POGLAVLJE 4

BRAVARSKI RADOVI




























1
1. UVOD
Bravarski radovi obuhvaaju izradu i montau ili samo montau raznovrsne brodske bravarske
opreme, kao to su: ljestve, ljestve za nudu, pilotske ljestve, glavni siz, platforme, galerije, podnice,
reetke, palubni most, vanjske i unutarnje stepenice, nogostupi, metalna vrata, okna i prozori, ograde i
rukohvati, staze dizalica, uke, oznake na provlakama i glavnoj palubi, temelji i nosai navigacijskih
ureaja i svjetala, stupovi reflektora, elementi za vez broda, ureaji za sidrenje, sredstva za spaavanje,
grotlaca, sohe amca za prikupljanje, rampe amca za spaavanje, temelji za napuhane splavi, ispuni
cjevovod glavnog motora, protupoarna oprema. Veina bravarske opreme izrauje se u
specijaliziranim radionicama izvan brodogradilita, a na brod se montira kao gotov proizvod.
Obzirom na veliki opseg bravarskih radova, u nastavku su opisani samo oni znaajniji.
2. UREAJ ZA SIDRENJE BRODA
Ureaj za sidrenje broda sastoji se od sidrenog vitla, topera (poluni zapor), sidrenog lanca i
sidra. Namjena ureaja za sidrenje broda je zadravanje broda na odreenoj poziciji oranjem sidra po
morskom dnu. Ureaj za sidrenje broda koristi se u sluajevima:
1. kada brod eka na slobodno pristanite u luci,
2. pri ukrcaju ili iskrcaju tereta na brod kada u luci nema mjesta u pristanitu, bilo privremeno ili
trajno,
3. kao pomo u manevriranju brodom kada brod nema pramani propeler i/ili nema remorkera na
raspolaganju,
4. u sluaju nude, za izbjegavanje nasukavanja ili oteenja broda.


LEGENDA:
1 PALUBA KATELA 8 TOPER
2 OPLATA PRAMCA 9 SIDRENI LANAC
3 SIDRO 10 SIDRENO VITLO
4 SIDRENA NIA 11 POLUGA POJASNE KONICE
5 SIDRENO DRIJELO 12 CIJEV LANANICE
6 STRUK SIDRA 13 LANANICA
7 LANANO KOLO TOPERA
Slika xxx. Oprema za sidrenje na palubi katela
2
2.1 Sidro
Brod ima dva sidra na pramcu i ponekad jedno na krmi. Dva pramana sidra smjetena su
simetrino s lijeve i desne strane palube katela. Iako je u normalnim uvjetima jedno pramano sidro
dovoljno, zbog sigurnosti ugrauju se dva. Ako jedno sidro otkae, drugo slui kao rezerva. Oba
pramana sidra nuno se koriste u uvjetima loeg vremena ili jakih morskih struja. Brodu nije
dozvoljeno isplovljavanje iz luke ako nema oba sidra.
Kada brod ima krmeno sidro, ono se koristi kod sidrenja u uvjetima jakih bonih struja, za
sprjeavanje neeljene rotacije broda i sudara s obalom ili nekim drugim objektom (npr. kod sidrenja
na rijekama, rukavcima ili u blizini obale).


Slika xxx. Sidro

Velika je duljina lanaca potrebna da bi se brod mogao usidriti, ispustivi lanac u duljini od najmanje
trostruke dubine mora, to se smatra minimalnim. Kod sidrenja se tei da lanac lei na dnu i da
horizontalno vue krakove sidra, a da mu se pri tome od dna ne podie gornji dio sidrenog struka sa
kopcem, to je uvjet za ispravan rad sidra. Tijekom loih vremenskih uvjeta, iz tog se razloga ispusti
jo vea duina lanca. Lanac svojom teinom takoer eliminira ili barem ublauje dinamike udarce i
trzaje broda na vjetrovitom ili uzburkanom moru. Ukupni uinak sidrenja sastoji se od zajednikog
djelovanja sidra i teine sidrenog lanca. Nije opasno ako brod kod sidrenja promjeni poloaj za
izvjesnu udaljenost od poetne toke sidrenja.


Slika xxx. Prikaz sidrenja broda


LEGENDA:
1. SIDRENI KOPAC
2. STRUK SIDRA
3. KRAKOVI SIDRA
4. OSNAC
5. KRUNA
6. SIDRENI LANAC S PREDGONOM
3
2.2 Sidreni lanac
Sidreni lanac izlazi iz lananice kroz cijev lananice, prolazi preko lananog kola sidrenog vitla
i topera, te se kroz sidreno drijelo spaja na sidro. Sidreni lanac sastoji se od odreenog broja uza ili
nodova, svaki duljine 27,5 m. Uze se izrauju iz karika koje su u sredini povezane prekom iz
lijevanog eljeza. Preka poveava vrstou karike i za 20%. Uze se meusobno spajaju kenter ili
skidljivom karikom.


Slika xxx. Normalna karika s prekom


Slika xxx. Kenter karika
LEGENDA: 1. polovica karike, 2. zatik, 3. preka

Da bi se znalo koliko je lanca prilikom sidrenja broda otputeno u more, svaka uza se kod
kenter karike obiljei bijelom bojom. Sama kenter karika crvene je boje. Obiljeavanje uza izvodi se
na nain da se na prvoj uzi, odmah do kenter karike, bijelom bojom obiljei jedna karika, na drugoj uzi
dvije karike i tako redom do zadnjeg noda.




Slika xxx. Slaganje i spajanje sidrenog lanca
2.3 toper
kenter karika 10 bijelih karika = 10 nodova
4
Izmeu sidrenog vitla i drijela postavlja se toper, koji preuzima silu koja djeluje izmeu lanca
i broda kada je brod usidren, kao i tijekom plovidbe s ciljem rastereivanja sidrenog vitla toper
preuzima silu sidrenja i prenosi je sa sidrenog lanca na strukturu broda. Sila koju toper preuzima
iznosi min. 80% prekidne vrstoe sidrenog lanca. Koritenjem topera sidreni lanac podvrgnut je
poveanom habanju i troenju.

Slika xxx. toper
2.4 Sidreno vitlo
Sidreno vitlo koristi se za podizanje i sputanje sidra kontroliranom brzinom. Isto vitlo koristi
se i za vez broda. Za povezivanje glavnog vratila vitla s lananim kolom ili priteznim bubnjem koristi
se kandasta spojka. Sidro se moe dizati i sputati jedino ako je preko kandaste spojke lanano kolo
spojeno na glavno vratilo vitla. Pritom je pritezni bubanj izvan funkcije.



Slika xxx. Sidreno vitlo i toper
2.5 Tehnoloki postupak montae ureaja za sidrenje
Montau i temeljenje sidrenog vitla izvode brodski mehaniari, a montau ostalih ureaja za
sidrenje izvode brodski bravari. Tehnoloki postupak montae ureaja za sidrenje obuhvaa sljedee
aktivnosti:
1. Rastezanje lanca. Dizalicom se uze sidrenog lanca rastegnu po duljini, paralelno jedan
pored drugog, na ravnu povrinu u neposrednoj blizini broda. Radna povrina mora biti dulja od jedne
toper
sidreno
vitlo
sidreni lanac
sidreno
drijelo
kenter
karika
pritezni
bubanj
5
uze (27,5 m). Tijekom sortiranja i pregleda sidrenog lanca oisti se oznaka certifikata radi kontrole i
pregleda od strane klasifikacijskog drutva. Istovremeno se tijekom sortiranja i pregleda sidrenog lanca
izvodi i pregled sidara.
2. Obiljeavanje uza. Na preku karike postavljaju se oznaka samoljepivom trakom, na nain
da se za prvu uzu oznai prva karika do kenter karike, za drugu uzu druga itd. do zadnje uze.
3. Bojenje nodova. Bijelom bojom se oboje karike, od kenter karike do karike oznaene
samoljepivom trakom. To znai da e kod prvog noda biti obojena jedna karika, kod drugog dvije itd.
Samo ienje lanca nije potrebno, jer on dolazi obojen (ako je potrebno, ienje se radi na samom
poetku prije oznaavanja, nakon rastezanja lanca). Lanac je obojen crnom bojom. Crvenom bojom
oboje se kenter karike.
4. Sastavljanje sidrenog lanca. Lanac se sastavlja na kopnu ili na brodu prilikom njegova
smjetaja u lananicu. Na kopnu se sastavi onoliko uza lanca koliko ih dizalica moe odjednom
podignuti.
5. Ukrcaj lanaca na brod. Ukrcaj lanca se izvodi zajedno s brodskim mornarima. Lanac se
podigne dizalicom tako da slobodno visi predgon i dio posljednje uze. Posljednja se uza spusti u
lananicu i spoji na uglav. Poetak lanca je ostavljen na palubi (1-2 m) da bi se na palubi katela
moglo izvriti daljnje spajanje uza kenter karikama i slaganje u lananicu. Na kenter karikama se
nakon spajanja lanaca i nabijanja zatika, olovnim epovima zatvore otvori za zatik.
6. Montaa topera. toper se montira na brod nakon to su postavljena vitla. Dizalicom se
postavi na predvienu poziciju montae, trasira, podree i privari. To nije njegov konaan poloaj, jer
postoji mogunost pomaka, nakon podeavanja nalijeganja sidra u sidrenu niu. Nakon pozicioniranja
topera, predgon se preko topera, s prvom uzom spusti u sidreno drijelo.
7. Spajanje sidra s lancem. Sidro se sa splavi otegli ispod broda, prva uza se prebaci preko
vitla i topera, sputa se lanac prema splavi, spoji se predgon sa sidrenim kopcem za lanac i sidro
podigne na brod. Pri tom je potrebno da vitla budu u funkciji, utemeljena, uklinjena i zalivena sa
smolom
8. Podeavanje topera. Izvodi se dizanjem i sputanjem sidra. Podeava se sve dok struk
sidra ne ulazi lagano u sidreno drijelo, a krakovi se ne priljube uz oplatu. U toperu, koji u toku
podeavanja moe mijenjati poloaj, lanac klizi preko kola koje je smjeteno u kuitu topera. Lanac
se zaustavi zapornom polugom, koja se prebaci preko njega i osigura zatikom provuenim kroz kraj
poluge. Kada je podeavanje topera usklaeno s ispravnim nalijeganjem sidra, toper se elektroluno
zavari.
9. Ispitivanje sidrenog ureaja. Zavretkom montae ureaja za sidrenje slijedi kontrola i
predaja klasifikacijskom drutvu. Kontrola i ispitivanje ureaja za sidrenje izvodi se u opremnoj luci,
pri emu se ugradnje sidrenog ureaja, kontrolu sputanja i podizanja sidra, kontrolu funkcioniranja
konice, te mjerenje otpora izolacije elektromotora na hladno. Prilikom testiranja funkcionalnosti
sidrenog ureaja u luci, sidreno vitlo se stavlja u rad pri nominalnoj brzini kroz 30 minuta (na svaku
stranu po 15 minuta). Pri tome se mjeri temperatura u leajevima, prati se da li dolazi do neuobiajenih
zvukova, te se provjerava tlak i temperatura hidraulikog ulja, brzina dizanja i sputanja sidra, sistem
koenja, ispravni zahvat lanca na sidrenom vitlu, sistem pranja lanaca, poloaj sidra u sidrenom oku te
njegovo privrenje tijekom plovidbe. Prilikom probne vonje takoer se izvodi poseban program
sidrenja.
3. SREDSTVA ZA PRISTUP NA BROD I SILAZ S BRODA
Svi brodovi moraju imati odgovarajua sredstva za pristup na brod i silaz s broda. Kada su u
uporabi, moraju se nalaziti na dovoljnoj udaljenosti od izljeva na boku broda i na mjestu gdje ovjeeni
teret ne prolazi iznad njih.
Sredstva za pristup na brod i silaz s broda, ukljuujui i njihove platforme, imaju ogradu s obje
strane. Ograda mora biti visoka najmanje 1 m i imati barem jednu preanicu na pola visine, koja moe
biti od ueta ili lanca. Razmak izmeu stupaca ograde ne smije biti vei od 1,5 m.
6
Sredstva za pristup na brod i silaz s broda koja se oslanjaju na obalu, na donjem dijelu imaju
kotae ili valjak vanjskog promjera ne manjeg od 100 mm. Leajevi kotaa ili valjka su
samopodmazujui ili imaju mazalice.
Povrina nogostupa sredstva za pristup na brod i silaz s broda protuklizne su izvedbe, a na
vidljivom mjestu imaju istaknut natpis o najveem i najmanjem doputenom nagibu u odnosu na
horizontalu.
Sredstva za pristup na brod i silaz s broda moraju biti dobro osvijetljena, a u njihovoj blizini
mora se nalaziti kolut za spaavanje s uetom odgovarajue duljine.
3.1 Siz
Siz predstavlja komunikacijsko sredstvo za posadu i putnike izmeu broda i obale kada je brod
privezan u luci ili broda i amca kada je brod usidren. Siz moe posluiti i kao sredstvo prisilnog
naputanja broda, pa se mora brzo postaviti u poloaj koritenja i u takvom poloaju izdrati
predvieno optereenje. Poloaj mirovanja mu je okomit u odnosu na palubu, pa se pri sputanju prvo
mora dovesti u horizontalan poloaj oslobaanjem morskog veza i zakretanjem siza za 90 (paralelno s
palubom), te podizanjem i fiksiranjem ograde, nakon ega je siz spreman za operaciju sputanja.
Siz je napravljen od laganih slitina aluminija to omoguava lako rukovanje. Ima prilagodljive
okretne aluminijske nogostupe za postavu od 0 do 55 u odnosu na horizontalu ili odgovarajue
nepokretne, evolventno zakrivljene aluminijske nogostupe za kutove nagiba od 20 do 50 u odnosu na
horizontalu. Brodski siz s fiksnim nogostupom uglavnom se koristi na teretnim brodovima, dok se siz s
okretnim nogostupima iskljuivo ugrauje na putnikim brodovima. Kod spomenutih sizova nogostup
se, neovisno o kutu nagiba siza, uvijek postavlja u vodoravni poloaj, to uvelike olakava hodanje.
Siz se postavlja ako je visina pristupa na brod iznad povrine mora vea od 3 m, mjereno za
stanje broda u balastu i s najnepovoljnijim trimom. Duljina siza mora biti dovoljna da pri
maksimalnom nagibu u odnosu na horizontalu moe dosegnuti do 1m iznad povrine mora za stanje
broda u balastu i s najnepovoljnijim trimom.
Sputanje i podizanje siza mora biti mehanizirano. Podie se i sputa pomou posebnog vitla
pokretanog elektromotorom i koloturnika zavarenih uz linicu palube. Kada se ne upotrebljava, brodski
siz se u sklopljenom poloaju privrsti u vlastitom leitu uz brodsku ogradu i u tom se poloaju
osigura.


Slika xxx. Brodski siz sputen na obalu

Slika xxx. Brodski siz u morskom vezu

7
Slika xxx. Detalji siza
Za tipsko odobrenje siz se ispituje u vodoravnom poloaju, poduprt samo na krajevima i kako
je postavljen na brodu, pokusnim optereenjem od 0,1 t (odnosno 0,2 t za siz irine vee od 600 mm)
na svakoj stubi. Progib ne smije biti vei od 1/100 duljine siza za elini siz, ili 1/75 za aluminijski siz.
Nakon pokusnog optereenja siz ne smije imati nikakvu trajnu deformaciju.
Pri ispitivanju, siz se mora postaviti pod kutom ne veim od 30 u odnosu na horizontalu.
Razmak izmeu gornje platforme siza i palube broda ne smije biti vei od 300 mm, a udaljenost
platforme od boka broda ne vea od 40 mm. Gornja platforma siza mora omoguiti zakretanje siza u
vodoravnoj ravnini od 0 do 90 i njegovo sigurno privrenje u zahtijevanom poloaju.
Za tipsko odobrenje, platforme se ispituju zajedno sa sizom. Pokusno optereenje za gornju
platformu ili meuplatformu odgovara optereenju od najmanje 0,5 t/m
2
i polovini ukupne teine siza i
donje platforme. U svrhu ispitivanja, gornja platforma mora biti ovjeena kao na brodu, a pokusno
optereenje od siza i donje platforme mora djelovati u odgovarajuim tokama ovjesita. Donja
platforma mora biti ovjeena kao na sizu, a pokusno optereenje mora odgovarati optereenju od
najmanje 0,6 t/m
2
. Nakon pokusnog optereenja, platforme ne smiju imati nikakvu trajnu deformaciju.
Prije koritenja, platforme se ispituju na brodu zajedno sa sizom pokusnim optereenjem u skladu s
navedenim zahtjevima.
Vitlo siza je samokoive izvedbe i dimenzionirano je za optereenje koja je najmanje 1,5 puta
vea od navedenog optereenja.
Prilagoavanje siza vrlo je sloen posao. Budui da se postavlja na mjesto koje je izloeno
valovima, valja ga osigurati od udaraca valova. Tehnologija montae siza obuhvaa sljedee
aktivnosti:
1. trasiranje pozicije siza,
2. predmontaa platforme sa sohom,
3. postavljanje siza dizalicom na poziciju montae,
4. postavljanje, pripajanje i lagano privarivanje detalje vezova i leita,
5. postavljanje siza dizalicom i opremanje s detaljima (morski vez, daljinsko upravljanje i dr.).
Prilagoavanje siza izvodi se najprije u poloaju mirovanja, zatim u poloaju za sputanje, i pri
samom sputanju. Nijedna funkcija ili poloaj (ukljuujui i poloaj mirovanja) ne mogu se
prilagoditi sami za sebe, nego sve to mora meusobno biti usklaeno, tako da poloaj siza
pouzdano slijedi promjene poloaja broda. Valja zapamtiti da je redoslijed montae od mirovanja
prema sputanju, a redoslijed usklaivanja (funkcija i poloaja meusobno, te funkcija samih za
sebe ) obrnut,
6. postavljanje temelja vitla, njegovo pripajanje i zavarivanje,
7. statiko ispitivanje sohe,
8. opremanje sohe elinom uadi,
8
9. provjeravanje funkcionalnosti siza. Siz se ispituje u radnom manevru (sputanje, dizanje,
izbacivanje) i na statiko optereenje.
3.2 Mosti
Mostiima se slui za prijelaz s broda na brod ili s doka na brod, ako je brod u remontu.
Izrauju se prema brodskim standardima, najee od aluminijskih slitina otpornih na morsku vodu.
Mostii slue i kao pomono sredstvo sizu, a koriste se onda kada nije mogua njegova uporaba.
Mosti s ravnim nogostupom kao komunikacijsko sredstvo izmeu broda i obale ili izmeu dvaju
brodova, smije se koristiti za nagibe do 30 u odnosu na horizontalu. Za uvrenje mostia uz bok
broda moraju se na palubi i mostiu predvidjeti uke dovoljne vrstoe, i odgovarajui vez s
osiguranjem. Putniki brodovi nemaju ovakvih mostia. Oni plove u redovitim prugama i pristaju
stalno u iste luke u kojima ih ekaju ureaji za ukrcaj i iskrcaj putnika.
Mosti se u radni poloaj stavlja brodskom palubnom dizalicom, ako je smjeten unutar njezina
dohvata ili ga posada namjesti uz pomo odgovarajuih mehanikih ureaja za premjetanje i
postavljanje ako je mosti mase vee od 100 kg.


Slika xxx. Mosti u poloaju za silaz s broda



Slika xxx. Mosti u morskom vezu
Za tipsko odobrenje, mosti se ispituje u vodoravnom poloaju, poduprt samo na krajevima,
pokusnim optereenjem od 0,5 t/m
2
. Progib ne smije biti vei od 1/100 duljine mostia za elini
mosti, ili 1/75 za aluminijski mosti. Nakon pokusnog optereenja mosti ne smije imati nikakvu
trajnu deformaciju. Prije uporabe mosti se mora ispitati pokusnim optereenjem u skladu s navedenim
zahtjevima.
4. OPREMA ZA KRETANJE LJUDI NA BRODU
Za pristup u prostorije broda i za prilaz do radnih mjesta, strojeva i ureaja, moraju se
predvidjeti odgovarajue komunikacije i komunikacijska sredstva. Komunikacije i komunikacijska
sredstva moraju biti dovoljno vrsti i potpuno sigurni u svim normalnim uvjetima koritenja broda.

9

Slika xxx.
Na podu ili na palubi u podruju komunikacija ne smije biti izdanaka i prepreka, koje mogu
izazvati spoticanje, kao to su uke, ventili, epovi, cijevi, kabeli, uad i sl. Ako je to nemogue izbjei,
prepreke i izdanci moraju se na odgovarajui nain premostiti, i uoljivo obojiti.


Slika xxx.
Komunikacije kod kojih je razlika izmeu krajnjih razina vea od 350 mm moraju imati nogostup ili
stubite.
4.1 Ljestve
Ljestve su komunikacijsko sredstvo za okomito ili koso penjanje i koriste se na mjestima koja
slue iskljuivo brodskoj posadi, kao to su skladita, tankovi tereta, izlaz za nudu (escape), dimnjak,
jarbol i ostalim mjestima gdje ljudi rijetko dolaze. U svim tim sluajevima koritenje standardnih
stepenica nije mogue.

Slika xxx. Okomite ljestve
10
1-bonica; 2-preanica; 3-uka

Ljestve se sastoje iz preanica, bonica i uki. Preanice su privrene na bonice ili na stijenu
uz koju se penje. Bonica i uka izrauju se od plosnatog ili bulb profila, a preanica od kvadratnoga
elinog profila s otrim bridom okrenutim prema gore, kako bi se nozi osiguralo to bolje uporite.
Spoj preanice s bonicom izvodi se na dva naina (Slika xxx):
- provrt na bonici izrauje se probijaem na prei, a ima kvadratni oblik kao i preanica,
- provrt na bonici izrauje se svrdlom, a preanica se na krajevima istokari.


a) b)
Slika xxx. Nogostup: a) kvadratni, b) okrugli
Ljestve mogu biti uspravne s kutom nagiba u odnosu na horizontalu od 75 ili vie, ili kose s
kutom nagiba u odnosu na horizontalu do ukljuivo 70. Okomite ljestve imaju nogostup od
jednostrukih preanica, a na kosim ljestvama ugrauju se po dvije paralelno postavljene preanice
kako bi se osigurao to bolji oslonac za nogu. Okomite ljestve privruju se za brodsku strukturu s
ukama postavljenim na krajevima i na sredini bonice, a sam spoj izveden je kao fiksni ili rastavljiv.
Ljestve se moraju nalaziti na lako dostupnom i uoljivom mjestu, a prilazni put do ljestava
mora biti to ravniji. Na mjestima gdje se ljestve prekidaju ili mijenjaju smjer, nagib i slino, mora se
predvidjeti odgovarajua platforma za odmor. Za pristup na ljestve mora se u njihovom gornjem dijelu
predvidjeti odgovarajui rukohvat, a gdje je to potrebno i nogostupi koji omoguuju siguran pristup na
ljestve i silazak s ljestava.
Okomite ljestve moraju biti postavljene na sljedei nain:
ispred okomitih ljestava tlocrtno se mora osigurati slobodni prostor u duljini od najmanje 750
mm. Ispred kosih ljestava mora biti slobodni prostor visine najmanje 1850 mm, mjereno
okomito od sredita nogostupa ili preanica,
iza preanica mora biti slobodni prostor od najmanje 150 mm,
sa strane bonica mora biti slobodni prostor od najmanje 75 mm.
Tehnoloki postupak izrade ljestvi. Bonica se pomou metra i trokuta sa stalkom postavi na
traserski stol i trasira se simetrala provrta po irini bonice, a zatim se pomou odstojnika trasira
simetrala provrta po duini bonice. Za takav nain trasiranja bonica ne mora biti ravna. Preanice se
trasiraju pomou traserske letve (vei broj komada istih dimenzija treba uvijek trasirati pomou letve,
ime se smanjuje mogunost greke). Rezanje pojedinih elemenata najbolje je obaviti na tarnoj
(tranoj ??) pili. Za sastavljanje ljestava valja napraviti jednostavnu kolijevku od nekoliko pari uki
koje se privare na platformu. Nakon zavarivanja ljestve valja izravnati to se provodi runo, na toplo ili
na hladno, ovisno o dimenzijama bonice.
4.1.4 Zatitni nasloni
Ljestve, ija je visina vea od 3 m, moraju poevi od sedme preanice (oko dva metra od
poda) imati vrste zatitne naslone, tzv. leobrane. Zatitni nasloni izvedeni su u obliku kaveza
nainjenog od lukova i vertikala od plosnatog eljeza, koji moraju biti tako dimenzionirani i uvreni
za ljestve da pruaju sigurnu zatitu od pada s visine. Slobodni prostor izmeu ljestava i naslona mora
iznositi 750 mm. Nasloni moraju biti na razmaku ne veem od 900 mm i uvreni uzdunim trakama
jednoliko rasporeenim po obodu naslona.
11
4.1.6 Pilotske ljestve
Za pristup pilota na brod na otvorenom moru slui poseban tip ljestava poznatih pod imenom
pilotske ljestve. Prekrcaj pilota reguliran je strogim pravilima. Pilot moe odbiti koritenje pilotskih
ljestvi ako pozicija ili kvaliteta ljestvi nije u skladu s propisima. Pilotske ljestve prikazane su na slici
xxx.

Slika xxx. Pilotske ljestve
1-ue od manile; 2-preanica; 3-oma; 4-rairiva
Ljestve se izrauju tako da se kroz rupe na drvenim preanicama provue odgovarajui konop
od manile, koji se zatim iznad i ispod preanice stegne pomou ovojnica, pri emu se ovojnice
provlae protuklizno. Uad zavrava tako da se onemogui klizanje donje preanice i raspletanje ueta.
Maksimalna duina pilotskih ljestava iznosi 9 m.
Rairiva treba biti dug izmeu 1.80 m i 2 m, izraen od hrasta, tika, jasena, brijesta ili nekog
drugog tvrdog drva ili nekog drugog materijala jednake vrstoe, krutosti i ilavosti, napravljen u
jednom komadu. Ako je izraen od drva, materijal bi trebao biti bez vorova. Rairivai moraju biti
postavljeni u odreenim razmacima kako bi sprijeili uvijanje ljestvi. Najnii rairiva mora biti na
petoj preanici od kraja ljestvi, a interval izmeu ostalih ne smije prei 8 preanica.
12
Sl. 17.
Slika xxxx. Nain uporabe pilotskih ljestvi
4.2 Stepenice
Za razliku od ljestava, koje su veinom okomite u odnosu na osnovicu broda, a mogu biti
skoene do 75, stepenice se postavljaju pod manjim kutom, najee 60 u odnosu na osnovicu.
Stepenice na brodovima izrauju se iz elika, a ugrauju se na svim komunikacijskim putovima
gdje je razlika izmeu krajnjih razina vea od 350 mm. Uz stepenice moraju postojati i rukohvati koji
se izrauju od elinih cijevi koje se na prikladan nain spajaju s ogradom ili samim stubitem. Sva
stubita na otvorenim palubama moraju biti postavljena tako da su dovoljno udaljena od ruba palube,
kako bi se izbjegla opasnost od pada u more. Unutarnje stepenice takoer se izrauju od elika, ali se
oblau prikladnim materijalom.
Stepenice se sastoje od bonice, nogostupa, uki i elemenata za rastavljivo spajanje (vijaka,
matica). S obzirom na izvedbu razlikuju se etiri vrste stepenica:
1. stepenice s bonicom od bulb-profila, s nogostupom od rebrastog ili ''suzastog'' lima,
2. stepenice s bonicom od kutnog, a nogostupom od kvadratnog profila,
3. stepenice s bonicom od plosnatog profila, a nogostupom od preanog lima,
4. stepenice s bonicom i nogostupom od lima.
13
Meutim, bez obzira na izvedbu, nain izrade je uglavnom isti i primjenjuju se uglavnom svi
radni postupci. Poloajni kut stepenica u odnosu prema osnovici broda najee je 60.


Slika xxx. Detalj bonice
x visina izmeu nogostupa, y irina za
montau uke

Slika xxx. Nain trasiranja smjetaja nogostupa
na bonicu

Tehnologija izrade stepenica. za poloajni kut stepenica od 60 prikazana je na slici xxx.
Poslije zavrene pripreme, bonica se poloi na traserski stol i na odreenoj duljini a od jednog kraja
trasira poloaj jednog nogostupa i to prijenosnim kutomjerom. Zatim se pomou okomice x pronae
toka kroz koju prolazi drugi nogostup te na isti nain trasira njegov poloaj. Nakon toga trasiranje
poloaja nogostupa je jednostavno, jer se kao osnova uzima kateta s.
Vrlo je vano da kut nogostupa bude jednak poloajnom kutu stepenica, jer e u protivnome
hodanje stepenicama biti neugodno i opasno. Rezanje se obavlja uglavnom plinskim aparatom i tarnom
pilom, a buenje prijenosnom ili konzolnom builicom. Stepenice se sastavljaju tako, to se na
platformi trasira njihova irina, a izmeu te dvije crte povue se okomica koja odreuje poloaj prvog
nogostupa. Najprije se postavi prvi i posljednji nogostup. Pri spajanju nogostupa s bonicom valja se
strogo drati tehnologije zavarivanja, tj. zavarivati naizmjenino jednu pa drugu stranu, odnosno sloj
na jednoj, zatim sloj na drugoj strani, kako bi se izbjeglo ''izbacivanje'' (iskrivljenje) stepenica.
Stepenice se vrlo teko naknadno ravnaju.
4.3 Ograde
Ograda se postavlja radi zatite posade, putnika, tereta i opreme. Ogradama se na brodovima
ograuju palube, platforme, mostovi i sva mjesta gdje postoji opasnost od pada. Ovisno o tipu broda,
prosjene visine ograda kreu se od 1,00 do 1,20 m.
Vrsta ograde ovisi o tipu broda kao i o mjestu na kojem se ugrauje. S obzirom na prostor
broda na kojem se nalaze, ograda moe biti vanjska ili unutarnja, a s obzirom na izvedbu ograda moe
biti fiksna ili rastavljiva.
Reetkasta ograda slui iskljuivo za zatitu ljudi, dok puna ograda slui i kao valobran. Puna
ograda redovito se postavlja na brodovima nisko smjetene gornje palube: na ribarskim brodovima,
ledolomcima i tegljaima, a isto tako i na teretnim brodovima. Neki brodovi imaju u pramanom dijelu
punu ogradu, a iza nje reetkastu. Ograde paluba nadgraa svih putnikih brodova su redovito
reetkaste, a esto i teretnih. Reetkasta ograda ima prednost, jer naplavljena voda lake otjee s palube
u more, to moe biti korisno za stabilitet broda. S druge strane nedostatak je to omoguuje lake
prelijevanje palube. Kako tankeri imaju manje nadvoe od konvencionalnih brodova za suhi teret,
more prelijeva njihovu palubu i pri umjerenom vjetru. Da bi se naplavljena voda to bre vratila u
more, preporuljivo je da tankeri imaju reetkastu ogradu.
4.3.1 Vanjska ograda
Razlikuju se dva osnovna tipa vanjskih ograda pune ograde ili linice i reetkaste ograde.
4.3.1.1 Puna ograda ili linica
Puna ograda ili linica izraena je od lima i poduprta je limenim koljenima. Gornji i donji rub
linice ukruen je s odgovarajuim profilima i trakama. Ponekad se gornji profil oblae ovalnom
14
drvenom oblogom. Najmanja prosjena visina ograde na izloenom dijelu palube nadvoa i paluba
nadgraa, mjerena od gornje strane oploenja palube, odnosno od gornje strane drvene obloge (kada
ona postoji) do gornjeg ruba razme iznosi 1 m. Ali, ako se ta visina ne slae s operacijama koje brod
treba obavljati, klasifikacijsko drutvo prihvaa i nie ograde ako one pruaju odgovarajuu zatitu.

Slika xxx. Puna ograda ili linica
Da bi putnici i posada imali laki prilaz na palubu i s nje na obalu, kao i radi lake manipulacije
odreenim vrstama tereta, na punim ogradama se izrauju otvori za prilaz. Ukrepe na krajevima tih
otvora treba pojaati tako da im je debljina za 25% vea od debljine ograde. Osim toga, njihov najvei
razmak na tom podruju je manji od standardnog, tj. iznosi 1,2 m. Isto tako moraju se predvidjeti
dopunska pojaanja ograde u predjelu oka i zjevaa. To pojaanje moe biti podvostruenje ili
podebljanje lima ograde i odgovarajue ukruenje. Prekid ograde za pristup na palubu i drugi otvori ne
smiju se izraivati u blizini krajeva nadgraa. Otvore za prilaz, kada zavri ukrcaj, ali prije poputanja
veza broda, treba propisno zatvoriti. Inae, za sve eventualne ozljede ili tete koje nastanu zbog
nemarnog zatvaranja ograde, odgovara brodovlasnik.
Dimenzije ukrepa i razme dane su u propisima klasifikacijskih drutava. Openito, ograda u
srednjem dijelu broda treba biti takve konstrukcije da ne sudjeluje u opem savijanju broda. Ali ipak,
ona ne smije biti previe lagane konstrukcije, jer treba odoljeti silama koje djeluju na nju tijekom
plovidbe, kao i tijekom krcanja i iskrcavanja broda.
4.3.1.2 Reetkasta ograda
Reetkasta ograda izraena je iz okomito postavljenih stupova te vodoravno postavljenih
rukohvata i preanica. Na brodovima bruto tonae 500 i vie visina ograde na otkrivenoj palubi mora
biti najmanje 1,1 m, a na brodovima bruto tonae manje od 500, ne manje od 1 m. Okomiti stupovi
izrauju se od elinih traka dimenzija 20 x 50 mm. Postavljaju na meusobnoj udaljenosti od
priblino 1200 mm, a privruju se za obrubnu ili drenanu traku elektrolunim zavarivanjem..
Vodoravne preanice izvode se od punog okruglog profila promjera 20 mm, koji se posloi s unutarnje
strane stupova u dva ili tri reda i sa stupovima se meusobno zavari. Rukohvati se izrauju od
pocinanih elinih cijevi 42,4 x 3,25 mm ili od elinih traka koje mogu biti obloene drvom. Svaki
drugi ili trei stup poduprt je i ukruen za palubu posebnom poduporom.
razma
puna
ograda
ukrepa
paluba
15

Slika xxx. Reetkasta ograda
Prekid konstrukcije izvodi se zbog dilatacije materijala uslijed promjene temperature ili
savijanja broda

Slika xxx. Detalj reetkaste ograde
Dijelovi reetkaste ograde su na pojedinim mjestima izvedeni tako da se mogu demontirati.
Kod manjih se otvora dio ograde izmeu dva stupa najee izvodi kao rastavljiv dio, dok su kod veih
otvora skidljivi i pojedini stupovi. Skidljive ograde i rukohvati moraju biti tako izvedeni da se ne mogu
nekontrolirano olabaviti ili pasti. Postavljanje skidljive ograde i rukohvata mora biti jednostavno i
brzo.
4.3.2 Unutarnje ograde u strojarnici
Unutarnja ograda u strojarnici postavlja se na rubove platformi, galerija i podnica, te na sva
mjesta gdje postoji opasnost od pada ili ozljeivanja, kao i za zatitu strojeva i ureaja. Ima rastavljive
stupove od cijevi privrene vijcima za rubnu traku platforme ili galerije, koji se postavljaju na
razmaku izmeu 1000 i 1500 mm. Preanice su izraene od elinih preciznih cijevi 25 x 2,5, a
spajaju se spojnicama. Preanice se na brodu prilagoavaju i savijaju praktiki.
Sigurnosna ograda treba biti postavljena oko svih opasnih mjesta i mjesta koja se griju, kako bi
se sprijeilo ozljeivanje posade nesmotrenim radom i rukovanjem tijekom plovidbe broda.
16
Unutarnja ograda u strojarnici ukruuje se poduporama, koje se praktiki na licu mjesta
privruju na prikladna mjesta, tako da ne smetaju komunikaciji i ostaloj opremi. Taj dio posla izvodi
se praktiki prema dogovoru s predstavnicima kontrole brodogradilita i brodovlasnika. Konstrukcijski
ih nije mogue unaprijed definirati.


Slika xxx. Detalj ograde u strojarnici

Visina ograde u unutranjosti broda ne smije biti manja od 1 m. Na mjestima gdje se uz rub
palube ili platforme nalazi oprema broda ograda moe biti prekinuta, ali tako da razmak izmeu ograde
i opreme broda ne bude vei od 150 mm.
4.3.3 Izrada ograde
Ograda je izraena od stupova, preanica i podupora. Moe se predmontirati u sklopove ili
pojedinano montirati na brodu.
Rastavljiva ograda u strojarnici izrauje se od cijevi. Stup ograde konstruiran je tako da je
njegov promjer neto vei od promjera preanice. Moe se brzo postaviti i skinuti, jer je na njegovo
podnoje zavarena ploica koja se s dva vijka privrsti za rubnu traku platforme ili galerije.
Podupora, ovisno o poloaju ograde, moe biti fiksna ili rastavljiva. U oba sluaja izrauje se
kao samostalni element. Rastavljiva podupora sastoji se od tri dijela i elemenata za spajanje. Srednji
dio treba izraditi prema mjeri s nacrta, a dva krajnja s dodatkom.
Preanice mogu biti od punog okruglog profila, cijevi, lanca, biljnog ili najlonskog ueta. Ako
su od punog okruglog profila, obino su pocinane toplim postupkom. Kod montae, na brod se
dostavljaju u ukupno potrebnoj duini. Ako su od cijevi, takoer se pocinaju, ali tvorniki, pa ih nije
potrebno istiti ni ravnati. U montau na brod se dostavljaju u ukupnoj duini, kao i okrugli profil.
Preanice od punog okruglog profila ili cijevi savijaju se direktno na brodu. Ako su preanice izraene
od lanca, biljnog ili najlonskog ueta, slue za rastavljivu ogradu, pa se u izradi pripreme samo na
duinu.
Pri izradi rukohvata od cijevi, ravne dijelove brodski bravari predmontiraju u sekcije ograde ili
direktno montiraju na brodu. Zakrivljene cijevi rukohvata na brodu snimaju snimai brodskih
cjevovoda, te se prema njihovim skicama izrauju cijevi u cjevarskoj radioni. Izraene cijevi na brod
montiraju brodski bravari.

podupora
spojnica
stup ograde
17


Slika xxx. Predmontaa ograda u radionici
4.3.4 Montaa ograde
Rub palubnih kuica i paluba nadgraa najee je paralelan s osnovicom broda, pa se stupovi
postavljaju pomou kutnika. Ogradu oko glavne palube, kasara i katela valja postaviti dok je brod na
navozu. Montaa se izvodi usporednim postavljanjem stupova i preanica. Trasira se poloaj draa
stupa, zatim se s jednim stupom kao uzorkom montiraju i privare svi drai, tako da tijekom
privarivanja podnoje stupa stoji u drau.
Preanice od punog okruglog profila najee se oblikuju na hladno radi ouvanja
antikorozivne zatite. Blagi lukovi oblikuju se runo, udarcima ekiem na prikladnoj podlozi, a kao
model slui rub po kojem se montira ograda. Jaa zakrivljenja izvode se pomou rune savijaice na
kojoj se postupnim pritezanjem cijevi oko odreenog diska dobiva potreban oblik. Vea zakrivljenja
(kao koljena od 90) poeljno je izraditi unaprijed i drati ih u pripremi kao skladinu robu. Gornju
preanicu valja paljivo prilagoditi da bude to manja zranost izmeu stupa i nje. Zavarena mjesta na
meusobnom spoju preanica treba izravnati na toplo i izbrusiti. Ograda na glavnoj palubi mora imati
mogunost dilatacije (prostornog irenja). Pri ugradnji tog detalja (koji se najee izvodi iskustveno)
treba paziti da se ne narui estetski izgled ograde. Vanjska, rastavljiva ograda postavlja se na glavnoj
palubi, izmeu rubne ograde i grotla, na lijevoj i desnoj strani broda.
Unutarnja ograda ima rastavljive stupove od cijevi za ograde u strojarnici, grotlu i dimnjaku
strojarnice: oko podnica, galerija, platformi, strojeva i ureaja. Montaa te ograde relativno je
jednostavna, jer se postavlja na povrine koje su paralelne s osnovicom broda. Stupovi se privruju
pomou vijaka. Preanice su od cijevi. Najee se oblikuju zagrijavanjem. S obzirom na to da je ta
ograda lake konstrukcije, treba je osigurati od vibracija i pomicanja. To se izvodi tako da se preanice
na nekoliko mjesta zareu runom pilom i na tom mjestu ugradi steza, kojim se ograda zategne.
Ograda se postavlja i oko grotala koja nemaju pranice, kada su poklopci tih grotala otvoreni.
Montira se na isti nain kao i rastavljiva ograda na glavnoj palubi. Stupovi i preanice od lanca stoje u
brodskom skladitu.
4.4 Rukohvati
Svrha rukohvata je da osiguraju sigurnu komunikaciju stepenicama, ljestvama, mostiima,
sizovima i du komunikacijskih putova. Rukohvati se postavljaju oko svih palubnih kuica, po svim
hodnicima i prolazima uz ljestve, na stepenita u nadgrau i na druga mjesta gdje je pri hodanju
potrebno pridravanje i promjena smjera gibanja, pri valjanju broda u navigaciji, ali i u mirovanju.
Rukohvati se za sluaj nevremena, tzv. olujni rukohvati, postavljaju u hodnicima nadgraa s
unutarnje i vanjske strane, kao i u svim palubnim kuicama i svim mjestima gdje se osobe kreu.
Trebaju biti postavljeni i s vanjske strane palubnih kuica na udaljenosti 65 mm od stijene kuice. Na
otvorenim su palubama teretnih brodova izvedeni iz cijevi, a u putnikim nastambama iz jasena ili
nekog drugog ilavog drveta. Postavljaju se oko 1m iznad palube.
Rukohvati se izrauju od okruglog profila, cijevi ili kombinacije cijevi i profila. Razmak
izmeu nosaa odreen je razmakom rebara, odnosno ukrepa. Najbolje je mjere s crtea prenijeti na
trasersku letvu, a s nje na cijev. Kada su zavareni, svi nosai moraju biti posve iste duine i u
jednakom poloaju, pa se zato najprije napravi i prilagodi jedan nosa, a po njemu se izrade svi ostali.
18



Slika xxx. Rukohvati unutarnjeg stubita u nadgrau


Slika xxx. Olujni rukohvat
4.4.1 Montaa rukohvata
Rukohvati se ponekad stavljaju na takvo mjesto da ih valja postupno prilagoavati, ali najee
se smjetaju jednostavno: odmjeri se razmak, obiljei sredite obaju krakova, provjeri visina i irina,
po potrebi odree plinskim aparatom i privari.
Rukohvati na stepenicama montiraju se tako da se podeavanjem trai najpogodniji poloaj,
koji moe neznatno i varirati od zadanoga i to radi ujednaenja lijevog i desnog rukohvata. Na mjestu
gdje se stup spaja s bonicom treba brid bonice izbrusiti kako bi kutni profil nalijegao tono i bez
zranosti. Kada su obje strane prilagoene, rukohvat se privari, a zatim se probue provrti na bonici.
Bue se runom builicom, najprije svrdlom manjeg promjera, a zatim razvrtaem. Spoj rukohvata s
ogradom iziskuje neto vie truda. Najee je taj prijelaz nemogue izvesti direktnim oblikovanjem
preanica ograde i rukohvata, pa se iskoristi nekoliko standardnih oblika (savijenih u obliku slova S, U
i sl.), unaprijed izraenih u radionici. Ali i uz to valja plinskim aparatom strpljivo zagrijavati dio po
dio rukohvata i oblikovati ga tako da bude estetski i funkcionalno prihvatljiv.
19
Kada se rukohvat montira direktno na elinu pregradu, svaki nosa mora stajati nasuprot
ukrepe. Kada se montira na drvenu pregradu izraenu od iverice ili na kombiniranu pregradu (elik -
drvo), uvrsti se posebnim vijkom i ahurom. Ako pregrada nije dovoljno ravna ili izrada nije dovoljno
precizna, rukohvat se postavi po najduem nosau, a pod ostale se umetne odgovarajua podloga.
4.5 Podnice
Podnice su izraene iz "suzastog" lima protuklizne izvedbe. Postavljaju se u strojarnici: na
krovu dvodna, na platformama, oko pomonih motora i kotlova, te izvan strojarnice za: prostoriju
pumpne stanice, prostoriju palubnih zagrijaa, prostoriju pumpe poara u nudi, prostoriju pramanog
propelera. Postavljaju se na visinu koja je dovoljna za prekrivanje cijevi i omoguavanje sigurne
komunikacije i pristupa strojevima i ureajima. Cijela konstrukcija podnica s okvirom i nosaima
skidljivog je tipa i privrena vijanim spojevima. Tehnikom dokumentacijom definiran je prostor u
koji se podnice postavljaju, njihova visina, dimenzije nosaa i nain privrenja. Raspored i krojenje
nosaa i samih podnica izvodi se praktiki pri montai na brodu, na osnovi konkretne situacije u
prostoru i na osnovi iskustva. Montaa podnica odvija se na sljedei nain:
1. snimi se visina vertikalnih nosaa, na osnovi zadane visine iz tehnike dokumentacije. Dijelom
se nosai izrauju na licu mjesta na brodu, dok se za sloenije izrauje mjerna skica prema
kojoj se nosai izrauju u radioni,
2. postavi se okvir podnica privarivanjem na nosae. Okviri podnica izrauju se i montiraju
direktno na brodu,
3. raspored uzdunih i poprenih nosaa napravi se vodei rauna o dimenzijama lima podnica, o
poziciji strojeva i ureaja, o razmjetaju cijevnih armatura, o meusobnoj paralelnosti i
openito o simetriji i estetici. Uvruju se privarivanjem. Valja nastojati da raspored podnica u
cijelom prostoru bude to sliniji rasporedu polja na ahovskoj ploi. Krojenje i montaa
uzdunih i poprenih nosaa odvija se direktno na brodu,
4. kad se montiraju svi nosai, probue se rupe na svim spojevima i postave elementi za spajanje
vijcima. Privremene zavare treba izbrusiti,
5. oblik i dimenzije podnica snimaju se ovako:
a. traserskom crtom razdjeli se krak nosaa na kojem e podnica stajati na dva razliita
dijela, radi lakeg smjetaja vijaka za privrenje podnica,
b. na skici razmjetaja nosaa (tlocrt) oznai se svaka podnica (najbolje rednim brojem),
zatim se elinim metrom veliine prenesu s kostura nosaa na skicu (tlocrtni nacrt).
Unato nastojanjima, svi kutovi na podnicama ne mogu biti 90 (neki oblici znaju biti
mnogokuti), pa se takve podnice izrauju s dodatkom za prilagoavanje, koji se ree pri
montai ili se izrauju ablone od kartona (na osnovi nje se u radioni izradi identina
podnica),
c. skice izrade podnica i ablone dostavljaju se s broda u radionu,
6. nakon to se iz radione zaprime gotove podnice i skice snimljene s broda (kako bi se znao
redoslijed i mjesto ugradnje), montaa podnica tee sljedeim redoslijedom:
a. sve podnice na kojima nije potrebno prilagoavanje razmjeste se na odreena mjesta
prema skici,
b. ostale podnice prilagode se pomou plinskog aparata i spoje,
c. izbue se i razvrtaju provrti za privrenje podnica (na svakoj podnici najmanje etiri
pravilno rasporeena provrta,
d. naree se navoj u provrtu nosaa (runom builicom),
e. trasiraju se otvori za poklopce na podnicama iznad cijevnih armatura, izreu se podnice
na tom mjestu plinskim aparatom, izbrusi se rub izreza, postave arniri na jednom kraju,
a na drugom se probui otvor pomou kojeg se poklopac otvara i zatvara,
f. podnice se privrste vijcima uputene leaste glave.
20

Slika xxx. Detalj iz nacrta za montau podnica na krovu dvodna u strojarnici
4.6 Reetke
Reetke u strojarnici postavljaju se na mjesta gdje je ispod reetki potrebno osigurati vidljivost
cjevovoda radi nadzora od proputanja, kao to je to sluaj u prostoriji separatora ili kada je potrebno
osigurati vertikalnu cirkulaciju zraka zbog ventiliranja prostora, kao to je to sluaj u grotlu i
dimnjaku. Postupak montae i krojenja reetki isti je kao i kod podnica. Nosai se postavljaju tako da
to vie reetki ima pravokutan oblik. Reetke su standardnih dimenzija, pa se raspored nosaa mora
prilagoditi dimenzijama reetki. Standardne se reetke uz cijevi, ventilacijske kanale i sl. prilagoavaju
jednostavnim izrezivanjem. Na mjestu izreza za prilagoavanje, reetku valja obrubiti profilom istih
dimenzija kao to je okvir. Reetke se na nosae privruju posebnim obujmicama. Stepenice i ograde
mogu se privrstiti direktno na reetke, pa se u tu svrhu na nosaima zavare uke.


Slika xxx. Detalj montae reetki oko ispunog lonca u grotlu strojarnice
Sigurnosna reetka postavlja se preko otvora na palubama, provezama, raznim prolazima za
komunikaciju i ostalim prolazima kojima se kree posada, a u kojima nije predvien nepropusni
poklopac. U novije vrijeme u tu svrhu, umjesto elinih reetki, koriste se reetke od plastinih masa
ojaanih staklenim vlaknima tzv. glassfibre reinforced plastic (GRP). Takvi materijali koriste se zbog
Obrubljivanje
reetke trakom na
mjestu izreza

Detalj uvrenja reetki za nosa
21
dobrih svojstava kao to su mala teina uz prihvatljivu vrstou, jednostavna i jeftina izrada (u
kalupima), laka obradivost (moe se rezati obinom ubodnom pilom), otpornost na koroziju itd. Gazna
povrina je presvuena protukliznim materijalom u obliku sitnih granula.
Nedostatak GRP reetke je loa otpornost na toplinu i gorivost. Iz toga proizlazi da se ova vrsta
reetki ne smije ugraivati u zatvorene prostore ili na ona mjesta gdje postoji opasnost od poara,
odnosno gdje prevladavaju visoke temperature. U sluaju poara, takve reetke ne osiguravaju siguran
put za evakuaciju.
5. ELINA VRATA
Za pristup u nastambe, upravljake prostorije, prostorije strojeva, te druge prostorije unutar
trupa broda kroz pregrade ili sline konstrukcije za koje se zahtijeva redoviti pristup u normalnim
uvjetima koritenja broda, moraju se predvidjeti vrata ili druga odgovarajua sredstva za pristup, ali
provlake nisu doputene. Vrata moraju biti rasporeena i izvedena tako da putnici i posada u sluaju
nesree mogu brzo stii do mjesta ukrcaja u amce ili splavi za spaavanje.
S obzirom na smjetaj, vrata mogu biti unutarnja i vanjska. Za unutarnja vrata neto su blai
kriteriji, pa je i njihova montaa jednostavnija. Vanjska su vrata nepropusna na vodu (i pri direktnom
udaru vala), a uz to moraju biti vrsta, moraju se brzo zatvarati, itd.
S obzirom na zatvaranje vrata mogu biti lijeva ili desna. Desna su ona vrata koja se zatvaraju u
smjeru kretanja kazaljke na satu, a lijeva ona koja se zatvaraju suprotno od kretanja kazaljke na satu.
Ureaji za otvaranje vrata i poklopaca na izlaznim putovima moraju omoguavati otvaranje s obje
strane.
S obzirom na materijal od kojeg se vrata izrauju, razliku se tri vrste vrata: elina, drvena i
kombinirana. Bravari i limari izrauju elina vrata i metalne dijelove na kombiniranim vratima, a
drvena stolari. Meutim, u zadnje vrijeme vrata u brodogradilite dolaze gotova.
elina vrata s obzirom na konstrukciju mogu, osim obinih, biti vodonepropusna,
plinonepropusna, vatronepropusna i dr.
Svijetli otvor vrata u nastambama i prolazima koji vode do stalnih radnih mjesta mora imati
irinu od najmanje 600 mm i visinu ne manju od 1900 mm, mjereno od palube. Na mjestima gdje vrata
moraju biti otvorena, mora se predvidjeti ureaj za pridravanje u otvorenom poloaju. Ako prag vrata
ima nogostupe, njihova dubina mora biti najmanje 180 mm, a irina jednaka irini vrata.
5.1 Vanjska vrata
Vanjska vrata postavljaju se na otvorenim prostorima, na vanjskim zidovima nadgraa, na
oplati broda itd. i slue za komunikaciju kroz navedene dijelove broda. Otvori za vrata smanjuju
vrstou dijela brodske strukture na kojem se nalaze pa je poeljno da je njihov broj to manji,
pogotovo na oplati, a opet da omogue normalnu komunikaciju. Izrezi za vrata u strukturi izvedeni su s
radijusom, kako bi se smanjila koncentracija naprezanja i stvaranje pukotina na tim mjestima. Na
nadgrau je gubitak vrstoe zbog otvora vrata manji, pogotovo ako se nadgrae nalazi na krmi.
Vanjska vrata moraju biti elina ili od drugog odobrenog materijala. vrstoa vratiju ne smije
biti manja od vrstoe stijene na koju su postavljena, a za njihovo otvaranje i zatvaranje treba
predvidjeti prikladne ureaje kojima se moe rukovati s obje strane. Vrata se moraju otvarati prema
van. O mogunosti otvaranja vrata prema unutra u svakom pojedinom sluaju posebno razmatra i
odluuje klasifikacijsko drutvo.
Zatvorena vrata moraju biti vodonepropusna, to znai da pri bilo kojem stanju mora voda ne
moe prodrijeti u brod. To se postie gumenom ili drugom prikladnom brtvom. Nepropusnost vrata
ispituje se mlazom vode iji je tlak najmanje 3 bara.
Zatvaranje vanjskih vratiju mora se obaviti silom koja je dovoljna da okvir prodre u brtvu za 10
do 20% njezine debljine. Vrata su ispravno montirana kada se mogu zatvoriti samo naglim zamahom i
brzim okretanjem stezaa. Ako na vratima postoji vie stezaa, istodobno se mogu potegnuti najmanje
dva.

22


Slika xxx. Vodonepropusna vanjska vrata
5.2 Unutarnja vrata
Drutvene prostorije na putnikim brodovima moraju imati najmanje dva izlazna puta, s
izlazima udaljenim to vie jedan od drugog. Iznad svakog izlaza treba postaviti dobro vidljiv natpis:
"Izlaz" ili "Izlaz u nudi". Kormilarnica mora imati dva izlaza: po jedan na svakom krilu
zapovjednikog mosta, te slobodan prolaz od jednih do drugih vrata.
Vrata nastambi (kabina) moraju u donjem dijelu imati jedan oslabljeni dio, veliine 0,4 x 0,5 m,
koji se moe izbiti. U putnikim kabinama na tom dijelu treba napisati: "Izlaz - razbij u nunosti." Ako
kabina ima okno promjera 400 mm i vie, odnosno prozor s uom stranicom ne manjom od 400 mm, te
ako se kroz to okno ili prozor moe doi u hodnik ili otkrivenu palubu, izvedba vrata s oslabljenim
dijelom se ne zahtijeva. Unutarnja vrata se moraju otvarati kako slijedi:
1. vrata nastambi i slubenih prostorija s izlazom u hodnik - unutar prostorije
2. vrata drutvenih prostorija - prema vani ili na obje strane
3. vrata na uzdunim stijenama nadgraa i palubnih kuica - prema vani, u smjeru blieg boka
4. vrata na poprenim stijenama nadgraa i palubnih kuica - prema vani, u smjeru pramca
5.4 Tehnoloki postupak montae vrata
Postupak montae vratiju poinje trasiranjem otvora na osnovi jednog od orijentira.
Najsigurniji su orijentiri ukrepe koje su, zapravo, produetak rebara. Otvor se izrezuje plinskim
aparatom. Kao neminovna posljedica takvog rezanja, zbog lokalnog zagrijavanja javlja se iskrivljenje
dijela strukture oko izreza, pa ga treba izravnati lokalnim zagrijavanjem i hlaenjem polijevanjem
vodom, ime se umanjuju unutarnja naprezanja. Najprije se montira okvir. Izrez je neto iri od okvira,
radi mogunosti podeavanja. Nakon to je okvir privaren, na njega se postavljaju vrata.
Prilagoavanje zatvaranja i brtvljenja obavlja se postupno, ujednaavanjem arnira pomou raznih
podloki. Klizai se podeavaju bruenjem i turpijanjem, tako da im se smanjuje ili poveava nagiba.
Ima vrata koja se ne mogu izraditi unaprijed u izradi, jer im je krilo izrezano iz povrine koju
zatvaraju. To su vrata za tzv. suez-reflektor (smjetena na pramanoj statvi, u podruju katela) i vrata
na linici (puna ograda) koja slue za izlaz na siz.
6. OKNA I PROZORI
Brodska okna su okrugli ili ovalni otvori povrine manje od 0,16 m. Okrugli ili ovalni otvori
povrine vee od 0,16 m smatraju se prozorima.
23
Prozori su openito etvorokutni otvori, sa zaobljenim kutevima i radijusom zaobljenja
odreenim prema veliini prozora i u skladu s nacionalnim ili internacionalnim standardima, te okrugli
ili ovalni otvori povrine vee od 0,16 m
2
.
Okna i prozori slue za provjetravanje i rasvjetu nastambi na brodu. Brodovi s klimatiziranim
prostorijama imaju fiksne neotvorive prozore ili okna, da se otvaranjem prozora ne debalansira
klimatizacijski sistem. Odreeni broj prozora i okana, kada slue za provjetravanje, otvorivog su tipa

Otvaranje okana moe biti lijevo ili desno, a poklopac se otvara uvijek prema gore. Lijevo
otvaranje je kada je okno s arnirom okvira stakla na lijevoj strani, gledano sa strane s koje se okno
otvara. Desno otvaranje je kada je okno sa arnirom okvira stakla na desnoj strani, gledano sa strane s
koje se okno otvara.


Lijevo otvaranje

Desno otvaranje
Slika xxx. Otvaranje okana

Smjetaj okana. Okna i prozori trebaju biti smjeteni izmeu rebara i ukrepa. U sluaju da je
prozor iri, potrebno je izvriti adekvatna strukturna pojaanja u horizontalnom smjeru za
kompenzaciju odreza rebra ili ukrepe.

Tipovi okana:
1. otvorivi s poklopcem,
2. neotvorivi s poklopcem,
3. otvorivi bez poklopca,
4. neotvorivi bez poklopca.

Takoer okna se pojavljuju i u sljedee dvije izvedbe:
1. Lijevana s okvirom privrenim za strukturu, pomou mesinganih vijaka uputene leaste
glave. Nepropusnost se izvodi ugraivanjem mase za brtvljenje izmeu okvira i strukture.
2. Zavarena s okvirom zavarenim za stijenu strukture broda.
Obje izvedbe karakteristine su po tome to svaka kategorija i tip okna iste nazivne veliine
imaju uvijek isti promjer otvora na oplati, to omoguuje meusobnu zamjenu pojedinih dijelova.
Danas se sve vie koriste zavarena okna. Ona su: laka, jeftinija, manja je opasnost od proputanja i
jednostavnija su za montau.


Slika xxx. Brodsko otvorivo okno s poklopcem - zavarena izvedba
24
6.2 Prozori
Tipovi prozora koji se najee koriste su sljedei:
1. prozori otvorivi prema unutra,
2. prozori otvorivi prema gore,
3. prozori otvorivi prema van,
4. neotvorivi prozori.
S obzirom na izvedbe, isto kao i kod okana, razliku se dvije vrste izvedbi prozora lijevana i
zavarena. Smjer otvaranja prozora definira se na isti nain kao i kod okana, tj. lijevo i desno otvaranje.


Slika xxx. Brodski prozori otvorivi prema unutra zavarena izvedba
7. VIDNIK
Vidnik slui za ukrcaj ili izvlaenje dijelova opreme, potrone robe, rezervnih dijelova i zaliha
za strojarnicu, spremu hrane kuhinje, ili neke druge zatvorene prostorije. Prostor ispod vidnika u
cijeloj tlocrtnoj povrini mora biti slobodan kako bi se omoguo nesmetan ukrcaj ili izvlaenje. Vidnik
se sastoji od pranice i poklopca, a iz radionice dolazi kao gotov proizvod (poklopac spojen s
pranicom), pa je prilagoavanje relativno jednostavno: trasira se i izree otvor u strukturi za montau
pranice, kontroliraju se dimenzije i ako je sve u redu vidnik se postavi u izrezani otvor, a pranica
elektroluno zavari na palubu.
Povrina strukture uz rub otvora nakon rezanja najee je iskrivljena. Iskrivljenja se ne smiju
izravnati pritezanjem vidnika, ve valja nai nain kako da se ulegnuti dio podigne silom odozdo
(uporom i sl.). Kod montae poklopac je otvoren, odredi se poloaj poluge za otvaranje i zatvaranje,
provjeri sputanje poklopca i, ako nema smetnji, montira se mehanizam za otvaranje i zatvaranje
poklopca (mehaniki ili hidrauliki mehanizmi).



Slika xxx. Vidnik strojarnice i spreme kuhinje
25
8. GROTLACA
Grotlaca slue za pristup u zatvorene nepropusne brodske prostore s otvorene palube ili palube
nadvoa. Grotlaca su brtvljena sa strane otvorene palube poklopcem grotlaca, koji ga ine
nepropusnim. Sam poklopac se zatvara pomou leptirastog zatvaraa ili okretne ruke.
Iznad poklopca grotlaca tankova tereta nalazi se navojno vreteno s runim kolom za podizanje
poklopca i potom zakretanje oko grotlaca. Poklopac grotlaca tankova tereta moe imati manje
grotlace, koje slui za uzimanje uzoraka ili sondiranje tereta.



Slika xxx. Grotlace tankova tereta

Slika xxx. Grotlaca za pristup u suhe prostore

Grotlaca se montiraju tako da se ouva kvaliteta izrade, to znai da se pranica ne smije po
nekoliko puta podrezivati, ne smije se koristiti sila prilikom prilagoavanja i montae i sline radnje
koje mogu dovesti do deformacije i oteenja grotlaca. Ako su grotlaca smjetena na ravnoj povrini,
njihova je montaa jednostavna, a u protivnom (to je najee), valja ih paljivo prilagoavati prema
odreenim strukturalnim orijentirima. Grotlace se postavlja u poloaj koji e imati kada bude zavrno
montirano. Zatim po principu najvee mjere, ocrta obod pranice i izreza. Ako nastanu mjestimine
deformacije, valja ih ukloniti postupkom zagrijavanja i hlaenja. Unaprijed treba predvidjeti rezultat
neminovnih deformacija i uzeti ih u obzir tijekom rada.
Premda je grotlace u radionici prolo kontrolu, poslije montae ponavlja se cijeli postupak
kontrole dimenzija, te otvaranja, zatvaranja i brtvljenja poklopaca.