godine ukazao je na to da je broj nepismenih u ureviku 207,
Podgajevima 129, Baigovcima 120,Kuljan 27 i Stari urevik 21. Broj nepismenih u
ostalim naseljima bio je : ivinice selo 245, Graanica selo 186, Tupkovii 172, G.
Dubrave 137, ivinice mjesto 132, Svojat 96, D. Dubrave 94, erii 93,Suha 66,
Priluk 62, D. Via 43.
33
U periodu od 1971-1981. godine provedbom Akcionog plana osnovnu kolu je
zavrilo vie od 2500 radno-aktivnog stanovnitva,a najvee rezultete u tome je
postigla O.. Rade Marjanac urevik.
Ova kola oduvijek je
nizala uspijehe, a
privremeno je
obustavila svoj rad
tokom posljednjeg
rata, a u prostorijama
kole bile su smetene
i izbjeglice. kola je
izdavala i svoj list
urevak, ovdje je
osnovana i zaviajna
zbirka, njegovanje kluturnih spomenika uvijek je bila prioritet. to se tie nastavnog
kadra, u ovoj koli uvijek su radili kvalitetni nastavnici, a kolom su rukovodili
sposobni direktori. Doao sam do nekih podataka iz 2003. godine iz kojih doznajemo
da je ova kola imala ukupno 780 uenika, rasporeenih u 32 odjeljenja, prosjean broj
uenika po odjeljenju je 24,38. Povrina kole u ureviku je 2696,5m
2
, napominjem
da postoje dvije kolske zgrade sa velikim dvoritem, zatim tu je velika fiskulturna
sala (420m
2
), velik sportski poligon sa tribinama (1200m
2
), zatim prelijep park sa
stecima, fontanom, dosta cvijea, voa, kao i crnogorinog drvea, povrina dvorita
je 13.200m
2
. kola u Starom ureviku ima povrinu od 442,6 metara kvadratnih, a tu
je takoer lijepo kolsko dvorte sa poligonom (povrina poligona 2706m
2
), ovdje nije
uraunata povrina stare kole u kojoj je sad ambulanta, povrina kolskog dvorita je
1854m
2
. Povrina kole u Podgajevima je 442 metra,a povrina kolskog dvorita
(poligona) je 2270m
2
. Prosjena kvadratura uionica O.. urevik je 56m
2
,a povrina
biblioteke je 56m
2
. U ovoj koli danas je zaposleno 70 ljudi, od ega 51 nastavnik.
Podaci iz 2007. govore da kolu pohaa 1086 uenika u 45 odjeljenja, u koli je
zaposleno 80 ljudi, od ega 61 nastavnik.

34
Poto sam ponosni uenik ove kole za ovu priliku pomenut u imena svojih
nastavnika kojih se sjeam u prvom redu moga dobrog uitelja koji evo ve dugo nije
iv, a koji bi bio naroito ponosan na sva moja djela, a to je ahbaz Halilovi, moji
ostali nastavnici bili su:
Jagodi Naija, Goleti
Maida, Avdi Nezir, Maksida
Alibai, Abdurahman
abanovi, Dino Muminovi,
Sabit Sejfi, Ali Halida,
Cvija Barii, Mirzeta
Butkovi, Sabiha ii,
Halida Haimbegovi, Hazim
Fehri, Besima Jagodi,
Amira Haimbegovi, Huesin Redi, Rasim Softi, Trumi Hanifa, Safeta Deli,
Dafer Hodi, Hamzagi Abdel, Nermina Muji, Sanela Krajinik, Mujagi Ismet,
Demo Braninovi, Ibrahim Kalajdi, Ibrahim Dihanovi, Lejla Jusufovi, Azim
Huri i jo nekoliko njih kojima ne pamtim prezimena: Mirsada, Derva, Edina,
Damir... Ovim putem im hvala na svemu to su me nauili.


Poljoprivreda,trgovina, ugostiteljstvo

Sasvim je sigurno da je i u rimskom dobu u ureviku najzastupljenija bila
poljoprivredna djelatnost, uzoj itarica, vinove loze, stoarstvo i slino. Rijeka
Gostelja ma kako se zvala u prolosti bila je dobrim dijelom izvor hrane za ovdanje
stanovnitvo, jer je vjerovatno obilovala ribom. Kako je vrijeme odmicalo, zbog raznih
utjecaja broj ribljih vrsta a samim tim i cio riblji fond u ovoj rijeci je spao na jako
nisku razinu. to se tie vinogradarstva ono je izgubilo svoj znaaj u vrijeme
osmanske okupacije. U toku ovog doba ovdje je bio i uveni kamenolom od ijeg je
kamena graena i tuzlanska tvrava.Nekadanji kamenolom u ureviku bio je na
mjestu gdje se sada nalazi nova damija. Ne postoje tani podaci o nekadanjim
35
zanatlijama na ovom prostoru, o prvim trgovinama, ali se zna da je u srednjem vijeku
postojao Nevrena-han sa duanom koji se nalazio ispod puta nie sela ivii i iao u
pravcu starog rudnika.Njega su drali vlasnici iz Nevrene, domai Muslimani, a
kasnije taj han-duan prerasta u Kafu tj. kafanu koju je drao Avdo Medovi, po
kome se i dio Nevrene naziva Medovii.Duan je bio snadbjeven domaim
proizvodima. U periodu izmeu dva svjetska rata u ureviku je bilo sedam duana,
ali i po jedan u Baigovcima i Podgajevima. Godine 1945. formira se Seljaka
radnika zadruga urevik, s ciljem socijalistikog preobraaja sela i uspostavljanja
socijalistikih drutvenih odnosa. Naravno SRZ je vrila otkup poljoprivrednih
proizvoda : sijena, umskih plodova, ljekovitog bilja, voa i slino. Ono po emu je
SRZ urevik bila poznata je uzgoj ljive poegae, prerada iste u suionama, te
proizvodnja nekad poznate urevike ljivovice. Osim toga, SRZ urevik
snadbijevala je stanovnitvo: alatima, poljoprivrednim mainama, priborom,
sjemenima, ubrivom. Poslje raspada SRZ koje su bile kopija sovjetskih kolhoza,
formira se Zemljoradnika zadruga urevik, 1952. godine, sa novim smjernicama i
suvremenijim pristupom poljopriovredi primjerenijem za nae krajeve i prilike.
Zemljoradnika zadruga urevik imala je i svoje zemljite koje je 1962. godine
pripalo PD Sprea. Godine 1963. Zadruge urevik i Dubrave se spajaju i jednu
zadrugu koja se zvala Poljoprivredna zadruga Jedinstvo-ivinice.
20
Naa ZZ urevik
imala je i svoje prodavnice u zadrunom domu u ureviku i Svojatu, zatim je
izgradila prodavnicu u Baigovcima, i kupila poslovni prostor u ivinicama. Suiona
za suenje ljiva koju je izgradila ZZ urevik bila je za ono vrijeme velikog
kapaciteta sa tri kanala, raspolagala je sa velikim magacinskim prostorom, kupila
nekoliko traktora, jedan kamion i izgradila mehaniku radionicu.Poslije otvara svoje
prodavnice u Vii, Podgajevima i ureviku u privatnim kuama koje su pored
stambenog imale i poslovni prostor. Velik ekonomski uspijeh obiljeio je poslovanje
ove zadruge, koja je vrila otkup velikih koliina ljive za izvoz.Osim toga, bavila se
otkupom drveta,drvne grae,umskih plodova i ljekovitog bilja, zatim je organizovala
struna predavanja o primjeni suvremenih agrotehnikih mjera i slino.Tokom 1950-
tih godina postojalo je nekoliko privatnih ugostiteljskih objekata koji su radili u

20
ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice, 1988.
36
ureviku, a jedan od poznatijih bio je i u kui Zarije Juroevia. Neto kasnije po
skoro svim mjestima koja su pripadala ureviku, svoje trgovine imalo je preduzee
Trgozad, odnosno kasnije ivinicepromet.I danas se velik broj stanovnitva bavi
poljoprivredom, najee za sopstvene potrebe,a nije bilo pokuaja udruivanja u
zadruge ili slino. Razlog tome lei u injenici da su ljudi jako dobro ivjeli od
rudnika, kao i od drvne industrije, tako da su njihove nekad visoke plate potisnule
poljoprivredne djelatnosti a zemlja im je ostajala neobraena.Broj trgovina,
ugostiteljskih objekata, zanatskih radnji veoma je velik, a trenutno na podruju
urevika rade i dvije apoteke. Postoji i odreen broj privatnih preduzea koje posluju
u obliku drutava sa ogranienom odgovornou, a koje se bave raznim djelatnostima.

Rudnik mrkog uglja urevik

Neki imaju nepregleda itna polja da ih hrane, neki more bogato ribom, a nas ve
decenijama hrani na rudnik. Godine, 1933. na podruju urevika zapoinje
istraivanje naslaga ugljena, od strane Akcionarskog drutva Kroacija iz Zagreba.
Istraivanja su dala dobre rezultate pa se pristupilo otvaranju rudnika 1936. godine.
Otvaranju rudnika pogodovalo je postojanje prunih i putnih komunikacija, a firma
Kroacija otvorila je seperaciju ugljena u ivinicama, gdje je imala svoju elektrinu
centralu. Transport uglja vren je specijalnim vagonima tzv. kitrama koji su
izraivani u radionicama koje je posjedovala A.D. Kroacija. Rudnik urevik
obuhvata istoni dio banovikog ugljenog basena, od ivinica je udaljen 5km, a nalazi
se u slivu rijeke Spree, odnosno njenih pritoka Oskove i Gostelje.Prostor rudnika
obuhvata povrinu od oko 10km
2
, prostor je trouglastog oblika. Ugljeni basen
urevik nastao je taloenjem sedimenata mlae serije, koja predstavlja podinu
ugljenog sloja. Direktna podina ugljenog sloja izgraena je od pjeskovitih i
serpentisanih glina. Maksimalna debljina krovnih naslaga je 400-500 metara, dok je
debljina ugljenog sloja od 14 do 19 metara iste ugljene supstance. Prema dostupnim
podacima ukupne rezerve ugljena 1985. godine iznosile su 68.022.000 tone ugljena.
Kontinuirana istraivanja u ovom rudniku vre se od 1948. godine,na emu su bila
angairana mnogobrojna preduzea a od 1979. godine istraivanja samostalno vri
37
Rudnik urevik. Prvi jamski kop koji je otvoren bio je Suhodanja 1936. godine , a
neto kasnije Frelih 1938. godine, i to na podruju koje se danas naziva Stari rudnik.
Prvobitna eksploatacija ugljena vrena je primitivnim alatima, a transport runo ili
zapregom, dok je sve vreno putem prenih metoda, prilikom ega je iz zemlje vaeno
oko 40% ugljene supstance. Godine 1939. u ovom rudniku proizvedeno je 145.973
tone ugljena, a 1940. ta brojka je bila 150.667 tona. Recimo da je 1968. godine
proizvedeno 453.651 tona ugljena, poto nemam preciznijih podataka rei u da je
rudnik radio u odreenim kapacitetima i tokom rata tako da je 1994. godine ostvario
proizvodnju od 10.523 tone. Proizvodnja mrkog uglja u RMU urevik, godine 2010.
iznosila je 523.004 tone. Vremenom su otvarani novi kopovi, kao to je Kaalj-potok,
ivii, Potoari, Via-I, Brezje, Baigovci,Via-II.
Rudnik je vrio
konstantno usavravanje
svojih radnika, zatim se
ulagalo u
osavremenjavanje
proizvodnje i nabavku
mehanizacije. Godine
1951. kupljena su tri nova
bagera tipa PH zapremine
kaike od 1 do 1,7 m
3
, te
bager Damag sa
zapreminom kaike do 2m
3
, dok je 1952. godine kupljen i prvi bager na elektrini
pogon, dreglajn, tipa Marion M-7200, zapremine kaike 2,7m
3
. Od godine 1970.
Rudnik urevik poinje sa nabavnkom najsuvremenije opreme. Na povrinskom
kopovima od 1946. do 1963. godine vren je transport prugama uskog kolosijeka u
drvenim vagonima zapremine od 1 do 12m
3
, koje su vukle male parne maine. Od
1963. godine poinje se vriti transport kamionima tipa Krupp i Maz, nosivosti od 25
do 59 tona, a od 1975. godine prelazi se na damper kamione raznih tipova nosivosti od
110 do 155 tona. Godine 1967. Rudnik urevik izgradio je modernu teko-
tekuinsku separaciju U periodu socijalizma ovaj rudnik zapoljavao je oko 2300
38
radnika, tokom tog perioda izgraen je moderan objekat drutvene ishrane, formirani
su vonjaci i farme za tov pilia, junadi i svinja na rekultivisanom tlu, sve za potrebe
rudnika. Poelo se sa organizovanim prijevozom rudara, otvorena je i ambulanta
unutar preduzea u kojoj su radili jedan ljekar ope prakse, specijalista medicine rada
te stomatolog.Rudnik se pobrinuo i za stambeno zbrinjavanje radnika tako da je 1985.
godine Rudnik raspolagao sa 280 stanova, i imao stalnu dinamiku izgradnje od 20
stanova godinje, ali su dodjeljivani i krediti za individualnu izgradnju stambenih
objekata. Ovo preduzee imalo je i svoje odmaralita na moru u Podgori i Gradcu, koja
su nekada nosila naziv RZ uro Salaj. Naravno, zbog svojih potreba rudnik je
sagradio velike savremene tehnike radionice za odravanje i popravku maina.Rudnik
je uvijek pomagao
kulturne i sportske
manifestacije, kole,
klubove, institucije i
mnoge projekte od
drutvenog interesa.
Ovdje su
organizirane i
radnike sportske
igre, u urevikom
rudniku bilo je
naravno i trajkova, ali iznad svega uvijek je bilo puno radnih uspijeha. Danas je ovaj
rudnik u sastavu J.P. Elektroprivreda BIH d.d. Sarajevo.








39
Elektrifikacija na podruju urevika

Elektrifikacija sela bila je ambiciozan i pohvalan projekat u socijalizmu. Godine 1938.
poelo se sa izgradnjom dalekovoda od Malina prema ivinicama i prema Rudniku
urevik, ime su se zadovoljili apetiti tadanje industrije, ali domainstva dugo
poslije toga nisu imala elektrinu energiju.Od svih mjesta na podruju nae opine
najprije je elektrinom energijom osvijetljen urevik, preciznije sadanji Stari
urevik, gdje je Rudnik urevik u blizini Stare kole izgradio trafo-stanicu,
prilikom ega se stvorila mogunost da se osvijetli i jedan dio Kovaa. Bilo je to 1946.
godine, a neto kasnije zapoet e se sa mnogobrojnim akcijama dovoenja elektrine
energije u ostala mjesta nae opine, jer je godine 1955. u ivinicama izgraena velika
trafo-stanica koja je omoguila sprovoenje ovih akcija. Danas je naravno nezamislivo
ivjeti bez elektrine energije,a zbog svega toga elio sam ovdje istai injenicu da je
urevik prvo mjesto na podruju ivinike opine dobilo elektrinu energiju u
domainstvima, odmah nakon Drugog svjetskog rata.

Zdravstvo u ureviku

Svima je poznato da na podruju urevika danas postoje tri ambulante, dvije su u
sklopu porodine medicine koju implementira Dom zdravlja ivinice, a jedna je u
sklopu RMU urevik, gdje ordiniraju ljekari za potrebe uposlenika ovog kolektiva.
Prve sektorske ambulante na podruju nae opine otvaraju se 1956. godine, i to u
ureviku i Dubravama. Rudnik urevik je jo ranije imao svog ljekara tj.
ambulantu i apoteku, koja se 1966. godine integrira sa Zdravstvenom stanicom
ivinice. U prostorijama Stare kole u Starom ureviku otvara se 2009. godine
ambulanta porodine medicine za mjesta Stari urevik i Kovai. Danas ambulanta u
mjestu urevik Dom raspolae sa 70m
2
prostora i svojim radom obuhvata 1551
zdravstvenog osiguranika,dok ambulanta u Starom ureviku raspolae sa 85m
2

prostora i obuhvata oko 1554 zdravstvenih osiguranika.


40
Sport

O sportskim aktivnostima na naem podruju nabolje mogu ispriati trofeji N.K.
Omladinac RMU urevik.Slavna je tradicija igranja nogometa na ovom podruju
koje je dalo dosta dobrih nogometaa u brojnim ligama,a neki su karijeru nastavljali i u
europskim klubovima. Godine 1936. osnovano je RSD Kroacija ivinice, a meu
prvim fudbalerima bio je Franjo Molan iz urevika. Osim nogometa nije bilo
oraniziranog igranja nekog od sportova. Poznat je i ljetni malonogometni turnir koji se
svake godine tradicionalno odrava u ureviku. O.. urevik organizirala je u
okviru svojih mogunosti kolu karatea, zatim kolu odbojke i koarke. Svi oni koji su
se eljeli baviti nekim sportom morali su svoje profesionalne elje zadovoljiti
posredstvom klubova u ivinicama i Tuzli.

trajkovi u Rudniku urevik

Teka socijalna situacija esto je rudare primoravala da se svojim legitimnim
radnikim pravom,trajkom, bore za bolje uvjete rada i ivljenja. Sindikalno
udruivanje rudari u ureviku ostvarili su 1937. godine kada su se prikljuili
umsko-pilanskim radnicima, a ve 30.07.1938. odravaju svoj sindikalni sastanak na
kojem osnivaju Podrunicu jugoslovenskog radnikog raveza koji je bio poznat pod
skraenicom JUGORAS.Na prvom stastanku raspravljalo se o ekonomskom poloaju
rudara u ureviku, te je donijeta odluka o organiziranju trajka zbog tekih ivotnih i
radnih uvjeta.Prvi trajk u ovom rudniku organiziran je 02.08.1938. godine u 15 sati,
prilikom promjene smjene, u obustavi rada sudjelovale su obadvije smjene. Izvjetaj
sreskog naelnika Tuzle upuen Kraljevskoj banksoj upravi u Sarajevu glasi: U
rudniku urevik, 2. avgusta 1938. godine neoekivano je izbio trajk.lanovi Odbora
podrunice JUGORAS su zaposjeli jame rudnika i rudarima druge smjene onemoguili
da pristupe na posao.im se doznalo za trajk iz ivinica u rudnik urevik stigle su
dvije jake andarmerijske patrole i sreski naelnik koji se slubeno zatekao u optini
ivinice, ispitujui uzroke koji su rudare natjerali na trajk organizovan po nareenju
Podrunice JUGORAS iz Tuzle.
41
Kao glavni razlog trajka rudari navode otputanje njihovih drugova.Rudari
zahtijevaju da se otputeni komorati odmah vrate na posao.Na ponovno upozorenje
sreskog inovnika, da rudari prema vaeim propisima treba da nastave posao,
predsjednik Podrunice JUGORAS,pilanski radnik Demail Goleti je odluno odbio
uz obrazloenje, da ni po cijenu ivota nee dozvoliti rad u jami, dok se njihovim
zahtjevima ne udovolji.Rudari su poziv za obustavu rada jednoglasno prihvatili i mirno
se razili po kuama.
im je obavijeten o trajku u urevik je stigao i sreski naelnik,gdje je doznao da je
razlog trajka otputanje 15 rudara.U daljnjem razgovoru naelnik je rekao da oni
rudari koji ele nastaviti rad to mogu uiniti i da ih niko u tome ne smije sprijeiti, a
oni koji ne ele raditi da se odmah udalje iz Rudnika. Dana 03.08.1938. naelnik je
telefonom obavijeten da je u urevik u treu smjenu stiglo samo 7 radnika,a drugog
dana se u prvu smjenu prijavilo 35 rudara. Tri dana nakon trajka naelnik alje
izvjetaj u Sarajevo u kome navodi da se 08.08. na posao javilo dvije treine
radnika.Od 70 rudara sa stanom izvan tuzlanskog regiona se javilo 15,a ostali su
zatraili obraun i isplatu zaraenih nadnica.Izmeu trajkaa i uprave Rudnika
urevik za vrijeme trajka nisu voeni nikakvi pregovori, niti su rudari isticali neke
zahtjeve, pa se dolo do zakljuka da je razlog bio otputanje 15 rudara. Stvarni razlozi
su bili: niske nadnice,teak rad i nehuman odnos prema rudarima. Ovaj trajk trajao je
5 dana nakon ega su rudari nastavili svoj rad.
Poetkom februara mjeseca 1939. godine dolazi do masovnog otputanja rudara iz
ovog rudnika, kada je na izvijesno vrijeme dolo do prekida rada.Dana 13.02.1939.
godine, stigao je u urevik vei broj andarma spremnih na svaki oruani obraun sa
rudarima koji bi se pobunili.Ali prekid rada trajao je kratko i rad u rudniku je
nastavljen. Dana 04.02.1941. godine u Rudniku urevik izbija novi trajk. Tog dana
u trajk je stupilo 800 radnika ovog rudnika, sve zbog toga to je u konzumu brae
Markovi iz kojeg su se rudari snadbijevali osnovnim artiklima nestalo narodnog
brana, a kojeg je po ugovoru trebalo biti dovoljno.Istog dana je urgencijom sreskog
naelnika iz Tuzle u konzum dovezeno 2500kg narodnog brana. Ovim je trajk
okonan 05.02.1941. godine. Koban je bio trei trajk urevikih rudara, kojeg su
zapoeli 29.08.1942. godine, a uzrokovan je obustavom deputata uglja.Ovaj trajk
42
trajao je dva dana ali bez ispunjenja zahtjeva. Istie se da je povod bio ukidanje
deputata uglja , ali je to bio trajk zbog niskih nadnica,zbog loeg snadbijevanja rudara
potrebnim namirnicama i slino. Dok su trajali pregovori predstavnika trajkaa i
uprave u Rudnik urevik su dole vee grupe andarma,ustaa i nacistike vojske.
Oko 500 rudara su priveli u naputene barake gdje su ih pod jako straom drali cijele
noi,a njih 19, odveli prvo u tuzlanski zatvor, a odatle ih deportovali u logor Jasenovac
odakle se vie nikada nisu vratili, to su bili: oro Mijatovi (Vrnojevii), Danilo
Dragievi (Vrnojevii), Spasoje Zelenovi (Dunojevi), Dimo Tri (Dunojevi),
Alija Jaarevi (Kovai), Ahmet Smaji (Baigovci), Muharem Smaji (Baigovci),
Mumin Habibovi (ahii), Osmo uloi Topo (Pasci), Marko Juri (Poar), Niko
Pavi (Poar), Boko Pavi (Poar), Blako Grgi (Poar), Pero Lugonji (Poar),
Krsto Miloevi (Gornja Via), Branko Ili (ivinice), Kasim Tabakovi (Kotor
Varo), Marko Kraljevi (Dubrave) i Meho Goleti (urevik). U ljeto 1943. godine,
tanije 02.07., borci VII krajike udarne brigade unitavaju sve instalacije, miniraju
ulaz u jamu, a jamu su napunili vodom, tako da su sprijeili okupatorsku valst da
eksploatie nau rudu za svoje potrebe. Ovom prilikom odreen broj rudara stupa u
Narodno oslobodilaku vojsku.
21

trajkovi rudara manjeg intenziteta bit e organizirani i u socijalizmu, ali i ovom
novom poslije ratnom periodu, gdje je trajk naveeg intenziteta bio onaj u septembru
2013. godine.

Drugi Svjetski rat

Rat koji je znaio revoluciju, svoje tragove ostavio je i u ureviku. Odreen broj
stanovnika pristupio je NOV, a naravno prilike u htjele da su se pojedini nali u nekim
drugim vojnim i paravojnim formacijama. I ovdje su voenje odreene borbe
sukobljenih strana.Godine 1943. osnovana je paravojna formacija tzv. Zeleni kadar, u
naselju ivii, jo u tijeku ofanzive partizanskih snaga na Rudnik urevik.
Poetkom neprijateljske IV ofanzive, ureviki zeleni kadar je doao do odreenog
izraaja.Jedne prilike su napalii 18. hrvatsku brigadu iz sastava NOV, koja se iz

21
ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice, 1988.
43
Gornjih ivinica, preko Donje Vie i urevika uputila u Baigovce. Zeleni kadar je
formirao zasjedu kod mosta ispod zaseoka ivii,prilikom ega je poginuo intendant
18. hrvatske brigade, a zeleni kadar je u ovom napadu zaplijenio i jednog konja koga
su poklonili Avdanu Hasiu komandantu kladanjskih ustaa. Zelenim kadrom
rukovodio je Omer Jagodi koji je preminuo 1944. godine, a na mjesto komandanta
ove skupine naoruanih ljudi dolazi Hasan Mujagi iz Kovaa.Formiranje ove
formacije pomagale su ustake snage, u ovu formaciju su prisilno dovodili sve one koji
su bili sposobni za borbu a koje su zatekli kod kue u selima u kojima su imali vlast.
22

Poto domicijelno stanovnitvo nije htjelo ii u ustae, radije bi se upisivali u zeleni
kadar i ostajali kod svojih kua.Dobar dio pripadnika zelenog kadra pristupio je NOV,
naroito poslije raspada zelenog kadra u septembru 1944.godine.Iste godine u oktobru
mjesecu komandant Mijo Keroevi Guja obavijeten je o bazi u kojoj se skriva Hasan
Mujagi. Kada je sa dvije ete opkolio njegovu bazu, pozvao ga je na predaju, i
hapenje se odigralo bez ispaljenog metka, uz Hasana je bio i njegov brat koji je
dezertirao iz SS divizije, te jedan domobranski oficir.Vraajui se prema ivinicama
desio se jedan incident, sa zaelja kolone se uo pucanj, i tom prilikom pogoen je
borac Milivoje Kujundi sa Ozrena, metak je bio namijenjen komadantu Keroeviu,
a ispalio ga je borac Ramo Braninovi koji se iz SS divizije prikljuio Partizanima,
odmah je razoruan,a poslije suenja je osuen na smrt, koja je izvrena strijeljanjem.
Zarobljeni voa zelenog kadra je nekoliko dana proveo u ivinikom zatvoru,a onda je
sa svoja dva saborca prebaen u Tuzlu, gdje je nakon ispitivanja utvreno da ni on, niti
jedinica kojom je komandovao nije inila zloine, prilikom ega su ova tri
zarobljenika putena svojim kuama. Osim ovoga bilo je sukoba i sa etnicima, kao
26. decembra 1944. godine, kada je u ureviku razbijena jedna manja etnika
jedinica. Tuzlanski odred je dobio zadatak da akcije u potpunosti usmjeri prema rijeci
Sprei, Meau,ivinicama,ureviku, Banoviima,Kladnju i Ozrenu.
Drugi bataljon dobija zadatak da zauzme poloaje u ureviku s ciljem
onemoguavanja prodora etnika u pravcu ivinica.Drugi bataljon je inilo oko 190
boraca. Prema dobijenim zadacima 1. eta ovog bataljona locirala se iznad rijeke
Gostelje, iznad urevika (komandir ete Ahmet Bei,pol. komesar Sejfulah

22
ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgrandju,grupa autora, ivinice, 1988.
44
Ibriimovi), 2. (komandant Nuraga Hodi,pol. komesar Omer Isovi) i 3. eta
(komandant Memi Dani, pol. komesar Salih Suljetovi) locirale su se s desne strane
rijeke Gostelje.Dok se minobacaki vod smjestio izmeu ove tri ete.
23
Dan kasnije u
popodnevnim satima primijeeno je kretanje etnike kolone iz pravca Stupara, dok je
druga kolona dolazila iz pravca Svojata i Graanice. etnike kolone ovdje su
doekane jakom vatrom, i pretprpjeli su ogromne gubitke, a od zarobljenih boraca
dobijena je informacija o tome da imaju oko 1000 ljudi kojim komanduje general
Trifunovi,i da im narednog dana u pomo pristiu etnici sa Ozrena.Zbog ovoga su
ete zauzele drugaiji raspored, 27. decembra. Bile su ovo estoke borbe u kojima su
snage NOV imale 4 poginula borca i 20 ranjenih, dok su etnici imali oko 100
poginulih.
Spisak boraca NOV sa podruja urevika koji
su svoje ivote dali za slobodu i revoluciju
ispisana su na spomeniku koji je podignut
04.07.1991. godine.
Ahmetovi M. Mujo 1926-1944
Deli N. Avdija 1922-1944
Goleti I. Ahmo 1913-1944
Goleti R. Juso 1921-1944
Goleti O. Abdulah 1911-1945
Jovanovi S. Srpko 1923-1943
Juri B. Mato 1927-1943
Muminovi H. Suljo 1928-1944
Mijatovi . Sretko 1923-1944
Simi L. Boko 1924-1944
Simi M. Krsman 1914-1942
Trumi . Hasan 1926-1944
Trumi M. Hamzalija 1926-1945
Trii . Drago 1924-1943
ahinpai R. Mujica sar. NOP-a 1943.

23
Tuzlanski partizanski odred,Borbe 2. bataljona na ureviku,Sejfulah Ibriimovi,Tuzla, 1988.
45

Oslobodilki rat 1992-1995

Ratovi su nam nekako vrsto utkani u sudbine, to gorko prokletstvo nas vijekovima
prati, i uvijek nae komije ginu neijom voljom. Tako je bilo i poetkom agresije na
Republiku Bosnu i Hercegovinu, ili tokom graanskog rata to je mnogima ne
prihvatljiva injenica, a zapravo je zadnji rat bio to oboje. Tokom zadnjeg rata,
urevik i ureviani dali su svoj velik doprinos. Na podruju urevika nije bilo
naroitih borbi, ali je bilo neprijateljskih granatiranja civilnih i privrednih objekata.
Poginuli borci sa podruja MZ urevik Dom su :
Begi (Muhameda) Nusret 1967-1994 , poginuo 08.06.1994 godine na Vozui, ukopan
na mezarju u iviima.Bio je pripadnik Armije R BIH od 07.11.1992. godine
erkezovi (Hasana) Bajro 1966-1993, pogiunuo 30.07.1993. u mjestu Ulice kod
Brkog, ukopan je na mezarju u Djedinu.Bio je pripadnik Armije R BIH od
15.05.1992. godine.
Goleti (Alije) Adil 1967-1993, ukopan je na mezarju u Nevreni.Bio je pripadnik
Spreanskog bataljona, ranjen je 04.02.1993 u Brkom, a od posljedica ranjavanja je
podlegao 19.02. iste godine.
Goleti (Envera) Halil 1972-1993,poginuo na Gradini 03.03.1993. godine, ukopan na
mezarju u Nevreni.
Goleti (Ahmeta) ahim 1966-1993, poginuo na Vozuoj dana 11.06.1993. godine,
ukopan na mezarju u Nevreni.
Husejnovi (Avde) Esad 1971-1993,poginuo 30.01.1993. u mjestu Ulice kod Brkog,
tijelo mu nije pronaeno.Pripadnik je Armije R BIH od 15.05.1992. godine.
Jagodi (Rasima) Esad 1961-1994,poginuo na ratitu Kruevo kod Olova dana
16.01.1994. godine,ukopan na mezarju u iviima.
Jagodi (Huse) ahim 1953-1992,poginuo na ratitu Gorice kod Brkog 15.11.1992.
godine, ukopan je na mezarju ivii.
Jagodi (Ahmeta) Vahid 1966-1995,poginuo 12.05.1995. godine na Gradini,ukopan je
na mezarju u iviima.
46
Jahi (Alije) Izet 1968-1993,poginuo dana 30.01.1993. godine na ratitu Ulice kod
Brkog, pokopan je na mezarju u Djedinu.
Medi (Mehmdeda) Dervi 1961-1994,poginio 17.01.1994. godine na gradini,
pokopan na mezarju u Djedinu.
Musi (Demala) Nermin 1975-1995,poginuo 13.10.1995. godine, u mjestu
Vasiljevii,lokalitet Vikii kod Sanskog Mosta, poto mu je tijelo ostalo na strani koju
su zauzele neprijateljske snage, pokopan je 25.03.1996. na mezarju urevik.
ehi (Muje) Halid 1976-1994,ranjen je gelerom na ratitu Kruevo kod Olova,
16.01.1994. godine,a ranama je podlegao u tuzlanskoj bolnici 19.01.1994.
godine,ukopan je na mezarju u Djedinu.
igi (Hamdije) Habib 1969-1993,poznat pod nadimkom Vaha, poginuo na ratitu
Ulice kod Brkog dana 30.01.1993. godine, ukopan je na mezarju u Djedinu.
igi (Mehe) Miralem 1975-1992,poginuo 04.11.1992. godine u Dubnici, pokopan na
mezarju u Djedinu, pripadnik Armije R BIH bio je od 05.10.1992. godine.
24



Poginuli borci iz MZ Stari urevik:


24
Nekrologij ehida i poginulih boraca Opine ivinice,Alija Arif Deli,ivinice,2011.
47
Abdulkadir (Abdulah) Halilovi 1971-1991,poginuo u Drniu 19.09.1991. godine,
Republika Hrvatska
Salih (Huse) Jagodi 1951-1992,poginuo u Turiji 06.06.1992. godine, ukopan na
mezarju u ureviku.
ahbaz (Mustafe) Muminovi 1952-1992,poginuo u Turiji 06.06.1992. godine, ukopan
na mezarju u ureviku.
Hamid (Seada) Gogi 1968-1992,poginuo na ratitu u Smoluoj 28.08.1992.
godine,odlikovan je zlatnim ljiljanom, pokopan na mezarju u Musiima.
Suljo (Abdurahmana) Papriki 1968-1992, poginuo na ratitu u Smoluoj 28.08.1992.
godine, pokopan je na mezarju u Musiima.
ahim(abana) Salki 1956-1992,poginuo u Smoluoj 28.08.1992. godine,pokopan na
mezarju u Musiima.
Nevres (Emina) Imamovi 1957-1992,poginuo u Gradacu 07.11.1992. godine,
ukopan na mezarju u Musiima.
Avdo (Fehima) Musi 1968-1992, poginuo 26.12.1992. godine u Gornjem Rahiu kod
Brkog, pokopan je na mezarju u Musiima.
Munib (Nezir) Beirovi 1965-1993,poginuo na ratitu Ulice kod Brkog 18.01.1993.
godine,ukopan je u Gornjoj Tuzli.
Nevres (azima) ii 1962-1993,poginuo na ratitu Crna Rijeka 25.10.1993. godine,
odlikovan je zlatnim ljiljanom, pokopan na mezarju u Musiima.
Sadik (Sead) Ieri 1973-1994,poginuo u Vii 14.02.1994. godine., ukopan na
mezarju u Musiima.
Asif (Saliha) Hasanovi,1964-1994, poginuo na ratitu Radoji Brdo kod Pelemia
30.03.1994. godine. Ukopan je na mezarju u Musiima.
Hajrudin (Osmana) Foi 1955-1994,poginuo 04.05.1994. godine kod Kladnja.
Hazim (Saliha) Alji,poginuo 04.05.1994. godine kod Kladnja.
Salim (abana) Musi 1951-1994,poginuo u ureviku 27.11.1994. godine.
Hajrudin (Smaje) Nuki 1973-1995,poginuo na ratotu Zeija kosa kod Zvornika
25.04.1995. godine.
Enver (Ejuba) oki 1968-1995,poginuo 07.05.1995. na podruju epe dok je
pilotirao helikopterom,odlikovan je zlatnim ljiljanom.
48
Nedad (Ahmeta) Papriki 1971-1995, poginuo na ratitu Glavica na planini Majevici
dana 07.05.1995. godine.
25



Sakralni objekti

Najstariji objekat ove vrste je Stara damija u Musiima, za koju se esto kae da je
sagraena 1630. godine, koju je sagradio neimar Alija, ali postoji legenda da je
sagraena na temeljima bogumilske crkve. Ako je ova legenda istinita onda je sasvim
vjerovatno da je ova damija sagraena u 15. ili 16. vijeku, to je vrlo mogue obzirom
na starost i vanost ovog mjesta. U novojim izvorima se navodi da je samo damija u
Debarima starija od ove u Musiima, ali oslanjajui se na predanja o bogumilskoj
crkvi, izvijesno je da je na tom mjesu postojao sakralni objekat stoljeima ranije.
Nekada je drvena munara krasila damiju u Musiima ali je kamena munara sagraena
1972. godine.Zadnju obnovu damija je doivjela 2006. godine.Trenutni imam u ovoj
damiji je efendija Merim ikui. Osim ove damije postoji nova damija na granici
MZ Stari urevik i MZ urevik, te damija u Djedinu. Sa izgradnjom nove damije
poelo se 1990. godine, na prostoru nekadanjeg kamenoloma. Damija je otvorena
2003. godine. Imam nove damije je efendija Ibrahim Kalajdi. Imam u Djedinu je
efendija Mirsad Mulii. Brojni mektebi postoje na podruju urevika i to u mjestima:
Stara Pruga, Musii, Medovii,ivii, ahii, Berii, Zenuni i Djedino.

25
Nekrologij ehida i poginulih boraca Opine ivinice,Alija Arif Deli,ivinice,2011.
49
Osim toga, elim napomenuti da je u Podgajevima sagraena pravoslavna crkva Svete
Trojice , godine 1910. od kada je obnavljana nekoliko puta. Pored crkve nalazi se i
pravoslavno groblje. O ovoj crkvi brine se Nenad Boros.







50
NIANI

Nian je tradicionalni muslimanski nadgrobni spomenik, koji se kao takav, podie na
grobovima umrlih muslimana i muslimanki. To je spomenik skromnih i skladnih
dimenzija, uglavnom klesani, a isti se u ovim krajevima poinje izraivati prvih godina
osmanske okupacije.Ono to danas nazivamo nianima uope nema nikakvu vezu sa
nianima, a pogotovu ne sa Islamom i islamskim uenjem, danas se na naim
grobljima uglavnom podiu mermerni spomenici, tj. ploe, u obliku srca, piramide,
trougla, sa ugraviranim fotografijama umrlih, volanima i slinim simbolima koji na
neki nain opisuju ivot umrlog.Isti negativan trend prati katolika i pravoslavna
groblja, gdje su potpuno nestali tradicionalni nadgrobni spomenici u obliku krieva ili
stiliziranih krstaa, sve je vie nekih spomenika koji odudaraju od tardicije.
Nian je rije perzijskog porijekla a znai otprilike:cilj, meta, biljeg, nadgrobni
kamen.
26
Svi niani se postavljaju vertikalno, uglavnom su ovjekolikog oblika, a u
prvim godinama svoje izrade bili su masivniji, esto su na sebi imali i krieve.
27

uveni su krajiki niani koji se odlikuju svojom visinom, ukrasima, posebnom vrstom
kamena od kojeg se kleu (bihacit), a zanimljivo je to da se u ovim krajevima
postavljao samo uzglavni nian. Ve pomenuh krieve, oni su se nalazili na nianima
umrlih hriana iji su potomci preli na Islam, pa su im sukladno tomu podizali takve
nadgrobne spomenike.Dugo su se odrali i razni ivotinjski i vegetativni motivi
karakteristini za steke, a na pojedinim starim nianima postoje epitafi na bosanici,
kao to je recimo natpis na nianu Mahmuta Brankovia.
28
Niane iz 15. i 16. stoljea
pomno je istraio efik Belagi, a danas su takvi niani rijetki, prvenstveno zbog
raznih naina kojima su unitavani. esto su po naim selima stari niani vaeni sa
svojih mjesta da bi se na istim mjestima pravili novi grobovi, a isto se deava i danas,
tako da moda uskoro i nee biti tradicionalnih niana na naim grobljima.Ovome
treba dodati i unitavanja tradicionalnih niana u proteklom ratu. I sama groblja nose
odreene varijacije u nazivu, a to su: mezarje, mezaristan, mezarluk, harem, ehitluk i
slino.Poznata su i vojna tj. gazijska groblja u ovim krajevima, a to su groblja umrlih
ili poginulih osmanlijskih vojnika, jedno takvo groblje prema predaji postoji i u

26
Islamska epigrafika BIH, Mehmed Mujezinovi,Sarajevo, 1974.
27
Niani XV i XVI vijeka u BIH, efik Belagi,ANU BIH, Knjiga LIII, Sarajevo, 1978.
28
Isto kao prethodno
51
Kovaima iznad sadanjeg groblja, na raskriju puteva.Natpisi na starim nianima
ukazuju da su ih nekada zvali kao i steke beleg tj. bileg ili biljeg. Uglavnom natpisi
na arebici poinju sa rijeima El-merhumu vel-magfuru, to znai umrli ili pokojni,
a zatim slijedi ime i zvanje umrlog, a na samom kraju je ruhiin El-fatiha, u
prijevodu proui Fatihu (za duu umrlog), a u nekim natpisima istaknuta je i hidretska
godina u kojoj je dotina osoba preminula tj. preselila (na drugi svijet) kako se to kae
kod Muslimana. Ova godina je u pravilu godina izrade niana.
Vrste kamena od kojih su klesani ovdanji niani su: kristalni mramor (skopski niani),
krenjak,vapnenac i muljika, a od 1930-tih godina pronalazimo i betonske niane.
Raniji istraivai poput Mujezinovia i Belagia su niane podijelili na: muke i
enske, ulemanske, dervike, aginske, niane trgovaca i esnafa, stele sa turbanom,
rustine stele, obeliske...
Miljenja sam da sortiranje niana kao prvo nije mogue, a kao drugo nije potrebno, iz
razloga to nikada nije postojala njihova zvanina standardizacija i da je broj razliitih
oblika niana stvarno veliki pa bi svaka podjela otila u nedogled.
Ipak nekako sam ih morao nazivati i podijeliti u svom istraivanju, ali ovo nemojte
smatrati nikakvom zvaninom podjelom ve mojom internom.Razumijem podjelu na
muke i enske niane, uzglavne i none, niane sa epitafom i bez njega, niane sa
reljefom i bez, ali sve se to nadalje moe dijeliti na stele sa turbanom, stele sa fesom,
nie i vie, a postoji i odreena razlika izmeu niana na selu i onih u gradu.Niani na
selima slabije su ouvani, manje ukraeni, i preostalo je malo onih sa natpisima, dok
su stari niani u haremima gradskih damija izuzetno stari, bogato kaligrafski ukraeni
i slino.Zatim, postoji ogromna razlika izmeu niana u Krajini i niana oko Tuzle, od
kojih se opet esto razlikuju i niani u susjednim selima. Ovdje hou pojasniti tekou
problema klasifikacije niana, pa u navesti da recimo ulemanski nian kakvim ga
opisuje Mujezinovi ja pronalazim na grobovima nekih srednje imunijih seljaka, ili
pak to kako je Belagi podijelio niane u samo dvije skupine na stele i stupuve sa
turbanom, to jeste dobra podjela za njegovo izuavanje niana iz 15. i 16. stoljea, ali
su klasine stele u kasnijim vremenima nestale iz upotrebe. Neki klesari su recimo
kopirali starije niane koji su se isticali po ljepoti, neki su voeni svojom umjetnikom
slobodom dali mati na volju pa su svoje djelo izrazili u nekoj novoj formi koja se
52
naroito ne protivi formi tradicionalnog niana a ne moe se svrstati u neku skupinu
(skupinu aginskih niana npr.), neki su pak klesali jednoobrazne niane ili su izraivali
samo dvije ili tri vrste.Razlozi za sve ovo su brojni. Ja sam recimo uzeo naziv stela sa
turbanom, za niane koji su u obliku stupa i na kojima je turban, a u svemu tome je
mogue praviti jako puno potkategorija. Bolje onda da kaemo da je svaki nian pria
za sebe, to je i najtanije.
Na osnovu rada mr. Mehe auevia, kojim on inae zagovara povratak tradicionalnih
krajikih niana na tamonja mezarja pojasnit u naiun izrade niana. Prvi nain
vaenja kamena iz majdana tj. tradicionalni nain sastoji se iz: odstranjivanja
humusnog sloja zemlje i kamenja koje nije upotrebljivo, dok se ne doe do monolitne
povrone kamena (bihacita u konkretnom sluaju), zatim se po oienoj povrini
kamena sjekirom i krampom zasijecaju pravougaoni usjeci odreene veliinu njih se
zatim stavljaju po dvije okrugle metalne ploe (paralelno), a izmeu njih se zabija
drveni klin, u pokotine kamena koje nastaju stavljaju se dugaki eljezni klinovi, i
sitemom poluge kamen se pomijera iz svog leita i gura na drvene oblice radi lakeg
transporta, a same gromade kamena su se preko drvenih oblica pomijerale do
zaprenih kola za prijevoz. Osim ovoga postojao je i drugi nain, a to je grabovo
miniranje ; ovaj postupak izgleda otprilike ovako: na oienoj povrini kamena
uskijama se iskopaju vertikalne i horizontalne rupe, odreene dubine na razmaku od
40-50 cm, u te rupe maljem se nabija suho grabovo drvo koje je malo ire od ovih
rupa,nakon toga pored ovih komada drveta iskopaju se mala udubljenja u koja se ulije
voda, kada grabovo drvo primi odreenu koliinu vode, ono nabrekne i time vri
mehaniki pritisak na kamen koji puca. Kada se kamen dopremi u klesarsku radionicu
on se postavlja na drvene gredice koje su naslonjene na drvene klade, i prvo se
pristupa gruboj obradi kemena obinom sjekirom za drva, a na prednjem i zadnjem
dijelu kamene gromade ocrtavaju se konture pomou metalnog uglomijera od 90
stupnjeva.
29

Zatim se grubo oblikuju stranice niana, vrat i turban, a nakon toga iscrtavaju se
guve na turbanu tj. nabori, kao i ostali elementi koji e biti uklesani, zatim se
pristupa izradi stilizirane okolice niana, kao i gruba obrada ornamenata sa strane

29
Tradicionalna izrada krajikog niana, mr. Meho euevi, Most br.208, 03/2007, Mostar
53
niana.A zatim se sve dovrava finijom preciznijom obradom, naravno ovdje spada i
finalizacija izrade turbana, a na samom kraju uklee se i epitaf. Zadnja faza izrade
niana je njegovo glaanje. Postavljanje niana na mjesto vri se ukupavanjem niana
u zemlju, pa su stariji niani imali dosta vei donji dio koji se ukopava radi stabilnosti,
danas se uglavnom pri postavljaju koriste beton i armatura.
U naem kraju za izradu niana koritena je druga vrsta kamena, dosta tvra od
bihacita iji je postupak gore pojanjen. Osim toga, ovdje se poelo pribjegavati i
betonskim nianima tradicionalnog oblika, zbog nie cijene vjerovatno, ali njihov
kvalitet nije naroit i rijetki su primjerci koji e trajati stotinu godina.
Za niane se veu brojna vjerovanja u narodu, posebno oni bude strah sa prvim
mrakom, jer su za groblja, a naroito stara vezana brojna predanja o utvarama,
prikazama, duhovima.Nou ljudi zaobilaze groblja, a ako ba i moraju proi putem
pored nekog od njih onda idu u drutvu. Brojna predanja veu se za mezarje u
Kovaima, neki su viali nou i vatru koja gori iz mezara, zatim, bilo je par sluajeva
napada nekih stvorenja, koja su dolazila iz mezarja, zatim make koje bi naile iz
mezarja i pratile prolaznika do kue. Osim toga, za stara groblja se veu predanja o
tome kako je neko nou uo djeiji pla, neke krikove i slino. Od nekih pozitivnih
vjerovanja vezanih za stare niane izdvaja se ona o ljekovitosti, a to je da lijee kona
oboljenja, a posebno bradavice. Potrebno je samo protrljati bradavicu od stari nian i
ona e tako za neko vrijeme bezbolno otpasti. Obiaj i navika je ukoliko neko prolazi
pored groblja danju, podigne ruke i proui suru El-Fatiha, dok se nou (od akama, tj.
prvog mraka) to ne smije raditi. Ouvanju niana pomoglo je ono vjerovanje o tome da
se oni ne smiju pomijerati, jer e strano prokletstvo ili nevolja pratiti onoga ko
pomjeri ili oteti nian. Postojalo prokletstvo ili ne, niani se zaista ne smiju
pomijerati. Mahovina koja se hvata po nianima po narodnim vjerovanjima je
ljekovita, i pomae kod mnogobrojnih oboljenja i tegoba. Poneke narodne gatke
vezane su za stare niane, ovakve stvari su po Islamu najstroije zabranjene ali im je
ovdanji narod oduvijek pribjegavao. ene koje su se bavile crnom magijom esto su
posjeivale mezarja, zbog svojih rituala, ali i zbog prikupljanja neophodnog materijala,
stari niani u svemu tome imali su svoju ulogu.
54
U kakvom su stanju niani u mome kraju, koliko ih ima, odluio sam doznati, pa
krenite zajedno samnom na jedno kratko istraivako putovanje.


Niani na lokalitetu kod Stare damije u Musiima

Za damiju u Musiima zna se da je jako stara, sagraena je 1630. godine, kroz sve
ove vijekove bila je stub vrjere na ovom podruju, kao i sastajalite ljudi.Nju su
nekada pohodili i vjernici iz udaljenijih mjesta Baigovaca, Lukavice i Djedina sve
dok ova mjesta nisu dobila svoje damije. Najvaniji pomen o ovoj damiji dao je
Ambrozije Benkovi u svojoj knjizi Tuzlansko podruje nekada i sada, gdje navodi
da je damija u Musiima ranije bila crkva (bogumilska), ali je neki urija preuredio
u damiju, sve to autoru ispriao je neki domain Huso Taletovi koji je tada (1970.)
imao 67 godina.
30
Ovo isto predanje i ja sam uo, mada ovo mnogima danas ne
odgovara, prvenstveno suvremenim zagovornicima Islama. Miljenja sam da je ovo
prije svega lijepo svjedoanstvo o tome da se na ovome mjestu preko 500 godina
pominje Bog, i svi koji imalo znaju o vjeri (bilo kojoj) spoznat e vrijednost toga.
Damija u Musiima imala je nekada drvenu munaru, a kamena munara sazidana je
1972. godine, u ve navedenom djelu A. Benkovia, on navodi kako nije mogao
pronai mjesto sa kojega bi mogao fotografisati cijelu damiju, i vjerovatno zbog tog
razloga mi danas nemamo nekih starijih fotografija damije u Musiima. Vjerujem da
je cijeli breuljkasti teren oko damije bio
obrastao gustom umum, i zbog toga raniji
istraivai nisu ni mogli napraviti
fotografije.Danas je situacija drugaija,
damija je obnovljena 2006. godine, i cio teren
oko nje poprimio je novi izgled, tako da
fotografisanje cijele damije ne predstavlja
nikakav problem. Prilikom mog obilaska ovog lokaliteta sa starim nianima, u haremu
Stare damije, sreo sam nekadanjeg mujezina Sakiba Musia, koji se o damiji brinuo

30
Tuzlansko podruje nekada i sada, Ambrozije Benkovi, upanja, 1971.
55
cijelih 17 godina.Danas je mujezin ove damije hadija Zikrija Musi kojega sam
takoer sreo. Svoje istraivanje poeo sam od esme koja ve dugo slui za uzimanje
abdesta, a na kojoj je ploa s natpisom: Doveli i sagradili hai Osman Haimbegovi i
Sejfo Alji. Sa desne strane ove esme nalazi se mali nian kojeg sam oznaio sa M1
i od kojeg sam dana 13.01.2014. godine zapoeo svoje istraivanje. Tog dana sam
evidentirao 119 niana, uglavnom sam tu ubrojao uzglavne niane i one rijetke
usamljene none niane.Moja zapaanja su me donekle iznenadila obzirom da sam
ranije vjerovao da se tradicionalni muslimanski nian zadrao do 1950. godine, ali
situacija na terenu je pomjerila granicu do 1970. godine. Ovdje sam zbog starosti
damije oekivao puno starijih niana, primjerice iz 17. ili
18. vijeka, ali to oekivanje nije ispunjeno.Sjeam se dok
sam kao mali djeak dolazio u damiju, da je na prostoru
izmeu damije i mekteba (sadanji prostor ehidskog
mezarja) bilo dosta starih nakrivljenih niana koji su eto
vremenom nestali iz nekih meni neznanih razloga.
Vjerovatno je da je ovdje postojalo zaista mnogo starih
niana obzirom na starost sakralnog objekta ali da su oni
uklonjeni zbog nedostatka prostora za ukop.Ovdje sam
zabiljeio odreen broj reljefnih ukrasa, a to su iskljuivo kvadrat i sablja, esto u
kombinaciji.Broj starih niana sa epitafom nije naroito impozantan. U daljnjem tekstu
u opisati pojedine niane, trudei se da ih opiem to vie i to bolje.
M1-Ovo je jedan bijeli nian, neto nii, radi se o malom stupu
sa turbanom, na vrhu stupa je klesana ivica, iznad nje mali vrat
na kome se nalazi turban sa naborima, gledano s donje strane to
je sedam poprenih nabora, na vrhu turbana je karakteristian
kruni zavretak koji ja nazivam kapa. Nian je dakle klesani,
o njegovoj starosti se ne mogu izjasniti, ali sudei da se nalazi uz
damiju, vjerujem da je to nian nekog imama ili mujezina ove
damije.
M2-Ranije kada nisam znao nita o nianima mislio sam da je ovo jedan od najstarijih
niana na ovome groblju, budui da je bio nakrivljen, i imao plou ispisanu arebicom.
56
Zapravo radi se o betonskom nianu s natpisom, tipinom za tridesete godine prolog
stoljea. Ovaj nian je stup sa vratom i fesom ili moda enska kapa budui da ima
odreenu okolicu u obliku niza slova VVVVV. Ovdje je neko izgleda sa strane pisao
farbom ime umrlog, ali su se slova obrisala, na natpisu sam mogao raspoznati godinu
1361., to je otprilike 1942. godina po gregorijanskom kalendaru. Ovaj nian ima i
noni dvovodni nian. Nian je tik uz stablo jabuke ije ga ile naginju.
M3-Dalje prema putu nalazi se klesani nian prekriven slojem
mahovine, ovaj nian ima uklesan latinini epitaf, zatim
reljefne ukrase kocke (s lijeve) i sablje (s desne strane), radi se
o steli sa fesom, a fes sa svoje stranje strane ima reljef koji
predstavlja kianku.Ovdje postoji i noni nian. Natpis
svjedoi da je ovdje pokopan izvijesni Dafer, sin ane roen
1885. godine,a preminuo 1943. god., gornji red gdje je
napisano prezime nisam mogao razaznati zbog oteenja, ali mogue da se radi o
prezimenu Nii. Ovdje takoer postoji i noni nian.
M4-Ovo je takoer klesani nian, bez natpisa, oblik je stela sa turbanom (bez nabora)
sa kapom na vrhu. Sa desne strane nian ima uklesanu sablju.Ouvan je i noni nian
koji ima zavretak u obliku dvovodnog krova. Nezahvalno je govoriti o starosti niana
ali sudei po obliku vrlo je mogue da je isti izraen 30-tih ili 40-tih godina 20.
stoljea.
M5-Radi se o steli s turbanom, koji na vrhu ima
malu kapu, i par tanjih nabora. Ovdje je epitaf na
latininom pismu,a ono to mene konkretno
zanima jesu samo godine izrade niana.Ovdje
sam ustanovio da se radi o godini 1960. ,
dvovodni noni nian je i ovdje u odlinom
stanju. Nadalje sam pronaao i nian sa natpisom koga sam oznaio sa M6, gdje stoji
godina smrti 1964., tu sam se malo ve uplaio da neu naii na starije primjerke
tradicionalnih niana. Ovo je manja stela sa enskim fesom gdje postoji i noni
nian.Nadalje kod niana M7 sam ustanovio godinu 1965. i ishod mog istraivanja
57
postojao je sve neizvijesniji. Ovo je pomijeralo granicu do koje su se izraivali
tradicionalni muslimanski niani.
Na drugoj strani mezarja, iznad potpornog zida pronaao
sam niu stelu sa turbanom sa krupnim naborima, koji je
utonuo u zemlju, oznaio sam ga sa M8, ovaj nian ima i
svoj noni dvovodni nian, po svemu sudei ne mogu
odrediti starost niana, ali vjerovatno je da potjee iz 19.
stoljea.
Pored ovoga zabiljeio sam kao M9, nakoenu malu
stelu sa turbanom koji ima samo poprene plitke nabore,
i fino isklesanu ivicu na trupu, na vrhu turbana nalazi se
neto ira kapa.
Kao M10 oznaio sam znatno oteen stup sa turbanom koji je imao dublje isklesane
poprene nabore od kojih se samo nadziru dijelovi, ovdje postoji i noni nian.
Zanimljiv primjerak je vjerovatno stela M11, koja je viri iz zemlje sa turbanom na
kome su kosi nabori u dva smjera.Ovdje postoji i vrlo mali ostatak nonog niana.
Nadalje slijedi oteena visoka stela sa fesom ili moda turban bez nabora i kape,
nakoena je i ima noni nian malih dimenzija, oznaio sam je kao M12, ovo je tipian
nian iz tridesetih godina prolog stoljea sa epitafom na arebici. Ploa na kojoj je
natpis je oteena, tako da nedostaje gornji lijevi dio
ploe u kojem se po obiaju na ovakvim nianima
stavlja godina. U slinom stanju je i betonski nian
kojeg sam zabiljeio kao M13, a koji ima zavretak u
obliku turbana bez kape, i ovdje nedostaje dio natpisa
na kome se po obiaju stavlja godina ali izvijesno je da
i ovaj nian pripada u skupinu onih iz 1930.-1940.
godine.
M14-Bijeli visoki nian, sa epitafom, gdje je nova
mermerna ploa, na kojoj stoji godina smrti 1933. i ovdje je zavretak u obliku
turbana. Nadalje slijedi stariji nian, tj. stela sa turbanom koju sam oznaio sa M15,
ovdje turban nema nikakve nabore, nian je nakrivljen, postoji i dvovodni noni nian.
58
Nadalje postoji zanimljiva stela M16 sa turbanom nekako izduenog oblika, koji ne
nalikuje lopti kao predhoni, na vratu stele postoji vjerovatno oteenje, koje meni
nalikuje na godinu napisano arebicom od ega bih mogao rei da su prva dva broja
mogla biti 13 a preostala dva nikako ne bih mogao ustanoviti.Ono to znam sigurno je
da ovdje nema nonog niana.
U zadnje vrijeme postoji tendencija
obnove ili oznaavanja starih niana od
strane potomaka, to je sluaj i kod M17,
gdje je nian okreen, i na njegov raniji
epitaf na arebici postavljena je mermerna
pola sa natpisom. Ovdje se radi o
nekadanjem imamu ove damije Hasanu
Trumiu, koji je umro u mihrabu Stare damije u Musiima, 1931. godine, od reljefnih
ukrasa ovdje sam pronaao kvadrat.Postoji i noni nian.
Vrijedan primjerak svakako predstavlja i nian oznaen kao M18, a to je stup sa
turbanom i izduenom kapom na njemu. Nian
potjee iz 1913. godine, nalazi se nedaleko od
damijskih vrata, na njemu postoji reljefni ukras
sablje, kao i dva epitafa jedan na arebici a drugi na
latinici.Iz svega priloenog moe se jasno utvrditi
radi se o nianu hadi Salke Musia.I ovdje dakle
postoji noni nian. Zatim do njega niski je stup M19
sa uklesanom hidretskom godinom na arebici 1261.,
to je otprilike 1845/46. godina po gregorijanskom
kalendaru.Pored godine postoji i neka urezana linija koja daje odreenu dekorativnu
snagu, a na vrhu turbana je izduena kapa. Onda sam se vratio nazad, iznad niana
M12, tu postoji klesani nian iz 60-tih godina , stela sa malim turbanom, kako sam
zapazio ovi niani esto sa strane imaju uklesanu sablju ili kvadrat, a ovaj nian ima
oboje, kao godina smrti stoji 1960. ali natpis je djelimino oteen pa sam godinu
ustanovio tek uz asistenciju jednog gospodina Sarajlia iz ivinica koji se tu naao na
mezarju. I ovdje postoji dvovodni noni nian.
59
Zatim tu je nian koji sam obiljeio kao M21, a to je nii stup sa turbanom, zatim
reljefom koji predstavlja sablju, na vrhu stupa je okolica u obliku niza slova
VVVV.Turban ima kose i skoro vodoravne nabore, a na kapi turbana su isklesani
vertikalni nabori. Nian je malo nakoen, a na nekoj veoj udaljenosti postoji i
dvovodni noni nian, nekako je skoro pravilo da su se prije pravili dui grobovi, tj. da
su uzglavni i noni nian udaljeni oko 3 metra.
Lijevo se nalazio jedan usamljeni noni nian, koji sam
oznaio sam M22, djelimino je oteen a pri vrhu s lijeve
strane nadzire se uklesana vodoravna linija koja je sigurno
ila okolo cijelog niana.Nian je pri dnu neto ui, pa me
to navelo na zakljuak da se radi o nonom nianu, ali je
mogue da je to ostatak neke stele sa turbanom koji je
predhodno razbijen, rasut ili slino.
M23-Je mali stup sa cilindrinom kapom koja se suava
prema vrhu, ovdje nisam pronaao odgovarajui noni nian.
M24-Je standardni nian iz ezdesetih godina, stela sa fesom, vrlo je mogue da se radi
o tzv. enskom nianu. Ovaj nian nema reljefnih ukrasa ni natpisa, ali ima svoj noni
nian.
Zatim sam pronaao visoki betonski stup, iji se turban
ili fes orunio, a nadziriala se i unutarnja armatura, to je
na neki nain dalo odreeni presjek unutarnje strukture
ovih niana iz 1930-tih godina.Oznaen je sa M25, ima
epitaf na arebici, ali na njemu nema godine.I sama ploa
sa epitafom je puna nekih malih pukotina i veremenom
e se poeti raspadati.Ovo ukazuje na trajnost betonskih
niana, koji se nikako ne mogu mjeriti sa klesanim
kamenim nianima. Do njega su dvije klesane stele iz 1960-tih godina, prva M26 nema
nikakv natpis, samo je to stela sa nekom varijantom turbana,zatim M27 stela sa fesom,
tj. enski fes (odnosno radi se o nianu enske umrle osobe), a nian je iz 1970.
godine, ima epitaf na latinici i sa strane reljefni kvadrat. Ovaj klesani nian je ponovno
pomjerio granicu klesanja i postavljanja tredicionalnih muslimanskih niana. Sva tri
60
ova niana M25, M26 i M27 imaju i svoje none niane. Neto dalje sam pronaao jo
jedan slian enski nian, sa reljefnim ukrasom u obliku pravugaonika, sa natipisom na
latinici, gdje stoji 1944. godina, a postoji i noni
nian.
Kao M29 oznaio sam jedan jako lijepo ukraen
nian.Radi se o niskoj steli sa turbanom, na kome je
kapa. Stela je ispisana laticinom gdje slova stoje pod
nekim nagibom, a iznad njih su tri piramide, zapravo
tri udubljena trougla koja daju fantastian ukras, na
vrhu stele su u nizu uklesane neke male crtice, turban
ima neke ire nabore, a na vrhu mu je izduena
kapa.Sa strana je po jedan uklesan trougao. Ovaj
nian je iz 1945. godine, a postoji i njegov noni par. Zatim neto iznad nalaze se dvije
stele, muka i enska, M30-enska stela sa fesom, koja ima latinini epitaf uraen ili
obnovljen farbom, na kome stoji 1962. kao godina smrti. Ovdje postoji i uklesan
kvadrat, i naravno noni nian.M31-Je stela sa turbanom, na kome je kapa zatim
uklesan epitaf na laticini gdje u zadnja dva reda stoji dan smrti kao 10. IV 1957., ovaj
zadnji broj 7 je poprilino loe itljiv. Ovaj nian sa reljefnim ukrasom kvadrata sa
strane ima svoj noni dvovodni nian.
Odmah ispod pronaao sam na jednom mezaru poloen
i rasut betonski nian M32, koji je imao i plou sa
epitafom ali je sve rasuto i u jako loem stanju.Na
novim nianima pie da je dotina enska osoba umrla
1949. godine, to je vjerovatno i godina izrade ovog
starog niana.
Neto nie nalazi se nakoen klesani enski nian M33
sa nonim nianom, nema natpisa, jedino je vidljiv
reljefni ukras kvadrata sa strane, to je sudei po svemu
vienom na ovom groblju neko pravilo za enske
niane iz ovog perioda (1960-1970.god.)
61
M34-Je visoki betonski nian iz 30-tih godina o kojima je rijei bilo i ranije, ovaj na
vrhu ima neki loptasti oblik bez nabora i bez kape, na vrhu je neki mali zavretak koji
ima udan iljasti oblik, vjerovatno je to ostatak od krunog zavretka na turbanu.
Ovdje postoji epitaf, koji nam otkriva i godinu smrti a to je 1913. to opet nian koji
sam odredio kao karakteristian za 1930.-1940. datira jo ranije. Nadalje postoji
klesana stela M35 sa slabo itljivim reljefom i udaljenim nonim nianom.
M36-Je u zemlju utonuli stup sa turbanom, koji je dobrim
dijelom i oteen, u orginalu je bila masivnijih dimenzija,
sudei naroito po nonom dvovodom nianu koji nije utonuo u
zemlju. M37-Je oteena nakrivljena stela, sa fesom sudei po
ostacima. M38- Je usamljeni noni nian, popriline visine.
M39-Je nian koji mi je i ranije budio odreeno interesovanje
kada bih obilazio ovo mezarje, radi se o stupu sa turbanom i
kapom, betonske izrade, sa epitafom na arebici,gdje stoji i godina 1303., odnosno to je
1934. godina po gregorijanskom kalendaru.Ploa sa natpisom poela se ve rasipati sa
gornje desne strane, najvie ovakih niana sudei i po obilasku ostalih harema je
izraeno u periodu od 1930.-1940. godine.Ovdje postoji
noni nian.
M40-Je tipski slian nian, bez nabora na turbanu, po natpisu
koji je netko pokuao da rekonstruie doznajemo da se radi o
enskom nianu, a poto se farba razlila nisam mogao
najjasnije ustanoviti godinu.
M41-Je poprilino nakoena stela sa turbanom. A blizu nje, je
stela M42 kojoj se iz zemlje nadzire samo vrh, u obliku
nekog izduenog fesa.
M43-Oznaio sam stelu sa turbanom, koja ima noni nian.
M44-Je usamljeni nian uz ogradu, nema obiljeja, vrh je oteen a bio je u obliku
fesa.
M45-Nadalje sam pronaao masivniju stelu sa valjkastim vratom i neto manjim
turbanom na kome je i kapa.Stela ima oivienu prednju stranu, pa je mogue da je
imala epitaf, ali je prednja strana sada oteena i to se sa sigurniu ne moe rei.
62
M46 i M47 oznaio sam niane na koje sam dalje naiao, u pitanju je stara rasuta stela
sa dvovodnim zavretkom, a drugo je visoki dvodni nian, u oba sluaja vjerujem da se
radi o nonim nianima.
M48-Je stela sa masivnim turbanom sa par nabora, na kome su obrisi vremena ostavili
odreena oteenja.
M49-Oteen nian, koji je otprilike visoka stela sa
turbanom na kome su bili kosi nabori i neto ira
kapa na vrhu, ali pola tog turbana, kao ni treine
prednje strane nema.Ovdje postoje dva epitafa, jedan
na arebici, sitno klesani, a drugi na latinici. Nian je
izraen 1963. godine, i ostaje nejasnoa oko
njegovog oteenja.
M50-Je enski nian, stela sa enskom kapom, iz
otprilike 1960. godine, sa nonim nianom.
M51-Takoer slina stela, koja je takoer enski
nian, iz 1963. godine.
M52-Je muki nian sa natpisom na latinici i sa nonim nianom, ovdje se mogu
odrediti brojevi 196, a zadnji broj bi mogao biti
otprilike 2.
M53-Je nian istog tipa kao i pethodni, ali mu iz
zemlje viri samo jedna treina, ima natpis na
latinici, obzirom da se donji dio niana ne vidi ne
moe se rei nita preciznije o godini osim da je
iz 1960-tih godina. Postoji i dvovodini noni
nian.
M54-Je stariji tip niana kakvih sam puno
oekivao u mom istraivanju, a to je stela sa
turbanom, neprecizne izrade, obrasla u prue i
travu, blago nakoena. Radi se vjerovatno o
starijem nianu iz 19. vijeka.
M55-To je dvovodni noni nian koji dijelom viri iz zemlje.
63
M56-Je napukla stela sa fesom, koja ima natpis na latinici, i koja je naslonjena na
jednu dasku i na susjedni noni nian. Ovaj nian nisam htio pomijerati zbog njegovog
oteenja da bih oitao godinu, ali radi se o neto mlaem nianu.
M57-Stela iz 1970. godine sa nonim nianom i natpisom na latinici.
M58- Je odlomljeni bijeli turban, poloen na zemlju, vjerovatno relativno star.
M59-Mali stup sa enskim turbanom, odnosno irim zavretkom kako sam to naveo u
svojoj prvoj zabiljeci na terenu.
M60-Je manja stela sa oteenim vrhom.
M61-Stariji nian, od koga se vidi samo turban,
djelimino oteen sa utonulim nonim dvovodnim
nianom.
M62-Tipini enski nian iz 1963. godine.
M63-Nian malih dimenzija, vjerovatno enski
nian, stup sa valjkom, i iljastim zavretkom na
njemu.
M64-enski nian iz 1963. godine.
M65-Betonski nian sa turbanom i natpisom na
latinici, iz godine 1905.
M66-Nakoeni enski nian iz 1960-tih godina, imao je i natpis ali nisam mogao
oitati nita zbog toga to je utonuo u zemlju.
M67-Nian slian prethodnima, sa visokim dvovodnim nonim nianom.
M68-Stela sa turbanom, i valjkastim vratnim dijelom, nian
starije izrade.
M69-Nakoena stela sa turbanom ija je desna strana skoro
ravna, da li se radi o oteenju ili je to neki tip izrade niana
nije sasvim jasno.
M70-Betonski visoki nian sa enskom kapom, iz 1938.
godine, ima i epitaf na latinici koji je pun napuklina kao to
je sluaj kod svih niana ovog tipa.
M71-Stup sa turbanom koja je utonula u zemlju, nedostaje
jedna polovica turbana i znato je obrastao mahovinom.
64
M72-Rasut i poloen na zemlju betonski nian, sa epitafom, petpostavka je da je iz
1930-tih godina.
M73-Nakoena stela sa turbanom na kome nema nikakvih reljefnih nabora.
M74-Oboreni vitki stup, sa malim
turbanom i kapom na njemu, turban ima
isklesane nabore.
M75-Vitki stup oboren na zemlju, iri pri
dnu, ima zavretak u obliku iljaste kape.
M76-Vitki stup sa turbanom, koji ima
vertikalne nabore jedan krupniji kosi
nabor, te kapu u obliku kocke.
M77-Mali stup sa turbanom, nakoen, ima
isklesane nabore na turbanu, i kapu sa vie uglova i stranica. Zanimljiv primjerak
starog niana.
M78-Stela sa fesom, utonula u zemlju
M79-Turban sa kapom, tj. gornji ostatak stele, utonuo i zarastao u travu.
M80-Noni nian.klesani, sa vie stranica.
M81-Ponovno ostatak neke starije stele, iri turban, oboren
na zemlju, zarastao u nisko rastinje.
M82-Turban koji viri iz zemlje obrastao u mahovinu.
M83-Niska stela sa turbanom koji ima krupne nabore, i
neto izdueniju kapu.
M84-Vjerovatno enski nian, sa nekim iljkom na vrhu,
koji lii na malu piramudu.Ima i svoj noni nian neto
visoiji u odnosu na uzglavni.
M85-Vikoska stela bez turbana, koja ima dosta oteenu povrinu, i koja ima svoj
neto nii dvovodni noni nian.
M86-Je niski stup sa valjkastom kapom, koja je ua pri vrhu, vjerujem da se ovdje radi
o enskom nianu neto starije izrade.
M87-Stela sa vratom i turbanom koji ima kose nabore, i nema kapu, ovdje postoji i
noni nian.
65
M88-Nakoena stela sa turbanom na kome je mnogo kosih nabora, a kapa je
vieugaonog oblika.
M89-Nakoeni stup sa valjkastom kapom koja se suava u vrhu, vjerovatno enski
nian.
M90-Stela sa turbanom, blago nakoena, na
svojoj kapi ima iljasti zavretak.
M91-Tipini enski nian iz 1960-tih godina.
M92-Visoka, izduena stela, na koju je
direktno postavljen turban, odnosno turban
bez kape.
M93-Oteena stela sa fesom.
M94-Stela sa turbanom, i natpisom na latinici iz 1946. godine.
M95-enski nian iz 1960-tih godina (najei oblik tradicionalnih niana na ovom
dijelu harema)
M96-Betonska stela sa turbanom bez kape, i sa natpisom na arebici, gornji lijevi ugao
natpisa nedostaje tako da nisam mogao pronai godinu, a ostatak natpisa je u loem
stanju.
M97-Stela sa valjkastim vratom i turbanom na kome je kapa (otprilike 1945.-1950.
godine)
M98-Usamljeni noni dvovodni nian.
M99-Stariji stup sa turbanom, neto sitnije
izrade, djelimino je oteen.
M100-Turban sa oteenom kapom koji viri
iz zemlje.
M101-Stela sa enskom kapom.
M102-Zanimljiv nian sa isklesanim
reljefnim natpisom, sudei po stilizovanom natpisu, ranije sam mislio da se radi o jako
starom nianu, ali sudei po godini koja je uklesana s gornje strane radi se o nianu iz
1308. hidretske godine, to je zapravo 1890. godina po gregorijanskom kalendaru.
Ovaj nian ostavlja jak estetiki dojam, na turbanu sa urezanim naborima nema kape.
M103-Stela sa fesom utonula u zmelju, ono to se vidi je otprilike polovina niana.
66
M104-Nia stela sa fesom, ima reljef u obliku kianke na fesu, blago je nakoena.
M105-Dvovodni noni nian uskih bonih stranica.
M106-Poloeni niani pored obnovljenog groba, i pored
novih niana Sejde Niia koji je preminuo 1927. godine,
radi se otprilike o oteenoj bijeloj steli sa nonim nianom,
a tu je i ploen i nian M107 njegove supruge Mejre koja je
preminula 1928. godine, a radi se o steli sa enskom
kapom.
M108 i M109 su niani jedan pored drugog, poloeni na
zemlju, obrasli rastinjem, u prvom sluaju to je ostatak nekog turbana, a M109 je mala
stela sa turbanom.
M110-Nakoena stela sa enskom kapom, slina kao M107, samo to stoji uspravno.
M111-Bijela vitka stela sa enskom kapom.
M112-Stela sa turbanom, na kojoj je i natpis, raspoznao
sam samo brojeve 196.
M113-Slina stela kao M112 ali znatno utonula u zemlju,
tipina za period 1950.-1960. godine, ovdje stoji godina
smrti 1950.
M114-Stela sa enskom kapom, ima natpis, iz 1950.
godine.
M115-Stela sa turbanom i natpisom, iz 1953. godine.
M116-Stela sa turbanom, ovdje je vjerovatno bio plitko klesani natpis koji se
vremenom otetio, tako da se godina ne moe oitati.Radi se o relativno mlaem
nianu.
M117-Slian kao prethodni, stela sa turbanom, ova ima obnovljen natipis umetnut od
lima, tu su i reljefi sablje i kvadrata, a na limu su dvije rozete. Godina iz koje potjee
ovaj nian je 1947.
M118-Stela sa fesom, pored damije, lijevo od vrata, ima reljefno izvedenu kianku i
sa strane reljefni ukras sablje.
M119-Je mali nian, osnove u obliku stele sa enskim fesom, iz vremena 1950.-1960.
godine, natpis nije itljiv.
67
Stara damija u Musiima udaljena je 590 metara od glavnog magistralnog puta M-18,
mezarje ove damije jako je veliko, i njegove granice teko je izmjeriti, ali ipak sam
odredio neke take kojima sam izmjerio sredinju duinu od 144 metra, i najveu
sredinju irinu od 88 metara, ove mjere treba uzeti kao pribline.

Po mojoj klasifikaciji broj niana sa osnovom u obliku stele je
89, stupova je 52, niana sa turbanom 25, a sa fesom 37.Broj
niana sa valjkastom kapom je 5, dok je turbana bez kape 15.
Malih niana je 30, srednjih i velikih 84, niana sa arapskim
epitafom je 12, latininih je 37. Reljefni ukras kocke je na 5
niana, a sablje na 4, dok se njihova kombinacija pronalazi na
3 niana. Broj iljaka na kapi je 5, oteenih niana je 33,
usamljenih nonih je 8.




68






69





70



71





72
Stari niani u iviima

ivii su sada jedno malo naselje u ureviku, koje se nalazi iznad rudnika. U
prolosti je naravno bilo vee ali je sam rudnik promijenio i izgled i nain ivota u
ovom selu. Danas su ovdje ostali rijetki primjerci starih bosanskih seoskih
kua.Mezarje je izdvojeno od sela, zapravo se nalazi nedaleko od mjesnog mekteba,a
okrueno je rudnim odlagalitima jalovine. Groblje je na breuljkastom terenu i jako je
lijepo ureeno.Nisam imao neku predstavu koliki u broj starih niana ovdje pronai,
ranije pri prolasku pored ovog groblja primijetio sam nekolicinu starih niana, a u
njihovo brojno stanje i arolikost uvjerio sam se tek 14.01.2014. god. kada sam
posjetio ovo mezarje s ciljem obiljeavanja niana.Doao sam iz pravca nogometnog
stadiona Omladinac, i zapoeo oznaavanja niana ovim redoslijedom.
Z1-Bijela stela sa fesom, tj. enskom kapom, normalnih
dimenzija, uz koju se penje loza, ovdje postoji i noni nian, a
grob je provaljen.
Z2-Stela sa turbanom i kapom na turbanu, otprilike iz 1940-tih
godina ili neto ranije, i ovdje postoji noni nian.
Z3-Stela sa turbanom i natpisom na latinici sa kojeg sam uspio
oitati brojeve 196, vejrovatno je zadnji broj iza broja 6 bio 0.
Z4-Ovo je jedna manja stela koja je imala ensku kapu na vrhu,
ali ona je veim dijelom nestala. Ovdje postoji i noni nian.
Z5-To je stela sa sa fesom ili enskom kapom, malih je
dimenzija i nema noni nian.
Z6-Stup sa turbanom na kome je izduena kapa, turban ima
isklesane nabore, a stup ima jedno znatno oteenje i pukotinu.
Z7-Mali stup sa turbanom i krupnom kapom koja bi odgovarala
dosta veem turbanu, ovaj mali stup jedan je od brojnih slinih u ovom haremu. Nalazi
se u blizini breze koja je na sredini breuljka, i ima noni nian.
Uz samo stablo pomenute breze pronaao sam poloena etiri nona niana i oznaio
ih sa Z8, Z9, Z10, Z11, ovi noni niani bi po svojoj veliini i izgledu odgovarali ovim
manjim uzglavnim nianima.
73
Z12-Zanimljiv primjerak stupa sa turbanom koji je imao isklesan natpis na arebici, od
toga zbog oteenja same stele kao i natpisa ostalo je vrlo malo.Nisam mogao pronai
godinu, koja vjerovatno nije ni navedena u epitafu.
Z13-Stup sa enskom kapom, koji na vrhu ima iljasti zavretak, ima i svoj pripadajui
noni nian.
Z14-Ponovno minijaturni nian, mali stup sa turbanom na kojem
su isklesani nabori, na vrhu turbana je kapa koja je dijelom
oteena.Postoji i noni nian.
Z15-Slian nian, mali stup sa neto manjim turbanom sa blago
uklesanim naborima, i dosta dugom kapom na turbanu.Nema
nonog niana.
Z16-Stup sa turbanom na kome je cilindrina kapa, a na njoj iljasti zavretak.
Z17-Mali uzglavni nian sa kapom na kojoj je otri zavretak, ovaj nian nema svoj
noni par.Radi se o stupu ija se kapa iri prema vrhu.
Z18-Stup sa turbanom na kome je zavretak u obliku
cilindrine kape, u ovom sluaju postoji i noni nian.
Z19-Stup sa turbanom ija je kapa na vrhu oteena, zatim, u
sredini turbana nalazi se manja rupa.
Z20-Usamljeni klesani dvovodni nian.
Z21-U lijevom podnoju breuljka nalazi se stup sa enskom
kapom, i visokim nonim nianom.
Z22-Stela sa enskom kapom koja ima visoki noni nian, i
novu mermernu plou sa natpisom iz kojeg se doznaje da je
nian iz 1946. godine.
Z23-Slino kao prethodni, bez natpisa i ukrasa, ima i svoj
noni nian.
Z24- I ova stela je slina predhodnim , samo to je vie
utonula u zemlju.
Z25-Nakoena stela sa turbanom, na kome je ira kapa.
Z26-Stela sa enskom kapom, period izrade niana mogao bi biti od 1940.-1955. god.
74
Z27-Stela sa enskom kapom slina onima iz podnoja,ima reljefni ukras na desnoj
stranici koji predstavlja kvadrat.
Z28-Tipian enski nian sa reljefno isklesanim kvadratom na lijevoj strani, stela ima
napuklinu koja se protee oko cijele stele.
Z29-Visoki stup sa turbanom, na kome su blagi
nabori i kapa standardne veliine, sa desne strane
ima reljefno isklesanu sablju, a sa lijeve kvadrat,
ima i svoj noni dvovodni nian kojem nedostaje
poprilian dio s desne strane.
Z30-Stela sa turbanom i kapom na vrhu, ima reljefni
ukrase i to sablju sa lijeve i kvadrat sa desne strane.Ima i noni nian uz koji se nalazi
i nian Z31.
Z31-Sandardna stela iz 1960-tih godina, nekada je imala natpis sada je oteen, ali ima
ouvane reljefe sablje i kvadrata.
Z32-Visoki betonski stup sa turbanom iz 1956.
godine, ima epitaf na latinici.
Z33-Standardni enski nian iz 1965. godine sa
natpisom.
Z34-Visoka betonska stela sa turbanom na kome je
kapa, nian je djelimino obnovljen, ima natpis na arebici gdje sam prepoznao godinu
1353. to je zapravo 1934. godina po gregorijanskom kalendaru.
Z35-Mali stup sa enskim turbanom utonuo u zemlju, ima svoj dvovodni noni nian.
Z36-Skoro isti kao prethodni, nema noni nian, a na vrhu ima iljasti zavretak.
Z37-Slian prethodnom sa neto izduenijim stupom, i oteenjem s desne strane, ima
svoj mali noni nian.
Z38-Skoro identian nian prethodnome.
Z39-Slinih dimenzija kao prethodni, no oblik se
donekle razlikuje zbog loeg stanja u kome se nian
nalazi.
Z40-Stup sa udnom kapom, kako sam naveo
75
prvobitno, ima oteenje na desnoj strani, u travi ispod sam pronaao odlomnjeni dio
od kape.
Z41-Stela sa enskom kapom koja ima noni nian, utonula u zemlju.
Z42-Ovo je dio nekog niana, tj. samo kapa.
Z43-Prvobitno moje zapaanje bilo je: ukraena vitka stela sa
turbanom.Ovdje postoji eptitaf na arebici i latinici, ali desna
strana niana nedostaje, bilo mi je udno kako se odlomio tako
ravno.Stela je i uraena nekim dekorativnim linijama, na vrhu
je turban koji ima nabore i karakteristinu kapu na vrhu.Dio na
kome je godina je nedostajao.Nastavio sam oblizaak mezarja i
pri samom kraju pronaao slian nian sa upisanim imenom s desne strane i oznaio ga
sa Z76, ali sam poslije kraeg promatranja ustanovio da se radi o polovici niana blizu
glavnog ulaza, ovdje sam pronaao i godinu izrade niana a to je 1937. godina. Ovo je
jedan zanimljiv sluaj razrezivanja niana, ili sluaj stavljanja dijela odlomljenog
niana na drugi grob.
Z44-Betonski stup sa turbanom, koji ima natpis na arebici,
gdje sam oitao godinu 1355. to je zapravo 1936. godina po
gregorijanskom kalendaru. I ovdje postoji noni nian.
Z45-Tipian nian iz 1960. godine koji ima reljefne ukrase
sablje i kvadrata.
Z46-Stela sa turbanom, koja ima i natpis na arebici gdje
nisam uspio pronai godinu.Ali sam pronaao reljefne ukrase
sablje i kvadrata.
Z47-Betonska stela sa turbanom koja je obnovljena i
okreena ima svoj noni nian.
Z48-Stela sa turbanom na kome je kapa, koja ima svoj noni
nian.
Z49-Stela sa turbanom koja je utonula u zemlju, ima i svoj
noni nian.
Z50-Minijaturni stup sa turbanom i izrazito izduenim
nastavkom koji ja zovem kapa.
76
Z51-Stela sa turbanom iz 1964. godine, ima natpis koji je neko presvukao nekim
tankim slojem betona koji je dijelom otpao.
Z52-Stela sa fesom iz 1949. godine ima reljefne ukrase sablje s desne strane i kvadrata
s lijeve strane.
Z53-Stela iz 1971. godine
Z54-Prvi od skupine izdvojenih niana koji se nalaze
sa desne strane od ulaza, okreeni bijeli stup sa
enskom kapom.
Z55-Manji stup sa turbanom i izduenom kapom na
vrhu, na stupu postoje dvije paralelne uklesane linije.
Z56-Slian stup sa turbanom, koji ima uklesanu godinu 1321. a koju je netko ranije
oitao i ispisao farbom ispod reljefa .To je zapravo 1903. godina po gregorijanskom
kalendaru.
Z57-Stela sa turbanom, bijela, okreena.
Z58-Relativno oteen stup sa turbanom.
Z59-Stela sa fesom, novijeg datuma.
Z60-Stela sa karakteristinim turbanom, i kapom koja je
neto ira pri vrhu.
Z61-Stela koja se suava pri vrhu, a na nju je direktno
postavljen turban i na njemu je cilindrina kapa.
Z62-Stup sa enskom kapom.
Z63-Slian stup kao prethodni samo vie utonuo u zemlju, ima oteenje na vrhu kape.
Z64-Nakoena stela sa turbanom srednje veliine.
Z65-Stup sa turbanom iji nabori gledano iz ptiije prespektive
podsjeaju na ruu.
Z66-Obina enska stela, tj. enski nian u obliku stupa sa
kapom.
Z67-Isto kao i prethodni nian.
Z68-Stup sa kapom koja je neto ira pri vrhu, a na vrhu ima
karakteristian kruni zavretak.
Z69-Mali stup sa cilindrinom kapom.
77
Z70-Nakoeni stup sa kapom koji je utonuo u zemlju.
Z71-Obina stela iz 1970. godine.
Z72-Zanimljv stup s poetka 20. stoljea, sa dvije ukrasne paralelne linije, naboranim
turbanom i kapom na vrhu ije su stranice ukraene.Prilikom moje posjete ovom
mezarju dana 26.02.2014. godine ovaj nian je izvaen iz zemlje.
Z73-Stela u obliku ploe sa dvovodnim zavretkom,
zanimljivo je da nema natpisa, neko je ofarbao gornji dio, od
ukrasa se istie predivna rozeta, a tu su i neki polukruno
uklesani ukrasi, kao i nekoliko piramidalnih udubljenja kao
kod niana iz Musia M29 iz 1945. godine, pa je moja
pretpostavka da je i ovaj nian radio isti majstor.
Z74-Stup sa turbanom kod velikog hrasta, ima nekoliko nabora
i izduenu kapu na vrhu.
Z75-Visoka betonska stela, djelimino obnovljena i popravljena jer se poela rasipati
kao i sve stele ovog tipa.
Z76-Ovdje sam bio oznaio nian, koji je zapravo
polovica niana Z43, a ovdje postoji i polovica nonog
niana, tako da se o ovome ne mogu izjasniti jer su
okolnosti udne.Cjelokupan nian bio je stilski jako
dojmljiv, lijep i vrijedan.
Z77-Stela sa fesom.
Z78-Utonuli stup sa valjkastim zavretkom, koji je iri
pri vrhu, a na vrhu kape ima tipian iljasti zavretak.
Z79-Stela sa iljastom kapom, koja ima takoer i svoj noni nian kao i svi prethodni.
Z80-Slina stela prethodnome samo to ima neto vii vratni dio, naravno postoji
noni nian.
Z81-Nian jako slian prethodnom, dosta utunuo i jako nakoen, ima i svoj ouvan
noni nian
Z82-Stela sa iljastim zavretkom koja ima svoj noni nian, i ovaj dio mezarja
predstavlja trenutno najstarije primjerke niana.
Z83-Stup sa turbanom koji je utonuo, ima paljivo isklesanu kapu na vrhu.
78
Z84-Stela koja je neto ira, zatim ima vratni dio i iljastu kapu.
Z85-Ovo je jako zanimljiv primjerak stele sa turbanom koja ima uklesanu 1277.
hidretsku godinu, a to je 1860. godina po gregorijanskom kalendaru. Sudei po
ovome okolni ouvani iljasti niani su otprilike iz ovog perioda ili neto stariji.
Z86-Stela koja je utonula u zemlju, vidi se samo turban od kojeg je sauvana samo
polovina.
Z87-Stela sa turbanom koji nema kapu, utonula u zemlju.
Z88-Stela sa turbanom, sigurno starije izrade, otprilike
poetak 20. vijeka.
Z89-Minijaturni stup sa turbanom bez nabora, sa izduenom
kapom.
Pored ovoga, u donjem dijelu mezarja uz samu ogradu u
pravcu rijeke Gostelje, pronaao sam otpilike 15 starih niana
sloenih na gomilu koji e vremenom vjerovatno biti zatrpani zemljom. Na ovim
nianima nisam primijetio neke oznake ili reljefe.
Iz svega priloenog vidi se da sam ovdje evidentirao 88 niana, uglavnom sam raunao
samo uzglavne i usamljene none niane, i na ovaj broj se moe dodati jo 15 niana
koji su u jednoj rupi pored same ograde ali do kojih
nisam mogao doi i dati njihove detaljnije opise.
Groblje se nalazi 580 metara od magistralnog puta M-
18, njegova sredinja duina je 118 metara, a irina
mjerena na sredini je 63 metra.

Broj niana sa turbanom je 36, turbana bez kape je 5,
niana sa fesom je 34, onih sa valjkastom kapom je 7.
Velikih i srednjih niana je 43, a malih 46, koji su u
ovom sluaju brojniji.Niana koji imaju osnovu u obliku
stele je 43, a stupova je 39, broj usamljenih nonih niana je 5. Niani koji imaju vee
ili manje oteenje je 13, a na ovo treba dodati i onih 15 odbaenih. Velik je broj
niana koji na svojoj kapi imaju karakteristian iljasti zavretak, ukupno 23. Natpisa
79
na arebici je 7, a latininih natpisa 10. Reljefni ukras kocke pronaao sam na 2 niana,
a u kombinaciji sa sabljom na 6, ostali ukrasi u vidu linija i rozeta su na 7 niana.





80







81








82






83













84
Aljii

U mome sjeanju, i u sjeanjima mnogih mojih komija, ostali su stari niani u
Aljiima, tj. na raskriju odakle putevi vode u Nukie , Salkie, Musie i u konanici
na magistralni put.
Povodom svog istraivanja obiao sam ovu lokaciju dana 16.01.2014. god. i ustanovio
da niani na ovom breuljku vie ne postoje i da se ovdje ne nadziru nikakvi grobovi.
Koliko se mogu sjetiti ovdje je ranijih godina postojalo otprilike 5 starih niana, koji
su bili manjih dimenzija , ako me
sjeanje dobro slui bile su to stele sa
turbanima.

Ovih niana sjeam se otprilike iz
godine 1997. i neto kasnije, kada sam
ovuda prolazio sa svojim drugarima iz
kole.
Neto poslije toga ne mogu se sjetiti ovih niana obzirom da nisam obraao panju i
nikako ne znam kada je dolo do unitenja ovog groblja.

Raunam da je ovo groblje bilo relativno staro, obzirom da je u novije vrijeme
uniteno, to e rei da novije generacije nisu znale o ijim se grobovima radi, tj. da to
nisu njihovi direktni preci.

Po obilku i stanju niana kojih se malo sjeam, i na osnovu svega navedenog mogue
je da je ovo groblje nastalo krajem 17. stoljea, pa do polovine 18. stoljea. Sjeanja
su jedini podaci koje imam o ovom groblju.

Ovo nekadanje groblje udaljeno je svega 300 metara od glavnog magistralnog puta
M-18.

85
Stari niani u Fazliima

Mezarje u Fazliima je jedno malo mezarje, koje je nedavno pokoeno i oieno, od
ranije ga se sjeam kao zaraslog u visoku travu. Prolazei ovuda zapazio sam odreen
broj tradicionalnih niana, pa se samim tim i ovo mezarje nalo u mome radu, posjetio
sam ga 10.02.2014. godine. Ovdje sam pronaao 16 niana koji se mogu svrstati u
kategoriju tradicionalnih niana. Ovo mezarje udaljeno je oko 200 metara od glavne
magistralne saobrajnice M-18 (Tuzla-Sarajevo). Krenut u sa opisom niana:

F1-Maleni stup sa turbanom, na turbanu su isklesane linije
koje definiraju nabore i izduena kapa, pored ovog niana
lei i ostatak drugog niana tj. samo turban sa isklesanim
naborima koji sam oznaio sa F2.
F3-Je maleni stup, malo nakoen, ima svoj turban sa
uklesanim linijama koje izraavaju poprene nabore, a na
turbanu je izduena kapa na ijem je vrhu mali piramidalni
zavretak.
F4-Nian pored ograde koja je pored puta, stup sa turbanom, na kojem je viestrana
kapa, stup ima na svom vrhu prije vratnog dijela dvije paralelne okolne linije.Na
turbanu su isklesani popreni nabori.
F5-Ovo je klesana stela sa turbanom iz 1944.
godine, koja na svojoj lijevoj strani ima isklesan
motiv kvadrata.
F6-enska stela iz 1940. godina, iako postoji
natpis, godinu nisam mogao pouzdano utvrditi, jer
je taj dio natpisa oteen.
F7-Stela sa veim turbanom utonula u zemlju, oteena.
F8-Usamljeni dvovodni nian.
F9-Komad niana, vrlo mogue stup od turbana koji se nalazi pored niana F1, a koji
sam oznaio sa F2, ili je ostatak utnoulog niana kojem pripada noni nian F8.
F10-Mala stela sa kapom, oteena, nedostaje joj vrh.
86
F11-Stela sa velikim turbanom utonula u zemlju, ima po sebi mahovine, oko nje je
neko rastinje.
F12-Mali noni nian kojemu nedostaje vrh.
F13-Mali noni nian.
F14-Stup sa turbanom, poloen na zemlju,
turban ima nobore, i viestranu kapu.
F15-Stela sa turbanom na kome je iroka
kapa, nian je iz 1954. godine.
F16-Oborena stela sa turbanom, koji
nema kape, nian je prepolovljen tj.
oteen.

Kao to sam i ranije napomenuo ovo groblje nije naroito veliko, i broj starih niana
koje sam ovdje zatekao je sasvim srazmjeran mojim oekivanjima. Stanje u kojima se
niani nalaze mogu ocijeniti kao veoma dobro, ali je potrebno otkopati utonule niane,
i one poloene ponovno uspraviti i ukopati. Sredinja duina ovog groblja je 34 metra,
a njegova sredinja irina je 19 metara.

U Fazliima sam pronaao 10 niana sa osnovom u obliku
stele, 5 sa oblikom kvadratnog stupa, niani sa turbanom 8,
niani sa fesom 3. Malih niana je bilo 9, a srednjih i velikih
5. Niana sa latininim natpisom je 3, te jedan sa ukrasnim
reljefom kvadrata, i jedan sa reljefom sablje.Postoje dva
niana sa iljastim zavretkom, jedan sa ukrasom, dva sa
turbanom bez kape. Pronaao sam tri usamljena nona niana
i 4 oteena.
87







88
Stari niani u Nevreni

Ako krenemo dalje od mezarja u Fazliima stii emo poslije nekih 700 metara do
mekteba u Medoviima, a sve je to drevna Nevrena koja je poznata iroj javnosti po
svojoj srednjovjekovnoj gradini, za koju se pretpostavlja da svoje korijene vue jo iz
antike, tj. da je tu postojala slina gradina na ijim je temeljima sagraena ova
srednjovjekovna koju mi poznajemo.Zatim, tu su i znameniti srednjovjekovni
nadgrobni spomenici steci. etiri puta vode do ovoga groblja, prvi je onaj kojim sam
ja doao, iz pravca Fazlia, njime e vam od magistralnog puta trebati nekih 960
metara, blii je ipak onaj put koji se na magistralni put prikljuuje kod Osnovne kole
urevik, njime e vam do ovog mezarja trebati 790 metara, a najblii je pjeaki put
iji je prikljuak na magistralni put blizu pote, a njegova duina je oko 290 metara, ali
postoji i etvrti puteljak pored zgrade u kojoj je mjesni ured i ambulanta, a njegova
duljina je slina prethodnoj.
Pored puta,a ispred mekteba je spomen esma sagraena
u spomen lanovima porodice Goleti, a istu je sagradio
Izet Muli, 2010. godine.
Na ovom groblju oekivao sam velik broj starih niana,
znajui da je po dimenzijama slino onome u iviima, a u prilog svemu ila je i ona
injenica da je ovo mjesto jako staro. Groblje se protee
na jednom breuljku i njegovim podnojem, na samom
ulazu dominiraju hrastovi. Pored hrasta sa lijeve strane
im sam uao ugledao sam pored ograde sloene stare
niane po kojima je ve bilo trulo hrastvo lie koje sam
razgrnuo zbog boljeg pregleda i fotografisanja
niana.Ustanovio sam da ih je pet, a par metara iznad
nalazio se jedan isto tako oboren pored ograde.
Evidentirao sam ih od N1-N6. Uglavnom su to uzglavni
niani u obliku stupova sa kapom, to vjerovatno predstavlja enske niane, a neki
imaju i otri zavretak na kapi.Normalnih su dimenzija za takav oblik niana, na sebi
nemaju reljefnih ukrasa niti natpisa, dok je nian N6 koji se nalazi par metara dalje,
mali stup sa turbanom na kome su isklesani nabori.Starost ovakvih niana ne mogu
89
procijeniti ali otprilike datiraju sa kraja 19. vijeka. Nadalje sam pronaao stelu sa
turbanom N7 iz 1960 i neke godine otprilike, ija je prednja strana sa natpisom znatno
oteena. Ispod drugog velikog hrasta pored ograde, prekriven granjem pokazivao se
jedan oboren nian, stup sa zailjenom valjkastom kapom N8. Dalje pronalazim stelu
sa fesom iz 1943. godine, koja ima svoj noni nian
N9.
Kao N10 oznaio sam stelu sa fesom koja je neto
vie utonula u zmelju od prethodne a koja na svojim
bonim stranama ima reljef kocke i sablje, poto je
nian utonuo u zemlju nisam uspio oitati dio natpisa
gdje se navodi godina smrti, a ona je vjerovatno
izmeu 1950-1970. godine.
N11 je enski nian manjih dimenzija, to je stup sa
enskim fesom na kome je karakteristian iljasti zavretak.Pored njega je N12, mali
stup sa turbanom na kome je izduena kapa i nekoliko nabora. Oba ova niana nemaju
svoje none parove, a sudei po obliku najstriji su niani na ovom mezarju koji stoje
na svojim provobitnim mjestima.
N13 je tipina stela sa fesom iz 1972. godine, koja ima svoj dvovodni noni nian.
N14 je mala stela sa fesom utonula u zemlju,tako da joj se nadzire samo mali dio
vratnog dijela ispod fesa na osnovu kojeg se moe suditi da se radi o steli, ova stela
ima i svoj noni dvovodni nian koji je takoer utonuo u zemlju. Pored ove male stele
pronaao sam oboren dvovodni nian koji sam oznaio sa N15, a iji uzglavni par
nisam mogao pronai.
N16 i N17 su tipine stele sa fesom iz 1970-tih godina,
iji su epitafi jako oteeni i neitljivi, tako da nisam
mogao ustanoviti tane godine, razlika je u tome to
pretpostavljam da je N17 enski nian, sudei po
obliku fesa, i tu se nalazi noni nian dok N16 nema
svoj noni par.
N18 je stup sa fesom, blago nakoen, izmeu stupa i fesa postoji valjkasti vratni dio.
90
N19 je enska stela sa kapom iz 1943.godine, koja ima svoj ouvan epitaf, i na desnom
boku ima reljefni ukras kvadrata.
N20 je stela sa turbanom iz 1943. godine, koja na svojim
bonim stranama ima reljefne ukrase kvadrata i sablje.
N21 je enska stela iz 1960. godine, sa reljefnim ukrasom
kvadrata na desnom boku.
N22 je stup sa turbanom, koji ima svoj valjkasti vratni dio, a
na njega je dodana nova mermerna ploa sa natpisom, iz ega
doznajemo da je nian iz 1960. godine. a na svojim stranicama
ima reljefne ukrase kvadrata i sablje.
N23 je enska stela iz 1960. godine.
N24 je zanimljiv pronalazak, ne znam da li se
radi o dijelu nekog nonog niana koji je
potpuno utonuo u zemlju, ili je to dio nekog
stupa od koga se odlomio turban, pokuao
sam ovaj ostatak izvaditi iz zemlje, mislei da
se radi o sasvim malom ostatku, ali je izgleda
duboko u tlu, pa su sve prilike da je to stup od koga se odlomio turban ili fes.
Na ovom mezarju zatekao sam jadno stanje, blago reeno, po pitanju spomenika koji
su me zanimali, jer ih je jako malo preostalo, a najvrijedniji primjerci tradicionalnih
muslimanskih niana baeni su pored ograde i vremenom e biti zatrpani zemljom.
Ovo je jo jedan primjer nemarnog odnosa prema naoj kulturi i tradiciji.
Ovdje sam izmjerio najveu sredinju duinu od 54 metra,
a najvea sredinja irina je 57 metara, u ovim mjerama
mogue su manje oscilacije.

Niana sa osnovom u obliku stele bilo je 12, kao i onih sa
osnovom kvadratnog stupa 12, broj niana sa turbanom je
3, niana sa fesom je 16. Gledano po veliini malih je 10, a
velikih 14, niana sa latininim natpisom je 9.Od reljefnih
ukrasa samo sam na jednom nianu pronaao kvadrat, a na
91
3 kombinaciju sablje i kvadrata. iljaka na kapi je bilo 3, i jedna valjkasta kapa.
Turban bez kape pronaao sam na samo jednom nianu,kao i jedan usamljeni noni
nian. Broj oteenih niana je 10.




92
Niani u Baigovcima

Budui da su Baigovci nekada bili u sastavu MZ urevik, od 1965.-1968. godine, a
osim toga dio urevika, tanije Nevrena u nekim periodima je pripadala
Baigovcima, pa tako da to doe jedan usko vezan prostor, i stari niani u Baigovcima
su se nali u mojoj analizi. To je staro mjesto koje ima ostatke stare tvrave Jasiak, o
kojoj se kao i o onoj u Nevreni malo zna, u srednjem vijeku ova gradina ili grad se ne
pominje pa je sasvim vjerovatno da je izgraena u antiko doba.Na podruju
Baigovaca postoje i steci, a velik broj steaka je zadnjih godina prenesen u
Baigovce sa nekih lokacija zbog obogaivanja turistike ponude na koju tipuju
Baigovci u novije vrijeme, zahvaljujui jezeru nastalom povrinskom eksploatacijom
ugljena koju je vrio RMU urevik. Danas su
Baigovci veliko mjesto koje ima dvije damije, i
puno naseljenih mjesta u svom sastavu: Zebljak,
Livada, Podoljani, Butkovii, Roljii, Pobrani,
Otava, Kop, Narci, Krevina, Lug, Pjeskulje i
Trasa.
31
Ono po emu su Baigovci od davnina
poznati je stari izvor Slatina. U Baigovce sam doao 26.02.2014. godine, i to pred
staru damiju u Pobranima, gdje sam naiao na jako prijatnog i susretljivog imama,
efendiju Ibru Mulia, koji je ponudio svoju pomo oko moga istraivanja, te me uputio
na jo jedno mezarje za koje nisam znao,a to je mezarje u Podgorju.Prva damija
ovdje je izgraena prije otprilike 260 godina, a damija koja sada ovdje postoji i koja
se naziva stara sagraena je pred poetak posljednjeg rata. Nisam znao da su stari
niani u Baigovcima ouvani u tolikoj mjeri, za njihovo ouvanje zasluan je i
efendija jer je kako ree apelirao na njihovo ouvanje, te je sa dematlijama neke
uspravljao. Mezarje kod damije je jako veliko, a u donjem dijelu je ak i pregraeno,
broj niana koje sam evidentirao ovoga dana u Baigovcima na dva mezarja je 183.
Impozantan broj i za mene. Zato poinjem sa opisom.

B1-Stela sa enskim fesom, utonula u zemlju, sa natpisom.

31
Statut MZ Baigovci,2013.
93
B2-Stela sa turbanom i natpisom, na kojoj stoji godina roenja 1898., a godina smrti
nije navedena,stela ima reljefne ukrase kvadrata i sablje. Nian je u dobrom stanju,
mogao bi biti iz 1960-tih godina.
B3-Stela slina prethodnoj koja datira iz 1965. godine, ima turban, i reljefni ukras
kvadrata.
B4- Stela sa turbanom iz 1964. godine, ima svoj uklesan
latinini natpis,dosta itak i ouvan, slina je
prethodnima.Na sebi ima reljefne ukrase kvadrata i sablje.
B5-Stela sa turbanom iz 1969. godine, nian je lijepo
ofarban, ima svoj natpis kao i reljefne ukrase sablje i
kvadrata.
B6- Skoro ista stela kao i B5, na kojoj stoji godina smrti
1962., reljefni ukrasi su isti kao i na B5, dakle sablja i
kvadrat.
B7-Stela sa turbanom, dosta utonula u zemlju, godina smrti je 1960., tipian muki
nian, sa ukrasom kvadrata i sablje na bokovima.
B8-enska stela, na kojoj je oteen uklesani epitaf, a na boku ima ukras kvadrata.
B9-Ovo sam naveo kao stup sa nonim nianom, ali radi se o ostatku stupa, sa
dvovodnim nonim nianom, nepoznat je njegov zavretak, i samim tim ne znamo da
li se radi o enskom ili mukom nianu, ali je ono to je ostalo u zemlji zasigurno
ostatak osnove u obliku stupa.
B10- Nian koji je utonuo u zemlju, vidi mu se samo
valjkasta kapa, na kojoj je karakteristian iljasti
zavretak, osnova je vjerovatno u obliku stupa.
B11-Stup sa turbanom bez kape, prethodno oboren pa je
utonuo u zemlju svojim bonim dijelom.
B12-Usamljeni dvovodni noni nian, nakoen na jednu
stranu, veih je dimenzija.
B13- Ovako sam oznaio skupinu niana na gomili koja je
pomijeana sa zemljom, na kojoj je neto paljeno, nabacano je busijenje, ne znam
taan broj niana na gomili ali ih ima i polomljenih, tako da sve ukuno raunam pod
94
B13. Onda sam proao iznad damije, gdje je jako puno starih niana, krenuo sam od
ograde koja je pored puta gdje sam niane biljeio ovako :
B14-Stup sa fesom, na kome je u reljefu prikazana kianka.
B15-Stup sa turbanom bez nabora, masivnije izrade, blago nakoen.
B16-Vitki stup sa turbanom bez nabora blago nakoen.
B17- Stup sa turbanom bez nabora, gdje je prilikom izrade
nekako nevjeto izveden turban kao da nije dobro zaobljen s
jedne strane.
B18-Mali stup sa turbanom bez nabora obrastao lozom.
B19-Ostatak nekog niana,koji ima i svoj noni
par.Vjerovatno se radilo o stupu sa turbanom, kakvi su svi
susjedni niani.
B20-Stup sa turbanom bez nabora, masivnijih dimenzija, nalazi se odmah uz ogradu.
B21-Stup sa turbanom, utonuo u zemlju i izrazito je nakoen.
B22-Nian oboren na zemlju, stup sa turbanom, slian susjednima.
B23-Oboren stup sa fesom.
B24-Stup sa nekom masivnijom izradom fesa.
B25-Mali stup sa turbanom.
B26-Stup sa fesom, nakoen.
B27-Stup sa enskim fesom utonuo u zemlju.
B28-Stup sa turbanom, znatno utonuo.Turban
nema nabore.
B29-Oeteen stup na kojem je bio manji turban
sa kapom, odlomljen je dobar dio prednje strane.
B30-Stup sa turbanom bez nabora, veih dimenzija.
B31-Dosta masivniji stup sa turbanom, na kome su reljefni ukrasi kvadrata i sablje.
B32-Jako zanimljiv stup sa valjkastom kapom, gdje je vrh stupa oivien limenom
okolicom.
B33-Stup sa turbanom, na kojem je vjerovatno bio plitko uklesan arapski epitaf, sudei
po okolici na prednjoj strani,osim toga na njemu sam pronaao reljefne ukrase sablje i
kvadrata.
95
B34-Ostatak niana, osnova u obliku stupa, nadzire se poetak okruglog vratnog dijela
pa je po tome sudei na vrhu bio turban.
B35-Nakoeni stup sa turbanom, na kome su ukrasi sablje i kvadrata.
B36-Stup koji je na vrhu imao kapu u obliku kocke, prvi takav primjerak niana na
koji sam naiao, djelimino je oteen.
B37-Stela sa turbanom iz 1953. godine, koja na bokovima
ima reljefe sablje i kvadrata.
B38- Betonski stup sa turbanom bez kape.Tipian nian iz
1930-tih godina, ima natpis na arebici koji veim dijelom
nedostaje, pa prema tome nisam mogao ustanoviti godinu,
ostim natpisa oteen je i turban.
B39-Stup slian prethodnome, izrezito nakoen, i naravno
oteen, jer niani ovakve izrade nisu dugog vijeka.
B40-Stup sa kockastom kapom.
B41-Dvovodni noni nian.
B42-Betonski nian, na kome je turban i latinini natpis koji je rasut.
B43-Stela sa turbanom, iz 1950. godine.Na sebi ima reljef kvadrata i sablje.
B44-Stup sa turbanom bez kape, poloen na
zemlju.
B45-Stela sa turbanom iz 1964. godine.
B46-Oboren stup na kome je turban.
B47-Stela sa enskom kapom, koja na boku ima
reljefni ukras kvadrata.
B48-Stela sa esnkom kapom.
B49-Stela sa turbanom iz 1945. godine sa ukrasima sablje i kvadrata.
B50-Stup sa kockastom kapom, nakoen.
B51-enska stela sa fesom.
B52-Stup sa kockastom kapom.
B53-Stela sa turbanom, oborena na zemlju.
B54-Stela sa turbanom utonula.
B55-Oteen nian, dio stupa sa enskom kapom.
96
B56-Stup sa turbanom obrastao u travu.
B57-Stup sa turbanom na kome je uklesan epitaf na arebici, naalost nisam pronaao
godinu, ali sam pronaao reljefne ukrase sablje i kvadrata.
B58-Oteen stup sa turbanom.Oboren.
B59-Stup sa turbanom ija je kapa djelimino oteena.
B60-Ostatak stupa, postoji i noni par.
B61-enska stela, novije izrade.
B62-Skoro ista kao prethodna, samo vie utonula.
B63-Betonski stup sa turbanom bez kape iz 1953. godine,
sa latinskim natpisom.
B64-Betonski stup sa turbanom na kome je kapa iz 1950.
godine, nije oteena.
B65-Stela sa fesom i natpisom, novije izrade, a na njoj su i reljefni ukrasi,
kombinacija sablje i kvadrata.
B66-Stela sa turbanom, na kojoj je i latinini natpis, neitak, zatim tu su reljefni ukrasi
sablje i kvadrata.
B67-enska stela bez natpisa. Ima samo ukras kvadrata.
B68-enska stela, sa naknadno dodanom
mermernom ploom sa natpisom, na kome se navodi
godina smrti 1952.I ovdje postoji reljefni ukras
kvadrata.
B69-enska stela iz 1961. godine.
B70-Slina enska stela sa kvadratom.
B71-Stela sa turbanom na kojoj su reljefni ukrasi kvadrata i sablje.
B72-enska stela.
B73-Stela sa turbanom.
B74 i B75-enske stele.
B76-Stup sa kockastom kapom.
B77-Stela na kojoj je kapa u obliku enskog fesa, utonula u zemlju i obrasla rastinjem.
B78-Oteen stup, sa valjkastom kapom.Utonuo u zemlju, vjerovatno polomljen.
97
B79-Stup sa turbanom bez nabora, i plitkom irokom kapom na turbanu.Zagrnut je
zemljom.
B80-Stup sa turbanom na kome je kapa.Utonuo u zemlju, blago nakoen.
B81-Stup sa fesom koji je rasut.Utonuo je u zemlju. Radi se o drastino oteenom
nianu.
B82-Stup sa turbanom bez nabora, na kome je kapa koja
se suava pri vrhu.
B83-Stela sa fesom iz 1945. godine, sa ukrasima sablje i
kvadrata.
B84-Stela sa fesom koja ima iste ukrase, a koja datira iz
1953. godine.
B85-Stup sa fesom, blago nakoen.
B86-Nian slian prethodnome B85.
B87-enska stela iz 1963. godine, sa reljefnim ukrasom kvadrata.
B88-Stup sa valjkastom kapom, bonom stranom utonuo u zemlju.
B89-Slino kao prethodni.
B90-Stup sa fesom, koji ima malo oteenje, obrastao je lozom.
B91-Stela sa epitafom, na kojoj je turban.Otprilike iz 1950-tih godina, jer je natpis
gdje je godina po obiaju oteen.
B92-Stela sa turbanom na kojoj je latinini epitaf. Ima ukrase kvadrata i sablje, ovaj
nian potjee iz 1962. godine.Okreen je, a u uklesana slova dodana je crna boja.
B93-Mali usamljeni noni nian.
B94-Turban, ija je osnova sigurno bila stup, utonuo je.
B95-Mali noni nian.
B96-Stup, ostatak.
B97-Turban bez kape sa dijelom stupa, poloen, oteen,
zatravljen.
B98-Stela sa fesom.
B99-enska stela.
B100-Dvovodni noni nian.
B101-Dosta lijepa stela sa turbanom na kojoj se navodi i
98
godina 1351. hidretska (1932. godina), a tu je naravno natpis na arebici.Bogato je
ukraena.Naravno i ovdje su reljefni ukrasi sablje i kvadrata.
B102-enska stela sa natpisom na latinici.
B103-Visoki betonski stup, sa natpisom na arebici, ima turban bez kape, natpis i
turban su oteeni a nian je nakoen.
B104-Mala enska stela.
B105-Stup sa valjkastom kapom, utonuo u zemlju.
B106-Stup sa turbanom bez kape.Pripada kategoriji niana
srednje veliine.
B107-Ostatak turbana sa vratnim dijelom, turban ima nabore,
po svemu sudei nije imao kapu, oteen je.
B108-Stup sa turbanom, iz 1929. godine, ima natpis na latinici
i ukrase kvadrata i sablje.
B109-Mali stup sa turbanom.
B110-Ostatak malog turbana.
B111-Mala stela sa fesom, ostatak stele, zapravo.
B112-Stela sa fesom, oborena na zemlju.
B113-Mali turban bez kape, oboren na zemlju, zagrnut naslagama lia.
B114-Stela sa enskim fesom.
B115-Stup sa fesom.
B116-Stup sa turbanom, obrastao lozom.
B117-Vei dvovodni noni nian.
B118-Stup sa turbanom na kome je oteena kapa, turban ima
na sebi uklesane linije koje definiraju nabore, obrastao je
lozom, blago je nakoen.
B119-Oboren manji stup sa turbanom bez kape, nian sa
poetka 20. vijeka. Slabo uoljiv od ljia koje je po njemu palo.
B120-enska stela iz 1962. godine.Sa reljefom kvadrata na boku.
B121-Stela sa turbanom, i natpisom, ima reljef kvadrata i sablje.
B122-enska stela.
B123-Vei stup sa fesom.
99
B124-Zanimljiv stup sa turbanom, koji se suava prema vratnom dijelu, vratni dio je
valjkastog oblika a na njemu je turban sa jako velikom kapom na vrhu. Nian ima
uklesan latinini natpis iz kojeg doznajemo da potjee iz 1931. godine.
B125-Muka stela sa turbanom iz 1954. godine, sa reljefom kvadrata i sablje.
B126-Slino kao B125, osim to je godina 1964., i ima samo ukras koji predstavlja
sablju.
B127-Stela sa fesom, koja ima epitaf, slabo itljiv, ali su
jasno vidljivi ukrasi sablje i kvadrata.
B128-Nakoena stela sa fesom, koja e se vrenemom
sasvim sigurno oboriti na zemlju.
B129-Obina enska stela sa natpisom i kvadratom.
Ovo su bili niani u haremu kod damije, a onda sam se
uputio u Podgorje, prijekim putem.Nisam znao ta me eka
tamo, raunao sam najvie 6-10 starih niana, ali sam ostao iznenaen brojem starih
niana na ovom velikom mezarju.
B130-enska stela iz 1969.
B131-Stela sa turbanom, latininim natpisom i reljefnim ukrasima sablje i kvadrata.
B132-Slina stela sa istim reljefnim ukrasima.
B133-Stela sa fesom, poloen slomljen nian.
B134-Stela sa fesom, ima reljefni ukras kvadrata.
B135-Oteen stup.
B136-Stup sa fesom, nakoen.
B137-Stup, oteen, ostatak niana.
B138-Stup sa turbanom, nakoen.
B139-Stup sa fesom, oteen.
B140-Stup sa turbanom, djelimino oteen. Stariji tip
niana.
B141-Ostatak stupa, nian je bio od nekog svjetlijeg,
mekeg kamena.
B142-Ostatak betonskog stupa. Manjih je dimenzija.
100
B143-Stela sa turbanom iz 1940. godine, ima latinini natpis, i reljefe sablje i
kvadrata.
B144-Stup sa turbanom, na kojem je nekad bio latinini epitaf, ovdje sam pronaao
reljefni ukras sablje.
B145-Stela sa fesom, na kojoj postoji natpis i reljefni ukras kvadrata.
B146-Stela sa turbanom, na kome je latinini natpis, iz kojeg doznajemo godinu 1968.,
a tu su i reljefi sablje i kvadrata.
B147-Stela sa fesom, na kojoj je latinini natpis, i reljefni
ukrasi sablje i kvadrata.
B148-Stariji nian, poloen na zemlju, u pitanju je stup sa
turbanom, manjih je dimenzija.
B149-Mali stup sa turbanom bez kape, poloen na zemlju.
B150-Stup sa turbanom starije izrade, djelimino oteen.
B151-Stela sa turbanom, oborena i ukopana u zemlju.
B152-Oboren stup sa turbanom bez kape, zatravljen i
oteen.
B153-Usamljeni noni nian, sa dvovodnim zavretkom.
B154- Stup sa turbanom, oboren na zemlju, manjih dimenzija, nian starije izrade.
B155-Stup sa turbanom, stariji nian bez vidljivih oteenja.
B156-Stela sa turbanom.
B157-Stela sa enskim fesom.
B158-Stariji stup sa turbanom, poloen na zemlju,obrastao
rastinjem.
B159-Stup sa valjkastom kapom na kojoj je karakteristian
iljasti zavretak, stup je oteen.
B160-Odlomljeni dio niana, radi se o dijelu fesa.
B161-Noni nian.
B162-Stariji nian, u pitanju je stup sa turbanom na kome je
kapa.
B163-Jo jedan stariji primjerak niana, stup sa turbanom,
na kome je izduena kapa, nian pirpada kategoriji manjih niana.
101
B164-Odlomljeni dio niana koji je u osnovi bio stup.
B165-Usamljeni dvovodni noni nian.
B166-Stup, ostatak nekog niana.
B167-Stup,sa kojeg je odlomljen nastavak, vjerovatno turban.
B168-Stup sa turbanom, oboren na zemlju, nian starije
izrade, bez oteenja.
B169-Stup sa turbanom bez kape, nian starije izrade, u
solidnom stanju.
B170-Zanimljiv nian, u obliku stupa sa turbanom, manjih
dimenzija,koji na sebi ima isklesanu godinu, koja je dodue
isklesana na malo udan nain,teko je rei da li se radi o
1220 ili 1330 godini. Ukoliko broj na arebici predstavlja
hidretsku godinu 1220, to je onda 1805. godina po
gregorijanskom kalendaru, a ako je u pitanju 1330. godina, onda je to 1912. godina po
gregorijanskom kalendaru.Pri zavretku stupa ovdje postoji i jedna okolna linija. Pored
njega naao sam i dio valjkaste kape, koju sam oznaio sa B171.
B172-Mali noni nian.
B173-Dio turbana sa kapom, osnova je sasvim sugurno bila
stup.
B174-Oteen noni nian.
B175-Stup sa turbanom bez kape, oteen, i oboren na
zemlju.
B176-Stup sa valjkastom kapom, oboren na zemlju.
B177-Poloena stela sa enskom kapom, ovdje su
postavljeni novi mermerni niani na grob.
B178-Noni dvovodni nian.
B179-Stela sa fesom.
B180-Stela sa fesom, natpisom i reljefnim ukrasom kvadrata na boku.
B181-Odlomljeni mali turban bez kape.
B182-Stup sa turbanom.Relativno oteen.
102
B183-Stup sa valjkastom kapom, kapa je oteena, ali se prepoznaje iljasti zavretak
na vrhu.

Na samom kraju mogu konstatirati da je broj niana koje sam evidentirao u
Baigovcima 183.Od toga, niana koji imaju osnovu u obliku stele je 63, dok je onih
koji imaju osnovu u obliku stupa 100, niana sa turbanom je 72, niana sa fesom je
57.Malih niana je 38, a srednjih i velikih 135. Niana koji
imaju arapski epitaf je 6, a latinini 52. Reljefni ukras
kvadrata pronaao sam na 14 niana, reljefni ukras sablje
na jednom, a kombinaciju sablje i kvadrata na 29
niana.Karakteristinih iljaka na kapi je 7, valjkastih kapa
je 9, a niana sa ukrsima je svega dva.Niana sa turbanom
bez kape je 13, a broj oteenih niana je 56. Usamljenih
nonih niana je 12. Ovdje sam zapazio i novi tip niana a
to je nian koji ima zavretak u obliku kocke, takvih niana
je 5. Broj niana ustanovljen u damijskom haremu je 129, a broj starih niana na
mezarju u Podgorju je 54. Harem kod stare damije je nepravilnog oblika, ispresijecan
sa nekoliko ograda, ostim toga teren je izrazito nakoen, tako da je teko dati podatke
o najveoj duini i irini ovog groblja. Recimo da je najvea poprena duina oko 123
metra, dok je najvea poprena duina oko 69 metara. Dimenzije mezarja u Podgroju
su najvea poprena duina 129 metara, a najvea irina je 41 metar. Najkraa
vazduna razdaljina izmeu ova dva groblja je 369 metara.

103





104








105




106
Stari niani u Kovaima

Kovai su jedno staro mjesto koje je pripadalo ureviku, a od 1982. godine, oni su
samostalna mjesna zajednica. Mjesto jo uvijek obiluje znatnim brojem primjeraka
stare bosanske arhitekture. Mjesna zajednica Kovai obuhvata ova naseljena podruja:
Otave, okii, Mujii, Fehrii ,Mujagii, Cesta, Polja i ifluci.
32
Kovai imaju svoja
tri mezarja. Prvo je zvanino mezarje koje je ograeno i ureeno, drugo je staro
mezarje iznad njega,za koje se esto uje da je tursko vojno groblje, zatim malo
mezarje porodice Mujagi. Mezarja u Kovaima esto sam pohodio, odlazei rodbini,
od najranijeg doba. Velik broj moje
rodbine, pokopan je na mezarju u
Kovaima. Tako da mi je stanje ovih
mezarja dobro poznato.Mujagia mezarje
otkrio sam tek 18.03.2014., iako su preko
puta ivjeli moj tetak i tetka, a ja eto
igrajui se i prolazei tim putem nisam
primijetio a ni zapamtio da je tu mezarje.
Kao to ve rekoh dana 18.03.2014. obiao sam Kovae s ciljem svoga istraivanja
gdje sam evidentirao 73 stara niana. Situacija na mezarju u Kovaima od prije par
godina kada su poupali skoro sve stare niane s ciljem oslobaanja grobnih mjesta,
natjerala me da se pozabavim ovom temom i da uinim neto povodom spaavanja
ovih spomenika. Veina starih niana poupana je i sloena na gomilu prilikom
ienja mezarja i obaranja starih stabala koja su se u njemu nalazila.Ovu gomilu sam
fotografisao i snimio nekoliko puta prilikom, posjeta mezarju ili prilikom prolaska
pokraj njega.Danas su niani iz gomile poredani na zemlju, a ako usporedimo raniju
fotografiju gomile na kojoj su niani uoit emo da ih je sada znatno manje. Po pitanju
starog mezarja iznad, moe se rei da je i ono u prolosti izgledalo drugaije, bio je to
jedan breuljak visoko uzdignut iznad puta, bilo je obraslo drveem i grmljem, a blizu
puta su se nalazili stari niani, dok su primjetni bili i stari niani u unutranjosti te male
ume ako se to moe tako nazvati. Ja sam uo podatak da je to osmansko vojno
groblje, to nikako ne mogu sa sigurnou potvrditi mada se legenda o tome ini dosta

32
Statut MZ Kovai, 2013.
107
zanimljivom. Preostali niani i njihovi ostaci na ovom mezarju ne mogu do kraja
potvrditi da se radi o vojnom groblju, mada su ovo jako stari niani, na jednom sam
pronaao godinu 1221. odnosno to je 1806. godina, i u to vrijeme su Turci bili ovdje, a
da li su u blizini imali neki svoj garnizon a samim tim i vojno groblje u blizini nije mi
poznato. I ovo groblje doivjelo je svojevrsno unitenje, prvenstveno probijanjem puta
izmeu ova dva mezarja, zatim, ta niija zemlja, slui godinama za odlaganje smea, a
prije par godina i ovo groblje je oieno od rastinja, kada sam sasvim sluajno
fotografisao neke od niana, ali danas nisam uspio istraiti sve niane zbog zaraslog
terena, koji je usput prepun smea. Ovo groblje potrebno je detaljno istraiti, vjerujem
da je dosta niana pod zemljom, odnosno pod naslagama raznog otpada i slino. Tree,
Mujagia mezarje, je jako malo mezarje sa samo tri tradicionalna niana koliko sam
mogao da uoim, i ono je zaraslo u visoku travu i ipraje.

Krenimo redom sa opisima tradiconalnih niana u
Kovaima:
K1-Stela sa turbanom iz 1966. sa reljefnim
ukrasom sablje i kvadrata.Nian ima manje
oteenje.
K2-Mali stup sa turbanom, na kome su dvije
ukrasne linije pri vrhu, turban ima izraene nabore, te kapu sa vie uglova na kojoj je
karakteristian iljasti zavretak. Nian datira s poetka 19. vijeka.
K3-Stela sa fesom na kojoj su reljefni ukrasi sablje i kvadrata.
K4-Usamljeni noni nian,koji ima zavretak u obliku
dvovodnog krova, u osnovi ovaj nian je stela.
K5-Stup sa turbanom, veih dimenzija, zanimljiva je
isklesana okolica na turbanu.
K6-Stup sa fesom, na kome je maleni obli
zavretak.Nian na sebi ima reljefni ukras kvadrata,
ovo je enski nian.
K7-Noni nian u obliku stele, na vrhu ima zaobljeni
zavretak.
108
K8-Stela sa turbanom, visoki nian, koji ima uklesan ukras kvadrata.
K9-Vea stela sa turbanom.
K10-Stela sa fesom iz 1965. godine, sa latininim
natpisom.
K11-Stela sa turbanom iz 1943. godine, i ovdje postoji
latinini epitaf.
K12- Betonski stup sa ahmedijom, ovdje je ukras na
ahmediji oteen, tj. nedostaje polovina ovog ukrasa. Nian potjee iz 1950. godine,
nema natpis. Znam da se radi o nianu Mehmeda Mujia koji je roen 1871. godine.
K13-Je noni nian koji je naslonjen na susjedni nian sa oteenjem koji sam oznaio
kao K14, a koji je stup sa fesom, i reljefnim ukrasom kvadrata.
K15-Je stup sa fesom, koji ima i ukras na jednom dijelu.
K16-Stup sa turbanom, manji, sa oteenom povrinom.
K17-Veliki stup sa fesom.
K18-Stela sa fesom, sa znatnim oteenjem u podnoju
niana,kao i na kapi.
K19-Stup sa kockom, ovdje postoji uklesan arapski epitaf,
na kome je navedena godina smrti po gregorijanskom
kalendaru (1933.), to je zanimljivo.
K20-Stela sa fesom iz 1970. godine na kojoj je latinini
natpis.
K21-Stup koji je na vrhu zaobljen, lii na noni nian, ali
ima svoj noni par manjih dimenzija.
K22-Noni nian koji je zaobljen na vrhu, uz koji stoji odlomljen dio nekog niana,
vjerovatno dio od uzglavnog para.
K23-Stup sa izduenim valjkastim dijelom,na kome je turban s kapom.Ovaj nian ima
arapski epitaf, bez navedene godine.A na bokovima su reljefni ukrasi sablje i kvadrata.
K24-Utonula stela sa fesom, na ijem je boku reljef kvadrata.
K25-Visoki stup sa fesom, na kome je arapski epitaf, a na boku uklesana godina 1343.
hidretska, to je zapravo 1924. godina po gregorijanskom kalendaru.
K26-Stup sa fesom, nakoen.
109
K27-Mali stup sa turbanom,nian starije izrade.
K28-Stup sa natpisom na arebici, a na boku ima reljefni ukras sablje. Na stupu je
valjkasti vratni dio, a na njemu turban.
K29-Mali stup sa turbanom utonuo u zmelju, na vrhu ima izduenu kapu na kojoj je
iljasti zavretak.
K30-Stela sa turbanom.
K31-Veliki stup sa turbanom bez kape, znatno
oteene povrine,a nedostaje i dio
turbana.Primjetno je da je imao uklesan arapski
epitaf, ali se on rasuo zbog kvaliteta kamena.
K32-Stup sa turbanom na kome je epitaf, a na
boku je reljef sablje, koji je slabo uoljiv, ali primijetan na dodir.
K33-Stup sa valjkastom kapom, na kojoj je iljasti zavretak.Ovaj nian je manjih
dimenzija.Na vrhu niana nalazio se odlomljen djeli sa nekog niana.
K34-Obina stela, dakle, stela u svom pravom obliku, bez turbana, fesova ili slino. Sa
dvovodnim zavretkom i sa arapskim epitafom, iz kojeg doznajemo da nian potjee iz
1934. godine.Stela osim toga ima jako lijepe uklesane geometrijske ukrase.
K35-Stela sa fesom, oborena na zemlju, utonula.
Sada slijede opisi niana sa gomile poupanih niana sa
ovog mezarja.Sve u ih ubrojati u oteene niane, iz
razloga to su pomjereni sa svojih grobnih mjesta, mada
uglavnom svi imaju manje ili vee oteenje.
K36-Stela sa turbanom, manjih dimenzija.
K37 i K38-Jako slini niani, radi se o stupovima sa
turbanima bez kapa, izgleda da ih je radio isti majstor.
K39 i K40-Su slini niani, s tim da je K39 neto masivniji. To su stupovi sa fesovima,
gdje je fes na K39 znatno masivniji.
K41-Mali stup sa turbanom.Ima jednu ukrasnu liniju.
K42-Mali stup sa turbanom na kome je kapa sa vie uglova, a na njoj iljasti zavretak,
i stup ima dvije ukrasne linije.
K43-Stup sa fesom, na kome je jedna ukrasna linija.
110
K44-Stup sa valjkastom kapom i jednom ukrasnom linijom.
K45-Stup sa fesom na kome je takoer ukrasna linija.
K46-Mali stup sa turbanom, na kome je ukrasna linija.
K47-Stup sa turbanom bez kape, manjih dimenzija.
K48-Slian stup sa turbanom bez kape.
K49-Stup sa turbanom, koji se nalazi ispod jednog ploastog mermernog nonog
niana.
K50-Turban zaboden u zemlju, vjerovatno je
imao osnovu u obliku stupa.
K51-Dvovodni noni nian.
K52-Stela sa fesom, na kojoj je natpis, potjee iz
1965. godine.
K53-Stup sa turbanom koji je imao kapu ali je
ona odlomljena, na kojem je isklesana godina 1170. hidretska, odnosno 1756. po
gregorijsnkom kalendaru.Ovo je najstariji nian na kome se nalazi godina u mome
istraivanju.
K54-Stup sa fesom.
K55-Stup sa turbanom.
K56-Stup sa plitkim turbanom.
K57-Stup sa valjkastom kapom.
K58-Stup sa turbanom, prepolovljen.
K59-Stup sa turbanom, na kome je kapa, ovo je samo gornji dio niana koji je
odlomljen.
Sada prelazim na opis starih niana na groblju iza, tzv.
vojnom groblju u Kovaima.
K60-Stup sa valjkastom kapom koja se suava prema vrhu.
K61-Turban bez kape, ostatak niana, turban ima uklesane
linije koje naglaavaju nabore.
K62-Turban bez kape, bez nabora, takoer samo ostatak
niana.
K63-Dio turbana.
111
K64-Stup sa turbanom oboren na zemlju, na njemu je isklesana godina 1221. ,
odnosno 1806. hidretska godina.
K65-Stup sa turbanom, podignut i naslonjen uz jedan panj, vidljiv sa puta, nalazi se
nekako na sredini ovog mezarja.
K66-Ostatak niana, valjkasta kapa.
K67-Ostatak niana, u kanalu pored puta, radi se o
turbanu.
K68, 69 i 70- Tri stupa sa turbanima, koji se vide na
mojim ranijim fotografijama, a kojima nisam mogao prii
dana 18.03.2014. godine.
U povratku sam svratio na malo Mujagia mezarje, za
koje nekim udom ranije nisam znao, tu sam pronaao tri
tradicionalna niana.
K71-Stela sa turbanom, manjih dimenzija.
K72-Stela sa turbanom.
K73-Stup, sa kojeg je odlomljen zavretak, koji je po svemu sudei bio turban.

Broj niana koji imaju osnovu u obliku stele je 18, stupova
49, niana sa turbanom je 36, sa fesom 18. Malih niana je
39, velikih 31, onih niana koji imaju epitaf na arebici je 9,
latininih natpisa je 4. Reljefni ukras kvadrata je na 4
niana, a sablje na 2, dok se u kombinaciji pronalaze na 3
niana. Niana koji imaju iljasti zavretak na kapi je 4,
valjkastih kapa je 4, niana sa nekom vrstom ukrasa je
12.Turbana bez kape je 5, oteenih niana je
36.Usamljenih nonih niana je 2, a pronaao sam i jedan nian koji na vrhu ima
kocku.
Dimenzije mezarja u Kovaima su: Veliko mezarje ima najveu sredinju duinu od
106 metara, a najveu sredinju irinu oko 68 metara. Groblje iznad ili kako ga ja
nazivam vojno groblje se nalazi izmeu tri puta, njegova najvea duina je priblino
52 metra, a najvea irina oko 34 metra. Mezarje u Mujagiima nije ograeno niti
112
vidljivo omeeno, ali prostor koji obuhvataju postojei mezari je mali.Ovdje mi je
teko pronai neke orjenitre za mjerenje, koje vrim posredstvom sateliskog snimka.





113






114







115









116
ZAKLJUAK

Uz veliki trud zavrih jo jedno svoje djelo, koje ima jednu posebnu dra jer je uz
njega stvaran i dokumentarni serijal koji se mogao pogledati posredstvom moje web
stranice, i zaista postoje ljudi koji su to pratili s panjom. Odista, to je mali broj ljudi,
ali moj trud nije uzaludan sve kada bi moj film ili moju knjigu pogledao samo jedan
jedini ovjek. Ne znam kakav e odnos mojih italaca biti prema ovom djelu, ali, moj
odnos bio je na neki nain sentimentalan jer se radilo o mome uem zaviaju.elio
sam vidjeti u kakvom su stanju niani, koliko ih ima, kakvih ih ima, koje su to godine
na njima navedene, koliko su stari, koje su razlike i slinosti meu njima. Vidio sam
da su uglavnom u loem stanju, svojim istraivanjem obuhvatio sam 503 tradicionalna
niana, starosti od 42 do nekih 330 godina. Kakva e biti njihova budunost zaista ne
znam.Trenutno nije sjajna,ali se nadam da e ovo moje djelo doprinijeti njihovom
ouvanju. Po mojoj internoj klasifikaciji brojno stanje niana je ovakvo:
-Niani sa osnovom u obliku stele 235
-Niani sa osnovom u obliku (kvadratnog) stupa 230
-Niani sa turbanom 198
-Niani sa fesom 156
-Niani sa valjkastom kapom 26
-Niani sa turbanom bez kape 41
-Niani sa kockom na vrhu 6
-Niani malih dimenzija 172
-Niani srednjih dimenzija i veliki 312
-Niani sa epitafom na arebici 34
-Niani sa epitafom na latinici 115
-Niani sa reljefnim ukrasom kvadrata 27
-Niani sa reljefnim ukrasom sablje 8
-Niani sa reljefima kvadrata i sablje 44
-Niani sa iljastim zavretkom na kapi 44
-Niani sa veim ili manjim oteenjem 152
-Odbaeni niani (u iviima) 15
-Usamljeni noni niani 31
117
Od ukupnog broja niana (503) koje sam evodentirao, fotografisao i opisao ovdje
pomenut u ponovno brojno stanje niana po lokalitetima:

-Mezarje Musii 119 niana
-Mezarje ivii 88 niana + 15 odbaenih do kojih nisam mogao doi
-Mezarje Aljii nema niana, svi su uniteni
-Mezarje Fazlii 16 niana
-Mezarje Nevrena 24 niana
-Mezarja u Baigovcima 183 niana
-Mezarja u Kovaima 73 niana

Nakon svega mogu konstatovati da su tradicionalni niani jako ugroeni i da prijeti
opasnost od njihovog skorog nestanka. Povodom njihove zatite trebala bi se izjasniti
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a osim nje i
mjesno nadlene institucije kao to su muzeji, arhivi, fakulteti, a najveu brigu od svih
treba posvetiti Islamska zajednica Bosne i Hercegovine, jer je to u njenom
interesu.Ako se niani ve vade iz zemlje, potrebno ih je sauvati i konzervirati na
118
nekom mjestu u mezarju, ili na prostoru i mjestu koji bi se eventualno odredilo za
takvu namjenu, sve u cilju ouvanja ovih spomenika. Vjerujem da bi ovakve niane uz
suglasnost nadlenih preuzeli i vlasnici nekih privatnih zaviajnih zbirki.
Odreen broj niana ugroen je zbog podzemnih voda, pa je samim tim nakoen, neki
niani su nakoeni jer ih podiu i ugrovaju korijenja stabala.Povodom ovakvih sitnijih
intervencija samu brigu bi trebali preuzeti mjetani u svojim akcijama ienja i
odravanja mezarluka, gdje bi ih uspravili te posjekli stabla koja smetaju i slino.
Nadam se da e generacije koje dolaze imati vei stupanj potovanja prema starim
nadgrobnim spomenicima koji dosta govore o prolosti ovoga kraja. Moda najbolje o
ugroenosti niana govori sluaj kada sam doao na mezarje u ivie, povodom
denaze (27.02.2014.), gdje sam obilazei mezarje zapazio jedan svjee izvaen nian
iz zemlje, po obliku sam ustanovio da se radi o nianu kojeg sam evidentirao kao Z72,
a kojeg sam u takvom stanju pronaao 42 dana poslije moga obilaska ovog groblja
povodom evidentrianja niana.

Emir S. Nii


















119
Biografija autora

Roen sam 11.12.1987. godine u Tuzli, osnovno obrazovanje sam zavrio u
ureviku, srednjokolsko u Tuzli, da bi na poslijetku diplomirao u Mostaru.
Po struci sam diplomirani pravnik, ali ve neko vrijeme radim na televiziji SLON
EXTRA gdje sam voditelj revijalnog programa. Oduvijek sam volio knjige, zato ih
valjda i piem. Historija mi je uglavnom hobi, iako sam je i studirao jedan odreen
period. Do sada sam napisao etiri knjige i to:
-Domavia, 2011. godine, struna historijska knjiga o prolosti Srebrenice u antiko
doba
-Sutiska i Bobovac, 2012. godine, struna historijska knjiga o prolosti podruja
Kraljeve Sutjeske i grada Bobovca, od antike do modernog doba
-Prie jesenjeg lia, 2013. godine, zbirka pripovjedaka, knjiga o meni dragim ljudima,
mjestima, dogaajima i vremenima
-Stari niani u ureviku, 2014. godine, struna historijska knjiga o muslimanskim
tradicionalnim memorijalnim spomenicima na podruju mjesta urevik kod ivinica

Osim toga, snimio sam preko 20 dokumentarnih filmova, napisao puno toga to jo
uvijek nije objavljeno, a u meni postoji elja da stvorim jo mnogo djela koja e
sasvim sigurno nekome biti od koristi.












120
Historiografija / Literatura

Niani XV i XVI vijeka u BIH, efik Belagi, ANU BIH, Djela, Knjiga LIII,
Sarajevo, 1978.
Islamska epigrafika BIH, Muhamed Mujezinovi, Sarajevo, 1974.
ivinice kroz istoriju, revoluciju i socijalistiku izgradnju, grupa autora, ivinice,
1988.
Tuzlansko podruje nekada i sada, Ambrozije Benkovi, upanja, 1971.
Ukrasni motivi na stecima, Marian Wenzel, Sarajevo, 1965.
Steci, Nada Mileti, Beograd, 1982.
Steci, Alojz Benac ,Beograd, 1967.
Steci, Dubravko Lovrenovi, Sarajevo, 2009.
Orjentalna arhitektura u BIH, nepoznato
Studije o islamskoj arhitektonskoj batini, Husref Redi, Sarajevo, 1983.
Svjetlost Tatarica, Alija Arif Deli, ivinice, 2012.
Nekrologij ehida i poginulih boraca opine ivinice, Alija Arif Deli, ivinice,
2011.
Kovai, Nusret Mujagi, ulaga Mujagi, Tuzla, 2007.
Gornja Sprea, Devad Tosunbegovi, Kalesija, 2007.
Steci na podruju opine ivinice, Seudin Muratovi, Zehudin Masli, ivinice,
2008.
upa Soli, Milica Baum, Tuzla, 1957.
Etnologija Sjeveroistone Bosne, dr.Salih Kulenovi, Tuzla, 1995.
Tuzla i njena okolina, Adem Handi, Sarajevo, 1975.
Arheoloki leksikon BIH, Sarajevo, 1988.
Tuzlanski partizanski odred, grupa autora, Tuzla, 1988.

Satatut MZ urevik, 2013.
Statut MZ Stari urevik, 2013.
Statut MZ Kovai, 2013.
Statut MZ Baigovci, 2013.
Prostorni plan opine ivinice, Prostorna osnova, Sarajevo, 2012.
121

Tradicionalna izrada krajikog niana, mr. Meho auevi, Most, br. 208, 03/2007.,
Mostar
Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo,1895.

Glavni pregled politikog razdjelena u Bosni, Sarajevo,1880.
tatistika mjesta i iteljstva Bosne i Hercegovine,Sarajevo, 1886.
Popis iteljstva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1896.
Definitivni rezultati popisa stanovnitva od 31.januara 1921. god., Sarajevo, 1932.
Popis stanovnitva u SR Bosni i Hercegovini od 30.03.1961.
Popis stanovnitva, domainstava i stanova u 1971. godini, Savremena
administracija, Beograd
Popis stanovnitva SR Bosne i Hercegovine, 1981.
Izvod iz popisa stanovnitva SR BIH, 1991. godine


























122
SADRAJ

UVOD.....................................................................................................3
Recenzija................................................................................................5
Izuavanje steaka................................................................................7
Kreenje niana.....................................................................................8
UREVIK..........................................................................................9
MZ urevik Dom ............................................................................ 11
MZ Stari urevik ............................................................................ 14
urevik u prolosti ...........................................................................15
Popis stanovnitva 1879.......................................................................17
Popis iz 1885..........................................................................................18
Popis stanovnitva iz 1895....................................................................18
Popis stanovnitva iz 1910....................................................................20
Popis stanovnitva iz 1921....................................................................20
Popis stanovnitva iz 1931....................................................................21
Popis stanovnitva iz 1948....................................................................21
Popis stanovnitva iz 1953....................................................................21
Popis stanovnitva iz 1961....................................................................22
Popis stanovnitva iz 1971....................................................................24
Popis stanovnitva iz 1981....................................................................25
Popis stanovnitva iz 1991....................................................................26
STECI U UREVIKU....................................................................26
KOLSTVO U UREVIKU.............................................................30
Poljoprivreda,trgovina,ugostiteljstvo.................................................34
Rudnik mrkog uglja urevik............................................................36
Elektrifikacija na podruju urevika..............................................39
Zdravstvo u ureviku........................................................................39
Sport.......................................................................................................40
123
trajkovi u Rudniku urevik..........................................................40
Drugi svjetski rat.................................................................................42
Oslobodilaki rat 1992-1995...............................................................45
Sakralni objekti...................................................................................48
NIANI.................................................................................................50
Niani kod Stare damije u Musiima...............................................54
Stari niani u iviima......................................................................72
Aljii......................................................................................................84
Stari niani u Fazliima......................................................................85
Stari niani u Nevreni.......................................................................88
Niani u Baigovcima..........................................................................92
Stari niani u Kovaima...................................................................106
ZAKLJUAK...................................................................................116
Biografija autora..............................................................................119
Literatura/Historiografija...............................................................120












Emir S. Nii STARI NIANI u ureviku
Tuzla 2014.