You are on page 1of 83

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala

IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 1



Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 2

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 1
Sadraj

1. vjeba: Upoznavanje s programom STEP7-MicroWIN .................................................................... 2
2. vjeba: Ukljuivanje rasvjete, upoznavanje programa za simulaciju S7_200_ING ............................ 8
3. vjeba: Ukljuivanje i iskljuivanje troila pomou tipkala samodrea veza ............................... 10
4. vjeba: Timeri-naredba TON ............................................................................................................ 13
5. vjeba: Timeri naredba TONR ....................................................................................................... 15
6. vjeba: Timeri-naredbe TON i TOF .................................................................................................. 18
7. vjeba: Naredbe SET, RESET i XOR ............................................................................................... 21
8. vjeba: Reverziranje motora, ventilacija ........................................................................................ 25
9. vjeba: Odreivanje prioriteta, upravljanje vozilom .................................................................... 28
10. vjeba: Upravljanje signalizacijom, upravljanje pokretnom trakom ......................................... 31
11. vjeba: Primjena brojaa - jednostavniji primjeri ....................................................................... 35
12. vjeba: Primjena brojaa primjeri ................................................................................................ 38
13. vjeba: Podmazivanje zupanika, punjenje i pranjenje spremnika s tekuinom ........................... 41
14. vjeba: Upravljanje vratima skladita ............................................................................................. 44
15. vjeba: Upravljanje pilom ............................................................................................................... 46
16. vjeba: Pokretanje zvijezda trokut ................................................................................................... 50
17. vjeba: Pozivanje potprograma - upravljanje punionicom .............................................................. 53
18. vjeba: Sortiranje i brojanje proizvoda ........................................................................................ 56
19. Dodatak ........................................................................................................................................... 59
19. 1. PLC - SIMATIC i IEC 1131-3 tipovi podataka ............................................................................ 59
19. 2. PLC - Konstante (Brojevni rasponi) .......................................................................................... 60
19. 3. PLC - CPU memorijsko adresno podruje ................................................................................ 63
19. 4. PLC - Tipovi i svojstva memorije .............................................................................................. 64
19. 5. Pristup podacima u memorijskim podrujima ........................................................................ 65
19. 6. PLC - Izravno i neizravno adresiranje ..................................................................................... 69
19. 7. PLC prekidi ............................................................................................................................... 74
19. 8. Dodatni LAD dijagrami ............................................................................................................. 75

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 2
1. vjeba: Upoznavanje s programom STEP7-MicroWIN

Cilj vjebe je nauiti pokretati program, kreirati novi projekt, pisati naredbe u obliku LAD
dijagrama. Napisati jedan jednostavan program.
Pokretanje Micro/WIN-a : Nakon instalacije programa, operacijski sustav Windows
postavlja na radnu povrini ikonu STEP 7-Micro/WIN 32. Ista ikona nalazi se i u Start
izborniku u sklopu grupe SIMATIC. Program se aktivira na isti nain kao i sve ostale
aplikacije dvostrukim klikom na ikonu, odnosno pomou izbornika Start.
Pokretanje Micro/WIN-a
Pokretanje Micro/WIN-a
ili

Traka s naslovom - naziv prozora i gumbi za upravljanje prozorom.
Traka s izbornicima - izbornici dostupni u trenutno aktivnom prozoru.
Traka s alatima - najee primjenjivane funkcije prikazane simbolima.
Upravljaka traka - ikone za aktivne programske funkcije.
Programsko stablo - pokazuje sve elemente projekta i sve instrukcije dostupne u aktivnom
programskom editoru (LAD, FBD ili STL).
Izlazni prozor - u njemu se pojavljuju poruke prilikom prevoenja programa.
Traka statusa - trenutni status i druge informacije.
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 3

Projekt je sastavljen od pet glavnih dijelova:
Programski blok (Program Block) sadri izvrni kod programa s komentarima. Moe se
sastojati od glavnog programa (MAIN) i vie potprograma ili prekidnih rutina.
Podatkovni blok (Data Block) sadri podatke (poetna memorijska stanja, iznose konstanti
itd.) i komentare.
Sistemski blok (System Block ) sadri informacije o konfiguraciji, kao to su komunikacijski
parametri, memorijske lokacije s podacima, analogni i digitalni ulazni filtri.
Tablica simbola (Symbol Table) omoguuje simbolino adresiranje. Simboli ine
programiranje jednostavnijim, a program lakim za itanje. Prevedeni program koji je uitan u
PLC ima sve simbole konvertirane u apsolutne adrese.
Status tablica (Status Chart)
Tablica statusa takoer se ne uitava u PLC. U ovu tablicu mogu se unijeti adrese u nizu za
praenje i modificiranje varijabli programa. Mogu se prikazati vrijednosti timera ili brojaa
kao bitovi jedne rijei. Ako se odabere bit format, prikazuje se stanje izlaza (ON ili OFF).
Ako se odabere word format, prikazuju se trenutne vrijednosti timera ili brojaa.

Izbornici i trake
Traka s naslovom
Traka s izbornicima
Traka s alatima
Traka statusa
Upravljaka traka
Programsko stablo
Izlazni prozor
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 4

Za stvaranje novog projekta u traci s izbornicima odaberite File -> New ili
jednostavno u traci s alatima kliknite na ikonu.

U traci s izbornicima odabire se Tools >Options.
Podizbornici
General : Predvieni Editor LAD, FBD ili STL.
Mnemonci : SIMATIC ili Internacionalni.
Mod programiranja : SIMATIC ili IEC 1131-3.
Jezik : engleski, njemaki, francuski, panjolski ili talijanski.
Colors : mogu se mijenjati boje i tip fontova za prozore i elemente koji se koriste pri
programiranju.
Struktura projekta
Kreiranje Projekta
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 5
Regional Settings
Ovdje se mogu postaviti sljedee opcije:
- mjerni sustav: U.S. ili metriki
- format sata : 12 ili 24-satni
- format datuma: (mm/dd/yy) ili (dd.mm.yy).



Umetanje programskog bloka (POU) Desnom tipkom mia kliknite na Program Block
u programskom stablu te nakon toga lijevom tipkom na unos novog potprograma ili prekidne
rutine.
Desnom tipkom mia kliknite na Status Chart u programskom stablu za unos nove status
tablice i isto tako na Symbol Table za unos nove tablice simbola.
Otvaranje POU Desnim klikom mia na programski blok (POU) moete taj blok otvoriti,
preimenovati, obrisati, dodati komentare ili promijeniti svojstva.
Funkcije ili potprogrami (SBR) omoguavaju dijeljenje kompliciranijih programa u manje,
preglednije dijelove.
Opcije
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 6

Sustavu pomoi moe se pristupiti na vie naina:
opu pomo moete pokrenuti odabirom opcija izbornika Help ->Contents and
I ndex
kontekstno-ovisna pomo daje informaciju o istaknutim objektima, blokovima,
opcijama izbornika, dijalog-prozorima, ovisno o aplikaciji itd. S kontekstno ovisne
pomoi moe se prebaciti na opu pomo gumbom "Help Topics". Dodatne
informacije vezane za Micro/WIN mogu se nai na elektronikim uputstvima. Njima
se moe pristupiti izborom opcija izbornika Start -> Simatic -> S7 Manuals.


Umetanje programskog bloka
(Program Organization Unit - POU)
Desni
klik
Kontekstno ovisna pomo u Micro/WIN-u
F1
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 7
1. zadatak: Stvaranje novog projekta
1. Pokrenite MicroWIN.
2. Stvorite novi projekt odabirom opcije izbornika File -> New.
3. Unesite novi potprogram u projekt.

2. zadatak: Ukljuivanje motora
1. Pokrenuti program Step 7 MicroWIN.
2. Otvoriti novi projekt.
3. Izraditi program za ukljuivanje motora. Motor se ukljuuje kad su pritisnuta oba
tipkala.
Tipkalo 1 Tipkalo 2 Aktiviranje motora
I0.0 I0.1 Q0.0




Pisanje programa
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 8
2. vjeba: Ukljuivanje rasvjete, upoznavanje programa za simulaciju
S7_200_ING

1. zadatak
U prvoj prostoriji je sklopka koja ukljuuje jednu arulju. U drugoj je sklopka koja
ukljuuje dvije arulje. U treoj je sklopka koja ukljuuje tri arulje. Pozovite program STEP7
MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i preimenujte ga u Rasvjeta.
a) Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole s komentarima.
Sklopka1 Sklopka2 Sklopka3 arulja1 arulja2 arulja3 arulja4 arulja5 arulja6
I0.0 I0.1 I0.2 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3 Q0.4 Q0.5

b) Napiite program u obliku ladder dijagrama.
c) Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
d) Nacrtajte program za PLC u 3 oblika (LAD, FBD, STL) za ukljuivanje rasvjete
pomou sklopki.
LAD:

FBD: STL:
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 9
2. zadatak
a) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremite u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu).
b) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upiite potrebni kod i pozovite svoj
dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.

c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
Odgovori na pitanja.
1. Koje simbole (za ulaze i izlaza) smo koristili u programu?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
2. to znai MAIN, SBRO, INTO u programskom stablu?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
3. emu slui tablica simbola ( Symbol Table)?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
4. Jesmo li koristili logike funkcije? Navedi neke logike funkcije.
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
5. to je sve potrebno da bi simulirali rad PLC-a?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 10
3. vjeba: Ukljuivanje i iskljuivanje troila pomou tipkala
samodrea veza

1. zadatak
a) Napravite program za ukljuivanje i iskljuivanje troila (arulje) pomou tipkala
(samodrea veza). Prije pisanja programa treba ispuniti Symbol Table. Tipkalom T1
ukljuujemo troilo, a tipkalom T2 ga iskljuujemo (na ulaz PLCa je spojen radni kontakt
obaju tipkala).
b) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Upravljanje tipkalom. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i
upiite sve simbole s komentarima.
Tipkalo T1 Tipkalo T2 arulja
I0.0 I0.1 Q0.0

c) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti
FileEXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku
spremite u posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu).
d) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upiite potreban kod i pozovite svoj
dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
e) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
f) Nacrtajte program u LAD obliku.

g) Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
h) Nacrtajte program u tim oblicima.
FBD: STL:

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 11
2. zadatak
Troilo se moe ukljuiti s 2 mjesta (tipkalom T1 ili tipkalom T2), a isto tako se moe i
iskljuiti s 2 mjesta (tipkalom T3 ili tipkalom T4).
Tipkalo T1 Tipkalo T2 Tipkalo T3 Tipkalo T4 arulja
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Upravljanje s dva mjesta. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i
upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte
(pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte program u LAD obliku.

FBD: STL:
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 12
Odgovori na pitanja.
1. Kako se postie samodrea veza?
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
2. Koje logike funkcije smo primjenjivali ?
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
3. to znae oznake I0.0, Q0.1?
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 13
4. vjeba: Timeri-naredba TON

1. zadatak
Neki motor se ukljuuje i iskljuuje sklopkom. Radi sigurnosnih razloga motor treba
pokrenuti 5 sekundi nakon ukljuenja sklopke. Napiite odgovarajui program za PLC ureaj.
Sklopka Motor
I0.0 Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Ukljuenje_motora. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i
upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte
(pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
d) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte program u LAD obliku.

FBD: STL:



Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 14
2. zadatak: Postupno ukljuenje troila
Prvo troilo ukljuuje se preko tipkala ( samodree veze). Nakon 5 sekundi treba
ukljuiti drugo troilo; 5 sekundi nakon ukljuenja 2. troila, ukljuuje se tree troilo; 5
sekundi nakon ukljuenja 3. troila, ukljuuje se etvrto troilo.

Tipkalo start Tipkalo stop Prvo troilo Drugo troilo Tree troilo etvrto troilo
I0.0 I0.1 I0.2 Q0.0 Q0.1 Q0.2

a) Nacrtajte program u LAD obliku.


Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 15
5. vjeba: Timeri naredba TONR

1.zadatak
Motor se ukljuuje i iskljuuje pomou sklopke. Radi sigurnosnih razloga motor treba
pokrenuti 5 sekundi nakon ukljuenja sklopke. Napii odgovarajui program za PLC ureaj
koristei naredbu TONR.
Sklopka Motor
I0.0 Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Ukljuenje_TONR. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti FilE--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu).
c) Pozovite program za simulaciju S7_200_ING, upiite potreban kod i pozovite svoj
dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
d) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

e) Nacrtajte program u LAD obliku.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 16
2. zadatak
Motor se ukljuuje i iskljuuje pomou tipkala. Radi sigurnosnih razloga motor treba
pokrenuti 5 sekundi nakon aktiviranja tipkala. Napii odgovarajui program za PLC ureaj
koristei naredbu TONR. Za resetiranje timera koristiti tipkalo STOP.



a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Servisiranje_motora. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i
upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte
(pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

b) Nacrtajte program u LAD obliku.


3. zadatak
Motor se ukljuuje pomou tipkala. Nakon 30 sati rada treba servisirati motor.
Programirajte PLC tako da nakon 30 sati rada ukljui alarm za upozorenje i istovremeno
iskljui motor. Za 1 sat rada motora uzmite 1 sekundu.
Tipkalo start Tipkalo stop Motor Alarm
I0.0 I0.1 Q0.0 Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Servisiranje_motora. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i
upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte
(pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
Tipkalo start Tipkalo stop Motor
I0.0 I0.1 Q0.0
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 17
c) Nacrtajte program u LAD obliku:

d) Nacrtaj program u FBD obliku.






Odgovori na pitanja.
1. Po emu su naredbe (timeri) TON i TONR sline?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

2. Kako se resetira TON ?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

3. Kako se resetira TONR ?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 18
6. vjeba: Timeri-naredbe TON i TOF

1. zadatak
Za vrijeme rada troila ukljuen je ventilator radi hlaenja. Kad se troilo iskljui,
ventilator treba jo nakon toga raditi jednu minutu.
Sklopka Troilo Ventilator
I0.0 Q0.0 Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Ventilator. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
c) Nacrtajte program u LAD obliku.



2. zadatak
Stubina rasvjeta ukljuuje se tipkalom. Programirajte PLC tako da nakon 20 sekundi od
ukljuenja tipkala iskljui stubinu rasvjetu. Nacrtajte program u LAD obliku.
Tipkalo Rasvjeta
I0.0 Q0.0

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Stubite. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 19
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). Nacrtajte program u tim
oblicima.
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte program u LAD obliku.


e) Nacrtajte program u FBD obliku.





f) Napiite program u STL obliku.



1. Usporedite primjenu naredbe TON i TOF.
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
2. Kako se aktivira timer TOF?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 20
3. Kako se resetira timer TOF?
__________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________
2. zadatak
Semafor treba davati treptajue uto svjetlo. Svjetlo se ukljuuje, odnosno iskljuuje
nakon jedne sekunde (period titranja je 2 s).
a) Napiite odgovarajui program za PLC ureaj pomou odgovarajuih timera .
b) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u uti_semafor. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
c) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
d) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
e) Nacrtajte program u LAD obliku.


f) Nacrtajte program u FBD obliku.
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 21
7. vjeba: Naredbe SET, RESET i XOR
1. zadatak
Potrebno je ukljuivati i iskljuivati 4 troila istovremeno pomou tipkala START i
STOP. Napravite program u ladder dijagramu koristei naredbe SET i RESET.
Tipkalo start Tipkalo stop Troilo1 Troilo2 Troilo3 Troilo4
I0.0 I0.1 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u etiri troila SR. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremite u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potreban kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte program u LAD obliku.

e) Nacrtajte program u FBD obliku i u STL obliku.






Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 22
Usporedite naredbu SET i jednako ( ).
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
to bi trebali dodati u dijagramu kad bi umjesto naredbe SET imali jednako?
_________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________
2. zadatak
Za pokretanje nekog troila Q0.0 potrebno je drati pritisnuto bilo koje od dvaju
tipkala (I0.0 ili I0.1). Ako su pritisnuta oba tipkala istovremeno, troilo ne smije raditi.
Ovdje se radi o logikoj funkciji EKSKLUZIVNI ILI (XOR). Napravite program u ladder
dijagramu koristei naredbu jednako ().

Tipkalo1 Tipkalo2 troilo
I0.0 Q0.0 Q0.1

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Ekskluzivni. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte program u LAD obliku.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 23
3. zadatak
Potrebno je napraviti program za aktiviranje troila kao i u prethodnom zadatku, ali sada
koristei naredbe SET i RESET.
a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Ekskluzivni SR. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte program u LAD obliku.


4. zadatak
U nekom pogonu rade dva motora (Q0.1 i Q0.2) koji se ukljuuju i iskljuuju pomou
zajednike sklopke (I0.0). Motor 2 ( Q0.2) je rezerva i automatski se ukljuuje ako senzor
kvara dojavi na posebnom ulazu PLC-a (I0.1) kvar motora1. U sluaju dojave kvara
automatski se zaustavlja motor 1 i ukljui alarm (Q0.0), a motor 2 se ukljuuje nakon 5
sekundi. Potrebno je predvidjeti i sklopku za iskljuenje alarma (I0.2). Napravite program u
ladder dijagramu koristei naredbe jednako .

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Motor_rezerva. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
Sklopka Senzor kvara Skopka za isk. alarma Motor1 Motor 2 Alarm
I0.0 I0.1 I0.2 Q0.1 Q0.2 Q0.0
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 24
d) Nacrtajte program u LAD obliku.

5. Zadatak
Potrebno je napraviti program za pokretanje dvaju motora kao i u prethodnom
zadatku, ali sada koristei naredbe SET i RESET.
a)Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Motor_rezervaSR. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte program u LAD obliku.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 25
8. vjeba: Reverziranje motora, ventilacija
1. zadatak
Pogon moe biti ukljuen tipkalom S1 i S2, prema smjeru potrebne rotacije. Odabrani
smjer rotacije signaliziraju sijalice (H1 i H2). Ako se eli promijeniti smjer rotacije stroja,
prvo se stroj mora iskljuiti tipkalom S0 da bi drugi smjer vrtnje mogli aktivirati. U programu
mora biti ukljuena i funkcija nadzora. Mora biti onemogueno pokretanje motora u drugi
smjer, ako je prvi ukljuen.



a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Reverziranje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremite u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
Tipkalo S1 Tipkalo S2 Tipkalo S0 Bimetalna
zatita
Vrtnja u jednom
smjeru (KM1 i H1)
Vrtnja u drugom
smjeru (KM2 i H2)
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 26
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte LAD dijagram.


2. zadatak
Potrebno je napraviti LAD dijagram za automatsko upravljanje ventilacijom vinskog
podruma. Automatski sustav se sastoji od dvije prostorije u kojima se nalaze bave s vinom.
U svakoj prostoriji se nalazi osjetilo CO, koji daje signal "1" kada razina CO-oa naraste iznad
dozvoljene vrijednosti i ventilator koji izbacuje zrak iz prostorije van. Sustav treba raditi na
sljedei nain: kada osjetilo CO da signal "1", ventilator te prostorije se ukljuuje i izbacuje
zrak van. Ventilator se nee iskljuiti odmah kada osjetilo CO da signal "0", nego je potrebno
neka radi jo 60 sekundi i tek onda se iskljuuje.
ULAZ IZLAZ
Adresa Znaenje Adresa Znaenje
I0.0 Glavna sklopka - kada je
ukljuena, omoguen pogon
sustava
Q0.0 Signalna arulja; ukljuena glavna sklopka
(automatski pogon)
I0.1 Osjetilo CO u 1. prostoriji Q0.1 Sklopnik za ukljuivanje ventilatora u 1.
prostoriji
I0.2 Osjetilo CO u 2. prostoriji Q0.2 Sklopnik za ukljuivanje ventilatora u 2.
prostoriji
Q0.3 Signalna arulja - ventilator u pogonu
(bilo koji )
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 27
a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Vinski_podrum. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte LAD dijagram.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 28
9. vjeba: Odreivanje prioriteta, upravljanje vozilom
1. zadatak: Odreivanje prioriteta
Nakon to voditelj zavri s pitanjem, 3 igraa e stisnuti tipkalo, nastojei da budu prvi
i da odgovore na pitanje. Zvono e zazvoniti 10 s nakon to je netko od igraa stisnuo tipkalo.
Svjetlosna signalizacija ispred igraa e se pojaviti, ako je on prvi, a resetira se pomou
tipkala koje se nalazi kod voditelja. Ulazi: 3 tipkala kod igraa i reset-tipkalo kod voditelja.
Izlazi: 3 svjetla i zvono. Napravite program u ladder dijagramu.



a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Kviz. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole
s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako
izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c)Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.






Tipkalo
1. igraa
Tipkalo
2. igraa
Tipkalo
3. igraa
Tipkalo
reset
Zvono Svjetlo
1.igraa
Svjetlo
2.igraa
Svjetlo
3.igraa
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 29
d) Nacrtajte LAD dijagram.

e) Nacrtajte program u FBD obliku.
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 30
2. zadatak: Upravljanje vozilom
Potrebno je napraviti LAD dijagram za upravljanje vozilom na sljedei nain: nakon
to stisnemo START-tipkalo, vozilo se kree s lijeva na desno. Kad vozilo aktivira senzor
LS2, zaustavi se na 5 sekundi i nakon toga kree nazad. Senzor LS1 reagira kad se vozilo
vrati u poetni poloaj. Kad se LS1 aktivira, vozilo stane. Ulazi su: tipkalo-stop, tipkalo-start,
senzori LS1 i LS2. Izlazi su : motor lijevo i motor desno (sklopnici).

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Vozilo. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama.
b)Pogledajte (pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
c) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
d) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
e) Nacrtajte LAD dijagram.

Tipkalo
STOP
Tipkalo
START
Krajnja sklopka
LS1(HOME)
Krajnja sklopka
LS2
Motor
desno
Motor
lijevo
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 31
10. vjeba: Upravljanje signalizacijom, upravljanje pokretnom trakom

1. zadatak: Upravljanje signalizacijom




Uz ukljuenu sklopku SK1 i iskljuenu sklopku Sk2 pritiskom na tipkalo TP1 pali se
zelena dioda, a pritiskom na tipkalo TP2 pali se crvena dioda. Uz ukljuenu sklopku SK2 i
iskljuenu sklopku SK1 pritiskom na tipkalo TP1 pali se crvena dioda, pritiskom na tipkalo
TP2 pali se zelena dioda. Uz obje ukljuene sklopke, pritiskom na bilo koje tipkalo, pali se
uta dioda. Kada niti jedna sklopka nije ukljuena i tipkala nisu pritisnuta, diode su ugaene.


a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u diode. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole
s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou View) kako
izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).

Sklopka
SK1
Sklopka
SK2
Tipkalo
TP1
Tipkalo
TP2
Crvena
dioda
Zelena
dioda
uta dioda
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1 Q0.2
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 32
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

d) Nacrtajte LAD dijagram.


e) Nacrtaj program u FBD obliku.






Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 33
2. zadatak: Upravljanje pokretnom trakom
Potrebno je napraviti LAD dijagram za upravljanje pokretnom trakom na sljedei
nain: PLC ukljuuje i iskljuuje motore na pojedinim segmentima trake. Senzori u blizini
svakog segmenta detektiraju poziciju proizvoda. Dok je proizvod u podruju reagiranja
senzora, motor e raditi. Ako se proizvod pomakao izvan tog podruja, aktivira se tajmer i
nakon isteka vremena (20 s) motor e stati na odgovarajuem segmentu. Motor 2 se ukljuuje
kad se aktivira senzor 3, ukljuen je dok se ne ukljui motor 1 i dok se ne nae izvan
djelovanja senzora 2. Motor 1 se ukljuuje kad se aktivira senzor 2 i radi dok se proizvod ne
nae izvan djelovanja senzora 1. Motor 3 radi ako je ukljuena sklopka.





a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Pokretna traka. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.





Senzor 1 Senzor 2 Senzor 3 Motor 1 Motor 2 Motor 3
I0.0 I0.1 I0.2 Q0.0 Q0.1 Q0.2
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 34
d) Nacrtajte LAD dijagram.


Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 35
11. vjeba: Primjena brojaa - jednostavniji primjeri

1.zadatak: Brojenje limenki
Napravite funkcijski blok-dijagram za brojanje limenki. Kada izbroji 6 limenki,
potrebno je ukljuiti izlaz; izlaz treba biti ukljuen jednu sekundu, nakon ega se resetira
broja i moe se ponovo nastaviti brojanje.


a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Limenke. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima FBD i STL.
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.

d) Nacrtajte LAD dijagram.

Senzor Izlaz
I0.0 Q0.0
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 36
2. zadatak: Stroj za pakiranje


Potrebno je napraviti LAD dijagram za detektiranje i brojanje proizvoda koji dolaze na
pokretnoj traci. Kad izbroji pet proizvoda, aktivira se elektromagnet. On privue proizvode i
dri ih dvije sekunde, zatim ih ispusti ( iskljui se elektromagnet).



a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Stroj za pakiranje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte LAD dijagram.

Sklopka Senzor Motor trake Elektromagnet
I0.0 I0.1 Q0.0 Q0.1
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 37
3. zadatak: Upravljanje parkiralitem
Na parkiralitu ima 100 parkirnih mjesta. Na ulazu je senzor koji se aktivira kad se
pojavi automobil i tako poveava broj za 1. Na isti nain, na izlasku se aktivira senzor 2 svaki
put kad automobil izlazi i tako umanjuje broj za 1.Kad se ustanovi da ima 100 automobila,
javlja se upozorenje na ulazu (svjetlosna signalizacija).





a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u parkiralite. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Simulirajte rad u programu S7_200_ING.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte LAD dijagram.


Senzor S1 Senzor S2 Indikacija
I0.0 I0.1 Q0.0
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 38
12. vjeba: Primjena brojaa primjeri

1. zadatak: Zabrana rada motora nakon 10 ukljuenja
Motor se ukljuuje i iskljuuje pomou tipkala START i STOP. Nakon to se 10 puta
motor ukljuivao, ne dozvoljava mu se rad dok se stanje ne resetira.



a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Zabrana rada. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte LAD dijagram.

Tipkalo START Tipkalo STOP Motor
I0.0 I0.1 Q0.0
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 39
2. zadatak: Linija za pakiranje

Nakon to se pritisne tipkalo START, traka s kutijama se poinje gibati. Kad senzor SE2
detektira kutiju, zaustavlja se traka s kutijama, a poinje se gibati traka s jabukama. Senzor za
jabuke SE1 je zaduen za brojanje jabuka. Kad izbroji 10 jabuka, zaustavlja se traka s
jabukama, a poinje se kretati traka s kutijama. Tada se broja resetira i sve se ponavlja dok se
ne stisne tipkalo STOP.


a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u pakiranje jabuka. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte LAD dijagram.


Tipkalo
START
Tipkalo
STOP
Senzor SE1 Senzor SE2 Kretanje trake s
kutijama
Kretanje trake
s jabukama
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 40


Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 41
13. vjeba: Podmazivanje zupanika, punjenje i pranjenje spremnika
s tekuinom

1. zadatak: Podmazivanje zupanika

Kad se zupanik nae nasuprot senzoru S1, taj senzor detektira zupanik i otvara
elektromagnetski ventil V1 koji uljem podmazuje zupanik. Ventil se otvara na kratko
vrijeme, dajui odgovarajuu koliinu ulja. Kad senzor S2 upozori da je razina ulja u posudi
niska, ukljuuje se alarm koji upozorava da treba doliti ulje. Ulazi: detektiranje pozicije S1,
donja granica ulja S2. Izlazi: elektromagnetski ventil V1 i alarm.


a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u podmazivanje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL). Pogledajte (pomou View)
kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.




Senzor S1 Senzor S2 Elektromagnetski ventil Alarm
I0.0 I0.1 Q0.0 Q0.1
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 42
d) Nacrtajte LAD dijagram.



2. zadatak: Punjenje i pranjenje spremnika s tekuinom

Nakon pritiska na START tipkalo, ventil MV1 se otvara i voda poinje puniti
spremnik. Istovremeno poinje raditi motor koji mijea tekuinu M. Kada razina vode
prijee TLB2 i dostigne TLB1, zatvara se ventil MV1 i motor M se iskljuuje. Ventil MV2
se otvara, poinje isputanje vode. Kada razina padne ispod TLB2 , ventil MV2 se zatvara.
Kada se ova operacija ponovi 4 puta, zasvijetli KRAJ-indikacija. Takoer se javlja kratki
zvuni signal (20s). Ciklus punjenja i pranjenja moe se ponovo aktivirati pritiskom na
tipkalo START.
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 43
Tablica ulaza i izlaza

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Punjenje i pranjenje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i
upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte
(pomou View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtaj LAD dijagram.


Tipkalo
START
Tipkalo
STOP
Reset Gornja
razina
TLB1
Donja
razina
TLB2
Motor
MV1
Motor
MV2
Motor
M
KRAJ
indikacija
Zvono
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 I0.4 Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3 Q0.4
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 44
14. vjeba: Upravljanje vratima skladita

1. zadatak: Upravljanje vratima skladita

Ultrazvuni senzor na ulazu detektira prisutnost vozila. Neovisno o tome,
fotoelektrini senzor detektira prolaz vozila, tako to vozilo prekida zrake svjetlosti. Vrata
otvara i zatvara motor, a na vratima su 2 krajnje sklopke, jedna signalizira da su vrata potpuno
otvorena, a druga da su potpuno zatvorena.
Treba osigurati da se vrata ne mogu poeti dizati, ako se trenutno sputaju, odnosno da
se ne mogu sputati, ako su se ve poela dizati.

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Vrata. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve simbole
s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama.

b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.





Ultrazvuni
senzor
Fotoelektrini
senzor
Krajnja sklopka
za gornji poloaj
Krajnja sklopka
za donji poloaj
Otvaranje
vrata
Zatvaranje
vrata
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 Q0.0 Q0.1
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 45

d) Nacrtajte LAD dijagram.


Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 46
15. vjeba: Upravljanje pilom
1. zadatak

Postoje 2 moda rada; runo i automatski. Napravit emo program samo za runi rad,
zatim samo za automatski, da bi na kraju sve ovo objedinili, tako da moemo pokretati motor
po elji runo ili automatski. Zbog ogranienog broja ulaza i izlaza, preporuuje se koristiti
memorijske lokacije varijabli (V).

1.1. Runi rad

Runi mod se postavlja sklopkom RUNO i tada svijetli indikacija RUNO. U
runom modu pritiskom na tipkalo NAPRIJED motor kree naprijed. Moe se zaustaviti sa
STOP. Kad pila dotakne krajnju sklopku LS2, motor se zaustavlja. Pritiskom na tipkalo
NAZAD, motor kree nazad, a moe se zaustaviti sa STOP. Kad pila dotakne krajnju sklopku
LS1, motor se zaustavlja. Treba osigurati da se motor ne moe pokrenuti naprijed, ako se ve
kree nazad, odnosno, da se ne moe pokrenuti nazad, ako on ve kree naprijed.
Tablica ulaza i izlaza
Sklopka
runo
Tipkalo
naprijed
runo
Tipkalo
stop
LS2
(desni
krajnji
poloaj)
Tipkalo
nazad
LS1
(poetni
poloaj-
krajnje
lijevo)
Indikacija
runo
Naprijed
runo
Nazad
runo
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 I0.4 I0.5 Q0.0 V0.0 V0.1

a)Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Builica. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama.
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 47
b) Nacrtajte LAD dijagram.


1.2. Automatski rad
Automatski mod se postavlja sklopkom AUTOMATSKI i tada svijetli indikacija
AUTOMATSKI. U automatskom radu, kad je ukljuena sklopka za automatski rad i
aktivirana sklopka LS1 (poetni poloaj), pritiskom na tipkalo AUTOMATSKI START,
motor kree naprijed, sve dok ne dotakne LS2. Tada prieka 10 sekundi i zatim kree nazad.
Giba se nazad, dok se ponovo ne aktivira LS1, a zatim se sve to ponavlja. Ulazi su: sklopka
AUTOMATSKI, tipkalo za AUTOMATSKI START, tipkalo STOP, krajnje sklopke LS1 i
LS2.
Izlazi su: indikacija AUTOMATSKI , indikacija za AUTOMATSKI START, motor naprijed
(automatski) i motor nazad (automatski). Kao pomoni izlaz staviti potvrdu da je pila dola u
krajnji poloaj (LS2).
Tablica ulaza i izlaza

Sklopka
automatski
Tipkalo za
automatski
start
Indikacija
automatski
Indikacija
automatskog
starta
Automatski
naprijed
Potvrda da je
stigao u LS2
Automatski
nazad
I0.6 I0.7 Q0.1 Q0.2 V0.2 V0.3 V0.4
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 48
c) Nacrtajte LAD dijagram.

Runi i automatski rad: potrebno je objediniti ova dva programa.
Primjer oznaavanja


d) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
Motor naprijed Motor nazad
Q0.3 Q0.4
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 49
e) Nacrtajte LAD dijagram.


Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 50
16. vjeba: Pokretanje zvijezda trokut
1. zadatak
Kada se stisne tipkalo START, motor se pokree u spoju zvijezda. Preko samodree
veze se napaja sklopnik K1 i K3. Nakon ubrzanja od vremena 5 sekundi, motor prelazi u spoj
trokut. Tada vremenski relej iskljui sklopnik K3 i ukljui K2. Tijekom rada sklopnci K3 i K2
ne smiju nikada biti zajedno ukljueni. Zbog toga se stvarna stanja uklopljenosti sklopnika
kontroliraju preko pomonih kontakata. Sustav se iskljuuje pritiskom na tipkalo S2 ili
proradom zatite motora. Prorada zatite se moe vidjeti na indikacijskoj lampici ispad
bimetala. Na lampici zvijezda se moe vidjeti da je motor trenutno u spoju zvijezda. Na
lampici trokut se moe vidjeti da je motor u spoju trokut.




Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 51
Tablica ulaza
Tipkalo START(S2) Tipkalo STOP (S1) Ispad bimetala
I0.0 I0.1 I0.3

Tablica izlaza
Sklopnik
K1
Sklopnik K3-
zvijezda
Sklopnik K2-
trokut
Indikacija
ispada
bimetala
Indikacija
zvijezde
Indikacija
trokuta
Q0.0 Q0.2 Q0.1 Q0.3 Q0.4 Q0.5

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Pokretanje zvijezda trokut . Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i
upiite sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama.
b) Simuliraj program u S7_200_ING -u i na realnom sustavu.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte LAD dijagram.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 52
e) Nacrtajte oienje na realnom sustavu.
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 53
17. vjeba: Pozivanje potprograma - upravljanje punionicom

Napii dio programa za punionicu boca koji zadovoljava sljedee specifikacije:
ulaz I 0.0 (tipkalo s radnim kontaktom) ukljuuje postrojenje
ulaz I 0.1 (tipkalo s mirnim kontaktom) iskljuuje postrojenje
kada je postrojenje ukljueno, indikator na izlazu Q 0.0 svijetli
kada je postrojenje ukljueno, moe se izabrati sljedei mod rada:
- runi mod je izabran kada je I 0.4=0, a automatski kada je I 0.4=1
- izabrani mod je usvojen kada na ulaz I 0.5 doe impuls
indikatori za izabrani mod su sljedei: runi = Q 0.1; automatski = Q 0.2
kod promjene moda ili kod iskljuenja postrojenja, prethodno izabrani mod mora biti
poniten
u runom modu, transporter se moe pokrenuti naprijed pomou tipkala I 0.2 (Q 0.3) i
nazad s I 0.3 (Q 0.4)
u automatskom radu transporter kree naprijed.
1. zadatak: Upravljanje radom punionice
1. Napiite program za upravljanje modovima rada. Upotrijebite I/O adrese i ureaje
prikazane na slici.
2. Program za ukljuenje postrojenja za punjenje boca napiite u bloku SBR 1, a dio za
odabir moda rada punionice u bloku SBR 2.
3. Otvorite (off-line) blok MAIN i unesite pozive blokova SBR1 i SBR 2.
Tablica ulaza
Tipkalo
START
Tipkalo
STOP
Tipkalo-
naprijed
Tipkalo
nazad
Sklopka za
odabir moda
Tipkalo-
potvrda moda
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 I0.4 I0.5
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 54
Tablica izlaza
Indikacija
rada
Indikator
runo
Indikator
automatski
Runo
naprijed
Runo nazad
Q0.0 Q0.1 Q0.2 Q0.3 Q0.4

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Postrojenje_boce. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite
sve simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
d) Nacrtajte LAD dijagram za MAIN.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 55
e) Nacrtajte LAD dijagram za SBR1.


f) Nacrtajte LAD dijagram za SBR2.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 56
18. vjeba: Sortiranje i brojanje proizvoda
1. zadatak: Traka za sortiranje


Opis postrojenja:
Pomou postrojenja za sortiranje moete odvajati ute blokove od plavih. Plavi
blokovi e se transportirati na lijevo, a uti blokovi e se transportirati na desno. Postrojenje
ima dvije pokretne trake, svaka je pokretana posebnim motorom. Sortiranje blokova se
obavlja klizaem koji se pokree prema unutra i prema van pomou klipa.
Razliiti senzori daju informacije o poziciji blokova i vrsti materijala. Senzor S1
detektira vrstu materijala. Ako senzor detektira uti blok, on e generirati signal 1. Senzor S2
detektira poziciju materijala. Ako materijal doe do senzora, izlazni signal senzora e biti 1.
Senzor S3 generira signal 1, ako je kliza potpuno izvuen prema van.
Motor M1 pokree pokretnu traku 1 (vertikalna pokretna traka). Motor M2 pokree
pokretnu traku 2 (horizontalna pokretna traka). Kliza pomie materijal s horizontalne na
vertikalnu pokretnu traku.
Funkcionalni opis:
Postrojenje se pokree pritiskom na tipku "Ukljueno". Pokretne trake se pogone s dva
motora. Ako blok dosegne senzor S2, a senzor S1 daje signal 1, horizontalna pokretna traka se
mora zaustaviti i kliza mora pomaknuti uti blok na vertikalnu pokretnu traku. Ako se kliza
potpuno pomakao prema van (senzor S3 daje signal 1), kliza se sam povlai natrag i
horizontalna pokretna traka e se ponovno pokrenuti.
Ako plavi blok dosegne senzor 2 (senzor pozicije), horizontalna pokretna traka e se i
dalje nastaviti kretati i kliza se ne smije pomicati prema van. Postrojenje se moe iskljuiti
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 57
pomou tipke za zaustavljanje. Pokretna traka e se zaustaviti, dok e se kliza vratiti na
poetnu poziciju.
Potrebno je u programu postaviti Counter koji e brojati ukupan broj kutija te
tekstualni zaslon koji e biti stalno ukljuen (ukoliko je ukljuen pogon). Na zaslonu treba
pisati: "Broj kutija" i stvarni broj kutija s Countera.
Lista ulaza i izlaza
Digitalni ulazi: Tipkalo za zaustavljanje (iskljuenje postrojenja), tipkalo za pokretanje
(ukljuenje postrojenja), senzor S1 (detekcija blokova; uti blok = signal 1, plavi blok =
signal 0), senzor S2 (detekcija pozicije materijala), senzor S3 (kliza se potpuno pomaknuo
prema van).

Tipkalo STOP Tipkalo START Senzor S1 Senzor S2 Senzor S3
I0.0 I0.1 I0.2 I0.3 I0.4

Digitalni izlazi: Motor M1 (vertikalna pokretna traka), motor M2 (horizotalna
pokretna traka), kretanje klizaa naprijed i kretanje klizaa natrag.

Motor M1 Motor M2 Elektro ventil V1
Q0.0 Q0.1 Q0.2

a) Pozovite program STEP7_MicroWIN. U programu otvorite novi dokument (projekt) i
preimenujte ga u Sortiranje. Pozovite Symbol Table u Upravljakoj traci i upiite sve
simbole s komentarima. Napiite program u obliku ladder dijagrama. Pogledajte (pomou
View) kako izgleda program u drugim oblicima ( FBD i STL).
b) Pripremite dokument za simulaciju u programu S7_200_ING. Potrebno je napraviti File--
>EXPORT, da bi se dobio dokument s ekstenzijom AWL. Dokument u tom obliku spremi u
posebnoj mapi na radnoj povrini (Desktopu). Pozovite program za simulaciju S7_200_ING,
upiite potrebni kod i pozovite svoj dokument ( LOAD FILE). Provjerite kako program radi.
c) Prebacite program na PLC i uz pomo simulacijskih sklopki provjerite rad programa.
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 58
d) Nacrtajte LAD dijagram.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 59
19. Dodatak
19. 1. PLC - SIMATIC i IEC 1131-3 tipovi podataka

Postoje dvije okolnosti pod kojima treba razumjeti i koristiti tipove podataka kod programiranja u STEP 7-
Micro/WIN:
Ako se programira u IEC 1131-3 modu treba uiniti selekciju tipa podataka za sve vrijednosti u
globalnoj tablici simbola.
Ako se vri pridruivanje u lokalnoj tablici varijabli treba definirati tipove podataka za svaku pojedinu
lokalnu varijablu.

Kada se eksplicitno pridrui tip podatka nekoj vrijednosti tada se osigura da se u STEP 7-Micro/WIN
zauzme toliko memorije koliko je potrebno za tu vrijednost (npr: vrijednost 100 moe biti spremljena kao BYTE,
WORD ili DWORD) i nain da se ona predstavi ( da li 0 tretirati kao BOOL ili kao numeriku vrijednost?).
STEP 7-Micro/WIN programski softver implementira jednostavnu provjeru tipova podataka za SIMATIC
mod i jaku provjeru tipova podataka za IEC 1131-3 mod. To znai kada je tip podataka specificiran za bilo koju
lokalnu ili globalnu varijablu, softver osigurava da tip podatka operanda odgovara instrukcijskom pridruivanju
navedenom ispod.

Elementarni
tip podatka
Veliina tipa
podatka
Opis Raspon
BOOL 1 bit Boolean 0 do 1
BYTE 8 bita Bajt bez predznaka 0 do 255
BYTE 8 bita Bajt s predznakom -128 do +127
WORD 16 bita Cijeli broj bez predznaka 0 do 65535
INT 16 bita Cijeli broj s predznakom -32768 do +32767
DWORD 32 bita Cijeli broj dvostruke veliine bez
predznaka
0 do 4294967295
DINT 32 bita Cijeli broj dvostruke veliine s
predznakom
-2147483648 do +2147483647
REAL 32 bita IEEE 32 bit floating point +1.175495E-38 do +3.402823E+38
-1.175495E-38 do -3.402823E+38
STRING 2 do 255 bajta ASCII niz spremljen u PLC
memoriju kao bajt duine slijedei s
ASCII podatkovnim bajtovima
ASCII karakter kodovi 128 do 255

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 60
19. 2. PLC - Konstante (Brojevni rasponi)


Rasponi konstantnih brojevnih vrijednosti


Rasponi cijelih brojeva bez predznaka Rasponi cijelih brojeva s predznakom
Vrsta podataka: Decimalni: Heksadecimalni: Decimalni: Heksadecimalni:

B (Byte) 0 do 255 0 do FF -128 do +127 80 do 7F
W (Word) 0 do 65535 0 do FFFF -32768 do +32767 8000 do 7FFF
D (Double Word) 0 do 4294967295 0 do FFFF FFFF -2147483648 do 8000 0000 do
+2147483647 7FFF FFFF

Vrsta podataka: Realni decimalni (Positivni raspon) Realni decimalni (Negativni raspon)
D (Double Word) +1.175495E-38 do +3.402823E+38 -1.175495E-38 do -3.402823E+38


Identifikator formata konstanti

Program moe koristiti podatkovne konstante veliine bajta (byte), rijei (word) ili dvostruke rijei
(double word). Identifikator formata kontrolira prikaz konstantne vrijednosti (kao binarni, decimalni,
hexadecimalni ili ASCII znak).

Programske konstante su predstavljene kao decimalni brojevi osim ako nije koriten jedan od oblika
identifikacije:

2# Binarni brojevi
16# Hexadecimalni brojevi
abcd ASCII konstante, poinju i zavravaju s jednostrukim navodnicima. Spremaju se kao
podatkovni bajtovi.
"string" ASCII niz konstanti, poinje i zavrava s dvostrukim navodnicima. Sprema se kao bajt
duljine niza kojem slijede podatkovni bajtovi.


Primjeri binarnih konstanti

Numerika baza Separator Konstantna vrijednost
Primjer: 2#1101 2 # 1101
Primjer: 2#1101_1111 2 # 11011111



Primjeri heksadecimalnih konstanti

Numerika baza Separator Konstantna vrijednost
Primjer: 16#3FB2 16 # 3FB2
16#A_B_C_D Napomena: Potcrtano se moe koristi radi lake itljivosti












Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 61
Podruje ASCII znakovnih konstanti

Podruje koje se koristi za ASCII znakove je od ASCII 32 do ASCII 255 iskljuujui DEL, jednostruke i
dvostruke navodnike. ASCII znakovi van toga podruja moraju koristiti posebni $ znakovni format.

Primjer ASCII slovanih znakovnih konstanti (Format s jednostrukim navodnicima)

Koristi se kod instrukcija koje doputaju konstantu kao ulaz.




Parametar Operandi Tip podataka
IN1, IN2 IB, QB, MB, SMB, VB, SB, LB, AC, Konstanta, *VD, *LD, *AC BYTE


Memorijska mapa
(nema vodeeg bajta duljine)
Podrka editora za upis Primjer VB0 VB1 VB2 VB3 VB4 VB5
Podatak ASCII konstante valjane
adrese

A Programski i podatkovni blok VB0 A

AB Programski i podatkovni blok VB0, VW0 A B

ABC Podatkovni blok VB0 A B C

ABCD Programski i podatkovni blok VB0, VD0 A B C D

ABCDE Podatkovni blok VB0 A B C D E

ABCDEF Podatkovni blok VB0 A B C D E
F


Primjer ASCII slovanih znakovnih nizova (Format s dvostrukim navodnicima)

Koristi se kod instrukcija koje doputaju konstanti niz kao ulaz.

Parametar Operandi Tip podataka
IN VB, Constant String, *VD, *LD, *AC STRING

Memorijska mapa
(ima vodei bajt duljine)
Podrka editora za upis Primjer VB0 VB1 VB2 VB3 VB4 VB5 VB6
Podatak ASCII niza konstanti valjane
adrese

"A" Programski i podatkovni blok VB0 1 A

"AB" Programski i podatkovni blok VB0 2 A B

"ABC" Programski i podatkovni blok VB0 3 A B C

"ABCD" Programski i podatkovni blok VB0 4 A B C D

"ABCDE" Programski i podatkovni blok VB0 5 A B C D E

"ABCDEF" Programski i podatkovni blok VB0 6 A B C D E
F
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 62

Primjer znakovnog niza koritenjem $ formata

Koritenjem $ formata mijenjaju se ASCII slovane konstante kada se prebacuju podatkovni blokovi, glavni
program, potprogrami i prekidne rutine u PLC i obrnuto.

Znakovni niz Podatak pohranjen u PLC memoriji
Cost $$50 Cost $50
"Cost $$50" Cost $50
Enter $name$ Enter name
''Enter $"name$"" Enter "name"

Tehnike za ugradnju kontrolnih znakova su:

Kod Interpretacija
$$ Jedan dolarski znak
$ Jednostruki navodnik
$" Dvostruki navodnik
$L or $l Red uvoenja znakova
$N or $n Znak za novu liniju
$P or $p Znak za novu stranicu
$R or $r Znak za CR (Carriage return)
$T or $t Znak za tabulator
$1f Dvije heksadecimalne znamenke 1f nakon $ znaka predstavljaju
ASCII kod 1f. ASCII 1f Heksadecimalno = ASCII 31 Decimalno

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 63
19. 3. PLC - CPU memorijsko adresno podruje

STEP7-MICROWIN vri identifikaciju tipa PROCESORA kad se izvrava bilo koja operacija koja
zahtijeva komunikaciju s procesorom. Potrebno je osigurati da ulazno/izlazne i memorijske lokacije budu u
valjanom rasponu za tip CPU-a kako bi se program mogao ispravno prevesti i prebaciti u PLC, inae e doi do
greke.


Pristup Tip CPU221 CPU222 CPU224 CPU226
memorije
Bit
(Bajt.bit) V 0.0 - 2047.7 0.0 - 2047.7 0 - 5119.7 V1.22 0.0 - 5119.7 V1.23
0.0 - 8191.7 V 2.00 0.0 10239.7 V2.00
0.0 - 10239.7 XP
I 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7
Q 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7 0.0 - 15.7
M 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7
SM 0.0 - 179.7 0.0 - 299.7 0.0 - 549.7 0.0 - 549.7
S 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7 0.0 - 31.7
T 0 - 255 0 - 255 0 - 255 0 - 255
C 0 - 255 0 - 255 0 - 255 0 - 255
L 0.0 - 59.7 0.0 - 59.7 0.0 - 59.7 0.0 - 59.7


Bajt (Byte) VB 0 - 2047 0 - 2047 0 - 5119 V1.22 0 - 5119 V1.23
0 - 8191 V2.00 0 - 10239 V2.00
0 - 10239 XP
IB 0 - 15 0 - 15 0 - 15 0 - 15
QB 0 - 15 0 - 15 0 - 15 0 - 15
MB 0 - 31 0 - 31 0 - 31 0 - 31
SMB 0 - 179 0 - 299 0 -549 0 - 549
SB 0 - 31 0 - 31 0 - 31 0 - 31
LB 0 - 59 0 - 59 0 - 59 0 - 59
AC 0 - 3 0 - 3 0 - 3 0 - 3


Rije (Word) VW 0 - 2046 0 - 2046 0 - 5118 V1.22 0 - 5118 V1.23
0 - 8190 V2.00 0 - 10238 V2.00
0 - 10238 XP
IW 0 - 14 0 - 14 0 - 14 0 - 14
QW 0 - 14 0 - 14 0 - 14 0 - 14
MW 0 - 31 0 - 31 0 - 31 0 - 31
SMW 0 - 178 0 - 298 0 - 548 0 - 548
SW 0 - 30 0 - 30 0 - 30 0 - 30
T 0 - 255 0 - 255 0 - 255 0 - 255
C 0 - 255 0 - 255 0 - 255 0 - 255
LW 0 - 58 0 - 58 0 - 58 0 - 58
AC 0 - 3 0 - 3 0 - 3 0 - 3
AIW 0 - 30 0 - 30 0 - 62 0 - 62
AQW 0 - 30 0 - 30 0 - 62 0 - 62


Dvostruka VD 0 - 2044 0 - 2044 0 - 5116 V1.22 0 - 5116 V1.23
Rije 0 - 8188 V2.00 0 - 10236 V2.00
(Double 0 - 10236 XP
Word) ID 0 - 12 0 - 12 0 - 12 0 - 12
QD 0 - 12 0 - 12 0 - 12 0 - 12
MD 0 - 28 0 - 28 0 - 28 0 - 28
SMD 0 - 176 0 - 296 0 - 546 0 - 546
SD 0 - 28 0 - 28 0 - 28 0 - 28
LD 0 - 56 0 - 56 0 - 56 0 - 56
AC 0 - 3 0 - 3 0 - 3 0 - 3
HC 0 - 5 0 - 5 0 - 5 0 - 5

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 64
19. 4. PLC - Tipovi i svojstva memorije


P
o
d
r
u

j
e

Opis
Pristup
bitu
Pristup
bajtu
Pristup
rijei
Pristup
dvostrukoj
rijei
Moe biti
retentivno
Moe se
forsirati
I Diskretni ulazi itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
ne da

Q Diskretni izlazi itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
ne da

M Interni memorijski
bitovi
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
da da
SM
Posebni memorijski
bitovi (SM0-SM29 su
samo za itanje)
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
ne ne
V Memorija varijabli itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
da da
T
Timer vrijednost i
Timer bit
(Mjera vremena)
T-bit
itanje/
pisanje
ne
T-vrijednost
itanje/
pisanje
ne
T-vrijednost-
da
T-bit-ne
ne
C
Counter vrijednost i
Counter bit (Broja)
C-bit
itanje/
pisanje
ne
C-vrijednost
itanje/
pisanje
ne
C-vrijednost-
da
C-bit-ne
ne
HC Brzi broja vrijednost ne ne ne itanje ne ne
AI Analogni ulazi ne ne itanje ne ne da
AQ Analogni izlazi ne ne pisanje ne ne da
AC Registri akumulatora ne itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
ne ne
L Memorija lokalnih
varijabli
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
ne ne
S SCR itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
itanje/
pisanje
ne ne
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 65
19. 5. Pristup podacima u memorijskim podrujima

Registar slike procesnih ulaza: I

S7-200 ita stanja fizikih ulaza na poetku svakog ciklusa skeniranja i zapisuje ih u registar slike
procesnih ulaza. Registru slike procesnih ulaza moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj
rijei:

Bit: I[adresa bajta].[adresa bita] I0.1
Bajt, rije ili dvostruka rije: I[veliina][adresa poetnog bajta] IB4


Registar slike procesnih izlaza: Q

Na kraju ciklusa skeniranja S7-200 kopira vrijednosti iz registra slike procesnih izlaza na fizike
izlaze. Registru slike procesnih izlaza moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj rijei:

Bit: Q[adresa bajta].[adresa bita] Q1.1
Bajt, rije ili dvostruka rije: Q[veliina][adresa poetnog bajta] QB5


Memorijsko podruje varijabli: V

V memorija se moe koristiti za spremanje meurezultata operacija upravljake logike korisnikog
programa. Takoer se moe koristiti za spremanje drugih podataka potrebnih za korisniki program. V
memoriji moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj rijei:

Bit: V[adresa bajta].[adresa bita] V10.2
Bajt, rije ili dvostruka rije: V[veliina][adresa poetnog bajta] VW100


Bit memorijsko podruje: M

Bit memorijsko podruje (M memorija) moe se koristiti za spremanje meustatusa operacija ili
drugih upravljakih informacija. Bit memorijskom podruju moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili
dvostrukoj rijei:

Bit: M[adresa bajta].[adresa bita] M26.7
Bajt, rije ili dvostruka rije: M[veliina][adresa poetnog bajta] MD20


Memorijsko podruje timer-a: T

S7-200 ima timer-e koji inkrementalno broje vrijeme s odreenim rezolucijama (vremenski-bazirani
inkrement) od 1 ms, 10 ms, ili 100 ms. Dvije varijable su pridruene timer-u:
- Trenutna vrijednost: ovaj 16 bitni cijeli broj s predznakom sadri koliinu odbrojanog vremena
timer-om.
- Timer bit: ovaj bit je postavljen ili obrisan kao rezultat usporeivanja trenutne i unaprijed zadane
vrijednosti.
Unaprijed zadana vrijednost se unosi kao dio naredbe timer-a. Objema varijablama se pristupa pomou
adrese timer-a (T + broj timer-a). Pristup ili jednoj ili drugoj varijabli ovisno je o vrsti koritene
naredbe: naredbe s operandima tipa bit pristupaju bitu timer-a, dok naredbe s operandima tipa rijei
pristupaju trenutnoj vrijednosti. Kao to je prikazano na slici NO kontakt naredba pristupa bitu timer-
a, dok Move Word naredba pristupa trenutnoj vrijednosti timer-a.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 66

Slika. Pristup bitu i trenutnoj vrijednosti timer-a.


Memorijsko podruje brojaa: C

S7-200 ima tri tipa brojaa koji broje svaki prijelaz iz niskog-u-visoko stanje na ulazima brojaa:
jedan tip broji samo prema gore, jedan broji samo prema dolje, dok jedan broji i prema gore i prema
dolje. Dvije varijable su pridruene brojau:
- Trenutna vrijednost: ovaj 16 bitni cijeli broj s predznakom sadri vrijednost brojanja.
- Bit brojaa: ovaj bit je postavljen ili obrisan kao rezultat usporedbe trenutne i unaprijed zadane
vrijednosti.
Unaprijed zadana vrijednost se unosi kao dio naredbe brojaa. Objema varijablama se pristupa
pomou adrese brojaa (C + broj brojaa). Pristup ili jednoj ili drugoj varijabli ovisno je o vrsti
koritene naredbe: naredbe s operandima tipa bit pristupaju bitu brojaa, dok naredbe s operandima
tipa rijei pristupaju trenutnoj vrijednosti. Kao to je prikazano na slici NO kontakt naredba pristupa
bitu brojaa, dok Move Word naredba pristupa trenutnoj vrijednosti brojaa.


Slika. Pristup bitu i trenutnoj vrijednosti brojaa.

Akumulatori: AC

Akumulatori su elementi za itanje/pisanje i mogu se koristiti kao memorija. Na primjer, akumulatori
se mogu koristiti za prosljeivanje parametara u i iz potprograma i za spremanje meurezultata
raunanja. S7-200 ima etiri 32 bitna akumulatora (AC0, AC1, AC2, i AC3). Podatku u akumulatoru
se moe pristupiti kao bajtu, rijei, ili dvostrukoj rijei. Veliina podatka kojoj se pristupa odreena je
naredbom koja se koristi za pristup akumulatoru. Kao to je prikazano na slici, koristi se najmanje
znaajnih 8 ili 16 bitova podatka spremljenog u akumulator kod pristupa akumulatoru kao bajtu ili
rijei. Kod pristupa akumulatoru kao dvostrukoj rijei koriste se sva 32 bita.

Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 67


Slika. Pristup akumulatorima.


Posebna memorija: SM

SM bitovi omoguavaju komunikaciju izmeu CPU-a i korisnikog programa. Ovi bitovi koriste se i
za rad sposebnim funkcijama S7-200 CPU-a, kao to su: bit koji se postavlja samo za prvi ciklus
skeniranja, bit koji mijenja stanje sa stalnom frekvencijom, ili bit koji pokazuje status matematikih ili
nekih drugih instrukcija. Posebnom memorijskom podruju moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili
dvostrukoj rijei:

Bit: SM[adresa bajta].[adresa bita] SM0.1
Bajt, rije ili dvostruka rije: SM[veliina][adresa poetnog bajta] SMB86





Lokalna memorija: L

S7-200 osigurava 64 bajta lokalne memorije, od kojih se 60 moe koristiti kao priruna memorija ili
za prosljeivanje formalnih parametara potprogramu. STEP 7 Micro/WIN rezervira 4 posljednja bajta
za vlastito koritenje. Lokalna memorija je slina V memoriji s jednom glavnom razlikom. V
memorija ima globalno podruje dok L memorija ima lokalno podruje koritenja. Pojam globalnog
podruja koritenja znai da se istim memorijskim lokacijama moe pristupiti iz bilo kojeg dijela
programa (glavni program, potprogrami ili prekidne rutine). Pojam lokalnog podruja koritenja znai
da se tim memorijskim lokacijama moe pristupati samo u dijelovima programa u kojima su
definirane. S7-200 zauzima 64 bajta L memorije za glavni program, 64 bajta za svaki potprogram i 64
bajta za prekidne rutine. Zauzeta L memorija za glavni program ne moe se dohvatiti iz potprograma
ili prekidnih rutina. Potprogram ne moe pristupiti L memoriji zauzetoj glavnim programom,
prekidnom rutinom, ili drugim potprogramom. Isto tako, prekidna rutina ne moe pristupiti L memoriji
zauzetoj glavnim programom ili potprogramom. Zauzimanje L memorije se vri po potrebi, tj. po
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 68
pozivu odreenog dijela programa. L memoriji moe se pristupiti kao bitu, bajtu, rijei ili dvostrukoj
rijei:

Bit: L[adresa bajta].[adresa bita] L0.0
Bajt, rije ili dvostruka rije: L[veliina][adresa poetnog bajta] LB33


Analogni ulazi: AI

S7-200 pretvara analognu vrijednost (kao to su temperatura, napon ili struja) u digitalni podatak
duljine rijei (16 bita). Tim vrijednostima se pristupa identifikatorom podruja (AI), veliinom
podatka (W), i adresom poetnog bajta. Kako su analogni ulazi rijei adresa im uvijek poinje parnim
brojem bajta (kao to su 0, 2, ili 4), pa im se pristupa s parnim brojem adrese poetnog bajta (kao
AIW0, AIW2, ili AIW4). Analogni ulazi predstavljaju vrijednosti koje se mogu samo itati.

Format: AIW[adresa poetnog bajta] AIW4


Analogni izlazi: AQ

S7-200 pretvara digitalni podatak veliine rijei (16 bita) u strujni ili naponski signal, proporcionalan
toj digitalnoj vrijednosti. Te vrijednosti se predstavljaju identifikatorom podruja (AQ), veliinom
podatka (W), i adresom poetnog bajta. Kako su analogni izlazi rijei adresa im uvijek poinje parnim
brojem bajta (kao to su 0, 2, ili 4), pa im se pristupa s parnim brojem adrese poetnog bajta (kao
AQW0, AQW2, ili AQW4). Analogni izlazi predstavljaju vrijednosti koje se mogu samo postavljati.

Format: AQW[adresa poetnog bajta] AQW4


Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 69
19. 6. PLC - Izravno i neizravno adresiranje


Kod pisanja programa moe se koristiti bilo koji od tri moda adresiranja instrukcijskog operanda:

Izravno adresiranje
Simboliko adresiranje
Neizravno adresiranje


Izravno adresiranje

S7-200 pohranjuje podatke na razliite memorijske lokacije koje imaju jedinstvenu adresu. Moe se
izriito identificirati memorijska adresa kojoj se eli pristupiti. Izravno adresiranje precizira
memorijsko podruje, veliinu i lokaciju (npr. VW790 se odnosi na lokaciju rijei u memorijskom
podruju varijabli).

Za pristup bitu u memorijskom podruju potrebno je specificirati adresu koja sadrava
identifikacijsko memorijsko podruje (bajt adresu i broj bita koji se nalazi iza toke). Oblik pristupa
bitu je ''bajt.bit''. U tom primjeru, memorijsko podruje i bajt adresa (I = ulaz, i 3 = bajt 3) su tokom
(''.'') odvojeni od bit (bit 4) memorijskog podruja.

I 3 . 4



Bit u bajtu, ili broj bita :
bit 4 (peti bit od osam; 0 do 7)

Toka odvaja bajt adresu
od broja bita

Bajt adresa: bajt 3
(etvrti bajt)


Identifikator podruja










Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 70

Procesna slika ulaznog (I) memorijskog podruja:


7 6 5 4 3 2 1 0

Bajt 0

Bajt 1

Bajt 2

Bajt 3

Bajt 4

Bajt 5


Podacima se moe pristupiti u veini memorijskih podruja (V, I, Q, S, M, L i SM) budui da
bajt, rije i dvostruka rije koriste bajtadresni oblik. Za pristup bajtu, rijei, ili dvostrukoj rijei
podatka u memoriji, treba specificirati adresu na nain slian specificiranju adrese za bit. To ukljuuje
identifikator podruja, odreivanje veliine podatka i adrese poetnih bajtova od bajta, rijei ili
dvostruke rijei. Podacima u drugim memorijskim podrujima (kao to cu T, C, HC i akumulator)
pristupa se koritenjem formata adrese koja ukljuuje identifikator i broj ureaja.

V B 100

Bajt adresa

Pristup veliini bajta

Identifikator podruja

V W 100

Bajt adresa

Pristup veliini rijei

Identifikator podruja


V D 100

Bajt adresa

Pristup veliini dvostruke rijei

Identifikator podruja







Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 71


MSB LSB
7 VB100 0

MSB LSB
15 VB100 8 7 VB101 0

MSB LSB
31 VB100 24 23 VB101 16 15 VB102 8 7 VB103 0


MSB = Bit najvee teine
LSB = Bit najmanje teine


Simboliko adresiranje

Simboliko adresiranje koristi kombinaciju alfanumerikih znakova za identifikaciju adrese.
Simbolika konstanta koristi simboliko ime za identifikaciju broja konstante ili ASCII znakova.

Za SIMATIC programe treba koristiti globalno dodjeljivanje koristei tablicu simbola. Za IEC
programe treba praviti globalne simbole koristei tablice globalnih varijabli. Ako postoje pridruene
simbolike adrese u SIMATIC tablici simbola ili tablici lokalnih varijabli tada se moe prebacivati
izmeu pregleda s apsolutnim (I0.0) ili simbolikim (npr. Pumpa1) prikazom.

Opcija simbolikog adresiranja kontrolira se u izborniku VIEW. Oznaka kraj imena znai da
je opcija ukljuena. U suprotnom sluaju sve su adrese prikazane samo kao apsolutne adrese.





Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 72



Neizravno adresiranje

Neizravno adresiranje koristi pokaziva za pristup podacima u memoriji. Pokazivai lokacije
veliine dvostruke rijei sadre adresu neke druge lokacije. Za pokazivae se mogu koristiti samo V
memorijske lokacije, L memorijske lokacije ili registri akumulatora (AC1, AC2, AC3). Kod kreiranja
pokazivaa potrebno je koristiti instrukciju Move Double Word (pomak dvostruke rijei) za micanje
adrese neizravno adresirane memorijske lokacije na lokaciju pokazivaa.

S7-200 omoguava pokazivaima da pristupaju memorijskim podrujima: I, Q, V, M, S, T
(samo trenutna vrijednost) i C (samo trenutna vrijednost). Neizravno adresiranje ne moe se koristiti
za pristup jednom bitu ili pristup AI, AQ, HC, SM ili L memorijskim podrujima.

Za neizravan pristup podacima u adresi memorije potrebno je kreirati pokazivae na tu
lokaciju unosom znaka ''&'' ispred operanda, da se naznai da se adresa memorijske lokacije umjesto
sadraja te lokacije treba pomaknuti na lokaciju odreenu u izlaznom operandu instrukcije
(pokazivau).

Unosom znaka ''*'' ispred operanda za instrukciju specificira se da je operand pokaziva. Kao
to je pokazano na slici, unosom *AC1 specificira se da je pokaziva na podatak duljine rijei
referenciran MOVE WORD instrukcijom. U primjeru, vrijednosti spremljene u VB200 i VB201 su
pomaknute u akumulator AC0.



MOVD &VB200, AC1 kreira se
pokaziva micanjem adrese od VB200
(adresa poetnog bajta za VB200) u AC1


MOVW *AC1, AC0 mie se vrijednost
rijei pokazivaa iz AC1 u AC0






Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 73

MOVD &VB200, AC1 kreira se
pokaziva micanjem adrese od VB200
(adresa poetnog bajta za VB200) u AC1

MOVW *AC1, AC0 mie se vrijednost
rijei pokazivaa iz AC1 u AC0

+D +2, AC1 dodaje 2 akumulatoru koji
pokazuje na sljedeu memorijsku lokaciju

MOVW *AC1, AC0 mie se vrijednost
rijei pointera iz AC1 u AC0


Napomena:

Za neizravan pristup bajtovima potrebno je poveavati ili smanjivati pokaziva za 1. Za
neizravan pristup rijeima potrebno je poveavati ili smanjivati pokaziva za 2. Za neizravan pristup
dvostrukim rijeima potrebno je poveavati ili smanjivati pokaziva za 4. Za pristup timeru ili brojau
(koji su vrijednosti rijei) potrebno je poveavati ili smanjivati pokaziva za 2.
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 74
19. 7. PLC prekidi



























Broj
dogaaja
prekida
Opis prekida
Prioritet
skupine
Prioritet u
skupini
8 Port 0: Prijem znaka
Komunikacija
(najvii)
0
9 Port 0: Prijenos zavren 0
23 Port 0: Prijem poruke zavren 0
24 Port 1: Prijem poruke zavren 1
25 Port 1: Prijem znaka 1
26 Port 1: Prijenos zavren 1
19 PTO 0 zavrio prekid 0
20 PTO 1 zavrio prekid 1
0 Rastui brid I0.0
Diskretni
(srednji)
2
2 Rastui brid I0.1 3
4 Rastui brid I0.2 4
6 Rastui brid I0.3 5
1 Padajui brid I0.0 6
3 Padajui brid I0.1 7
5 Padajui brid I0.2 8
7 Padajui brid I0.3 9
12 HSC0 CV = PV 10
27 HSC0 Promjena smjera 11
28 HCS0 Vanjski reset 12
13 HSC1 CV = PV 13
14 HSC1 Promjena smjera 14
15 HSC1 Vanjski reset 15
16 HSC2 CV = PV 16
17 HSC2 Promjena smjera 17
18 HSC2 Vanjski reset 18
32 HSC3 CV = PV 19
29 HSC4 CV = PV 20
30 HSC4 Promjena smjera 21
31 HSC4 Vanjski reset 22
33 HSC5 CV = PV 23
10 Vremenski prekid 0
Vremenski
(najnii)
0
11 Vremenski prekid 1 1
21 Timer T32 CT = PT prekid 2
22 Timer T96 CT = PT prekid 3
Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 75
19. 8. Dodatni LAD dijagrami

Naziv vjebe:_____________________________________ Datum:___________



Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 76
Naziv vjebe:_____________________________________ Datum:___________



Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 77
Naziv vjebe:_____________________________________ Datum:___________



Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 78
Naziv vjebe:_____________________________________ Datum:___________



Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 79
Naziv vjebe:_____________________________________ Datum:___________



Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 80
Naziv vjebe:_____________________________________ Datum:___________



Tehnika kola Daruvar Industrijska raunala
IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 81

Naziv vjebe:_______________________________________________ Datum:__________