You are on page 1of 141

I.

VJETAENJE PREMA ZAKONU O KRIVINOM


POSTUPKU (NAELA SUDSKO MEDICINSKOG
VJETAENJA)
VJETAENJE I VJETACI
Od izvrenja krivinog djela, kao to je ubistvo, silovanje, nanoenje tjelesnih povreda itd. do izricanja
presude za uinjeno krivino djelo uiniocu krivinog djela, sprovode se izvjesne istrane radnje, iji
je cilj prikupljanje dokaza i podataka da je neko lice izvrilo krivino djelo, kako bi javni tuilac donio
odluku o podizanju odnosno podnoenju optunog akta. Istrane radnje vri istrani sudija.
U glavi XVIII akona o krivino! postupku "#$", pored pobrojanih radnji koje se vre, najglavnije
istrane radnje su%
vjetaenje,
sasluanje svjedoka &svjedoenje',
uvi(aj
VJETAENJE (EXPERTISIS) je radnja, kojo! se po!o)u strune ali ne pravne spre!e utvr(uje
postojanje i istinitost izvjesnih injenica u pravni! sporovi!a.
U l.*+, akona o krivino! postupku precizirano je, da se -vjetaenje odre(uje kad za
utvr(ivanje ili ocjenu neke vane injenice treba pribaviti nalaz i !iljenje od lica koje
raspolae posebni! struni! znanje!-.
.ud !oe da angauje vjetake razliitih struka, tako se na sudu pojavljuju kao vjetaci%
strunjaci za balistiku, strunjaci za saobra)aj, za /inansije, rukopise &gra/oloko vjetaenje' itd.
0e(uti!, jedna od naje)ih naunih disciplina koja se ponajvie upranjava je !edicinska, odnosno
sudsko !edicinska struka.
SUDSKO-MEDICINSKO VJETAENJE (EXPERTISIS MEDICO-FORENSIS) je pri!jena sudsko1
!edicinskog znanja i u!ijenja koji! se doprinosi razjanjavanju izvjesnih sporova koji se vode pred
sudo!. .trunjak koji daje svoj nalaz i !iljenje na osnovu !edicinskog, odnosno sudsko
!edicinskog znanja i u!ijenja je vjetak &e2pertus'.
VJETAK (EXPERTUS) je strunjak, koji svoji! struni! znanje! i u!ijenje!, ali ne pravni!, po!ae
rjeavanju pravnih pitanja. .udsko1!edicinski vjetak &expertus medico-forensis' u pravno! i ue!
s!islu je sudski medicinar (medicus forensis) - specijalista za sudsku medicinu.
0e(uti!, sudsko !edicinski vjetak u ire! s!islu je i svaki ljekar, specijalista raznih !edicinskih
grana &psihijatar, hirurg, ginekolog, rentgenolog itd.', ali iskljuivo za pitanja iz svog do!ena. U
tekstu zakna uglavno! postoji ter!in vjetak, a sa!o u l.*34 #$ koji se odnosi na obdukciju lea
stoji da ljekar po !ogu)nosti treba da bude sudsko !edicinske struke. $re!a to!e ter!in sudsko
!edicinski vjetak odnosi se na ljekare koji za potrebe vre jednu posebnu djelatnost.
OKVIRNA DJELATNOST SUDSKO MEDICINSKOG VJETAENJA
&$red!eti .0V'
Predmeti koji se odnose na krivino djelo, a iju istovjetnost treba da utvrdi sudsko1!edicinski
vjetak, odnosno sudsko !edicinske djelatnosti koje se odnose na sva ona pitanja koja su pred!et
pravnog spora, !ogu biti% povredna oru(a, he!ijska sredstva, sastojci ovjeijeg tijela itd. Utvr(ivanje
istovjetnosti ovih pred!eta ne !oe se uvijek i od!ah izvesti na pretresu, ve) je za to potrebno
izvjesno vrije!e, ili drugo !jesto &laboratorijsko, kri!itehniko pretraivanje itd.'. 5jelatnost sudsko
,
!edicinskog vjetaka je obi!na i raznovrsna kao%
1. VJETAENJE NA IVIM OSOBAMA
vjetaenje tjelesnih povreda,
vjetaenje u sluajevima nejasnog prirodnog oolenja &neznano su!njivog i naprasnog',
kao i nejasno prirodne s!rti%
1 neznane 1 !ors ignota,
1 su!njive 1 !ors suspecta
1 naprasne 1 !ors subita.
vjetaenje iz domena vita sexualis% de/loratio1devirginisatio, neprirodno polno optenje1
ho!ose2ualisa!, sadiza!, !azohiza!, /etiiza!, bestijaliza!, silovanje, protivprirodni blud,
i!potentia se2ualis virilis, ano!aliae libidinis se2ualis, i!potentia de/lorandi6
interse2ualisa!, trudno)a &u krivino pravni! djeli!a kao to je pobacivanje, edo!orstvo,
ot!ica, kao i u sluajevi!a u koji!a trudno)a !oe vaiti kao osobeno stanje, te i u
sluajevi!a gravi(ne osobe osu(ene na s!rt'6 utvr(ivanje oinstva itd, itd.,
identifikacija! utvr"ivanje pola i ivotne doi6
vjetaenje u sluajevima simulacije! disimulacije i agravacije
vjetaenje stanja alkoholisanosti &posebno u saobra)ajni! nesre)a!a' .
2. VJETAENJE NA LEEVIMA
obdukcija leeva6
vjetaenje pojedinih dijelova lea &a!putirani dio tijela, dijelovi tijela kod detrakcije ili
deko!pozicije, kostur ili dijelovi kostura itd'.
3. IVOTINJE ILI DIJELOVI IVOTINJSKI LEEVA %
kod skotolotva,
kod su!nji na edo!orstvo dijelovi ivotinjskih leeva.
!. VJETAENJE NA ORU"U I ORUJU I DRU#IM PREDMETIMA (ODJE$A I OBU$A)
identi/ikacija oru(a i oruja kao povre(nog sredstva.
odje)a. obu)a.
%. VJETAENJE SASTOJAKA OVJEIJE# TIJELA %
krv i !rlje krvi,
dlake, sper!a, !okra)a, kolostru!, !ekoniju! itd.
&. VJETAENJE NA OSNOVU SPISA
spisa,
pisanih !aterijala,
svjedoanstva.
ZAHTJEV SUDSKO MEDICINSKOG VJETAENJA, IZBOR I BROJ
SUDSKO MEDICINSKIH VJETAKA
'ATJEV 'A SMV potie od strane suda, obziro! da sud postavlja sudsko !edicinskog vjetaka.
U l.*+4 #$ napisano je% -lice koje se pozove kao vjetak duno je da se odazove pozivu i da
da svoj nalaz i !iljenje- i dalje u drugo! stavu% -7ko vjetak koji je uredno pozvan ne do(e
a izostanak ne opravda, ili ako odbije da vjetaci, !oe da se kazni novano do ,.888 dinara, a
u sluaju neopravdanog izostanka !oe i prinudno da se dovede-.
5akle sud poziva vjetaka i vjetak je duan da se pozivu odazove. ahtjev za .0V !oe poticati i od
strane stranaka, ali u takvi! sluajevi!a stvar je suda, da li )e se zahtjev stranaka uvaiti.
I'BOR SUDSKO MEDICINSKI VJETAKA je zvanian ili je slobodan,
()*+,-*+ ,(./0 odnosi se na vjetake koji su stalno postavljeni od strane suda, .talno
postavljani sudsko !edicinski vjetaci !ogu biti za!jenjeni u sluajevi!a%
1 ako je stalno postavljeni vjetak iz objektivnih razloga sprijeen da izvri .0V
1 ako je nepodoban za konkretni sluaj vjetaenja &o to!e )e kasnije biti rijei'.
12/./3*+ ,(./0 podrazu!ijeva uzi!anje ljekara za sudsko !edicinsko vjetaenje za
*
konkretan sluaj.
U l.*+* akona o krivino! postupku stoji
,. Vjetaenje odre(uje pis!eno! naredbo! organ koji vodi postupak. U naredbi )e se navesti u
pogledu kojih injenica se vri vjetaenje i ko!e se povjerava. 9aredba se dostavlja i
stranka!a.
*. 7ko za odre(enu vrstu vjetaenja postoji struna ustanova ili se vjetaenje !oe izvriti u
okviru dravnog organa, takva vjetaenja, a naroito sloenija, povjerava)e se po pravilu
takvoj ustanovi odnosno organu. Ustanova ili organ odre(uje jednog ili vie strunjaka koji )e
izvriti vjetaenje-.
BROJ SUDSKO MEDICINSKI VJETAKA je ogranien ili proizvoljan.
U l.*+* akona o krivino! postupku precizirano je% -#ad vjetaka odre(uje organ koji je
vodio postupak, taj organ )e po pravilu odrediti jednog vjetaka, a ako je vjetaenje sloeno 1
dva ili vie vjetaka-.
0e(uti!, u l.*34 akona o krivino! postupku, jasno su precizirani uslovi koji odre(uju
broj .0 vjetaka% &,' #ad se vjetaenje ne vri u strunoj ustanovi, pregled i obdukciju lea
vri jedan, a pre!a potrebi dva ili vie ljekara koji po !ogu)nosti treba da budu sudsko
!edicinske struke-.
$re!a to!e, vidi!o da je broj sudsko !edicinskih vjetaka ili ogranien &jedan vjetak' ili je broj
vjetaka ve)i, kao na pri!jer kod nadvjetaenja &super1vjetaenja'.
SPOSOBNOST VJETAKA ZA SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE
Uslovi za izvo(enje sudsko !edicinskog vjetaenja su%
STRUNE KVALIFIKACIJE 1 to jest posjedovanje potrebnog sudsko !edicinskog znanja i u!ijenja.
5rugi! rijei!a, sudsko !edicinski vjetak !ora da i!a zavren !edicinski /akultet, odnosno da i!a
status ljekara. $re!a to!e to !oe da bude%
a. 453,671 8/05+1,1 &ljekar specijalista za sudsku !edicinu', koji je kvali/ikovan za sva
sudsko !edicinska vjetaenja,
b. 295:*0 1;56,9*2,1<* /3=/)*0*97>5 =0*+5 &hirurg, ginekolog, o/tal!olog...', koji je
kvali/ikovan za sudsko !edicinsko vjetaenje iz svoje struke,
c. 295:*0 /;?<5 ;0*:15@ kvali/ikovan sa!o za ograniena vjetaenja.
PRAVNA SPOSOBNOST :za sudsko !edicinsko vjetaenje. ;a sposobnost je dvojaka%
a. apsolutna &opta' sposobnost vjetaka za sudsko !edicinsko vjetaenje odnosi se na
svaki sluaj
b. relativna &posebna' pravna sposobnost za sudsko !edicinsko vjetaenje odnosi se
sa!o na jedan naroiti sluaj.
.hodno to!e, opta pravna nesposobnost, odnosno apsolutna pravna nesposobnost iskljuuje dotinog
vjetaka u svi! sluajevi!a sudsko !edicinskog vjetaenja, dok relativna pravna nesposobnost
izuzi!a dotinog vjetaka sa!o od sluaja do sluaja.
5a bis!o !ogli odgovoriti na pitanje koje lice uopte se ne !oe uzeti kao vjetak, !ora!o prije toga
objasniti pravnu nesposobnost svjedoka.
U l.**< akona o krivino! postupku govori se o to!e, koja lica ne !ogu biti sasluana kao
svjedoci. N5 4/A5 15 1*127?*<, :*/ 1)953/:%
1 lice koje bi svoji! iskazo! povrijedilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok ga
nadleni organ ne oslobodi te dunosti6
1 branilac okrivljenog o ono!e to !u je okrivljeni kao svo! braniocu povjerio, osi! ako
to sa! okrivljeni zahtijeva.
U l.**= akona o krivino! postupku o lici!a koja su o slobo(ena od dunosti svjedoenja.
4
Oslobo(eni su svjedoenja &privilegovanir svjedoci'%
1 brani drug okrivljenog &ali ne i vanbrani drug'6
1 srodnici okrivljenog po krvi u pravoj liniji, ushodnoj ili nishodnoj &roditelji, djed, pradjed,
baba, prababa, djeca, unuci'6 srodnici u pobonoj liniji do tre)eg stepena zakljuno, kao i
srodnici po tazbini do drugog stepena zakljuno6
1 usvojenik ili usvojilac okrivljenog
1 vjerski ispovjednik o ono! to !u je okrivljeni ispovijedio.
.ada na osnovu prethodnog, !oe!o re)i koje lice se ne uzi!a kao vjetak. >to je jasno zapisano u
sljede)e!, lanu zakona
l.*++ akona o krivino! postupku : gdje se govori o lici!a koja se ne uzi!aju kao vjetaci.
a vjetaka se ne !oe uzeti
,' lice koje ne !oe biti sasluano kao svjedok &l.**< #$' ili
*' lice koje je oslobo(eno od dunosti svjedoenja &l.**= #$'
4' kao ni lice pre!a ko!e je krivino djelo uinjeno, a ako je uzeto na njegovo! nalazu i
!iljenju ne !oe se zasnivati sudska odluka.
+' lica koje je zajedno sa okrivljeni! ili ote)eni! u radno! odnosu u isto! organu.
3' lice koje je ve) sasluano kao svjedok.
OPTE PRAVNO SPOSOBAN za sudsko !edicinsko vjetaenje je
1 ljekar koji je za vrijeme vjetaenja duevno i tjelesno zdrav iz ega proistie potpuna
uraunljivost.
1 ljekar ija je etika kvalifikovanost izvan svake sumnje
OPTE PRAVNO NESPOSOBAN za sudsko !edicinsko vjetaenje je
1 ljekar koji je za vrije!e vjetaenja duevno i tjelesno oolio tako da kod njega postoji stanje
trajne ili prolazne, djeli!ine ili potpune neuravnoteenosti.
1 Opte &apsolutno' pravno nesposoban ako je moralno diskvalifikovan.
POSEBNO PRAVNO SPOSOBAN , odnosno ljekar je sa!o relativno sposoban za sudsko !edicinsko
vjetaenje u oni! sluajevi!a,
1 ako postoji sumnja u njegovu pristrasnost, kao na pri!jer ako je sa jedni! od stranaka u
srodstvu, prijateljstvu ili pak neprijateljstvu, i drugo u sluajevi!a
1 ako je lijeio u!rlog, to je jasno vidljivo iz drugog stava l.*34 akona o krivino!
postupku% -a vjetaka se po pravilu ne moe uzeti ljekar koji je lijeio umrlog. Ovaj )e se
ipak pozvati da prisustvuje pregledu i obdukciji lea, kad je to potrebno radi davanja
razjanjenja o toku i okolnosti!a bolesti, ako sa odlaganje! nije 1skopana opasnost-. ;o
znai, da u svako! ono! sluaju gdje je ljekar lijeio u!rlog, ili gdje je uestvovao u
dijagnostici ili terapiji, a koji su kasnije bili pred!et sudskog spora, ljekar je sa!o relativno
nesposoban, jer bi u takvi! sluajevi!a dola do izraaja su!nja u njegov rad, ali tako(er i
njegova struna zainteresovanost.
RAZLIKA IZMEU SUDSKO MEDICINSKOG VJETAKA I SVJEDOKA
U istrane radnje pored vjetaenja spada i sasluanje svjedoka &svjedoenje' . #ao svjedoci pozivaju
se lica, za koja se !oe vjerovati da )e !o)i dati obavjetenje o krivino! djelu i uiniocu, kao i o
drugi! vani! okolnosti!a &l.**3 #$'. .vako lice koje se kao svjedok poziva duno je da se
odazove pozivu. .vjedoenje je opta gra(anska dunost i gotovo redovno dokazno sredstvo.
.posobnost svjedoenja podrazu!jeva
1 prvo da je svjedok sposoban da zapazi izvjesne injenice &sposobnost shvatanja i opaanja', i
1 drugo da svoje opaanje !oe da reprodukuje odnosno da saopti.
.vjedok !oe svjedoiti i o izvjesni! injenica!a koje je saznao preko drugih lica, dok po pravilu ne
ulaze njegovi utisci i !iljenja. Okrivljeni ne !oe biti svjedok u isto vrije!e u svojoj krivinoj stvari.
+
$oto je svjedoenje opta obaveza &osi! u sluajevi!a l.**< i l.**= #$' znai, da se kao svjedoci
!ogu sasluati i !aloljetnici kao i djeca. Obavezi svjedoenja podlijeu i strani dravljani.
#akva je razlika iz!e(u svjedoka i vjetaka, odnosno svjedoenja i vjetaenja? Ve) s!o spo!enuli
da se kao svjedoci pozivaju oni za koje je vjerovatno da )e !o)i da daju obavjetenje o krivino!
djelu, dok se vjetaci odre(uj u, odnosno vjetaenje se odre(uje od strane suda. U l.*+* akona o
krivino! postupku se govori o to!e, ko odre(uje vjetaka za sudsko !edicinsko vjetaenje, a to je
organ koji vodi postupak, pis!eno! naredbo!.
1 .vjedok je pozvan da iskae sujektivna ulna zapaanja,
dok vjetak daje ojektivan sud.
1 .vjedok moe iti svaka osoa, dok je
vjetak izvjesna struna i osposoljena osoa
1 .vjedok ne moe i ne mora iti upoznat sa ishodom isle"enja, sa injenica!a saznati! u
prethodno! postupku,
dok vjetak moe i mora iti o tome informisan (upoznat) prije vjetaenja. $rije poetka
vjetaenja pozva)e se vjetak da pred!et vjetaenja briljivo raz!otri, da tano navede sve to
zapazi i na(e i da svoje !iljenje iznese nepristrasno i u skladu sa pravili!a nauke ili vjetine. On
)e se posebno upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo &l.*+3 #$'. Organ
pred koji! se vodi postupak rukovodi vjetaenje!, pokazuje vjetaku pred!ete koje )e
raz!otriti, postavlja !u pitanja i po potrebi trai objanjenja u pogledu datog nalaza i !iljenja.
Vjetaku se !oe dozvoliti i da raz!atra spise.
1 .vjedoci se pojedinano sasluavaju ez prisustva ostalih svjedoka i odgovaraju us!eno, to stoji
napisano u l.*4, akona o krivino! postupku% -.vjedoci se sasluavaju ponaosob bez prisustva
ostalih svjedoka i svjedok je duan da odgovore daje usmeno-.
Vjetaci mogu initi saoptenje zajedno, a odgovor dati usmeno ili pismeno. Vjetak izlae
us!eno na glavno! pretresu svoj nalaz i !iljenje. 7ko je vjetak prije glavnog pretresa
pripre!io svoj nalaz i !iljenje, !oe !u se dozvoliti da ga proita, u ko! sluaju )e se njegov
pis!eni sastav priloiti zapisniku &l.*4, #$'. Ukoliko se nalaz i !iljenje vjetaka ne unosi
od!ah u zapisnik, vjetaku se !oe odobriti da naknadno podnese pis!eno nalaz odnosno
!iljenje, ali u roku koji !u odredi organ pred koji! se vo(i postupak &l.*+* #$'.
1 .vjedok ne moe iti vezan tajnom svjedoenja, dok je
vjetak vezan tajnom vjetaenja i pozivnom tajnom &pro/esionalna ljekarska tajna'.
1 .vjedoenje od prisutnih biva provjeravano, dok je to za vjetaenje izlino.
1 .vjedok svjedoi sa!o po savjesti,
dok vjetak daje svoj nalaz i !iljenje odnosno vjetaci po znanju i umijenju.
1 $rije sasluanja svjedoka sud )e ga opo!enuti na dunost da sudu treba da iznese sve to !u je o
pred!etu poznato i da lano svjedoenje predstavlja krivino djelo. .vjedok !oe poloiti
zakletvu i to us!eno i poslije svjedoenja. akletva je po pravilu potvrdna, ona sadri sveano
potvr(ivanje svjedoka da je kazao istinu &asertorna 1 potvrdna zakletva'. ;ekst zakletve glasi%
-aklinje! se svojo! a)u da sa! o sve!u to !e je sud pitao istinu govorio i da nita to sa! o
ovoj stvari znao nisa! pre)utao-. Vjetak se zaklinje prije vjetaenja. akletva vjetaka je
obe)avaju)a, sadri u sebi obe)anje da )e re)i istinu &promisorna - oe#avaju#a zakletva'.
;ako(er, prije sasluanja vjetaka, sud )e upozoriti vjetaka da nalaz i !iljenje da po najbolje!
znanju i upozorit )e ga da davanje lanog nalaza i !iljenja predstavlja krivino djelo. .talno
postavljeni zakleti vjetaci opo!enut )e se sa!o na ve) poloenu zakletvu. ;ekst zakletve
vjetaka glasi% -aklinje! se svojo! a)u da )u vjetaenje izvriti savjesno i po svo! najbolje!
znanju i da )u tano i potpuno iznijeti svoj nalaz i !iljenje-.
1 $vjedok je nezamjenljiv, dok je
vjetak zamjenljiv i izuzimljiv.
1 7ko je svjedok uredno pozvan i ne do(e !oe se narediti da prinudno dovo"enje, a !oe se
kazniti i novano. @ice koje se poziva kao vjetak duno je da se odazove pozivu i da da svoj
nalaz i !iljenje.
7ko je vjetak koji je uredno pozvan izostane, a izostanak ne opravda, ili ako odbije da vjetaci,
!oe se novano kazniti, a u sluaju neopravdanog izostanka !oe biti doveden prinudno .
9a sudu su i svjedok i vjetak duni govoriti istinu, to u protivno! povlai krivinu odgovornost,
koju predvi(a l.,A, #rivinog zakona .BCiD, kazno! zatvora do tri godine.
3
POGRENO I LANO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE
@jekar se !oe nena!jerno ogrijeiti o principe !edicinske znanosti, i te su greke naje)e su
dijagnostike i terapijske, a !ogu biti i iz ekspertizne djelatnosti.
PO#RENO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE
$roistie ili iz neznanja ili iz nehata.
#ako se svako sudsko !edicinsko vjetaenje sastoji iz dva ina% iz vrenja i saoptenja, to kod
pogrenog sudsko !edicinskog vjetaenja,
vrenje je izvreno nena!jerno &culpa' r(avo, ili
saoptenje nena!jerno netano,
ili i vrenje i saoptenje, dakle i jedno i drugo su nepravilno izvedeni.
9eznanje iz sudske !edicine naje)e je posljedica nevladanja specijalno! sudsko !edicinsko!
dijagnostiko!, odnosno !oe biti proizvod neshvatanja stvarne sutine sudsko !edicinskog
vjetaenja. Otuda takva insu/icijentnost se naje)e javlja, kod ljekara opte prakse, rje(e kod ljekara
specijalista, a izuzetno kod specijalista, za sudsku !edicinu. @jekari specijalisti ne grijee toliko zbog
nepoznavanja svoje specijalnosti, nego vie zbog nepoznavanja sutine i principa sudsko !edicinskog
vjetaenja.
5akle pogreke pri sudsko !edicinsko! vjetaenju proizlaze naje)e iz
line nesposonosti ili nestrunosti dotinog sudsko !edicinskog vjetaka za sudsko
!edicinsko vjetaenje, ali isto tako i zbog
neshvatanja sutine sudsko medicinskog vjetaenja .
neoavjetenosti o zakonskim propisima vjetaenja! neriijivosti! rzopletosti itd.
NEAT &l.,+ # .EBF'% #rivino djelo je uinjeno iz nehata kada je uinilac bio svjestan da usljed
njegovog injenja ili neinjenja !oe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drao da )e je !o)i
sprijeiti ili da ona ne)e nastupiti6 ili kada nije bio svjestan !ogu)nosti nastupanja zabranjene
posljedice, iako je pre!a okolnosti!a i pre!a svoji! lini! svojstvi!a bio duan i !ogao biti
svjestan te !ogu)nosti.
#ako vidi!o, iz zakonskog teksta postoji
SVJESNI NEAT &sa!opouzdanje127B70,*' 1 podrazu!ijeva!o !ogu)nost nastanka tetnih
posljedica, za koje je uinilac s!atrao da do njih ne)e do)i, ili pak ako nastanu da )e ih !o)i
otkloniti,
NESVJESNI NEAT &ne!ar1+5=2,=5+<,*' 1 podrazu!ijeva se nastanak tetnih posljedica za koje
uinilac nije bio svjestan da iz njegovih radnji te tetne posljedice !ogu nastati, iako je
obzro! na svoje kvali/ikacije i svoja osobena svojstva !orao to znati i !orao to predvidjeti.
$ogreno sudsko !edicinsko vjetaenje !oe biti proizvod pretjeranog ili bezrazlonog pourivanja,
bilo to u izvo(enju, bilo u saoptenju vjetaenja, zati! zbog sugestivnog uticaja, ili pak zbog
dobijenih pogrenih podataka itd.
$ogrena sudsko !edicinska vjetaenja su tetna iz vie razloga%
to usporavaju pronalaenje !aterijalne istine,
to se na osnovu takvog pogrenog sudsko !edicinskog vjetaenja !ogu donijeti i pogrene
presude, nadalje
to se odugovlai istraga to !oe iziskivati revizije i nadvjetaenja itd.
LANO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE
proistie iz nesvjesnosti sudsko !edicinskih vjetaka
kada je vrenje &izvo(enje' svjesno i na!jerno izvedeno krivotvoreno,
saoptenje uinjeno svjesno i na!jerno netano, ili
<
i jedno i drugo, to jest i vrenje i saoptrenje !ala /ide obavljeno protivno sudsko
!edicinsko! znanju i u!ijenju.
@ano sudsko !edicinsko vjetaenje proistie iz zlonamjere i nesavjesnosti sudsko !edicinskih
vjetaka, iz koristoljulja, iz pristrasnosti itd.
@ana sudsko !edicinska vjetaenja naje)a su u oliku lanih ljekarskih uvjerenja.
PO#RENO sudsko !edicinsko vjetaenje vjetaka struno diskvali/ikuje,
LANO sudsko !edicinsko vjetaenje vjetaka !oralno diskvali/ikuje i krivino kanjava.
SASTAVI SUDSKOMEDICINSKOG VJETAENJA
.udsko !edicinsko vjetaenje sastoji se iz dva ina% vrenja i saoptenja.
NAINI VRENJA su raznovrsni i !nogobrojni kao na pri!jer% pregled lea, odukcija lea,
kliniki pregled ivih osoa, posmatranje i ispitivanje duevnog stanja ive osoe, laoratorijski
pregledi &he!atoloki, !ikroskopski, toksikoloki', uvi"aj, rekonstrukcija doga"aja, pregled
sudskih spisa i davanje miljenja na osnovu sudskih akata itd.
NAINI SAOPTENJA sudsko !edicinskog vjetaenja su uvijek u napisanom oliku i potpisana!
ili diktirana zapisniaru a zatim potpisana, to je navedeno u. l.*+= akona o krivino!
postupku% -9alaz i !iljenje vjetaka unosi se od!ah u zapisnik. Vjetaku se !oe odobriti da
naknadno podnese nalaz odnosno !iljenje u roku koji !u odredi organ pred koji! se vodi
postupak-.
Oblici saoptenja sudsko !edicinskog vjetaenja su !nogobrojni kao to su%
1 ljekarsko uvjerenje,
1 obdukcioni zapisnik,
1 u!rlica o pregledu !rtvaca,
1 potvrda o s!rti itd.
Oblici saoptenja se piu na !aternje! jeziku, pri e!u treba izbjegvati !edicinsku ter!inologiju da
bi bili razu!ljivi i za one koji ne!aju !edicina ko obrazovanje.
Citni sastojci saoptenja sudsko !edicinskog vjetaenja su%
(*=2*)295,
+*2*( i
(*:297-*:.
'A#LAVLJE
.adri sve opte podatke koji se odnose na konkretni sluaj vjetaenja. ;reba navesti%
1 ko trai vjetaenje,
1 kakav je cilj vjetaenja,
1 ko!e je upu)eno,
1 ko vri vjetaenje,
1 kada se ono vri,
1 gdje se vri,
1 identi/ikaconi ele!enti za lice koje je pred!et vjetaenja.
NALA'
9alaz je vjeran opis utvr(enog i na(enog stanja, injeninog stanja, i pisan je na !aternje! jaziku. U
nalaz nije potrebno unositi gotove dijagnoze niti navoditi gotove zakljuke. 9alaz !ora biti jasan a
isto tako i iscrpan i treba da sadri sve ono na osnovu ega bi se !ogao izvesti sa! po sebi zakljuak.
9alaz &na pri!jer obdukcioni kod sa!oubica' treba da sadri ne samo traumatoloki pregled koji i!a
=
za cilj utvr(ivanje svih povreda nanesenih sa!oubilaki! postupci!a i razlikovanje istih od nasilnih,
priinjenih ubistvo! ili nastali! zadeso!, nego i sva normalna anatomska svojstva i fizioloka
stanja, koja !ogu i!ati ulogu suicidogenih sti!ulansa &!enstruacija, kli!akterij, seniju!', ili
suicidogenih !otiva &virginitas, vanbrana trudno)a' . Isto tako treba da sadri anato!opatoloki
pregled gdje utvr(ene patoloko anatomske promjene !ogu biti relevantne za sa!oubistvo, i koje
!ogu djelovati kao suicidogeni !otivi ili sti!ulansi.
;ako(er u nalazu !ogu biti kadkada sadrane i negativne odlike i to u sluajevi!a kada se dijagnoza
uzroka smrti postavlja putem iskljuenja svih drugih uzroka s!rti. 9a pri!jer kod suspektnosti na
strangulaciju vrata kod novoro(eneta, ukoliko u koi vrata nisu na(ene nikakve vidljive pro!jene niti
ozljede, onda to treba ista)i rijei!a, da u koi vrata nisu na(ene vidne pro!jene niti povrede.
'AKLJUAK
ini ocjenu utvr"enih injenica iz nalaza! ali ne i ponavljanje iznijetih injenica u nalazu . 5akle,
dok nalaz ine injenice odnosno vjeran opis injeninog stanja, dotle zakljuak ini ocjena tih
utvr(enih injenica iz nalaza.
akljuak je neophodni ele!ent saoptenja sudsko !edicinskog vjetaenja, koji neposredno slijedi
iza utvr(enog nalaza. 0e(uti!, u nekim izvjesnim sluajevima! zakljuak je mogu#e dati tek nakon
izvjesnog vremena% 9a pri!jer, kada je u pitanju s!rt uslje( trovanja, treba saekati nalaz
toksikolokog pretraivanja, ili kod saobra)ajnih nesre)a, saekati nalaz he!ijskog pregleda krvi na
alkohol, ili pak kod nejasne naprasne s!rti, nalaz histopatoloke dijagnostike itd. U takvi!
sluajevi!a !oe se dati sa!o ;05<C/3+, (*:297-*:@ a nakon dobivenih po!enutih nalaza i (*)0?+,
(*:297-*:. 9a pri!jer, #od su!nje na trovanje strihnino!, !i )e!o dati prethodni zakljuak koji bi
glasio% usljed su!nje na trovanje zavrni zakljuak )e se dati nakon toksikolokog pretraivanja
unutranjih organa. ;ek kad se dobije toksikoloki nalaz, bio on pozitivan ili negativan, onda se !oe
dati zavrni zakljuak o uzroku i porijeklu s!rti,
U sluajevi!a kada se nakon izvrenog pregleda i utvr(enog nalaza !oe dati zakljuak i de/initivno
!iljenje, drugi! rijei!a kada se vrenje vjetaenja !oe uiniti na jedan !ah, i neposredno poslije
toga dati cjelokupno saoptenje, to je ;/<;7+/ )95?<*-5+95. #ada se zakljuak i !iljenje ne daju
neposredno nakon izvrenog pregleda, kada se vjetaenje !ora ponavljati u vie !ahova i kada je za
davanje de/initivnog !iljenja potrebno izvjesno vrije!e raz!iljanja, onda takvo vjetaenje
naziva!o +5;/<;7+/ )95?<*-5+95. U to! sluaju, kao to s!o !aloas naveli !oe se dati prethodni
zakljuak.
akljuak se ne !oe !ijenjati, jer da bi se on pro!ijenio, !oraju se pro!ijeniti i injenice iz nalaza.
0e(uti! injenice iz nalaza !ogu biti krivo interpretirane u zakljuku, u to! sluaju zakljuak )e biti
pogrean, pa takvo vjetaenje naziva!o pogreno sudsko !edicinsko vjetaenje.
STEPENI SUDSKO MEDICINSKOG VJETAENJA
PRVOBITNO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE je ono koje je zahtjevano prvi put i koje je izvedeno
prvi put, bilo od strane jednog ljekara, bilo od grupe ljekara, zdravstvene ustanove ili instituta za
sudsku !edicinu.
NAKNADNO SUDSKO-MEDICINSKO VJETAENJE
7ko je zakljuak u saoptenju nejasan ili je nepotpun, ili je protivrjean sa! sa sobo! ili sa utvr(eni!
injenica!a, ili ako zakljuak nije zasnovan na nalazu, tada se !ogu pozvati prvobitni vjetaci da te
nedostatke u zakljuku otklone, ili da, nalaz dopune. ;akvo vjetaenje koje se trai drugi put i koje se
izvodi put je naknadno sudsko !edicinsko vjetaenje.
Glan *38. akona o krivino! postupku% -7ko se podaci vjetaka u njihovo! nalazu bitno razilaze ili
ako je njihov nalaz nejasan, nepotpun ili u protivrjenosti sa! sa sobo! ili sa izvi(eni! okolnosti!a,
a ti se nedostaci ne !ogu otkloniti ponovni! sasluavanje! vjetaka, obnovi)e se vjetaenje sa istim
ili drugim vjetacima-.
#od prvobitnog i naknadnog sudsko !edicinskog vjetaenja, obnavljanje vjetaenja zahtijeva se ili
od istih vjetaka koji su uestvovali u prvobitno! vjetaenju ili od drugih vjetaka.
7ko bi i poslije naknadnog vjetaenja ostala dile!a u shvatanju, ili bi takvo vjetaenje bilo
H
osporavano, onda se !oe zahtijevati ;/+/)+/ sudsko !edicinsko vjetaenje, ali izvedeno od drugih
vjetaka.
l.*3, akona o krivino! postupku% -7ko u !iljenju vjetaka i!a protivrjenosti ili nedostataka ili
se pojavi osnovana su!nja u tanost datog !iljenja, a ti se nedostaci ili su!nje ne !ogu otkloniti
ponovni! sasluavanje! vjetaka, zatraite se !iljenje drugih vjetaka-. 5akle ponovno sudsko
!edicinsko vjetaenje )e se zahtijevati ukoliko sud ne prihvati !iljenje prvobitnih vjetaka, i
kod ponovnog vjetaenja podrazumijeva se da ti drugi vjetaci moraju posjedovati ve#i stepen
strunosti.
SUPERARBITRANO SUDSKO MEDICINSKO VJETAENJE &super arbitriu! !edico /orensis'. 9ajzad,
ako nadleni organi i poslije naknadnog i ponovnog vjetaenja su!njaju u strunu vrijednost, ili pak
ako postoje suprotna !iljenja iz!e(u struno ko!petentnih vjetaka, onda se trai vjetaenje od
sudsko medicinskog odora. ;akvi odbori postoje pri !edicinski! /akulteti!a, a u njegov sastav, koji
broji &! ' ili ( lanova, oavezno ulaze i nastavnici sudske medicine. ;akvo vjetaenje izvreno od
sudsko !edicinskog odbora naziva!o super arbitrani!
A
VJETAENJE TJELESNIH POVREDA
$re!a svo!e ishodu tjelesne povrede su%
,. NESMRTONOSNE (NESMRTNE) koje naruavaju zdravlje !anje ili vie, ali koje ne unitavaju ivot
posredno niti neposredno.
*. SMRTONOSNE (SMRTNE) su one koje bilo posredno bilo neposredno prouzrokuju s!rt &nasilnu'.
.!rtonosne tjelesne povrede !ogu biti apsolutno s!rtonosne i relativno s!rtonosne.
1 A;1/27<+/ 140</+/1+5 povrede su takve povrede koje su sa!e po sebi s!rtonosne i neovisno
od drugih povreda i obolenja ili nekih sluajnih okolnosti dovode do s!rti.
1 R52*<,)+/ 140</+/1+5 povrede su takve tjelesne povrede koje su sa!e po sebi nes!rtonosne,
ali koje u vezi sa drugi! povreda!a, obolenji!a ili sluajni! okolnosti!a uslovljavaju s!rt.
Vjetaenje tjelesnih povreda !oe se vriti ili pregledo! povrije(enog, ili na osnovu !edicinske
doku!entacije ili drugih podataka u spisu. Gl.*3= akona o krivino! postupku%
1 -Vjetaenje tjelesnih povreda vri se po pravilu pregledom povrije"enog, a ako to nije
!ogu)no ili nije potrebno na osnovu medicinske dokumentacije ili drugih podataka u spisu-.
1 5rugi stav gornjeg lana precizira zadatak vjetaka1,jekara priliko! vjetaenja tjelesnih
povreda. $oto tano opie povredu vjetak )e dati miljenje! naroito o vrsti (kakva je) i
teini svake pojedine povrede i njihovo! ukupno! dejstvu s obziro! na njihovu prirodu ili
posebne okolnosti sluaja, kakvo dejstvo te povrede oino proizvode a kakvo su u
konkretno! sluaju proizvele i ime su povrede izvrene i na koji nain%
;jelesna povreda u ire! s!islu je svako ote)enje tjelesnog integriteta, odnosno nastanak organskog
ili duevnog, ote)enja nasilni! pute!, bilo +*4950+/ (3/271)@ bilo +5+*4950+/ (672;*).
;jelesna povreda u krivino pravno! s!islu je <95251+/ /?<5>5+95 ,2, +*07?5+95 <95251+/= ,+<5=0,<5<*
307=/= 2,6*.
$re!a to!e samopovre"ivanje nije krivino djelo, osi! ako to djelo nije uinjeno radi ostvarivanja
nekog prava, kao na pri!jer izbjegavanje vojne slube onesposobljavanje! &l.*,3 # .EBF'. U to!
sluaju, ta osoba ne)e odgovarati za nanoenje tjelesne povrede &sa!opovreda', nego )e odgovarati
sa!o za krivino djelo izbjegavanje vojne obaveze.
Badnja krivinog djela sastoji se u nanoenju tjelesne povrede, pa pre!a to!e svako djelovanje
uinjeno nad jedno! osobo! ne)e biti tjelesna povreda, !akar to djelovanje i!alo neki neugodni
osje)aj, ako ne ostavlja nikakvih vidljivih ozljeda ne#e predstavljati tjelesnu povredu nego )e biti
oznaeno kao zlostavljanje &a!ar, povlaenje za kosu'.
Objekt krivino pravne zatite je tjelesni integritet ovjeka o( ro(enja pa do s!rti, to znai da objekt
ovog djela ne moe iti mrtvo tijelo niti plod u enskoj osoi, jer nai! krivini! zakono! nije
predvi(eno nanoenje tjelesne povrede plodu, ve) unitenja ploda odnosno pobaaj &l.+, # .BCiD'.
NAELA ILI PRINCIPI VJETAENJA TJELESNI POVREDA.
,. Fedan od principa vjetaenja povreda je taj, da se taj, da se <5A,+* 1)*:5 ;/)0535 /695+9795 7
)0,9545 :*3* 95 ,1<* .,2* +*+515+*, to znai, da i svaku povredu treba kvali/ikovati pre!a
njeno! karakteru, odnosno pre!a njenoj prirodi. $rocjena teine tjelesne pvorede po njeno!
karakteru znai, da takva povreda aglavno! izaziva sline e/ekte i kod ostalih osoba, odnosno da
je ona takva sa!a po sebi, bez utjecaja individualnih posebnosti.
*. 5rugo naelo su individualni inioci &individualne, osobine'. L,-+* ,+3,),37*2+* 1)/91<)*
/0=*+,(4* ,4*97 /305D5+7 72/=7 ;0,2,:/4 :)*2,8,:*6,95 <5A,+5 <95251+,C ;/)053*, kao to su
pol, ivotna doba, itd. jer ona !ogu i!ati utjecaja za nastanak teih posljedica. bog toga ljekar
prije davanja !iljenja o teini svake tjelesne povrede !ora procijeniti sve individualne osobine
povrije(enog u vrije!e nanoenja tjelesnih povreda. U takvi! sluajevi!a, ljekar trea da
kvalifikuje povredu po njenom karakteru! a teu posljedicu da ojasni utjecajem linih
,8
svojstava%
4. $ored linih svojstava vana je i ;0/695+* ;/15.+,C +*0/-,<,C 1<*+9* /0=*+,(4*. &Vidi
vjetaenje s!rtonosnih tjelesnih povredaI'.
+. $riliko! vjetaenja tjelesnih povreda potrebno je 0*(2,:/)*<, ;/12953,67 /3 :/4;2,:*6,95.
1 Posljedica jedne povrede predstavlja anato!ski ili /unkcionalni pore!e)aj koji je izazvan
sa!o! povredo!. $osljedica proizlati iz sa!e povrede i kao takva ona se nalazi u njoj kao
njen pratilac. 9a pri!jer ubod noe! u trbuh, sa sledstveni! krvarenje! u trbunu duplju,
nije ko!plikacija uboda u trbuh, nego je krvarenje u trbunu duplju sastavni dio uboda,
odnosno posljedica.
1 )omplikacija predstavlja neko drugo obolenje &organsko ili duevno' koje je nastalo u
direktnoj ili indirektnoj vezi sa nastalo! povredo!, ili obolenje koje je aktivisano ili
pogorano predho(elo! povredo!. #o!plikacija pvorede nije nuno sadrana u sa!o!
karakteru pvorede, ali se javlja u jedno! izvjesno! procentu. 9a pri!jer% starija osoba na
poledici zadobije prelo! butne kosti. 7ko usljed leanja do(e do pojave /lebotro!boze ili
tro!bne e!bolije, to onda nije nuno sadrano u karakteru povrede, nego je to ko!plikacija
proizala iz endogenih inilaca i linih svojstava organiz!a.
REDOSLIJED VJETAENJA TJELESNI POVREDA
#od vjetaenja tjelesnih povreda, /orenzino1kliniki! pretraivanje! treba i)i stanoviti! redo!%
,. $rvo, treba utvrditi 3* 2, ;/1</9, ;/)053*@ /3+/1+/ 95 2, </ ;/)053* ,2, /./25+95@ ,2, +,?<* /3 </=*.
$rije nego to se kakva pro!jena oglasi za povredu, !ora se prethodno iskljuiti da ona nije
nor!alna. ;o je potrebno iz vie razloga, jer deavalo se da su neke pro!jene na koi krivo
tu!aene, na pri!jer rastezi &strije' kao oiljci, nevusi kao he!ato!i, sasuine kao oguljotine. .
druge strane !ora se sprovesti dvojenje kod utvr(enog klinikog nalaza, da li je dotini kliniki
nalaz proizvod prirodne ili nasilne otete tijela, to jest da li je obolenje ili povreda &krvarenja kod
he!oragine dijateze !ogu biti protu!aena kao ozljedni krvni podlivi'.
*. 5rugo, *:/ ;/1</9, ;/)053* /+3* :*:)5 95 )01<5, to znai da povredu treba !edicinski
okvali/ikovati &Jualis est 1 kakva je'% razderina, sjekotina, nagnjeina, krvni podliv itd. ;ano
utvrditi lokalizaciju povrede, veliinu, pro!jere, oblik, iz1gled, ivice i strane,okolinu povrede,
dno, sadraj &razoreno tkivo, dlake, barut itd.'
4. ;re)e, 1731:/ 453,6,+1:* 1;56,8,:*6,9*. 9a osnovu osobina povrede zakljuiti koji! oru(e! ili
sredstvo! je nanijeta &otro, tupo, iljato, vatreno', i na koji nain, tu(o! krivico!, sopstveni!
djelanje! i sluajni! doga(anje!.
+. Getvrto, :0,),-+/ ;0*)+* :2*1,8,:*6,9*. U krivino! zakonu koji se odnosi na krivina djela
protiv ivota i tijela, /or!ulisan je tekst za laku i za teku tjelesnu povredu.
L*:* <95251+* ;/)053* (-2.!3 K').
,. #o drugog lako tjelesno povrijedi ili !u zdravlje lako narui kazni)e se novano! kazno! ili
zatvoro! do 4 godine.
Konjenje se preduzi!a po privatnoj tubi.
T5?:* <95251+* ;/)053* (-2.!2 K').
,. #o drugog teko tjelesno povrijedi ili !u zdravlje teko narui kazni)e se zatvoro! od < !jeseci
do 3 godina.
*. #o drugog tjelesno povrijedi ili !u zdravlje narui tako teko da je uslijed toga doveden u
opasnost ivot povrije(enog ili je uniten ili trajno i u znatnoj !jeri oslabljen koji vaan dio
njegovog tijela ili koji vaan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrije(enog,
ili trajno i teko -naruenje zdravlja ili unakaenosti, kazni)e se zatvoro! od , do ,8 godina.
4. 7ko povrije(eni u!re usljed povreda iz st.l. i st.*. ovog lana, uinilac )e se kazniti zatvoro! od ,
do ,* godina.
+. #o djelo iz st. , i ,. ovog lana uini iz nehata kazni)e se zatvoro! do 4 godine.
3. #o djelo iz st. ,. *. i 4. ovog lana uini na !ah doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost
napado! ili teki! vrije(anje! od strane povrije(enog, kazni)e se za djelo iz st.l. i *. zatvoro!
od 4 !jeseca do 4 godine, a za djelo iz st.4. zatvoro! od < !jeseci do 3 godina.
,,
Iz l.+4 i l.+* #rivinog zakona vidi se da postoji nekoliko vrsta tjelesnih povreda%
2*:*@
<5?:*@
:)*2,8,:/)*+* <5?:*@
<5?:* 1* 140>7 :*/ ;/12953,6/4.
Iz teksta i /or!ulacije po!enutih lanova krivinog zakona vidi se, da je zakonodavac /or!ulirao
tekst i odredio konkretne ele!ente, odnosno konkretne kriterije, sa!o za teku tjelesnu povredu iz
drugog stava, dok za obinu teku tjelesnu povredu, iz prvog stava, nije dao nikakve konkretne
ele!ente. $re!a to!e teka tjelesna povreda iz prvog stava &nekvali/ikovana teka tjelesna povreda'
je negativno de/inisana iz drugog stava kvali/ikovane teke tjelesne povrede, a laka tjelesna povreda bi
bila ona koja je negativno de/inisana iz obine, nekvali/ikovane teke tjelesne povrede.
#ako je zakonodavac dao konkretne ele!ente sa!o za teku tjelesnu povredu iz stava drugog
&kvali/ikovana teka tjelesna povreda', to )e!o prvo objasniti sutinu kvali/ikovane teke tjelesne
povrede i konkretne ele!ente koji de/iniu taj oblik teke tjelesne povrede.
KVALIFIKOVANA TEKA TJELESNA POVREDA
L#o drugog tjelesno povrijedi ili !u zdravlje narui tako teko da je uslijed toga
1 doveden u opasnost ivot povrije(enog ili je
1 uniten ili trajno i u znatnoj !jeri oslabljen koji vaan dio njegovog tijela ili koji vaan organ,
1 ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrije(enog,
1 ili trajno i teko naruenje zdravlja
1 ili unakaenosti,
kazni)e se zatvoro! od , do ,8 godina.M
O;*1+/1< ;/ A,)/< 1 postojanje konkretne opasnosti po ivot, bilo da je ta opasnost po ivot nastala
neposredno usljed povrede &akutno ili naglo krvavljenje kod uboda u aortu, srce', ili je opasnost po
ivot nastupila kasnije &peritonitis kod trau!atskog razdora crijeva'. 9a ovo! !jestu treba ista)i, da
konkretan uspjeh medicinske pomo#i ne smije uticati na kvalifikaciju povrede. 9ego povredu
kvali/ikovati pre!a vre!enu nanoenja a ne pre!a ishodu lijeenja jer se deava u praksi, da ljekar
ubodinu u grudni ko ili aortu, nakon operativnog uspjenog lijeenja ocijeni kao obinu teku tjelesnu
povredu, gdje ljekar daje ocjenu na osnovu zavrenog lijeenja, a ne na osnovu konkretne opasnosti po
ivot koja je postojala u vrije!e povre(ivanja to je naravno pogreno.
U+,?<5+ ,2, <0*9+/ , 7 (+*<+/9 4950, /12*.295+ :/9, )*A*+ 3,/ <,952* ,2, )*A*+ /0=*+ 7+,?<5+ znai da
je vaan dio tijela ili vaan organ izgubljen za /unkciju, bilo anatomski kao to je a!putacija, bilo da
je /unkcionalno &npr paralizo! ili parezo!' izguljen za funkciju za vie od **+ nor!alne. U s!islu
ove inkri!inacije gubitak jednog ekstre!iteta, gubitak ake itd. ini teku tjelesnu povredu iz drugog
stava. Isto tako povreda koja je prouzrokovala gubitak genitalnih /unkcija &i!potentia coeundi'.
;rajno u!anjenje sluha za *8N prouzrokovano povredo!, ne)e predstavljati ovu kvali/ikaciju, iako je
oslabljenje sluha trajno ali nije u znatnoj !jeri. #od parnih organa naroito vani! se s!atra gubitak
osjetila vida i sluha, jer se u ti! sluajevi!a bitno i kvalitetno !ijenja prostorno &stereoskopsko'
gledanje, odnosno stereo/onsko sluanje.
T0*9+* +51;/1/.+/1< (* 0*3. 0ora!o razlikovati optu radnu od pro/esionalne radne sposobnosti.
,pta radna sposonost 1 sposobnost za rad uopte, dok profesionalna radna sposonost odnosi se
na posao, na rad koji je povrije(eni vrio kao svoje osnovno zani!anje. 9esposobnost za rad u s!islu
kvali/ikacije djela, ne podrazu!ijeva nesposobnost za rad uopte, ve) nesposobnost za rad koji je
povrije(eni obavljao prije povre(ivanja kao glavno zani!anje.
1 ;rajna nesposobnost za rad iz drugog stava l.+* #rivinog zakona, je takva, da se
povrije(ena osoba vie ne !oe uklopiti u svoj bivi posao ni nakon sanacije. 9a pri!jer%
/ractura cranii sa teki! ote)enje! !ozga i posljedino! trau!atsko! epilepsijo!.
.a !edicinskog gledita stepen ote#enja zdravlja trea podjednako cijeniti! ez ozira na
zanimanje povrije(enog, jer gubitak jednog prsta pijaniste ili gubitak prsta rudara, sa !edicinskog
,*
gledita i!a istu posljedicu kod svih osoba bez obzira na njihovo zani!anje.
T0*9+/ , <5?:/ +*07?5+95 (30*)29* usljed povrede predstavlja pore!e)aj organskog ili duevnog
zdravlja sa!o #ada je to naruavanje zdravlja trajno i teko.
U+*:*A5+/1<. Unakaenost je oteenje vidljivih dijelova tijela, naroito predjela lica i glave, koje
bitno !ijenjaju izgled povrije(enog, ne !oe se sakriti, kod drugih izaziva neprijatnost ili odvratnost,
predstavlja s!etnju za obavljanje pozivne djelatnosti ili branih obaveza. 9ije ako je tijelo lake
povrije(eno, u anato!sko! ili /unkcionalno! s!islu opet se radi o kvali/ikovanoj tekoj tjelesnoj
povredi. Pri ocjenjivanju ne uzima se u ozir mogu#nost otklanjanja ote#enja vidljivih i
!ogu)nost otklanjanja vidljivih ote)enja plastino! hirurgijo! ne preinauje stepen krivinog djela.
7ko je estetska iz!ijenjenost neke osobe takva, da na pos!atraa ne izaziva utiske odvratnosti i
odojnosti! onda kaemo da ne postoji unakaenost! nego samo estetska izmijenjenost, a kao takva
ne!a karakter unakaenja.
$tvaranje keloida ne moe predstavljati kvalifikatorni olik unakaenosti, obziro!, da se u ovakvi!
sluajevi!a radi o posebno! svojstvu koe da reaguje stvaranje! ve)eg i runog oiljka, pa zbog toga
to treba shvatiti kao posebno svojstvo organiz!a.
$ogreno je kada se kod unakaenja za kvali/ikaciju uzi!a u obzir pro/esija povrije(ene osobe.
Oiljak na licu /il!ske glu!ice, ili isti takav oiljak na licu rudara, ako je usljed njih u!anjena
pro/esionalna radna sposobnost, onda to treba tretirati u to! s!islu.
OBINA TEKA TJELESNA POVREDA (NEKVALIFIKOVANA)
Obina teka tjelena povreda je takva, koja prolazno naruava integritet i funkciju nekog vanog
organa ili vanog dijela tijela. Ona je zapravo negativno definisana iz drugog stava l%-. )/, to
znai da su iste posljedice kao i kod kvali/ikovane teke tjelesne povrede, ali nastupaju drugi!
intenziteto! i i!aju drugi kvalitet.
1 O;*1+/1< ;/ A,)/< je sa!o apstraktna. ;o znai, da obina teka tjelesna povreda sa!a po
sebi !oe. ali rijetko da dovede u opasnost po ivot povrije(enog. 9pr., kod prelo!a butne
kosti, u vrije!e nanoenja prelo!a, postojala je opasnost po ivot ali sa!o apstraktna, jer
s!rtni sluajevi kod ovakvih prelo!a su rijetki, ali su !ogu)i &!asna e!bolija'.
1 '+*<+/ /12*.295+95 )*A+/= 3,952* <,952* &organa' je sa!o prolazno, ili ako je trajno ote)enje
odnosno oslabljenje vanog dijela tijela ili organa, onda to oslabljenje nije znatno. U
konkretno! sluaju, kod prelo!a butne kosti postoji znatno ote)enje vanog dijela tijela za
njegovu /unkciju, ali to ote)enje je sa!o prolazno.
1 N51;/1/.+/1< (* 0*3 je sa!o ograniena, dok je kod kvali/ikovane teke tjelesne povrede,
kao to s!o ranije rekli, nesposobnost za rad trajna.
1 O?<5>5+95 (30*)29*, kod obine teke tjelesne povrede, ako je ote)enje zdravlja teko onda
ono nije znatno, ili ako je trajno ote)enje zdravlja, onda ono nije teko, dok je kod
kvali/ikovane teke tjelesne povrede ote)enje zdravlja teko i u znatnoj !jeri.
1 P/12953,65 /(2,95D,)*+9* ),329,),C 3,952/)* <,952*, kod obine teke tjelesne povrede ine
sa!o estetski1koz!etski de/ekt, ali nisu takve da bi proizvodile unakaenje, kao to je to
sluaj kod kvali/ikovane teke tjelesne povrede.
LAKA TJELESNA POVREDA
@aka tjelesna povreda je negativno definirana iz oine teke tjelesne povrede, pre!a to!e laka
tjelesna povreda bi bila ona koja nije obina teka tjelesna povreda.
U odnosu na konkretne ele!ente koje je zakonodavac /or!ulirao za kvali/ikovanu teku tjelesnu
povredu,
1 sama po sei nije opasna po ivot. $oja! apstraktne opasnosti po ivot nije !edicinski, to je vie
pravni poja!, jer sa !edicinskog gledita ne!a ni jedne tjelesne povrede koja ne bi !ogla biti
opasna po ivot pod izvjesni! uslovi!a &na pri!jer naknadna in/ekcija'.
1 u najgorem sluaju neznatno i prolazno oslai koji vaan dio tijela ili vaan organ%
1 !oe i!ati za posljedicu sa!o vrlo kratko vrijeme nesposonosti za rad, a
1 naruenje zdravlja je sa!o lako i prolazno,
,4
1 u estetsko! s!islu ne izaziva nikakvo ote)enje.
TEKA TJELESNA POVREDA SA SMRTNIM ISODOM
;eka tjelesna povreda sa s!rtni! ishodo! /or!ulirana je tre)i! stavo! teke tjelesne povrede% -ako
povrije(eni u!re usljed povrede iz st.l. i *. ovce lana, uinilac )e se kazniti , do ,* godina...-
U sluajevi!a s!rti koja je nastala kao posljedica teke tjelesne povrede, bilo obine iz prvog stava ili
kvali/ikovane iz drugog stava, dunost ljekara vjetaka sastoji se u utvr"ivanju uzrone veze izme"u
povrede i smrti% .!rt je u najve)e! broju sluajeva posljedica kvali/icirane teke tjelesne povrede.
;eka tjelesna povreda sa s!rtni! ishodo!, po objektivnoj strani razlikuje se od ubistva &l.43 #',
ubistva na !ah &l.4= #*', ili ubistva iz nehata &l.4H #', ali po njihovoj subjektivnoj strani postoji
znatna razlika iz!e(u ovih krivinih djela.
;ako kod teke tjelesne povrede poinilac sa umiljajem nanosi teku tjelesnu povredu! jer on ima
namjeru i eli samo da dotinu osou teko tjelesno povrijedi% On ne eli smrt osoe, niti i!a
na!jeru da je lii ivota, pa ako usljed toga i nastupi s!rt, onda je poinilac u pogledu s!rtnog ishoda
postupao iz nehata.
#od svjesnog i na!jernog liavanja ivota druge osobe &ubistvo', ubica postupa sa u!iljaje! jer on
takav ishod &s!rt' eli i pristaje na njega.
TEKA TJELESNA POVREDA UINJENA I' NEATA I NA MA
9ehat &culpa', kao oblik vinosti, pored teeg i redovnog oblika vinosti &u!iljaj' bilo na je svjesni
&lu2uria' ili nesvjesni &negligantia' ini sutinu teke tjelesne povrede uinjene iz nehata.
;eka tjelesna povreda uinjena na !ah predstavlja ;0,),25=,0*+, /.2,: <5?:5 <95251+5 ;/)0535. Ovaj
oblik teke tjelesne povrede karakteriu isti oni ele!enti koje nalazi!o i kod ubistva na !ah, to
znai, da je teka tjelesna povreda uinjena na !ah, takva povreda, kada je izvrena u a/ektno! stanju
i kada je uinilac 1 izvrilac djela doveden u takvo stanje &jaka razdraenost' bez svoje krivice, i to ili
napado! ili vrije(anje! od strane povrije(enog.
$riliko! ocjenjivanja teine tjelesnih povreda nije !ogu)e povrede staviti u jedan e!atizirani
pravilnik, pre!a koje! bi jedna izvjesna povreda bila laka, a druga teka, ili opasna po ivot, zbog
toga, to jedna povreda !oe u jedno!, sluaju biti laka, u drugo! teka, ili pak opasna po ivot. 9a
pri!jer% he!ato! u glutealno!, predjelu je laka tjelesna povreda, a isti takav he!ato! na vratu usljed
pritiska na krvne sudove i dunik !oe ak biti opasan po ivot, ili he!ato! u !edijastinu!u !oe
proizvesti ok.
Su!"# $%&'&(!"# )*%+,-.%(*% !$/,#(#!(&0 ,*%1%!(&0 2#)/%-
Glan *3+ akona o krivino! postupku%
,. U svo! !iljenju vjetaci )e naroito navesti
a. koji je neposredni uzrok s!rti,
b. ta je taj uzrok izazvaio i
c. kada je s!rt nastupila.
*. 7ko je na leu na(ena kakva povreda,
a. utvrdi)e se da li je tu povredu nanio ko drugi,
b. i!e, na koji nain,
c. koliko vre!ena prije nego to je s!rt nastupila i
d. da li je ona prouzrokovala s!rt.
e. 7ko je na leu na(eno vie povreda, utvrdi)e se da li je svaka povreda izvrena isti!
sredstvo! i koja js povreda prouzrokovala s!rt, a ako je vie povreda s!rtonosnih, koja
je od njih ili koje su svojini skupni! djelovanje! bile uzrok s!rti.
4. Utvrditi da li je s!rt prouzrokovana sa!o! vrsto! ili opto! prirodo!, povrede ili zbog linog
svojstva ili naroitog stanja organiz!a povrije(enog ili zbog sluajnih okolnosti ili okolnosti pod
,+
koji!a je povreda izvrena.
U sluajevi!a s!rtonosnih tjelesnih povreda i kada se pretpostavlja postojanje nasilne s!rti,
/orenzino anato!ski treba raspraviti slijede)a pitanja%
1. U'ROK SMRTI (CAUSA MORTIS)
Uzrok s!rti je nasilno tjelesno ote)enje &2*51,/ )*25<73,+,1 ),/25+<*' ili prirodno, koje proizvodi
s!rt. Uzrok s!rti je nasilan &4/01 ),/25+<*', kada je s!rt nastala usljed nasilnog tjelesnog ote)enja.
Uzrok s!rti !oe biti jedan jedini &singularan' ili !ogu biti dva ili vie uzroka s!rti.
$luralni uzroci s!rti su uporedni ili uzastopni%
1 uporedni, to znai da su po svo! postanku sa!ostalni, po svo! razvitku naporedni i u svo!e
dejstvu se uzaja!no dopunjuju,
1 uzastopni, !e(usobno zavisni i proizlaze jedan iz drugoga i u svo! dejstvu se dopunjuju.
Uzroke s!rti ne treba brkati sa uslovi!a i povodo! s!rti.
1 Uslov s!rti &conditio !ortis' sa!o potpo!ae djelovanje uzroka s!rti, dok
1 $ovod s!rti &occasio !ortis' iskljuivo podstie djelovanje uzroka s!rti.
.hodno /or!ulaciji po!enutog lana akona o krivino! postupku, u sluajevi!a s!rtnih povreda i
postojanja nasilne s!rti, potrebno je utvrditi%
1 neposredni uzrok s!rti,
1 ta je taj uzrok izazvalo,
1 vrije!e s!rtnog povrije(ivanja, to jest kada je s!rt nastupila.
2. SMRTONOSNA POVREDA
7ko je na leu na(ena kakva povreda, onda treba utvrditi.
1 da li je tu povredu nanio neko drugi, dakle utvrditi porijeklo povrede, da li je nanijeta tu(o!
krivico!, sopstveni! djelanje! ili sluajni! doga(anje!
1 i!e je ta povreda nanesena i na koji nain &tupi!, otri!, iljati!, vatreni! oru(i!a'
1 kada je nanijeta, odnosno koliko vre!ena prije s!rti.
1 U pogledu vre!ena s!rti, u!iranje se !oe vre!enski poklapati sa povrije(ivanje!, ili uskoro
poslije povrije(ivanja ili dani!a, nedelja!a ili !jeseci!a poslije povrije(ivanja
1 da li je ta povreda prouzrokovala s!rt.
7ko je na leu na(eno vie povreda, sudsko !edicinski vjetak treba utvrditi%
1 sredstvo i da li je svaka od utvr(enih povreda nanesena isti! sredstvo!6
1 koja je od tih povreda prouzrokovala s!rt,
1 7ko je via povreda s!rtonosnih, onda ljekar vjetak treba odgovoriti, koje od tih povreda su
svoji! zajedniki! djelovanje! prouzrokovale s!rt.
3. KRVINO PRAVNA PROCJENA SMRTONOSNI TJELESNI POVREDA .
#od krivino pravne procjene s!rtonosnih tjelesnih povreda dolaze u obzir naroite okolnosti a to su%
1 sa!a vrsta i opta priroda povrede6
1 lino svojstvo i naroito stanje trgantz! povrije(enog6
1 sluajne okolnosti ili okolnosti pod koji!a je povre(ivanje izvreno.
5a li je s!rt prouzrokovan sa!o! vrsto! ili opto! prirodo! povrede na!e)e vjetaku zadatak,
prvo, da utvrdi s!rtonosnu povredu, i drugo, da razlikuje
1 apsolutno s!rtonosnu od
1 relativno s!rtonosna povrede.
L,-+/ 1)/91<)/ (,2, ,+3,),37*2+/) /0=*+,(4* znai trajni! odnosno uro"eni tjelesni sklop, kao na
pri!jer% najranije djetinjstvo, najpoznija starost, tinikoli!/etini, hipoplastini status, sOnostosis
pre!atura. ;a lina, individualna svojstva i!aju odra(enu ulogu priliko! kvali/ikacije tjesnih
povreda, jer ona !ogu da utiu na nastanak teih posljedica. U takvi! sluajevi!a ljekar mora da
kvalifikuje povredu po njenim karaktera! a teu posljedicu da ojasni uticajem linog svojstva. 5a li
,3
je lino svojstvo i!alo uticaja na s!rtni ishod, dolazi u pitanje onda, kada postoji nesraz!jera iz!e(u
povrede i s!rti.
1 9pr. $re!aturna sinostoza 1 prijevre!ena sraslost avova uslovljava itav niz de/or!acija lobanje
i doprinosi nastupu naprasne s!rti pri pove)ano! intrakranijalno! pritisku na !odane centre,
kod oboljenja i povreda koja izazivaju hipere!iju !ozga ili jai ede! !ozga.
1 9a pri!jer pri ispitivanju osjetljivosti na peniciln i nastupa s!rti u toku ili neposredno nakon toga,
uro(ena preosjetljivost na !edika!ent kao lino svojstvo organiz!a, !oe na! objasniti uzrok
s!rti, jer sa! ubod iglo! niti injekcijo! ne bi prouzrokovali s!rt.
1 ;i!iko1li!/atika konstitucija kao lino svojstvo organiz!a sa!aa za sebe nije uzrok trenutne
naprasne s!rt, ve) je sa!o jedan od inilaca, iji istovre!eni sticaj !oe proizvesti naprasnu
s!rt. .udsko !edicinski znaaj ti!iko li!/atika konstitucije ogleda se u s!anjenjoj otpornosti
pre!a noksa!a uopte i dispoziciji za naprasnu s!rt.
N*0/-,</ 1<*+95 /0=*+,(4* podrazu!jeva prolazno! odnosno steeno patoloko stanje.
$rolazna /izioloka stanja su
1 !enstruacija,
1 graviditet,
1 stanje varenja,
1 uzbu(enje,
1 naprezanje,
1 de/ekacija,
1 polno optenje,
1 trudno)a,
1 laktacija itd.
$atoloka steene stanja su na pri!jer
1 uticaj istovre!ene povrede i grizlice eluca.
1 Ili s!rt usljed izliva krvi u lobanjinu duplju, iz prsnu)a aneuriz!e krvnog suda priliko! pada,
nakon zadobijenoj a!ara. U ovo! sluaju do s!rti je doio usljed naroitog stanja
povrije(enog, to jest stanja njegovih krvnih sudova koje je postojalo u vrije!e povre(ivanja.
1 .lina je situacija i u sluajevi!a povrede he!o/iliara.
O695+9,)*+95 ;/1</9*+9* 127-*9+,C /:/2+/1<, pod koji!a je povreda isvrena, odnosno pod koji!a je
s!rt prouzrokovana vri se na osnovu isljednjenja, na pri!jer s!rt za vrije!e ili poslije sva(e branih
sukoba, itd. .trah, uzbu(enje, sva(e i jake e!ocije !ogu dovesti do teih posljedica,
,<
KRIVINA ODGOVORNOST LJEKARA
$ored disciplinske odgovornosti kojoj podlijee ljekar u sluajevi!a ako se ogrijei o dunosti koje
i!a kao lan ustanove u kojoj radi, ljekar podlijee i krivinoj odgovornosti. $ri vrenju svoga poziva
ljekar je u takvo! poloaju, da
1 od njegovog znanja i u!ije)a zavisi tok ishod lijeenja bolesnika,
1 ljekar dolazi u priliku da sazna !noge injenice, iz ivota bolesnika koje !ora uvati kao
tajnu,
#rivina djela u vezi sa ljekarskih pozivo! pre!a nae! krivino! zakonu su sljede)a%
1. Krivina djela protiv slobode i prava graana
N%#)1-+,%(# #,"/&)-(*% ,-*(% (.1.34 KZ SRB&H)
;ajna u opte! i ire! s!islu je saznanje nekih injenica, koje ne bi !ogle biti saoptene drugi!
osoba!a, a da se pri to! ne otete interesi bilo pojedinca bilo zajednice.
Obziro! na nain saznavanja povjerljivosti injenica, razlikuje!o% dravnu tajnu, vojnu tajnu,
slubenu, pozivnu tajnu, privatnu tajnu itd.
Otkrivanje tajne predstavlja krivino djelo.
U l.,=H O#$ stoji% -7ko to zahtijevaju interesi krivinog postupka, interesi uvanja tajne,
interesi javnog reda ili razlozi !orala, slubeno lice koje preduzi!a istranu radnju naredi)e
lici!a koja sasluava ili koja prisustvuju istrani! radnja!a ili razgledaju spise istrage da
uvaju kao tajnu odre(ene injenice ili podatke koje su to! priliko! saznale i ukaza)e i! se
da odavanje tajne predstavlja krivino djelo-.
Banije s!o spo!enuli, da se lice ne !oe sasluati kao svjedok ako bi svoji! iskazo! povrijedio
dunost uvanja slubene ili vojne tajne. $re!a akonu o krivino! postupku,
#ao vojna tajna s!atraju se podaci koji su zakono!, drugi! propiso!, opti! akto! ili
odluko! nadlerog organa proglaeni vojno! tajno!, kao i podaci koji nisu proglaeni
vojno! tajno!, ali ije bi odavanje zbog njihove vanosti oigledno !oglo izazvati tee
tetne posljedice za oruane snage i njihove pripre!e za odbranu ze!lje &l.**+ # .EBF'.
#ao dravna tajna s!atraju se podaci ili pis!ena akta ije je odavanje i!alo ili je !oglo da
i!a tetne posljedice za politike, ekono!ske ili vojne interese ze!lje &l.,*A B .EBF'.
#ao slubena tajna s!atraju se podaci koji su zakono!, drugi! propiso!, opti! akto! ili
odluko! nadlenog organa proglaeni slubeno! tajno!, kao i podaci koji nisu proglaeni
slubeno! tajno!, ali ije bi odavanje zbog njihove vanosti oigledno !oglo izazvati tee
tetne posljedice za slubu &l.,H4 # .EBF'.
@jekar je !oralno, a isto tako i krivino pravno odgovoran da ne oda tajnu za koju je saznao u toku
svoje pro/esionalne djelatnosti. Fo dok tajna nije bila propisana zakono!, uvanje ljekarske tajne
s!atralo se !oralno! duno)u. 7ntika ljekarska udruenja svoji! lanovi!a zabranjivala da odaju
tajnu -povjerenu uhu, zateenu oi!a i naslu)enu u!o!-. U Dipokratovoj zakletvi stoji% ->to pri
svoje! poslu bude! saznao ili vidio, pa inae, u saobra)aju sa ljudi!a, ukoliko se ne bi s!jelo javno
znati, preutje)u i zadra)u kao tajnu-.
$oja! tajne obuhvata sve one injenice ija povjerljivost je saznata za vrije!e pro/esionalne
djelatnosti. 5akle, tajna obuhvata upoznavanje injenica iskljuivo u toku pro/esionalne djelatnosti.
;o je pozivna, odnosno, pro/esionalna tajna.
U #rivino! zakonu .BCiD, otkrivanje tajne uvrteno je !e(u delikte protiv slobode i prava gra(ana,
jer se povreda tajne prvenstveno oituje u povredi linosti.
akonodavac navodi da krivino djelo postoji samo onda! ako lice neovlateno otkrije tajnu. $re!a
to!e, ovlateno otkrivanje tajne nije zabranjeno.
@jekara !oe osloboditi uvanja tajne
lice koje je vlasnik tajne, dakle lice koga se tajna tie.
,=
ljekar je zakono! obavezan da otkrije tajnu kada se nalazi na sudu bilo kao ljekar1svjedok,
bilo kao ljekar1vjetak. ;reba ista)i, da je u oba ova sluaja, ljekar1svjedok i ljekar1vjetak,
sa!o ogranieno oslobo(en uvanja tajne, a to znai da ljekar !oe sudu iznositi sa!o one
injenice koje i!aju vanost u konkretno! pred!etu vjetaenja.
Bekli s!o ve) da su antika udruenja zabranjivala svoji! lanovi!a da odaju tajnu povjerenu uhu,
zateenu oi!a i naslu)enu u!o!, pa iz ovoga !oe!o izvesti zakljuak da saznanje injenica do
kojih ljekar dolazi u toku svoje1pro/esionalne djelatnosti !oe biti%
1 1*/;?<5+954 ./251+,:* (E;/)9505+7 7C7E). 1 one injenice obuhva)ene poj!o! tajne koje
ljekar saznaje u toku uzi!anja ana!neze, lijeenja itd.,
1 2,-+,4 (*;*A*+954 (E(*<5-5+7 /-,4*E). 1 ono to ljekar zapazi u toku pregleda i lijeenja
bolesnika. U ovo! sluaju pacijent ne saoptava ljekaru injenice koje su za njega povjerljive
nego te injenice zapaa sa! ljekar,
1 2,-+,4 (*:297-,)*+954 (E+*127>5+7 74/4E)@ to znai da ljekar u toku uzi!anja ana!neze
ili lijeenja !ora sa! ocijeniti ili prosuditi povjerljivost pojedinih injenica, a da ih pacijent
nije saoptio ljekaru.
.ve injenice, saznate bilo saoptenje!, zapaanje! ili sopstveni! zakljuivanje! ne!aju karakter
tajne, nego sa!o one injenice koje zadiru u inti!u pacijenta i za koje pacijent ne!a interesa niti eli
da se iste objelodane drugi! lici!a.
U sluajevi!a kada ljekar za otkrivanje ljekarske tajne%
1 nije ovlaten od zainteresovanog,
1 nije razrijeen zakonski,
1 nije pozvan etiki,
1 nije obavezan sudski! vjetaenje!,
ve) naprotiv, kada ljekar odaje ljekarsku tajnu zlona!jerno, sa!ona!jerno ili nena!jerno, onda
postoji djelo neovlatenog otkrivanja ljekarske tajne.
l.3A # .BCiD odnosi se na neovlateno otkrivanje tajne%
,. 7dvokat, branilac, ljekar ili drugo lice koje neovlateno otkrije tajnu koju je saznalo u vrenu svog
poziva, kazni)e se zatvoro! do jedne godine.
*. 9e)e se kazniti da djelo iz stava , ovog lana ko je otkrio tajnu u opte! interesu ili interesu
drugog lica koji je preteniji od interesa uvanja tajne.
4. Konjenje se preduzi!a po privatnoj tubi.
9aini neovlatenog otkrivanja tajne su !nogobrojni% pis!eni! pute!, us!eno, objavljivanje!
/otogra/skih sni!aka, iznoenje! podataka u literaturi itd., ali sa!o na takav nain kada se iz tih
podataka !oe otkriti identitet pacijenta.
5rugi stav gornjeg lana #rivinog zakona predvi(a da se ne)e kazniti lice koje je otkrilo tajnu u
opte! interesu ili u interesu druge osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne, na pri!jer
obavezna prijava nekih zaraznih bolesti.
U neki! sluajevi!a, ljekar ne)e biti krivino odgovoran za neprijavljivanje krivinog djela ako je za
njega saznao u toku obavljanja svoga poziva, predvi(eno l.,HH #rivinog zakona .B CiD
&neprijavljivanje krivinog djela ili uinioca'.
,. $rvi stav ovoga lana sadri u sebi dva oblika neprijavljivanja i to% neprijavljivanje uinioca i
neprijavljivanje sa!og krivinog djela, ali takvog krivinog djela za koje se !oe izre)i s!rtna
kazna.
*. 5rugi stav istoga lana #rivinog zakona odnosi se na neprijavljivanje krivinog djela od strane
slubenog ili odgovaraju)eg lica koje roku vrenja svoga poziva saznalo za krivino djelo za koje
se !oe izre)i tea sa vie od pet godina.
4. 0e(uti!, pre!a tre)e! stavu toga lana za neprijavljivanje ne)e se kazniti lice koje je ljekar
uinioca, kao ni branilac a ni vjerski ispovjednik.
,H
5. K/&)&.(- *%1- 2/#,&) 6/-)1*- 1*u&
U trinaestoj glavi # .BCiD sadrana su !nogobrojna krivina djela koja se odnose na zdravlje ljudi.
Izvrioci krivinih djela protiv zdravlja ljudi !ogu biti sva lica, a za pojedina krivina djela protiv
zdravlja ljudi !ogu biti sa!o ljekari.
RADNJA KRIVINO# DJELA PRENOENJA 'ARA'NI BOLESTI (L.1F& K')
.astoji se u nepostupanju po propisima ili naredama kojima nadleni organ zdravstvene slube
odre(uje preglede, dezin/ekciju, izdvajanje bolesnika ili neke druge !jere za suzbijanje ili spreavanje
zaraznih bolesti kod ljudi prouzokuje prenoenje zaraznih bolesti. $re!a ovo! lanu #rivinog
zakona izvrilac krivinog djela prenoenja zaraznih bolesti !oe biti svako lice.
KRIVINO DJELO NEPOSTUPANJA PO 'DRAVSTVENIM PROPISIMA 'A VRIJEME EPIDEMIJE (L.2FG
K')
.astoji se u nepostupanju po nare(enji!a doneseni! na osnovu republikih propisa koji!a se
odre(uju !jere za njeno suzbijanje ili spreavanje. Izvrilac ovog krivinog djela !oe biti svaka
osoba.
KRIVINO DJELO PRENOENJA POLNE BOLESTI (L.1FH K')
.astoji se u prenoenju polne bolesti na drugu osobu, to se vidi iz teksta zakona% -)o znaju#i da je
polno zaraen! vrenjem oljue ili na neki drugi nain drugog zarazi 1 kazni)e se zatvoro! do
jedne godine-. Konjenje se preduzi!a po privatnoj tubi. I u ovi! sluajevi!a izvrilac takvog
krivinog djela !oe biti svaka osoba, ako je kod te osobe svijest obuhva)ena u!iljaje! da boluje od
polne bolesti.
KRIVINO DJELO 'APOLJAVANJA LICA OBOLJELI OD 'ARA'NI BOLESTI (L.1FI K')@
Izvrilac ovog krivinog djela !oe biti svako lice, posebno ono lice koje odluuje koje )e lice biti
pri!ljeno.
KRIVINO DJELO NESAVJESNO# LIJEENJA (L.11F K').
,. @jekar koji pri pruanju ljekarske po!o)i pri!ijeni oigledno nepodobno sredstvo ili oigledno
nepodoban nain lijeenja, ili ne pri!ijeni odgovaraju)e higijenske !jere, ili uopte nesavjesno
postupa i ti!e prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja kazni)e se zatvoro! do 4 godine.
*. #azno! iz stava ,. ovog lana kazni)e se i drugi zdravstveni radnik koji pri pruanju !edicinske
po!o)i ili njege nesavjesno postupa i ti!e prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica.
4. 7ko je djelo iz st. l. i *. ovog lana uinjeno iz nehata uinilac )e se kazniti do l godine.
U prvo! stavu ovog lana #rivinog zakona sadrane su etiri ko!ponente6 prvo, pri!jena oigledno
nepodobnog sredstva6 drugo, pri!jena oigledno nepodobnog naina lijeenja6 tre)e, nepri!jenjivanje
odgovaraju)ih higijenskih !jera6 i etvrto, nesavjesno postupanje. Iz teksta zakona uoljivo je da su
sve etiri ko!ponente alternativno postavljene, to znai da je za postojanje ovog krivinog djela
dovoljna jedna ko!ponenta, da bi iz nje proizile odgovaraju)e posljedice.
1 ,igledno nepodono sredstvo podrazu!jeva pri!jenu izvjesnih sredstava u lijeenju bolesnika,
ali takvih koja nisu prihva)ena u !edicinskoj nauci.
1 ,igledno nepodoan nain lijeenja podrazu!ijeva sve one naine koji nisu u skladu sa
!edicinski! principi!a, odnosno, to su takvi naini koji su kontraindikovani u konkretno!
sluaju, kao to je na pri!jer davanje !or/ina kod akutnog abdo!ena, ili stavljanje sa!o zavoja
kod /ractura aperta a bez uinjene i!obilizacije itd.
1 0eprimjenjivanje odgovaraju#ih higijenskih mjera podrazu!ijeva nepreduzi!anje onih !jera
koje se inae pri!jenjuju i preduzi!aju u dijagnostici, terapiji, operativno! lijeenju. 9a pri!jer,
operativni zahvat sa nesterilisani! instru!enti!a, ili zahvati u uslovi!a u koji!a nije
obezbije(ena sterilnost posla.
1 0esavjesno postupanje podrazu!ijeva zane!arivanje pacijenta, povran pregled bolesnika i
postavljanje pogrene dijagnoze, lijeenje bez izvrenog pregleda i bez postavljene dijagnoze i sl.
,A
Izvrilac krivinog djela iz prvog stava ovog lana !oe biti sa!o ljekar, a ne svako lice.
Izvrilac krivinog djela pre!a drugo! stavu koji nesavjesno postupa pri pruanju !edicinske po!o)i
!oe biti zdravstveni radnik ili !a koje lice zdravstvene struke, koje nesavjesni! postupanje!
prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja.
5a bi postojalo krivino djelo nesavjesnog lijeenja potrebno je postojanje pogoranja zdravstvenog
stanja osobe kojoj se prua po!o). 0e(uti!! ako je izostala tetna posljedica usljed primjene
neprikladnog naina lijeenja! onda u tom sluaju ne postoji krivino djelo nesavjesnog lijeenja.
NEUKA'IVANJE LJEKARSKE POMO$I (L.111 K')
,. @jekar koji protivno svojoj ljekarskoj dunosti /3.,95 3* 7:*A5 295:*01:7 ;/4/> ./251+,:7 :/9,
15 +*2*(, 7 +5;/1053+/9 /;*1+/1<, ;/ A,)/< kazni)e se zatvoro! do jedne godine.
Badnja u izvrenju ovog krivinog djela neukazivanja ljekarske po!o)i sastoji se u odbijanju
ukazivanja po!o)i licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti po svoj ivot. 9epruanje ljekarske
po!o)i odnosi se u prvom redu na postupak ljekara u sloodnom vremenu, !ada takav postupak
!oe biti uinjen i na radno! !jestu. @jekar je zakono! obavezan da priskoi u po!o) kada nai(e na
sluaj bilo kakve otete ljudskog zdravlja. $re!a to!e gornji lan #rivinog zakona odnosi se kako na
ljekare opte prakse, tako isto i na ljekare specijaliste, dakle, na sve ljekare koji se bave ljekarskih
pozivo! &dijagnostiki i terapijski'. nai izvrilac ovog krivinog djela neukazivanja ljekarske
po!o)i je sa!o ljekar.
Odbijanje da se ukae ljekarska po!o) bolesniku odnosi se sa!o na ona lica koja su u dato!
!o!entu zaista u neposrednoj ivotnoj opasnosti. Opasnost po ivot !oe biti apstraktna,
potencijalna, ali opasnost po ivot !oe biti i konkretna. U ovo! sluaju !isli se na konkretnu
opasnost po ivot.
;reba posebno naglasiti, da ;07A*+95 ;/4/>, 2,67 :/95 15 +*2*(, 7 +5;/1053+/9 A,)/<+/9 /;*1+/1<,
95 /;?<* /.*)5(* 1),C 2,6*@ .5( /.(,0* +* +9,C/)/ (*+,4*+95@ pa pre!a to!e izvrilac krivinog
djela nepruanja po!o)i !oe biti svaka osoba, to se vidi iz l.+H # .BCiD.
,. #o ne prui po!o) licu koje se nalazi u nepsorednoj opasnosti po ivot iako je to !ogao uiniti
bez opasnosti za sebe ili drugog kazni)e se zatvoro! do jedne godine.
Iz teksta zakona jasno proizlazi, da bi postojalo to krivino djelo, treba da se lice ko!e je po!o)
potrebna, nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot i da se takva opasnost po ivot blagovre!eni!
pruanje! po!o)i !ogla otkloniti.
R*3+9* :0,),-+/= 3952* +5;07A*+9* ;/4/>, 2,67 ;/)0,95D5+/4 7 1*/.0*>*9+/9 +5(=/3, (-2.1H%
K')@ sastoji se u ostavljanju lica nastradalo! u saobra)ajnoj nesre)i ali sa!o od strane vozaa
!otornog vozila. 7ko je u saobra)ajnoj nesre)i povrije(eno lice bilo tako teko povrije(eno da je s!rt
od!ah nastupila neposredno nakon nezgode, pa ako voza !otornog vozila ostavi takvo lice, onda u
ovo! sluaju, obziro! da je objekt ostavljenja lica bez po!o)i !rtva osoba, ne)e postojati ovo
krivino djelo nepruanja po!o)i licu povrije(eno! u saobra)ajnoj nezgodi.
Voza !otornog vozila odgovoran je za krivino djelo nepruanja po!o)i licu nastradalo! u
saobra)ajnoj nezgodi sa!o onda, ako je povrije(eno lice ostavio bez po!o)i nakon saobra)ajne
nezgode i da je to povrije(eno lice bilo u ivotu.
Iz dosada izloenog, u vezi nepruanja po!o)i licu u neposrednoj ivotnoj opasnosti, a u odnosu na
izvrioca, jasno je da
1 izvrilac krivinog djela neukazivanja ljekarske po!o)i bolesniku koji se nalazi u neposrednoj
ivotnoj opasnosti !oe biti sa!o ljekar, dok
1 izvrilac krivinog djela nepruanja po!o)i licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti po ivot
!oe biti svaka osoba, a
1 izvrilac krivinog djela nepruanja po!o)i licu povrije(eno! u saobra)ajnoj nezgodi !oe biti
voza !otornog vozila.
*8
NADRILJEKARSTVO (L.112 K')
#rivino djelo nadriljekarstva je kada se izvjesno lice bavi lijeenje! ili neko! drugo! zdravstveno!
djelatno)u, a da za takvo bavljenje ne!a odgovaraju)u strunu spre!u.
a postojanje ovog krivinog djela nije bitno da nastupi ote)enje zdravlja ili tea posljedica.
7. K/&)&.(- *%1- 2/#,&) 2/-)#!u8-
5avanje lanog iskaza &l.,A, #'
,. .vjedok, vjetak, prevodilac ili tu!a koji u postupku pred sudo! ili u postupku za utvr(ivanje
povrede radne dunosti ili u prekrajno! ili upravno! postupku da laan iskaz, kazni)e se
zatvoro! do tri godine.
9a sudu su i vjetak i svjedok duni govoriti istinu. U izvjesni! sluajevi!a i sa!o preu)ivanje
!oe predstavljati ovo krivino djelo, kao to je to sluaj kada vjetak &ili svjedok' daje svoj nalaz &ili
iskaz', a pri to!e svjesno izostavi &preuti' neke vane injenice.
7ko uinilac dorovoljno opozove svoj laan iskaz prije nego to je donesena konana odluka, !oe
biti kanjen samo novano! zatvorom do tri mjeseca! a moe iti i osloo"en.
9. K/&)&.(- *%1- 2/#,&) *-)(#: /%- 1 2/-)(#: !-#;/-<-*-
Izdavanje i upotreba neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja &l.**8 #'
,. @jekar ili veterinar koji izda neistinito ljekarsko odnosno veterinarsko uvjerenje, iako zna da je
ono neistinito, kazni)e se zatvoro! do jedne godine.
*. #o upotrijebi neistinito ljekarsko, odnosno veterinarsko uvjerenje, iako zna da je neistinito,
kazni)e se novano! kazno! ili zatvoro! do est !jeseci.
$ri izdavanju ljekarskog uvjerenja, ljekar !ora biti osobito oprezan, jer lica koja trae ljekarsko
uvjerenje agraviraju i si!uliraju ranije bolesti ili ranije povrede pripisuju doga(aju za koje trae
uvjerenje. 9a pri!jer, ranije ote)enje vi(a ili sluha povezuju uz svjeu povredu glavi i sl.
3. Eu,-(-6&*-
. krivino1pravnog gledita, eutanazija predstavlja krivino djelo oduzi!anja tu(eg ovjeijeg ivota,
i ovakvo stanovite i!aju skoro svi zakonici.
#rivini zakon eutanaziju izjednaava sa krivini! djelo! ubistva% $ud moe u sluajevima
eutanazije izre#i neto lau kaznu nego to je kazna za uistvo, a to upu)uje l.+* # .EBF koji se
odnosi na ublaavanje kazne.
AKTIVNI OBLIK EUTANA'IJE je liavanje ivota pacijenta, kada !u ljekar daje neko sredstvo i
oduzi!a ivot, neovisno o tome da li to ini uz saglasnost i inicijativu pacijenta! ili to ini ez
njegove saglasnosti samoinicijativno, pre!a krivino! zakonu predstavlja krivino djelo liavanja
tu(eg ovjeijeg ivota 1 7.,1<)/.
PASIVNI OBLIK EUTANA'IJE sastojao bi se u uskra)ivanju bolesnici!a u beznadeno! stanju
terapijskih sredstava, i!e bi bilo o!ogu)eno bre u!iranje pacijenta, drugi! rijei!a, ljekar ne
oduzi!a ivot pacijentu neki! sredstvi!a, ve) !u sa!o uskra)uje ta sredstva, odnosno ne prua !u
nikakvu po!o).
Iz!e(u protivpravnog liavanja ivota druge osobe &ubistva', i liavanja ivota druge osobe bilo na
izriit zahtjev pacijenta ili bez tog zahtjeva &eutanazije' , po objektivnoj strani, po posljedica!a ne!a
razlike, jer i u jedno! i u drugo! sluaju posljedica je s!rt. 7li u pogledu motivacije postoji
sutinska razlika. 5ok je kod ubistva !otiv liavanje ivota druge osobe reci!o koristoljublje
&utilitarno ubistvo', !rnja, neprijateljsko osje)anje pre!a rtvi &a/ektna ubistva', osveta itd. dotle kod
eutanazije to je sa!ilost ili saosje)anje. ;ako(er, eutanazijo! se ne !oe s!atrati autodestruktivnost,
to jest svjesno i na!jerno liavanje vlastitog ivota neizljeivih i beznadenih bolesnika. Oduzi!anje
vlastitog ivota, uinjeno na!jerno i svjesno, inilo bi sutinu suicidalnosti.
5ok protivnici eutanazije zastupaju !iljenje da je oduzi!anje ivota u suprotnosti sa ljekarsko!
etiko!, dotle pristalice eutanazije s!atraju da drutvo koje prihvata postojanje s!rtne kazne isto tako
treba prihvatiti i pravo neizljeivih bolesnika na s!rt, jer dunost ljekara ne sastoji se sa!o u pruanju
po!o)i u ivotu, nego i u s!rti. 9a koncu citat iz Dipokratove zakletve%
-#une! se, da ne)u niko!e, !akar !e on i !olio, dati sredstvo koje donosi s!rt-.
*,
SUDSKO MEDICINSKA OBDUKCIJA
Obdukcija &obductio seu autopsio' podrazu!jeva otvaranje tjelesnih upljina i sjeenje unutranjih
organa po ustaljeno! redu i nainu, u cilju ustanovljenja i objanjenja uzroka s!rti.
.udsko !edicinska obdukcija se vri%
,. 1 U svi! sluajevi!a nejasne prirodne s!rti u cilju utvr(ivanja uzroka s!rti,
1 +5(+*+5 ;0,0/3+5 140<,, &!ors ignota', to jest s!rti kada je uzrok u!iranja nepoznat
1 174+9,)5 ;0,0/3+5 140<, &!ors suspecta',iji uzrok u!iranja izgleda nasilan
1 +*;0*1+5 ;0,0/3+5 140<, &!ors subita naturalis', bilo trenutne naprasne s!rti &!ors
!o!entanea' bilo ubrzane naprasne s!rti &!ors rapida s. accelerata'.
*.1 .udsko !edicinska obdukcija se vri i u svi! oni! sluajevi!a
1 gdje postoji 174+9* da je s!rt prouzrokovana krivini! djelo!, ili je
1 /-,=253+/ da je s!rt prouzrokovana krivini! djelo!, ili je
1 7 )5(, 1* izvrenje! krivinog djela &l.*3* #$'.
U isto! lanu akona o krivino! postupku, zakonodavac nalae, ako je le sahranjen &inhu!atio', a
uzrok s!rti nije utvr(en, izvri)e se iskopavanje lea 1 ekshu!acija &e2hu!atio' i obdukcija lea u
cilju utvr(ivanja uzroka s!rti.
.udsko !edicinska obdukcija !ora biti izvrena potpuno, to znai da je potrebno otvoriti sve tjelesne
duplje, duplje organa, organe itd. 9epotpuna &parcijalna' obdukcija, kao to je obdukcija sa!o jednog
predjela tijela, ili pak sa!o spoljanji pregled lea i davanje zakljuka sa!o na osnovu parcijalne
obdukcije ili spoljanjeg pregleda lea, s!atra se ljekarsko! greko!. Ve) je Fohanes Con &,<+81
,=,H' napisao i traio, da kod svih s!rtnih povreda treba otvoriti sve tjelesne duplje.
$regled i obdukciju lea vri jedan ljekar, a pre!a potrebi i dva ljekara koji po !ogu)nosti treba da
budu sudsko !edicinske struke.
$o nainu izvo(enja, obdukcije su% /;?<5 i 1;56,9*2+5. .pecijalna sudsko1!edicinska obdukcija se
izvodi iz optih obdukcija, ali uz potrebne !odi/ikacije, kao na pri!jer
1 obdukcija novoro(eneta,
1 obdukcija otrovanih,
1 obdukcija leeva sa zatvoreni! pneu!otorakso!,
1 obdukcija u!rlih od gasne ili vazdune e!bolije,
1 obdukcija objeenih itd.
U toku obdukcije ili neposredno nakon obdukcije treba sainiti /.37:6,/+, (*;,1+,:. Obdukcioni
zapisnik kao pis!eni oblik registrovanja i saoptenja sudskih obdukcija treba da sadri% zaglavlje,
nalaz i zakljuak.
'A#LAVLJE 1 unose se lini i opti podaci o leu, i!e i prezi!e, zani!anje, !jesto stanovanja, doba
ivota, brano stanje i vrije!e s!rti. 9eophodno je navesti i sve one podatke i injenice koje su u vezi
sa s!r)u, dakle sve okolnosti koje su prethodile s!rti. ati! !jesto i vrije!e vrenja obdukcije, ko
vri obdukciju i na iji zahtjev.
NALA' se dijeli na
7 &.poljanji' 1 .poljanji. nalaz sadri opte i posebne injenice utvr(ene pregledo! lea
C &Unutranji' a unutranji nalaz je ralanjen na
a' glava,
b' vrat i grudi,
c' trbuh i
d' kostur.
'AKLJUAK je sinteza nalaza i on !ora da bude zasnovan prvenstveno na obdukciono! nalazu.
akljuak !oe biti prethodni, kao i zavrni (naknadni)% $rethodni zakljuak se daje u oni!
sluajevi!a kada nalaz nije potpun, jer ga treba dopuniti drugi! !etoda!a ispitivanja i pretraivanja,
**
kao to su toksikoloki, histopatoloki, bakterioloki, he!ijski itd. 9a pri!jer, kod su!nje na trovanje,
gdje se sa!o na osnovu obdukcionog nalaza ne !oe dati zakljuak o uzroku s!rti, prethodni
zakljuak bi glasio% obziro! da postoji su!nja na trovanje, zavrni zakljuak )e se dati nakon
toksikolokog pretraivanja drobova.
apisnik treba da bude pisan ili diktiran na maternjem jeziku, sainjen u dva ili vie primjeraka, a po
nalogu organa koji zahtijeva obdukciju.
Pvo nekoliko pri!jera kako treba da izgleda zapisnik o obdukciji lea, opte i specijalne obdukcije,
kao i nekoliko pri!jera kako treba sastaviti zakljuak kod prirodne i nasilne s!rti.
*4
MEDICINSKI FAKULTET
Institut za Sudsku medicinu
Sarajevo
S.r. ..............
!"DUKCI!NI #A$ISNIK
Ime ....................... zanimanje .....................
odak%e. ..................... stanuje ......................
doa &ivota .......... ra'no stanje ....... donet ..................
umro ......... ()*... u......sati+ ,rim%jen u Institut ...................
Dedukcija se vr-i na za.tjev/ ................................
K%ini'ka dija0noza odn.,odaci/
!dukovan ......... ()*... L.r.................oducent ..................
A) SPOLJANJI NALAZ
(. 1 2enski %e-+ du0 (33 cm+ &ivotne doi oko 44 0odina. Kostura srednje
razvijeno0+ ,ravi%no0. Mi-i5a i u.ranjenosti osrednje. Mrtva'ka uko'enost ,ostoji
svuda. Mrtva'ke mr%je razvijene i izra&ene u zadnjim i o'nim dije%ovima tije%a+
ve5inom s%ivene+ manjinom ,ojedina'ne+ %jui'aste. Ko&a sivkasto1je%i'asta.
6. 1 Kosa 0%ave zatvoreno kestenjava+ 0usta+ dije%om ,rosijeda+ du0a do (3 cm. !'ni
ka,ci zatvoreni+ veznice 0%atke+ sjajne+ ma%okrvne+ %ijedo sive. 7o&nice 0%atke+
sjajne+ ,rovidne. Du&ice kestenjave. #jenice kru&ne+ ,odjednake+ ,ro-irene. Usta
zatvorena+ s%uznica usana modrikasta+ suv%ja. #ui u 0ornjoj vi%ici sa desne strane
od o'njaka ,a do zadnje0 kutnjaka nedostaju+ zao%jeni. desni+ a sa %ijeve strane
na mjestu ,rvo0 dokutnjaka je nav%aka od &uto0 meta%a+ osta%i odr&ani. U donjoj
vi%ici zui odr&ani. 8rat va%jakst+ oi'no ,okret%jiv. U ko&i vrata nema vidni.
,romjena ni ,ovreda. 9rudni ko- a'vast+ neravnomjeran+ %ijevo u0nut ,rema ,ozadi.
Dojke ve%i'ine mu-ke ,esnice+ na ,ritisak iz doj1kini. radavica nema strano0
sadr&aja. Tru. u visini ravni 0rudno0 ko-a+ na ,rednjem zidu oostrano uzdu&ni
je%i'asto sede:asti rastezi. Kosmatost ru'ika &ensko0 ti,a.
;. 1 Ko&a %ijeve ,o%ovice 'e%a i iznad %ijeve orve+ na tri mjesta u ve%i'ini zrna
so'iva i 0ra-ka+ %ijevo0 zarameno0 ,redje%a u ve%i'ini dje'ije0 d%ana+ o'ne strane
%ijeve ,od%aktice u donjoj tre5ini na dva mjesta u ve%i'ini zrna ,asu%ja+ 0ornje
tre5ine zadnje strane %ijeve utine u vidu vodoravno ,o%o&ene ,ru0e du0e do 3 cm
-irine 6 cm+ u ,redje%u desne ko%jene 'a-ice ne,ravi%no0 o%ika na ,rostoru &ensko0
d%ana+ o'no0 dije%a nat,%atno0 ,redje%a %ijevo0 sto,a%a crtasto ,o,re'no du&ine do
<+4 cm+ %i-ena natko&ice+ od0o%jena ko&ica mrkocrvena+ su.a. U ko&i 'e%a sa desne
strane+ na 6 cm iznad s,o%ja-nje0 okrajka desne orve+ a na 4 cm udesno od srednje
uzdu&ne %inije 'e%a+ otvor+ okomito ,o%o&en+ du0 ; cm+ neravni.+ na0nje'eni.+
krv%ju ,od%iveni. ivica i strana+ sa dnom dije%om u ,otko&nom tkivu dije%om na
,okosnici+ a ko&a oko otvara u -irini do 6 cm %i-ena natko&ice+ od0o%jena ko&ica
mrkocrvena+ su.a+ krv%ju ,od%ivena. U o'nom dije%u srednje tre5ine desne
natko%jenice+ ko&a u ve%i'ini jajeta mrko,%ave oje+ odr&ane natko&ice krv%ju
,od%ivene.
< 1 U s,o%ja-njim otvorima usta+ u-iju+ nosa+ ,o%no0 otvora i 'mara nema strano0
sadr&aja+
4. 1 Sem o,isani.+ s,o%ja na %e-u nema dru0i. ,romjena ni ,ovreda.
B) UNUTRANI NALAZ
a) glava
3 1 Tkivo ,o0%avine v%a&no+ srednjekrvno+ u desnom 'eonom ,redje%u mrkocrveno
krv%ju ,od%i1veno u ve%i'ini d%ana djeteta+ a u %ijevom 'eonom ,redje%u na vi-e
mjesta ta'kasto krv%ju ,od%ivena. Krov %oanje kru-kasto0 o%ika+ sa ,romjerima
(=4>(3? mm+ de%jine od ; do 3 mm. Tvrda mo&danica 0%atka+ sjajna+ ma%okrvnija+ u
njenim s%ivovima ne-to ma%o te'ne zatvorenocrvene krvi. Mozak je ne-to manji+
su&eni. viju0a+ ,ro-ireni. razdi. Meke mo&danice 0%atke+ sjajne+ ma%okrvnije+
,rovidne. Tkivo moz0a mek-e+ ma%okrvno+ v%a&no+ %ijedosivkasto. Sivo tkivo kore i
mo&dani. jez0ara ras,oznaje se od ije%e sredine. Tkivo ve%ikomo&dano0 mosta
ta'kasto krv%ju ,od%iveno. Mo&dane komore srednje -iroke+ nji.ove ,ostave 0%atke+
sjajne+ ma%okrvne. Krvni sudovi na osnovici moz0a tanki.+ raste0%jivi. zidova+
0%atki.+ sjajni. ,risnica. "unji-ta ez strano0 sadr&aja+
b) vrat i grudi
= 1 @ezik srednje ve%ik+ naureo+ mek-i. Krajnici ve%i'ine %e-nika+ jasne 0raAe+
ma%okrvni. U &drije%u i jednjaku nema strano0 sadr&aja+ nji.ove s%uznice 0%atke+
sjajne+ ma%okrvne+ %ijedosivkasste. U 0rk%janu i du-niku nema strano0 sadr&aja+ u
0%avnim du-nicinna ne-to sivkasto0 s%uzavo0 sadr&aja+ nji.ove s%uznice 0%atke+
sjajne+ ma%okrvne+ %ijedosive. Lim:ne &%ijezde is,od ra've du-nika ve%i'ine zrna
*+
zrna 0ra-ka+ -kri%jaste+ ma%okrvne. Btitnja'a ne-to ve5a+ jasne 0raAe+ stak%asto0
sjaja+ ma%okrvne. 8i%a'a u cije%osti zamijenjena masnim tkivom.
* 1 U %ijevoj 0rudnoj du,%ji oko *4? ccm te'ne zatvoreno crvene krvi i oko ;?? ccm
z0rudvane krvi+ a u desnoj 0rudnoj du,%ji oko 64? ccm te'ne krvi. Desno ,%u5no
kri%o sras%o ve5im dije%om svoje ,ovr-ine za ,orericu+ ,re'a0nicu i sredo0rudnicu+
%ijevo ,%u5no kri%o s%oodno. $%u5nica %ijevo0 ,%u5a 0%atka+ sjajna+ ,rovidna+ a
desno0 ,%u5no0 kri%a dije%om zade%jana+ sa ostacima sras%ina+ manjim dije%om
0%atka+ sjajna+ ,rovidna. Tkivo %ijevo0 ,%u5no0 kri%a jasne 0raAe i crte&a+
%ijedoru&i'asto+ vazdu-no+ a desno0 ,%u5no0 kri%a manje vazdu-no+ v%a&no+ %ako
nato,%jeno+ 0ornje0 i donje0 re&nja na vi-e mjesta u ve%i'ini ora.a i 0o%uije0
jajeta mrkocrveno+ krv%ju ,ro&eto. Iz sitni. du-ni'ica desno0 ,%u5no0 kri%a na
,ritisak iz%azi krvavo s%uzav sadr&aj+ a iz %ijevo0 ,%u5no0 kri%a ez strano0
sadr&aja.
). 1 U sr'anoj kesi oko (4 ccm te'ne zatvoreno crvene krvi. $rednji %ist
zacije,%jen i odvojen na %ijevoj strani u du&ini od (? cm+ krv%ju ,od%iveni. meki.
de%ova s,o%ja sr'ane kese. Nasr'nica i osr'nica 0%atke+ sjajne. Srce sku,%jeno+
ne-to manje. $rednje zid desne komore+ ,o'ev od vr.a ,rema azi u du&ini od 4 cm
,ot,uno rascije,%jen+ desna komora otvorena. $re0rade izmeAu komora dvostruko
rascije,%jene u donjem dije%u u du&ini od 6 cm+ u 0ornjem u du&ini od ; cm.
Arterijska i venska u-5a ,ro%azna+ 0%atki.+ raste0%jivi. za%istaka. Sr'ani mi-i5
%ijedosmeAkast+ manje jasne 0raAe+ krtiji+ ma%okrvan. Usr'nica 0%atka+ sjajna+
,rovidna+ na neko%iko mjesta ta'kasto ,od%ivene %ijeve komore. Aorta ,ot,uno
,rekinuta u us.odnom dije%u ne,osredno is,od ,re%aza ka %uku aorte+ oko%ina krv%ju
,od%ivena. #id aorte i vjena'ni. arterija tanak+ raste0%jiv+ ,risnica 0%atki.+
sjajni.. @ajasta ru,ica u zidu izmeAu ,retkomora zatvorena.
c) trbuh
(?. 1 Tru-na du,%ja ez strano0 sadr&aja. #idna i drona tru-nica 0%atka+ sjajna+
%ijedosiva+ ma%okrvna. S%ezina s%oodna+ 0%atke 'aure+ sa ,romjerima (6>*>6 cm+
nit se ras,oznaje+ jez0ra se ne otire+ m%itava+ ma%okrvna. @etra s%oodna+ ne-to
ve5a+ zao%jeno0 desno0 ,rednje0 rua+ 0%atke 'aure+ jasno0 crte&a i 0raAe+
ma%okrvna+ %ijedocrvenkasto smeAkasta. U 2u'noj kesici oko 4? ccm mrkoze%ene &u'i+
s%uznica soraotasta+ &u'nom ojom nakva-ena. 9u-tera'a od0ovaraju5e ve%ika+ jasne
0raAe+ ,rorjeAe1no0 tkiva+ mek-a+ ma%okrvnija. Nadurezi srednje ve%iki+ kora se
od sredine ras,oznaje+ ma%okrvniji. "urezi ne-to ve5i+ %ako skid%jivi. 'aura+
,ovr-ine 0%atke sa nazna'enom re&njevitosti+ kora je srednje -iroka+ o0rani'ena od
sredine+ manje jasno0 crte&a+ ma%okrvni. S%uznica ure&ni. korita i mokra5ovoda
0%atka+ sjajna+ ma%okrvna. U mokra5noj e-ici oko ;? ccm istre+ &u5kaste mokra5e+
njena s%uznica 0%atka+ sjajna+ ma%okrvna+ %ijedosiva. Materica od0ovaraju5e
ve%ika+ s%oodne 0%atke ,ovr-ine+ njena s%uznica 0%atka+ sjajna+ ma%okrvna. @ajnici
smanjeni+ sme&urani+ ve%i'ine adema+ ma%okrvni. @ajovodi ,ro.odni+ 0%atki.+
sjajni.+ ma%okrvniji. s%uznica.
((. 1 U &e%ucu oko 4? ccm mutno0 sivo&u5kasto0 sadr&aja+ nje0ova s%uznica 0%atka+
sjajna+ ma%okrvna+ %ijedosivkasta+ a dvanaesto,a%a'no0 crijeva &u'nom ojom
,roojena. U tankom crijevu ne-to ma%o s%uzavo0 %ijedo&u5kasto0 sadr&aja+ nji.ove
s%uznice 0%atke+ sjajne+ ma%okrvne+ %ijedosivkaste. U dee%om crijevu
ze%enkastomrk ka-ast sadr&aj+ sr,asto i zavr-no crijevo ez strano0 sadr&aja+
nji.ove s%uznice 0%atke+ sjajne+ ma%okrvni je. Lim:ati'ki a,arat crijeva srednje
izra&en. Crevu%jak s%oodan+ du0 ) cm.
d), kotur
(6. 1 Sva rera sa %ijeve strane dvostruko ,re%om%jena u zadnjem i o'nom dije%u.
Lijeva k%ju'nja'a ,o,re'no ,ot,uno ,re%om%jena. $rvo+ dru0o+ tre5e i 'etvrto rero
sa desne strane ,o,re'no ,ot,uno ,re%om%jeno u zadnjoj i ,rednjoj tre5ini+ meka
tkiva oko ,re%oma+ kao i ,orerica krv%ju ,od%ivena. $rvi i dru0i ,ojasni ,r-%jen
,ot,uno rastav%jeni jedan od dru0o0+ izmeAu nji. iskidane .rskavice i %ako
,omjereno0 ,rvo0 ,r-ijena ,rema ,ozadi u odnosu na dru0i ,ojasni ,r-%jen+ krv%ju
,od%iveni. oko%ni. meki. dijeC%ova.
ZA!LJU"A!#
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed na0%o0 unutra-nje0
krvav%jenja.
II. 1 Na0%o unutra-nje krvav%jenje ,os%jedica je ,ot,uno0 ,rekida 0rudne aorte i
rascje,a sr'ane
kese i srca.
III. 1 $rekid aorte+ rascje,i srca i sr'ane kese+ kao i ,re%omi rtenja'e+ reara+
k%ju'nja'e i osta%e o,isane s,o%ja ,ovrede+ naneseni su te-kim+ tu,im i jako
zama.nutim me.ani'kim oruAem i+ s ozirom na oko%nosti s%u'aja najvjerovatnije
udarom vozi%a.
I8. 1 Smrt je najvjerovatnije zadesna.
*3
Evo neko%iko ,rimjera kako trea sastaviti zak%ju'ak kod nasi%ne i ,riordne smrti/
(. Saora5ajna nesre5a+ ,re%om krova i aze %oanje+ kontuzija i rascje, moz0a+
a%ko.o%isano stanje.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed ,ritiska na mozak od
iz%ivene krvi u mo&dane komore.
II. 1 Iz%iv krvi u mo&dane komore+ na0nje'ine i rascje, moz0a+ ,re%omi kostiju
krova i aze %oanje+ ,re%om 0o%enja'e i %isnja'e %ijeve ,otko%jenice+ kao sve
s,o%ja i unutra o,isane oz%jede+ nanesene su tu,im+ te-kim i jako zama.nutim
me.ani'kim oruAem.
III. 1 Smrt je najvjerovatnije zadesna.
I8. 1 U 'asu smrti ,ostoja%o je stanje akutne a%ko.o%isanosti Csrednje o,itostiD.
6. Saora5ajna nesre5a. 8oza'. Udar ko%ima u etonski vijadukt. 7ascje, 0rudne
aorte i jetre+ krvarenje u 0rudne du,%je i tru-nu du,%ju. $re%om 0rudne kosti.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed na0%o0 unutra-nje0
krvav%jenja.
II. 1 Krvav%jenje je ,rouzrokovano ,ot,unim ,rekidom 0rudne aorte i s%jedstvenim
krvav%jenjem u 0rudne du,%je.
III. 1 $rekid aorte+ ,re%om 0rudne kosti+ rascje, jetre+ kao sve s,o%ja o,isane
oz%jede i rane+ naneseni su te-kim tu,im i jako zama.nutim me.ani'kim oruAem.
I8. 1 Smrt je najvjerovatnije zadesna.
8. 1 U trenutku umiranja ,ostoja%o je stanje varenja .rane u &e%ucu.
;. Saora5ajna nesre5a. Sudar. 7ascje, srca. $re%omi kostura.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed rascje,a srca i s%jedstveno0
nan%o0 krvav%jenja.
II. 1 7ascje, srca i sr'ane kese+ rascje,i ,%u5a+ jetre i s%ezine+ ,re%omi
k%ju'nice+ stidnja'e+ utnja'e+ 0o%enja'e i %isnja'e sa desne strane+ kao sve
s,o%ja o,isane ,ovrede nanesene su tu,im+ te-kim i jako zama.nutim me.ani'kim
oruAem.
III. 1 Na osnovu odukciono0 na%aza i ,odataka o oko%nostima s%u'aja smrt je
najvjerovatnije zadesna.
I8. 1 U trenutku umiranja ,ostoja%o je stanje akutne a%ko.o%isanosti te-ko0 ste,ena.
<. $je-ak. Udar automoi%om. $re%om kostiju %oanje+ reara... Na0nje'ine moz0a.
!tok moz0a....
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed ,oreme5aja disanja i
s%edstveno0 udu-enja.
II. 1 $oreme5aj disanja ,os%jedica je otoka moz0a i s%jedstveno0 ,ritiska na va&ne
vita%ne centre u E. .. moz0a+ naa0je'ine moz0a+ ,od%ivi mo&danice+ ,re%omi kostiju
%oanje+ reara+ ki'meno0 stua 0rudno0 ,redje%a+ utnja'e+ kao i sve s,o%ja
o,isane ,ovrede+ nanesene su tu,im+ te-kim i jako zama.nutim oruAem+
karaterisiti'nim+ za udar i oda'aj nekim motornim vozi%om.
I8. 1 Smrt je najvjerovainije zadesna.
8. 1 S,o%ja o,isani ta'kasti otvori u ko&i %akatno0 ,revoja su injekcioni uodi i
u'injeni su od strane %jekara u ci%ju %ije'enja.
8I. 1 Naknadnim .emijskim ,re0%edom krvi ustanovi5e se ,risutnost i%i odsutnost
a%ko.o%a u krvi i dati na%az naknadno -to 5e iti sastavni dio ovo00 za,isnika.
4. Accidens. $ad na 0%avu. 7u,tura mo&dani'ne arterije. E,idura%ni .ematom.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed ,ritska na mozak od iz%ivene
krvi u %oanjinoj du,%ji .
II. 1 Iz%iv krvi u %oanjinu du,%ju ,os%jedica je razdora %ijeve srednje mo&dani'ne
arterije.
III. 1 7azdor %ijeve mo&dani'ne arterije ,rouzrokovan je ,re%omima %uanjini.
kostiju.
I8. 1 $re%omi %uanjini. kostiju+ kao sve s,o%ja i unutar o,isane oz%jede nanesene
su tu,im+ te-kim i jako zama.nutim me.ani'kim oruAem.
8. 1 Smrt je najvjerovatnije zadesna.
3. Samouistvo+ raskomadavanjem tije%a na &e%jezni'koj ,ruzi.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je us%jed raskomodavanja tije%a.
II. 1 7askomadavanje tije%a naneseno je te-kim i jako zama.nutim me.ani'kim oruAem
koje je dje%ova%o ,o,ut -kara+ najvjerovatnije &e%jezni'kim vozi%om.
III. 1 Smrt je najvjerovatnije samoui%a'ka.
I8. 1 Na %e-u su naAeni znaci du0otrajne z%ou,otree a%ko.o%a i davna-nje o,eracije
*<
&e%uca.
=. Uod no&em u 0rudi. Uistvo.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed na0%o0 unutra-nje0
krvav%jenja.
II. 1 Na0%o krvav%jenje ,os%jedica je uodine %ijevo0 dojkino0 ,redje%a+ %ijevo0
0ornje0 re&nja ,%u5a+ sr'ane kese i srca.
III. 1 S,oija o,isana rana iznad %ijeve sisne radavice dojkino0 ,redje%a je
uodina+ nanesena ,%josnatim+ o-tricom i -i%jkom snadjevenim oruAem Cno&emD. Njen
,ravac je io od s,rijeda1,ozadi+ s %ijeva udesno+ i ozFo1nani&e.
I8. 1 Smrt je najvjerovatnije ui%a'ka.
*. Eks,%ozija kazana sa vodom. !,arotine.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed samootrovanja ,ot,omo0nuto
katara%nim za,a%e1njem ,%u5a i du-nica.
II. 1 Samootrovanje kao i za,a%enje ,%u5a i du-nica ,rouzrokovani su o,arotinama
,rvo0 i dru0o0 ste,ena ,reko jedne ,o%ovine ,ovr-ine tije%a.
III. 1 Smrt je najvjerovatnije zadesna.
). Samoutistvo vje-anjem.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed vje-anja.
II. 1 8je-anje je najvjerovatnije samoui%a'ko.
III. 1 Na %e-u su naAeni znaci z%o'udne izras%ine ,%u5a.
(?. Accidens. $re%omi kar%ice+ utne kosti i kostiju ,otko%jenice. Gisto%o-ki/
emo%ia adi,osa ,u%monum.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed za'e,%jenja krvni. sudova
,%u5a masnim ka,i%jicama.
II. 1 #a'e,%jenje krvni. sudova ,%u5a masnim ka,%jicama ,rouzrokovano je ,re%omima
kar%ice+ utnja'e i kostiju ,otko%jenice i ,rekidom venski. krvni. sudova sa
s%jedstvenim ,rodiranjem masni. ka,%jica u krvne sudove.
III. 1 $re%omi kostiju+ ,rekidi krvni. sudova+ kao i o,isane sve osta%e oz%jede
naneseni su te-kim+ tu,im i jako zama.nutim oruAem.
I8. 1 Smrt je najvjerovatnije zadesna.
(( . Aortus crimina%is
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed akutno0 o,-te0 0nojno0
za,a%enja tru-nice.
II. 1 #a,a%enje tru-nice ,os%jedica je ,rova%e zidova materice i tanko0 i dee%o0
crijeva i s%jedstvena0 ,rodiranja akterija iz materice i crijeva u tru-nu du,%ju.
III. 1 $rova%a zida materice i crijeva ,rouzrokovani su -i%jatim oruAem u ci%ju
nasi%no0 ,oa'aja.
I8. 1 S,o%ja na tru.u o,isana rana u'injena je od strane stru'njaka 1 %jekara u
ci%ju o,erativno0 %ije'enja.
(6. Suicidium. 8u%nus sc%o,etarium ca,itis
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno dije%om us%jed razorenja ,o &ivot
va&ni.+ mo&dani. centara+ dije%om us%jed ,ritiska na mozak od iz%ivene krvi u
%oanjinu du,%ju.
II. 1 Iz%iv krvi u %oanjinu du,%ju kao i razorenje moz0a ,rouzrokovani su
,rostre%inom.
III. 1 !,isana rana u desnom 'eonom ,redje%u 0%ave je u%azna rana ,rostre%ine+ njen
,ravac ide s,rijeda unazad+ ozdo %ako na0ore i s desna u %ijevo+ i nanesena je
vatrenim oru&jem iz ne,osredne %izine.
I8. 1 Smrt je najvjerovatnije samoui%a'ka.
(;. Accidens. 7u,tura com,%eta medu%%ae s,ina%is cervica%is et dista%is verterae
cervica%is.
I. 1 Smrt je nasi%na i nastu,i%a je ne,osredno us%jed ,rekida ki'mene mo&dine
vratno0 ,redje%a.
II. 1 $rekid ki'mene mo&dine ,os%jedica je rastave s,ojnice z0%oa 'etvro0 i ,eto0
vratno0 ,r-%jena.
III. 1 7astava z0%oa kao i sve o,isane ,ovrede nanesene su tu,im+ te-kim i jako
zama.nutim me.ani'kim oruAem.
I8. 1 U trenutku umiranja ,ostoja%o je stanje varenja i %ake a%ko.o%isanosti
8. 1 Smrt je najvjerovatnije zadesna.
(<. $rirodna smrt. Arteriosk%eroza vjena'ni. arterija sa razmek-anjem i o&i%ja%o-5u
*=
mi-i5a srca.
I. 1 Smrt je ,rirodna i nastu,i%a je ne,osredno us%jed na0%o0 ,restanka sr'ane
radnje.
II. 1 $restanak sr'ane radnje ,rouzrokovan je razmek-anjem i o&i%ja%o-5u sr'ano0
mi-i5a.
III. 1 7azmek-anje i o&i%ja%ost sr'ano0 mi-i5a nasta%i us%jed sk%eroze vjena'ni.
arterija srca.
I8. 1 Na %e-u su naAeni znaci du0otrajne z%ou,otree a%ko.o%a.
(4. $rirodna smrt. A,o,%e>ia cereri. I. 1 Smrt je ,rirodna i nastu,i%a je
ne,osredno us%jed razorenja+ dije%om us%jed ,ritiska na mozak od iz%ivene krvi u
mo&dano tkivo
II. 1 Iz%iv krvi u mo&dano tkivo ,os%jedica je ,rskanja arterio1sk%eroti'no
oo%je%i. mo&dani. krvni. sudova+ ,ot,omo0nuto oo%jenjem ure0a i s%jedstvenim
,ove5anjem krvno0 ,ritiska.
III+ 1 Na %e-u nisu naAeni tra0ovi nasi%ja.
(3. $er:oracija 'ira &e%uca. $eritonitis.
I. 1 Smrt je ,rirodna i nastu,i%a je ne,osredno us%jed 0nojno0 za,a%jenja tru-nice.
II. 1 9nojno za,a%jenje tru-nice ,os%jedica je ,rodiranja akterija u tru-nu
du,%ju kroz otvor na &e%u'anom zidu.
III. 1 !tvor na &e%u'anom zidu nastao je ,rova%om &e%u'ane 0riz%ice.
(=. I%eus. Incarceratio intestini i%ei.
I. 1 Smrt je ,rirodna i nastu,i%a je us%jed samootrovanja or0anizma.
II. 1 Samootrovanje or0anizma ,os%jedica je ne,ro%aznosti crijevno0 sadr&aja kroz
tanko crijevo na mjestu uk%e-tenja u desnu ,re,onu ki%u.
PRIMJER OBDUKCIONO# 'APISNIKA - NO$ORO%&N"&
'A) SPOLJANJI NALAZ
(. 1 Mu-ki %e-+ du0 4? cm+ te&ine oko ;*?? 0rama. Kostura ,ravi%no0+ osrednje0.
Mi-i5a sred1
nje razvijeni.+ u.ranjenosti osrednje. Mrtva'ka uko'enost ne ,ostoji. Mrtva'ke
mr%je razvijene i izra&ene u zadnjim dije%ovima tije%a+ %jui'aste+ s%ivene. Ko&a
%ijedosiva.
6. 1 Kosa 0%ave kestenjasta+ du0a do 6 cm. !'ni ka,ci zatvoreni+ veznice 0%atke+
sjajne+ srednjekrvne. 7o&nice 0%atke+ sjajne+ ,rovidne. Du&ice ,%avi'aste. #jenice
kru&ne+ jednake+ ,ro-irene.
Grskavica nosa+ u-ni. -ko%jki kao i zune ,re0rade o,i,avaju se. Usta otvorena+
s%uznica usana modrikasta+ mno0okrvna. 8rat va%jkast+ oi'no ,okret%jiv. U ko&i
vrata nema vidni. ,romjena ni ,ovreda. 9rudri ko- zvonast. ravnomjeran. Tru. u
visini ravni 0rudno0 ko-a. U ko&i ,u,'ano0 ,redje%a+ na sredini tru.a+ ,u,'ani
,atr%jak du0 ;? mm+ ,odvezan na 6 cm kon'astom ije%om ,ant%jikom du0om (6 cm+
-irokom 3 mm. Nje0ova ,ovr-ina je v%a&na+ sivkastocrvenkasta+ 0%atki.+ ravni. i
krv%ju na,od%iveni. ivica s%oodno0 kraja. Nokti ruku ,re%aze vr.ove ja0odica
,rstiju. Iza u-iju+ u ,azu-nom i ,re,onom ,redje%u ,o ko&i tanke+ masne &u5kaste
je%i'aste nas%a0e sirasto0 mara. U ,redje%u ramena i mi-i5a odr&ane rijetke
svi%aste ma%je. Semnici su s,u-teni i mo-nice.
;. 1 U s,o%ja-njim tje%esnim otvorima usta+ u-iju+ nosa i ,o%no0 otvora nema
strano0 sadr&aja. U 'maru i nje0ovoj oko%ici mrkoze%enkast+ %ji0av crijevni sadr&aj.
<. 1 Sem o,isani.+ s,o%ja na %e-u nema dru0i. ,romjena ni ,ovreda.
B) UNUTRANJI NALAZ
a) glava
4. 1 Tkivo ,o0%avine v%a&no+ zatvorenocrveno+ u tjemeno ,oti%jnom dije%u u ve%i'ini
d%ana djeteta ote'eno+ nato,%jeno+ krv%ju ,od%iveno. Krov %oanje ova%an+ sa
,romjerima (?4>)4 mm+ ve%iko0 tjemena 6?>6? mm. $okosnica desne tjemene kosti
mrkocrvena+ krv%ju ,od%ivena. Tvrda mo&danica 0%atka+ sjajna+ sede:asta+
srednjekrvna+ u njenim s%ivovima ne-to te'ne u0asitocrvene krvi. 8e%iki mo&dani sr,
C:a%> cereriD 'itav+ a na ,re%azu ,rema ma%omo&danom -atoru Ctentorium ceree%%iD
sa desne strane+ rascje, ma%omo&dano0 -atora+ oko%o rascje,a oko (? ccm
u0asitocrvene krvi. Meke mo&danice 0%atke+ sjajne+ srednjekrvne. Mozak je
od0ovaraju5e ve%ik+ %ako izravnati. viju0a. Tkivo moz0a v%a&no+ mekano+ nato,%jeno+
srednjekrvno+ kora i sivo tkivo mo&dani. jez0ara ras,oznaje se od ije%e sredine.
Mo&dane komore srednje -iroke+ sadr&e ne-to &u5kastocrvenkaste te'nosti+ 0%atki.+
srednjekrvni. ,ostava. Krvni sudovi na osnovici moz0a tanki.+ raste0%jivi. zidova+
0%atki.+ sjajni. ,risnica.
*H
b) vrat i grudi
3.D1 @ezik oi'no ve%ik+ jasne 0rade+ ma%okrvniji+ %im:ni 'vori5i na nje0ovom
korijenu s%aije izra&eni. Krajnici ve%i'ine zrna ,irin'a+ so'ni+ srednjekrvni. U
&drije%u i jednjaku nema strano0 sadr&aja+ nji.ove s%uznice 0%atke+1 sjajne.
mno0okrvnije. U 0rk%janu nema strano0 sadr&aja+ u du-niku i 0%avnim du-nicima
sivo&u5kast+ raste0%jiv+ s%uzav sadr&aj+ nji.ove s%uznice 0%atke+ sjajne+
mno0okrvnije. Lim:ne &%ijezde is,od ra've du-nika ve%i'ine zrna so'iva+ so'ne+
mno0okrvne. Btitnja'a ve%i'ine 0ra-ka+ na ,resjeku zatvorenocrvene oje+
mno0okrvna. 8i%ju-ka'a ve%i'ine meta%no0 ,etodinarca+ jasne 0raAe+ mno0okrvnija.
=.D 1 U 0rudnim du,%jama nema strano0 sadr&aja. $%u5a s%oodna+ desno ,%u5e
sku,%jeno uz rtenja'u+ a %ijevo is,unjava 0rudnu du,%ju. $%u5nice 0%atke+ sjajne+
rijetko ta'kasto krv%ju ,od%ivene. 8ratni i 0rudni or0ani zajedno+ svako ,%u5no
kri%o ,oseno+ ,oto,%jeni u istru+ mirnu i .%adnu vodu tonu+ dok najsitniji
dje%i5i ,%u5no0 tkiva dije%om tonu+ dije%om ,%ove. Tkivo ,%u5a ve5im dije%om
ezvazdu-no+ ravno0a ,resjeka+ jasne 0raAe+ mrko%jui'asto+ mno0okrvno+ manjim
dije%om vazdu-no+ ru&i'astocrveno. Iz najsitniji. du-ni'ica na ,ritisak iz%azi
sivoje%i'ast+ s%uzav sadr&aj.
*.D 1 U sr'anoj kesi oko ; ccm istre+ &u5kaste te'nosti. Nasr'nica i osr'nica
0%atka+ sjajna+ rijetko ta'kasto krv%ju ,od%ivena is,od osr'nice. Srce je oi'no
ve%iko. U nje0ovim du,%jama te'na u0asito crvena krv. Usr'nica 0%atka+ sjajna+
,rovidna. 8enska i arterijska u-5a ,ro%azna+ nji.ovi za%isci tanki+ 0%atki+
raste0%jivi+ sk%o,ivi. Sr'ani mi-i5 zatvoreno1crvene oje+ jasne 0raAe+ mno0okrvan.
Aorta kao i vjena'ne arterije tanki.+ raste0%jivi. zidova+ 0%atki.+ sjajni.
,risnica. @ajasta ru,ica u zidu izmeAu ,retkomora zatvorena.
c) trbuh
). 1 Tru-na du,%ja ez strano0 sadr&aja. #idna i drona tru-nica 0%atka+ sjajna+
srednjekrvna. S%ezina s%oodna+ 0%atke 'aure+ sa ,romjerima 4>6+4>(+4 cm+ nit se
s%ao ras,oznaje+ sr& se ne otire. @etra s%oodna+ 0%atke 'aure+ ,romjera (?>3><
cm+ na ,resjeku smeAe crvena+ manje jasne 0raAe+ mno0okrvnija. U &u'noj kesici oko
; ccm mrko&ute &u'i+ njena s%uznica somotasta+ &u'nom ojom nakva-ena. 9u-1tera'a
d0ovaraju5e ve%ika+ manje jasne 0raAe+ srednjekrvna. Nadure0 oi'no ve%iki+ kora
se od sredine ras,oznaje+ mno0okrvna. "urezi oi'no ve%iki+ %ako skid%jive 'aure+
,ovr-ine 0%atke+ re&njevite+ na ,resjeku u0asitocrveni+ kora se od sredine
ras,oznaje+ jasno0 crte&a+ mno0okrvni. S%uznica ure&ni. korita i mokra5ovoda
0%atka+ sjajna+ srednjekrvna. U mokra5noj e-ici oko (4 ccm mutne &u5kaste mokra5e+
njena s%uznica 0%atka+ sjajna+ ma%okrvnija+ %ijedosivkasta. Kestenja'a
od0ovaraju5e ve%ika.
(?. 1 2e%udac+ tanko i dee%o crijevo ,ot,%jeni u istru+ mirnu i .%adnu vodu tonu.
U &e%ucu ne-to ma%o stak%asto0 s%uzavo0 sadr&aja+ nje0ova s%uznica 0%atka+ sjajna+
sivakasta+ ma%okrvnija. U tankom crijevu ne-to sivo&u5kasto0 s%uzavo0 sadr&aja+ u
dee%om+ sr,astom i zavr-nom crijevu mrkoze%en1kast+ %ji0av ezmirisan sadr&aj+
nji.ove s%uznice 0%atke+ sjajne+ srednjekrvne. Crvu%jak s%oodan+ du0 ;+4 cm.
dDkostur
((. 1 #rno oko-tavanja u donjem kraju utnja'e ,re'nika 3 mm. 9ranica .rskavice i
kosti reara ravna.
ZA!LJU"A!#
I. 1 Lje- mu-ko0 'ovje'ije0 za'etka+ iz deseto0 mjeseca materi'no0 &ivota+ ,rema
tome dono-'eta+ s,osono0 za vanmateri'ni &ivot.
II. 1 Dijete je ,oku-a%o da di-e+ a vazdu. nije 0uta%o+ -to se vidi iz ,%ovno0
o,ita ,%u5a+ &e%uca i crijeva i nji.ove anatomske 0raAe 1 uaci tekst sa ;* strane
,raktikuma
*A
KRIVINA DJELA PROTIV DOSTOJANSTVA LINOSTI I
MORALA
I!"VANJE #st$pr$%& violatio'
Glan HH # .BCiD
,. #o prinudi na obljubu ensko lice sa koji! ne ivi u branoj zajednici upotrebo! sile ili
prijetnjo! da )e neposredno napasti na ivot ili tijelo tog ili nje!u bliskog lica kazni)e se
zatvoro! od , do ,8 godina.
*. 7ko je usljed djela iz stava ,. ovog lana nastupila
1 teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili s!rt enskog lica, ili je
1 djelo izvreno od strane vie lica ili na naroito svirep ili naroito poniavaju)i nain ili je
1 izvreno pre!a !aloljetno! ensko! licu koje nije navrilo ,+ godina,
uinilac )e se kazniti zatvoro! naj!anje 4 godine.
.ilovanje je nasilno polno optenje, izvedeno ili pri!oravanje! ili iskoritavanje! za polno optenje
drugog polnog partnera, suprotnog ili istog pola. $re!a to!e silovanje !oe biti
1 kod prirodnog polnog optenja &oljuno silovanje', ali i
1 kod polnih nastranosti &perversitas sexualis'.
Objekt radnje krivinog djela silovanja je ensko lice koje je navrilo etrnaest godina, a subjekt
krivinog djela je !uko lice. #rivino djelo silovanja postoji sa!o, ako objekt i subjekt, dakle ensko
i !uko lice ne ive u branoj zajednici.
Badnja izvrenja silovanja sastoji se iz dva akta%
1 ;0,+735 +* /.297.7 i
1 1*45 /.297.5.
$vreno silovanje je ono, kada je polna radnja potpuno obavljena, odnosno ako su ostvarena oba akta
sadrana u radnji izvrenja, to jest kada je pri!ijenjena sila i kada je obljuba izvrena.
Pokuano silovanje je ono, kada je polna radnja zapoeta ali nije izvrena, odnosno kada je nad
ensko! osobo! pri!ijenjena sila ili prijetnja u cilju prinude na obljubu, ali do obljube nije dolo iz
raznih uzroka &ne!ogu)nost savla(ivanja otpora rtve, ne!ogu)nost erekcije itd.'.
Ple!enti prinude kod obljubnog silovanja su%
1 7;/<05.* 1,25, i
1 ;0,95<+9* +*;*3/4 +* A,)/< , <,952/ te enske osobe, ili njoj bliske osobe.
Upotreba ili pri!jena sile nad ensko! osobo! !oe biti izvedena na razliite naine i razliiti!
sredstvi!a. akonodavac pravi razliku izme"u raka i rane zajednice, to znai da izvrilac
krivinog djela silovanja !oe biti i suprug nad svojo! suprugo! ako ne ive u branoj zajednici.
5okaz izvedenog nasilja !oe potvrditi samo nalaz na"enih ozljeda na tijelu enske osoe% Obino
su te ozljede lake prirode, pa je u cilju njihovog utvr(ivanja potrebno izvriti pregled to ranije, kako
bi se !ogla dati prava i objektivna slika o karakteru i ostali! osobenosti!a na(enih povreda. 9alaz
povreda na karakteristini! !jesti!a, /:/ ;/2+,C /0=*+*, +* ;/2+,4 /0=*+,4*, +* 7+7<0*?+9,4
1<0*+*4* .7<,+*, +* 3/9:*4* ,<3., po!au vjetaku u dijagnostici i porijeklu nanesenih povreda
odnosno ukazuju na cilj i svrhu nasilja.
0e(uti!, ne treba zaboraviti, da na(ene ozljede na tijelu enske osobe ne !oraju poticati sa!o od
napadaa, nego !ogu poticati i od same enske osoe! koja nanosi povrede na samoj sei, bilo radi
ucjene !uke osobe, bilo iz osvete. Isto tako, povrede na tijelu enske osobe !ogu biti nanesene od
strane muke osoe pri agresivnijem nainu polnog optenja.
$otrebno je, ukoliko je to !ogu)e, to ranije izvriti i pregled muke osoe, jer enska osoba,
pruaju)i otpor napadau, !oe nanijeti povrede na tijelu napadaa, nokti!a, ruka!a, ugrizo!
zubi!a itd.
48
N*4950+/ /+51;/1/.295+95 A5+1:5 /1/.5 onesvje#enjem ili omamljeno#u (stupefactio ) !oe biti
izvedeno na razliite naine, udarci!a po glavi, upotrebo! razliitih narkotinih sredstava, opijati!a,
alkoholo!. 9aje)e se izvodi upotrebno! alkohola, odnosno alkoholnih pi)a.
KVALIFIKOVANI OBLICI SILOVANJA
5rugi stav krivinog djela silovanja predvi(a kvali/ikovane oblike silovanja, koji se odnose na
posljedice i nain izvrenja djela.
1 $osljedica !oe biti u obliku tekog naruenja zdravlja enskog lica, ili u obliku teke tjelesne
povrede, ili s!rti lica nad koji! je pri!ijenjena sila. ;eka tjelesna povreda !oe izuzetno
nastupiti i usljed vrenja sa!e obljube, ili dejstvo! obje po!enute radnje, to jest upotrebo! sile i
vrenje! obljube.
1 #vali/ikovani oblik silovanja je i u sluajevi!a, ako je izvedeno od vie napadaa, ili
1 ako je izvreno na svirep i naroito poniavaju)i nain. 7ko je silovanje izvreno na naroito
svirep ili naroito poniavaju)i nain, to jest ako je intenzitet znatno preao prag poniavanja i
trpljenja, onda bi to predstavljao kvali/ikovani oblik silovanja.
1 ako je izvreno nad !aloljetno! ensko! osobo!, prije navrene etrnaeste godine ivota.
()IN*+A NA ",!J*,*
&l.HA # .BCiD'
1 #o prinudi na obljubu ensko lice sa koji! ne ivi u branoj zajednici oziljnom prijetnjom
da )e za njega ili nje!u blisko lice otkriti neto to i teko kodilo njihovoj asti ili ugledu
ili ozbiljno! prijetnjom nekim drugim tekim zlom, kazni)e se zatvoro!...........
$rinuda na obljubu postie se ozbiljnog prijetnjo! koja za ensku osobu i!a oblik 7695+5, ili za neku
drugu osobu koja je njoj bliska, s ti! da )e se otkriti neto to bi kodilo njihovoj asti i ugledu.
P0,95<+9* 95 ;1,C,-:* ;0,+73*, u konkretno! sluaju treba da je ozbiljna. $rijetnja drugi! teki!
zlo! podrazu!ijeva izvjesne teke posljedice koje bi nastupile za tu ensku osobu ako ne bi dala
pristanak za obljubu.
Bazlika iz!e(u prinude kod silovanja iz l.HH # i prinude na obljubu l.HA # je u to!e, to se
prijetnja kod djela silovanja odnosi na napad na ivot i tijelo te ili njoj bliske osobe, dok se prijetnja u
ovo! drugo! sluaju odnosi sa!o na otkrivanje neega to bi teko kodilo njihovoj asti ili ugledu.
",!J*,A NA+ NE-".NI- !ICE-
&l.A8 # .BCiD'
,. #o nad enski! lice! sa koji! ne ivi u branoj zajednici izvri oljuu iskoristivi duevno
oolenje, privre!enu duevnu pore!e)enost, ne!o) ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg
ono nije sposono za otpor, kazni)e se...........
*. 7ko je usljed djela iz stava ,. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda, teko naruenje
zdravlja ili smrt enskog lica! ili je djelo izvreno od strane dva ili vie lica, ili na naroito svirep
ili naroito poniavaju#i nain, uinilac )e se kazniti............
.ilovanje bezotpornih ili besvjesnih enskih osoba, koje +*;*3 +,95 3/)5/ 7 <*:)/ 1<*+95@ +5=/ =* 95
;/-,+,2*6 ,1:/0,1<,/@ inilo bi sutinu nasilnog polnog optenja iskoritavanje! za obljubu drugog
polnog partnera protiv njegove volje. Ovdje je enska osoba pasivni subjekt djela sa kojo! poinitelj
ne ivi u branoj zajednici i kao takva nije sposobna za otpor uslje(% duevnog oboljenja, privre!ene
duevne pore!e)enosti, ne!o)i ili kakvog drugog stanja.
1 5uevno oboljenje i privre!enu duevnu pore!e)enost treba cijeniti u skladu sa l.,* #
.EBF &Uraunljivost'. 5uevno oboljenje podrazu!ijeva takvo duevno stanje koje daje
poja! neuraunljivosti. ;akva lica su nesposobna da shvate znaaj takvog djela i nisu u stanju
da upravljaju svoji! postupci!a.
#rivino djelo iskoritavanja za obljubu duevno oboljele osobe, sastoji se u iskoritavanju stanja
nesposobnosti shvatanja djela takve osobe.
$rivre!ene duevne pore!e)enosti su stanja uzrokovana upotrebno! alkohola, droga, kao i usljed
nekih organskih oboljenja, povreda !ozga itd.
4,
1 9e!o) podrazu!ijeva stanje /izike ne!o)i, uzetosti, !alaksalosti usljed nekih organskih
oboljenja, kao i ne!o) usljed koje nije sposobno za otpor, na pri!jer ako je lice vezano itd.
#vali/ikatorne okolnosti obljube nad ne!o)ni! lice! su iste kao i kod djela silovanja.
",!J*,A I!I ()"TIV()I)"+NI ,!*+ A -A!"!JETNI- !ICE-
&l.A, #'.
Objekt je 4*2/295<+/ 2,65 :/95 +,95 +*)0?,2/ 1! =/3,+*, .5( /.(,0* +* ;/2, a izvrilac je !uko ili
ensko lice.
1 7ko se djelo vri /.297./4, izvilac !oe biti !uko i ensko lice, a pasivni subjekt !uko i
ensko lice suprotnog pola !la(e od ,+ godina.
1 7ko je u pitanju protivprirodni blud, onda lice koje to vri je sa!o !uka osoba, a pasivni
subjekt !uka ili enska osoba !la(a od ,+ godina.
.udsko !edicinsko vjetaenje sastoji se u to!e da se utvrdi je li postojao snoaj ili protivprirodni
blud, i drugo, da se utvrdi polna zrelost objekta, odnosno pasivnog subjekta ovog djela.
",!J*,A I!I ()"TIV()I)"+NI ,!*+ /!"*("T)E,"-
("!"0AJA
&l.A* #'
.udsko !edicinsko vjetaenje u ovo! djelu sastoji se kao i u prethodno! u utvr(ivanju snoaja ili
protivprirodnog bluda, povreda na napadau itd.
()"TIV()I)"+NI ,!*+
&l.A4 #'
$rotivprirodni blud, pre!a nae! #rivino! zakonu, ima iste elemente prinude kao to su elementi
prinude kod silovanja! s to! razliko!, to kod protivprirodnog bluda nije cilj i!!issio !e!bri in
vagina!, nego
1 i!!issio !e!bri in anu!,
1 coitus per anu!, &paedication', !uke ili enske osobe.
a protivprirodni blud iz!e(u lica !ukog pola &!uka ho!oseksualnsot', zakonodavac je predvidio
za uinioca kaznu zatvora do , godine.
Do!oseksualnost pripada grupi perversitas se2ualis u izboru erotskog objekta, perversio in objectu.
.udsko !edicinska ekspertiza je ista kao i u sluajevi!a silovanja, i i!a cilj da utvrdi, da li je
obavljen snoaj, i da li na tijelu napadaa i rtve postoje povrede.
IN AKTIVNE OMOSEKSUALNOSTI ne !oe se sa sigurno)u utvrditi, se! u izuzetni! sluajevi!a
kada se na vratu glans penisa nau tragovi tuih fekalija ili dlake iz predjela mara drugog partnera.
IN PASIVNE OMOSEKSUALNOSTI !oe ostaviti izvjesne znake, pa je i e2pertiza u ovakvi!
sluajevi!a valjanija. $regled anusa i njegove okoline, ozljede na anusu, proiren marni otvor, nalaz
spermatozoida u anusu i okolini, !oe pruiti dragocjene podatke za utvr(ivanje djela protivprirodnog
bluda. Ozljede na anusu !ogu poticati ne sa!o od nesraz!jernosti debljine uda i irine anusa,
ho!oseksualnog silovanja, surovosti pri i!isiji !e!bru!a, nego ozljede !ogu poticati i kod oteane
de/ekacije, pri klistiranju, usljed he!oroida, kod analne onanije it(, to treba i!ati na u!u priliko!
vjetaenja.
,!*+NE )A+NJE
&l.A+ #'
Cludna radnja je 1)*:* 8,(,-:* 0*3+9* /1,4 /.297.5 , ;0/<,);0,0/3+/= .273*@ :/9* 15 )0?,@ +*
<,9527@ ,2, 3/3,0/4 <,952*@ * :/9* ,4* (* 6,29 (*3/)/295+95 ;/2+/= +*=/+*. nai, ako fiziki kontakt
iz!e(u jedne i druge osobe nije postojao, onda ne postoji ni bludna radnja. Citno je da se dodiro!
tijela druge osobe ide na zadovoljenje polne pohote. ;u spadaju raznovrsni nasilni polni postupci bilo
iz oblasti prirodnog ili neprirodnog polnog optenja, osi! obljube i protivprirodnog bluda, koji!a se
zadovoljava polna pohota preko tijela druge osobe, heteroseksualne ili ho!oseksualne osobe. Cludna
radnja sastoji se iz dodirivanja! pipanja! tipanja! trljanja polnih organa ili dijelova tijela u lizini
4*
polnog organa i to rukom! ustima! jezikom itd.
)"+"K)VNJENJE
&l.,83 #'
Bodoskrvnjenje spada u krivina djela protiv braka i porodice kao to su dvobranost, vanbrana
zajednica sa !aloljetni! lice! i druga.
Bodoskrvnjenje &incest' je
1 oljua sa srodnikom po krvi u pravoj liniji, to jest obljuba iz!e(u ascendenata i
descendenata, a isto tako i
1 oljua u poonoj liniji ali sa!o do drugog stepena, to jest sa brato! odnosno sestro!.
(",AAJ
N%#6)#1*%(& 2/%"& ,/u(#<%
POBAAJ (ABORTIO) je pojava za!etka &e!brio', ili zaetka &/oetus', prije *H148 nedjelje trudno)e
izvan !aterice, u periodu kada niti za!etak, to jest plod od oplo(enja pa do kraja drugog lunarnog
!jeseca trudno)e, niti zaetak, to jest plod od tre)eg do konca seda! i pol !jeseci trudno)e nije
sposoban za van!aterini ivot. 5akle po!ee ili pobae &abortus' je kako za!etak1e!brio, tako i
zaetak1/oetus.
$ored prirodnog ili spontanog pobaaja, razlikuje!o provocirani ili izazvani pobaaj.
U krivino pravno! s!islu pod nedozvoljeni! prekido! trudno)e podrazu!ijeva se nasilno
prekidanje trudno)e sa unitenje! ploda, bilo za!etka ili zaetka, /.*)295+ ;0/<,),;0*)+/.
PRIRODNI PREKID TRUDNO$E (ABORTIO SPONTANEA) je nastao usIjed neposrednog ili posrednog
ooljenja oplo(enog jajeta, iji uzroci !ogu biti i na strani za!etka, kao i na strani !ajke.
NASILNI@ PREKID TRUDNO$E (ABORTIO TRAUMATICA) je izazvan neposredno! ili posredno!
povredom oplo(enog jajeta. 9asilan pobaaj !oe biti%
+5+*4950+, ,2, (*351+,@ *:6,35+<*2+, , koji je izazvan nena!jerno zadeso! &pad sa visine, dizanje
tekog tereta, vonja po neravnoj cesti, uzburkano! !oru, na !otociklu itd.'6
(2/+*4950+, je onaj koji je izvren protivno volji pobacilje6
+*4950+,@ :/9, 95 ,()535+ 1* ;0,1<*+:/4 , A529/4 ;/.*6,295 . $re!a to!e da li je na!jerni prekid
trudno)e izvren iz !edicinskih indikacija, ili su !otivi prekida trudno)e utilitarni razlikuje!o%
*0<58,6,952+,@ 25=*2+, ;05:,3 <073+/>5 (*./0<,/ *0<58,6,*2,1) to jest prekid trudno)e obavljen iz
!edicinskih indikacija6
:0,4,+*2+,@ ,25=*2+, ;05:,3 <073+/>5 (*./0<,/ 60,4,+*2,1) ,2, ;0/)/6,0*+,@ (*./0<,/ ;0/)/6*<71
+/+ ,+3,6*<71)@ neovisno da li je obavljen od strane strunog ili nestrunog lica, to jest pobaaj
koji je izveden sa eljo! i pristanko! pobacilje, ali iz utilitarnih !otiva.
U zakonu o uslovi!a i prekidu trudno)e &.l.list CiD *A"==',
,. prekid trudno)e vri se ;/ (*C<,95)7 <073+5 A5+5.
*. a !aloljetne trudnice i trudnice liene poslovne sposobnosti zahtjev za prekid trudno)e podnosi
0/3,<529@ 1<*0*<529 ,2, /0=*+ 1<*0*<5291<)*.
4. Izuzetno 4*2/295<+* <073+,6* 1<*0,9* /3 1&. =/3,+* !oe i sa!a podnijeti zahtjev za prekid
trudno)e, ako ostvaruje sredstva za ivot po osnovu rada.
44
ahtjev za prekid trudno)e koji je podnijela punoljetna trudnica koja posjeduje poslovnu sposobnost,
kao i trudnica starija od ,< godina koja sa!a ostvaruje sredstva za ivot po osnovu rada, udovolji)e se
zahtjevu%
1 ako trudno)a nije prela 12 nedjelja6
1 ako se prekido! trudno)e ne#e neposredno ugroziti ivot i zdravlje trudnice.
#o!isija odluuje o zahtjevu za prekid trudno)e%
1 ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lienoj poslovne sposonosti6
1 ako je trudno#a prela 12 nedjelja
1 ako odravanje trudno#i moglo neposredno ugroziti zdravstveni integritet ili ivot ili zdravlje
trudnice &!edicinske indikacije'
1 ako se na osnovu saznanja !edicinske nauke !oe oekivati da #e se dijete roditi s tekim
tjelesnim ili psihikim nedostacima &genetike indikacije'
1 ako se radi o trudno#i koja je nastala kao posljedica krivinih djela% silovanja, obljube nad
!aloljetni! lice! ili eno! liene poslovne sposobnosti, obljubo! zloupotrebo! poloaja ili
rodoskrvnjenja &!oralne, etike indikacije'.
9e !oe se odobriti prekid trudno)e starije od *8 sed!ica.
$re!a #rivino! zakonu razlikuje!o dva oblika nedozvoljenog prekida trudno)e i to%
prekid trudno)e sa pristanko! i
prekid trudno)e bez pristanka trudne ene.
()"TIV()AVAN ()EKI+ T)*+N".E
&l.+, #'
,. #o protivno propisi!a o prekidu trudno)e trudnoj eni sa njenim pristankom izvri prekid
trudno)e, zapone da vri prekid trudno)e ili joj po!ogne da prekine trudno)u, kazni)e se
zatvoro!.............
*. #o trudnoj eni ez njenog pristanka izvri ili zapone da vri prekid trudno)e, kazni)e se
zatvoro!.............
4. 3ko usljed djela iz st%l% i .% ovog lana nastupi teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili
s!rt trudne ene, uinilac )e se kazniti..........
$rekid trudno)e sa pristanko! trudne ene predstavlja krivino djelo ako je prekid trudno)e izvren
protivno propisi!a o prekidu trudno)e.
lona!jerni prekid trudno)e, to jest prekid bez pristanka trudne ene, predstavlja krivino djelo, jer
prekido! trudno)e vri se protivpravni napad na tjelesni integritet ene i na plod u njenoj utrobi.
.ubjekt krivinog djela nedozvoljenog prekida trudno)e, to jest poininitelj, !oe biti svaka osoba,
neovisno o to!e da li ta osoba i!a ili ne!a strune kvali/ikacije, ali poinitelj to jest subjekt krivinog
djela nedozvoljenog prekida1 trudno)e ne !oe biti sa!a trudna ena, jer bi se u to! sluaju radilo o
sa!opobacivanju 1 *7</*./0<,/ &ako bi to na sebi obavila ona sa!a', a 1*4/;/.*6,)*+95 +,95 7/;?<5
,+:0,4,1*+/.
prekid trudno)e sa pristanko! trudne ene, sastoji se
u prekidanju trudno)e, ili
u zapoinjanju prekidanja trudno)e,
dok radnja izvrenja po!aganja u prekidu trudno)e trudnoj eni ne postoji, kada se prekid trudno)e
obavlja bez pristanka trudnice.
KVALIFIKOVANI OBLICI NEDO'VOLJENO# PREKIDA TRUDNO$E su u sluajevi!a ako je
nastupila teka tjelesna povreda,
ko naruavanje zdravlja ili
4+
s!rt trudne ene nad kojo! je izvren pobaaj.
43
A-"*,ITV" #$i1idi$%'
.a!oubistvo je 1)951+/ , +*4950+/ 7+,?<5+95 1/;1<)5+/= A,)/<*. a poja! sa!oubistva bitni su%
svjesnost postupka i njegovih posljedica,
na!jera izvrenja postupka i
postupak na!jernog unitenja sopstvenog ivota.
.a!oubistvo nai! zakono! +,95 ,+:0,4,1*+/ :*/ :0,),-+/ 3952/,
9avo(enje na sa!oubistvo i po!aganje u sa!oubistvu ini posebno krivino djelo &l.+8 #' %
,. #o +*)535 307=/= +* 1*4/7.,1<)/ ,2, 47 ;/4/=+5 u izvrenju sa!oubistva, pa ovo bude
izvreno, kazni)e se ...............
*. #o djelo iz stava ,. ovog lana uini
a. prema maloljetnom licu koje je navrilo ,+ godina ili
b. prema licu ija je sposonost da shvati znaaj svoga djela
c. ili da upravlja svoji! postupci!a bila bitno s!anjena,
kazni)e se ...............
4. 7ko je djelo iz stava ,. ovog lana uinjeno
a. pre!a !aloljetniku koji nije navrio ,+ godina ili
b. pre!a licu koje nije !oglo shvatiti znaaj svoga djela
c. ili upravljati svoji! postupci!a,
uinilac )e se kazniti po lanu 4<. ovog akona.
akonodavac razlikuje teinu djela pre!a uzrastu i pre!a duevno! stanju osobe koja se navodi na
liavanje svoga vlastitog ivota i to razlikovanje se ogleda u tri stepena.
NAVO"ENJE NA SAMOUBISTVO , znai podstrekavanje na sa!oubistvo, odnosno nagovaranje i
stvaranje odluke kod jedne osobe da izvri sa!oubistvo. 9avo(enje i podstrekavanje na sa!oubistvo
!oe se izvriti na razne naine, prikazivanje! beznadene situacije u kojoj se to lice nalazi, zati!
zastraivanje!, prijetnja!a itd.
POMA#ANJE U SAMOUBISTVU odnosi se na sve one djelatnosti koje olakavaju izvo(enje sa!oubistva
osobe koja je donijela odluku o liavanju svog vlastitog ivota. $o!aganje u sa!oubistvu sastojalo bi
se u davanju savjeta o nainu i sredstvu sa!oubijanja, prikladnosti sredstava, bezbolnosti naina itd.
Isto tako po!aganje u sa!oubistvu bilo bi i davanje sredstava licu koje je donijelo odluku o
sa!oubijanju, na pri!jer davanje prikladne o!e za vjeanje, e/ikasnog otrova za trovanje itd.
.a!oubistvo je, kao to s!o to na poetku de/inisali, svjesno i na!jerno, odnosno voljno &u!iljajno'
liavanje vlastitog ivota, znai da je lice koje donijelo odluku o oduzi!anju svoga ivota, svjesno
svojih radnji i njenih posljedica.
9asuprot to!e, po!aganje u sa!oubistvu licu, koje nije svjesno svojih radnji i svojih postupaka
&stanje neuraunljivosti', ne)e predstavljati krivino djelo navo(enja na sa!oubistvo i po!aganje u
sa!oubistvu, nego :0,),-+/ 3952/ 7.,1<)*.
.e! svrenog sa!oubistva, postoje jo i ;/:7?*+* 1*4/7.,1<)* (<5+<*45+ 17,6,3,,)@ uslovljena
sa!oubilako! na!jero!, preduzi!anje! sa!oubilakih radnji i upotrebno! za ivot opasnog
sredstva ili naina, ali nasuprot na!jeri, ostaju nedovrena iz ranih uzroka kao to su% nepodobnost
sredstava ili naina izvo(enja, neu!jesnost, neodlunost, sluajno spaavanje od drugih,
blagovre!ena ukazana Ije1karska intervencija it(.
$ovrede kod pokuaja sa!oubistva, !oraju se di/erencijalno dijagnostiki dvojiti od sa!opovreda
&auto!utilatio', lanih sa!opovreda &pseudo!utilatio', zati! od ubilakih i zadesnih povreda, to
treba uvijek i!ati na u!u priliko! sudsko !edicinskog vjetaenja.
4<
*,ITV" +JETETA ()I (")"2AJ*
GP5O0OB.;VO &l.4A #'
Ubijanje novoro(eneta !oe biti dvojako,
od sopstvene !ajke &in/anticidiu!'.
od !a koga drugoga &djetoubistvo 1 puericidiu!'
Gedo!orstvo je dvoslonica od edo i u!orstvo, po ugledu na latinski naziv in/anticidiu! od in/ans i
edo 1 ubiti. Gedo!orstvo je ubijanje novoro(eneta od strane sopstvene !ajke za vrije!e ili
neposredno poslije poro(aja.
,. 0ati koja lii ivota svoje dijete za vrije!e poro(aja ili neposredno poslije poro(aja, dok traje
pore!e)aj to ga je kod nje izazvao poro(aj, kazni)e se zatvoro! od 4 !jeseca do 4 godine.
*. a pokuaj )e se kazniti.
Us!r)enje novoro(eneta od njegove sopstvene !ajke krivini zakon tretira kao olakano krivino
djelo! zbog toga to se !ajka1porodilja za vrije!e poro(aja i jedno vrije!e neposredno poslije
poro(aja, usljed poro(ajnih bolova i uzbu(enja, nalazi u izuzetno! tjelesno! i duevno! stanju
s!anjene uraunljivosti koja proizlazi iz njene psihike i so!atike neuravnoteenosti.
a postojanje edo!orstva, u sudsko !edicinsko! s!islu !oraju biti ispunjeni slijede)i uslovi%
,. da je ubijeni plod novoro(eneta, to jest da o!e(ivanje pupanika nije zavreno i da crijeva sadre
!ekoniju!6
*. da je novoro(ene ivo ro(eno6
4. da je novoro(ene na!jerno us!r)eno od svoje sopstvene !ajke, ili aktivno pri!jeno! nasilja, ili
pasivno, hoti!ini! neukazivanje! po ivot neophodne po!o)i6
+. da se takvo us!r)enje dogodilo za vrije!e novoro(enosti i pod okolnosti!a predvi(eni! lano!
zakona, to jest da je !ajka us!rtila plod -za vrije!e poro(aja ili neposredno poslije poro(aja dok
traje pore!e)aj...-.
Gedo!orstvo je ostvarljivo sa!o na novoro(enetu, jer us!r)enje ploda prije novoro(enja odnosno
novoro(enosti je nasilni pobaaj, a us!r)enje poslije novoro(enja je ubistvo, odnosno djetoubistvo.
Iz zakonskog teksta se vidi da postoje dva oblika edo!orstva, svreno i pokuano. #rivino djelo je
svreno sa nastupo! s!rti ploda, a pokuaj krivinog djela predvi(en je drugi! stavo! ovog lana.
5a bi !ogli objasniti sutinu edo!orstva, !ora!o razjasniti poja! novoro(enosti i novoro(eneta.
9ovoro(ene je dob od konca doba ivota zaetka &/oetus' do poetka van!aterinog ivota
dojeneata. 7ko je o!e(ivanje pupanika zavreno, ako su crijeva oslobo(ena od !ekoniju!a i ako je
zapoela van!aterina ishrana, onda govori!o o dojeneta ili odojetu.
U cilju utvr(ivanja i razlikovanja novoro(eneta i odvojenja novoro(eneta &neonatus' od zaetka
&/oetus' i dojeneta &in/ans lactens', !ora se pri sudsko !edicinsko! vjetaenju u sluajevi!a
edo!orstva ustanoviti slijede)e%
1. - JE LI PLOD NOVORO"ENE ILI NEJ
.poljanji znaci novoro(enosti nalaze se na koi
&zaprljanost krvlju, !ekoniju!o!',
sirasti !az &verni2 caseosa' i
postojanje pupanika ili pupanog patrljka.
Unutranji znaci su
poro(ajni otok poglavine &caput succedaneu!'. 9jegova lokalizacija oznaava onaj dio tijela
koji je prednjaio, a njegova veliina duinu poro(aja.
$oro(ajni izliv &kephalhae!ato!a' odnosno krvni izliv iz!e(u kosti i pokosnice je tako(er
unutranji znak novoro(enosti i ogranien je avovi!a kosti.
5aljnji znak koji govori za novoro(enost je prisustvo !ekoniju!a u debelo! crijevu,
ugasitozelenog, ljepljivog, bez!irisnog, aseptinog sadraja crijeva. .udsko !edicinski znaaj
4=
ogleda se u to!e, to je !ogu)e pregledo! !ekoniju!a priblino utvrditi ivotno doba
zaetka. ;ako, nalaz obliastih epitelija, !ekoniju! tjelaaca i kristala holesterina, bilirubina,
ukazuje na doba od 31ogdo H1og lunarnog !jeseca, dok nalaz !alja &lanugo dlaica' i
ploastih epitelija, na doba poslije H1og !jeseca.
2. - DOBA IVOTA NOVORO"ENETA.
5oba ivota !oe se ustanoviti na osnovu tjelesne duine, tjelesne teine, boje koe, kakvo)e i stanja
kos!atosti, duine kose na glavi, prisutnosti ili otsutnosti pupilarne !e!brane, svojstva hrskavica
nosa i usnih koljki, izgleda spoljanjih polnih organa, duine noktiju, veliine tje!enca, lobanjinih
prenika i veliine zrna okotavanja.
5uina prvih pet !jeseci trudno)e, odgovara kvadratu, a poslednjih est !jeseci trudno)e,
petostruko! broju lunarnih !jeseci.
;eina na vrije!e ro(enog novoro(eneta je u prosjeku oko 4*8814388 gra!a.
#oa je prije os!og lunarnog !jeseca vie crvenkasta, kasnije je crvenkasto!odrikasta.
0alje &lanugo', pri!arne dlake, na koi se pojavljuju u etvrto! !jesecu trudno)e, a otpadaju
od os!og !jeseca, kod novoro(eneta na vrije!e donesenog odrane su jo sa!o na
ra!eni!a, !iica!a i predjeli!a ple)aka. Opta !aljavost je najizraenija u esto! lunarno!
!jesecu.
#osa glave &capilli' je do * c! duga kod ronog novoro(eneta.
0e!brana pupillaris &zenina skra!ica' nestaje u os!o! !jesecu trudno)e.
;estisi se u os!o! !jesecu sputaju u skrotu!. #od enskog novoro(eneta u os!o!
!jesecu trudno)e klitoris je vidljiv, a velike usne stidnice su rastavljene. #od enskog
novoro(eneta iz desetog !jeseca trudno)e klitoris se ne vidi, jer velike usne stidnice
prekrivaju !ale.
9okti na vrhovi!a prstiju ruku ne doseu jagodice prstiju kod novoro(eneta iz os!og
!jeseca !aterinog ivota, kasnije doseu jagodice prstiju, a kod novoro(eneta na vrije!e
donesenog prelaze jagodice prstiju i vrsti su.
Veliki tje!enac &/onticulus !ajor' je prenika, iz!jerenog iz!e(u strana a ne od uglova, kod
ne(oneenih ve)i od * c!, kod doneenih oko * c!.
rno okotavanja u donje! kraju 1 epi/izi /e!ura &punctu! ossi/icationis diaphOsae /e!oris',
pojavljuje se ve)ino! u deveto! lunarno! !jesecu i kod donesenih je prosjeno prenika
oko 3 !!.
;reba ista)i, da novoro(enad iako ro(ena na vrije!e, !ogu i!ati duinu !anju od 38 c!, sa teino!
nio! od nor!alne, ali to, su rje(i sluajevi. 5oring je opisao sluaj novoro(eneta ro(enog na
vrije!e, sa teino! od ,<88 gra!a i duino! od ++ c!. 9okti ruku prelazili su jagodice prstiju sa
odrani! lanugo dlaica!a na ra!eni!a i !iica!a, hrskavice nosa i usnih koljki bile su razvijene i
vrste. 9a(eni in/akrti placente objasnili su slabu ishranu ploda.
ato priliko! sudsko !edicinskog vjetaenja kod utvr(ivanja zrelosti ploda, pored -!jerljivih
obiljeja- kao to su duina i teina, uzeti u obzir i -ne!jerljiva obiljeja-, kao to su lanugo dlaice,
hrskavice nosa i usnih koljki, nokti.
3. - JE LI SPOSOBNO 'A VANMATERINI IVOT ILI NE (IVOTNA SPOSOBNOST NOVORO"ENETA)
Banije spo!enuta !jerila kod odre(ivanja doba ivota !ogu se iskoristiti posredno, ili neposredno za
ustanovljenje ivotne sposobnosti. Qivotna sposobnost novoro(eneta zavisi pored njegovog tjelesnog
zdravlja i tjelesnog sklopa i od njegove tjelesne razvijenosti. $ojava ploda van !aternice prije *H148
nedjelja trudno)e je abortio a poslije toga vre!ena je poro(aj 1 partus, a plod je novoro(ene :
neonatus. $oro(aj iz!e(u *H14H nedjelje trudno)e je partus pre!aturus, a takvo novoro(ene,
neonatus pre!aturus, koje je sa!o uslovno sposobno za van!aterini ivot. $oro(aj od +8 nedjelja
trudno)e je pravovre!eni poro(a R partus !aturus, a takvo novoro(ene je donoe neonatus
!aturus, koje je sposobno za van!aterini ivot.
;jelesno razvijena novoro(ena( !ogu biti nesposobna za van!aterini ivot 712953 <95251+,C
/./25+9* , ;/)053* &pneu!onia alba congenita, intrakranijalna krvavljenja, krvavljenja u kieno!
kanalu itd.', kao i 712953 <95251+,C +*:*(+/1<, , +53/1<*<:* &acrania, anencephalia, acardia, uro(erae
4H
srane !ane, ano!alije sranih sudova itd.'.
!. - JE LI IVO RO"ENO ILI NEJ
5a li je novoro(ene ivo ro(eno zakljuuje se na osnovu
plu)nog disanja i
gutanja vazduha, kao i
postepenog prestanka zaetkovog krvotoka.
Vazdunost plu)a dokazuje van!aterino disanje, a vazdunost eluca ii crijeva van!aterino gutanje
vazduha, to se utvr(uje plovni! opito! plu)a, eluca ii crijeva. Ishod plovog opita !oe biti
pozitivan &plu)a speci/ino laka od vode' ili negativan &speci/ino tea od vode'. $ri ocjenjivanju
plovnog opita, treba znati, da plovnost plu)a !oe poticati prisutnosti trulenih gasova, zati! od
pokuaja vjetakog disanja.
ato kada je plovni opit plu)a pozitivan, !oe se sa!o onda tvrditi da se disanje obavilo izvan
!ajinog tijela, ako se iskljui, da plovnost plu)a ne potie od trulenih gasova, kao i vazduha od
pokuaja vjetakog disanja%
Isto tako, ako je plovni opit plu)a negativan &speci/ino tea od vode' i kada potopljena u bistru,
!irnu i hladnu vodu tonu, !oe se tvrditi da novoro(ene nije ivo ro(eno sa!o onda, ako se iskljui
ivot ez primjetnog disanja &novoro(ene je ivo ro(eno ali nije disalo 1 zati! ako se iskljui disanje
bez ulaska vazduha, to jest zapoetog disanja, ali nemogu#nosti ulaska vazduha u plu#a, kada je
ulazak vazduha sprijeen obolenji!a, ili je sprijeen spolja zaepljenje! nosa i usta &oclusio nasi et
oris', zaguenje! ili zadavljenje! &strangulatio !anualis aut /unalis' itd.
%. - AKO JE IVORO"ENO@ KOLIKO JE IVJELO POSLIJE PORO"AJAJ
5a li je novoro(ene ivo ro(eno i koliko je poslje ro(enja ivjelo, zakljuuje se na osnovu prisutnosti
vazduha u elucu i crijevi!a, poro(ajno! otoku poglavine, pupaniku, !ekoniju!u, hijalini!
!e!branana!a u plu)i!a itd.
P2/)+, /;,< A5276* , 60,95)* 1 naaj plovnog opita eluca i crijeva je u to!e to stepen
plovnog opita eluca ii crijeva daje !ogu)nost priblinog odre(ivanja duine trajanja ivota
novoro(eneta. $rogutani vaz(uh nakupi se najprije u elucu, pa se poslije toga rasprostire
polagano u tanko i debelo crijevo i ,*1*+ sata po ro(enju sva su crijeva ispunjena vazduho!.
P/0/D*9+, /</: ;/=2*),+5 1 nalazi!o kod novoro(ene djece koja su pri poro(aju ivjela.
.erozni ede! poglavine, nastao usljed pritiska i stezanja krvnih sudova poglavine, po porodu
se poinje s!anjivati, i iezne ,*1+H sati po porodu.
P7;-*+* )0;6* 1 Od !o!enta kada je pupana vrpca &/uniculus u!bilicalis' presjeena i
podvezana, poinje postepeno sasuavanje i s!euravanje partljka pupanika, tako da obino
31= dana po ro(enju otpadne. Eor!iranje raz!e(ne crte &linea ter!inalis' na podnoju
pupanog patrljka dokazuje van!aterini ivot. .asuavanje pupanog patrljka nije vitalna
reakcija niti znak ivota poslije ro(enja, jer se pupani patrljak !oe sasuiti i post!ortalno.
V*(37C 7 /0=*+,4* 1 $restanko! posteljinog disanja i sljedstveni! nago!ilavanje!
ugljene kiseline, bude nadraen centar za disanje novoro(eneta i uspostavljeno plu)no
disanje. Vazduh dospijeva u plu)a, ali gutanje! i u digestivni trakt &eludac i crijevo', a isto
tako i u bubne duplje &cavu! tO!pani', koje sadre sada vazduh sa!o poslje obavljenog
disanja.
U0*<,-+, ,+8*0:<, 7 .7.05=7 1 9alaz utonaran(astih uratinih in/arkta u bubrezi!a
&in/arctus acidi urici' kod novoro(enadi ukazuje na van!aterini ivot.
M5:/+,974 1 0ekoniju! se najdue zadrava u debelo! crijevu +H do =* sata, i nestaje po
porodu iz!e(u drugog i petog dana.
A0<50,91:, ;0/;71< 1 &ductus arteriosus Cottali' zatvara se 413 dana po ro(enju, no u neki!
sluajevi!a ostaje otvoren i nekoliko nedjelja.
,9*2,+5 454.0*+5 ;27>* 1 nalazi!o kod ivoro(enih, jer bez prisutnosti zraka ne !oe do)i
do stvaranja hijalinih !e!brana. Dijaline !e!brane se sastoje od eozino/ilnog, ho!ogenog
hijalinu slinog !aterijala koji pokriva unutranju stranu alveolarnih duktusa, bronhiola i rje(e
alveola. ;o su derivati krvne plaz!e, acelularni eozino/ilni !aterijal, koji se u prisustvu zraka
zgunjava i prelazi iz sol stanja u gel stanje. Ge)e ih nalazi!o kod nedoneenih i kod
4A
novoro(enadi koja su pretrpjela as/iksiju intra partu!. 0e!brane ne nalazi!o kod
novoro(enadi koja su ivjela !anje od 4 sata ili vie od 3 dana.
&. - U'ROK SMRTI.
Uzroci s!rti novoro(eneta su prirodni ili nasilni.
$rirodna s!rt novoro(eneta !oe biti prije poroda, za vrije!e poroda i poslije poroda.
.!rt ploda prije poroda uglavno! je uslovljena intrauterino! anoksijo!, koja !oe nastati ili
zbog op)e anoksije !ajke, ili patologije pupkovine, ili zbog bolesti ploda ili bolesti placente.
.!rt novoro(eneta za vrije!e poro(aja je naje)a usljed prevre!enog prekida posteljinog
disanja i pritiska na glavu, kada granica pritiska na glavu bude prekoraena. $reko!jerni
pritisak na glavu dovodi do raskida venskih sudova sinusa tvrde !odane opne, velikog
!odanog srpa &/al2 cerebri' ili !alo!odanog atora &tentoriu! cerebelli', i sledstvenog
krvavljenja u lobanju i pritiska na vane vitalne centre u !odini &asphO2ia co!pressiva'.
9asilna s!rt novoro(eneta je zadesna ili ubilaka.
adesna s!rt prouzrokovana je prenagli! poro(aje! &partus praecipitatus' ili sluajni!
u(uenje! &asphO2ia violenta'.
Ubilaka s!rt novoro(eneta !oe biti od njegove !ajke 1 edo!orstvo, kao i od !a koje
druge osobe.
.vako izvo(enje na!jere u cilju edo!orstva nad !rtvi! novoro(eneto! koje je od !ajke s!atrano
ivi!, sainjavalo bi sutinu prividnog edo!orstva &pseudoin/anticidiu!' i kao takvo ne predstavlja
krivino djelo.
*,ITV" #3o%i1idi$%'
&l.4< #'
Ubistvo, ubojstvo, u!or &ho!icidiu!' u sudsko1!edicinsko! s!islu je 1)951+/ , +*4950+/ 2,?5+95
<7D5= -/)95-,95= A,)/<*, to znai da je za poja! ubistva neophodno, da kod izvrioca pri izvrenju
djela postoji
svjesnost &constientia' o prirodi i znaaju toga djela, i
na!jera &dolus'.
Unitenje tu(eg ivota ovjeijeg kada je uinjeno nena!jerno &culpa', nije ubistvo, ako u !o!entu
izvrenja djela kod uinioca nedostaje svjesnost o karakteru i znaaju toga djela, kao na pri!jer kada
je djelo izvreno od strane duevno bolesnih, to je prividno uistvo - pseudohomicidium.
Ubistvo, kao oblik nasilne s!rti, prouzrokovano je silom razliitog porijekla! koja je od druge osoe
usmjerena na ovjeka voljom napadaa! za razliku od
sa!oubistva gdje je us!jerena na sa!og sebe ili
nesretnog sluaja &accidens, incidentu!, casus adversus' gdje je us!jerena na ovjeka
nezavisno bilo od ije volje.
.a pravnog gledita, kao krivino djelo, ubistvo je protivpravno lienje ivota nekog lica.
7ko je protivpravnost iskljuena, na pri!jer liavanje ivota jedne osobe u nunoj odbrani, ili
kod izvrenja s!rtne kazne, nije ubistvo.
a razu!ijevanje sutine ubistva, treba dodati da pored tri osnovna krivino pravna poj!a
&trihoto!ija'%
K0,),-+/ 3952/@
K0,)*6 i
K*(+*
#rivino djelo i!a svoj
1 O.95:< 1 9eposredni objekt krivinog djela jeste ovjek, odnosno ivo ljudsko bi)e. Iz tog
+8
razloga, objekt krivinog djela ubistva ne !oe biti !rtav ovjek &le' kao ni ivotinja.
1 R*3+97 1 Badnja krivinog djela je svaka ona djelatnost koja je objektivno podobna da
prouzrokuje s!rt ovjeka.
1 P/12953,67 1 $osljedica krivinog djela ubistva je s!rt jednog lica. 0e(uti!, napad na tjelesni
integritet jedne osobe, nije uvijek i napad i na njegov ivot, jer napad na tijelo !oe biti
zavren lako! ili teko! tjelesno! povredo!, s!rtno ili nes!rtno. 7ko u!iljaj obuhvata
svijest o s!rti drugog lica i ako se odnosi na s!rtni ishod, i ako je s!rt posljedica radnje
izvrenja toga djela, tada postoji ubistvo, u protivno! ako je s!rt nastupila kao posljedica
tjelesne povrede, onda je to tjelesna povreda kvali/icirana s!r)u.
a postojanje ubistva nije bitno, da li je nanesena povreda sa!a po sebi apsolutno s!rtonosna, niti da
li je s!rt !ogla biti otklonjena blagovre!eno! hirurko! intervencijo!, kao ni vrije!e nastanka
s!rti, to jest da li je s!rt nastupila od!ah i neposredno po povredi ili je nastupila nakon izvjesnog
vre!ena. Citno za utvr(ivanje djela ubistva je ;/1</9*+95 7(0/-+5 )5(5 ,(45D7 ;/)0535 , 140<,.
;ako(er +5 ,1:297-795 7.,1<)/ +, (*.273* / 2,-+/1<, (500/0 ,+ ;501/+*4)@ kada uinilac liava ivota
drugu osobu, !isle)i da je ivot oduzeo onoj osobi koju je zaista na!jeravao liiti ivota.
$re!a nae! zakonu postoje dva oblika krivinog djela ubistva%
,. obino ubistvo, i
*. kvali/ikovano ubistvo.
Obino ubistvo bi bilo ono, koje je izvreno u cilju liavanja ivota druge osobe, od strane izvrioca,
svjesno i protivpravno. .tav prvi l.4< # nije dao konkretne ele!ente niti pravne kriterije, drugi!
rijei!a nije dao nikakva posebna obiljeja tog krivinog djela.
,. K/ 307=/= 2,?, A,)/<*@ :*(+,>5 15 (*<)/0/4 +*94*+95 % =/3,+* .
KVALIFIKOVANO UBISTVO bi bilo ono, koje sadri izvjesne konkretne kvali/ikatorne ele!ente,
odnosno koje taksativno opisuje karakteristike koje ga ine teki! obliko! krivinog djela ubistva.
*. '*<)/0/4 +*94*+95 1F =/3,+* ,2, 140<+/4 :*(+/4 :*(+,>5 15 %
,. ko drugog lii ivota na svirep i podmukao nain6
*. ko drugog lii ivota i pri tom sa umiljajem dovede u opasnost ivot jo nekog lica6
4. ko drugog lii ivota pri ezozirnom nasilnikom ponaanju6
+. ko drugog lii ivota iz koristoljulja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela,
iz bezobzirne osvete ili iz drugih niskih pobuda6
3. ko lii ivota slueno ili vojno lice pri vrenju poslova javne ili dravne bezbjednosti ili
dunosti uvanja javnog reda, hvatanja uinioca krivinog djela ili uvanja lica lienog
slobode, ili ko lii ivota drugo lice pri vrenju ovih dunosti u /unkciji drutvene
sa!ozatite6
<. ko uini sa umiljajem dva ili vie uistava, osi! onih koji su predvi(eni u l.4=. i 4A.
ovog zakona6
=. ko drugog lii ivota, a ranije je osu"ivan za uistvo sa umiljajem, osi! onih koja su
predvi(ena u l.4=. i 4A. ovog zakona.
Ubistvo na svirep nain podrazu!ijeva nanoenje velikih bolova rtvi, !uenje rtve i slino. $ored
ovih objektivnih !o!enata, ubistvo na svirep nain uzi!a u obzir i subjektivni !o!enat, to jest, da je
uinilac bio svjestan takvog ina i naina liavanja ivota druge osobe.
Ubistvo na pod!ukao nain podrazu!ijeva liavanje ivota izvedeno pod!uklo, na prevaru, iz
zasjede, na spavanju itd.
Ubistvo na nain koji! se sa u!iljaje! dovodi u opasnost ivot jo nekog lica, odnosi se na sredstvo
sa koji! se ubistvo vri &eksploziv, bo!ba', s ti! to je uinilac svjestan za konkretnu opasnost
drugog lica.
Ubistvo pri bezobzirno! nasilniko! ponaanju podrazu!ijeva zlostavljanje drugog lica, grubo
+,
vrije(anje, nasilno ponaanje. Obziro! da svako nasilno ponaanje pretpostavlja bezobzirnost, to u
ovo! sluaju, bezobzirno nasilniko ponaanje !ora biti jakostepeno.
Ubistvo iz koristoljublja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela, iz bezobzirne osvete ili
drugih niskih pobuda, podrazu!ijeva ostvarenje neke !aterijalne koristi, bilo direktno, ali isto tako i
posredno &ubistvo radi nasljedstva'. Ubistvo radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela,
podrazu!ijeva da to drugo djelo !oe biti svako krivino djelo. U prvo! sluaju ubistvo je sredstvo,
da bi to drugo djelo !oglo biti uinjeno, a u drugo! sluaju je sredstvo, da bi se to drugo djelo
prikrilo &uklanjanje svjedoka'.
Ubistvo slubenog ili vojnog lica odnosi se na liavanje ivota slubenog lica ili vojnog lica u vrije!e
vrenja odgovaraju)e /unkcije, a izvrilac ovog djela !ora biti svjestan i !ora znati da liava takvo
lice dok ona vre svoju /unkciju.
Ubistvo vie lica odnosi se na broj lica, na pri!jer dva ili vie lica.
7ko je uinilac liio ivota drugu osobu a ranije je bio osu(ivan, kvali/ikatorni ele!enat odnosi se na
raniju osudu &izuzev ubistva na !ah i iz nehata'. ;o su ubistva u povratu.
PRIVILE#ISANA UBISTVA
.e! obinog ubistva i kvali/ikovanog ubistva, razlikuje!o ubistva koja preteno i!aju olakavaju)e
okolnosti, a to su%
1 U.,1<)/ +* 4*CK
1 U.,1<)/ ,( +5C*<*K
1 U.,1<)/ 395<5<* ;0, ;/0/D*97.
Ubistvo na !ah ili provocirano ubistvo je liavanje ivota od lica koje je dovedeno u stanju jake
razdraenosti, dakle u jedno posebno a/ektno stanje, bilo napado! &naje)e napado! na tijelo', bilo
vrije(anje! od strane ubijenog. U ovo! konkretno! sluaju ubistva na !ah, bitno je, da je liavanje
ivota izvreno u a/ektno! stanju, to jest u stanju jake razdraenosti. 0e(uti!, ta stanja jake
razdraenosti ne odnose se na patoloko a/ektna stanja &kod duevnih oboljenja', jer liavanje ivota
druge osobe u patoloko a/ektno! stanju, raspravljalo bi se u s!islu l.,* # .EBF &uraunljivost'.
5ruga karakteristika ovog ubistva je u to!e, to je uinilac doveden u takvo stanje krivico! druge
osobe &ubijenog', a ne svojo! krivico!. ;re)e, da je djelo izvreno na !ah, to jest u ono!
vre!ensko! periodu dok to izazvano a/ektno stanje traje.
Ubistvo iz nehata predstavlja najlaki oblik liavanja ivota jedne osobe. Izvrilac ovog krivinog
djela postupa iz nehata iskljuivo. nai, izvrilac je bio svjestan da zabranjena posljedica !oe
nastupiti, ali je olako drao da ona ne)e nastupiti ili )e je !o)i otkloniti &vidi nehat ranije'.
Ubistvo djeteta pri poro(aju je tako(er privilegisani oblik ubistva &vidi edo!orstvoI'.
OSTALI OBLICI UBISTVA
U odnosu na broj ubijenih osoba, lienih ivota u isto vrije!e i na isto! !jestu.
1 Fednostruko,
1 dvostruko i
1 viestruko ubistvo
A:7<+/ (+*;0*1+/) , C0/+,-+/ (2*=*+/) 7.,1<)/ 1 $re!a duini trajanja ubijanja, ubistva su
1 akutna &naprasna' i ona su naje)a, ili su
1 hronina &lagana' koja su znatno rje(a &dugotrajno gladovanje'.
K/4.,+/)*+* 7.,1<)* su takva koja su izvrena sa dva ili vie naina ili sredstava u cilju liavanja
ivota i to istovre!eno odnosno uzastopno &na pri!jer onesposobljenje i onesvje)enje tupino!
!ehanikog oru(a, pa poto! ubadanje ili klanje'. #o!binovana ubistva se vre ili zbog toga da bi se
ubijanje ubrzalo, ili da bi se isto osiguralo.
D,1,472,0*+/ 7.,1<)/ je ono koje se prikriva pod vido! sa!oubistva ili pak zadesa ili prirodne s!rti,
dok si!ulirano ubistvo predstavlja sa!oubistvo, zades ili prirodnu s!rt kao ubistvo, odnosno
si!ulirani! ubistvo! se eli prikriti stvarno sa!oubistvo, zades ili prirodna s!rt.
+*
D,05:<+/ 7.,1<)/ , ,+3,05:<+/ 7.,1<)/ : 5irektno ubistvo je ono kada je inicijator i izvrilac jedna te
ista osoba. 7ko je inicijator jedna osoba, a izvrilac druga osoba onda je to indirektno ubistvo.
U;&!,)# 2# $#,&)&$- = H#$'&#:%(& $#,&)&
Do!icidogeni !otiv je injenica koja pou"uje na izvrenje djela uistva. $re!a do!iniraju)e!
ele!entu iz ko!pleksa !otiva, odnosno pre!a glavno! !otivu, ubistva !oe!o klasi/icirati u vie
grupa%
UTILITARNA UBISTVA . ;o su ubistva koja su podstaknuta jedino koristoljuljem. #oristoljublje
predstavlja ovaj !otiv kao kvali/ikatorni ele!enat, obziro! na asocijalnost i opasnost koja iz
njega proizlazi.
AFEKTIVNA UBISTVA . ;o su ubistva koja su pobu(ena isljuivo neprijateljskim osje#anjem ubice
pre!a ubijeno!. P!otivnost je proistekla iz !rnje, zavisti, netrpeljivosti it(.
AFEKTIVNO-UTILITARNA UBISTVA ine spreg afektivnih (emotivnih) motiva i koristoljulja,
drugi! rijei!a ona su proistekla iz koristoljublja i neprijateljskih pobuda pre!a ubijeno! &na
pri!jer liavanja ivota konkurenta u napredovanju
SEKSUALNA UBISTVA su ona, kod kojih polni odnosi iz!e(u ubice i rtve i!aju glavnu ulogu, pa
pre!a to!e da li prevalira a/ektivnost ili utilitarnost razlikuje!o%
a. *85:<,)+/-15:17*2+* 7.,1<)*, kod kojih se razlozi ubijanja ispoljavaju kroz ljubo!oru,
nevjernost u ljubavi i sl.
b. 7<,2,<*0+/-15:17*2+* 7.,1<)* !otivirana su eli!inacijo! jedne osobe radi otklanjanja
prepreka u osloba(anju od brane obaveze, ubijanje za vrije!e ili poslije silovanja,
ubijanje rtve silovanja kao potonjeg svjedoka silovanja.
FANATINA UBISTVA su ubistva iz praznovjerja ili uistva iz krvne osvete. 0ora!o razlikovati
ubistva iz osvete od ubistva iz krvne osvete. #od ubistva iz osvete ubica se sveti ili osve)uje za
nje!u ranije uinjeno djelo od strane rtve, zbog ranije nanesene tjelesne povrede, uvrede i sl.,
dok ubistvo iz krvne osvete podrazu!ijeva vra)anje krvi za ranije izvreno ubistvo ili povredu.
H#$#'&#:%(& >-",#/&
5a bi razu!jeli uzroke i sutinu ubistva, neophodno je poznavati ho!icidogenezu, to jest proizvod
ue)a i djelovanja ho!ocidogenih inilaca. Citni sastojci ubistva su%
ubica &izvrilac djela',
ubijanje &in postupka izvrioca'
ubijeni &rtva postupka izvrioca'.
Do!icidogeni /aktori nalaze se u svi! ele!enti!a ubistva i razlikuje!o ho!icidogene /aktore na
strani ubijenog, na strani ubice, kao i na strani ubijanja.
$od ho!icidogeni! /aktori!a iz oblasti ubijanja podrazu!ijeva!o% !jesto ubijanja, nain ubijanja,
vrije!e &dan, !jesec, godinje doba' ubijanja itd.
0jesto i blia oznaka !jesta ubijanja su raznovrna i !nogobrojna. 9ajuestalija !jesta ubijanja
su otvoreni prostor, ku)a, pred ku)o!, dvorite, put, staza, skup, njiva, livada, u!a, gostionica,
ka/ana, ulica, park, radnja, radionica itd. Ubistva u gostionica!a i kr!a!a i!aju osoben znaaj
to sa!o !jesto ubijanja ukazuje na !otive i uzroke ubistva, u koji!a alkohol i!a do!inantnu
ulogu kako kod ubijenih tako i kod ubica.
#retanje ubistva !oe se raz!atrati u vie vre!enskih intervala, u toku dana, u toku jedne
nedjelje, u toku !jeseci, godinjih doba, kao i izvjesnog broja godina. Ubistva se deavaju toko!
cijele godine, brojnija su u topli! godinji! !jeseci!a, to ini !aksi!u! uestanosti ubijanja
za taj period, nasuprot !ini!u!u uestanosti ubijanja koji odgovara zi!sko! periodu.
9ain i sredstvo ubijanja dijelo! je podloan lokalni! i vre!enski! navika!a. 0e(u s!rtni!
ubilaki! povreda!a najbrojnije su !ehanike, nanesene otri! !ehaniki! oru(i!a &no',
zati! tupi! !ehaniki! oru(i!a &kolac, uice sjekire itd.', pa povrede iz vatrenog oruja &pitolj,
revolver, puka, -krate-'. Fedno od do!inantnih sredstava u ho!icidogenitetu je no i nou slina
oru(a. 0alobrojnija su ubistva nasilni! !ehaniki! uduenje! su/okacijo! ili strangulacijo!.
+4
Ostali naini ubijanja /iziki!, he!ijski! i drugi! sredstvi!a su znatno !alobrojnija.
Do!icidogene osobine ubijenih i ubica karakteriu negativna svojstva iz intelektualne, etike
&!oralne' i e!otivne &e!ocionalne' oblasti psihe, s to! razliko!, to su kod a/ektivnih ubica
e!otivne osobine jako izraene, dok su ostale osobine, intelektualno1etike u granica!a takvih
osobina kao i kod drugih osoba.
.o!atiki ho!icidogeni /aktori na strani ubijenih su !uki pol, odnosno !e(u ubijeni! !ukost
je jedan od /aktora koji doprinosi ubijanju. $rocenat ubijenih ena je znatno !anji. Ubistvo je
tipino !uka reakcija, obziro! na okolnosti, to je u ukupno! stanovnitvu odnos !ukih i
enskih u korist !ukih ,83%,88'. Bazlozi u ovo!e lee, pored konstitucijalnih i socijalnih /aktora
i ve)i intenzitet ivotne borbe !ukih, kao i ve)a zloupotreba alkohola !ukih, kao jednog od
najho!icidogenijih /aktora. Iz !e(usobnog odnosa rtve i ubice, najbrojniji je odnos iz!e(u
!ukih. .o!atiki ho!icidogeni /aktori na strani ubica su tako(er !uki. 9ajve)i broj ubica i
ubijenih su !ukog pola. 0e(usobno !uki naje)e dolaze sukob pa je i brojnost ubistava
iz!e(u !ukih najve)a. Ubistvo u koji!a je enska osoba ubica, u odnosu na !uku osobu,
znatno su !alobrojnija. Ubistva iz!e(u !uke i enske osobe, odnosno iz!e(u osoba u branoj
zajednici uglavno! su a/ektivno1seksualna, ali isto tako i utilitarno1seksualna.
.tarosna struktura 1 ivotno doba, odnosno doba !aksi!alnog ho!icidogeniteta lei u dobi zrelog
ovjeka. 9ajbrojniji ubijeni a isto tako i ubice nalaze se !e(u osoba!a iz tre)e decenije.
Ispitivanje pro/esionalne strukture &zani!anje' ubijenih i ubica, odnosno uestalosti ubistava u
pojedini! grupa!a zani!anja, pokazuje, da su uglavno! sva zani!anja zastupljena, ali zavisno
od sastava pro/esionalne strukture zani!anja u odre(eni! podruji!a.
Od socijalnih !o!enata ubijenih i ubica, koji karakteriu i jedne i druge je njihova nia
obrazovanost. Uporedo sa obrazovanje! pada i broj ubistava. Obrazovanost svakako ini barijeru
za krivina djela protiv ivota i tijela.
7lkoholiziranost. Fedan od najho!icidogenijih /aktora je alkohol, i to naroito u oni! sluajevi!a
gdje postoji oskudnost ili nedostatak !a kojeg drugog !otiva, pa se na!e)e logian zakljuak, da
su takva ubistva iskljuiva posljedica intoksikacije alkoholo!. Do!icidogenitet alkoholisanosti
proistie iz i!pulzivnosti, razdraljivosti, sva(alatva itd. #arakteristika ubistava u koji!a je
alkoholisanost glavni i jedini /aktor ili sti!ulans ubistva je u to!e to je vre!enski interval
iz!e(u pobude i izvrenja djela vrlo kratak. ;akva ubistva su vrena uglavno! bez sauesnika, jer
po pravilu i nisu unaprijed pripre!ana.
adatak sudsko !edicinskog vjetaenja sastoji se u utvr(ivanju ubistva i razlikovanju ubistva od
sa!oubistva i zadesa. ;o je potrebno iz vie razloga, a posebno zbog toga, to ubistva kao najtee
krivino djelo, u interesu javne bezbjednosti iziskuje razjanjavanje pravog uzroka i porijekla s!rti.
*)A*N!JIV"T
&l.,* # .EBF'
Uraunljivost je takvo psihiko stanje! koje omogu#uje uiniocu shvatanje znaenja svoga djela
(mogu#nost rasu"ivanja) i upravljanje svojim postupcima (mogu#nost odluivanja)% Uraunljivost je
svojstvo izvjesne linosti da !oe odgovarati za svoje ponaanje.
N570*-7+29,)/1< &,0051;/+1*.,2,<*1' je odre(eno psihiko stanje poinitelja u !o!entu izvrenja
krivinog djela, iji su uzroci
.,/2/?:/= :*0*:<50* &trajno ili privre!eno duevno stanje, privre!ena duevna
pore!e)enost i zaostali duevni razvoj' i
;1,C/2/?:/= :*0*:<50* &ne!ogu)nost rasu(ivanja 1 shvatanja svog djela i ne!ogu)nost
odluivanja 1 upravljanja svoji! postupci!a'.
U s!islu #rivinog zakona, neuraunljivost je nesposobnost procjene znaaja svoga djela, ili
nesposobnost za upravljanje svoji! postupci!a usljed%
1 trajnog ili privre!enog duevnog obolenja6
1 privre!ena, duevna pore!e)enost, ili
++
1 zaostalog duevnog razvoja.
;rajna ili privre!ena duevna obolenja su stanja patolokog karaktera. ;rajno duevno obolenje
oznauje takvo obolenje koje je neizljeivo i koje! se trajanje ne !oe unaprijed odrediti, dok za
privre!eno duevno obolenje postoji !ogu)nost poboljanja i pojavljuju se periodino.
$rivre!ene duevne pore!e)enosti su prolazna stanja pore!e)aja svijesti kra)eg trajanja, kao to su
abnor!alne reakcije nakon jakih a/ekata, so!nabulna, hipnotika stanja, bunilo nakon sna, kao i
stanja nakon intoksikacija alkoholo!, poslije potresa !ozga, su!rana stanja itd.
9euraunljivost postoji sa!o, kada postoji naj!anje jedan bioloki ili jedan psiholoki osnov
neuraunljivosti s ti! da iz!e(u njih !ora postojati uzrona veza.
SMANJENA URAUNLJIVOST postoji, ako je u vrije!e izvrenja krivinog djela, usljed trajnog ili
privre!enog duevnog oboljenja, privre!ene duevne pore!e)enosti ili zaostalog duevnog razvoja,
sposonost uinioca da shvati znaaj svoga djela! ili mogu#nost da upravlja svojim postupcima ila
itno smanjena. $re!a to!e s!anjena uraunljivost se razlikuje od neuraunljivosti sa!o po
psihiki! uzroci!a. #od neuraunljivosti !ogu)nost rasu(ivanja, to jest shvatanja svoga djela, i
!ogu)nost odluivanja, to jest upravljanja svoji! postupci!a je isljuena, dotle, kod s!anjene
uraunljivosti, !ogu)nost shvatanja svoga djela, i !ogu)nost upravljanja svoji! postupci!a nije
iskljuena, ali je bitno s!anjena.
a kanjivost krivinih djela bitan je uslov uraunljivosti.
1 U0*-7+29,)/1< podrazu!ijeva potpunu sposobnost shvatanja znaaja i posljedica svojih
postupaka, predstavlja duevnu zrelost i duevno zdravlje, povlai potpunu kanjivost.
1 B,<+/ 14*+95+* 70*-7+29,)/1< podrazu!jeva djelo!inu, odnosno bitno s!anjenu
sposobnost shva)anja svoga djela i upravljanja postupci!a, povlai s!anjenu kanjivost.
1 N570*-7+29,)/1< po(razu!jeva potpunu nesposobnost shvatanja svoga djela i upravljanja
svoji! postupci!a, povlai nekanjivost, odnosno iskljuuje krivinu odgovornost.
adatak sudsko !edicinskog vjetaenja je utvr(ivanje postojanja ili nepostojanja duevnog zdravlja
ili duevnog obolenja, kako u krivini! djeli!a, tako i u gra(anski! sporovi!a.
Uinilac je krivino odgovoran, ako se upotrebo! alkohola, droga ili na drugi nain doveo u stanje u
ko!e nije !ogao shvatiti znaaj svoga djela ili upravljati svoji! postupci!a, ako je prije nego to se
je doveo u to stanje djelo bilo obuhva)eno njegovi! u!iljaje!, to jest da je bio svjestan i bio duan
da u takvo! stanju !oe uiniti krivino djelo. Upotrebo! alkohola ili droga, ovjek sa! sebe dovodi
u stanje privre!ene duevne pore!e)enosti. 4inilac krivinog djela u stanju takve alkoholisanosti!
odgovoran je kao i svako drugo lice! ali pod uslovom! da je prije nego to se opio io duan i io
svjestan! da u takvom stanju moe uiniti krivino djelo.
U teoriji ovo je poznato kao accionis liberae in causa.
+3
-)TNA KA/NA
Fo od najstarijih vre!ena s!rtna kazna je bila jedan od najteih oblika drutvene reakcije protiv
izvrioca tekih krivinih djela. S40<+* :*(+* 95 953,+/ 2,?5+95 A,)/<* 307=/= 2,6*@ :/95 95 (*:/+/4
25=*2,(/)*+/. .!rtna kazna se izvravala u svijetu razliito, odnosno na razne naine kao to je
vjeanje, strijeljanje, ispijanje #S9, udisanje DS9, elektrokucija, giljotiniranje itd.
5anas u svijetu poznati su ovi naini izvrenja s!rtne kazne%
1 strijeljanje,
1 vjeanje,
1 elektrina stolica
1 plinska ko!ora.
$re!a nae! akonu za krivina djela !ogu se odgovorno! uiniocu izre)i ove kazne &l.*4 #
.EBF'% s!rtna kazna, zatvor, novana kazna i kon/iskacije i!ovine.
.!rtna kazna izrie se nad oni! lici!a, koja su izvrila kakav prestup pre!a drutvu ili pre!a jednoj
osobi, gdje izricanje !a kakve druge kazne ne bi bilo u sraz!jeri sa uinjeni! djelo!.
.!rtna kazna &l.4= # .EBF' !oe se izra)i sa!o za najtee sluajeve tekih krivinih djela za koje
je zakono! propisana.
.!rtna kazna +5 4/A5 15 ,(05>, 2,67 :/95 7 )0,9545 ,()0?5+9* :0,),-+/= 3952* +,95 +*)0?,2/
/1*4+*51< =/3,+*@ +,<, .0545+,</9 A5+,.
$unoljetno! licu koje u vrije!e izvrenja krivinog djela +,95 +*)0?,2/ 3)*3515< 953+7 =/3,+7
s!rtna kazna se !oe izre)i sa!o
1 za krivina djela ;0/<,) /1+/)* 1/6,9*2,1<,-:/= 1*4/7;0*)+/= 307?<)5+/= 705D5+9* ,
.5(.953+/1<, SFRJ@
1 za krivina djela protiv ovjenosti i 45D7+*0/3+/= ;0*)* i
1 za krivina djela protiv /07A*+,C 1+*=* SFRJ.
Obustavljanje ili odlaganje s!rtne kazne vri se u sluajevi!a%
1 duevnog obolenja i to sa!o takvog duevnog obolenja koje uslovljava neuraunljivost6
1 jakostepenog tjelesnog obolenja koje uslovljava pore!e)aj i gubitak svijesti, uzetost, zati!
nad lici!a koji boluju od neizljeive bolesti6
1 trudno)a &sve dok traju s!etnje'.
.!rtna kazna se ne !oe izvriti nad trudno! eno! kao ni nad lice! koje je teko tjelesno ili
duevno bolesno dok ta bolest traje &l.*H # .BCiD, st. *'.
5unost ljekara pri izvrenju s!rtne kazne sastoji se, da
1 $rije izvrenja s!rtne kazne pos!atra tjelesno i duevno stanje lica nad koji! )e se izvriti s!rtna
kazna, da iskljui sva ona obolenja za obustavljanje ili odlaganje s!rtne kazne,
1 ati!, kao i u ostali! s!rtni! sluajevi!a, dunost ljekara je da utvrdi nastalu s!rt.
1 $o zavreno! aktu, dunost je potpisati zapisnik o pogubljenju.
$re!a nae! zakonu, s!rtna kazna izvrava se strijeljanje! bez prisustva javnosti.
+<
II. OTE?ENJA ZDRAVLJA I PRIRODNA SMRT
$ore!e)aj /unkcije ili gra(e organa, dijelova tijela ili cijelog organiz!a naziva!o ote)enje! zdravlja
&laesio valetudinis'. Uzroci ote)enja zdravlja !ogu biti prirodni ili nasilni.
P0,0/3+/ /?<5>5+95 (30*)29* &laesio valetudinis naturalis' ili obolenje &!orbus' nastaje iz prirodnih
uzroka, egzogenih ili endogenih, pre!a to!e da li potiu izvan ovjeijeg tijela ili iz sa!og tijela.
.!rt usljed prirodnog ote)enja zdravlja je prirodna s!rt &!ors naturalis'.
N*1,2+/ /?<5>5+9* (30*)29* &laesio valetudinis violenta', ili povrede &trau!a' su iskljuivo egzogenog
porijekla% !ehaniki, /iziki, as/iktiki itd. .!rt usljed nasilnog ote)enja zdravlja je nasilna s!rt
&!ors violenta'. $o svo! porijeklu nasilna s!rt je
zadesna &accidens',
sa!oubilaka &suicidiu!' ili
ubilaka &ho!icidiu!'.
Ote)enje zdravlja, prirodno ili nasilno, !oe se zavriti potpuno! ili djeli!ino! sanacijo! ali i sa
s!rtni! ishodo! &!ors'.
()I)"+NA -)T
$rirodna s!rt !oe biti pred!et sudsko !edicinskog vjetaenja ako je smrt nastupila pod
sumnjivim okolnostima! ili kada je uzrok s!rti nepoznat. $rovjeravanje uzroka s!rti i uklanjanje
su!nji na nasilnu s!rt, utvr(uje se obdukovanje! lea. &$regled i obdukcija lea preduze)e se uvijek
kada o neko! s!rtno! sluaju postoji su!nja...-, l.*3*. #$'.
9ejasna prirodna s!rt proistie i nejasnih prirodnih oboljenja, to jest nepoznatih, su!njivih ili
naprasnih tjelesnih obolenja. $re!a to!e nejasna prirodna s!rt !oe biti%
nepoznata prirodna s!rt,
su!njiva prirodna s!rt i
naprasna prirodna s!rt.
NEPO'NATA PRIRODNA SMRT (MORS I#NOTA) je ona, kod koje je uzrok u!iranja nepoznat.
9epoznavanje uzroka s!rti i!a!o kod u!rlih ez oevidaca i ez prisutnika, zati! u!rlih na javni!
!jesti!a, izvan ku)e i na(enih leeva u u!i, na ulici, ili neki! skriveni! !jesti!a. U svi! ti!
sluajevi!a uzrok smrti je nepoznat, pa je radi toga potrebna sudsko !edicinska veri/ikacija.
SUMNJIVA PRIRODNA SMRT (MORS SUSPECTA) je svaka ona nejasna prirodna s!rt koja izaziva
su!nju na nasilnu s!rt, ili iji uzorak izgleda nasilan. .u!nju na nasilnu s!rt !oe izazvati nalaz
ozljeda po tijelu i sl%! neovisno od toga da li su one nanesene na!jerno, ili nena!jerno, sluajno, u
agoniji, za vrije!e sinkope ili lipoti!ije.
NAPRASNA PRIRODNA SMRT (MORS SUBITA) je svaka ona prirodna s!rt, kod koje, se umiranje
zavrilo za kratko vrijeme! ali kod osoa prividno zdravih.
;o u!iranje !oe biti vrlo kratkotrajno, nekoliko sekundi ili !inuta, dakle trenutno, i takva
s!rt je trenutna naprasna s!rt &mors momentanea'. 9apresna s!rt deava se u budno!
stanju, u snu, u lee)e! poloaju, kao i za vrije!e sjedenja ili kretanja, pri tjelesno!
naprezanju, polno! snoaju itd. bog kratko)e vre!ena u!iranja, na leu se ne#e na#i znaci
agonije, to jest kod leeva trenutno u!rlih osoba nema edema plua, krv je u tenom stanju, a
jetra sadri glikogena.
Ili u!iranje, koje slijedi naprasno! oboljenju od nekoliko sati, ili slijedi naglo! pogoranju
obolenja, naziva!o ubrzana naprasna s!rt &mors accelerata'. #od leeva, ubrzano u!rlih
nalazimo pluni edem, zgrudvanu krv, kao i iezlog glikogena iz jetre.
#od agonalne s!rti nalazi!o agonalne pro!jene% ede! plu)a, zgruanu krv i iezlost glikogena iz
jetre, ali i degenerativne pro!jene na pare!hi!ni! organi!a organiz!a, kao i kataralne pro!jene na
respiratorni! organi!a.
+=
9aje)i uzorci naprasne prirodne s!rti su hronine aterosklerotine pro!jene na arterija!a srca.
.rano koronarno obolenje obuhvata sve oblike ote)enja sranog !ii)a, koje rezultira iz koronorane
insu/icijencije. K/0/+*0+* ,+178,6,95+6,9* posljedica je uglavno! arteriosklerotinog suenja
koronarnih arterija. Okluzija koronarnih arterija ili njenih grana pra)ena je in/arkto! !iokarda.
;renutna, naprasna prirodna s!rt, !oe nastupiti kao posljedica ,+82*4*</0+,C , 35=5+50*<,)+,C
/./25+9* 10-*+/= 4,?,>*, kao i hroninih i toksinih ote)enja uzrokovanih djelovanje! alkohola.
9aprasne prirodne s!rti este su 712953 :0)*05+9* 7 4/(=7. 7poplektina krvarenja, kao i cerebralna
krvarenja druge etiologije, zati! subarahnoidealna krvarenja, usljed rascjepa aneuriz!e !odanih
arterija, zbog naprasnosti u!iranja zahtijevaju provjeravanje i razjanjavanje uzroka s!rti.
Fedan od uzroka naprasne s!rti je <0/4.+* 54./2,9* ;27>+,C *0<50,9*&e!bolia thro!botica art.
pul!onalis'. Odvajanje tro!ba i njegovo prenoenje u plu)ne arterije uvjetovano je pored ostalog i
nagli! pokreti!a, de/ekacijo!, nagli! porasto! pritiska itd.
5o nagle prirodne s!rti rje(e dolazi usljed krvarenja iz C0/+,-+5 =0,(2,65 A5276*, ili zbog
)*+4*<50,-+5 <073+/>5.
$oseban sudsko !edicinski znaaj i!a naprasna s!rt kod posebnog stanja organiz!a, kao na pri!jer
<,4,:/-2,48*<,-:5 :/+1<,<76,95. U neki! sluajevi!a naprasne s!rti, obdukcioni nalaz je negativan,
odnosno nije se !oglo ustanoviti postojanje patolokih pro!jena, koje bi !ogle objasniti uzrok s!rti.
U takvi! sluajevi!a, uvijek se na(e
perzistencija vilae i
hiperplazija li!/atikog aparata, uz to
hipoplazija arterija &aorta angusta'
sri nadbubrenih lijezda i polnih organa.
njenost i bljedo)a koe,
heteroseksualna dlakavost osobito bruika,
hiperplazija slezine,
e!brionalna lobulacija bubrega,
uve)anje crevuljka,
;o su znaci posebnog stanja organiz!a 1 ti!iko1li!/atine konstitucije, koja sa!a za sebe nije uzrok
trenutne naprasne s!rti, ve) sa!o jedan inilac, iji istovre!eni sticaj !oe proizvesti naprasnu s!rt.
$re!a to!e, sudsko !edicinski znaaj ti!iko1li!/atike konstitucije je u to!e to je kod takvih osoba
s!anjena otpornost pre!a noksa!a uopte, i izraena dispozicija za naprasnu s!rt.
U !ehaniz!u naprasnog u!iranja, izvjesna tjelesna i psihika stanja i!aju ulogu podsticajnih inioca.
;o su povodi s!rti &/66*1,/ 4/0<,1' koji podstiu djelovanje uzroka s!rti.
Ginilac koji ne podstie, nego iskljuivo potpo!ae tetno djelovanje uzroka s!rti je uslov s!rti
&6/+3,</ 4/0<,1'. $odsticajni inioci su spoljanji ili unutranji, !oe ih biti dva ili vie. ;o su%
stanje vrenja,
alkoholisanost,
in/ekcija,
gripozna stanja,
uzu(enje,
naprezanje,
polni snoaj &-.latka s!rt-' itd.
.e! kod odraslih, naprasne s!rti nisu nerijetke kod novoro(enadi &neonatus' i dojenadi &in/ans
lactens'. Uzroci naprasne s!rti kod novoro(enadi i dojenadi su ano!alije vitalnih organa, upale
respiracionih organa, digestivnih organa, poro(ajna intrakranijalna krvarenja, akutne in/ektivne bolesti
i dr.
+H
III. ZAIVOTNE, AGONALNE I POSTMORTALNE POVREDE
$re!a to!e, da li su povrede nanesene na ivo!, u!iru)e! ili na !rtvo! tijelu, razlikuje!o
zaivotne, agonalne i post!ortalne povrede.
/A0IV"TNE ("V)E+E
;o su one povrede, koje su nanesene za vrije!e ivota &intra vita!' ondosno na ivo! tijelu.
VITALNE REAKCIJE
5a bi razlikovali zaivotnu &intravitalnu' povredu, od one koja je nanesena na leu, slue na! sve one
reakcije, koje se razvijaju prije s!rti 1 ;o su vitalne reakcije.
Vitalne reakcije !ogu biti cirkulacione, in/la!acione, degluticione i respiracione, ve) pre!a to!e iz
koje oblasti vitalnih pojava potiu.
LOKALNE VITALNE REAKCIJE : one koje su izraene sa!o na !jesti!a ote)enja tkiva
P0,4*0+5 2/:*2+5 ),<*2+5 05*:6,95 su%
1 gruanje krvi, tro!boza povrije(enog krvnog, suda,
1 in/iltracija krvi,
1 he!ato!,
1 retrakcija.
S5:7+3*0+5 (:*<*./2,-:5) ),<*2+5 05*:6,95 spadaju
1 in/l!acioni procesi,
1 stanina reakcija i
1 e!igracija krvnih stanica.
T506,9*0+5 (*+*./2,-:5) ),<*2+5 05*:6,95 spadaju
1 resorpcija,
1 proli/eracija stanica i
1 stvaranje vlakana.
OPTE VITALNE REAKCIJE : ispoljavaju se na predjeli!a tijela udaljeni! od !jesta ote)enja. U
opte vitalne reakcije ubraja!o%
*54/00C*=,*, &e//usio sanguinis', opta iskrvavljenost6
E4./2,* &adiposa, aeria, thro!botica, parenchi!atosa' 6
A1;,0*<,/ &sanguinis, liguoris, contentionis ventriculi i dr.'
D5=27<,<,/ &gutanje' sanguinis, liguoris, corporis alieni itd.
Vitalne reakcije kao to su hae!orrhagia, e!bolija, thro!bosis, aspiratio, deglutitio i in/la!atio,
nalaze se iskljuivo i sa!o kod zaivotnih povreda. ;o su apsolutne vitalne reakcije.
A4"NA!NE ("V)E+E
7gonalne povrede !ogu biti nanesene za vrije!e agonije i naje#e su zadesnog porijekla. 5eavaju
se prilikom ukazivanja pomo#i umiru#ima, bilo od strane ljekara ili od prisutnika. 9a pri!jer
forsirano vjetako disanje i pri tom prelomi rebara, rupture organa.
Ubilake agonalne povrede su izuzetne.
SINKOPALNE I LIPOTIMIKE POVREDE
7gonalne povrede !ogu nastati i usljed ropca zog tjelesne klonulosti ili zog onesvje#enja. ;o su
1,+:/;*2+5 , 2,;/<,4,-:5 ;/)0535. I jedne i druge su zadesne,
1 1,+:/;*2+5 nastaju priliko! padanja usljed tjelesne klonulosti, a
+A
1 2,;/<,4,-:5 nastaju pri padanju usljed onesvje)enja.
.inkopalne i lipoti!ike povrede naje)e su%
1 !ehanike 1 naje)e u obliku oguljotina, nagnjeina, krvnih podliva, zati! razderina, ali i
sjekotina, ubodina itd
1 /izike &opeenost i o/urenost', kao i
1 as/iktine &utopljenje'.
@okalizacija povreda je vrlo karakteristina i za sinkopalne i za lipoti!ike povrede. ;o su istureni
predjeli tijela a naje)e glava i gornji i donji udovi%
1 Klava 1 na glavi su to eoni predio, potiljani i sljeponi predio,
1 Kornji i donji udovi 1 na udovi!a% ra!e, lakat, aka, kuk, koljeno,
Obolenja koja izazivaju sinkopalne ili lipoti!ike povrede su ona, koja su pra)ena sinkopo! ili
lipoti!ijo!, kao na pri!jer% epilepsija! apopleksija! stenokardije, itd. ;ako i neke povrede,
nes!rtonosne ili s!rtonosne, usljed padanja !ogu i!ati za posljedicu povrede sa karakteristino!
lokalizacijo!.
("T-")TA!NE ("V)E+E
$ost!ortalne povrede su sve one pro!jene nanesene 127-*9+/ ,2, +*4950+/, !ehaniki!, /iziki!,
as/iktiki!, he!ijski! i dr. sredstvi!a i naini!a *2, +5 +* A,)/4 <,9527@ +5=/ +* 25?7.
#arakteristika post!ortalnih povreda je u to!e, to nemaju zaivotnih! vitalnih reakcija.
$ost!ortalne povrede !ogu poticati
1 od !rtve prirode
1 od strane ivotinja, kao to su ugrizi od pasa, !aaka, svinja, !ieva, takora, razne ptice,
vrane, gavrani i druge.
1 od insekata 1 !uhe i liinke od !uha, zati! !ravi.
1 od ljudi 1 priliko! prenoenja leeva, priliko! osloba(anja lea od o!e i pada pri to!, zati!
od strane !edicinskog osoblja prililiko! ukazivanja po!o)i ve) u!rloj osobi, ali i u cilju
disi!uliranja &prikrivanja' ubistva, unitavanje! identiteta &spaljivanje!, rasko!adavanje!'
itd.
38
IV MEHANIKE POVREDE
0ehanike povrede su tjelesne povrede &nes!rtonosne i s!rtonosne' koje su nanesene mehanikim
oru"ima! odnosno predmetima koji posjeduju kinetiku energiju.
0ehanike povrede !ogu nastati na tri naina%
,. UDAROM &kretanje! !ehanikog oru(a pre!a tijelu',
*. PADOM &kretanje! tijela pre!a oru(u' i
4. SUDAROM &istovre!eni! kretanje! i tijela i !ehanikog oru(a, kao to se to deava u
saobra)ajni! nesre)a!a, pri naletu vozila na pjeaka'.
Veliina !ehanike povrede zavisi od vie /aktora, kao to su obi!nost i veliina !ehanikog oru(a,
zati! njegova teina, brzina kretanja itd., to znai ukoliko je !ehaniko oru(e ve)e i obi!nije,
ukoliko je tee, i ukoliko je njegova brzina kretanja ve)a, utoliko )e povrede biti opsenije i obi!nije.
0ehanika oru(a su dvojaka%
ORUJA 1 jedna su ona, koja su napravljena i slue za napad i za odbranu, pa ih naziva!o
oruji!a, a to su% sva vatrena oruja &puka,revolver, pitolj', kao i hladna &bajonet, bode, ka!a,
sablja itd'.
ORU"A 1 sva ona oru(a, koja inae slue u korisne svrhe, na pri!jer, u do!a)instvu &kuhinjski
no, !akaze', u poljoprivredi &vile, lopata, aov, grablje', u zanatstvu &eki), klijeta, svrdlo,
turpija', ali koja u izvjesni! situacija!a !ogu biti upotrebljena za napad i odbranu.
5ruga sredstva, kao podobna, da dijelo teko tjelesno povrijede su% vrsta &kolac, ka!en, bi, korba,
boca, gvozdena ipka, stolica'6 gasovite !aterije &kipu)a voda, vrela para', kao i he!ijska &otrovi'.
$re!a izgledu i ostali! karakteristika!a, !ehanike povrede dijeli!o na nespeci/ine !ehanike
povrede ili ozljede i speci/ine !ehanike povrede ili rane.
NESPECIFINE MEANIKE POVREDE ili ozljede su uopte !ehanike povrede, kod kojih na
osnovu njihovih osobina !oe!o zakljuiti sa!o da su nanesene !ehaniki! oru(i!a uopte.
SPECIFINE MEANIKE POVREDE ILI RANE su posebne !ehanike povrede kod kojih na osnovu
izgleda i ostalih osobenosti !oe!o zakljuiti da su nanesene jedno! izvjesno! vrsto!
!ehanikih oru(a. ;u spadaju% razderine, sjekotine, ubodine i ustreline.
A. NE(ECI5INE -E3ANIKE ("V)E+E
Ozljede su opte !ehanike povrede, koje !ogu biti nanesene razni! vrsta!a !ehanikih oru(a,
iljati!, otri!, tupi!, vatreni!, pa pre!a to!e nisu niti speci/ine niti karakteristine za izvjesna
!ehanika oru(a. bog toga ih naziva!o nespeci/ini! !ehaniki! povreda!a.
@. O:u1*#,&(% (EA'#/1-,&#)
Oguljotina koe je nespeci/ina !ehanika povreda, dakle ozljeda, nanesena tangencijalnim
(uporednim ili kosim) djelovanjem mehanikih oru"a, tupi!, iljati! ili vatreni!. Oguljotina se
sastoji u liavanju natkoice (epidermis) i onaenju koice (corium)%
$o vre!enu nastanka !ogu biti zaivotne, pos!rtne, i agonalne.
Oguljotine su trau!atske ili noze!ske.
TRAUMATSKE O#ULJOTINE su opet !ehanike, /izike, he!ijske, shodno to!e koji! su
povredni! sredstvi!a priinjene.
NO'EMSKE O#ULJOTINE su takva ote)enja koja i!aju izgled optih ozljeda, odnosno to su
prirodna ote)enja koja nalikuju na opte ozljede, kao na pri!jer oguljotine natkoice kod
raznih der!atita, ili podlivi krvi kod he!oragine dijateze.
3,
Oguljotine !ogu i!ati najrazliitije oblike i raznoliku veliinu. 0ogu i!ati veliinu zrna prosa,
penice, graka, dlana ili zauzi!ati veliku povrinu tijela i i!ati izgled geogra/ske karte, kao to su
opsene razgranate oguljotine nanesene u saobra)ajni! nesre)a!a. ,guljotine u oliku crte!
nazivamo ogreotinama.
Drapavi pred!eti, kao to je kolovoz, as/altna cesta i slino, tangencijalni! djelovanje!, npr. kod
pada i suljanja na ze!lju ili beton, !ogu proizvesti paralelne crtaste ogrebotine i oguljotine, tako da
gomilice odljutene natkoice na jednom kraju oguljotine ukazuju na pravac djelovanja predmeta,
odnosno da je on zapoeo svoje djelovanje na njeno! drugo! kraju.
#od zaivotnih oguljotina, u vrije!e kada su nanesene i kada je koa liena natkoice,
odgoljena koica se prvo ovlai, zati!
pokrije bjelanevinasto! li!/no! teno)u, koja
kasnije sasui i tvori krustu.
ispod kruste, u toku =1,+ dana, zapoinje proli/eracija epitelnih )elija bazalnog sloja, i to sa
ivica ouvanog epider!isa. ;a stvorena nova natkoica razlikuje se sada od okolne stare
natkoice ruiasto! bojo!, ona je tanka i !ekana, a
poslije izvjesnog vre!ena ne !oe se vie razlikovati od ostale natkoice. Iz ovoga vidi!o, da
oguljotine zacjeljuju bez oiljka.
$ost!ortalne oguljotine nastaju na isti nain kao i zaivotne, ali
bez aktivnog izlivanja bjelanevinaste li!/ne renosti,
pa pre!a to!e ne!a ni stvaranja korice &crusta' proizvedene od li!/e,
nego se odgoljena koica isparavanje! sa!o sasui ovrsne i oboji uto !rko ili uto s!e(e.
naaj oguljotina i ogrebotina natkoice je !nogostruk%
1 9alaz oguljotina na izvjesni! dijelovi!a tijela, !oe biti jedini dokaz djelovanja sile,
1 !oe ukazivati na cilj nasilja, ili pak,
1 odati ozljedno oru(e.
Ogrebotine ili oguljotine na vratu, u obliku luka ili crte, duine od nekoliko !ili!etara, pojedinane ili
zgo!ilane, ukazuju na zaguenje, to jest stezanje vrata, ako! &strangulatio !anualis'. 9alaz
oguljotina, nagnjeina ili krvnih podliva oko polnih organa enskih, ili oko dojki upu)uju na silovanje
ili pokuaj silovanja.
,guljotine na unutranjim ogranima zove!o ERO'IJE . Oguljotine na sluznica!a naziva!o erosio
mucosae, a na opnica!a, erosio serosae.
DESSICATIO
$ro!jene na koi sline oguljotina!a, ali bitno razliite, su sasuenja ili sasuine koe &dessicatio'. ;o
su iskljuivo postmortalne promjene. 9astaju na onim mjestima gdje je koa ila pritisnuta spolja,
kao to je brazda vjeanja ili brazda zadavljenja. ;ako(er ustreline iz relativne lizine na le, ostavi)e
oko ulaznog otvora u koi !notvo desikacija od nesagorjelih barutnih estica.
5. K/)-/%(*% (0-$#//0-:&-)
#rvarenje &krvavljenje' hee!orrhagia je ,(295) :0), ,( 171<*)* :0)+/= /;</:* &srca, arterija, vena,
kapilara' A,)/= /0=*+,(4*,
1 u tkivo,
1 tjelesne duplje, ili
1 izvan tijela.
#rvarenje postaje trau!atiki i nizo!atiki.
#rvarenje kod ote)enja zida krvnog suda je heemorrhagia per rhexin , a krvarenje bez ote)enja zida
je haemorrhagia per diapedesin. #od ovog posljednjeg dolazi u obzir sa!o kapilarno krvarenje,
3*
protiskivanje! eritrocita kroz zid dijapedezo!. $ropustljivost zida krvnog suda proizvedena je
in/ekcijo!, intoksikacijo!, zastoje!, pore!e)aje! cirkulacije ili posebni! svojstvi!a krvi.
KRVNI PODLIV
#rvni podliv je proi!anje tkiva od istekle krvi iz povre(enog krvnog suda koji !oe biti
1 PETECIA ili ECCLMOSIS 1 takasti, u koi ili sluznica!a
1 PURPURA AEMORRA#ICA 1 !nogobrojni takasti, krvni podlivi u koi, sluznica!a i seroza!a
1 SU#ILLATIO ili SUFFUSIO AEMORRA#ICA 1 ve)i povrinasti krvni podlivi u koi ili sluznica!a
1 EMATOM 1 ogranieni krvni podliv u tkivu
Izljev krvi u tkivo, kod zaivotnog krvnog podliva, sastoji se u aktivnom utiskivanju krvi u tkivo i
proimanjima tkiva od istekle krvi. #oliina izljeva krvi u okolno tkivo zavisi od vie /aktora,
1 od sastava tkiva &gu)e ili rahlo tkivo',
1 od vrste krvnog suda,
1 od irine zjapa krvnog suda,
1 od krvnog pritiska u dato! !o!entu, itd.
Fae krvarenje i ve)i otok i!a!o gdje je vezivno tkivo rastresitije, zati! na !jesti!a gdje je jae
razvijeno !asno tkivo, zati! kod !ale djece &zbog rastresirijeg tkiva i njenije koe', kod staraca,
ena, kod obolenja pra)enih he!oragino! dijatezo! &tro!bocitopenije, ane!ije, leukoze', kao i kod
obolenja srcai krvnih sudova.
Istekla krv u tkivo se zgrua poslije nekoliko !inuta &prosjeno poslije pet !inuta'. U he!atonu je
ve)a !olekularna koncentracija nego u okolno! tkivu, pa na bazi os!otskog pritiska dolazi do
privlaenja tenosti u he!ato!, usljed ega se on pove)ava.
7ko je krvni podliv neposredno ispod koe, koa je nad podlivo!
1 plavocrvena, odnosno !odra, u dalje! toku &ukoliko je povre(eni ostao u ivotu', dolazi do
pro!jene boje koe iznad podliva, i to tako, to
1 nakon 41+ dana boja postaje ljubiasta, zati!
1 nakon = dana zelenkasta,
1 nakon ,+1*, dan u)kasta,
1 kada potpuno izblijedi.
Ovo prebojavanje uslovljeno je s jedne strane usljed zgruavanja krvne grudve, a s druge strane usljed
preobra)anja krvne boje. De!oglobin se rastavlja na De! &prig!ent' i globin &bjelanevina'.
De!osiderin daje pozitivnu reakciju sa pruski! plavilo!. $rvih dana poslije povrede !oe se u
he!ato!u spektogra/ski dokazati
1 kiseli 0et1he!oglobin,
1 kasnije se stvara he!atin i
1 najkasnije he!atoidin &u)kast'.
$re!a to!e, kako se krvarenje iri, razlikuje!o
1 V*+91:/ :0)*05+95 &sa povrine tijela i iz unutranjih organa'% epista2is, hae!optoe,
hae!optOsis, hae!atesis, hae!aturia, !enorrhagia &jako krvarenje za vrije!e !enstruacije',
!etrorrhagia &izvan !enstruacije'.
1 U+7<0*?+95 :0)*05+9* su% hae!othora2, hae!opericardiu!,hae!operitoneu!, hae!artros,
hae!atocephalus, hae!atocolpos, hae!ato!etra, hae!atosalpin2, hae!atonephoros, itd.
&5ali su ovo sljede)e dvije jo dvije grupe zavisi kako se gleda ali evo% 1 9eno'
1 K0)*05+95 7 <:,)/, nakupljanje krvi u tkivu i proetost tkiva krvlju je krvni podliv 1 hae!ato!.
1 T*-:*1<* :*;,2*0+* :0)*05+9*, bilo per rhe2in ili per diapedesin, u sluznica!a i opnica!a
&serosa', su hae!orrhagia punctata ili ecchO!oses
#asnija sudbina krvarenja !oe biti% resorptio, solutio, incapsulatio &upalno bujanje vezivnog tkiva
kao reakcija na podraaj', organisatio, calci/icatio.
34
SUDSKO - MEDICINSKI 'NAAJ KRVNO# PODLIVAM
1 veliina krvnog podliva, njegov oblik i njegova lokalizacija, !ogu na! dati odgovor o nainu
nanoenja! i o oliku povrednog oru"a%
1 zaivotni krvni podlivi sa prebojavanje! koe su apsolutna vitalna reakcija, pa se !oe, na
osnovu prebojavanja koe, priblino utvrditi vrijeme ozlje"ivanja.
1 he!ato! !edijastinu!a, kao i retroperitonealni he!ato!, !ogu prouzrokovati ok nadraaje!
na okolne si!patike ivce.
1 kod istovre!eno nanesenih ozljeda, i potresa !ozga i oka, krvni podlivi se slabo uspostavljaju.
1 razgranati i opseni retroperitonealni, krvni podlivi, sa!i za sebe, ili u vezi sa drugi! izlivi!a i
podlivi!a !ogu sainjavati ili dopuniti iskrvarenje.
1 tako(er priliko! nespretnog rukovanja sa leevima, prenoenja leva, zloinakih dijela na
leevi!a !oe do)i do pasivnog izlaska krvi i potiskivanja krvi u okolno tkivo ali se ona lako
!oe zbrisati i sprati. kod post!ortalnog pasivnog izlaska krvi iz ote)enog krvnig suda u tkivo
ne!a prebojavanje koe kao to je to sluaj kod zaivotnih povreda.
1 lokalizacija krvnih podliva na donji! ekstre!iteti!a i!a poseban znaaj u sudski! ekspertiza!a
za rekonstrukciju naletnog poloaja vozila na pjeaka.
1 .a krvni! podlivi!a ne smije se zamjeniti upadljivo izraene mrtvake mrlje! i prozirnost
mii#a kod !ravih osoba.
1 Povrinski! krvni podlivi nastaju rzo! i odmah postaju vidljivi , dok duboki krvni podlivi
pri!jetni su tek nakon izvjesnog vre!ena.
1 krvni podliv sa! za sebe moe iti i laka ali isto tako i teka tjelesna povreda, opasna po ivot
tako da zahtjeva posebnu kvali/ikaciju od strane vjetaka
ISKRVARENJE
Iskrvarenje ili iskrvavljenost &EFFUSIO SAN#UINIS' je ;/ A,)/< 140</+/1+, =7.,<*: :0),@ i redovno je
posljedica izlivanja krvi u vanjsku sredinu, rje(e izlivanja u unutranje upljine a najrje(e usljed
podlivanja krvi. #rvni podlivi u skeletnu !uskulaturu, uzrkovani !ehaniki! oru(i!a !ogu dovesti
do velikog gubitka krvi i s!rtnog iskrvavljenja. 0ora postojati prisustvo velike koliine izlivene krvi,
velika rasprostranjenost i znaci iskrvarenja. #od ovakvih trau!a !oe do)i do insu/icijencije bubrega,
koja se razvija usljed razaranja !ii)nog tkiva i prodiranja raspadnih produkata u krvotok.
Iskrvarenje, ako je prouzrokovano spoljanji! krvni! izljevi!a, onda je to spoljanje iskrvarenje
&C*54/00C*=,* 5B1<50+*' ako je prouzrokovano unutranji izlivi!a, krvi, onda je to unutranje
iskrvarenje &C*54/00C*=,* ,+<50+*'.
.udsko !edicinska dijagnostika s!rti usljed iskrvarenja postavlja se%
1 na osnovu nalaza odgovaraju)e povrede organa krvnog optoka srca i krvnih sudova, ili obolenja
krvnih sudova,
1 na osnovu nalaza koliine istekle krvi vanjskog ili unutranjeg krvarenja i
1 na osnovu nalaza krvarenja ispod endokarda lijeve ko!ore srca &subendokardijalna krvarenja'.
$atoloko1anato!ske pro!jene usljed iskrvarenje%
upadna ane!ija cjelokupnog lea, osobito koe i vidljivih sluznica6
slaba izraenost !rtvakih !rlja, ako su prisutne slabo su vidljive, blijedo crvene su boje i
pojedinane6
srce je skupljeno, srane upljine su prazne ili sadre neto !alo tene krvi6
izrazita !alokrvnost svih unutranjih organa, posebno !ozga i parenhi!nih organa6
ispod endokarda lijeve ko!ore srca su takasti ili prugasti, ili pak !rljasti i povrinasti podlivi6
krv u krvni! sudovi!a je oskudna, tena i svjetlije boje.
Iskrvarenje sa!o po sebi je apsolutna vitalna reakcija, to znai da se !oe razvijati sa!o kod ive
osobe.
7. N-:(*%.&(- ('#(,u!&#)
9agnjeina je /=729/<,+* (5B6/0,*<,/) :/A5@ 47:/(5 ,2, 150/(5@ 1* :0)+,4 ;/32,),4* (C*54*</4) 7
3+
;/<:/A+/4@ 17.47:/(+/4 ,2, 17.150/(+/4 <:,)7.
9aje)e su potkone kontuzije. 9eki autori s!atraju da kontuzija koe predstavlja krvni podliv! sa
djelominim ote#enjem epidermisa! ali i ez ote#enja epidermisa%
9aje)e kontuzije unutranjih organa su kontuzije mozga i kontuzije organa digestivnog trakta,
eluca i crijeva.
#ontuzije !ozga i!aju poseban sudsko1!edicinski znaaj to !ogu biti prisutne priliko! ozle(ivanja
glave a bez prelo!a kostiju lobanje, i to !ogu nastati kako na !jesti!a neposrednog udara, tako i na
!jesti!a posrednog djelovanja protiv1udara &contre1coup'.
9. R-!'*%2 (/u2,u/-)
Bascjep &ruptura' je nespeci/ina !ehanika povreda, /(2953*@ 45:/= <:,)* 7+7<0*?+9,C /0=*+* 7
/.2,:7 .0*(3*1</= 0*1:,3*.
Bascjepi se deavaju kako na parenhimnim organima% ruptura trau!atica hepatis, lienis, renis,
pul!ouis, tako i na upljim unutranjim organima% ruptura trau!atica ventriculi, intestini tennuis,
ruptura trau!atica !Oocardii.
#od izvjesnih obolenja postoje i spontane rupture% ruptura spontanea lienis, uteri, itd.
3. P/%1#$ (>/-',u/-)
$relo! &/actura' je ;05:,3 :/+<,+7,<5<* :/?<*+/= <:,)*, kosti &/ractura osseu!' ili hrskavice
&/ractura cartilaginis'.
$rekid kontinuiteta kotanog ili hrskavinog tkiva djelovanje! sile je <0*74*<,-+, ;052/4 (80*6<70*
<0*74*<,6*), a prekid kontinuiteta kotanog ili hrskavinog tkiva usljed obolenja, naje)e
in/la!atornog ili neoplaz!atinog je 1;/+<*+, ,2, ;*</2/?:, ;052/4.
#ada su patrljci kosti pokriveni neozlije(eno! koo!, to je (*<)/05+, ;052/4 a kod /<)/05+/=
;052/4* (80*6<70* 6/4;2,6*<*) istovre!eno sa prelo!o! kosti na isto! ili blie! !jestu
povrije(ena je koa.
7ko je kost prelo!ljena na dva dijela, odnosno na dva ili vie !jesta onda je to 80*6<70* 37;25B@
80*6<70* 472<,;25B 157 6/44,+7<,)*.
$relo! nastao na !jestu djelovanja sile je +5;/1053+, ,2, 3,05:<+, ;052/4, a ako je prelo! nastao na
udaljeno! !jestu od djelovanja sile onda je to ;/1053+, ,2, ,+3,05:<+, ;052/4. Ovi posljednji
naje)e su na rebri!a, lobanjini! kosti!a i ki!eno! stubu.
#ada je kost prekinuta potpuno u cijeloj debljini ili cijeloj duini, i kada postoji raz!ak iz!e(u
prelo!ljenih povrina, onda je to ;/<;7+, ;052/4, kada kost nije potpuno prekinuta i!a!o
+5;/<;7+, ;052/4
;ri su oblika nepotpunog prelo!a%
1 I+80*6<,/ (+*;7:+7>5@ (*2/4) podrazu!ijeva djeli!ini prekid kontinuiteta kosti u njegovoj
debljini6
1 F0*=45+<74@ *.0,1 80*6<70* (/32/4) otkinu)e dijela kosti, naje)e neke kvrge6
1 F,1170* (;7:/<,+*) 1 prekid kontinuiteta kosti kada je kost djelo!ino prelo!ljena u svojoj
duini, pri e!u je prvobitni oblik kosti odran.
a sudsko !edicinske potrebe vano je 7<)03,<, 45C*+,(*4 +*1<*9*+9* ;052/4*, da li je prelo!
nastao usljed pada, ili je prelo! nastao kao posljedica direktnog udara.
$o pravilu%
POPRENI PRELOMI posljedica su 3,05:<+/= 73*0* : naje)i su Eractura scapulae, izolirane
33
/ractuae ulnae su naje)e posljedica direktnog udara tupino! za!ahnulog !ehanikog oru(a.
SPIRALNI PRELOMI tipini za ;*3. 9aje)i su% Eactura claviculae naje)e je posljedica
indirektnog djelovanja priliko! pada, kosi prelo! hu!erusa, kao i interkondilarni prelo!
hu!erusa nastaju naje)e pado!, kao i /ractura radii loco tipico, /ractura colli /e!oris,
/racturae peivis, /ractura co!pressiva vertebrae itd.
#od prelo!a kostiju, !ogu nastati ote)enja okolnog tkiva, posebno krvnih sudova i ivaca. Ozljede
krvnih sudova !ogu biti pra)ene sa upalo! i stvaranje! tro!ba u krvno! sudu &thro!bophlebitis', a
isto tako i bez upale a sa stvaranje! tro!ba &phlebothro!bosis', te odvajanje! tro!ba sa
sljedstveno! e!bolijo! plu)nih arterija. ;ako(er, nije nerijetka i !asna e!bolija.
B.I+.-+%(*% (1uA-,&#)
Iaenje &lu2atio' je stanje kada se ;2/C5 ,2, 3,952/), :/1<, :/95 -,+5 (=2/. ;/4*:+7@ ;0, -547 4/A5
3/>, , 3/ ;7:+7>* -*705 , 2,=*45+*<* :/9, 8,:1,0*97 (=2/..
Iaenja nastaju u najve)e! broju sluajeva indirektnim djelovanjem sile, na pri!jer pado! na
ispruenu ruku, dok su znatno rje(a usljed direktnog djelovanja sile
N5;/<;7+/ ,?-*?5+95 (17.27B*<,/) 1 7ko su zglobne povrine ostale u djelo!ino! kontaktu.
D,*1<*1,1 (/3)*9*+95) je pore!e)aj sklopa zgloba ili ava. 9a pri!jer% diastasis articuli sacroiliaci ili
diastasis suturae cranii.
C. R-6#/%(*% (%!,/u'&#, '#(Du-!-,&#)
Bazorenje ili razorina je /(2953*@ :/3 :/95 95 7+,?<5+ 1:2/; <:,)*@ /0=*+*, tako da je 0*(/05+, /0=*+
;/<;7+/ 0*(/.2,-5+@ 7+,?<5+.
$roizvod su djelovanja tekih i tupih !ehanikih oru(a &eljeznica, tra!vaj, !otorna vozila, itd.'.
Bazorenja su naje)e zaivotna, ali !ogu biti i post!ortalna.
E. R-!"#$--)-(*% (%,/-',&#)
Basko!adavanje &detractio' je 0*(3)*9*+95 ;/953,+,C 3,952/)* <,952*@ =2*)5@ 5:1<054,<5<*@ ,2, <07;*
/3 /1<*2/= <,952*. 0oe biti
'AIVOTNO &naje)e zadesnog i samouilakog porijekla, rje(e ubilakog', ali i
POSMRTNO &radi lakeg ostranjivanja lea! ili u cilju skrivanja identiteta'.
,. ,"! I *+K" -E+ICINKI /NAAJ ,"!A
Beceptori za bol su senzibilni ivani okrajci, koji se razgranjuju pod povrino! tijela i u unutrini. Col
je neprijatan osje)aj izazvan nadraaje! ili ote)enje! senzibilnih ivaca.
9adraaj ili ote)enje senzibilnih zavretaka ili vlakana !oe biti izazvan trau!o! &!ehaniki,
/iziki, he!ijski', a !oe biti izazvan i obolenje!.
Intenzitet bola zavisi od vie /aktora, u prvo! redu od jaine nadraaja, zati! od individualne
osjetljivosti, a isto tako i regionalne osjetljivosti.
.!anjena osjetljivost za bol se javlja pri veliko! u!oru, jaki! uzbu(enji!a, kod hiseterinih,
a/ektivnih i stuporoznih stanja, kod alkoholisanosti, a
$ove)ana osjetljivost za bol se javlja kod neispavanosti, izloenosti hladno)i, kod nekih
neuropatskih i psihopatskih stanja, kao to su hipohondrije i neurastenije. $ojaano reagovanje na
podraaj naziva!o C,;50*2=5(,9*.
U koi se nalaze osjetne take za bol, za dodir, za hladno, za toplo. Kusto)a alginih taaka za bol je
razliita. Oni organi koji !ogu da bole su *2=,-+, /0=*+,. 9a prvo! !jestu je ivani siste!. .vaki
3<
podraaj a/erentne grane daje jasnu bol.
A2=,-+/ /195<29,), 17 % prugasti !ii)i, periost, vanjsko tkivo krvnih sudova, pleura parietalis,
peritoneu! parietale, !odanice, sluznice, koa.
S2*.* /195<29,)/1< +* ./2 ,2, +5 05*=797 ./2+/ na podraaje% !ozak, jetra, plu)a, pleura
pul!onalis, itd.
I!puls za bol nastaje na slobodni! okrajci!a senzibilnih ivaca i pripada peri/erno! neuronu.
9jegov neurit preko stranjih rogova ki!ene !odine prelazi u drugi neuron &/asciculus spino1
thala!icus' koji zavrava u vidnoj hu!ci &thala!us'. ;er!inali neuron &/asciculus thala!o1corticalis'
zavrava u osjetni! centri!a ko1rteksa postcentralne i parijetalne vijuge.
#valitet bola je razliit, !oe biti !ukao, tup, u obliku pritiska, otar kao da pee, grevit, u obliku
tipanja, iganja, sijevanja. ;rajanje bola je tako(er razliito. Vrlo intenzivni bolovi su obino
kratkotrajniji. Col !oe biti i kontinuirana. Inter!itentni bolovi !ogu se javljati i paroksiz!i!a.
$ri!arna bol se javlja istovre!eno sa povredo!, a sekundarna nakon izvjesnog vre!ena, sati!a ili
dani!a nakon povrede ili oboljenja. Col se !oe javiti spontano, a !oe i na pritisak.
U pogledu rasprostiranja bola, bol se !oe poklapati sa !jesti!a povrede, a !oe projicirati u konu
zonu koja pripada Istoi!eno! seg!entu intervacije kao i visceralni organ &Dedove zone'. ;o je
prenesena bol.
$ovrinska bol odnosi se na kou, vidljive sluznice, za razliku od duboke boli koja se odnosi na
visceralne organe, !ii)e, tetive. #od vrlo jake boli dolazi do vegetativnih reakcija &kolaps, pad
pritiska' i re/leksnog spaz!a !ii)a &de/ense !usculaire' kod apendicitisa, ukoenost vrata kod
!eningitisa.
SUDSKO MEDICINSKI 'NAAJ BOLA
Col !oe biti !otiv liavanja sopstvenog ivota &suicidu!', incijator oduzi!anja tu(eg ivota
&ho!icidiu!' ,a isto tako bol !oe biti sauesnik u zadeavanju.
9eadekvatno lijeenje kod izvjesnih oboljenja !oe dovesti do prikrivanja bola i tako postati lapsus
!edici.
9adalje, bol !oe biti jedini dokaz povre(ivanja ili oboljenja. Col !oe predstavljati oteanu okolnost
krivinog djela.
$rikrivanje bola &disi!ulacija', pretvaranje &si!ulacija' i pretjerivanje &agravacija', Gesta je pojava u
praksi ljekara, na to treba obratiti naroitu panju. Gest zahtjev u naknadi takozvane nei!ovinske
tete, je naknada za pretpljene bolove, poznato kao -bolnina-. .udsko !edicinski vjetak u takvi!
sluajevi!a treba da ocijeni koliki je intenzitet bola, kao i trajanje bola.
$ored bola, u sluajevi!a vjetaenja nei!ovinske tete, kao posljedica tjelesnih povreda, dolazi u
obzir strah i u!anjenje opte ivotne sposobnosti. #od pri!arnog straha, koji je uvjetovan
neposredno! opasno)u i koji se javlja u vrije!e povre(ivanja, sekundarni strah se javlja kasnije, u
toku lijeenja. .a /orezinog gledita treba razlikovati
prepast,
zaprepatenje,
prestravijenost,
s!rtni strah,
panini strah.
$od poj!o! u!anjenje opte ivotne sposobnosti, spadaju /izika i pshihika ote)enja pojedinih
/unkcija, koje u!anjuju ili one!ogu)avaju opte ivotne /unkcije. U!anjenje opte ivotne
sposobnosti razlikuje se od u!anjenja radne sposobnosti. 9a pri!jer% gubitak !alog prsta kod
violiniste teko ote)uje njegovu radnu sposobnost, dok ne predstavlja s!anjenje ivotne sposobnosti.
Kubitak donjeg ekstre!iteta ne znai radnu nesposobnost kod izvjesnih pro/esija &urar', dok teko
s!anjuje optu ivotnu sposobnost.
3=
C. (ECI5INE -E3ANIKE ("V)E+E #)ANE'
Bane su speci/ine posebne !ehanike povrede, ija svojstva ukazuju da su nanijeta izvjesni!
!ehaniki! oru(i!a, tupi!, otri!, iljati! i vatreni!, pa razlikuje!o
razderine,
sjekotines
ubodine i
ustreline.
#od svih rana nalazi!o otvor rane i prostor rane. $riliko! opisivanja rana treba prvo utvrditi
tanu lokalizaciju rane po!o)u /iksnih raaka,
veliinu, oblik, ivice i uglove rane, strane i dno rane, kao i sadraj u rani.
#od prodornih rana treba utvrditi kanal rane i pravac prodora.
@.R-6%/&(- ()u1(u! 1-'%/u$)
Bazderina je 1;56,8,-+* 45C*+,-:* ;/)053*@ 0*+*@ +*+515+* <7;,4 45C*+,-:,4 /07D,4*@
;29/1+*</4@ /.2,-*1</4 ili .0,3*1</4 ;/)0?,+/4. Bazderne rane !ogu nastati na tri naina%
udaro!,
pado! i
sudaro!.
Veliina i oblik razderine zavisi od brzine, teine i obi!nosti !ehanikog oru(a.
otvor razderine je redovno nepravilnog oblika,
ivice otvora su neravne, nagnjeene, krvlju podlivene.
oko otvora rane, koa !oe biti u razliitoj irini liena natkoice.
u otvoru rane !oe se na)i razoreno tkivo krv, strani sadraj, prijavtina.
otvor razderine je uvijek u koi, a prostor i dno razderine su ispod koe.
strane prostora su neravne, nagnjeene, krvlju podlivene.
strane razderine su ve)ino! rastavljene ali suprotni krajevi !ogu biti povezani !osti)i!a
odranog vr)eg tkiva.
zidovi razderine !ogu biti okolo podriveni, to je vaan znak da je djelovalo tupo !ehaniko
oru(e.
RA'DEROTINA (VULNUS LACERO-CONTUSUM) je rana, nastala pljosnati! ili bridasti! !ehaniki!
oru(i!a tako da su neka tkiva samo nagnjeena a druga razderana .
PRSKOTINA (VULNUS CAESUM) kao podvrsta razderine, i!a priblino pravilan oblik, cjepast ili u1
njast, brazdast prostor, djeli!ino glatke ivice i strane, pa se zbog toga lako moe zamijeniti sa
sjekotinama%
$rskotina se razlikuje od sjekotina, prvo to prskotine nastaju na onia !jesti!a gdje je koa zategnuta,
pa dejstvoa tupine !ehanikog oru(a koa prska u pravcu svoje lokalne cjepljivosti, i drugo, to
prekid tkiva ispod koe nije potpun. Otuda kod prskotina nalazi!o -!osti)e tkiva- to povezanost
suprotnih zidova otvora prskotine neprekinuti! i otporniji! sastojci!a tkiva.
K/3 <0*+(,6,95 (;05=*A5+95) usljed naglog napinjanja koe, razderine !ogu i!ati linearan oblik i
nenagnjeene rubove. ;akve razderine nalazi!o u koi prepona. Isto tako, pri udaru vozila u pjeake
od pozadi, usljed naglog zabacivanja glave unazad, razderine na prednjoj strani vrata !ogu i!ati
PRSKOTINA SJEKOTINA
pravilan oblik1crtast, cjepast, unjast pravilan oblik, crtast, cjepast, unjast
tupo !ehaniko oru(e otro !ehaniko oru(e
ivice otvora djeli!ino glatke ivice otvora glatke, nenagnjeene
na !jesti!a gdje je zategnuta &poglavina' svuda, na !a koje! dijelu tijela
prekid dubljih slojeva nije potpun -!osti)i tkiva- prekid dubljih slojeva potpun
3H
linearan oblik i nenagnjeene rubove. #arakteristina povreda za tranziciju je
DECOLLEMENT@ AVULSIO , kod koje je koa odvojena, tako da se ispod koe /or!ira upljina u obliku
-depa- ispunjena krvlju i naje)a na donji! udovi!a, kao i na le(i!a. Ova ozljeda nije
karakteristina za direktni udar !otorni! vozilo!, nego sa!o za pregaenje.
UJEDNA RANA (VULNUS MORSUM) je podvrsta razderine, nastaje kao posljedica ozlije(ivanja zubi!a,
ovjeiji! ili ivotinjski!.
/)95-,95 7953,+5 :/95 ;/<,-7 /3 1/;1<)5+,C (7.* i nastaju priliko! jedenja, onesvijetenosti, kod
epileptikih, ili drugih toninih kontrakcija. 0ogu nastati priliko! pada na donju vilicu isto tako i
aktivnim udarom u predio donje vilice.
/)95-,95 7953,+5 :/95 ;/<,-7 /3 <7D,C (7.* su po pravilu na istaknutim dijelovima tijela &nos, prsti,
aurikula', a nastaju pri tua!a, silovanju, kod nasilnog !ehanikog uduenja &oclusio nasi et oris,
strangulatio !anualis, co!pressio thoracis'.
,)/<,+91:5 7953,+5 su zaivotne &pas, !aka, konj, vuk' i postmortne &pacov, pas, !aka'. 9aje)e
su na ekstre!iteti!a, ruka!a i noga!a. ;reba razlikovati ujedine od
ivotinja mesodera 1 ujedine su blie ubodina!a, zbog otrih iljastih zuba, osobito onjaka
ivotinja iljojeda 1 zbog pljosnatih i ravnih kruna, ujedine blie razderina!a.
.udsko1!edicinski znaaj ujedina je u to!e, to se na osnovu izgleda i oblika ujedine !oe
identi/icirati i izvrilac ujedine.
UJED (MORSUS) treba razlikovati od ujedne rane. #od ujedne rane dolazi do prekida kontinuiteta koe,
a kod ujeda +5 3/2*(, 3/ ;05:,3* :/+<,+7,<5<* :/A5,i oblik ujeda i!a oblik zubala sa otisci!a zuba u
koi u obliku oguljitina i krvnih podliva.
6. je7otina #v$ln$s s1iss$%& v$ln$s se11at$%'
.jekotina, rezna rana &vulnus scissu!, vulnus seccatu!' je 1;56,8,-+* 45C*+,-:* ;/)053*@ +*+515+*
/?<0,4 45C*+,-:,4 /07D,4*@ <*+=5+6,9*2+,4 ;05)2*-5+954 ;05:/ :/A5. .jekotine nastale udarce!
otrice sjekire, sablje, !aa, su vulnera seccata.
$oetak povlaenja otrice sjeiva preko koe je dublji, dok je zavretak sjeenja pli)i.
Otvor sjekotine je pravilan, unjast, vretenast, crtast, a prostor sjekotine je brazdolik.
Ivice otvora su glatke, ravne, nenagnjeenje, krvlju nepodlivene, i na oba kraja su pod otri!
uglo!. #atkada ivice sjekotine !ogu biti !alo neravne i !alo nagnjeene, ukoliko je otrica
sjeiva zatupljena ili ako je sjeivo djelovalo za!aho!.
9a ivica!a i oko uglova !ogu se na)i zasjeci, koji na! ukazuju,da je oru(e !ijenjalo svoj pravac,
odnosno da je povlaenje otrico! vreno vie puta.
.trane &zidovi' sjekotine su glatke, ravne, nenagnjeene, krvlju nepodlivene.
Ivice i zidovi sjekotine ve)ino! se ne dodiruju, i zbog toga zjekotina zjapi. jap sjekotine
uslovljen je retrakcijo! presjenog tkiva, a isto tako i od podudaranja ili nepodudaranja
presjeenog tkiva sa pravce! presjeka. 7ko sila djeluje u pravcu pruanja elastinih vlakana u
koi, onda je otvor &zjap' sjekotine !ali, obrnuto, ako je sjekotina ukrtena sa pravce! pruanja
elastinih vlakana, onda je zjap sjekotine ve)i.
5no sjekotine je crtasto, kada je sjekotina u puno! tkivu, i dno je pli)e pre!a uglovi!a, odnosno
krajevi!a sjekotine.
$o porijeklu sjekotine su%
zadesne,
sa!oubilake,
de/anzivne &u sa!oodbrani',
3A
sa!opovredilake &auto!itilatio' i
o/anzivne &zlona!jerno povre(ivanje'.
<8
SJEKOTINE VRATA (KLANJE)
$oseban sudsko1!edicinski znaaj i!aju sjekotine vrata &klanje'. .jekotine vrata po porijeklu su
naje)e sa!oubilake i ubilake, izuetno su zadesnog porijekla.
S*4/7.,2*-:5 195:/<,+5 )0*<*@ naje)e su i redovno
u gornjoj tre)ini vrata iz!e(u tireoidne hrskavice i jezine kosti, rje(e su na grkljanu i duniku
ve)i dio sjekotine je na lijevoj strani vrata &kod denjaka', i prostire se 1 2,95)*-7351+/ , /3/(=/
+*3/25 (:/1/)@ dok je kod ljevaka lokalizacija sjekotine i pravac prostiranja obrnut.
5ubina sjekotine je razliita, poetak sjeceaja je dublji, zavretak pli)i.
#od sa!oubica krv se sliva uglavno! odozgo nadole i preko prednje strane vrata i grudnog koa.
Uporedne sjekotine ili zasjeci du ivica glavne sjekotine su -probni rezovi-, paralelni su sa
glavno! sjekotino! i nalaze se uz glavnu sjekotinu, ili su u neposrednoj njenoj blizni, ali !ogu
biti i udaljeni od glavne sjekotine,
istovre!eni nalaz sjekotina na ruka!a, sa vie sigurnosti ukazuje na sa!oubistvo.
9alaz sjeiva u aci, kao i okrvavljenost koe aka, ne iskljuuju ubistvo, niti dokazuju sa!oubistvo,
jer ake !ogu ostati neokrvavljene, ako je prevlaenje noa izvreno naglo. . druge strane
okrvavljenost aka !oe poticati i usljed toga, to se povre(eni instiktivno hvataju !jesta, povrede
kao to ubica !oe na!jerno uprljati lake rtve u cilju /ikcije.
U.,2*-:5 195:/<,+5 su preteno
na desnoj strani vrata, popreno su poloene ili koso, ali za razliku od sa!oubilakih, s 2,95)*-
7351+/ , /3/(3/-+*),?5
dubina sjekotine je ve)a, zasjeen ili presjeen ki!eni stub sa veliko! vjerovatno)o! ukazuje na
ubllako porijeklo.
#ako ubica naje)e djeluje pozadi rtve, slivanje krvi rtve je pre!a pozadi i iza vrata, po koi
le(a.
Usljed pruanja otpora rtve, nalaz sjekotina na licu, nosu, a posebno na dlanenoj strani prstiju kao
i koe dlana, nagovjetavaju ubistvo.
#od ubilakog klanja, za razliku odsa!oubilakog, !oe se na)i zasjeenost% kragne ili kravateI
;ako(er odsustvo !ehanikog oru(a noa, nije pouzdan pokazatelj ubistva, jer i kod sa!oubilakog
klanja oru(e !oe biti na!jerno uklonjeno od prisutnika ili od zainteresovanih.
SJEKOTINE NA RUCI
.jekotine na ruci, poev od palane kosti sa jasnim i duljim poetkom sjeenja! a prema lakatnjai
sa pli)i! zavretko! sjeenja i produetkom u crtastu ogreotinu, kao i kosi poloaj sjekotine
ukazuju sa velikom vjerovatnoom na samoubilako porijeklo sjekotine.
.jekotina sa!oubica karakterie zijenost ve#eg roja sjekotina! neznatan razmak i paralelni tok.
SJEKOTINE KOD SEKSUALNI UBISTAVA
.jekotine kod seksualnih ubistava karakteristine su po to!e to uica sijee organe koji su pouda u
motivaciji uistva &dojke, polni organi, !aterica'.
VRIJEME POVRIJE"IVANJA I SJEKOTINE
9a osnovu pro!jena na sjekotina!a, !oe se odrediti vrije!e povre(ivanja.
K*3* ;0/D5 ),?5 /3 12 1*<, 1 ivice su sjekotine oteene, crvene, slijepljene krvlju i postoji
in/iltracija lekociti!a,
P/12,95 2! 1*<* 1 nastaje proli/eracija vaskularnog endotela i pojava )elija vezivnog tkiva.
P/12,95 3-% 3*+* 1 nastaje zadebljanje i proli/eracija krvnih sudova.
<,
7. U;#&(- ()u1(u! 2u(',u$)
Ubodina &vulnus punctu!, vulnus ictu!' je speci/ina !ehanika povreda, 0*+*@ +*+515+* ?,29*<,4
45C*+,-:,4 /07D54. 0ehanika oru(a koja !ogu proizvesti ubodine su dvojaka%
a' ,4*97 1*4/ ?,29*: kao to su ekser, klin, ilo, vile, igla
b' 154 ?,29:* ,4*97 , /?<0,67 1 no, ka!a i nou slina oru(a.
Ubodina nastaje prodiranje! ubodnog oru(a u pravcu svoje uzdune osovine u tijelo radi ega nastaje
nesraz!jernost iz!e(u !alenog otvora &ulaza' i duine prodora ubodine.
O.2,: 72*(* 7./3+5 0*+5 je raznolik i zavisan prvo od poprenog presjeka ubodnog oru(a, i drugo,
od pravca cjepljivosti koe na dotino! !jestu. $re!a to!e,
ulazni otvor rane !oe biti cjepast, u obliku crte, trouglast, klinast, okrugao, unjast, vretenast.
Ukoliko je pravac ubodine ukrten sa pravce! cjepljivosti koe na dotino! !jestu dolazi do
zacjepljivanja na uglovi!a otvora rane, pa )e otvor rane i!ati unjast ili cjepast oblik, neovisno o
obliku poprenog presjeka bodiva.
V52,-,+* 72*(* 7./3,+5 tako(er zavisi od po!enuta dva /aktora, prvo od poprenog presjeka ubodnog
oru(a, i drugo od rastegljivosti koe na dotino! !jestu. Usljed ta dva /aktora, dolazi do zjapljenja
otvora ubodine i njenog skra)enja. $riliko! !jerenja ubodne rane, treba iz!jeriti
+95+7 37A,+7 &od jednog ugla do drugog', zati!
+95+7 ?,0,+7 &zjap'.
1<)*0+7 37A,+7 1 .astaviti suprotne ivice i onda opet iz!jeriti duinu da se dobije stvarna
duina otvora ubodine.
S<0*+5 7./3+/= ;0/1</0* su glatke, ve)ino! krvlju nepodlivene ili neznatno krvlju podlivene.
7ko ubodina, se! ulaznog otvora i!a i izlaz, onda to naziva!o ;0/./3,+*. 7ko je bez izlaznog
otvora, tako da prodor odnosno ubodina zavrava u tkivu onda to naziva!o (*./3,+*.
K*+*2 4/A5 .,<, , 37A, +5=/ ?</ 95 1<)*0+* 37A,+* 7./3+/= /07D*, usljed ugibanja !ekih dijelova
tkiva pod pritisko! &ubodine u trbuh.'
D+/ 7./3,+5 1 u kri!inalistiko! s!islu poseban znaaj, naroito ako se nalazi u kotano! tkivu, jer
se spektrohe!ijski !ogu utvrditi tragovi oruja i strana tijela, to !oe biti pouzdan dokaz za
identi/ikaciju.
$o porijeklu ubodine su naje)e sa!oubilake i ubilake, dok su zadesne ubodine rje(e.
SAMOUBILAKE UBODINE
@okalizovane sa!o na dohvatu ruke. ;ipina lokalizacija je predio srca, dakle naje)e su na
prednjoj lijevoj strani grudnog koa, u srano! predjelu, a rje(e je to predio trbuha.
#atkada, oko glavne rane, !ogu se na)i ubodine. ;o su takozvane -probne ubodine-. One su
zbijene, na usko! su prostoru, i kanal svih tih ubod i!a i!a isti pravac.
#od sa!oubica denjaka, pravac prodora ubodine, odnosno kanal ubodine, prostire se od sprijeda
put pozadi, s 351+* 7 2,95)/@ , /3/(=/ +*3/25.
Ubodna rana je obino na odgoljeno! !jestu.
#od sa!oubica, !ogu se na)i sjekotine na krajnji! /alanga!a prstiju ake, naje)e na srednje!
prstu i kaiprstu ake, a potiu od ukazivanja !ete ili pridravanja ubodnog oru(a na !jestu
ubadanja.
UBILAKE UBODINE
@okalizovane su i na teko pristupani! !jesti!a za sa!oupovre(ivanje, odnosno, !ogu se na)i
<*
na svi! predjeli!a tijela.
Ubodine nisu lokalizovane na usko! prostoru kao kod sa!oubilakih, nego na velikoj povrini, na
!a kojoj strani tijela.
#anali ubodina i!aju razliite pravce.
5ok je to kod sa!oubilakih ubodina ogoljeno !jesto, ubilake se nanose kroz odje)u.
SLINOST SA USTRELINAMA
#od djelovanja iljka !ehanikih oru(a, kao to je zub od vila, ekser, iljati vrak kiobrana i sl.,
nastala ubodina !oe izgledati kao rupa od projektila vatrenog oruja, pa se !oe i za!ijeniti.
9aroito onda, ako je iljak !ehanikog oru(a zaprljan, pa se obrie na !jestu ulaza kroz kou i !oe
izgledati kao kolutasta brisotina kod ustrelina.
9. U!,/%1&(- ()u1(u! !'1#2%,-/&u$)
Ustrelina &vulnus sclopetariu!' je 1;56,8,-+* 45C*+,-:* ;/)053*@ 0*+*@ +*+515+* ;0/95:<,2/4
,1;*295+,4 ,( 07-+/= )*<05+/= /07A9*.
Buna vatrena oruja, i!aju kratku ili dugaku cijev, i to vojna oruja &pitolj, revolver, puka,
!itraljez', zati! lovaka oruja, sportska oruja, oruja sa priguivae!, kao i runo pravljenje oruja
&-krate-'.
Unutranja strana cijevi vatrenih oruja je ili glatka, kao kod sa!arica, ili i!a ljebove, vodita
cijevi, koji o!ogu)uju projektilu rotacione kretanje.
5uina iz!jerena iz!e(u dva suprotna polja cijevi je kalibar i on se oznaava sa !ili!etri!a. 9alaz
projektila u tijelu i !jerenje! projektila !oe na! dati odgovor sa!o o kalibru projektila ali ne i o
kalibru oruja. Fer !unicija !anjeg kalibra, !oe biti upotreljena za oruje ve)eg kalibra cijevi, i
obratno. #od lovakih puaka, sa!arica, kuglice, odnosno sa!a, izraavaju sa brojevi!a, pri e!u
!anji broj odgovora ve)oj irini cijevi, ve)i broj !anjoj irini cijevi.
#retanje projektila je dvostruko% propulzivno to jest unaprijed i rotaciono 1 oko svoje osovine.
9a svota putu projektil !oe da prednjai vrho!, !oe da se izvr)e, !oe biti de/or!isan ali i
/rag!entisan, pri e!u oblik i veliina ustreline !oe biti iz!ijenjena. $ri udaru o vrste pred!ete,
projektil !oe biti odbijen, odnosno skrenut sa svoje putanja, Odskok zrna koje se koso odbilo i
pro!ijenilo pravac, naziva se rikoet &ricocheti, odskok baenog ka!ena povrino! vode'
$re!a to!e kolika je razdaljina iz!e(u usta cijevi vatrenog oruja i ustreljenog tijela i da li je
ustrelina proizvod sa!o dejstva probojne snage projektila ili je proizvod i dejstva barutne eksplozije
dijeli!o i
,. razlikuje!o ustreline iz daljine
*. ustreline iz blizine koje se dijele na ustreline iz
a. neposredne &apsolutne' blizine
b. posredne &teletivne' blizine.
USTERLINE I' DALJINE
.u takve ustreline, koje su iskljuivo nanesene dejstvo! projektila odnosno njegovo! probojno!
snago!. Ustrelina iz daljine nanesene su na rastojanju od ,31*8c! za pitolje, 381<8c! za revolvere i
puke na rastojanju vie od ,881,38c!.
naci probojne snage projektila na !jestu ulaska i prodiranja projektila u tijelo su%
1 DEFEKT KOE@ RUPA U KOI , i to u sluajevi!a kada projektil ulazi kroz kou sa
veliko! kinetiko! energijo!, ulaz )e biti !anji ili isti kao kalibar projektila.
ako je kinetika energija projektila !ala ili ako je brzina !ala &-!alaksao projektil-' onda se
koa na !jestu ulaska projektila rastee i prska, i u to! sluaju ulaz i!a oblik prskotine ili
razderine, i tada ne postoji de/ekt tkiva.
<4
1 NA#JEENI PRSTEN (ANULUS CONTUSIONIS) nastaje prodiranje! projektila kroz kou, koja se na
!jestu ulaska, projektila udubljava u obliku lijevka sve dotle, dok to doputa njena elastinost. #ada je
prekoraena granica rastegljivosti koe onda se ona procijepi pri e!u u koi ostaje de/ekt u obliku
rupastog otvora. #oa oko otvora je u irini od 1! ili vise milimetara liena natkoice a odgoliena
koica je krvlju podlivena. Oguljotina natkoice oko otvora je proizvod trenja strana projektila, a krvni
podliv zgnjeanja koice. $re!a to! nagnjeni prsten ini spreg oguljotine i krvnog podliva.
7ko projektil ulazi u tijelo pod pravi! uglo!, onda je nagnjeni prsten jednake irine i koncentrian
pa se osnovu nagnjeenog prstena i ostalih osobina ulaznog otvora, !oe se odrediti ugao ulaska
projektila u tijelo.
9agnjeni prsten !oe biti i na izlazno! otvoru, ako je koa na !jestu ulaska projektila pritisnuta
&opasa, zid, ka!en'. ;o je lani nagnjeeni prsten! ili ekstenzioni prsten.
1 PROJEKTILNA BRISOTINA nije redovan nalaz svih ustrelina. 9astaje du unutranjeg pojasa
nagnjeenog prstena tako, to se projektil prilikom ulaska kroz kou ories i ostavi tragove sa svoje
povrine zaprljane garom! ma#u itd% $rojektilnu brisotinu nalazi!o, sa!o ako projektil nije proao
kroz odje)u, jer bi se tada obrisao o odje)u i tragove sa svoje povrine ostavio na odje)i.
- OBLIK ULA'A USTRELINE iz daljine je kruan ili ovalan &jajast' zavisno od toga, da li je projektil
uao u tijelo pod pravi! uglo! i svoji! vrho!, ili je uao pljoti!ice. Usljed retrakcije tkiva, ulaz je
!anji od poprenog presjeka projektila ili uzdunog presjeka projektila ako je projektil uao
pljoti!ice.
Okolo otvora je nagnjeeni prsten, sa ivica!a koje su intravertirane
- KANAL 1 #od svih speci/inih !ehanikih povreda, rana i!a svoj otvor i prostor. #od ustrelina
prostor rane prodor ili kanal &canalis', !oe biti
6,2,+30,-*+ 1
295):*1< 1 proiruje od ulaza pre!a izlazu u obliku lijevka, usljed sekundarnog pove)anja
projektila razoreni! tkivo! &-sekundarni projektil-'.
+5;0*),2*+ 1
7 /.2,:7 ;/27:*+*2* (154,6*+*2,1) 1 kod tangencijalnih ustrelina
- 'IDOVI 1 prodora projektila su nagnjeeni i krvlju podliveni.
- I'LA' USTRELINE &kod prostrelina', je nepravilnog oblika, ve)i je od ulaza, sa ekstravertirani!
ivica!a, i bez nagnjeenog prstena.
N* ;29/1+*<,4 :/1<,4* &lubanja, sternu!, scapula, os iliu!' kanal
i!a oblik zarubljene kupe, rupa na spoljanjoj ploi ulaska
projektila je !anja, dok je na unutranjoj ploi ve)a. ;o dolazi
otuda, to spoljanju plou podupire unutranja ploa.
.l. 4*. 1 $rojektil uzlazi pod pravi! uglo! na pljosnatoj kosti.
B) USTRELINE I' BLI'INE
Ustreline iz blizine su takve ustreline koje su 05(72<*< ;0/./9+5 1+*=5 ;0/95:<,2* i .*07<+5
5:1;2/(,95.
Opaljenja !etka je sloen ter!o1gaso1dina!iki proces, pri e!u se energija baruta pretvara u
<+
toplotnu, a zati! u kinetiku energiju.
$oslije eksplozije jedan dio arutnih zrnaca (12+)! djelimino sagori ili ne sagori! pa ona pod
pritisko! gasova dobivaju kinetiku energiju i na odre"enom rastojanju mogu da proiju natkoicu
i koicu i da u"u u poetni dio kanala.
BARUTNA 'RNCA se nalaze kod ispaljenja iz pitolja i revolvera na rastojanju od *31+8 c!, a puke od
,1,,3 !etar.
Oblik naslaganih ili utisnutih barutnih zrnaca u koi !oe biti kruan ili ovalan, ve) pre!a to!e, da li
je ispaljivanje vreno pod pravi! uglo! ili,, koso pod otri! uglo!.
$renik rasipnog lijevka barutnih estica je ve)i ili !anji, to je ovisno od rastojanja iz!e(u usta
cijevi i tijela.
Carutna zrnca !ogu se dokazati po!o)u di1/enila!ina i su!porne kiseline kao i !etodo! T7#PB1
07UPB po!o)u @ungeovog reagensa.
BARUTNI PLAMEN na ustreljeno tijelo djeluje opeeno)u i ogareno)u, a na dlaka!a izaziva
os!u(enost. Ogarenost od barutnog di!a !oe biti mrkocrne oje &od crnog baruta', ili mrko sivo
u#kaste oje &od !alodi!nog baruta'.
Ogarenost kod pitolja !oe biti sa rastojanja do *8 c!, kod revolvera do 431+8 c!, a kod puaka do
H8 c!, i intenzitet kao i povrine ogarenih dijelova zavisna je od rastojanja usta cijevi i ustreljenog
tijela, kao i od ugla pod koji! je ispaljivanje vreno. U garei se !ogu na)i Ee, Su, $b, 7nti!on i
dokazati spektroskopski.
BARUTNI #ASOVI dejstvo barutnih gasova ispoljava se, ako je ispaljivanje iz pitolja, s rastojanja od 4
c!, a puke od ,8 c!. 5ejstvo gasova na kou !oe se ispoljiti u vidu sitnih ekskorijacija, pa ak i
sitnih otvora koje proizvode molekule gasa (last). 5ejstvo barutnih gasova ispoljava se u destrukciji
1 razorenju tkiva, naroito na ulazu, ili du kanala ustreline. #atkada tkivo na ulazu ustreline, usljed
vezivanja Db sa So, !oe popri!iti svijetlo1crvenu boju.
#od ustrela u glavu naponsko dejstvo gasova prodrlih u lobanjinu duplju, proizvode indirektne
prelo!e, ili potpuno razorenje lobalje kao na pri!jer kod ustrelina u glavu iz neposredne blizine.
USTRELINE I' RELATIVNE (POSREDNE) BLI'INE
su takve ustreline, kada je rastojanje od usta cijevi i tijela toliko da se oko ulaznog otvora !ogu na)i
tragovi barutne eksplozije, to jest nesagorjele barutne estice, tragovi pla!ena i gara, kao i dejstvo
barutnih gasova, a to rastojanje iznosi za pitolje ,31*8, za revolvere 381<8 i za puke ,881,38c!.
1 Ulazni otvor ustreline iz posredne blizine je pravilan! kruan! rijetko nepravilan i usljed
retrakcije tkiva je manji od poprenog presjeka projektila%
1 Oko ulaza su barutna, zrnca, naslagana ili utisnuta,
1 5lake, os!u(ene, koa oko otvora !oe biti ugarena ili opeena.
1 Oko ulaza je izraen nagnjeni prsten.
1 #anal je ljevkastog oblika, od ulaza pre!a izlazu se ljevkasto iri.
1 Izlaz je ve)i od ulaza, odnosno ve)i je od poprenog presjeka projektila.,
USTRELINE I' APSOLUTNE (NEPOSREDNE) BLI'INE
su takve ustreline, nanesne iz runog vatrenog oruja, kada su usta cijedi prislonjena na kou! ili uz
kou, na rastojanju sa!o od nekoliko !ili!etara.
1 Ulaz ustrelina iz neposredne blizine je ve)ino! nepravilan, zvjezdast sa zacjepi!a ivica usljad
dejstva prodrlih barutnih gasova koji stvaraju -barutni prostor- i rasteu kou, naroito onda
ako koa nalijee na kost, kao to je sluaj kod ustrelina u lobanju,
1 9agnjenog prstena kod ustrelina iz apsolutne blizine ne!a.
1 $renik ulaza ustreline ja znatno ve)i od presjeka projektila.
1 Isto tako oko ulazne rane ne!a barutnih zrnaca, ili su neznatna,
1 ne!a os!u(enosti dlaka, ili su sa!o izuzetno os!u(ene.
<3
1 9a ulazu, !oe se na)i otisak usta cijevi, bilo potpun, ili nepotpun !oe biti vidljiv
neposredno po ustrelivanju, a i kasnije. 9astaje usljed sudara koe i usta cijevi, zbog
naponskog dejstva barutnih gasova prodrlih ispod koe &-barutni prostor-'.
1 $rodor ustreline iz apsolutne blizine, u svo! poetno! dijelu, gdje je tkivo najvie razoreno,
sadri barutne sastojke, ogarenost, kao svijetlo crvenu obojenost tkiva usljed prisutnog ugljen
!onoksida.
1 Izlaz ustreline iz neposredne blizine je uvijek ve)i od poprenog presjeka projektila, bez
nagnjeenog prstena, bez barutnih zrnaca, os!u(enosti i ogarenosti koe.
Ustreline iz neposredne blizine !ogu liiti na ustreline iz daljine, ako je hitac ispaljen kroz kakav
pred!et.
$o porijeklu, ustreline su sa!oubilake, ubilake ili zadesne.
SAMOUBILAKE USTRELINE
.a!oubistva ustrelo! se u najve)e! broju sluajeva vre kratki! vatreni! oruji!a, &pitolj,
revolver', rje(e drugi! vatreni! oruji!a &puka' a izuzetno eksplozivni! sredstvi!a, &dina!it,
bo!ba'.
.a!oubilake ustreline su uglavno! ustreline iz blizine, naje)e iz neposredne blizine, tako da je
1 ulaz uvijek na dohvatu ruke. 9a glavi to je sljeponica, rje(e elo i usna duplja, a na grudo!
kou to je srani predio.
1 Obino je to odgoljeno !jesto.
1 $ravac prodora, odnosno kanal,
1 kod opaljenja u desni sljeponi predio kod denjaka, prostire se s desna1ulijevo, odozdo1
nagore, i od sprijeda 1 put pozadi.
1 #od ustreljavanja u srce kanal se prostire od sprijeda put pozadi, odozgo1nadole i s desna u
lijevo.
1 #od sa!oubica, na dlanenoj strani prstiju, !oe se na)i ogarenost na palcu i kaiprstu, zati!
krv, i to one ake, iz koje je vreno ispaljivanje.
1 $okuana ili probna ispaljivanja, prije ustreljavanja u tijelo vre se u okolne pred!ete
&na!jetaj, zid prostorije', a sve radi provjeravanja ispravnosti vatrenog oruja.
1 Krevito stisnuto oruje u ruci, ukazuje na sa!oubistvo, isto tako ako je i labavo stegnuto u
ruci.
9e treba zaboraviti da oruje !oe biti pod!etnuto, u cilju prikrivanja ubistva.
IDENTIFIKACIJA VATRENO# ORUJA
vri se na osnovu zrna &projektila' na(enog u tijelu ustreljene osobe, kao i na osnovu aure od zrna
na(ene na !jestu doga(aja.
1 9a zrnu se !ogu nai tragovi od unutranjeg dijela cijevi vatrenog oruja, od ljebova cijevi,
kao i od raznih ote)enja unutranje strane cijevi.
1 9a auri nalazi!o trag od udarne igle, od zatvaraa
Ovi tragovi !ogu biti tako individualni da na! !ogu potvrditi upotrebljeno vatreno oruje. a to na!
slui balitoskop, to jest ko!parativni !ikroskop, po!o)u kojeg se pod !ikroskopo! !ogu utvrditi i
usporediti tragovi na zrnu i auri,
$riliko! prolaska zrna kroz tijelo, razvija se toplota i ukoliko je ve)a brzina projektila,
utoliko su jae naglaene pro!jene izazvane toploto!, i to u potkono! kolaganu
ispod ulazne rane u obliku koagulacije i ho!ogenizacije. rno koje se odbilo od
povrine ka!ena ili neke !etalne povrine &rikoetirano zrno' prije nego to je
pogodilo tijelo, izazva)e jasne opekotine na ivica!a rane.
.l. 4H. 1 Utvr(ivanje ugla ulaska projektila i s!jera pucanja. 71 ulazni otvor. C1izlazni
otvor, 7C1duina kanala. CS1visinska razlika ulaza i izlaza. .inus ugla je suprotna
<<
kateta kroz hipotenuzu.
<=
USTRELINE I' DALJINE USTRELINE I' BLI'INE
APSOLUTNE RELATIVNE
proizvod sa!o prodiranja projektila u tijelo proizvod prodiranja projektila u tijelo i barutne eksplozije
priinjene na rastojanju vie od
1 ,31*8 c! &pitolj', vie od
1 ,381H8 c! &revolver', via od
1 ,881,38 c! &puka'
usta cijevi prislonjena uz
kou ili par !ili!etara od koe
na rastojanju do
1 ,31*8 c! &pitolj', do
1 381<8 c! &revolver' i do
1 ,881,38 c! &puka'
U
L
A
'
o
b
l
i
k
pravilan, kruan, jajast, crtast &kod
naj!anjeg
nepravilan, zvjezdast pravilan, kruan
v
e
l.
!anji od presjeka projektila znatno ve)i od presjeka projektila !anji od presjeka projektila
i
v
i
c
e
intravertirane neravne nagnjeeni
prsten
zacjepi ivica, ne!a nagnjeenog
prstena
introvertirane, nagnjeeni prsten
B
A
R
U
T
N
A
E
X
P.
ne!a djelovanja barutne eksplozije barutna eksplozija
oko ulaza ne!a naslaganih ili
utisnutih barutnih zrnaca, ili
sasvi! !alo, dlake rijetko
os!u(ene. koa rijetko opeena.
oko ulaza obilno naslagane i
utisnute barutne estice, dlake
os!o(ene, koa opeena, di!o!
ogarena.
P
R
O
S
T
O
R
k
a
n
a
l
cilindrian, jajast, ljevkast &sekundarni
projektili' zidovi prostora neravni,
nagnjeeni, krvlju podliv.
u obliku lijevka, ili dva lijevka
spojenih uzina!a. zidovi jae
ogarent, sa !nogo naslaganih i
utisnutih barutnih estica.
u obliku lijevka, zidovi sa rijetko
naslagani! barutni! estica!a,
rijetko i !anje ogareni
I
'
L
A
'
o
b
l
i
k
nepravilan nepravilan nepravilan
v
e
l
ve)i od ulaza !anji od ulaza, ali ve)i
od poprenog presjeka projektila
ve)i od ulaza
i
v
i
c
e
ekstravertirane kao proderina ekstravertirane ekstravertirane tkivni dronjci iz
rane
D591<)/ .*07<* 'RNCA PLAMEN #ASOVI
P,?</29 do *31+8c! do *8c! do 4c!
R5)/2)50 do *31+8c! do 431+8c!
P7?:* 5o,881,38c! do H8c! do ,8c!
<H
+. NEKE "(.E ("!JE+ICE -E3ANIKI3 ("V)E+A
@. #"
>ok je akutna cirkulatorna insu/icijencija koja nastaje kod nesraz!jera iz!e(u !inutnog volu!ena
srca i potrebe peri/erije za krvlju &Kedikt'. Ili, ok je akutno generalizirano zatajenje krvotoka,
naroito peri/ernog, s pado! krvnog pritiska a i bez njega, i s ote)enje! tkiva usljed !anjka
kiseonika. bog redukcije peri/ernog kapilarnog krvotoka u vitalno vani! organi!a dolazi do
hipoksije s posljedino! acidozo! i na kraju do s!rti.
$re!a patogenezi razlikuje!o vie oblika oka%
1 ,;/)/254,-:, ?/:, koji nastaje zbog gubitka krvi &naj!anje *8N', ili zbog gubitka teku)ine.
1 K*03,/=5+, ?/: &kod koronarne tro!boze'
1 A+*8,2*-:, 1/: &kod unoenja stranih bjelanevina i kod nekih alerginih stanja'
1 E+3/:1,-+, ?/: &djelovanje! endotoksina bakterija'
1 S<0*+=72*6,/+, ?/: &kod as/iktinih povreda, naroito kod strangulatio /unalis i kod vjeanja'
PRIMARNI OK nastaje kod !ehanikih povreda, bilo kog predjela tijela koje !ogu dovesti do
re/leksne vazodilatacije i pada pritiska, i izazvati kolaps, gubitak svijesti i s!rt. Ovaj oblik
posttrau!atinog pore!e)aja krvotoka ini sastavni dio sindro!a pri!arnog ili neurogenog oka.
Bazne osobe su razliito osjetljive na ovu vrstu vaskularnih pore!e)aja, a isto tako i izvjesni predjeli
tijela &udarac u testise, udar u epigastriu!', karotidni sinus ...'.
SEKUNDARNI OK &posttrau!atini, he!oragini' nastaje usljed ektenzivne redukcije krvi u krvno!
optoku. Usljed gubitka krvi, s!anjeno je pritjecanje venske krvi u srce &s!anjenje !inutnog
volu!ena', hipotonija. #ao odgovor na hipotoniju dolazi do si!patiko1adrenergine reakcije
&katehola!ini u krvi iz sredine nadbubrega'. Organiza! nastoji da ko!penzira s!anjeni volu!en krvi
preko takozvane centralizacije krvotoka, a to se postie preko si!patikog nervnog siste!a sa
vazokonstrukcijo! arterijskih i venskih krvnih sudova u koi, !ii)i!a, bubrezi!a i ostali! organi!a
trbune duplje. Vazokonstrikcijo! se postie !obilizacija teku)ine iz intersticija u krvotok, pa dolazi
do razrije(enja krvi, porasta krvnog pritiska i !inutnog volu!ena4 a i oksigenacija je pove)ana.
9ajjau reakciju na si!patiko1adrenergini podraaj pokazuju takozvani ok organi &plu)aj bubrezi,
jetra, pankreas, koa, itd.
Usljed pore!e)aja cirkulacije krvi i sljedstvene hipoksije, zati! zbog djelovanja razliitih supstanci
koje se to! priliko! osloba(aju, kao i eventualnog razvoja 5IK1a nastaju razliite !or/oloke
pro!jene u organi!a% plu)i!a, bubrezi!a, jetri, !iokardu, gastrointestinalno! traktu,
. obziro! na tok i ishod oka, razlikuje!o reverzibilni ok &!or/oloke pro!jene !ogu i izostati ili
su slabije izraene', i ireverzibilni ok. $ovrede odnosno nadraaji senzibilnih ivaca koje dovode do
oka se! !ehanikih, !ogu biti as/iktine, /izike i he!ijske povrede, a izvjesne teke operacije
!ogu djelovati kao !ehanike povrede.
5. E$;#1&*-
P!bolija je prenoenje neke !ase pute! krvnog optoka, s jednog kraja na drugi krai optoka, gdje se
ona usljed uskog lu!ena krvnog suda zaustavi. $re!a !aterijalu postoje, razne vrste e!bolusa,
naje)e su to dijelovi tro!ba, zati! !ast, zrak, tu!orsko tkivo, bakterije, neive tvari &projektil,
igla'.
7ko je e!bolija u nor!alno! s!jeru krvotoka, onda je to e!bolija orthograda, u saprotno! s!jeru,
e!bolija retrogradna, a kada e!bolus iz vena velikog krvotoka dospije u arterije velikog krvotoka
&kod otvorenog /ora!en ovale, ili kod de/ekta u srani! pregrada!a' onda je to e!bolia parado2a.
EMBOLIA TROMBOTICA , !oe nastati i kao direktna posljedica povrede vena, ali i usljed zastoja
izazvanog ede!o! ili inaktivno)u !ii)a.
T0/4./(* )5+* u najve)e! postotku sluajeva odigrava se u v. tibialis posterior, rje(e iz ple2us
pudendalisa, izuzetno iz vena gornjih ekstre!iteta. ;ro!boza !oe biti i u veni /e!oralis, bez
tro!boze v. tibialis, i obratno. Venski e!boli potiu naje)e od tro!ba iz vena donjih ekstre!iteta, iz
vena karlice, zati! iz desnog srca, naroito iz pretko!ore, i izazivaju uglavno! obstrukciju arterijske
<A
cirkulacije u plu)i!a.
A0<50,91:, 54./2, potiu uglavno! od !uralnih trotaba lijeve pretko!ore, lijeve ko!ore, vegetacija
na zalisci!a, tro!ba od atero!atoznih ploa ili aneuriz!i aorte. 5ovode do vaskularne okluzije
naje)e u slezeni, bubrezi!a !ozgu, i donji! ekstre!iteti!a.
T0/4.+* 54./2,9* ;27>* poslije povrede !oe nastati nakon tri dana, kao i nakon =1,+ i vie dana
poslije povrede.
MASNA EMBOLIJA &e!bolia oleosa s. adiposa'. Favlja se kod prelo!a kostura, zati! kod kontuzija
!asnog tkiva, kod opekotina koe, kod zapalenja kostiju, kod izvjesnih operacija, itd. Izvor !asne
ebolije predstavlja !ast koja se izdvaja iz e!ulzije krvne plaz!e i aglutinie u vidu !asnih kpljica
pod uticaje! lipaze i proteolitikih enzi!a. $ogoduje joj povieni pritisak u trau!atizovano! predjela
nastao usljed krvarenja i eksudacije, a koji nadvladava pritisak u vena!a.
P27>+* 4*1+* 54./2,9* nastaje pute! venske krvi. $lu)a predstavljaju /ilter za prodiranje !asti u
siste!ski krvotok i nastanak siste!ske !asne e!bolije, 0ani/estuje se pojavo! pethija u koi i
vidljivi! sluznica!a &konjuktiva donjih kapaka oiju, donji dio vrata i gornji dio grudnog koa'.
C5+<0*2+* 4*1+* 54./2,9* javlja se obino nakon klinikog slobodnog intervala, u !ozgu se na(e
esto oko os!og dana nekad ranije, ali i kasnije a vrlo rijetko i nakon vrlo kratkog vre!ena od sa!o
nekoliko !inuta nakon ozlje(ivanja. U bijeloj supstanci !ozga su brojna sitna takasta krvarenja, tako
da razna ploha !ozga izgleda kao da je posuta upljuvci!a !uha.
.udsko1!edicinskci znaaj !asne e!bolije je u to!e to nalaz !asnih kapljica u plu)i!a, kod
prelo!a kostura, predstavlja vitalnu reakciju, koja nas ukazuje, da su povrede &prelo!i kostura'
zaivotnog porijekla.
VA'DUNA EMBOLIJA (EMBOLIA AERIA)@ javlja se kod otvaranja velikih venskih sudova naroito
vrata, pazuha, ra!ena i gornjeg dijela grudnog koa, zati! pri otvaranju uterinih vena &kod pobaaja
poro(aja, operativnih zahvata', a izuzetno priliko! ozljede sinusa tvrde !odane opne, kao i vena
ruku.
P27>+* )*(37?+* 54./2,9*, odnosno venska vazduna e!bolija, javlja se kod ozljede vratnih vena,
kod ozljede v. cave in/erior, kod ljutenja placente, kod pokuaja pranjenja !aterice instru!enti!a i
kod incizije i laceracije vena !a gdje.
5o vazdune e!bolije venskog krvotoka dolazi onda ako su ostvareni odgovaraju)i uslovi kada se
zbog niskog pritiska vena nalazi u stanju nepotpunog kolapsa i kada vena ostaje da zjapi, pa usisavanje
vazduha bude prouzrokovano negativni! venski! pritisko! isto tako i kod onih vena iji je zid
/iksiran &kao to su vene u klavikularnoj i karlinoj regiji kao i kod slivova tvrde !odane opne' i
zati!, kod raznih ljekarskih intervencija, operacija na vratu, pri davanju trans/uzije krvi pod pri
pritisko!. #ada u(e u krvotok velika koliina vazduha, onda proizvodi blokadu protoka krvi iz desne
ko!ore u arteriju pul!onalis, &-!r!or-, u! !linskog toka-' a kada u(e !anja koliina vazduha u
venski krvotok, !ogu biti sitni i najsitniji !jehuri)i u plu)i!a resorbovani.
A0<50,91:* )*(37?+* 54./2,9* nastaje kod otvorenog /ora!en ovale &paradoksna e!bolija', kod
povrede vrata ako je otvorena a. carotis, kod povrede plu)a &ubodi i ustreline grudnog koa i plu)a',
kod prelo!a rebara povredo! plu)a otri! kraje! prelo!ljenog rebra.
.!rt kod siste!ne vazdune e!bolije nastaje zaepljenje! cerebralnih i koronarnih arterija, pri e!u
je dovoljna i !anja koliina vazduha.
#linika slika se !ani/estira iznenadno! pojavo! !ar!orizovane koe i to obino u gornji!
dijelovi!a tijela. 7ko bi napravili inciziju tih predjela, dobili bi crven pjenuav sadraj usljed
po!ijeanosti vazduha sa krvlju. aivotno siste!ska vazduna e!bolija !oe se otkriti
o/tal!oskopo! kada se konstatuje prisustvo vazduaih !jehuri)a retine. Vre!enski interval od
nastanka vazdune e!bolije pa do s!rt% je vrlo kratak, opisani su sluajevi za period od l do *8
!inuta.
.a!o prodiranje! dovoljne koliine vazduha u krvotok, od ,88 do ,38 cc! proizvodi karakteristinu
kliniku sliku i s!rt.
5okaz vazdune e!bolije' plu)ne i siste!ske vri se pokuso! na vazdunu e!boliju &specijalna
obdukcija'. .rce se uranja u vodu i probada lijeva ko!ora &kad se su!nja na siste!nu vazdunu
e!boliju', odnosno, kod plu)ne vazdune e!bolije probode se desna ko!ora.
=8
V. ASFIKTINE POVREDE
P/0545>*9 3,1*+9* ,2, ;/<;7+, ;05:,3 3,1*+9* 712953 +53/1<*<:* :,15/+,:*, kao posljedica
oboljenja ili povreda, naziva se as/ksija.
,. PRIRODNA ASFIKSIJA (ASPLXIA NATURALIS) 1 7ko je pore!e)aj ili prekid disanja izazvan
oboljenje!, onda je to prirodna as/iksija
*. NASILNA ASFIKSIJA (ASPLXIA VIOLENTA) 1 ako je izazvan povredo!, nasilni! pute!, onda je
to nasilna as/iksija. Uzroci nasilne as/iksije !ogu biti%
1 45C*+,-:5 prirode &asphO2ia violenta !ehanica',
1 8,(,-:5 prirode, &asphO2ia violanta phOsica' i
1 C54,91:5 prirode &asphO2ia violenta che!ica'.
#od ve)ine as/iksija odigravaju se dva procesa istovre!eno, nedostatak kiseonika &ano2ia,
ano2hae!ia' i nago!ilavanje u krvi ugljen dioksida &hOpercapnia'.
$o toku, as/iksija je
*:7<+* ako je rezultat naglog i potpunog prekida disanja,
17.*:7<+* ako je prekid disanja nepotpun uz !ogu)nost povre!enog udisanja u /azi as/iksije
C0/+,-+* ako je posljedica oteanog dugotrajnog disanja &bilo unutranjeg, bilo spoljanjeg'.
;50*:7<+* as/iksija nastaje u sluajevi!a nagle blokade, he!oglobina ili /er!enata, kao kod
trovanja sa SO i DS9.
Uzroci prirodnog uguenja su !nogobrojni, kao na pri!jer di/terini laringitis, tu!ori larinksa, ede!
larinksa, bronhijalna ast!a, pneu!otoraks itd.
9asilni uzroci uguenja !ogu biti usljed tro!bne e!bolije kao ko!plikacija povrede donjih
ekstre!iteta &tro!bo/lebitis ili /lebotro!boza', zati!, e!bolia adiposa pul!onu!, kod prelo!a
kostura, e!bolia aeria kod presjecanja v. jugulatis, trau!atska ta!ponada srca, trau!atski
he!atopneu!otoraks, itd.
Fedan od uvjeta za nor!alno disanje je nor!alan sastav vazduha. 7ko procenat kiseonika opadne
ispod nor!ale, dolazi do as/iksije.
5aljni uvjet nor!alnog disanja je prolaznost otvora za disanje, nosa i usta, kao i dinih puteva,
grkljana, dunika, dunica.
9or!alno stanje ter!inalnih puteva je jedan od uvjeta nor!alnog disanja, kao i nor!alno stanje
grudnog koa.
#od trau!atske kospresije toraksa, kod obostranog pneu!otoraksa, kod uzetosti !uskulature za
disanje, razvi)e se anoksina as/iksija.
Vanu ulogu pravilnog i nor!alnog disanja i!aju centri za respiraciju u produenoj !odini, jer oni
!ogu biti uzeti !ehaniko! trau!o!, povienje! intrakranijalnog pritiska, kod /ulguracije i
elektrizacije, patoloki! procesi!a u !ozgu, itd.
a pravilno obavljanje disanja, neophodan uslov je pravilan sastav krvi, koja ini vanu kariku u
transportu kiseonika. #od tekih ane!ija, kod kojih je znatno s!anjena koliina he!oglobina kao
transportera kiseonika, rezultira)e hipoksidoza tkiva, isto tako ako je he!oglobin blokiran,kao kod
trovanja sa SO.
#od nasilnog !ehanikog uduenja, prekid disanja izazvan je !ehaniki! sredstvi!a nasilni! pute!.
#linika slika kod ve)ine as/iksija ispoljava se
oteani! disanje! 1 dispneo!,
gubitko! svijesti,
konvulzija!a,
zati! prestanko! disajnih pokreta i
=,
ter!inalni! pokuaji!a disanja.
Opte anato!ske pro!jene, kod u!rlih usljed nasilnog !ehanikog uduenja su%
cijanoza &po!odrelost koe i vidljivih sluznica',
takasti krvni podlivi konjuktiva, sluznice usne i nosne upljine, koe ela, onih kapaka,
gornje polovine grudnog koa, vrata, /leksornih strana ekstre!iteta, seroza, pleure, perikarda,
itd.
#rv je ugasito crvena i tena.
Dipere!ija unutranjih organa, izuzev slezene,
alveolarni ili intersticijalni e!/ize!.
9asilno !ehaniko uduenje !oe biti izvreno
SUFFOCATIO 1 zaepljenje! &zapuenje!' organa za disanje su//ocatio, ili
STRAN#ULATIO 1 stezanje!, strangulatio.
$re!a sredstvi!a, nainu i lokalizaciji zaepljenja ili stezanja organa za disanje, razlikuje!o
ASPLXIA SUFFOCATIVA 1 uduenje zaepljenje! i
ASPLXIA COMPRESSIVA 1 uduenje stezanje!.
A. *5"KACI"NE A5IKIJE
@. Z-.%21*%(*% & u!,- (O'1u!&# (-!& %, #/&!)
apuenje ili zaepljenje nosa i usta predstavlja nasilnu !ehaniku as/iksiju, usljed zatvaranja nosnih i
usnih otvora i ne!ogu)no)u disanja. aepljenje ili zapuenje otvora nosa i usta !oe biti izvedeno%
07:*4*@ 4*+752+/ &oclusio nasi et oris !anualis', ali isto tako
)5(,)*+954 , ;/:0,)*+954 /<)/0* +/1* , 71<* neki! savitljivi! !aterijalo! &krpa, tkanina,
platno itd.', ali i odupiranje! nosnih i usnih otvora o podlogu.
0anuelna okluzija nosa i usta po svo! porijeklu je iskljuivo ubilaka. .a!oubilaka oklusija nosa i
usta je neizvodljiva, jer bi za ,1* !inute nastupio gubitak svijesti i ti!e bi prestao voljni pritisak ruke
na sopstveni otvor nosa i usta, 5a bi nastupila s!rt zaeplje! nosa i usta, potrebno je da okluzija traje
nekoliko !inuta.
$okrivanje otvora nosa i usta neki! !ekani! pred!eto!, ili navlaenje plastine kese na glavu &u igri
djeca navlae kesu', su rje(i naini !ehanike as/iksije zaepljenje! nosa i usta.
;anatoloki nalaz je karakteristian.
K/3 4*+752+5 /:27(,95, oko nosa i usta, nalaze se tragovi od nokata, kao i od jagodica prstiju
u obliku ogrebotine, oguljotina i krvnih podliva, nagnjeina.
K/3 ;/:0,)*+9* /<)/0* +/1* , 71<*, ili vezivanje! !ekanih pred!eto! oko nosa i usta,
!ogu se na)i otisci i utisci toga pred!eta u koi, a koa koja je bila pokrivena i stegnuta je
izrazito blijeda u odnosu na po!odrelost koe okoline.
5. Z-.%21*%(*% G/&*%1- & :/"1*-(- (O;,u/-,&# 20-/H(:#I1-/H(:&!)
aepljenje ili (*;7?5+95 A30,952* , =0:29*+* :07;+,9,4 1<0*+,4 ;05345</4@ 712953 ;05:,3*
3,1*+9*@ ;0/,()/3, +*1,2+/ 45C*+,-:/ 737?5+95.
U neki! sluajevi!a, strano tijelo, !oe usljed nadraaja senzibilnih ivaca dovesti do grlenog
spaz!a sa pojava!a akutnog oka, pri e!u drijelo i grkljan nisu u potpunosti zapueni. U ovo!
sluaju, s!rt nije posljedica nasilnog !ehanikog uduenja, nego akutnog oka, izazvanog,
nadraaje! senzibilnih, ivaca.
.trani pred!eti koji prouzrokuje zaepljenje drijela i grkljana obino su krupniji pred!eti, kao
=*
ko!ad !esa, zalogaj hrane &bolus', s!otuljak krpe, grudva vate ili novinskog papira itd., dok su kod
djece naje)i oni pred!eti koje djeca dre u usti!a kliker, !etalni novi), dug!e, itd.
$o porijeklu zaepljenje drijela i grkljana je +*9-5?>5 (*351+/, kako kod djece, tako i kod odraslih.
#od brzog, uurbanog i pohlepnog jedenja hrane, priliko! s!ijanja i glasnog govorenja za vrije!e
jedenja hrane, zati! usljed jake inena(enosti, kod pijanih osoba, kod $$ usljed pore!e)enog re/leksa
degluticije !oe zalogaj hrane, ko!ad !esa, ili !a kakav krupniji zalogaj ili pred!et &proteza',
dospjeti u grkljan i biti re/leksno uklijeten te suljed prekida disanja dovodi do s!rti. ;ada govori!o o
bolusnoj s!rti, !ors e bolo.
U.,2*-:5 (*-5;295+95 A30,952* , =0:29*+* -5?>5 95 :/3 +/)/0/D5+-*3,, kao jedan od naina
edo!orstva nego kod odraslih.
#linika slika kod prisustva stranog tijela u drijelu ili grkljanu, !oe biti
u obliku zagrcnjavanja,
u obliku nasilnog !ehanikog uduenja i
oka.
#od obturatio pharOngo1larOngis inco!pleta, pojave nasilnog !ehanikog uduenja razvijaju se
postupno i kasnije postaju sve izraenije, dok kod obturatio pharOngo1larOngis co!pleta, pojave
nasilnog !ehanikog uduenja razvijaju se vrlo brzo i njihovo trajanje je kra)e.
Obdukcioni nalaz kod s!rti usljed zaepljenja drijela i grkljana strani! tijelo! karakteriziran je
opti! pro!jena!a nasilnog !ehanikog uduenja, uz
nalaz stranog tijela u drijelu ili grkljanu. .trana tijela ne nalazi!o u sluajevi!a, ako su
sklona rastapanju ili brzo! truleno! raspadanju.
7ko je s!rt prouzrokovana akutni! oko!, onda )e!o na obdukciono! stolu na)i znake
trenutne s!rti usljed oka.
7. Z-.%21*%(*% u+(&"- & ;/#(0- (O;,u/-,&# ,/-'0%#I;/#('0&#/u$)
$od strani! pred!eto! u duniku i bronhi!a podrazu!ijevaju se oni pred!eti, koji se nor!alno ne
nalaze u ti! organi!a. .trani pred!eti u dini! putevi!a su naje)e egzogenog porijekla &iz
vanjskog svijeta', dok su rje(e endogenog porijekla &bronholiti, pneu!oliti, prodrle kazedzne !ase
itd.'.
Pgzogeni strani pred!eti koji dospijevaju u dunik i dunice su% zrno od trenje, kukuruza, lubenice,
pasulj, penica, graak, bo!bon, tableta itd. .trani sadraj !oe biti prainast kao to je pijesak,
pepeo, ze!lja, brano, itd.
5ospijevanje stranih pred!eta u dunik i dunice naje)e je kroz prirodne otvore za disanje,
aspiracijom, ali !ogu dospijeti i kroz rane na vratu i grudnom kou.
OBLIK STRANO# PREDMETA i!a znaajnu ulogu, jer od oblika zavisi, ukoliko je gladak, hrapav, otar
ili iljat, u koje! )e dijelu dinih puteva zastati. >iljati pre!eti obino se ubodu u sluznicu gornjih
dinih puteva.
VRSTA STRANO# PREDMETA je od znaaja, jer od toga zavisi kako brzo )e se razvijati patoloke
pro!jene. 5egetailne strane !aterije prouzrokuju naje)e reaktivne pro!jene sluznice, koje se
javljaju u vrlo jakoj !ukoznoj sekreciji i ede!u sluznice &-vegetailni tracheo-ronchitis'.
7spiracija eluanog sadraja !oe biti zaivotna, to vi(a!o kod !ale djece i dojenadi, kada u snu
priliko! povra)anja aspiriraju sadraj i ugue se. Isto tako se i odrasle osobe !ogu uguiti od
povra)enog sadraja, priliko! epilepinog napada onesvje)enja, u narkozi.
5ospijevanje eluanog sadraja u agoniji i za vrije!e agonije posljedica je uzetosti s/inktera i
re/leksa gutanja, to dovodi do jednostavnog prelivanja eluanog sadraja u organe za disanje. Isto
tako sadraj eluca !oe dospijeti u organe za disanje pasivno, potiskivanje! truleni! gasovi!a,
zati! nespretni! rukovanje! i pre!etanje! leeva. O to!e, da li je sadraj eluca dospio u organe za
=4
disanje zaivotno, ili poslije s!rti, odluuju vitalne reakcije.
9. U,#21*%(*% (Su;$%/!&#)
Utopljenje je nasilno mehaniko uduenje uslled prisustva tenosti u najniim organima za disanje!
u alveolama i sljedstvenog zapuenja tih organa sa teno)u. .!rt u vodi usljed re/lektornog zastoja
srca naziva!o hOdrocutio.
$o porijeklu, utopljenje bilo pri!arno ili sekundarno je +*9-5?>5 (*351+/. 9alaz golih utopljenika ili
sa!o u kupa)i! ga)ica!a, osobito u ljetno! periodu, naje)e su sa!oubice, ali i ubilako utopljenje
nije iskljueno.
S*4/7.,2*-:/ 7</;295+95. 1 Optere)enost utopljenika &ka!enje!, opeka!a, tegovi!a, u jedno!
sluaju ko/er napunjen ka!enje! i privezan' najvjerovatnije ukazuju na sa!oubistvo. Isto tako
uvezanost ruku ili nogu sopstveni! ruka!a ukazuje na sa!oubistvo.
.a!oubistvo utopljenje! !oe biti ko!binovano sa drugi! naini!a ili sredstvi!a sa!oubijanja koji
su predhodili utopljenju, onda govori!o o ko!binovano! sa!oubistvu.
U.,2*-:/ 7</;295+95 nije rijetko. 6e#e je nad malom djecom, i novoro(enadi, kao jedan o naina
edo!orstva ili djetoubistva, a rje(e nad odrasli! osoba!a. Fedan od naina disi!ulacije ubistva, jeste
potapanje ve) us!r)ene osobe, ili bacanje cijelog lea ili dijelova lea u vodu, da bi se zloin na!jerno
prikrio i prikazao kao sa!oubistvo ili nesretan sluaj.
Utopljenje se sastoji od pojava
tonjenja otvora za disanje u tenosti &,44501,/' i
zapuenja organa za disanje tecno)u &1788/6*<,/'.
#ada su otvori nosa i usta u tenosti, onda tenost kroz te otvore prodire pre!a unutra. ;ada nastupa
reakcija organiz!a da bi se sprijeilo daljnje prodiranje tenosti u organe za disanje, i to tako, to se
reflektorno zatvori epiglotis, ulaz u grkljan a instiktivno se imoilie grudni ko.
Klad za kiseoniko! !oe potrajati izvjesno vrije!e i nakon vie od jedne !inute &prosjeno H8
sekundi' nago!ilani ugljen dioksid nadrai centar za disanje, i tada zapoinju reflektorni pokuaji
disanja"
U!jesto vazduha, sada ulazi tenost u organa za disanje, preko ovih u krvotok ali i u digestivni trakt
&eludac i crijeva'. 9astupa su/okacija najniih organa za disanje teno)u.
.u/okaciju prati onesvje#enost i motorika nadraenost sa konvulzijama. U ter!inalno! stadiju
nastupa are/leksija, poputanje s/inkera, prestanak disanja, dok je srana radnja prisutna. 9ajzad
duboki posljednji udisaj, prestanak rada srca i s!rt.
;anatoloki nalaz 1 #arakteristian je kod svjeih utopljenika.
.polja na leu,
oko nosa i usta, !oe se nai sitno1!jehurasta, bjeliasta, ili bjeliasto1ruiasta pjena.
-$eurka od pjene-.
Pkhi!oze veznica kod svjeih utopljenika est su nalaz.
Unutranji nalaz kod svjeih utopljenika najizraeniji je na plu)i!a, usljed prisutnosti tenosti
utopljenja u organi!a za disanje.
$lu)a takvih utopljenika su
o uve)ana, svoji! slobodni! rubovi!a prekrivaju sranu kesu,
o vidljivi su otisci rebara na povrini plu)a,
o plu)a su spuvasta,
o ballote!ent plu)a,
o ispunjena pjenasti! sadraje! &voda, vazduh, sluz',
o i daju sliku pjenastog e!/ize!a &e!phOse!a spu!!o1su!s aJuosu!, spu!!o1
=+
aJuosu!'.
o Buptura septi interalveolaris nastaje prodiranje! tenosti u alveole, pri e!u su
prekinuta alveolarna septa i krvni sudovi, pa tenost !oe pre)i u krvotok.
o #rvarenja su ili u tkivu &tardieove !rlje', ili su ispod plu)nica &paltau/ovi
ekstravazati'.
Usljed prelaska tenosti u krvotok, :0) >5 .,<, 0*(.2*A5+*. #ako razblaenje biva prvo u
lijevoj polovici srca, gdje dospijeva krv sa sub!erziono! teno)u preko plu)ne vene, to )e u
poetku krv u lijevoj ko!ori biti razblaena i svijetlija nego u desnoj.
ajedno sa teno)u u organe za disanje prodiru i 1<0*+, ;05345<, zati! 4*:0/;2*+:</+
&organiz!i vidljivi prosti! oko!' i 4,:0/;2*+:</+ &nevidljivi prosti! oko!'.
o .itan biljni svijet 1 /itoplankton i ivotinjski svijet 1 zooplankton, sastoji se od
jedno)elijskih algi, dijato!eja, bakterija, predstavnika praivotinja, protozoa, cilijata,
!ekuaca, jaja larvi, itd. D,9*</4595 predstavljaju klasu jedno)elijskih algi koje ive
u kolonija!a. I!a ih vie stotina vrsta, i raznolikog su oblika &.inendra, 9avicula,
0ecidion, SO!bella, itd.'.
#alaz dijatomeja u pluima nije siguran znak utopljenja , jer one !ogu do)i i
pasivno sa sub!erziono! teno)u, ali
nalaz dijatomeja u kotanoj sri, u jetri , siguran je znak zaivotnog
dospijevanja u te organe, i znak zaivotne sub!erzije.
;enost u elucu i crijevi!a, zati! radijarne rupture !ukoze !ale krivine eluca, pjena u
elucu usljed !ijeanja sadraja eluca, sluzi, tenosti i vazduha &TOdlerov znak',
krvarenja u !ii)u obrtau glave i u pektoralni! !ii)i!a.
Obdukcioni nalaz kod trulih utopljenika je znatno iz!ijenjen, a zavisno od stepena trulenja. $oznato je
da leevi na suhu +2 bre trule nego leevi u vodi, a ovi u vodi *2 bre nego leevi u ze!lji.
TUMESCENTIO ET MACERATIO (NABUBRAVANJE I #NJILENJE)
#arakteristine pro!jene kod svih leeva u vodi, bilo da su utopljenici ili neutopljenici deavaju se na
koi. ;o je tu!escentio et !aceratio, odnosno nabubravanje i gnjilenje.
Ve) nakon nekoliko sati boravljenja lea u tenosti !acerisana natkoica biva izbijeljena i
nabubrula, naborana na vrhovi!a prstiju aka &-koa pralja-' i stopala.
9akon *14 dana takve pro!jene zahvataju cijelu povrinu dlana potplata, a
nakon <1= dana i kou nadlane strane ake i natplata.
$rosjeno nakon * nedjelje poinje odvajanje epider!isa od koice
;ako da se oko tre)e nedjelje cjeli epider!is ake, zajedno sa nokti!a, svlai kao rukavica
&-!rtvaka rukavica-',
.vako da sve ove pro!jene ovise o te!peraturi tenosti. ;ako, ako je te!peratura tenosti
oko ,8VS, onda poetna !aceracija nastupa za *+14< sati, a za ,31*8 dana i!a!o jak i izraen
stepen !aceracije
a ako je te!peratura tenosti via od *81**VS onda !aceracija nastupa znatno ranije, nakon
pola do jednog sata. onda za +13 dana i!a!o jak i izraen stepen !aceracije
#od leeva koji su boravili u vodi !oe se jo na)i cutis anserina, zati! smeuranost koe polnih
organa. 9adalje taloenje gljivica! algi! na nepokretnim dijelovima tijela, u vidu ljigavih prljavo
zelenkastih naslaga, deava se kod leeva nakon , sed!ice boravka u tenosti. ;e naslage su /iksirane
za natkoicu, teko se odvajaju, nekada !ogu dose)i debljinu od nekoliko !ili!etara.
$riliko! utapljanja, leevi dospijevaju na dno tenosti, pri to!e se mogu ozlijediti o korito rijeke,
a vrije!e perioda kada je te!peratura vode visoka &ljeti', le biva izbaen na povrinu vode oko
tre)eg dana. $ri to!e treba i!ati na u!u i da svi leevi izbaeni iz vode, nisu leevi utopljenika, i
osoba koje su nakon prirodna ili nasilne s!rti, !rtvi dospjeli u vodu.
=3
U di/erencijalnoj dijagnozi treba odvojiti pri!arno utopljenje od sekundarnog utopljenja. I pri!arno i
sekundarno utopljenje podrazu!ijeva dospijevanje u tenost i su/okaciju u tenosti ive osobe.
KOD PRIMARNO# UTOPLJENJA ono je posljedica zadesnog, sa!oubilakog ili ubilakog
dospijevanja u tenost, i sljedstvene su/okacije.
KOD SEKUNDARNO# UTOPLJENJA , ono je posljedica besvjesnog stanja izazvanog ili
povreda!a &trau!a glave, potres !ozga', ili oboljenji!a &na pri!jer epilepsija' i dospijevanja
u tenost i su/okaciji u tenosti. U nastanku s!rti kod sekundarnog utopljenja uestvuju i
najraznovrsniji !ehaniz!i%
ana/ilaktika reakcija na hladno)u
pore!e)aj intratorakalnog pritiska kod jakog pritiska na trbuh i grudni ko &Valsalvov
re/leks'
dejstvo hladne tenosti na ivce grla i epiglotisa &Pbbeckeov re/leks',
nadraaj vestibularnog aparata odnosno labirinta preko !e!brane tO!pani,
nadraaj solarnog pleksusa pri skoku u vodu sa visine na trbuh &Koltzov re/leks'.
5okaz utopljenja bilo pri!arnog ili sekundarnog, vri se obdukovanje!, kao i laboratorijski!
!etoda!a.
K0,/1:/;,9*, odre(ivanje! take s!rzavanja &kod utopljenja u slatkoj vodi taka s!rzavanja
za krv u lijevo! srcu je via nego u desno! za 8,*18,4VS, a u !orskoj vodi je nia'6
525:<0,-+* 1;0/)/329,)/1<6
/305D,)*+95 1*30A*9* C54/=2/.,+*, .0/9* 50,<0/6,<*@ 1;56,8,-+5 <5A,+5 .952*+-5),+*,
odre(ivanje C*O u lijevo! srcu6
odre(ivanje C2 7 2,95)/4 1067, #od utopljenja u slatkoj vodi, koncentracija jona klora je
!anja, dok je kod utopljenja u !orskoj vodi ve)a, a kod utopljenja u kadi je vrlo visoka,
obziro! na klorisanje vode u vodovodnoj !rei.
;05<0*A,)*+95 171;5+3,0*+,C 3,952/)* <5-+/1<, 7</;295+9* &silikati kalcija, zrnca silicija', kao
i organskih tvari &bakterija, algi, dijato!eja', slue u dijagnostici utopljenja.
K/+65+<0*6,9* *2:/C/2* 7 0*(.2*A5+/9 :0), kod utopljenika je za oko ,8N nia, nego u
nerazblaenoj, to treba i!ati na u!u priliko! sudsko1!edicinskog vjetaenja
alkoholisanosti utopljenika.
,. T)AN4*!ACI"NE A5KIJE
@.Z-:u+%(*% (S,/-(:u>-,&# $-(u-1&!)
aguenje je 7140>5+95 712953 1<5(*+9* )0*<* ?*:/4 ,2, 1* /.95 ?*:5@ ,1</)0545+/ ,2,
+*,(495+,-+/@ *2, , /.7C)*<*+954 )0*<* ?*:/4 :*/ :/3 4*25 39565 , +/)/0/D5+-*3,.
$o porijeklu, !anualna strangulacija vrata ,1:297-,)/ 95 7.,2*-:*. .a!oubilaka je neizvodljiva, a
zadesna ne postoji, iz onih istih razloga kao i okluzija nosa i usta kod su/okativnih as/iksija.
U !ehaniz!u s!rti, naje)e je
nasilno !ehaniko uduenje usljed stezanja i zatvaranja dinih puteva i sljedstvene
ne!ogu)nosti disanja, ili
pore!e)aj !odanog krvotoka, usljed pritiska na krvne sudove vrata &a. carotis i v. jugularis'.
U !ehaniz!u zaguenja !oe uestvovati i ok, usljed nadraaja vratnih ivaca,&n.larOngicus
cranialis i ple2us caroticus'.
$atoloko anato!ski nalaz kod !anualne stragulacije odlikuje se
opti! pojava!a nasilnog !ehanikog uduenja,
=<
o od kojih je vrlo izraena po!odrelost, osobito koe lica ela i vrata, kao i sitna
takasta krvarenja tih predjela.
.polja u koi vrata, na oni! !jesti!a gdje je vrena strangulacija nalazi!o oguljotine,
ogrebotine, krvne podlive, koji potiu od nokata i jagodica prstiju, na jednoj ili na obje!a
strana!a vrata, naje)e u predjelu prednjih i bonih strana vrata u guno! predjelu &otuda i
potie naziv zaguenje', ali isto tako, i na stranjoj strani vrata.
0e(uti! tih tragova od nokata prstiju ne!a, ako je stezanje vrata vreno obuhvatanje! vrata
sa jedno! ili sa obje ake, ili u oni! sluajevi!a kada je stezanje vrata vreno sa rukavica!a
na ruka!a.
Unutranje pro!jene na vratu, u potkono! tkivu !ii)i!a, lijezda!a i hrskavica!a, su u
obliku krvnih podliva i prelo!a hrskavica grkljana &cartilago thOreoidea, cartilogo cricoidea'.
5. Z--)1*%(*% (S,/-(:u1-,&# >u(-1&!)
adavljenje je 7140>5+95 712953 1<5(*+9* )0*<* /4-/4. ;o stezanje !oe biti izvedeno
aktivno, od strane neke ive sile, ljudske &sopstvene ili tu(e' ili ivotinjske ili
pasivno, od !rtve sile &teino!'.
$re!a to!e, po porijeklu, zadavljenje !oe biti sa!oubilako, zadesno, ali +*9-5?>5 95 7.,2*-:5, i
e)e kod novoro(enadi &jedan od naina edo!orstva', rje(e nad odrasli!a.
u !ehaniz!u u!iranja s!rtni ishod !oe biti posljedica
'*<)*0*+97 =0:29*+*@ 37?+,:* ,2, A30,952*, i to
potiskivanje! korijena jezika i obturacije rino/aringealnog prostora, ili
pribliavanje! i sklapanje! susjednih zidova,
Iz toga slijedi ne!ogu)nost disanja i nasilno !ehaniko uduenje.
P05:,3* 6,0:72*6,95 )52,:,C :0)+,C 173/)* )0*<*@ kao i
P/9*)5 ?/:* 712953 +*30*A*9* =025+,C A,)*6*.
;anatoloki nalaz kod zadavljenja je karakteristian, a sastoji se od lokalnih pro!jena, spoljanjih i
unutranjih, i optih pro!jena, spoljanjih i unutranjih.
Klavni lokalni nalaz kod zadavljenja u koi vrata je
<0*= 1<5(*+9*, ,2, <0*= (*3*)295+9*, u obliku pruge ili u obliku brazde. ;rag zadavljenja !oe
biti slian tragu vjeanja, ali ipak iz!e(u traga zadavljenja i traga vjeanja postoje bitne
razlike.
<0*= (*3*)295+9* <0*= )95?*+9*
trag zadavljenja je u !a ko! dijelu vrata i
naje)e na sredini vrata
trag vjeanja je u najgornje! dijelu vrata
trag zadavljenja je krunog oblika, oko
cijelog vrata, neprekinut, vodoravan i
posvuda jednako!jerno dubok
trag vjeanja ovalnog oblika, isprekidan
pre!a voru za!ke, redovno kos, nejednako
dubok.
trag zadavljenja je e)e u obliku pruge trag vjeanja je e)e u obliku brazde
zadavljenje je naje)e ubilako vjeanje je naje)e sa!oubilako
P/4/3052/1< , <*-:*1<, :0)+, ;/32,), ,(+*3 <0*=* 1<5(*+9* su izraeni znaci /unalne
strangulacije.
@okalni unutranji nalaz sastoji se u
podlivi!a krvi u !ii)i!a i potkono! tkivu u visini traga zadavljenja, a isto tako i iznad
traga zadavljenja.
7. V*%+-(*% (!u!2%(!&#)
Vjeanje je 7140>5+95 712953 1<5(*+9* )0*<* /4-/4 :/97 (*<5A5 ;*1,)+/ <5A,+* <,952* cijela teina
==
tijela &potpuno vjeanje', ili pak djelo!ina teina tijela &nepotpuno vjeanje'.
$re!a poloaju vora ili luka o!e na vratu,
T,;,-+/ )95?*+95, ako je luk o!e na prednjoj strani vrata, a vor pozadi, lice je blijedo usljed
potpunog prekida cirkulacije velikih vratnih krvnih sudova.
A<,;,-+/ )95?*+95 1 ako je luk na bonoj strani vratu, a vor na suprotnoj, ili je luk na
stranjoj strani vrata a vor na prednjoj strani vrata, onda je to atipino vjeanje. Usljed
nepotpunog prekida krvotoka lice je !odro.
Otvorena o!a : je o!a bez vora
atvorena o!a : i!a vor
$re!a radovi!a Druardala i Do//!ana
sila od * kg dovoljna je da zatvori vene,
3kg arterije a
teina od ,3kg dovoljna je da zatvori dunik,
48kg da zatvori vertebralne arterije.
$o porijeklu 1*4/7.,2*-:/ vjeanje je najbrojnije kako kod !ukih tako i kod enskih osoba.
adesno i ubilako vjeanje su rijetkosti.
P0,4950 (*351+/= )95?*+9* nalazi!o u sluajevi!a seksualnih aberacija, kada sa!o na!icanje o!e
oko vrata ili strah od !ogu)eg vjeanja kod takvih osoba !oe izazvati orgaza!. tada !oe nastati
seksualno zadesno vjeanje ili autoerotski zades.
U.,2*-:/ )95?*+95 izvodljivo je nad osoba!a koje su neotporne za odbranu od napadaa, dakle kada
postoji nesrazmjera snaga izme"u napadaa i rtve,
0e(uti! ne treba zaboraviti da je takozvano ;/140<+/ )95?*+95 ipak neto e)e nego ubilako
vjeanje disi!ulacija ubistva zaguenje! zadavljenje! ili neki! drugi! naino! us!r)enja deava se
da bi se prikrilo pravo ubistvo a pos!rtno vjeanje predstavila kao sa!oubistvo.
0ehaniza! u!iranja kod vjeanja sastoji se iz
N*1,2+/= 45C*+,-:/= 737?5+9* &potisnuti korijen jezika sa hioidno! ko)u pre!a nagore i
pozadi ta!ponira nosno drijelni prostor',
'*<)*0*+9* )52,:,C )0*<+,C :0)+,C 173/)*
/:* @ kod ovog !ehaniz!a dolazi u obzir inhibitorna s!rt usljed pritiska na n.vagus, odnosno
n.larOngicus zbog re/leksnog zastoja srca. u !ehaniz!u u!iranja se! vagusa i njegove grane
n.larOngicus cranialisa znaajnu ulogu i!a i sinus caroticus. 9a ravitu a.carotis co!!unis,
he!oreceptor glo!us caroticus reaguje na he!ijske podraaje dok je sinus caroticus presoreceptor
i reaguje na pro!ijene pritiska. .vako povienje pritiska u sinusu caroticusu dovodi od!ah
re/leksno, posredovanje! sinus ivaca do pada krvnog pritiska, i obratno.
#linike pojave kod vjeanja su raznolike, pre!a to!e da li u !ehaniz!u u!iranja uestvuje nasilno
!ehaniko uduenje, ok ili pore!e)aj i prekid !odane cirkulacije.
Gin vjeanja i!a 4 stadija
I STADIJ - ANESTETIKI STADIJ : ;raje oko 48 sekundi. $riliko! stezanja o!e oko vrata sopstveno!
teino! tijela, vrlo brzo dolazi do gubitka, svijesti, ve) za nekoliko sekundi, a uzrok gubitka svijesti
je akutna anoksija !ozga. $oslje zatezanja o!e nastupa mirovanje, koje traje nekih 48 sekundi,
zujanjanje u uima i odustvo oli.
II STADIJ - KONVUL'IVNI STADIJ ogleda se u kontrakcijama mii#a lica, grevima ekstremiteta
&kortiko1spinalni grevi', koji se smjenjuju sa kratkotrajnim pauzama. U toku greva, udovi !ogu
udarati o okolne pred!ete, vrata, zid, na!jetaj, i stvarati buku, oboriti pred!ete u okolini, pri to!e se
!ogu i ozlijediti. U ovo! stadiju dolazi do poputanja sfinktera mara, sjemenih mjehuri#a i
=H
unutranjih otvora mokra#ne cijevi.
Ovaj konvulzivni period !oe izostati usljed inhibicije, a !oe biti kratak kod nepotpunog vjeanja.
III STADIJ - ASFIKTINI STADIJ 1 koji prethodi s!rti, ispoljava se posljednjim pokuajima disanja i
smrt nastupa za nekoliko minuta! za --& minuta. U ovo! stadiju i!a!o fekalne i urinalne emisije,
U neki! sluajevi!a izuzetno, srana radnja !oe potrajati jo nekoliko !inuta, i do ,3 !inuta. .labi
znaci ivota !ogu se otkriti i nakon ,31*8 !inuta po!o)u P#K1a.
=A
TENTAMEN SUSPENSIONIS (POKUANO VJEANJE)
.e! savrenog vjeanja postoji jo i pokuano vjeanje &tenta!en suspensionis', dakle vjeanje koje je
ostalo nedovoljno bilo usljed toga to je oma prekinuta ili to je oslnac za omu popustio. #od
takvih osoba koje su preivjele pokuaj vjeanja karakteristino je nesje)anje sa!og ina doga(aja :
a!naesia.
TANATOLOKI NALA' KOD VJEANIKA
Klavni znak kod vjeanika je
;rag stezanja vrata, bilo u obliku brazde &e)e' ili u obliku pruge &rje(e'.
B0*(3* )95?*+9* (172671 171;5+1,/+,1 6/22,) , je sasuina i nastaje usljed pritiska o!e !a
kou vrata i istiskivanje! tkivne tenosti iz koice.
T0*= (;07=*) )95?*+9* se javlja u oni! sluajevi!a u koji!a je upotrebljena o!a bila
o uska i vrsta i
o kada je upotrebljena neka iroka o!a kao na pri!jer opasa ili
o !ekana kao to je al i slino ili
o pak kada je visenje trajalo kratko.
$re!a broju obrtaja za!ke, da li je o!a sastavljena od jednog struka, ili dva ili vie strukova,
odnosno, da li je jednostruka, dvostruka ili viestruka, u koi vrata )e brazda biti jednostruka,
dvostruka ili viestruka. Iz!e(u pojedinih strukova o!e, na)e!o ispupenja 1 :/A+5 =05.5+5 . Ovi
koni grebeni su vrlo vaan dijagnostiki pokazatelj, u pogleda zaivotnosti vjeanja. 0alaz krvnih
podliva u konom greenu dokaz je njihove zaivotnosti, drugi! rijei!a, vjeanje je isvreno
zaivotno.
Unutranji lokalni nalaz kod vjeanja je dosta karakteristian.
;kiva koja odgovaraju spolja brazdi vjeanja zbijena su i !alokrvna. ;o je -7+7<0*?+9*
.0*(3* )95?*+9*-.
9a karotidnoj artariji neposredno ispod njenog ravanja, !oe se na)i poprena ruptura
prisnice &inti!e', pa ako do(e do nadivljavanja, !oe se kasnije razviti aneuriz!a u to!
dijelu krvnog suda.
$ritisak zategnute o!e na !e!brabranu iz!e(u hioidne kosti i titaste hrskavice, !oe
prouzrokovati prelo! jezine kosti i gornjih rogova titaste hrstakvice.
Bazdavanje vratnih kraljeaka ili prelo!i kraljeaka, deavaju se u sluajevi!a kada o!a
biva zatezana za!aho! sopstvenog tijela.
U koi vrata, osi! traga vjeanja u obliku brazda ili pruge, !ogu se na)i takozvani 2*A+, <0*=/),
1<5(*+9* )0*<*. Oni !ogu biti
vjetaki &usljed pos!rtnog stezanja kravate ili podvezae', kao i
prirodni &prirodna udubine iz!e(u nabora koe na vratu kod gojaznih osoba, kao i kod !ale
djece'.
M0<)*-:5 40295 kod objeenih razvijaju se u oni! predjeli!a tijela, zavisno od toga, da li je vjeanje
potpuno ili nepotpuno, da li je, tipino ili atipino.
Usljed sile tee krv iz gornjih partija ponire u donje, tako da kod vjeanika, koji potpuno vise
!rtvake !rlje )e se razviti u predjelu podlaktica i akas, u predjelu potkoljenica i stopala, kao i od
pojasa, pa nanie.
Ukoliko je visenje trajalo !anje od H1,8 sati pa poto! le poloen na le(a onda )e se
!rtvake !rlje pre!jestiti u zadnje predjele tijela, to je potpuno pre!jetanje !rtvakih
!rlja.
7ko je visenje lea trajalo vie od ,* sati a !anje od *+ sata onda dolazi do djeli!inog ili
nepotpunog pre!jetanja !rtvakih !rlja.
Ukoliko je visenje lea trajalo vie od *+ sata onda se !rtvake !rlje uopte ne)e pre!jestitit
H8
9. S$%,(*% 2/& &!-(*u
;u spadaju
1 pritisak na grudni ko &co!presio thoracis'
1 kesonska i ronilaka bolest
1 uduenja kod zatrpavanja.
U pojedini! navedeni! oblici!a s!etnji pri disanju, 737?5+95 95 ;/12953,6* .2/:*35 471:72*<705
(* 3,1*+95 3/: 17 3,1*9+, /<)/0, +/1* , 71<* 7=2*)+/4 12/./3+,.
PRITISAK NA #RUDNI KO je nasilno !eahaniko uduenje usljed pritiska i stezanja grudnog koa.
pritisak na grudni ko !oe biti ko!binovan i pritisko! na trbuh. u to! sluaju uduenje je posljedica
pove)anog intratorakalnog pritiska pritiskivanje! dija/rag!e.
pritisak na grudni ko je naje)e zadesnog porijekla i deava se pri zatrpavanju, prignjeenje ili ako je
grudni ko pritjenjen.
7.,2*-:, ;0,<,1*: +* =073+, :/? rijetko je izolovan, obino je kombinvan sa drugim oblicima
uduenja kao to je strangulatio !anualis, oclusio nasi et oris, obturatio pharOngo1larOngis kao i sa
!ehaniki! povreda!a intratorakalnih organa.
#linika slika kod ko!presije grudnog koa ispoljava se
1 gubitko! svijesti,
1 vrat potiljak i lice su oteeni, podbuli i ljubiaste boje zbog zastoja u slivu v.cavae superior.
1 sluznica usne duplje je ljubiaste boje, posuta sa !notvo! ekhi!oza.
1 !ogu se javiti krvarenja na nos, i u arenicu oka.
7nato!sko patoloke pro!jene kod pritiska na grudni ko
1 odgovaraju opti! pro!jena!a nasilnog !ehanikog uduenja
@okalne pro!jene kod ko!presije grudnog koa su vrlo karakteristine.
1 :/A* ;0,<,1+7</= ;/307-9* &gornji dio grudnog koa, vrat glava, nadlaktice' je !odrikasta ili
ugasito !odre boje sa brojni! sitni! takasti! krvarenji!a. ;o dolazi od toga to je krv u
podruju gornje uplje vene zbog pritiska na grudni ko potisnuta pre!a veni jugularis u kojoj
su zalisci rijetki, a u vena!a gornjih ekstre!iteta sa bogati! zalisci!a dolazi do sprjeavanja
proticanja krvi i zbog toga se prepunjavaju i pucaju sitne vene osobito na vratu i licu.
KOD RONILACA kada ulaze u velike dubine usljed pove#anog pritiska na tijelo onemogu#eno je
disanje% &pritsak na dubini od ,8 !etara je oko * at!os/ere a na dubini 48 !etara 4 at!os/ere itd. ako
se ronilac zadra pod vodo! due vre!ena onda se u njegovo! krvotoku otopila velika koina azota
odnosno kada je at!os/erski pritisak pove)an azot se restvora u !asni! )elija!a. #od deko!presije
azot se osloba(a iz !asnih )elija gasovi iz tenog stanja prelaze u !jehuir)e i !ogu prouzrokovati
gasnu e!boliju.
H,
VI. FIZIKE POVREDE
Eizike povrede su take povrede, koje !ogu biti izazvane
1 preveliko! toploto! &hiperter!ija',
1 preveliko! hladno)o! &hipoter!ija', zati!
1 elektrino! energijo! &electrisatio', kao i
1 djelovanje! B;K zraka i drugih radioaktivnih ele!enata.
@. H&2%/,%/$&."% 2#)/%%.
;o su ;/)0535 ,(*()*+5 3952/)*+954 ),1/:5 <54;0*<705 ;2*45+* , )*<05, +* <,952/ ivog ovjeka
&zaivotna opeenost', ili na le &pos!rtna'.
Opeenost &co!bustio' !oe biti posljedica djelovanja
1 patogene koliine toplote,
1 he!ikalija,
1 elektriciteta ili
1 zrane toplote.
5jelovanje visoke te!perature od vrelih teku)ina i para naziva!o /8705+/1< ,2, /;*05+/1<
(*4.71<,/).
Baznolika jaina toplote, kao i trajanje djelovanja visoke te!perature na povrinu tijela, uslovljava
etiri stepena opeenosti.
I
stepen
ahva)en je sa!o epider!is, ede! &otok' kao i erite! su glavne i osnovne pro!jene, koje
nastaju za nekoliko sati ili nekoliko dana, zavisno od jaine djelovanja i rasprostranjenosti i
ne ostavljaju nakon sanacije nikakvog vidljivog znaka, niti oiljka.
II
stepen.
S<*3,74 )51,672/174 *7< .722/174. #arakteristika ovog stadija je stvaranje !jehura koji se
pojavljuju nakon izvjesnog vre!ena, nakon, nekoliko asova, lako je ote)en epider!is,
sauvan je ger!inativni sloj, tako da !jehuri saniraju za desetak dana, i to je vano za
sudsko1!edicinsko vjetaenje, na ti! !jesti!a ne ostaju oiljci.
III
stepen
S<*3,74 +560/<,674. U ovo! stadiju zahva)eni su svi slojevi koe, kao i potkono tkivo i
!ii)i. #arakteristika ovog stadija je nekroza, koagulacija bjelanevina i tro!boza okolnih
krvnih sudova. $ovrede zarastaju sa stvaranje! oiljaka.
IV
stepen
C*0./+,1*<,/ - ugljenisanost. Ovaj stadij nalazi!o sa!o kod djelovanja suhe toplote, dok ga
ne nalazi!o kod o/urenosti, jer vrele tenosti ne !ogu dosti)i toliku toplotu koja bi proizvela
karbonizaciju. #arbonizacija ve)ih dijelova ili itavog tijela obino je post!ortalna i nastaje
kad je !rtvo tijelo i dalje izloeno pla!enu. Visoka energija od udara gro!a ili struje
visokog napona !oe dovesti do lokalnih karbonizacija ivog tijela.
T/;2/<+, 5:1<0*-370*2+, 5:1<0*)*(*< - $riliko! djelovanja pla!ena na lobanju, !ast iz kosti izlazi u
prostor iz!e(u kosti i tvrde !odane opne u ekstraduralni prostor gdje se !ijea sa krvlju koja kuha,
tako da se /or!ira jedna !asa u ekstraduralno! prostoru koja !oe biti krivo protu!aena kao
zaivotno epiduralni he!ato!. Bazlika iz!e(u zaivotnog epiduralnog he!ato!a i -ekstra1duralnog
ekstravazata- je prvo u lokalizaciji.
1 aivotni epiduralni he!ato! je obino s!jeten u sljepono! dijelu to je zaivotno zgruana krv
1 Pkstraduralni, ekstravazat 1 s!jeten je u tje!eno! dijelu, ciglasto crvene boje, !astan, kao
kuhan, post!ortalnog je porijekla
$os!rtne pro!jene zbog djelovanja pla!ena na le, karbonizirani leevi !ukih, usljed skvravanja
prugastih !ii)a !ogu i!ati -./0,2*-:, 1<*)- a kod enskih osoba ;/2/A*9 E:/,<71*E.
1 7ana smrt usljed opeenosti : je ona koja nastaje jo u toku djelovanja visoke te!perature.
1 Pozna smrt usljed opeenosti 1 !oe nastati dani!a i !jeseci!a nakon opeenosti i naje)e je
uzrokovana razni! konsekutivni! oboljenji!a.
H*
.tepen ote)enja zdravlja i nastanak s!rti, zavisi od zahva)ene povrine izloene djelovanju visoke
te!perature ali isto tako i od individualnih svojstava i ivotne dobi.
1 #od odraslih s!rt !oe nastupiti ako je zahva)ena jedna tre)ina povrine tijela tre)i! stepeno!,
ili jedna polovina povrine tijela drugi! stepeno!. Ili ako je zahva)ena !ala povrina tijela ak
,81,3N, ali ako je zahva)ena povrina jako osjetljiva na bol, reci!o predio polnih organa &ok'.
1 #od novoro(enadi i !ale djece s!rt !oe nastupiti ako je zahva)ena povrina tijela ,81,3N.
A7</,+</B,6*<,/ :/3 /;5-5+9* - Bana s!rt usljed opeenosti !oe biti uzrokovana sa!ootrovanje!.
Baspadnute bjelanevine he!oglobin i !ioglobin dovode do intoksikacije zatajenje! /unkcije
bubrega, zaepljenje! bubrenih kanali)a raspadni! produkti!a. 9ai!e, slobodni he!oglobin
izluuje se pute! bubrega u koji!a !oe biti pre1cipitiran u donji! seg!enti!a ne/rona gdje /or!ira
cilindre.
/: :/3 /;5:/<,+5 , 140< - Bana s!rt usljed opeenosti !oe biti posljedica
1 $ri!arnog &neurogenog' oka 1 re/leksne vazodilatacije, rapidnog kolapsa peri/erne cirkulacije
i pada krvnog pritiska
1 $ri!arnog re/leksnog oka 1 usljed povrede zavretka senzibilnih ivaca i jako stepene boli
&re/leksni ok'.
1 .ekundarni ili opeklinski ok javlja se u sluajevi!a opsenih eksudacija preko ozlije(enih
povrina sa gubitko! tenosti i zajedno sa njo! gubitka elektrolita i bjelanevina.
Bana s!rt kod opeenosti !oe biti posljedica trovanja sa ugljen !onoksido!.
$ato1anato!ski nalaz kod opekotina !oe biti vrlo raznolik.
9a prvo! !jestu to su /;5-5+* ;/307-9*, oko kojih su u krvni! sudovi!a <0/4./(5, u
+*3.7.05A+,4 A2,95(3*4* C,;5054,9*, C54/0*=,9* i +5:0/(*.
U elucu i dvanaestopalano! crijevu !ogu se na)i -1<051 72671,-.
U bubrezi!a C54/=2/.,+70,-+* +580/1*,
U !ozgu piknoza ganglijskih )elija. #rv je gusta i !asna.
9alaz gara u nosu, drijelu i duniku.
9alaz, !asnih kapljica u !ozgu i plu)i!a ukazuje na zaivotnu opeenost !ada neki s!atraju da
!oe do)i do otapanja !asti usljed visoke toplote, i njenog potiskivanja sve do plu)a.
;eina tijela !oe biti znatno s!anjena usljed gubitka tenosti.
Od spoljanjih znakova, !oe biti
izraena naboranost koe u predjelu spoljanjih onih uglova zbog grenja lica i kapaka, a pla!eno!
su opaljeni sa!o izboenja i nabori koe, dok su brazde iz!e(u nabora !anje ote)ene &-paja noga-'.
9a zubi!a, ce!entna i silikatna punjenja postaju pri visokoj te!peraturi jo vr)a, dok se
a!alga!ska punjenja rastale.
$o porijeklu opeenost je naje)e (*351+*, dok su sa!oubistva &polijevanje! zapaljivi!
!aterijalo!, benzino!', kao i ubistva izuzetna. Isto tako sa!spaljivanje naje)e duevnih bolesnika
&pseudosucidiun' su rijetkosti.
5isi!ulacija ubistva, prethodni! us!r)enje! osoba a poto! spaljivanje, da bi se ubistvo na!jerno
prikrilo, ili da bi se identi/ikacija one!ogu)ila ili da bi se unitili tragovi zloina nije nerijetka pojava.
OFURENOST ILI OPARENOST (AMBUSTIO) I KOMBUSTIJA - RA'LIKE
patoloke anato!ske pro!jene &isto tako i klinike pojave' su slabije izraene i slabijeg su intenziteta.
#od a!bustije izraen je prvi i drugi stepen, odnosno oparotine prvog i drugog stepena, izuzetno
tre)eg stepena dok karbonizacije ne!a.
#od ko!bustija stvaraju se sve etiri stepena opekotina #od opekotina, usljed djelovanja pla!ena,
dlake su os!u(ene, dok kod amustija nema osmu"enosti dlaka! ali se lako mogu izvu#i iz korijena.
H4
Vrele tenosti usijed sile tee obino cure pre!a nadole i zadravaju se u odje)i, pa )e a!bustiije
i!ati drukiju lokalizaciju nego opekotine od pla!ena, jer pla!en obino lie pre!a gore.
0jesta pokrivena odje)o! kod a!bustija bi)e !anje izloena djelovanju vrelih teku)ina, dok na
nepokriveni! !jesti!a intenzitet o/urenja je intenzivniji.
DIJA#NO'A I DIFERENCIJALNA DIJA#NO'A OPEENOSTI@
sastoji se u prvo! redu na 7<)0D,)*+97 , 0*(2,:/)*+97 (*A,)/<+5 /;5-5+/1<, od post!ortonog
spaljivanja. Bazlikovanje zaitotne opeenosti od pos!ortnog spaljivanja te!elji se na slijede)e!%
ERITEM I EDEM KOE@ odnosno crvenilo i tkivna eksudacija, koje nalazi!o kod prvog stepena
opekotina i oparotina, zaivotnog su postanka, pa su pre!a to!e znak vitalne reakcije. 5jelovanje
pla!ena na !rtvo tijelo je bez vitalnih reakcija.
STVARANJE MJEURA U KOI nalazi!o kod opekotina drugog stepena opeenosti. 0e(uti!,
!jehuravost koe nije siguran znak zaivotne opeenosti jer !jehuri !ogu nastati i post!ortalnoa a
!ogu poticati i usljed trulenja.
M95C70, (*A,)/<+5 /;5-5+/1<, sadre u#kasti serum leukocite i eritrocite! dok im je dno
hiperemino "
P/1<4/0<*2+, 495C70, sadre !alo ili ni!alo seru!a bez krvnih su ele!enata, bez leukocita i
eritrocita, i ne!aju znaka vitalne reakcije !jehura. .adre teku)inu bez bjelanevina, onda
proba kuhanje! ili proba s octeno! kiselino! ostaje negativna, teku)ina se ne)e za!utiti,dok
kod !jehura koji sadre teku)inu sa bjelanevina!a, teku)ina )e se za!utiti.
o T0725A+, 495C70, su prljavo zelenkaste boje, sadre tenost trulenog porijekla, u
kojoj je su!por vodonik.
TROMBO'A KRVNI SUDOVA U NEKROTINIM PODRUJIMA PREDNJI STRANA TIJELA zaivotnog
je porijekla. 9akon s!rti krv iz prednjih partija sliva se u donje i stranje partije tijela pa ako nije
zadrana u ti! predjeli!a, shodno to!e ne)e biti ni zaivotnih gruevina.
PRISUSTVO #ARA NA SLU'NICAMA DUNIKA I LARINKSA u obliku ta!nih naslaga ili upalno crvenilo,
nastaju zbog udisanja di!a i a(i u pla!enoj at!os/eri.
PRISUSTVO U#LJEN MONOKSIDA U DUBLJIM KRVNIM SUDOVIMA , dokaz je zaivotnog dospijevanja
ugljen !onoksida u krvne sudove, i znak je vitalne reakcije. U povrne krvne sudove ugljen !onoksid
!oe prodrijeti i nakon sorti.
SPALJIVANJE MRTVACA (CREMATIO@ INCINERATIO)
;o je postupak za brzu !ineralizaciju !rtvog tijela djelovanje! visoke te!perature. .paljivanje
!rtvog tijela !oe se izvriti na razliite naine. U staro doba, a i danas, spaljivanje leeva vri se na
lo!aa!a.
#od elektrinih pe)i sa vru)i! zrako! leevi se izlau te!peraturi od HFFNC 3/ 1FFFNC. 5a bi se
!rtvno tijelo pretvorilo u pepeo, potrebno je 1 , ;/2 3/ 2 1*<* )0545+*, pri e!u od cjelokupnog
!rtvog tijela ostane masa oko .!& kg. anorganskog !aterijala u koliini od oko *,3 kubina deci!etra.
H+
5 I H&2#,%/$&."% 2#)/%%
9iska te!peratura na ivo tijelo !oe djelovati opte i izazvati opte pore!e)aje, odnosno
SMR'AVANJE - CON#ELATIO@ ali i lokalno i izazvati lokalne pro!jene, SMR'OTINE - PERNIO .
I 1<5;5+ 1 der!atitis congelationis erOthe!atosa. @okalno djelovanje niske te!perature
izaziva proirenje krvnih sudova u koi to se ispoljava crvenilo! koe.
II 1<5;5+ - der!atitis congelationis bullosa 1 sa stvaranje! !jehura, a u potkono! tkivu
transudacijo! i otoko!.
III 1<5;5+ 1 der!atitis congelationis necrotica 1 tre)i stepen se ispoljava u obliku nekroza,
IV 1<5;5+ 1 der!atitis congelationis gangraenosa 1 gangrenozne pro!jene.
Opti pore!e)aji usljed dejstva niske te!perature na ivo tijelo, oituju se u postepeno! padu tjelesne
te!perature.
#ada te!peratura padne na 31NC dolazi do gubitka svijesti
.!rt nastupa kada je tjelesna te!peratura ispod 2!-2%NC.
Ostale pojave kod s!rzavanja su 74/0, +51,=70*+ C/3 &kao kod pijanog ovjeka', 305429,)/1< i elja
za sno!, 9ajzad ;/47>5+95 1),951<,@ , =7.,<*: 1),951<, , 140<. .!rt nastaje 712953 ;*012,<,-:/=
7<,6*9* C2*3+/>5 +* 65+<0*2+, +50)+, 1,1<54.
@jeni nalaz kod s!rzavanja nije karakteristian.
Upadna je 125D5+/1< :/A5 , ;/<:/A+= <:,)*.
M0<)*-:5 40295 su svijetlo crvene boje. .vijetlo crvena boja !rtvakih !rlja, di/erencijalno
dijagnostiki dolazi i kod nekih trovanja&SO, DS9', s to! razliko! to su kod smrzavanja
svijetlo crvene oje samo mrtvake mrlje ali su mii#i i ostali organi zatvoreno crvene oje.
$oznato je da svi leevi, koji izloeni hladno)i i vlazi popri!aju crvenu boju !rtvakih !rlja,
neovisno od uzroka s!rti.
,;5054,9* svih unutranjih organa.
#arakteristian nalaz su /:07=2*1<5 40295 +* 127(+,6, A5276*! razliito vellke! od veliine
zrna penice do veliine zrna graka! tamne oje (mrlje 5injevskog)%
$o porijeklu, s!rzavanje je naje)e (*351+/ /1/.,</ 7 *2:/C/2,1*+,C /1/.*. Ubilako s!rzavanje je
jedan on naina -53/4/01<)* ,2, 395</7.,1<)*. .a!oubistva s!rzavanje! su rijetkost, ali u literaturi
su opisani sluajevi sa!oubilakog s!rzavanja.
#od leeva koji su izloeni djelovanju niskih te!peratura moe do#i do prskanja krova loanje du
avova! to moe dovesti do pogrenih zakljuaka%
#arakteristian poloaj i!aju leevi s!rznutih. '*7(,4*97 ;/2/A*9 :*/ :*3 95 -/)95:7 C2*3+/, pa
ho)e da se ugriju zgreni su.
#ad postoji su!nja na kongelaciju novoro(ene djece, treba naglasiti da golo neutopljeno novoro(ene,
izloeno sobnoj te!peraturi, !oe u!rijeti za nekoliko sati usljed nerazvijenosti siste!a za
odravanje tjelesne te!perature i sljedstvene osjetljivosti na hladno)u,
Utvr(ivanje s!rti usljad s!rzavanja vri sa
na osnovu poznatih okolnosti sluaja,
na osnovu patoanat!skog nalaza i
iskljuivanje! svakog drugog uzroka s!rt.
ale(ivanje !rtvog cijela, dovo(enje! !rtvog tijela na te!peraturu tenog azota, naziva se
:0,/+,(*6,9* ,2, :0,/=5+,(*6,9*. ale(ivanje !rtvog tijela vri se u posebni! kapsula!a, koja ss
H3
kasnije pohranjuju u posebne, odjele u takozvane kriotoriju!e.
7. P#)/%% %1%",/&'&,%,#$ (%1%",/#,/-u$-)
Plektricitet !oe povrijediti tijelo na dva naina%
1 tehniki! elekticiteto! &electrisatio, electrocutio, ictus electricus' i
1 prirodni! elekticiteto!, gro!o! &/ulguratio'
Plektrina struja je tok elektrona u neko! provodniku, koju proizvode dina!o !aine, generatori, kao
i he!ijski nrocesi, aku!ulatori, baterije. .truja tee od izvora &ili generatora' i to od pozitivnog pola
ka negativno! polu, a unutar generatora, od negativnog ka pozitivno! polu.
Obziro! na vrstu struje postoje jednos!jerne i naiz!jenine struje. Ove posljednje su tri puta jae od
jednos!jernih struja.
$re!a O!ovu zakonu jaina struje je srazasjerna naponu, a obrnuto sra!jerna na otporu.
AOVPR 7 W jaina V W napon B W otpor
9aiz!jenine struje i!aju razliitu /rekvenciju koje pri prolasku kroz tkivo po!jeraju jone u pravcu
svoga kretanja i tako proizvode jako nadraajno dejstvo. 4koliko se pove#ava frekvencija dolazi do
slaijeg pomjeranja jona! pa ne dolazi do ispoljavanja nadraajnih efekata. bog toga struje visoke
/ekvencije nisu opasne bez obzira na njihovu jainu. .provodnik, ica kroz koju protie struja
zagrijava se. ;oplotna energija nastala ja trans/or!acijo! elektrine energije. ;o je 5ulov zakon.
Plektina struja djeluje na organiza! u obliku%
1 elektinog 73*0* &ELECTROCUTIO '
1 elektine /;5:/<,+5 &COMBUSTIO ELECTRTICA '
1 1),95<25>5= 73*0* &OFTALMIA ELECTRICA '.
5a bi dolo do povrede od elektine struje, potrebno je da <,952/ 3/1;,95 7 :/2/ 525:<0,-+5 1<0795 i da
preko tijela do(e do uze!ljenja. Iz toga proizilazi da je vaan otpor na !jesti!a gdje struja izlazi iz
tijela. $rolazak elektrine struje olakava stajanje! !okroj podlozi dok prolazak elektrine struje
oteava ili sprijeava stanje u obu)i sa gu!eni! podplata!a.
>tetno djelovanje elektrine struje oituje se pri njeno! prolazu kroz tijelo pa uze!ljenje !oe
pojaati ili u!anjiti, ili pak iskljuiti taj e/ekt. 7ko osoba stoji u cipela!a sa gu!eni! (ono! to
znai da je izolacija vrlo velika, tada )e jaina struje iznositi svega nekoliko !ilia!pera iako je njen
napon od **8 V. 7ko je stajanje na betonskoj podlozi ili na vlanoj podlozi boso! nogo!, onda )e
otpor u to! sluaju biti !ini!alan i struja )e pro)i kroz tijelo nes!etano. ;i!e se !ogu objasniti
s!rtni sluajevi u kupatili!a.
Plektrina struja na ivo tijelo !oe nes!rtno djelovati ali isto tako i s!rtno.
9es!rtno dejstvo elektirne struje !oe biti bez ikakvih pojava &-stresla ga struja-', a !oe se
oitovati grevi!a, nesvjestico!, retrogradno! a!nezijo!, pore!e)aji!a ula vi(a i sluha. ;ragovi u
koi kod nes!rtnog dejstva elektrine struje redovno su bezbolni i oko nih se ne pojavljuju reaktivne
upale a zarastaju neupadljivi! oiljko!.
Udar elektrine struje !oe izazvati ugrijavanje tijela &CQ;50<504,* 5256<0,6*', koja se najjae iri
du krvnih sudova i likvora" Isto tako !oe izazvati ;/)0535 ;50,850+,C A,)*6*@ ;*05(*@ ;*0*2,(5@
;/0545>*9 15+(,.,2,<5<* *05825:1,97.
Udar elektrine struje !oe izazvati funkcionalne poreme#aje cns-a ili tee organska ote#enja
usljed toplinskog dejstva elektrine struje.
$ovrede !ozga !ogu i!ati za posljedicu usljed povienog intrakranijalnog pritiska gubitak svijesti,
psiho!otoriki ne!ir, centralne greve, ataksije, spastine he!iplegije, retrogradnu a!neziju.
8iseminacija arita u 90$ i modini moe pokazivati sliku multiple skleroze ili diseminiranog
encefalitisa. bog ote)enja krvnih sudova u !ozgu, naknadno !oe nastupiti kasna apopleksija.
ELEKTRINA OFTALMIJA , svijetle)i udar, kada se struja pretvara u svijetlo !oe izazvati povrede
organa vida usljed djelovanja intenzivnog svijetla &fototrauma'. 0oe do)i do za!u)enja le)e
H<
&cataracta electrica', kao i do centralnog skotoma.
0ehaniza! u!iranja kod s!rtonosnog djelovanja elektrine struje zavisan je od vie uslova%
od jaine elektrine struje,
od pravca kretanja elektrine struje,
od otpornosti tijela na !jestu ulaska struje u tijelo,
od duine vre!ena proticanja struje kroz tijelo,
od individualne reaktivnosti tijela.
;ako(er i psihika ko!ponenta, kao to je strah ili iznena(enost na dejstvo elektrine struje i!a
znatnog uticaja.
7ko elektrina struja prolazi kroz srce, onda izaziva treperenje srca, a ako prolazi kroz !ozak onda
dovodi do centralne as/iksije &asphO2ia violenta centralis'. Plektrina struja priliko! svoga kretanja,
trai put naj!anjeg otpora, pa zbog toga naje)e prolazi kroz krv i krvne sudove.
Govjeije tijelo je dobar sprovodnik elektrine struje. .uha i debela koa je vrlo slab provodnik, i
prua jak otpor. Otpor zavisi od histoloke gra(e koe njenje debljine, vlanosti, prokrvavljenosti
dlakavosti, itd.
5jeca ivano labilne osobe, osobe sa srani! bolesti!a, kao i alkoholiari slabije podnose djelovanje
elektrine struje.
$sihika ko!ponenta zauzi!a znaajno !jesto. 5jelovanje elektine struje jae je ispoljeno, ako je
koncentracija panje s!anjena, kod iznena(enosti, kod postojanja straha, dok je djelovanje struje
slabije ispoljeno kod osoba u narkozi, u besvjesno! stanju, u snu, ako je strah odsutan i ako je
koncentracija panje pojaana.
.poljanje lokalne pro!jene u koi usljed djelovanja elektrine struje nalaze se
1 na !jesti!a ulaska elektrine struje, a
1 katkada i na !jesti!a izlaska elektrine struje.
;o je ELEKTRINI BILJE# 1 1,=+74 5256<0,674. I!a olik provodnika, !oe biti u obliku crte ako je
u pitanju ica, a !oe biti kruan ili jajast. $ivosme"kaste oje, sa uvuenim centrom i uzdignutim
ruovima, odnosno oivien grebenasti! ispupenje! koe.
0ikroskopski epidermis je upljikav, saast, nekrotian, sasuen. $elije i jezgre germinativnog sloja
su isduene, a papile korijuma su izravnate. Plektrini bijeg je speci/ina pro!jena izazvana
prolasko! elektrine struje kroz kou. bog prolaska struje kroz kou, dolazi do polarizacije u tkivu,
pa se )elija i jezgre izduutju i popri!aju s!jer pre!a vodiu.
ELEKTRINA OPEKOTINA je karakteristina pro!jena odnosno povreda, nastala prolasko! struje kroz
kou, koja prua otpor. ;u se elektrina energija pretvara u toplotu &Fouleova toplina'. Plektrine
opekotine !ogu i!ati izgled opekotina drugog ili tre#eg stupnja. U neki! sluajevi!a !oe do)i i do
lokalnih karonizacija. Plektrine opekotine !ogu i!ati olik predmeta koji je u kontaktu sa koom,
otisak ice.
U!jesto elektrinog biljega, !oe se na)i katkada samo mjehurasta formacija, odnosno !jehur,
nastao odvajanje! epider!isa od koice, upalj i bez tenosti. ;o naziva!o epider!oliza.
P/)0?,+1:* ,4;05=+*6,9* 4,:0/1:/;1:,4 45<*2+,4 -51<,6*4* od provodnika nastaje odlijetanje!
!etalnih estica sa provodnika na kou, tako da je boja !etalizirane koe
1 crna ako je provodnik od Ee, a
1 s!e(ecrvena ako je provodnik od Su.
;o se !oa dokazati !ikroskopski, spektogra/ski i B;K.
U neki! sluajevi!a na !jestu ulaska elektrine struje ne!a elektrinog biljega, i to onda, ako je
napon struje !alen ili ako je dobra provo(ljivost koe.
H=
SPOALJNJI I'#LED
#od s!rtno povrije(enih elektrino! strujo! dosta je karakteristian.
1 Izraena je upadljiva po!odrelost,
1 jaka izraenost !rtvakih !rlja koje su ta!no ljubiasto !odre.
1 7ko elektrina struja prolazi kroz glavu, onda nastupa paraliza centra za disanje sa sljedstveno!
as/iksijo!, pa je u ti! sluajevi!a lice !odro.
1 0e(uti!, ako struja prolazi kroz srce kao posljedica nadraaja ivaca i !ii)a srca nastupa
treperenje srca i nepravilno kucanje srca. .rce sve slabije potiskuje krv, pa usljed po!anjkanja
kiseonika i ote)enja u S9. nastupa s!rt. @ice kod takvih je obino blijedo.
UNUTRANJE PROMJENE kod s!rti usljed elektrinog udara ispoljavaju se
1 hipere!ijo! unutrasnjih organa i
1 !nogobrojni! takasti! podlivi!a, naroito u korteksu nadbubrene lijezde, zati! na dnu tre)e
ko!ore !ozga, u podruju bazalnih ganglija i !odanog stabla.
1 U ki!enoj !odini krvarenje, ede!, propadanja ganglijskih )elija naroito prednjih rogova.
1 #rvni sudovi zahva)eni elektrino! strujo! pokazuju pro!jene u sva tri soja.
o u lu!enu krvnog suda je tro!bus kao poljedica elektinog ote)enja endotela, he!oliza,
o inti!a se ljuti, nekrotizira.
o u !ediji iskidanost elastinih vlakana i piknoza jezgra glatke !uskulature.
o u adventiciji krvarenja.
9. P#)/%% :/#$#$ (>u1:u/-,&#)
Kro! je visoko/rekventna struja iji napon iznosi !ilione volti i jaine vie hiljada a!pera, $rirodni
elektricitet se prazni preko raznih posrednika kao to su% visoko stablo, zvonik crkve, !unara, itd.
Kro! nastaje kod velikih elektrinih napetosti iz!e(u tla, i oblaka, ili iz!e(u oblaka koji nose
suprotne elektrine naboje. U at!os/eri i u oblaci!a koji slue kao kondenzatori, nakuplja se
elektrina energija, pa kod velikih razlika u potencijalu iz!e(u nejednako nabijenih oblaka, ili ze!lje
kao !ase, kao i kod dovoljnog pribliavanja nastaje pranjenje elektrine energije 1 gro!. Fedni!
udaro! gro!a !oe biti pogo(eno vie osoba u preniku do *8 !etara.
$ovrede gro!o! !ogu biti nes!rtonosne ali !ogu se zavriti i s!rtonosno.
#od nes!rtonosnog dejstva at!os/erskog elektriciteta, !ogu se na)i
1 u koi tragovi gro!a, os!u(enost dlaka, spaljenost kose ili ispalost kose,
1 pore!e)aji vida i sluha,
1 rascjep bubne opne, krvarenja iz uha,
1 s!etnje neuropsihike prirode, nesanica, parestezije !ialglni i neuralgini bolovi, !ono i
paraplegije,
1 na oku elektrina katarakta, anizokorija,
1 retrogradna a!anezija.
9akon udara gro!a povrede pokazuju tendenciju brzog zacjeljenja.
.!rtonosne povrede gro!o! ispoljavaju se trenutni!
1 stropotavanje!, onesvje)eno)u i trenutno! s!r)u.
Udar gro!a proizvodi%
1 tragove gro!a na tijelu,
1 znake gro!a van tijela,
TRA#OVI #ROMA NA TIJELU
5ijelo! su elektrinog i termikog porijekla, a dijelom i mehanikog.
1 O;5:/<,+5 koe !ogu biti razliitog stepena i lokalizacije. 0ogu biti sva + stepena.
HH
Opekotine !ogu nastati i usljed zapalenja odje#e, a isto tako !ogu poticati od istaljenih
metalnih predmeta &!etalni lani) oko vrata, narukvica, sat'. Ove opekotine obino i!aju
oblik toga pred!eta koji ih je izazvao.
1 M7+9,+5 ?*05 (*0./0,1*<,/) i!aju oblik granice i lista paprati, od okolne koe razlikuju se
ta!no ljubiasto! bojo!. 9astaju usljed paralize krvnih sudova, a !oda udrueno sa
ote)enje! tkiva i sljedstveno! vazo(ilatacijo! hista!inskog porijekla.
1 M*2, /:07=2*1<, /<)/0, - #od udara gro!o! !ogu se na)i u neki! sluajevi!a u koi !ali,
okruglasti otvori, opaljenih rubova, koji !ogu i!ati slinost sa ustrelina!a.
1 M5C*+,-:5 ;/)0535 :/A5 , 7+7<0*?+9,C /0=*+* , !ogu nastati odacivanjem tijela, ili
padom, a razdori u koi !ogu nastati eksplozivnim djelovanjem ugrijanog zraka.
U+7<0*?+95 ;0/495+5 kod /ulguracije ispoljavaju se
1 opti! pro!jena!a uduenja, &nasilno /iziko uduenje',
1 !nogokrvno)u organa,
1 takasti! krvni! podlivi!a i
1 teni! svojstvo! krvi.
'NACI #ROMA VAN TIJELA
0ogu se na)i na odje)i, na stvari!a u odje)i, kao i na pred!eti!a iz okoline &oru(a, drve)e i zgrade'.
1 Odje)a je pocjepana, vlakna os!u(ena ili zapaljena. Bascjepi odje)e se prostiru u oko!ito!
pravcu, duino! tijela odozgo1nadole,
1 obu)a je dijelo! raivena podplate su rastavljene i odvaljene.
1 0etalni pred!eti su zatopljeni, ili istopljeni i !agnetisani.
Iz do sada izloenog, sudska !edicinska dijagnostika /ulguracije se te!elji
1 na pregledu ozlije(enog,
1 pregledu o(je)e i stvari u odje)i i na odje)i
1 kao i pregledu okoline.
;o dolazi otuda, to nepoznavanje uzroka s!rti izaziva su!nju na nasilnu s!rt ubistvo!, ili pak na
zades drugog porijekla, pa je potrebno provjeriti u svi! takvi! s!rtni! sluajevi!a uzrok s!rti. Udar
gro!o! je nesretan sluaj.
Opasnost za udaranje gro!a, dolazi onda, kada su ljudi u blizini pred!eta koji su privlani za
at!os/erski elektricitet, kao to su razni !etalni pred!eti ili usa!ljeni visoki pred!eti, di!njaci,
drve)e, itd. #ao krivino djelo dolazi onda, ako je bilo ne!arnosti propusta u izvrenju osiguranja
stanovitih objekata od udara gro!o!, ili ako su insalacije neispravne &gro!obrani', ili ako ih ne!a.
naci gro!a van tijela, na odje)i i obu)i, na pred!eti!a i stvari!a, u odje)i i u najblioj okolini,
!ogu biti vaan dijagnostiki pokazatelj za posredno utvr(ivanje /ulguracije.
U neki! drava!a U.7, justi/ikacija, s!rtna kazna elektino! strujo! vri se na elektrinoj stolici.
#od egzekutiranih, te!peratura !jerena u lobanji iznosila je do <8 stepeni S.
3. D*%1#)-(*% 6/-.%(*- (- #/:-(&6-$
raenje podrazu!ijeva dva razliita oblika rasprostiranja energije. Fedno je elektro!agnetsko
zraenja &talasno kretanje', a drugo je korpuskularno zraenje estica.
Plektro!agnetsko zraenje je nain rasprostiranja energije u obliku talasa, koji se kre)u brzino!
svjestlosti &elektrini talasi, radio talasi, rendgenski i ga!a zraci'. Visoko energetska kratkotalasna
zraenja, koja sa obino nazivaju rendgenski! zraci!a &X zraci!a' i ga!a zraci!a, i!aju dovoljno
energije da izazovu jonizaciju u !ateriji koja ih je apsorbovala.
Foniziraju)e zraenje podrazu!ijeva sve oblike zraenja, bilo elekto!agnetska &B;K i ga!a zraci' ili
korpuskularna &al/a i beta estice, neutroni, protoni, deutroni', koji i!aju dovoljno energije da izbace
elektrone iz ato!a ili !olekula koji ih absorbuju.
Bendgenska zraenja nastaju u posebni! izvori!a, i!aju veliku energiju. $ovrede rendgenski!
HA
zraci!a su pozivne &na osoba!a koje rade sa B;K aparati!a', ili terapijske &na bolesnici!a'. >tetno
djelovanje rendgenskih zraka !oe biti posljedica ili prekoraenje koliine ili preko!jerne duine
zraenja rendgenski! zraka!a.
Osjetljivost tkiva pre!a rendgenski! zraka!a je vrlo razliita. U toku izlaganja rendgenski! zraka!a
u doza!a dovoljno jaki! da unite izvjesna tkiva, bolesnik ne osje)a bol, toplinu ili neki drugi
nadraaj. 9akon nekoliko sati, od <1+H sati, !oe se pojaviti prolazno1crvenilo, rani erite!, koji se
!oe i previdjeti, $rava reakcija na rendgensko zraenje sa postojani! erite!o! i ote)enje! koe
javi ja se poslije intervala od nekoliko dana.
Faku osjetljivost na zraenje pokazuju li!/ociti, li!/oblasti, kotana sr &!ijeloblastine i
eritroblastine )elije', epitel digestivnog trakta, oplodne )elije ovarija i testisa.
Otporniji na zraenje su kost i hrskavica &sazrela', !ii)no tkivo, nervno tkivo, !ozak. P!brionalne,
nezrele i slabo di/erencirane )elije osjetljivije su na zraenje nego di/erencirane )elije.
5ijagnostika uloga B;K zraka u sudskoj !edicini je !nogostruka. 9a pri!jer, kod ustrelina sa
zadrani! projektilo! u tijelu, koji se obdukovanje! ne !oe prona)i, u po!o) na! dolaze
rendgenske zrake. Isto tako !ogu se prona)i prelo!ljeni vrak ubodnog oru(a. ati! drugi pred!eti,
ili progutani pred!eti u /orenziko kliniki! sluajevi!a, dakle jo za ivota. 9a osnovu sni!aka
kostiju i stepena okotavanja !oe se utvrditi doba ivota ispitanika. 9eka trovanja, kao to su
trovanje olovo! i ivo! !ogu biti dijagnosticirana B;K pute!, kao i graviditet u drugoj polovini
trudno)e. 9a osnovu ranijih B;K sni!aka ili na osnovu poznatih osobitosti jedne osobe, naknadni!
B;K sni!ci!a i ko!paracijo! !oe se utvrditi identitet osobe.
raenja drugi! radioaktivni! ele!enti!a i radije!, pokazuju sline uinke kao i povrede s
rendgenski! zraci!a.
9uklearne eksplozije, odnosno povrede od eksplozije ato!ske bo!be i drugih radioaktivnih ele!enata
!ogu prouzrokovati radioaktivne, ter!ike i !ehanike povrede. 0ehanike povrede nastaju usljed
ogro!nog pritiska kojeg stvara eksplozija, dok ter!ike povrede nastaju osloba(anje! ogro!ne
toplote &in/racrvene i ultraljubiaste zrake' a traje vrlo kratko &4 sec. bljesak'. Opekotine su
karakteristine po to!e, to nakon nadivljavanja stvaraju vrste keloidne oiljke. Badioaktivne
povrede posljedica su radijacije, oslobo(enih ga!a zraka i neutrona iz radioaktivnih produkata, a
ovisno o udaljenosti eksplozije.
A8
VII. NUTRITIVNE POVREDE
@.N-!&1(# :1-#)-(*% (&(-(&,&# )&#1%(,-)
9utritivne povrede &nutritio, onis 1 ishrana' posljedica su ili nasilnog gladovanja &inanitio violenta' ili
nasilnog e(anja &sitis violenta'. Kladovanje &inanitio' uopte, je pore!e)aj ishrane ili prestanak
ishrane. 7ko je uzronik gladovanja prirodni agens, onda je to prirodno gladovanje &inanitio naturalis',
a ako je to nasilni agens onda je nasilno gladovanje. $re!a to!e, nasilno gladovanje u sudsko1
!edicinsko! s!islu, je ;/0545>*9 ,1C0*+5 ,2, ;051<*+*: (;05:,3) ,1C0*+5 +*1,2+,4 ;7<54.
9asilno gladovanje je ili
1 pri!arno &zadesno, sa!oubilako, ubilako' ili je
1 sekundarno, to jest, gladovanje nastalo usljed suenosti lu!ena jednjaka, a nakon trovanja
jetki! otrovi!a, bilo zadesnog ili sa!oubilakog porijekla.
#od prirodnog gladovanja, uzronik bolesti gladi je kvantitativni de/icit hrane. #liniki se znaci
gladovanja !ani/estuju tada, kada se iscpre energetske rezerve u organiz!u i kada poinje proteinska
degradacija, u cilju odravanja bazalnog !etaboliz!a. Uzronici bolesti gladi su !onogobrojni%
pore!e)aj apsorpcije i iskoritavanja unesene hrane, hronini gastrointestinalni pore!e)aji, in/ekcija,
psihiki pore!e)aji uzi!anja hrane, !aligna oboljenja, itd.
1 $oetni! gladovanje! se s!atra kada tjelesna teina opada do ,3N, a ako
1 U!jereno gladovanje 1 tjelesna teina opada do *8N
1 ;ee gladovanje kod pada tjelesna teine od *81+8N &ede!i', a
1 Pkstre!no gladovanje preko +8N.
$o toku, nasilno gladovanje !oe biti akutno, kao kod naglog prestanka ishrane, i hronino.
7kutno gladovanje, kod naglog i potpunog prekida ishrane, kod novoro(eneta !oe potrajati 413
dana, a kod odraslih =1,8 dana, a uz uzi!anje tenosti &vode' i do deset nedelja.
U poetku akutnog gladovanja, prva dva tri dana jako !ui osje#aj gladi! koji poslije toga slabi i
postepeno prestaje. $oto! se javlja tjelesna nemo#! dremljivost! halucinacije i smrt. a to vrije!e
gubi se !asno tkivo ak do A8N, a prugasti !ii)i, srce, jetra i drugi organi se s!anjuju, izuzev !ozga
i kostura. 5iljukaa (timus) kod novoro(ene djece i dojenadi, usljed gladovanja znatno se s!anjuje,
ili potpuno iezava njeno svojstveno tkivo, to !oe biti vaan dijagnostiki pokazatelj za
utvr(ivanje s!rti gladovanje!.
$atoloko anato!ski nalaz kod u!rlih usljed gladovanja. 9a obdukciji do!inira -suhi oblik-, ili
-!okri oblik-.
1 K/3 4/:0/= /.2,:* prisutni su otoci tkiva, zbog retencije vode, a usljed pada koloidno1
os!otskog pritiska.
1 K/3 17C/= /.2,:* nalazi!o% atrophia universalis corporis, atrophia /usca organoru!,
s!anjenost !asnog tkiva u tijelu, izrazita s!anjenost li!/oidnog tkiva, atrophia testisa i
ovarija, iezlost glikogena iz !ii)a i jetre, he!osideroza slezene.
5. N-!&1(- G%8 (!&,&! )&#1%(,-)
9asilna e( !oe biti uzrokovana ili nedavanje! tijelu potrebne tenosti ili pak oduzi!anje! tijelu
potrebne tenosti. Unoenje tenosti u organiza! i izluivanje tenosti &!okrenje!, stolico!
znojenje!, disanje!' odrava neophodnu ravnoteu u stanju tjelesnih tenosti. 7ko je pore!e)aj
ravnotee nastao prirodni! pute!, onda je to prirodna e(, a ako je nastao nasilni! puteni, onda je
nasilna e(. $ore!e)aj ravnotee vode, gdje je izluivanje vode jae nego njeno unoenje, naziva!o
dehidracija.
P0,4*0+* 35C,30*6,9* nastaje kada je unoenje vode s!anjenjeno, kada postoje s!etnje pri gutanju,
kod ko!atoznih bolesnika, kod intenzivnog znojenja, u pustinjski! i bezvodni! predjeli!a, itd.
A,
S5:7+3*0+* 35C,30*6,9* nastaje kao posljedica gubitka iz organiz!a tenosti koje sadre elektrolite,
kod povra)anja, proljeva, oboljenja bubrega, itd.
9asilna e( je ili pri!arna ili sekundarna. $ri!arna nasilna e( !oe biti zadesna, ili ubilaka.
.ekundarna e( se javlja kod tau!atskog krvarenja, ko!bustija, a!bustija i kod nekih trovanja.
;anatoloki nalaz kod s!rti usljed e(anja nije karakteristian.
1 #rv kod u!rlih usljed nasilnog e(enja je ta!no crvena i gusta,
1 !rtvaka ukoenost je jako izraena, a
1 hla(enje lea je polagano.
ato se sudsko1!edicinska dijagnostika s!rti usljed nasilne e(i postavlja per e2clusionen,
iskljuivanje! svakog drugog uzroka s!rti, i na osnovu poznavanja okolnosti sluaja.
VIII. BAKTERIJSKE POVREDE
Cakterijske povrede su tjelesna ote)enja koja nastaju nasilni! unoenje! bakterija u tijelo, za razliku
od bakterijskih oboljenja koja nastaju prirodni! prodiranje! bakterija u tijelo. $o svo! porijsku
bakterijske povrede su% zadesne, sa!oubilake ili ubilake.
Cakterijske povrede su ili pri!arne, ili sekundarne.
1 $ri!arne bakterijske povrede nastaju direktni! prodiranje! bakterija u tijelo,
1 .ekundarne indirektno, posredno kroz ve) postoje)e povrede !ehanike, /izike, ili he!ijske.
7ko bakterije ili njihovi toksini bivaju uneseni u tijelo pute! hrane &!eso !lijeko, sir, konzerve' onda
govori!o o zadesnoj in/ekciji hrano!, odnosno zadesnoj bakrerijskoj povredi. $re!a to!e,
ali!entarna in/ekcija je zadesna bakterijska povreda, odnosno zadesna in/ekcija. Ovakve in/ekcije
naje)e su izazvane bacilo! ti/usa i parati/usa, proteus vulgaris, toksini!a botulinusa.
Cotuliza! &lat. botulus W kobasica' je bakterijska povreda izazvana toksini!a &botulini!a' koje lui
bacilus botulinus, a koji su prozvedeni izvan ograniz!a. ;oksin biva absorbiran preko sluznice
digestivnog trakta u krvotok, :otulini lokiraju neuromuskularne veze ivane zavretke motornih
ivaca (kljenut)! a u podruju autono!neg siste!a dovode do paralize holinerginih ivaca i blokade
acetil1holina na zavretci!a.
.i!pto!i botuliz!a oituju se u
1 paralizi okulo!otornih ivaca &III, IV i VI' kao i drugih kranijalnih ivaca &IX i XII'.
1 .ekretorni pore!e)aji se sastoje u s!anjenoj sekreciji.
5i/erencijalno dijagnostiki dolazi u obzir trovanje alkoloidi!a gljiva!a, druge ali!entarne
intoksikacije, virusni ence/alitis, polio!ijelitiss polineuritis.
.udsko1!edicinska ekspertiza u sluajevi!a bakterijskih povreda sa s!rtni! ishodo! treba da
odgovori%
1 da li se zaista radi o bakrerijskoj povredi,
1 na koji nain su bakterije ili njihovi toksini dospjeli u organiza!
1 da li bi blagovre!ena ljekarska intervencija !ogla spasiti ivot povrije(enog.
Isto vai u sudsko1!edicinskoj ekspertizi i za ostale ali!entarne in/ekcije.
A*
IJ. HEMIJSKE POVREDE
De!ijske povrede su <0/)*+9* C54,91:,4 /<0/),4* :/9, 7+515+, 7 <,952/ 1)/9,4 C54,91:,4
3591<)/4 /?<5>797 (30*)295 ,2, 7+,?<*)*97 A,)/<.
De!ijski otrovi potiu ili iz
!ineralne oblasti, kao to su iva, olovo, arsen itd., ili iz
biljne oblasti, strihnin, hai, kurare, kokain, ili iz
ivotinjske oblasti kao to su z!ijski otrovi, pelinji otrovi, kantaridin, itd.
5jelovanje otrova je razliito i ovisi od vie /aktora. 9a prvo! !jestu ovisi od osobina i svojstava
sa!e he!ijske supstancije, zati! od naina unoenja, ali i od individualnih svojstava &doba ivota,
zdrastveno stanje, uro(ena preosjetljivost &idiosinkrazija', ili steena &ana/ilaksija', re/rakternost,
naviknutost na izvjesne otrove, itd'.
$oseban znaaj u sudsko1!edicinskoj ekspertizi i!aju trovanja !edika!enti!a i terapijski!
supstancija!a. ;a trovanja !ogu biti pred!et sudsko1!edicinskog vjetaenja u sluajevi!a%
1 ako su data u valiki! doza!a od strane ljekara, ili prepisana u ve)oj koliini, ili
1 ako su u lijeenju pri!ijenjeni oni lijekovi koji nisu stekli !edicinske a/ir!aciju. Ukoliko se
pri!ijene takvi lijekovi u cilju sticanja !edicinskog iskustva, onda se !oe raditi o djelu
nesavjesnog lijeenja.
U prvo! stavu lana ,,8. # .B CiD% -ljekar koji pri pruanju ljekarske po!o)i pri!ijeni
oigledno nepodobno sredstvo...i ti!e prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica
kazni)e se do 4 godine-.
1 $od oigledno nepododobni! sredstvo! pored lijekova koji nisu prihva)eni u
!edicinskoj nauci u lijeenju datih bolesti, spadaju i oni lijekovi koji uopte nisu
prihva)eni kao lijekovi &na pri!jer -bapski lijekovi-'.
#lasi/ikacija otrova i trovanja su raznovrsna i !nogobrojna. Iz!e(u ostalih takva jedna podjela otrova
zasniva se na njihovo! porijeklu, pa razlikuje!o% !ineralne, biljne i ivotinjske otrove. $re!a nainu
istraivanja i izlolovanja% gasoviti &SO, DS9', lako isparljivi &alkohol, /enol', !ineralni &Dg, Su,
7....', !edika!etozni, pesticidi, itd.
$re!a svojoj na!jeni to su nena!jerna, sluajna, akcidentalna, kao i !edicinska1jatrogena otrovanja.
9a!jerna trovanja su ona kada su uzete ili data svjesno i na!jerno sa!o! sebi ili drugoj osobi, pa su
pre!a to!e suicidalna i ho!icidalna.
$re!a toksino! djelovanju to su
1 neurotoksini otrovi koji ote)uju centralni nervni siste! i peri/erni ivani siste!,
1 ne/rotoksini otrovi koji ote)uju bubrege,
1 hepatotoksini, koji ote)uju jetru,
1 he!atotoksini, ote)uju he!atopoezne organe i sastav krvi, zati!
1 otrovi koji blokiraju /er!ente, itd.
.vrsishodnija podjela otrova za sudsko1!edicinske potrebe je po nainu djelovanja na tijelo, to jest da
li otrov djeluje lokalno, na !jestu direktnog dodira otrova s tijelo! ili djeluje opte, poslije i usljed
resprpcije.
1 95<:, /<0/), (6*71<,6*) , +*30*A*9+, (,00,<*+<,*) su otrovi koji djeluju lokalno na !jestu
dodira otrova sa tijelo! su
$ored kaustinih i nadraajnih otrova, koji i!aju sa!o nadraajno ili sa!o kaustino dejstvo
postoje i takvi otrovi, koji osi! kaustinog i nadraajnog djelovanja i!aju i dejstvo nakon
resorpcije otrova. ;o su jetki i nadraajni otrovi sa resorptivni! dejstvo!.
1 R51/0;<,)+, /<0/), (051/0;<,)*) 1 Otrovi koji i!aju uglavno! opte i resorptivno dejstvo,
naziva!o resorptivni! otrovi!a &resporptiva'. ;o su parenhi!ni, krvni i ivani otrovi.
A4
UTVR"IVANJE TROVANJA
NA OSNOVU NAROITI I PO'NATI OKOLNOSTI SLUAJA , na pri!jer iznenadna oboljenja &!orbus
subitus' sa naprasni! u!iranje!, !ors subita. Ili neznano oboljenje &!orbus ignotus', sa neznano!
s!r)u 1 !ors ignota, ili su!njiva oboljenja &!orbus suspectus' sa sljedstveno! su!njivo! s!r)u,
!ors suspecta. 5ijagnostika vrijednost naroitih okolnosti sluaja nije velika ali na! indirektno i u
vezi sa drugi! !etoda!a utvr(ivanja trovanja ukazuje na otrovanje.
KLINIKE POJAVE@ povra)anje, prolivi, bolovi u abdo!enu, zanijetost halucinacije, konvulzije,
besvjesnost i jo !noge druge, ne!aju dokaznu vrijednost trovanja, ali !ogu sa!o u vezi sa drugi!
!etoda!a utvr(ivanja trovanja, uiniti trovanje vjerovatni!.
OBDUKCIONI NALA' ako se trovanje zavrilo s!r)u 0e(uti!, treba znati, da kod nekih s!rtnih
trovanja obdukcioni nalaz !oe biti skoro neznatan ili negativan, ondnosno pro!jene na organi!a
!ogu biti nevidljive za prosto oko.
TOKSIKOLOKO PRETRAIVANJE je najvanija !etoda u utvr(ivanju trovanja uopte je.
U l.*3<. #$ stoji% -7ko postoji su!nja na trovanje, uputi)e se su!njive !aterije koje su na(ene u
leu ili na drugo! !jestu na vjetaenje ustanovi koja vri toksikoloka pretraivanja &ispitivanja'. $ri
pregledu su!njivih !aterija vjetak )e posebno utvrditi vrstu, koliinu i dejstvo na(enog otrova, a ako
se radi o pregledu !aterija uzetih sa lea, po !ogu)nosti i koliinu upotrebljenog otrova-.
Uzi!anje !aterijala za toksikoloki pregled vri se tako to se organi ili dijelovi organa
1 3/+9* ;/2/),6* 4/(=*@
1 1065@
1 125(,+* ,
1 953+/ ;27>5@
1 ;/2/),6* 95<05 1* A7-+/4 :51/4@
1 .7.05=@ A5273*6 1* 1*30A*954@ <5
1 ;/ ;/2* 45<0* <*+:/= , 35.52/= 60,95)*@
.tavljaju u staklene tegle! zapremine od .-* litra, sa stakleni! zapuae!, ali bez ikakvog
konzervansa.
1 Uz to, treba uzeti krv i !okra)u u epruvetu.
Uzi!anje !aterijala iz ekshu!iranog lea vri se na isti nain kao to s!o ve) naveli, ukoliko je le
ouvan.
1 7li ako je le truo, onda se uzi!a istrula !asa za toksikoloki pregled.
7ko postoji su!nja na trovanje toksini! !etali!a, posebno arseno!, onda su uzi!aju
1 uzorci kosti,
1 nokata, kose,
1 kao i ze!lja kako ispod i pokraj kovega.
JETKI "T)"VI
U jetke otrove spadaju luine &9aOD' i kiseline D
*
.O
+
, DSl, D9O
4
'.
TROVANJE LUINAMA
napose sa 9aOD, ka!eno! sodo!, danas su izuzetna, dok su ranije, kad se ka!ena soda !nogo
upotrebljava u do!a)instvu, trovanja bila !nogo e)a, kako kod odraslih, ali posebno kod !ale
djece. $atoloko anato!ske pro!jene kod trovanja sa luina!a odnosno natriju! hidrokosido! su
uglavnom lokalne! i to na mjestima neposrednog djelovanja otrova 1 I'JEDINE (CAUTERISATIONES)@
koje ovisno od koncentracije i duine trajanja neposrednog djelovanja, !ogu i!ati sve etiri stepena
izjedina. .utina kaustinog djelovanja luina, a posebno natriju! hidroksida, sastoji se u +560/1,1
6/2,R7*6,/+,1%
1 kolikvaciji bjelanevina )elija,
1 stvaranju alkalnih albu!inata,
1 i sa he!oglobino! stvaranju alkalnog he!atina.
A+
Izjedine su 45:*+5@ )2*A+5 , 29,=*)5. 9ajizraenije kaustine pro!jene kod trovanja natriju!
hidroksido! su na digestivnem traktu, poev od usta, usna duplje, jednjaka, pa do eluca i crijeva.
#od preivjelih, usljed trovanja natriju! hidroksido!, dolazi do stvaranja cikatrizacionih stenoza.
One su uslovljene prisustvo! oiljnog cikratizacionog tkiva koje je za!ijenilo granulaciono tkivo, i
javljaju se onda kada je poela proli/erativna /aza. ;o su ustvari prave anato!ske stenoze, jer je zjap
usljed oiljnog tkiva stvarno suen. 9asuprot cikatrizacioni! stenoza!a, postoje i tako zvane
funkcionalne! spastike stenoze, uslovljene prisustvo! granulacionog tkiva u zidu jednjaka ili eluca,
koje je bogato krvni! sudovi!a i nije epitelizirano, pa pre!a to!e na dodir krvari. Favljaju se nakon
kaustinog djelovanja natriju! hidroksida. ;o u stvari, nisu prave stenoze, nego spastine kontrakcije
zida, nastale usljed nadraaja senzibilnih ivaca, dok je sa! lu!en na to! !jestu proiren usljed
nastale atonije. aivotne su i na obdukciono! stolu ih ne vidi!o.
TROVANJE KISELINAMA.
a razliku od luina, acidu! sul/uricu! i druge jetke kiseline, izazivaju :/*=72*6,/+7 +5:0/(7
(+560/1,1 6/*=72*<,/+,1)@ koja se sastoji u
1 zgruavanju, koagulaciji bjelanevina,
1 u oduzi!anju tenosti tkivu,
1 stvaranju kiselog he!atina sa he!oglobino!.
Usljed spajanja tenosti sa kiselina!a razvija se te!peratura tkiva, kuhanje tkiva.
a razliku od trovanja sa luina!a, kod trovanja sa jetki! kiselina!a, tkiva su :07<*@ <0/?+*@ 60)5+/
40:* ,2, 60)5+/ 60+5 ./95.
#od trovanja sa acidu! nitricu! &D9O4' izu!rla, nekrotina tkiva su uto prebojena
&ksantoproteinska reakcija'.
$oseban znaaj i!a TROVANJE SA SIR$ETNOM KISELINOM , i to koncetrovano! sir)etno! kiselino!,
acidu! aceticu! concetratu! &SD4SOOD', poznato! kao 515+6,9*. ;rovanja esencijo!, u .arajevu i
okolini su jedna od naje)ih trovanja uopte, kako kod odraslih tako i kod !ale djece. $o porijeklu,
trovanja sir)etno! esencijo! su ili sa!oubilaka, ili zadesna. Ova posljednja su kod alkoholiara,
kada zabuno! uzi!aju sir)etnu esenciju u!jesto alkoholnog pi)a.
.ir)etna kiselina pored lokalnog dejstva, na !jestu dodira otrova sa tkivo!, a to je usna duplja
jednjak, eludac i crijevo, ima i resorptivno dejstvo. U koi oko usta ispod brade, i na vratu &bilo
usljed prosipanja otrova ili povra)anja otrova', sir)etna kiselina izaziva kauterizaciju prvog i drugog
stepena &hipere!ija, otok i !jehuravost' a na sluznica!a kauterizaciju sva tri stepena.
1 U krvi izaziva he!olizu,
1 sa he!oglobino! stvara kisele he!atine, a
1 u tkivi!a izaziva koagulacionu nekrozu.
1 9a respiratorno! traktu iritaciju i in/la!aciju epitela sluznice.
$atoloko anato!ske pro!jene kod otrovanih sa koncentrovano! sir)etno! kiselino!, izraene su na
organi!a digestivnog trakta, naroito jednjaku, elucu i tanko! crijevu, i na unutranji! organi!a
usljed i poslije resorpcije otrova.
1 Usljed kaustinog dejstva otrova, sluznice korijena jezika drijela, grkljana i grlenog poklopca
su oteene, ugasito crvene, izu!rle natsluznice.
1 id jednjaka je jako oteen !nogokrvan, a sluznica je izu!rle natsluznice, ili cijele sluznice, u
neki! sluajevi!a i podsluznice i !ii)nice. 9ajizraenije pro!jene su u najdonje! dijelu
jednjaka.
1 Iste takve pro!jene, ili jo izraenije su i na elucu, kao i na poetno! dijelu tankog crijeva.
Usljed zadravanja otrova, zid eluca !oe biti provaljen.
5okazivanja s!rtnog trovanja sa sir)etno! kiselino! zasniva se uglavno! na obdukciono! nalazu.
;oksikoloko pretraivanje je nesigurno, jer se sir)etna kiselina nor!alno !oe na)i u organiz!u.
A3
T"KINI -ETA!I I -ETA!"I+I
IVA (H:)
Qiva, sa!a po sebi, uzeta ;50 /1@ +,95 /<0/)+*, ali 7+,95<* 7 :0) ,2, 73,1*+* :0/( ;27>* 95 )02/
/<0/)+*. Qiva tvori dvije vrste spojeva,
merkuri jedinjenja koja su lake rastvorljiva i otrovna su &subli!at' i
merkuro jedinjenje, koja su slabije rastvorljivosti i !anje otrovna &kalo!el'.
;rovanja ivo! i ivini! jedinjenji!a su akutna ili hronina.
AKUTNO TROVANJAM
karakteristini !etalni okus u usti!a,
salivacija,
ga(enje i povra)anje.
.lijede
proljevi slini dizenterini!.
sto!atitis,
gastroenterocolitis,
oliguria, albu!inuria, anuria.
.!rt !oe nastupiti usljed ure!ije, zbog ote)enja bubrega.
RONINO TROVANJE (MERKURIJALI'AM@ IDRAR#I'AM)M
ispoljava se pojava!a sa sa strane 90$-a! raljivo#u! glavooljom! nesanicom! tremorom.
#arakteristian je plavo ljuiasti ru na desnima oko zua to su u stvari naslage od Dg..
PATOLOKO ANATOMSKI NALA'
kod trovanja ivo! i ivini! jedinjenji!a ovisan je o nainu unoenja. 0ogu se na)i
pro!jene u usnoj duplji i digestivno! traktu sto!atitis, glositis, gastroanterocolitis
!ercurialis,
zati! glo!erulonephritis !ercurialis &bubrezi uve)ani, na presjeku kora siva, sredina
crvenkasta, zbrisana gra(a'.
OLOVO (P;)
;rovanja olovo! poznata su od davnina. Dipokrat opisuje bolest koja dolazi kao posljedica rada pri
topljenju olovne rude. a vrije!e prohibicije alkohola u 7!erici, za proizvodnju viskija koristili su se
hladnjaci od starih auto!obila za destilaciju pi)a, pa je dolazilo do trovanja olovo!.
$ored 45<*2+/= /2/)*, kao otrovi djeluju i /2/)+* 953,+95+9*@ !e(u nji!a olovni oksidi, kao to je
$b
4
O
+
!iniju! &slui za zatitu od hr(e'.
Olovo i olovni spojevi unose se u tijelo preko digestivnog i respiratornog trakta, a izluuju se preko
crijeva i preko urogenitalnog trakta,
AKUTNO TROVANJE
.lino trovanju ivo!, s to! razliko! to je
kod trovanja sa olovom stolica crne oje usljed stvorenog P$.
Oko zuba pojavljuje se olovni rub i plaviasta obojenost gingiva.
9adalje, karakteristina je bazo/ilna pig!entacija eritrocita.
KOD RONINO# TROVANJA
se! olova u zgloovima, javlja se
A<
paraliza radijalnog ivca (n%radialis) gornjih ekstremiteta.
.a strane S9. encephalopathia saturnina.
TETRAETIL OLOVO (TEO) je zejtinasta tenost, koja se dodaje benzinu i i!a antidetonatorsko
djelovanje. Oktanski broj benzina pove)ava se dodavanje! tetraetil olova. ;i! dodavanje! iz iste
koliine na/te dobija sa vie benzina, odnosno vie oktana. $utevi unoenja su per os, per inhalatione!
i perkutano. $ri utroku ,8 litara benzina, na ,88 k! puta, osloba(a se *14 gra!a olova u obliku /ine
!agle. Badnici na benziski! pu!pa!a, pro/esionalni vozai, kao i osoblje koje regulie saobra)aj,
izloeni su ve)oj koncentraciji olova nego druge osobe. 7ku!ulacija olova u poljoprivredni!
kultura!a, koje se nalaze uz saobra)ajne puteve, znatno je ve)a nego nor!alno.
;etraetil olovo, unijeto u tijelo, dealkalizuje se u jetri u trietil olovo, koje je toksiije nego tetraetil
olovo.
ARSEN (A!)
Ple!entarni arsen &7s' 1*4 ;/ 15., +,95 /<0/)*+, no u oksidisanom stanju kao 3s
.
,
*
vrlo je
otrovan.
A015+ <0,/:1,3, nazvan po svojoj bijeloj boji bijeli arsenik, ili !io!or, javlja se u obliku
bijelog praka, ili u kristalinino! obliku, bez ukusa je i bez !irisa, i vrlo lako je rastvorljiv u
alkoholu.
A015+/)* :,152,+* &D47sO+' !anje je otrovna od
A015+*1<5 :,152,+5, odnosno anhidrida arsenaste kiseline &7s
*
O
4
X 4D*O'.
S/2, *015+*1<5 :,152,+5 su arsenitij, kao Su1arsenit, Su arsenit1acetat, arsen1sul/id &7s
*
.
*
' je
crvene boje, a arsentriosul/id &7s
*
.
4
' je ute boje.
A01,+, 1 .pojevi arsena sa vodoniko! su arsini &7sD
4
, arsen vodonik'.
$o porijeklu, trovanja neorganski! arsenovi! jedinjenji!a su (*351+*@ 1*4/7.,2*-:* ,2, 7.,2*-:*.
Banije je arsen !nogo upotrebljavan. $oznato je da je arsen trioksid u doa renesanse sluio kao
sredstvo za uklanjanje linih i politikih neprijatelja. a vrije!e @uja XIV, u Erancuskoj, taj otrov su
zvali -;0*?*: (* +*129531<)*-. $erzijski ahovi u strahu od trovanja !io!oro! svakodnevno su
uzi!ali otrov da bi stekli re/rakternost na njegovo djelovanje.
$ut unoenja neorganskih arsenovih spojeva naje)e je per os, a
izluivanje preko lijezda &eluanih, crijevnih, konih', preko bubrega, ali
jedan dio otrova naslae se u kosti!a, koi, kosi, nokti!a, !ii)i!a.
.!rtna doza arsenika je 8,,18,* gra!a.
#linika slika
KOD AKUTNO# TROVANJA : preovladava paralitika /or!a%
usljed depresivnog dejstva na S9., je cirkulatorni kolaps sa padom krvnog pritiska.
KOD SUBAKUTNO# TROVANJA 1 preovladava gastrointestinala /or!a
&ga"enje! olovi u truhu! povra#anje i prolivi'.
RONINA TROVANJA (ARSENICI'AM) su terapijska &kod dugotrajnog lijeenja sa 7s preparati!a',
pasivna, industrijska, kao i ubilaka. #od hroninog trovanja
$ostoji opte loe stanje, koje postepeno prelazi kaheksiju,
#oa, osobito na izloeni! !jesti!a je pig!entovana &arsenova melanosa', sa
hiperkeratozo! dlanova i stopala, nekada i tro/ini! pro!jena!a sa ispadanje! dlaka kose,
s!etnja!a u rastu nokata &;eessove pruge'.
Od strane S9.1a su glavobolja, nesanica, nesvjestica i ne!ir (encephalopathia arsenicalis',
paresetezije, s!etnje osjeta atro/ine pareze sa ataksijo! &polineuritis arsenicosa'.
bog degenerativnih pro!jena nervnih /ibrila, koje se ire od peri/erije ka centru dolazi do
paralize !ii)a ruku i nogu, sa anestezijo! i tro/iki! pro!jena!a &hronini neuritis'
$osebni oblik hroninog trovanja arseno! je ARSENOFA#I'AM &gr. /agein W jesti'. ;o je navika
svojevoljnog i dugotrajnog uzi!anja arsenika, per os, ak i u dosis letalis i vie, u cilju pojaanja
A=
tjelesne snaga, polne !o)i itd.
TALIJ(TI)
;alijeve soli kao aktivne ko!penente u neki! preparati!a, slue za unitavanje takora i !ieva.
$o toku, trovanja su akutna i hronina. 9eki od si!pto!a kod akutnog trovanja%
gastrointestinalnih pore!e)aja,
polineuritisa
ispadanje dlaka kose.
5okazivanje trovanja vri se na osnovu poznatih okolnosti sluaja, klinike slike, obdukcionog nalaza
i toksikolokog nalaza.
4A"VITI AN")4ANKI "T)"VI
UGLJEN MONOKSID (CO)
U#LJEN MONOKSID (OXLDUM CARBONICUM) je gas bez boje i !irisa, neto laki od vazduha,
speci/ine teine 8,A<. .tvara se kod nedovoljnog sagorijevanja, usljed nedovoljnog pristupa vazduha,
bilo u zatvoreni! prostori!a, kod neispravnih pe)i, ako pe) -ne vue dobro pa se povra)a- kod rada
motora &garae, tuneli', pri mangalama, bilo na otvorenom prostoru! oko zapaljene ljake%
5alje, stvara se pri eksplozijama! u poarima, zati! redukcijom ve# stvorenog 9,
.
&SO
*
XS 1Y SO'
kada se preko raspaljenog uglja stavlja novi sloj, i SO* pri prolazu kroz ugljen biva redukovan. Fedan
gra! duvana daje *8 cc! SO.
$o porijeklu, trovanja ugljen !onoksido! naje)e su zadesna, samouilaka, dok su ubilaka znatno
rje(a. P!il ola, /rancuski pisac, u!ro je od trovanja ugljen !onoksido! &ka!in bio zapuen'.
)linike pojave trovanja, javljaju se, kada je koncentracija SO u vazduhu, oko 2!1+!
a kada u vazduhu i!a 2!*-2!&+ nastupa smrt.
Ugljen !onoksid je krvni otrov i i!a vrlo jak a/initet pre!a he!oglobinu, vee se sa he!oglobino! u
karoksihemogloin. 7/initet he!oglobina pre!a ugljen !onoksidu, ve)i je vie od *882 nego pre!a
kiseoniku.
$rocenat he!oglobina vezan sa ugljen!onoksido! u karboksihe!oglobin
do 2FS 0oe pro)i bez si!pto!a
2FS $oetne pojave akutnog trovanja &glavobolja, vrtoglavica, !unina, povra)anje'
!FS-%FS 9esvijest
;05:/ %FS .!rt
$mrt nastupa kao posljedica nasilnog hemijskeg! unutranjeg uduenja, a dijelo! usijed sa!og
toksinog djelovanja na centralni nervni siste!.
RONINO TROVANJE nastaje pri dugotrajno! djelovanju !anjih koncentracija SO.
jedan od do!inantnih si!pto!a hroninog trovanja je u!or
zati! glavobolja, vrtoglavica, apatija,
s!etnje u srano! radu,
u daljnje! toku
!ravljanje,
pore!e)aj u pa!)enju,
s!anjena podraljvost pre!a alkoholu,
s!etnje sa strane neuro vegetativnog siste!a, obino distoninog tipa.
Oporavljanje od trovanja traje dugo vre!ena, i esto je skopano s opasni! posljedica!a trovanja.
AH
;o su krvarenje u !ozgu &he!oragina purpura !ozga',
raz!ekanja u podruju capsule int. nuclei lenti/or!is, nekroza palidu!a, 7!onovog roga,
thala!usa.
PATOLOKO-ANATOMSKI NALA' KOD TROVANJA U#LJEN MONOKSIDOM
vrlo karakteristian.
Upadljiva je svijetlo crvena boja !rtvakih !rlja, ali i !ii)i, krv i unutranji organi i!aju
svijetlo crvenu boju.
Izraena je hipere!ija unutranjih organa,
takasti krvni podlivi subendokardijalni, subepikardijalni, subpleuralni.
7ko je at!os/era bila zadi!ljena, !oe se na)i gara u poetni! organi!a za disanje.
#valitativno dokazivanje SO u krvi vri
1 he!ijski! reakcija!a 1 pirogalolska proba, proba sa 9aOD, sa tanino!,
1 kao i spektroskopski.
#vantitativno dokazivanje SO u krvi vri se
1 spektro!etrijski i
1 plinsko! hro!atogra/ijo!.
7ko se po!o)u spektroskopa pos!atra razblaena nor!alna krv, vidjet )e se u utoj oblasti spektra
blizu 5 linije jedna apsorpciona traka, a u zelenoj oblasti blizu P linije druga, znatno ira. Ove dvije
trake su karakteristine za DbO*. $o dokatku 9D4, te dvije trake spoji)e se u jednu &.tockes1ova
traka'. #od trovanja sa SO, ako je u krvi DbSO, onda se one ne)e spojiti.
U ekshu!irani! leevi!a ugljen monoksid se moe na#i dugo vremena nakon smrti &vie !jeseci i
godina'.
Pove#anje <9, u krvi! moe iti uzrokovano i strasnim puenjem, to treba i!ati na u!u u
sluajevi!a sudsko1!edicinskih ekspertiza.
CIJANOVODONINA KISELINA (HCN)
Sijanovodonina kiselina, cijanovodonik &DS.', !odra kiselina acidu! hOdrocOanicu!, je bezbojna
lako isparljiva tenost, !irie na gorki bade!.
U prirodi se nalazi vezan za glikozide u gorko! bade!u, kotica!a od breskvi, kajsija, vinji.
#ada je u gasovito! stanju laka je od vazduha, i!a jaku prodornu !o), prodire kroz sve rupe i
pukotine. U teno! obliku dolazi u a!pula!a &-cijanove a!pule-', koje su veo!a krhke staklene
kuglice, veliine trenje, i sadre 8,31,,8 g. DS9 u teno! stanju. .tavljaju se kao !a!ac u !eso, i
kad ivotinja zagrize !a!ac, s!rvi a!pulu, DS9 poinje isparavati u usnoj duplji, to udie i u!ire.
.oli cijanovodonine kiseline, cijanidi, pri!jenjuju se za dezinsekciju i dezin/ekciju stanova,
!agazina, insekata na vo)u. .!rtna doza za ovjeka 9a1cijanido! je ,38 !g, a #1cijanida *88 !g.
;rovanja cijanovi! jedinjenji!a ve)ino! su 1*4/7.,2*-:*, rje(e su ubilaka ili zadesna. U drugo!
svjetsko! ratu, u koncentracioni! logori!a, vrena su ubijanja sa cijanovi! spojevi!a SOcloneC.
Sijanovodonina kiselina djeluje tako, to ,+C,.,0* 5+(,41:, 1,1<54 6,</C0/4 /:1,3*(5 , 3/)/3, 3/
*18,:1,95, odnosno tkivi!a oduzi!a sposobnost da pri!a kiseonik &hipoksidoza tkiva'. .a
he!oglobino! stvara vrst spoj 6,9*+ ..
PERAKUTNO TROVANJE 1 kod !asivne inhalacije otrova, -apoplektino trovanje-, uz vrisak i pad
zavravaju se s!r)u za nekoliko sekundi ili !inuta &perakutno trovanje'.
AA
AKUTNO TROVANJE 1 #od slabijih doza i !anje koncentracije otrova, klinike pojave i!aju sporiji
tok. 9avala krvi u glavu, glavobolja, povra)anje, s!etnje u radu srca, vida kasnije grevi, pad krvnog
pritiska, ko!a, prestanak disanja i s!rt u toku prvog sata, ili u toku prvih *+ sata.
5ijagnoza trovanja sa DS9 !oe se prepoznati,
1 uz ana!nestine podatke,
1 po ruiastoj boji koe, koja kontrastira sa pojavo! guenja, i
1 po !irisu na gorke bade!e.
7nato!no patoloke pro!jene kod trovanja cijanovodino! kiselino!%
1 !rtvake !rlje su otvoreno crvene boje,
1 krv je tena i svijetlo crvene boje &arterijska krv je i u vena!a, jer kiseonik arterijske krvi nije
apsorbovan od tkiva'.
1 Vidljive sluznice usana i usne duplje su svijetlo crvene boje,
1 hipere!ija unutranjih organa
1 subserozni takasti i !rljasti krvni podlivi.
1 #araketeristican !iris na gorke bade!e, naroito kod otvaranja lobanje ili grudnog koa.
1 #od trovanja natrijevi! ili kalijevi! cijanido!, sadraj eluca i!a alkalnu reakciju.
#ako su cijanova jedinjenja vrlo isparljiva, a u tijelu se brzo raspadaju, to je potrebno dokazivanje
/<0/)* , <0/)*+9* )0?,<, )02/ .0(/.
1 S6CT+.5,+/)* 45</3* se sastoji u to!e, da traka papira natopljena u alkoholnu otopinu
guajakove s!ole *N i Su.O
+
, stavljena u usnu duplju, ili po otvaranju grudnog koa stavljena
iznad grudnih organa, poplavi.
1 Isto tako reagens papir natopljen benzidin acetato! i Su1acetato!, u prisustvu DS9 poplavi
&#51<*23,'.
UGLJEN DIOKSID (CO5)
9alazi se u vazduhu F@F3-F@F! )/2.S@ a u izdahnutom vazduhu &-=+%
Cez boje je i !irisa, tei od vazduha! specifine teine oko 1!&2.
Osloba(a se pri /er!entaciji vina, hrane, stvara se pri trulenju organskih !aterija u grobnica!a,
septiki! ja!a!a, bunari!a, kanali!a. Upotrebljava se !nogo danas u vrsto! stanju u obliku
-suhog leda-, u histoloki! laboratorija!a za s!rzavanje i /iksiranje tkiva.
1 $rvi si!pto!i se javljaju kod koncentracije od *14N SO
*
u inspirirano! vazduhu, a
1 kod koncentracije 31<N glad za kiseoniko! je izraenija.
1 #od daljnjeg porasta SO
*
koa i vidljive sluznice su cijanotine,
1 ati! nastupa opijenost, onesvje)enje, ko!a i s!rt.
$atoloko1anato!ski nalaz nije karakteristian, postoje samo izraeni znaci asfiksije.
$rva po!o) sastoji se u iznoenju na svje vazduh i davanju vjetakog disanja unesre)eno!.
$o potrebi za analizu uzi!a se uzorak vazduha &napumpa se lopta na licu mjesta i zapui',
ili nalaenje SO
*
u zraku vri se po!iu :regerovih cjevica.
Plamen svije#e se gasi pri koncentraciji SO
*
od H1,8N.
,88
K"NV*!/IVNI "T)"VI
STRIHNIN (STRKCHNINUM)
Fedan je od alkaloida, koji se nalaze u biljka!a vrste strihnos. Uro(enici ga uoptrebljavaju kao otrov
za strijele.
.trOchninu! nitricu!, upotrebljava se u !edicini kao centralni analeptiku!, kao toniku! ivanog i
!ii)nog tkiva, i kao antidot kod trovanja !or/ino! i barbiturati!a. .astoji se od bezbojnih kristala,
lako topivih u vodi, i neobino su gorkog ukusa.
Upotrebljava se i za unitavanje glodara i zvijeri &vuk, lisica'.
$o porijeklu trovanja strihnino! su zadesna, sa!oubilaka, uilaka su rje"a radi veoma gorkog
ukusa%
Odlikuje se rzom resorpcijom i sporom eliminacijom !anji! dijelo! izluuje se nepro!ijenjen,
ve)i dio u tijelu oksidie se i unitava.
.!rtna doza nitrat strihnina je 2!2*-2!l gram%
.jedite grevitog djelovanja strihnina je u ki!enoj !odini.
)od ovjeka! svaki osjetni podraaj izazvati #e greve u cijelom tijelu! ukljuuju#i i dijafragmu%
#ontrakcije su
1 u poetku brze i isprekidane &klonike',
1 zati! tonike i tetanike.
#onvulzije su si!etrine i tijelo zauzima poloaj koji odgovara kontrakcijama jaeg mii#ja, u ve)ini
sluajeva ekstenzora. 9astupa /;,1</</+71,
1 donji ekstre!iteti su isprueni i aducirani a
1 gronji /lektirani.
1 Vilice, zatvorene,
1 pjena na usti!a,
1 risus sardonicus.
1 #oenje dijag/rag!e, grevi grudne i trbune !uskulature zaustavljaju disanje, pa su koa i
sluznice cijanotine, a oi izbuljene.
1 Iz!e(u greva nastupa pauza, sa nor!alni! disanje!, pri e!u je stalno svijet odrana, ali
trpi veliki strah od s!rti &pavor !ortis'.
.!rt kod trovanja strihnino! +*1<*95 712953 737?5+9*@ ;0/,()535+/= :/+<0*:6,9*4* 3,9*80*=45 ,
=073+,C 4,?,>*@ ili s!rt 4/A5 .,<, ;/12953,6* 7(5</1<, :,-45+5 , ;0/37A5+5 4/A3,+5.
$o kliniki! pojava!a trovanja strihnino! !oe i!ati slinosti sa tetanuso!, ili epileptini!
nastupo!.
1 #od tetanusa, iz ana!neza treba doznati eventualne ozljede. #od tetanusa, nakon napada
greva, !ii)je ne o!lohavi, kao to je to sluaj kod trovanja strihnino!.
;anatoloki nalaz nije karakteristian.
1 #ao i kod drugih as/iksija, kod trovanja strihnino! izraeni su opti znaci uduenja,
1 ranije natupanje !rtvake ukoenosti, i njeno due trajanje.
1 Dipere!ija unutranjih organa posebno !ozga i !odanica je vrlo izraena.
;oksikoloko utvr(ivanje trovanja strihnino! je olakano ti!e to je strihnin otporan prema
raspadanju! pa se moe dokazati i u trulim leevima! vie mjeseci i godina nakon smrti%
,8,
(ETICI+I
$esticidi &pestisWpoast, caedereWubiti' su sredstva za unitavanje tetnika. Ve) pre!a to!e o koji! se
tetnici!a radi, razlikuje!o sredstva za unitavanje insekata 1 isekticidi, glodavaca 1 rodenticidi,
grinja i pauka 1 akaricidi, gljivica i uzronika biljnih bolesti 1 /ungicidi, !ekuaca 1 !oluskocidi,
korova 1 herbicidi, crva 1 ne!atocidi itd.
Insekticidna sredstva su ili u suho! stanju, &aktivna tvar i inertni praak', teku)e! stanju &otopine,
e!ulzije' ili u plinovito! stanju, kada se teku)i !laz us!jerava preko vru)e podloge ili se !ijea sa
ko!pri!irani! plino!.
Otrovanja pesticidi!a deavaju se kod radnika iji je rad vezan za aplikaciju pesticida, kao i kod
radnika na proizvodnji pesticida. #ako se lako !ogu nabaviti, nisu nerijetka zadesna trovanja kako
kod !ale djece, tako i kod odraslih, ali isto tako nisu nerijetka sa!oubilaka i ubilaka trovanja.
OGRANOFOSFORNI INSEKTICIDI (OFI)
a unitavanje biljnih tetoina upotrebljavaju se /os/orna jedinjenja u obliku e!ulzija ili praka, koja
sue za zapraivanje bilja.
P*0*<,/+ ulazi u sastav velikog broja preparata razliitih naziva. ;o su !alation, etiol, sistoks, P <83,
/os/orno *8 itd. $aration je zejtinasta tenost! ima sla miris na crni luk. 0oe dospjeti u tijelo
peroralno, ili per inhalatione!.
$aration je otrov nervnog siste!a odnosno on je antiholinesterazni insekticid. ;oksino djelovanje
OEI svode se na inhiiciju holinesteraze i akumulacije acetilholina, te pojavu holinerginih efakata.
7cetilholin se osloba(a na zaveci!a parasi!patikusa, u sinapsa!a autono!nih ganglija i na
zavreci!a !otornih ivaca. Pnzi! koji hidrolizira acetilholin na holin i sir)et!i kiselinu je
holinesteraza.
#linike pojave
;rovanja !ogu biti laka, teka i s!rtonosna.
KOD LAKO# OBLIKA TROVANJA su uglavno! sa strane gastroinestinalnog trakta, !unina, bolovi u
trbuhu, povra)anje, glavobolja, vrtoglavica, s!etnje vida. Ova slika !oe podsje)ati i izazvati su!nju
na ali!entarno trovanje, ali kod trovanja parationo! te!peratura nije poviena.
KOD TEKI OBLIKA TROVANJA , na ve) po!enute pojave, nadovezuju se si!pto!i sa strane
kardiovaskularnog siste!a, ede!i plu)a, oteano disanje, bradikardija, pro/uzno znojenje. Uz to
grevi, nesvjestica, nekontroliranje !okra)e i stolice.
SMRTONOSNO TROVANJE : podrazu!jeva sve ovo uz konanu s!rt zbog uguenja
$atoloko anato!ski nalaz nije karakterisian.
1 9a(e se hiper!ija organa,
1 takasta krvarenja subpleuralna, subepikardijalna, subendokardijalna.
1 Izraena !odroljubiasta boja !rtvakih !rlja.
1 Pde! plu)a.
1 Ge)e su zjenice suene, no !ogu biti nor!alne ili pak proirene.
;oksikoloko pretraivanje treba vriti u svi! oni! sluajevi!a, u koji!a postoji su!nja na trovanje.
.udsko !edicinska dijagnostika trovanja pored obdukcionog nalaza, te!elji se uglavno! na
toksikoloko! pretraivanju.
KARBAMATI
#arbatnati su <*:/D50 ,+C,.,</0, C/2,+51<50*(5. .i!pto!atologija je slina kao i kod trovanja sa OEI,
ali su !anje toksini. $ri!jenjuju se i kao insekticidi i herbicidi &sevin, piri!or'.
DINTROSPOJEVI (DN#C)
5initrospojevi &59oS' su ,+<5+(,)+/ A7</ /./95+5 <)*0,. #od trovanja, organi kao i tjelesne tenosti
su uto obojene.
,8*
HLORIRANI UGLJIKOVODICI
Dlorirani ugljikovodici, kao insekticidi, i!aju razliiti he!ijski sastav.
55; &dichlor1diphenOl1trichlorethan', kao insekticid praktino je neotrovan, ako se sa nji! praktino
!anipulira.
Uglavno! djeluje na !ali !ozak i !otorne zone korteksa.
;re!or i grevi !ogu liiti na trovanje strihnino!.
9ajvie upotrebljavani insekticid ove skupine je @indan, zati! 7ldrin, ;oksa/en, Deptohlor.
,I"!"KI !IJEK"VI
MEDIKAMENTI
.tatistiki podaci pokazuju, da su trovanja !edika!enti!a, u odnosu na druga trovanja, najbrojnija.
Ve) s!o spo!enuli, da
trovanja !edika!enti!a i terapijski! supstanca!a !ogu biti pred!et sudske ekspertize u
sluajevi!a
1 ako su data od strane ljekara u veliki! doza!a,
1 u ve)oj koliini, ili
1 kod trovanja kada su pri!jenjeni oni lijekovi, koji nisu priznati kao lijekovi.
;reba naglasiti, da preosjetljivost organiz!a pre!a lijekovi!a, i!a veo!a veliki sudsko !edicinski
znaaj, jer deavalo se, da je ljekar prepisao lijek u terapijskoj dozi, da je apotekar ispravno dao lijek,
da je lijek uzet, a pacijent u!re. U sudsko1!edicinskoj ekspertizi, treba objasniti, da preosjetljivost
organiz!a na stanoviti lijek 1 ,3,/1,+:0*(,9*, je patoloka pojava kod nekih osoba, bez obzira na
koliinu lijeka, odnosno to je reakcija organiz!a na ore(eni lijek.
ANTIBIOTICI
Ote)enje zdravlja bioloki! lijekovi!a u izvjesni! sluajevi!a i pod odre(eni! okolnosti!a, !ogu
se zavriti i s!r)u. Fedan od najvie upotrebljavanih antibiotika je penicilin. Otkri)e penicilina&,A*H',
predstavlja poetak !oderne ere u terapiji antibiotici!a. 0asovna upotreba dovela je do pojave
rezistentnih sojeva bakterija, i s druge strane pojavile su se i druge tetne posljedice, kao to su
alergijske reakcije.
9aje)e ko!plikacija u terapiji penicilino! je *250=,9*. 7lergine !ani/estacije se javljaju u vidu
konih erupcija% der!atitisi &urtikarijalni, erite!atozni, eks/olijativni', 7rthusov /eno!en,
angioneurotini ede!, pruritus. urtikarija lokalizirana ili generalizirana, rje(e nakon davanja
kristalnog pencilina. #od nekih osoba, nakon uzi!anja pencilina, !oe do)i do burnih pojava
intolerancije, pa i nagle s!rti. $ri ponovno! uzi!anju pencilina, nakon izvjesnog vre!ena, dolazi
naglo do si!pto!a intolerancije i s!rti, U ovo! posljednje! sluaju, pojave intolerancije !ogu se
javiti i pri davanju !ini!alnih koliina pencilina, na pri!jer pri probi osjetljivosti na pencilin.
Osobe koje rade u proizvodnji penicilina zati! osobe koje vre ispitivanja pencilina, kao i terapiju
pencilino!, !ogu biti senzibilizovani na pencilin, pa davanja penicilina takvi! osoba!a !oe
izazvati vrlo teka stanja i s!rt &ana/ilaktina reakcija na pencilin'.
Obdukcioni nalaz nije karakteristian.
Dipere!ija unutranjih organa,
takasta krvarenja subkonjuktivalna, subpleuralna subepi i subperikardijalna.
Pde! ulaza u drijelo.
Distoloki, !nogokrvnost i ede! !ozga, perivaskularne he!oragije, ede! intersticiju!a sranog
!ii)a, hipere!ija jetre, slezine i bubrega.
1 ;oksini e/ekti strepto!icina ispoljavaju se u ote)enju n. acusticusa &vestibularnog i
kohlearnog dijela', dis/unkciji optikog ivca &scoto!i' i peri/erno! neuritisu.
1 ;oksini e/ekti hlora!/enikola oituju se u kotanoj sri, a
1 ;oksini e/ekti tetraciklina znaci!a iritacije KI;1a i pro!jena!a u peri/ernoj krvi.
,84
BARBITURATI
;o su derivati barbiturne kiseline i pre!a duini djelovanja !ogu se podijeliti u etiri grupe.
1 37=/= 3952/)*+9* &barbiton, phenobarbitioa, !ethOlphenobarbiton'
1 1053+95 37=/= 3952/)*+9* &alobarbition',
1 :0*<:/= 3952/)*+9* &ciklobarbiton, he2obarbition',
1 72<0*:0*<:/= 3952/)*+9* &thiopentan'.
$o porijeklu, trovanja barbiturati!a su +*9-5?>5 1*4/7.,2*-:*@ 095D5 (*351+*. Izuzetno ubilaka.
Unose se uglavno! peroralno, a izluuju preko bubrega. @etalna doza barbiturata, iznosi oko *8148
terapijskih doza.
5jelovanje barbiturata oituje se na podruju
1 )52,:/= 4/(=* &barbiturna opijenost, zati! pospanost, sopor, predko!atozno stanje'
1 453725 /.2/+=*<5 &s!etnje u cirkulaciji i u respiraciji. >to je centar za disanje jae pogo(en,
disanje je sporije i povrnije. #od velikih doza dolazi do depresivnog dejstva na centar za
disanje i s!rt nastupa usljed paralize respiratornog centra i cirkulatornog kolapsa.
1 453725 1;,+*2,1 &are/leksijo! i nestanko! senzibiliteta'
#linike pojave akutnog trovanja barbiturati!a, javljaju se kratko nakon uzi!anja barbiturata, ili oko
pola sata nakon uzi!anja. U poetku to je
1 barbiturna opijenost, zati! pospanost, sopor, predko!atozno stanje to ovisi o koliini uzetog
otrova.
1 7krocijanoza nastaje usljed paralize vazo!otora, lice, ake i stopala ohlade i po!odre.
1 Sentralni pore!e)aj disanja, sub /ine! #us!aulovo ili Gejn >toksovo disanje.
1 Dipoksija i hipotenzija.
1 Carbiturati i!aju i antidiuretsko dejstvo, usljed pove)anog luenja antidiuretikih hor!ona,
oligurija i anurija.
$atoloko anato!ski nalaz nije karakteristian.
Pde! !ozga i plu)a,
bronho1pneu!onija,
ote)enja bubrega i jetre.
5ijagnoza trovanja barbiturati!a utvr(uje se
1 na osnovu klinikog toka &duboko spavanje, sopor, ko!a',
1 na osnovu obdukcionog nalaza &koji nije karakteristian', kao i
1 na osnovu toksikolokog pretraivanja &!ozak, jetra, bubreg, krv i !okra)a'.
NARKOTICI
OPIUM (OPIUM) je sok -opijeve suze- mlijenog izgleda, koji se dobiva iz glavica !aka &papaver
so!ni/eru!'. Opij sadri ve)i broj alkoloida% !or/in, kodein, tebain, narkotin, papaverin. 0e(u ovi!
alkaloidi!a razlikuju se dvije grupe po he!ijski! i bioloki! osobina!a.
1 ;o je piridinsko1/enantrenska grupa &!or/in, kodein' koji osi! centralnog djeloanja pove)avaju
tonus glatko !ii)nih organa.
1 5ruga je izokinolinska &papaverin', koja djeluje na glatku !uskulaturu u s!islu poputanja,
tonusa.
0or/in se daje oralno &kapljice, tablete', subkutano i intravenozno, zati! u obliku supozitorija
&rektalno i vaginalno'. Izluuje se stolico!, !okra)o!, pljuvako!, kod dojilja !lijeko!.
;rovanje opiu!o! 1 !or/ino!, po porijeklu +*9-5?>5 17 (*351+* &!edicinska ili toksiko!anska',
(*<,4 1*4/7.,2*-:*, rje(a su ubilaka.
.!rtna doza kod odraslih, subkutano 8,, gr., per os 8,*18,+gr. 5ojenad i !ala djeca su neobino
osjetljiva pre!a !or/inu, odnosno opiu!u.
,8+
;rovanja opiu!o!, odnosno !or/ino!, po toku su akutna ili hronina.
Dronina trovanja su u najve)e! broju sluajeva posljedica uzi!anja opiu!a ili !or/ina radi uivanja
&opiu!o!anija, !or/ino!anija 1 !or/iniza!'.
0or/in izaziva.
1 65+<0*2+7 C,;*2=5(,97 , *+*2=5(,97 Osjet bola tupi, paralizira centre za percepciju bola u kori.
1 9a psihika sredita djeluje to dovodi do =7.,<:* ;*A+95 , *7</:0,<,:5. Inhibitorna sredita
su iskljuena, eu/orija, elja za drije!anje!, osje)aj teine u !ii)i!a.
1 0ioza pupila.
1 $ogo(en je i 65+<*0 (* 3,1*+95.
1 U1;/0*)* 10-*+7 0*3+97 zbog podraaja centra vagusa.
1 T95251+* </;2,+* 15 1;7?<* , jer !or/ij priguuje tvarnu !ijenu stanica.
#od ovjeka je jae izraeno narkotino djelovanje, kod ivotinja konvulzivno. Osjetljivost !ozga na
!or/in raste pre!a razvijenosti !ozga.
7kutno trovanje !or/ino! nastupa za kratko vrije!e nakon uzi!anja,
u poetku se javlja razdraenost,
a poto! dre!ljivost, !litavost udova, are/leksija,
duboko spavanje sa izraeno! !iozo! zjenica.
.!rt obino nastupa kao posljedica paralize centra za disanje.
Dronino trovanje nastaje nakon stalne upotrebe, ako se unosi stalno, ili ako se unosi uestalo za,
izvjesno vrije!e. Osoba postaje sve vie zavisna od droge, nastaje enja za njo! &narko!anija,
!or/iniza!'. $roduena upotreba !or/ina dovodi do postepenog nastajanja tolerancije
&podnoljivosti', pa da bi postigli eu/oriju, !or/ino!ani uzi!aju ve)e doze. ;olerancija, se !oe
posti)i poslije dvonedeljnog stalnog pri!anja !or/ina. $ri naglo! ili potpuno! prekidanju ili
znatno! s!anjivanju uzi!anja !or/ina, nastupaju apstinentne pojave.
1 Clagi znaci apstinentnih pojava su zijevanje, ne!ir, razdraljivost,
1 ;eki sluajevi apstinencije ispoljavaju se razdraljivo)u, gubitko! apetita, drhtanje!
!ii)a, povra)anje!, prolivi!a, gubitko! tjelesne teine.
0or/in je sinergista sa alkoholo!, i barbiturati!a, pa se njegovo djelovanje uz ova sredstva znatno
pojaava,
;anatoloki nalaz kod trovanja !ori/no! nije karakteristian. Uz upadljivu kaheksiju, !ogu se na)i u
koi oiljci od uboda injekcionih igala.
Utvr(ivanje trovanja vri se uglavno! po!o)u toksikolokog pretraivanja. U leu, !or/in !oe biti
dugo odran, ak i nekolio !jeseci poslije s!rti.
EROIN@ je derivat !or/ina, diacetil !or/in. 5jeluje kao i !or/in, sa!o znatno jae. Upotrebljava se
uglavno! kao narko!ansko sredstvo u obliku sc, ili iv. Injekcija, puenja i !rkanja.
1 5epresivno djelovanja heroina na centar za disanje je jae izraeno nego kod !or/ina.
1 ;oksini si!pto!i su glavobolja, ne!ir, usporeno disanje, cijanoza, ko!a, s!rt.
1 .!rt nastupa usljed paralise centra za disanje.
;oksiko!ani e)e u upotrebljavaju heroin, nego !or/in. Od svih opijate, heroin izaziva najbre
narko!aniju.
Deroin kao i !or/in prolaze placentarnu branu, i dijete od !ajke narko!anke, nakon ro(enja !oe
pokazati pojave apstinencije. naci narko!anije nastupaju za *+ sata nakon ro(enja, a dostiu vrhunac
drugog ili tre)eg dana.
KOKAIN (COCAINUM) je alkaloid iz biljke >r?troxilon coca, i kao ist alkaloid sastoji se od bijelih
kristala, gorkog ukusa. #okain je op)i protoplazmatski otrov koji paralizira sve vrste protoplazme.
Upotrebljava se kao lokalni anastetiku!, a isto tako kao au/oretiku!, a/rodizijaku! i radi uivanja
&kokaino!anija'.
L/:*2+/ +* 4951<7 *;2,:*6,95 ,(*(,)* /?<5>5+95 <:,)*. 9a oku !oe izazvati kokainski ulkus, a kod
,83
kokainista, koji !r)u, perforaciju nosnog septuma. 9a peri/erni! ivci!a i ivani! zavrsetci!a
izaziva paralizu ivanih vlakana i zavretaka.
Besorptivno dejstvo na centralni nervni siste! djeluje ekscitativno, akscitira psihika sredita.
0ale doze nekoliko centigra!a izazivaju raspoloenje i ugodnosti, i u toj eu/oriji lei razlog
kokainiz!a.
1 U prvo! stadiju kokainiz!a, individuu! je opijen kao alkoholo!, veseo i razdragan.
1 U dalje! stadiju, nakon ve)ih doza, dolazi do paranoidnih stanja. Gulni utisci bivaju pojaani.
1 U zavrno! stadiju je op)a depresija i klonulost.
a razliku od !or/iniz!a, ne!a pogibeljnih apstinentinih pojava od prenaglog oduzi!anja.
;anatoloki nalaz% izraena kaheksija, tragovi od ubadanja injekcionih igala.
PSIHOSEDATIVI
Eunkcija centralnog nervnog siste!a !oe po!o)u lijekova biti priguena &depri!irana', ili
podsticana &sti!ulirana', pa se lijekovi koji depri!iraju /unkciju SD. nazivaju psihodepresori, a oni
koji sti!uliraju psihosti!ulansi.
1 M5;0/.*4*< pripada depresori!a centralnog nervnog siste!a. 5jeluje sedativno.
Upotrebljava se kao trankvilizer u anksiozni! stanji!a. @.5. ,81,3 g.
1 CC2/0;0/4*(2+ (2*0=*6<,2) je derivat /enotijazina, i oni su depresori centralnog nervnog
siste!a, djeluju narkotino! simpatikolititio i spazmolitino. Uz to pojaavaju dejstvo drugih
lijekova barbiturata, !or/ina i alkohola &sinergiza!'. @.5. /enotijazina ,31,38 !g"kg.
PSIHOSTIMULANSI (-(,&%2/%!&)(& 1&*%"#)&)
1 T/80*+,2 spada u ti!oleptike i kod zdravih izaziva osje)anje slabosti i teko)e u koncentraciji
i !iljenju. 0e(uti! u psihijatrijski! sluajevi!a izaziva eu/oriju i ekscitaciju.
1 A485<*4,+ (B5+(530,+@ A:<530/+) upotrebljava se kao psihosti!ulans. .nano aktivira
centralni nervni siste!, naroito kod u!ornih osoba. Uzi!a se radi uklanjanja u!ora, radi
pove)anja duevne aktivnosti, u sportu kao doping sredstvo.
HALUCINOGENI
Dalucinogena sredstva &psihodelici, psihotipici, psiho!i!etici' prolazno !ijenjaju psihu osobe,
izazivaju stanja slina psihoza!a i halucinacije.
#od zdravih i nor!alnih osoba izazivaju psihiki anormalna stanja slina psihozama, naje)e u
obliku vizija i halucinacija. Ova sredstva uglavno! ne!aju terapijsku pri!jenu, a uivaoci droga ih
uzi!aju radi postizanja toksiko!anskog e/ekta.
9ajpoznatiji predstavnici halucinogena su%
hai 1 !arihuana, !escalin, psilocibin, @.5 &lizergid', 50;.
,8<
A!K"3"!
M%,&1(& -1"#0#1(CH7OH), $%,-(#1,
Cezbojna tenost, spec. teine 8,=A. 5obiva se suho! destilacijo! drveta i sintetski &!etanol'.
Unosi se naje)e peroralno. Izluuje se kroz bubrege !okra)o! kao !ravlja i !lijena kiselina, i
kroz plu)a polagano, i!e je uslovljeno ku!ulativno dejstvo otrova. 9ekad se !oe na)i u tijelu i =
dana nakon unoenja.
Vrlo je otrovan, s!rtna doza za odrasle je 481,88 !l.
Otrovnost se osniva na to!e, to +5 ,(=*0* 7 <,9527 7 CO
2
,
2
O@ +5=/ /:1,3,0* 3/ 8/04*235C,3* ,
40*)295 :,152,+5.
M/:0*>+* , 40*)29* :,152,+*, dovode do tekih acidoza i smanjenja alkalnih rezervi.
0etaboliki produkti !etil alkohola i!aju speci/ino djelovanje
1 na arenicu oka i vidni ivac, i izazivaju pore!e)aj vida i sljepilo.
1 .!rt nastaje usljed paralize centra za disanje
@eni nalaz nije karakteristian.
1 Upadljiva je hipere!ija !ozga i !odanica a
1 na sluznica!a digestivnog trakta znaci iritacije.
E,&1(& -1"#0#1 (C
5
H
3
OH), -1'#0#1u$ -%,0H1&'u$, %,-(#1,
Cezbojna tenost speci/ine teine 8,=HA &ili 8,H'. 5obiva se na dva naina vrenje! i sintetski.
1 Vrenje! se dobiva ili
iz grodanog e)era &glukoze' uticaje! kvaevih gljiva &saharo!iceta', ili
iz polisaharida kroba preko /er!anta dijastaze do disabarida !altoze, zati! preko
/er!enta !altaze do glukoze i /er!enta zi!aze do *S
*
D
3
OD X *SO
*
1 .intetski se dobiva iz acetilena i etilena.
9ajve)i dio alkohola upotrebljava se u obliku alkoholnih pi)a, koja su%
1 nedestilisana &pivo sa 41<N i vino sa ,81*8N apsol. alkohola',
1 destilisana &rakija, konjak, viski, ru!'
5enaturisani alkohol dobiva se dodavanje! etilno! alkoholu &A3N' piridina, acetona i !etilnog
alkohola &3N'.
Fakost alkoholnih pi)a izraava sa u procenti!a, &vol.N', a u sudsko !edicinskin ekspertiza!a
koliina alkohola u pi)i!a izraava sa u gra!i!a. ;o se postie na taj nain, to se
1 vol.N !noe sa speci/ino! teino! alkohola.
;ako npr. , litar +8N rakije, sadri 4*8 gra!a alkohola &l litar +8N rakije W +88 cc! 2 8,H W 4*8 g.'
>kodljivost svih alkoholnih pi)a uslovljena je koliino! apsolutnog alkohola u nji!a.
1 per os : naje)e se unosi na ovaj nain ali alkohol !oe biti unesen
1 preko koe, 1 resorpcija alkohola preko koe, preko obra(enih rana je neznatna.
1 injekcija!a.
1 per inhalatione! 1 Udisanje isparenog alkohola u podru!i!a i kra!a!a je neznatno, jer se
za jedan sat vie ragradi alkohola nego to se udahne. $ove)anje alkohola u krvi, udisanje!
alkoholnih para, !oe se pove)ati za 8,, Z, a u najtei! sluajevi!a do 8,* Z.
,8=
7lkohol djeluje lokalno i opte nakon resorpcije.
@okalno djelovanje alkohola sastoji se u
1 oduzi!anju vode &dehidracija' i
1 zgruavanju bjelanevina &coagulatio' )elija.
Besorpcija alkohola je vrlo brza.
1 Ve) u usnoj duplji poinje resorpcija, ali najve)a koliina resorbuje se u elucu i crijevi!a &H8N',
1 Iz digestivnog trakta alkohol di/uzijo! prelazi u krvotok, a
1 Iz krvi di/uzijo! u tkiva, di/uzioni proces je brz, ukoliko su tkiva bogata teno)u, za razliku od
kotanog i !asnog tkiva gdje je di/uzioni proces spor.
7lkohol se iri ne sa!o u krvi, neko i u tkivi!a koja sadre vodu. ;aj -;0/1</0 ?,05+9*- alkohola kod
ovjeka tjelesne teine od =8 kg iznosi oko 38 litara.
9a pri!jer za dvije osobe, od kojih jedna i!a ve)u tjelesnu teinu a druga !anju, nakon popijene iste
koliine alkoholnog pi)a, koncentracija alkohola u krvi kod osobe sa !anjo! tjelesno! teino! biti
)e ve)a, nego u osobe sa ve)o! tjelesno! teino!. Isto tako, za dvije osobe, od kojih ja jedna jako
adipozna, a druga !ii)ava, nakon popijene jednake koliine alkoholnog pi)a, koncentracija alkohola
u krvi kod adipozne osobe )e biti ve)a, jer kod gojaznih osoba, -prostor irenja- alkohola ne obuhvata
!asno tkivo, tako da ga vie i!a u krvi i tkivi!a.
9a brzinu resorpcije alkohola utjee%
1 .0(,+5 :/+(74,0*+9*, zati!
1 :/+65+60*6,9* *2:/C/2+/= ;,>*@ :/2,-,+* ;/;,95+/= ;,>* 1 razrije(eni alkohol se !oe sasvi!
!alo resorbiraci ako je popijena ve)a koliina razrje(enog alkoholnog pi)a, jer sva teku)ina ne
!oe do)i u doticaj sa sluznico!, dok popijena !ala koliina razrije(enog alkoholnog pi)a
resorbira)e se brzo kao i koncetrovanog alkohono pi)e.
1 3* 2, 95 A5273*6 ;0*(*+ ,2, 95 ;7+J 1 Besorpcija alkohola je usporena, ako se alkohol konzu!ira
nakon obilnih obroka hrane.
1 :/3 /1/.* 1* 0515:6,9/4 A5276*. 5eava se ubrzana resorpcija alkohola. U to! sluaju najve)i
dio alkohola resorbuje se u tanko! crijevu.
1 '*=0,9*+* ;,>*@ :*/ , ;,>* :/9* 1*30A5 7=295+7 :,152,+7 bre se resorbuju.
1 Izvjesni /iziki !o!enti, depresivna stanja, usporavaju resorpciju alkohola.
#onzi!iranje blaih alkoholnih pi)a kao to su pivo ili vino, ako su uzeta poslije obilnih obroka hrane,
dovode do 051/0;6,/+/= 358,6,<* jer se jedan dio alkohola vee za bjelanevine hrane i tako pro(e
kroz digestivni trakt, a da ne dospije u krvotok.
1 ;aj resorpcioni de/icit iznosi oko *8148N od popijenog alkoholnog pi)a.
1 #od ,(0*-7+*)*+9* :/+65+<0*6,95 *2:/C/2* +* /1+/)7 ;/;,95+/= ;,>*, treba od dobijenog
rezultata odbiti jednu treinu %&'!'() na raun resorpcionog de/icita.
1 #od ,(0*-7+*)*+9* :/2,-,+5 ;/;,95+/= ;,>*@ * +* /1+/)7 7<)0D5+5 :/+65+<0*6,95 *2:/C/2*
u krvi, treba dodati jednu treinu dobijenom rezultatu.
*l" +," -esorpciona krivulja alkohola"
$o pravilu alkohol se unosi kroz usta. $oslije
resorpcije, alkohol u krvi se postepeno u!noava.
$roces pove)anja koncentracije alkohola u krvi
naziva!o resorpcija.
U :0), 15 /30A*)* +*9)5>* :/+65+<0*6,9* /:/ 2 1*<*@
N*:/+ &-12C@ +*9:*1+,95 (* 2!C ,?-5(*)* ,( :0),.
Odnosno nakon jedan do dva sata poinje opadati
koncentracija alkohola u krvi. Vrh krivulje uglavno!
znai i svretak resorpcije.
1 U /azi resorpcije, sadraj alkohola u krvi je ve)i nego u !okra)i,
1 U /azi eli!iniacije, koncentacija alkohola u !okra)i je ve)a nego u krvi. #oncentracija
alkohola u krvi !oe se u /azi eli!inacije priblino odrediti, ako se rezultat koncentracije
alkohola u !okra)i podijeli sa l,4 do ,,3.
,8H
Pli!inacija alkohola nastaje onda, kada se izjednai odnos koncentracije alkohola u krvi i
koncentracije alkohola u tkivi!a.
Pli!inacija alkohola vri se oksidacijo! u jetri i izbacivanje! izdahnuti! zrako!, !okra)o! i preko
koe znojenje!. Oksidacija alkohola vri se preko /er!enata 75D &alkoholna dehidrogeneza',
katalaze i 0PO. siste!a &!icroso!e ethanol o2Odazin sOste!'.
1 Oko A81A3N se !etabolie preko acetaldehida acetata &octene kiseline' u ugljen dioksid i vodu.
1 Oko 31,8N alkohola izluuje se nepro!ijenjen i to
o najvie izdahnuti! zrako!, 41+N,
o !okra)o! od * do 4N a
o znojenje! do 8,3N. .lino je i sa eli!inacijo! preko !lijenih lijezda. Od ,88 g.
resorbovanog alkohola, u !lijeku dojilje !oe biti najvie 8,3Z.
Pli!inacija alkohola bi)e
1 ubrzana priliko! tekih i napornih /izikih radova, a
1 usporena pri !irovanju, zati! kod povreda S9.1a kod potresa !ozga.
.!rtna koliina alkohola
1 kod djece iznosi ,3148 gra!a apsolutnog alkohola, a
1 za odrasle je deset puta ve)a, ako 488 do +88 gra!a.
Izraunavanje koncentracije alkohola u krvi iz koliine popijenog alkoholnog pi)a, ili izraunavanje
koliine popijenog alkoholnog pi)a na osnovu utvr(ene koncentracije alkohola u krvi, vri se pre!a
/or!uli &Tid!ark'%
r p c . [ [ =
7 W koliina alkohola u tijelu u gra!i!a
c W koncentracija alkohola u krvi &alkohole!ija'
p W tjelesna teina
r W redukcioni /aktor. Oznaava odnos koncentracije alkohola u tijelu i krvi, <8%48,
1 odnosno redukcioni /aktor kod odraslih osoba je 8,=.
1 #od ena, zati! gojaznih osoba, kao i jako podhranjenih, odnos je 38%H8, odnosno r W 8,<.
7ko se zna :/2,-,+* ;/;,95+/= *2:/C/2+/= ;,>*, onda se koncentracija alkohola u krvi dobija iz
gornje /or!ule%
r p
.
c
[
=
#ako se koliina odnosno jakost popijenog pi)a izraava u volu!ni! procenti!a, to u ovo! sluaju
da bi dobili teinske procente izraene u gra!i!a, treba volu!ne procente po!noiti sa spec. teino!
alkohola &8,H'.
Ooba teine =8 kg, popijeno * dcl +8N rakije i * boce +N piva. #olika je alkohole!ija?
* decl, +8N rakije W H8
* piva +N W +8
+8XH8W,*8[8,HWA<gr.
H , ,
= , 8 [ =8
,*8
[
= = =
r p
.
c
Ili, ako je poznata alkohole!ija, kolika je koliina popijenog pi)a? Izraunava se pre!a /or!uli%
r p c . [ [ =
U ovo! sluaju, da bi dobili volu!ne procente, treba koliinu izraenu u gra!i!a po!noiti sa 1@2%.
9a pri!jer H8 gra!a apsolutnog alkohola odgovara A< cc! apsulutnog alkohola &H8 [ ,,*3 W A<'.
,8A
B0(,+* 0*(=0*3+95 *2:/C/2* 95 /3 & 3/ 12 =. +* 1*<. Opadanje koncentracije alkohola u organiz!u
za jedan as oznaava se sa U, i prosjeno eta faktor iznosi 2!1*@ A alkohola za 1h. Ceta /aktor
!oe varirati od ',1 do ',& A , a u neki! sluajevi!a pri visoki! alkohole!ija!a od ',&+ do ',&, A"
Besorpcija i eli!inacija alkohola i!aju poseban znaaj u sudski! ekspertiza!a za utvr(ivanje
koncentracije alkohola u krvi u vrije!e delikta, ili nekog krivinog doga(aja, saobra)ajne nesre)e, itd.
7ko je poznata koncentracija alkohola u krvi &alkohole!ija' u !o!entu uzi!anja krvi, onda se !oe
izraunati koncentracija alkohola u krvi u !o!entu delikta pre!a proteku vre!ena od delikta do
uzi!anja krvi, tako, to utvr(enoj koncentraciji alkohola, dodaje!o alkohol koji se za taj protekli
vre!ena izluio iz krvi, pre!a /or!uli
r p t c . [ [ ' [ & + =
; 1 proteklo vrije!e od delikta do uzi!anja krvi
Obratno, kod izraunavanja koncentracije alkohola u krvi unutar eli!inacije na osnovu koliine
popijenog pi)a, uzi!a se pre!a /or!uli%
' [ &
[
t
r p
.
c =
U internacionalno! siste!u !jernih jedinica &.I',
, Z odgovara *,,=, !!ol"l, pre!a to!e
\1/aktor od 8,,4H Z odgovara *,AA3AH !!ol"l.
Bezultat u pro!ili!a dobiva se, ako se rezultat izraen .I jedinica!a &!!ol"l' podijeli sa *,,=, &na
pri!jer% +*,3< !!ol"l W ,,A< Z'.
KLINIKA SLIKA ALKOOLO'E
$ojave akutnog trovanja alkoholo!, akutne alkoholisanosti, opitosti &alcoholosis' ispoljavaju se u tri
stadija, a to ovisi
1 od koliine popijenog alkoholnog pi)a,
1 vrste pi)a,
1 individualne podnoljivosti, re/rakternosti, steene naviknutosti na alkohol, itd,
E:16,<*6,/+, 1<*3,9 odlikuje se vazo!otoriko!, !uskulo!otoriko! i psiho!otoriko!
nadraeno)u.
1 .rana radnja je ubrzana, puls ubrzan, krvni pritisak je povien,
1 pokretljiviji su,
1 intelektualno agilniji, e!ocionalno a/ektivniji, !oralno i!pulzivniji, seksualno agresivniji,
P*0*2,<,-+, 1<*3,9 karakterie vazo!otorika, psiho!otorika i !uskulo!otorina uzetost.
1 9esigurnost pokreta, teturanje,
1 zaplitanje u govoru, s!anjenost panje, duevna razdraljivost
1 .e! toga, libido je pojaan, a potencija s!anjena i oslabila.
K/4*</(+, 1<*3,9 karakterie izrazite pojave opte uzetosti. ;aj stadij !oe se zavriti poslije dueg
ili kra)eg besvjesnog stanja,
1 bu(enje! i trijenjenje!, e!u slijeduje !a!urluk, caco/orija,
1 ili se !oe zavriti s!r)u.
U ko!atozno! stanju zjenice se u poetku proiruju, kasnije se suzuju. a razliku od drugih
ko!atoznih stanja, !oe posluiti test zjenica, ;ac >Benov test. .astoji se u to!e to se zjenice
pijane osobe ire ako pacijenta potrese!o, a da pri to!e ne dolazi svijesti. 9akon prestanka podraaja
opet se suze.
,,8
LJENI NALA' KOD AKUTNO# TROVANJA ALKOOLOMM
1 po!odrelost lica,
1 slabiji ili jai !iris alkoholnog pi)a,
1 ubljuvanost,
1 izraena hipere!ija !ozga i !odanice,
1 perivaskularne he!oragije,
1 ede! ulaza u grkljan,
1 toksini gastritis.
RONINO TROVANJE ALKOOLOM@
hronina alkoholisanost, alkoholiza!, predstavlja itav niz tjelesnih ote)enja i duevnih
pore!e)enosti.
7lkoholiaro! se s!atra danas osoba, koja vie od *8N kalorija pod!iruje uivanje! alkohola,
odnosno koja ga pije vie od ,*8 g. dnevno.
Internistike bolesti hroninih alkoholiara su !nogobrojne%
1 hronini katar jednjaka,
1 hronini gastritis,
1 !asna in/iltracija jetre,
1 alkoholna hepatoza &precirotina hepatalna insu/icijencija',
1 ciroza jetre,
1 pankreatine degenerativne pro!jene,
1 arterijska hipertenzija,
1 insu/icijencija srca.
1 Od neurolokih bolesti hroninih alkoholiara izdvoji!o alkoholni polineuritis, zati!
ence/alopatiju Ternicke.
Dronini alkoholiza! podloga je itavo! nizu psihoza i neuroza%
1 deliriu! tre!ens,
1 #orsakovljeva psihoza,
1 psihoza ljubo!ore,
1 alkoholna epilepsija,
1 halucinoza.
.udsko1!edicinski znaaj alkoholisanosti, posebno kod uesnika u saobra)ajni! nesre)a!a je u to!e,
to lice koje je prouzrokovalo saobra)ajnu nezgodu, krivino je odgovorno ako se upotrebo! alkohola
dovelo u stanje u ko!e nije !oglo shvatiti znaaj djela, niti je !oglo upravljati svoji! postupci!a.
$re!a to!e, uinilac krivinog djela u stanju alkoholisanosti krivino je odgovorno za poinjeno
krivino djelo, kao i svako drugo lice u trijezno! stanju, ali pod uslovo!, da je prije nego to se opio,
bio duan i !ogao biti svjestan da )e u takvo! stanju uiniti krivino djelo.
K/3 ;*</2/?:5 /;,95+/1<, (352,0,74 *26/C/2,674 *67<74) radi se o abnor!alnoj reakciji patoloki
pro!ijenjenog centralnog nervnog siste!a &!ozga' na alkohol. Ovaj oblik opitosti, nalazi!o kod
osoba, koje su ranije pretrpjele povredu !ozga, ili su preboljele neko !odano oboljenje. ati!, kod
osoba nakon insolacije, kod epileptiara i drugih. #od ovih, patoloka opitost traje kratko vrije!e,
nastaje nakon uzi!anja relativno !alih koliina alkohola. U teki! sluajevi!a nastupa su!rano
stanje, u koje! !ogu da priine agresivne radnje &silovanje, ubistva 1 -ne!otivirano ubistvo-'.
avrava se sno! i ostavlja punu a!neziju za vrije!e njenog trajanja.
#rivino djelo izvreno u stanju dokazane patoloke opitosti, osloba(a uinioca krivine odgovornosti,
obziro! da je uinjeno u potpunoj neuraunljivosti. 0e(uti!, osoba )e biti krivino odgovorna, ako
joj je bilo poznato da reagira patoloko! opito)u na alkohol i ako u takvo! sluaju izvri krivino
djelo.
,,,
E+3/=5+, *2:/C/2. .tvara se u organiz!u kao produkt !etabolikih procesa organskih !aterija.
Vrijednosti endogenog alkohola kre)u se od 8,8, do 8,84 Z. $od izvjesni! uslovi!a te vrijednosti se
!ogu pove)ati. $oslije obilatog uzi!anja hrane, nakon uzi!anja ve)e koliine sokova, zati! kod
pore!e)enog !etaboliz!a usljed oboljenja jetre, u sluajevi!a e)erne bolesti, itd., alkohole!ija se
!oe popeti do 8,4 Z..
$ovrede i oboljenja koja !ogu si!ulirati opitost. ;o su u prvo! redu povrede glave, ko!ocije i
kontuzije !ozga, kao i ostale povrede glave skopane sa gubitko! svijesti. ati! hipoglike!ija,
ue!ija, preko!atozna stanja kod dijabetesa. Izvjesne ivane bolesti !ogu si!ulirati pijanstvo, sa
izraeni! s!etnja!a u kretnja!a, u hodu. 9eka trovanja, posebno trovanje sa SO, u nii!
koncentracija!a, izazivaju oa!u)enost pod sliko! opijenosti. Isto tako visoka te!peratura, osobe
izloene jakoj hladno)i, pre!orene osobe !ogu pokazivati sliku -alkoholisanosti-.
ALKOOL I MEDIKAMENTI
$ostoje dvije grupe !edika!enata%
1 antagonistike djelovanje i ne podnose se sa alkoholo!, kao to je na pri!jer antabus, irgapirin.
1 sinergiko djelovanje, odnosno pojaavaju djelovanje alkohola kao to su narkotici,
psihodepresori, sedativi i hipnotici. 0or/in i barbiturati su izraziti sinergisti sa alkoholo!, pa se
djelovanje alkohola uz ta sredstva znatno pojaava.
1 $osebnu grupu ine sredstva, koja ne!aju ni sinergino niti antagonistike djelovanje, ve) !ogu
sa!o poboljati izvjesne s!etnje priinjene alkoholo!, kao ence/abol koji se inae pri!jenjuje u
lijeenju potresa !ozga.
ALKOOL I SAOBRA$AJNE NESRE$E
akon o osnova!a bezbjednosti saobra)aja na putevi!a predvi(a,
1 da voza koji upravlja vozilo! !ora da bude tjelesno i duevno sposoban da upravlja
vozilo!.
1 9adalje, voza koji je u tolikoj !jeri u!oran, ili bolestan, ili je u takvo! psihiko! stanju da
je nesposoban za sigurno upravljanje vozilo!, kao i voza pod dejstvo! droga ili psiho
aktivnih lijekova, ne s!ije da upravlja u saobra)aju na putu.
1 Voza ne s!ije da upravlja vozilo! u saobra)aju ako je pod dejstvo! alkohola. .!atrat )e se
da je pod dejstvo! alkohola lice, za koje se analizo! krvi ili krvi i urina utvrdi da !u sadrina
alkohola u krvi iznosi vie od 8,3 Z, ili kod koga se bez obzira na sadrinu alkohola u krvi,
struni! pregledo! utvrdi da pokazuje znake alkoholne pore!e)enosti.
1 Voza !otornog vozila kategorije S i 5, kao i voza !otornog vozila ko!e je to osnovno
zani!anje, ne s!ije da uzi!a alkoholno pi)e za vrije!e dok upravlja !otorni! vozilo!.
1 @ice koje je bilo neposredni uesnik u saobra)ajnoj nesre)i duno je, da ostane na !jestu
saobra)ajne nezgode, s ti! to !oe privre!eno da se udalji i to sa!o radi pruanja po!o)i
lici!a povrije(eni! u toj nezgodi, ili ako je sa!o! nje!u potrebna po!o), ili radi
obavjetavanja nadlenog organa o nezgodi.
5akle, u nai! uslovi!a, za vozae !otornih vozila, koji!a to nije zani!anje, odnosno nisu
pro/esionalni vozai, dozvoljena koncentracija alkohola u krvi ne s!ije pre)i vrijednost preko 8,3 Z.
;o isto vai i za vozae u Einskoj, Krkoj, 9izoze!skoj, 9orvekoj i >vedskoj. Kranica u pro!ili!a
od 8,H vai za vozae u Celgiji, apadnoj 9je!akoj, 5anskoj, Erancuskoj, Pngleskoj, >vajcarskoj,
7ustriji, >paniji, @u2e!burgu. Kranica od 8,88 Z vai za vozae u Cugarskoj, Bu!uniji,
Gehoslovakoj, 0a(arskoj, .ovjetsko! .avezu i ;urskoj.
,,*
9esposobnost za vonju !otorni! vozilo! je relativna i apsolutna nesposobnost.
1 R52*<,)+* +51;/1/.+/1< (* )/A+97 4/</0+,4 )/(,2/4 je onda, kada je koncentracija alkohola u
krvi do ,,4 Z, u ti! sluajevi!a sposobnost za vonju je sa!o s!anjena, ali ne bitno.
1 A;1/27<+* +51;/1/.+/1< (* )/A+97, odnosno sposobnost za vonju je bitno s!anjena, kada je
koncentracija alkohola u krvi tolika, da bi kod ve)ine ljudi izazvala nesposobnost za sigurnu
vonju. ;a granica je preko ,,4 Z alkohola u krvi. U sudski! ekspertiza!a zbog toga svaki
pojedinaan sluaj treba pos!atrati individualno.
5jelovanje alkohola na organiza!, ispoljava se tako to u poetku
,. izaziva eu/oriju,
*. zati! s!anjuje inhibitorne konice,
4. u!anjuje koordinaciju pokreta i
+. produava reakciono vrije!e.
$od dejstvo! alkohola, vrije!e koje protekne od !o!enta percepcije, to jest uoavanje neke
opasnosti, pa do !o!enta preduzi!anja izvjesnih radnji da bi se ta opasnost otklonila, ili kako to
naziva!o psihika sekunda, je produeno. $re(eni put, od !o!enta uoavanja izvjesnih prepreka ili
opasnosti, pa do !o!enta preduzi!anja radnji da bi se ta prepreka otklonila, naziva!o reakcioni put, i
kod alkohole!ija on je produen.
$ored pore!e)aja u strukturi linosti, naruavanja /unkcija centralnog nervnog siste!a,
1 pojavljivanja nekritinosti,
1 precjenjivanja linih sposobnosti,
1 pojaane sugestibilnosti i s ti! u vezi preduzi!anja neadekvatnih obaveza
1 alkohol izaziva i pore!e)aj u percepciji i psiho!otorici. ;ako, pore!e)aj ravnotee i
nekoordinirani pokreti javljaju se ve) pri !ali! alkohole!ija!a.
1 Vidni ugao kod trijezne osobe ve)i je od ,H8 stepeni do **8 stepeni, a kod alkoholisane osobe
je suen. Iz tog razloga alkoholisani voza ne opaa, ili kasno uoava sa strane dolaze)e
vozilo.
1 Usljed s!etnji u !ii)i!a one jabuice pojavljuje se alkoholni nistag!us.
1 7daptacija na svjetlo i ta!u je usporena.
1 Usljed pore!e)enih ulnih zapaanja, stvaraju se iluzije o nepre!ostivi! prepreka!a, tako
to obina sjenka na putu, ili neki pred!et na putu, !ogu dovesti do skretanja vozila sa puta.
ODRE"IVANJE ALKOOLA I DIJA#NO'A AIKOOLISANOSTI
Utvr(ivanje alkoholisanosti kod ivih vri se
1 na osnovu klinikog pregleda,
1 zati! pregleda krvi i urina, i
1 pregledo! ekspiriranog vazduha &alkotest'.
KLINIKI PRE#LED treba da bude dopuna i sastavni dio laboratorijskog pregleda krvi i urina. 9a to
nas upu)uje l.,3* akona o bezbjednosti saobra)aja na putevi!a, koji kae da
struni! pregledo! treba utvrditi da li postoje znaci alkoholne pore!e)enosti.
ALKOTEST je orjentaciona !etoda, kojo! se utvr(uje, da li u krvi 1 orgaz!u i!a alkohola, ili ne!a, a
po!o)u alkohola u ekspirirano! vazduhu. Banije s!o rekli, da najve)i dio popijenog alkoholnog pi)a
!etabolie u organiz!u &A81A3N', a ostali dio &31,8N' se izbacuje iz organiz!a kao nepro!ijenjen.
Fedan dio nepro!ijenjenog alkohola izluuje se respiracijo!.
1 $ri nor!alni! respiracija!a, oko *38814888 cc! ekspiriranog vazduha sadri onoliko
alkohola kao i l cc! krvi.
,,4
a alkotest se upotrebljavaju zatvorene cjevice, u koji!a je :*2,74 .,C0/4*< 1* 174;/0+/4
:,152,+/4. $ri testiranju
1 krajevi cjevice se odreu,
1 na jedan kraj stavi se usnik a na drugi balon.
1 $riliko! duvanja, ukoliko ekspirirani vazduh sadri alkohola, onda )e izvriti redukciju
esterovalentnog hroma u cjevici! u trovalentni hrom! i uta oja reagensa poprini#e
zelenu oju.
$ozitivna, reakcija !oe nastupiti ako je test vren, neposredno poslije ispiranja usta alkoholo!, ili
ako je ispitivana osoba neposredno prije toga uzi!ala bo!bone u koji!a i!a alkohola. 5uvanje u
balon !ora se izvesti u jedno! dahu.
V,34*0:/)* 45</3* slui za odre(ivanje alkohola u krvi, urina i tjelesni! teku)ina!a. .astoji se u
oksidaciji alkohola pomo#u kalium ihromata u prisustvu sumporne kiseline. Ova !etoda nije
speci/ina sa!o za alkohol, jer je reakcija pozitivna na aceton i na trulene tvari.
AD 45</3* je enzi!atska !etoda za utvr(ivanje alkohola u krvi po!o)u alkohol dehidrogeneza.
Ova !etoda je speci/ina za etilni alkohol, ali je osjetljiva i na propilni, izopropilni, alilni i butilni
alkohol,
P2,+1:* C0/4/</=0*8,9* je speci/ina !etoda za utvr(ivanje alkohola u krvi i !okra)i, ispravni
rezultati !ogu se dobiti i kod analize truleno pro!ijenjenih uzoraka.
OD LEEVA 'A UTVR"IVANJE STEPENA ALKOOLI'IRANOSTI@
1 uzi!a se *8 cc! krvi i !okra)e
$risutnost alkohola u tkivi!a, organi!a i tjelesni! tenosti!a leeva utvr(uje se ;/ 45</3, N,62/7B.
$ri tu!aenju rezultata postoji !ogu)nost greaka usljed raznovrsnih procesa koji se odigravaju
poslije smrti% $os!ortalno! razgradnjo! alkohola, kao i gubitko! tenosti iz krvi poslije s!rti,
s!anjuje se nivo alkohola u krvi.
;rulene pro!jene !ogu post!ortalno dovesti do nastajanja alkohola u krvi &od 8,* do 8,3 ili ,,8 Z'.
,,+
J. PSIHIKE POVREDE
1 P1,C,-:* ;/)053* 7/;?<5 (<0*74* ;1Q6C,674) je ote#enje zdravlja priinjeno psihikim
putem.
1 P1,C,-:* ;/)053* <,952* (<0*74* ;1Q6C,674 6/0;/0,1) je tjelesno ote#enje naneseno
psihikim putem a ispoljeno somatiki! nesmrtno ili sa smrtnim ishodom.
Iz!e(u psihikog stanja i tjelesnog stanja postoji izvjesna korelacija. .vakodnevne korelacije iz!e(u
tijela i psihe ne ostavljaju dublje tragove niti posljedice, ali ,ako su ti psihiki inzulti jakog intenziteta,
!ogu%
1 prouzrokovati ote)enje tjelesnog zdravlja?
1 pogorati tjelesno zdravlje, i
1 prouzrokovati s!rt posebno, ako se tijelo nalazi u naroito! /izioloko! ili patoloko! stanju
&uro(ena ili steena nervna labilnost, oboljenja kardiovaskularnog aparata, organska
ote)enja'
$sihiki inzulti su ili
1 neprijatnog porijekla &velika alost, veliki strah', ili
1 prijatnog &velika radost, jakostepena ushi)enost'.
$re!a to!e, psihiki! povreda!a naziva!o 1)* /+* 1<*+9*@ :*3* 1+*A+, ;1,C,-:, , 54/6,/+*2+,
,+(72<, 7(0/:797 ;*</2/?:5 ;0/495+5@ /0=*+1:* /?<5>5+9* (30*)29* ,2, 140<+, ,1C/3.
$sihika povreda nije iskljuivi uzrok s!rti, nego psihiki inzulti djeluju kao podstrekai pa je s!rtni
ishod kod psihikih povreda posljedica uzaja!nog dejstva psihikog inzulta i postojanja od prije
patolokog stanja organiz!a.
.!rtni sluajevi poslje snanih duevnih potresa deavaju se%
1 kod osoba sa oboljenji!a kardiovaskularnog aparata &srca', kao i
1 kod osoba sa oboljenji!a !ozga naroito !odanih arterija6
1 kod osoba sa osobiti! tjelesni! sklopo! ili naroiti! tjelesni! stanje! &ti!ikoli!/atiki i
hipoplastiki status, hidroce/alus internus, pre!aturna sinostoza, patoloka steena stanja,
he!o/ilije itd'.
bog toga sudsko1!edicinski! vjetaenje! potrebno je utvrditi%
1 da li se psihika povreda zaista dogodila, njenu jainu i njeno trajanje, i
1 da li je prije psihike povrede postojalo organsko ote)enje i
1 da li se u konkretno! sluaju radilo sa!o o pogoranju ve) postoje)eg oboljenja ili je psihika
povreda prouzrokovala tjelesno ote)enje,
5ijagnoza s!rti usljed psihikih inzulta postavlja se na osnovu obdukcionog nalaza i iskljuivanje!
svakog drugog uzroka s!rti.
,,3
POLNI ODNOSI
$olni ivot &vita se2ualis' sastoji se od
1 polnog nagona 1 libidinoznosti &libido se2ualis',
1 polne ljubavi, erotinosti, polnog optenja &copulatio se2ualis' i
1 polnog raz!noavanja genitalnosti &generatio se2ualis'
POLNO OPTENJE
POLNO OPTENJE u ire! s!islu je 1)*:/ 1953,+9*)*+95 3),95 /1/.5 C5<50/15:17*2+5 ,2,
C/4/15:17*2+5@ 0*3, (*3/)/295+9* ;/2+/= +*=/+*.
PRIRODNO POLNO OPTENJE ILI OBLJUBA je sjedinjavanje dvije raznospolne osoe radi
zadovoljenja polnog nagona ili radi oplo"erija! uvlaenjem polnog uda mukarca u rodnicu enske
osoe! immisio memri in vaginam% I!isija !oa biti pra)ena
ejakulacijo! sje!ena, &ejeculatio se!inis in vagina!' ili
ejakulacija sje!ena !oe isostati &sine ejaculationis se!inis'.
1 K/3 1)0?5+5 /.297.5 polna radnja je potpuno zavrena, dok
1 :/3 ;/:7?*+5 /.297.5 , i!sija !e!bru!a je sa!o u predvorje vagine, u vestibulu! vagine.
NEPRIRODNO POLNO OPTENJE (PERVERSITAS SEXUALIS) je polna nastranost! kod koje su glavne
komponente ljudske polnosti! liido sexualis i copulatio sexualis izmijenjeni. Isto tako kod
neprirodnog polnog optenja +5 ;/1</9, 1;/1/.+/1< /;2/D5+9*.
Govjek !oe zadovoljiti svoj polni nagon na razliite naine,
1 sa sa!i! sobo!, autoseksualna aktivnost &na pri!jer !asturbacija', ali isto tako i
1 sa raznospolni! i istospolni! osoba!a, to ini sutinu heteroseksualnosti i
ho!oseksualnosti. adovoljenje polnog nagona sa ivotinja!a je zoo/ilija.
R-6*%)&.%(*%
&virgo, inis W djevica, virginitas, atis djevianstvo'
RA'DJEVIENJE DEFLORATIO AUT DEVIR#INISATIO je prva oljua enske osoe! pri emu je
muki ud prodro u rodnicu (immisio memri in vaginam)% $riliko! prvog prodiranja !ukog uda u
vaginu, dolazi do cijepanja djevinjaka! djevianske opne (h?men) i to obino na !jestu 1*<* %@ & , G.
Izuzetno cijepanja djevinjaka ne!a,
1 ako je njegov obod jako uzak a otvor irok,
1 ili kod vrlo elastinog hi!ena.
5jevinjak &hO!en' je nabor sluznice, koji je s!jeten na granici iz!e(u vagine i vestibulu!a.
Vanjska povrina djevinjaka pokrivena je vieslojni! ploasti! epitelo!, a u podsluznici su krvni
sudovi, elastina i vezivna vlakna.
Otvor djevinjaka &/ora!en hO!enale' prosjeno je prenika ,81,3 !!, ali !oe biti i znatno !anji
&/ora!en !icroper/oratus', kao i iri. U rijetk! sluajevi!a otvora uopte ne!a &atresia hO!enalis',
to !oe i!ati kod prve !enarhe nakupljanje krvi u upljini polnih organa &hae!atocolpos,
hae!ato!etra, hae!atosalpin2'.
5ebljina hi!ena je razliita, od ,14 !!, u neki! sluajevi!a !oe biti deblji, tvrd, neelastian, slian
hrskavici.
Unutranje ivice otvora hi!ana odgovaraju obliku otvora, ali !ogu biti i reckaste. Ove recke su
uro(eni usjeci hi!ena.
>irina nabora sluznice ili obod hi!ena je posvuda jednako!jerno iroka u cijelo! obi!u. $re!a irini
oboda hi!ena i pre!a obliku i veliini otvora razlikuje!o vie oblika hi!ena.
,,<
OSNOVNI OBLICI DJEVINJAKA SU
1 prstenasti djevinjak &hO!en anularis' kod kojeg je obod podjednako irok u cijelo! obi!u i
1 polu!jeseasti djevinjak &hO!en se!ilunaris' sa obodo! koji je na jedno! kraju suen tako
da i!a oblik polu!jeseca.
1 kod usnatog djevinjaka &hO!en labii/or!is' obod je na oba kraja suen, tako da obod dobija
izgled tre)eg para usana.
1 Besasti djevinjak &hO!en /i!briatus', renjasti &hO!en lobatus',
1 pregra(eni djevinjak sa dva otvora &hO!en septus' kao i
1 hi!en sa vie !anjih otvora &hOaen cribri/or!is' su neto rje(e zastupljeni.
1 $oseban znaaj i!a zubasti djevinjsk &hO!en denticulatus' koji ini poseban oblik hi!ena,
jer priliko! i!isije !e!bru!a u vaginu, ne !ora do)i do njegovog zacjepljivanja.
SVJEI 'ACJEPI ILI RASCJEPI DJEVINJAKA
$riliko! prvog snoaja, kada je prekoraena granica elastinosti hO!ena, nastaje cijepanje hi!ena, i
to od ivica otvora pa sve do baze ili preko baze na sluznicu vestibulu!a vagine ili na sluznicu vagine.
0oe biti jedan, dva ili vie zacjepa. ;o su svjei zacjepi ili rascjepi djevinjaka. 0ogu biti potpuni i
nepotpuni.
1 potpuni rascjep zahvata cijelu irinu oboda i prelazi preko baze oboda,
1 nepotpuni rascjepi, koji su rje(i od potpunih ne dopiru do baze ono da hi!ena.
$ojave koje prate cijepanje djevinjaka su u vidu bola i krvarenja. ;reba naglasiti, da osje)aj bola, u
ve)ini sluajeva je jedva pri!jetan, ili je prikrivena osje)aje! uitka. Col !oe biti u stupnjevanju od
vrlo lagane, ali u rijetki! sluajevi!a intenzitet bola !oe biti i vrlo izraen. #rvarenja su obino
neznatna.
Bubovi rascijepijenog hi!ena epiteliziraju za 41+ dana, nekada kasnije, to je ovisno o dubini rascjepa
i od individualnih svojstava, i ne zarasta vie. 9akon vie poroda ostaju od dijelova hi!ena sa!o
kvrice carunculae hO!enales.
STARI RASCJEP ILI DAVNANJI RASCJEP IMENA
#ada je skoranji rascjep djevinjaka zalijeen, epiteliziran, onda je on
preobra)an u takozvani stari rascjep ili davnanji rascjep hi!ena.
Gesto se prave greke u razlikovanju starih, davnanjih steenih zacjepa hi!ena
sa uro(eni! prirodni! usjeci!a na hi!enu. Bazlika iz!e(u steenih zacjepa
&rascjepa' i uro(enih usjeka vidi se iz slijede)eg prikaza%
.l.<,. 1 Di!en. Bascjep &<' i uro(eni usjek &4'
1<5-5+, (*695;, (0*1695;,) 70/D5+, 71956,
dopiru do baze, hi!ena i preko baze izuzetno dopiru do baze
lokalizacija je naje)e u donje! dijelu, na !jestu
V, VI, VII brojanika na satu
lokalizacija usjeka u svi! dijelovi!a
hi!ena
ivice zacjepa su zaobljene, deblje, a kraj je
otrouglast
ivica usjeka su glatke i otre, kraj
usjeka je tupouglast
otvor djevinjaka je proiren trajno i prolazan za
obliast pred!et% preko *8 !! prenika
otvor djevinjaka je prosjene irine
,81,3 !!', ali !oe biti znatno ui
rubovi zacjepa se nogu sastaviti bez
nabiranja
rubovi usjeka se teko !ogu sastaviti,
ali sa nabiranje!
,,=
TRAUMATSKI RASCJEP IMENA
5o rascjepa hi!ena !oe do)i i trau!atski, neoprezni! ginekoloki! pregledo!, zati! uvlaenje!
stranih pred!eta u cilju !asturbacije, kod opekotina, politrau!atizacije u saobra)ajni! nesre)a!a,
itd.
OBOLJENJA KOJA I'A'IVAJU OTE$ENJE IMENA
9eka oboljenja !ogu izazvati ote)enja hi!ena i ostaviti na nji!a oiljne pro!jene koje !ogu biti
krivo protu!aene, kao kod vulvitisa razne etiologije, a/ti, no!e, itd.
DIJA#NO'A RA'DJEVIENJA
5ijagnoza razdjevienja !oe se postaviti sigurno sa!o onda, ako su
1 7<)0D5+, (*695;, C,45+* skoranji ili davnanji, i
1 ako je /<)/0 C,45+* ;/1<*/ ;0/2*(*+ za obliast pred!et prenika ve)eg od 2F 44.
9alaz sper!e u rodnici, in/ekcija polni! bolesti!a, kao i graviditas, nije siguran znak de/loracije.
9eozlije(en djevinjak siguran je znak da nije dolo do de/loracije, ukoliko je iskljuen posebno
elastini hi!en i posebni oblik hi!ena kao to je zubasti hi!en.
S(#+-* (C#&,u!)
.vaka /;5</)*+* /.297.* +*:/+ 0*(395),-5+9* +*(,)* 15 6/,<71.
#oitus u ire! s!islu je svako polno optenje, pri koje! !uka osoba vri i!isiju !e!bru!a u neku
tjelesnu upljinu enske ili !uke osobe.
K/,<71 7 ?,054 14,127 podrazu!jeva ili%
1 vaginalni snoaj
1 anus &analni snoaj',
1 usna upljina &oralni snoaj'.
K/,<71 7 7A54 14,127 podrazu!ijeva
1 sa!o vaginalni snoaj.
PREKOPULACIONI PERIOD@ ILI PRIPREMNI PERIOD , odlikuje se sa pro!jena!a na genitalni!
organi!a, vlaenje! &!ade/actio e2 libidine'. @ibidinozna uretroreja kod !ukih proizvod je
So]perovih lijezda, a libidinozna koloporeja kod enskih Cartolinijevih lijezda.
DEPLETIO 1 .tanje s!irivanja poslije koitusa naziva se depletio.
O'LJEDE ENSKI POLNI OR#ANA KOD KOITUSA , za razliku od de/loracije, su rijetke. Ozljede
!ogu nastati ako je
1 polni akt izvren nad stari! enski! osoba!a, ili ako je
1 polni akt izvren surovo, ili ako je
1 u kratko! vre!ensko! periodu izvreno vie agresivnijih snoaja.
1
NE()I)"+N" ("!N" "(TENJE
9eprirodno polno optenje ;/12953,6* 95 7=2*)+/4 +*1<0*+/= ;/2+/= +*=/+*, pa se ovaj oblik
neprirodnog polnog optenja naziva ;/2+,4 +*1<0*+/1<,4*. 9ajvanije polne nastranosti su%
ho!oseksualiza!,
sadiza!,
!azohiza!,
/etiiza! i
bestijaliza!.
,,H
H#$#!%"!u-1&6-$ (0#$#!%Au-1&,-!).
;o je neprirodno polno optenje !e(u istopolni! osoba!a. Bazlikuje se
47?:* C/4/15:17*2+/1< (OMOSEXUALITAS MASCULINA ) i
A5+1:* C/4/15:17*2+/1< (OMOSEXUALITAS FEMININA ).
Do!oseksualnost je seksualna ano!aliji kod koje ie polni nagon us!jeren pre!a osobi istoga pola.
Ustvari, ho!oseksualnost je perverzija u izboru erotskog objekta. Do!oseksualna osoba pokazuje
odvratnost pre!a osobi suprotnog pola &ORROR FEMINAE AUT ORROR VIRI '.
7ktivni tip ho!oseksualne osobe pripada !ukoj konstituciji, a
$asivni tip ho!oseksualite osobe kod oba pola, i!a odlike enske konstitucije.
Obziro! na erotski objekat i ivotnu dob erotskog objekta,
7 47?:/9 C/4/15:17*2+/1<, 0*(2,:7954/ 7 A5+1:/9 C/4/15:17*2+/1<,
pedo/ilnu koro/ilnu
e/ebolnu parteno/ilnu
andro/ilnu gineko/ilnu
gerato/ilnu ho!oseksualnost grao/ilnu ho!oseksualnost
Oblici polnog zadovoljenja kod !uke ho!oseksualnosti su !nogobrojni. ;o je
i!!issio !e!bri in anu!, coitus per anu! &pedicatio', i!!issio !e!bri in os aliu!, in
aures, in a2illas, inter genua.
0anuelni oblik u vidu uzaja!ne onanije ruko! &digitatio' ili
uzaja!ni! nadraivanje! polnih organa usti!a ili jeziko! &/ellatio', kao i
oralni odnos &penilinctio cu! irru!atione', zastupljeni su oblici polnog zadovoljenja.
Bje(i oblici polnog zadovoljenja su
la!bitus ani &anilinctio', i
i!!issio digiti in anu!.
Oblici polnog zadovoljenja kod enske ho!oseksualnosti &sa/iza!, lezbijska ljubav' su tako(er
raznovrsni i !nogobrojni. .astoje se
u grljenju i stiskanju,
poljupci!a u usta,
draenju draice &clitoris' ruko! ili jeziko! &cunilinctio',
u uzaja!noj !anualnoj !asturbaciji &!asturbatio !utualis',
uzaja!ni! trljanje! !ons veneris ili uvlaenje! pred!eta koji i!aju oblik i veliinu /alusa.
Utvr(ivanje ina aktivne ho!oseksualnosti je vrlo nesigurno.
Gin pasivne ho!oseksualnosti utvr(uje se posredno na osnovu nalaza ozljeda na anusu i rektu!u, kao
i nalaza sje!ena u ti! organi!a.
0e(uti!, ozljede na anusu i rektu!u !ogu poticati usljed uvo(enja nekog obliastog pred!eta u anus
u cilju analne onanije, zati! usljed oteane de/ekacije, kod he!oroida itd.
a protivprirodni blud iz!e(u lica !ukog pola &!uka ho!oseksualnost6 zakonodavac je predvidjeo
za uinioca kaznu zatvora do jedne godine &l.A4 # .BCiD'.
S-&6-$
je polno uivanje u nanoenju /izike ili psihike boli, odnosno /izikog i psihikog !uenja drugog
partnera, raznospolnog ili istopolnog. ;jelesno !uenje !oe biti posljedica nanoenja ozljeda,
ubadanja, sjeenja, bievanja, sve do us!r)enja, a u cilju postizanja sopstvene sladostrasti. #adkada
sadista sie krv od svog partnera &)*4;,0,(*4'. $sihiko !uenje ogleda se u vrije(anju, prijetnja!a,
psovanju svoga partnera &)50.*2+, 1*3,(*4'.
,,A
Od sadistikog ubistva treba razlikovati utilitarno seksualno ubistvo. .adistino ubistvo i!a za cilj da
se krajnji! !uenje! rtve izazove sopstveni orgaza!, dok utilitarno seksualni! ubistvo! nastoji se
ukloniti rtva ili svjedok silovanja. .adistike povrede su vrlo karakteristine i i!aju veliki
kri!inalistiki znaaj jer sa!e po sebi ukazuju i upu)uju na !otivacijiu ubistva, a sa!i! ti! i na trag
poinioca.
.adisti su uglavno! !uke osobe dok su rtve i !uke i enske osobe. natno rje(e !e(u sadisti!a
su osobe enskog pola.
M-6#0&6-$
Fe seksualna perverzija suprotna sadiz!u. 0azohista polno uivanje postie u doivljavanju bola,
tjelesnog ili psihikog. ato su skloni poniavanju i vrije(anju od svog seksualnog partnera.
ahtijevaju da ih povre(uju, biuju, udaraju, grizu.
Fedan od oblika !azohiz!a je *7</4*(/C,(*4, gdje se !uenjea sa!og sebe postie polno
zadovoljenje. #od zadesnog seksualnog vjeanja, pritisak o!e na vrat, kod takvih osoba, !oe da
priini sopstvenu sladostrast.
F%,&+&6-$
je polno zadovoljenje gledanje!, sluanje!, !irisanje! ili dodirivanje! dijelova tijela, odje)e ili
pred!eta, koji !ogu da doaraju erotski objekt, odnosno to je pojava u seksualno! ivotu kojo! se
pridaje osobita vrijednost izvjesnoj osobini druge osobe.
Z##>&1&*-, !##$&*-
je polno zadovoljenje sa ivotinja!a. 0oe biti trajna kod duevnih bolesnika, a !oe se javljati
povre!eno, usljed ne!anja seksualnog partnera.
P53/8,,29*@polna sklonost pre!a djeci,
#50/+</8,8,9* pre!a stariji! osoba!a i
N5:0/8,2,9* pre!a leevi!a su daljnji oblici neprirodnih polnih odnosa &;*0*15:17*2+/1<'.
NE()AVI!N"TI ("!N"4 NA4"NA
$olni nagon, libido se2ualis, libidinoznost je A73+9* 953+5 /1/.5 (* ;/2+,4 1953,+9*)*+954
1* /1/.*4* 17;0/<+/= ,2, ,1</= ;/2*.
7libidinoznost je suprotna pojava od polnog nagona, kod koje postoji odsutnost polne elje za
polni! sjedinjavanje!,
Govjek, kao 154;5051<071+/ bi)e, cijelog toka svoje polne aktivnosti je spre!an za polno optenje.
#od nekih ivotinja periodicitet polne aktivnosti izraen je sa!o jedan put u godini &!onoestrusne
ivotinje', dva puta &diestrusne' ili vie puta u godini &poliestrusne ivotinje'.
0ehaniza! djelovanja polnog nagona vezan je za a/erentne puteve, centre u !ozgu, i e/erentne
puteve. 7/erentni putevi sprovode erogene ulna podraaje ula vida sluha !irisa, ukusa i kone
osjetljivosti do seksualnih centara u !ozgu. Gulo vida, sluha i !irisa predstavljaju ula sa distantni!
!ehaniz!o!, i ula ukusa i kone osjetljivosti i!aju kontaktni !ehaniza!. #ona osjetljivost
sudjeluje kao jak erogeni /aktor targoreceptivnon i ter!orecepcivno! /unkcijo!. Izvjesni predjeli
tijala kod enskih i !ukih osoba predstavljaju erogene zone. #od enskih su to dojke, sisne
bradavice, unutranje strana butina, okolina polnih organa itd. #od !ukih glans penis, posebno obrub
glansa, koa !onica.
U analizi polnog nagona !ogu se razlikovati izvjesne tenje.
D5<745165+<+* <5A+9* predstavlja tenju za ispranjavanje! onoga to je napunjeno,
D5<70=5165+<+* <5A+9* za poputanje! nebreklosti erektilnih genitalnih organa i !ii)nih
siste!a,
K/+<0*:<*6,/+* <5A+9* &contracto W dodirivati' tenja za tjelesni! pribliavanje!, zagrljaje!
ili posjedovanje! izvjesne linosti i najzad
,*8
T5A+9* (* ,44,11,/ 454.0, kod !ukih i tenja za 0565;<,/ 454.0, kod enskih.
N%2/-)&1(#!,& 2#1(#: (-:#(- $u+"&0
9or!alni polni nagon je onaj koji je upravljen pre!a prirodno! polno! optenju, a abnor!alni polni
nagon pre!a neprirodno! polno! optenju, I kod nor!alnog i kod abnor!alnog polrog nagona i!a
nepravilnosti polnog nagona.
KVANTITATIVNE ANOMALIJE POLNO# NA#ONA !ogu biti u obliku
potpunog nedostajanja polnog nagona, anaesthesia se2ualis absoluta ili
nedostajanje polnog nagona sa!o pre!a izvjesnoj osobi, anaesthesia se2ualis relativa.
polni nagon !oe biti oslabljen, &usljed bolesti, hor!onalne dis/unkcije' hOpoesthesia
se2ualis.
$olni nagon !oe biti pojaan, uro(eno ili steeno, hOperaesthesia se2ualis.
KVALITATIVNE NEPRAVILNOSTI POLNO# NA#ONA kod !ukih 1 polni nagon us!jeren
pre!a sa!o! sebi &autose2ualiza!' ,
pre!a bliski! srodnici!a &incest'.
pre!a leevi!a &necrophOlia', pre!a djeci &paedophOlia' itd.
N%2/-)&1(#!,& 2#1(#: (-:#(- G%(!"&0
9epravilnosti polnog nagona kod enskih, sastoje se u to!e to
polni nagon !oe potupno nedostajati, anaesthesia se2ualis absoluta 1 pored potpunog
nedostajanja polnog nagona kod ena 854,+*5 80,=,3*5@ &/rigidus W hladan', polno optenje je
!ogu)e.
prividno nedostajati, anaesthesia se2ualis relativa.
$olni nagon !oe biti oslabljen, hOposthesia se2ualis, ali i
$ojaan, hOperesthesia se2ualis ili nipho!ania.
Odsutnost polne elje pre!a partneru ana/rodisija,
odsutnost uivanja u polno! odnosu anhedonija,
izostajanje orgaz!a anorgaz!ija su razni oblici /rigidnosti polno inhibiranih ena,
("!NA NE("",N"T
$olna sposobnost &potentia coeundi' kod !ukih i enskih uvjetovana je organski! anato!ski!
osobina!a polnih organa.
POLNA NESPOSOBNOST MUKI ili OBLJUBNA NEMO$ %impotencija deflorandi s% coeundi ) sastoji se
7 +54/=7>+/1<, ;0/3,0*+9* 47?:/= 73* 7 )*=,+7. $olna nesposobnost !ukih je
<0*9+* ili ;0/2*(+*,
*;1/27<+* &kad se odnosi na sve enske osobe', ili 052*<,)+* &odnosi sa sa!o na izvjesnu
ensku osobu'.
Uzroci polne nesposobnosti !ukih !ogu biti
O0=*+1:5@ *+*</41:5 ;0,0/35.
7plasio penis et hOpoplasio penis,
nesraz!jera polnog organa !ukarca i ene,
kao i povrede uda.
oboljenja polnog uda &balanitis, balanitis erosiva, balanitis gangraenosa, elephatiasis penis,
!aligne i benigne izrasline polnog uda'.
F7+:6,/+*2+, 7(0/6, +54/=7>+/1<, !ukaraca lee u nedostajanju erekcije.
Ukru)enost uda &erectio' !oe nastati ili usljed lokalnog nadraaja re/leksno, ili centralno psihiki.
Be/leks za erekciju kod !ukih polazi sa polnog organa naroito sa obruba vijenca glansa u kojera su
s!jetena sensitivna tjelaca sladostrasti.
,*,
P/erentni! krako! ide u n. dorsalis penis i n. pudendalis do parasi!patikog centra za erekciju
centru! erectione spinale', koji se nalazi u sakralno! seg!entu &.*1.+'.
P/erentni krak ine parasi!patika vlakna koja idu preko nn. pelvici ka ganglionu pelvicu!.
$ostganglionarna vlakna idu kao nn. erigentes na zidove corpora cavernosa, preko genitalnog spleta
vaso!otornih vlakana kavernoznog ivca iji zavrni ogranci izazivaju vazodilataciju i erekciju.
;aj !ehaniza! nastajanja ukru)enosti uda je neovisan od psihoseksualnog centra.
Prekcija !oe biti psihogenog porijekla. .toga psihiki uzroci &jaka a/ektivna stanja, strah, uzbu(enja,
odvratnost, neraspoloenje' preko psihoseksualnog centra !ogu djelovati na centru! erectione spinale
&SP.' i izazvati izostajanje erekcije.
A+505:6,9* !oe biti /izioloka, kao to je to u naj!la(oj dobi, ali isto tako i u starijoj dobi kao kod
staraca.
POLNA NESPOSOBNOST ENSKI uvjetovana je anato!sko! gra(o! polnih organa i njihovi!
/unkcionalni! osobina!a.
$olna nesposobnost enskih, ili ne!ogu)nost obljube enske osobe !oe biti
A+*</41:*%
posljedica potpunog ili djelo!inog nedostatka rodnice ili vulve &7plasio totalis aut partialis
vaginae seu vulvae'.
stenosis vaginae congenita partialis aut totalis, ili kod
stenosis vaginae aJuisita poslije ozljede i stvaranja oiljnog tkiva,
usljed tu!ora i oboljenja.
Bje(a anato!ska s!etnja za obljubu je uro(ena atresia vaginae parcijalna ili totalna.
F7+:6,/+*2+, 7(0/6, kod ena koji one!ogu)avaju polne odnose kod anato!ski nor!alnih polnih
organa, su vaginiza! &vaginismus'.
5aginizam je refleksna reakcija perivaginalne muskulature &!. pubouretralis, !. bulbocavernosus,
!. transversus pelvis, pro/undus 1 !. s/incter cunni', i kao psihogena pojava, spada u anksiozne
neuroze. Vaginiza! se javlja pri pokuaju prve obljube &de/loratio', ali !oe se javiti kasnije, u toku
polnog ivota, kao i za vrije!e sa!og snoaja pri neko! neoekivano! doga(aju ili uzbu(enju (;5+,1
6*;<,)71'.
Col u toku snoaja !oe biti organskog porijekla i usljed oboljenja polnih organa &vulvovaginitis,
bartholinitis i dr.', kada re/leksni! pute! nastupi gr perivaginalne !uskulature. a razliku od
vaginiz!a koji je psihogenog porijekla, ovaj organskog porijekla naziva!o pseudovaginiza!.
"(!"+NA NE("",N"T
Od polne sposobnosti &potentia coeundi' treba razlikovati oplodnu sposobnost &POTENTIA
#ENERANDI '.
O21#(- !2#!#;(#!, $u+"-/'-
zavisi od nor!alnog stanja jedinih lijezda &testis', i nor!alnog stanja sper!e. $re!a to!e uzroci
oplodne nesposobnosti kod !ukih !ogu biti usljed nedostatka, zakrljalosti ili oboljenja testisa.
A;2*1,/ <51<,1, pore!e)aj u razvoju i
(*/1<*9*+97 7 <0.7?+/9 37;29, &crOptorchis!us abdo!inalis', ili
(*/1<*9*+97 7 ;05;/+/4 ;0/;71<7 &crOptorchis!us inguinalis',
CQ;/;2*1,/ <51<,1 &!icrorchia' kao i
/./295+9* <51<,1*,
0ogu uzrokovati oplodnu nesposobnost. ;reba naglasiti, da nedostatak sa!o oba testisa, uslovljava
oplodnu nesposobnost. #od prisustva jednog testisa ili nepravilnog poloaja testisa, oplodna !o) je
!anje ili vie odrana.
.e! uro(enog nedostatka testisa, postoji i steeni nedostatak testisa. Odstranjivanje polnih lijezda
,**
!oe biti izvreno kirurki! pute!, B;K pute!, zati! unitenje gonada !oe biti trau!atske, ali i
razni! patoloki! procesi!a kao to su tuberkuloza i !aligni tu!ori.
Oplodna !o) !uke osobe utvr(uje se ;05=253/4 1;5045. 9eplodnost !uke osobe uslovljena je
s!anjeni! kvaliteto! sper!e. ;o se utvr(uje sper!ogra!o!. $re!a broju sper!atozoida u jedno!
kubno! centi!etru i pre!a pokretljivosti sper!atozoida, !oe se odrediti kvalitet sper!e i
sljedstvena !ogu)nost oplo(enja.
9or!alan kvalitet i koliina sper!e - +/04/1;50,4*
7ko je koliina sper!e 413 cc!,
ako u jedno! kubino! centi!etru i!a oko <81,*8 !iliona sper!atozoida i
ako je vie od 38N pokretnih i ve)a polovina !e(u nji!a nor!alnih,
.per!a se sastoji iz tenog dijela i uoblienih ele!enata. ;eni dio sper!e ini sekret prostate,
sje!enih !jehuri)a, lijezda uretre i testisa a uoblieni ele!ent je sje!ena )elija, sper!atozoid.
A1;504,* 1 $otpuni nedostatak sper!e je asper!ia.
A(/1;50,4* 1 .per!a bez sper!atozoida, !oe biti /izioloka &kod djece i staraca' i patoloka
&posljedica oboljenja'.
N560/1;50,4* 1 .per!a sa !rtvi! sper!atozoidi!a
A1<5+/1;504,* 1 sa slabo pokretni! sper!atozoidi!a astenosper!ia
O2,=/1;504,* 1 sa vrlo rijetki! sper!atozoidi!a oligosper!ia.
Oplodna sposobnost !ukaraca zavisi od nor!alnog stanja i prohodnosti kanali)a sje!enih izvodnika.
5ug je put sper!atozoida od tubuli recti, rete testis Dalleri, ductuli de//erentes, ductus epididi!is,
ductus de/ereas do uretre, gdje se sje!ena sluz izliva. .je!ena kesica ili sje!eni !jehuri), vesicula
se!inalis sje!enovod, ductus de/erens i itrcajni vod ductus ejaculatorius i!aju zadatak u izgonu
sje!ena u stranji dio prije ejakulacije. 7!pula ductus de/erensa kao i vesicula se!inalis slue
tako(er i kao spre!ita.
Be/leks za ejakulaciju preko a/erentnog kraka kojeg tvore vlakna n. dorsales penis odnosno n.
pundendalis, vode podraaje ka si!patiko! centru za ejakulaciju &u ;h,*1.*' odatle preko
predganglionarnih vlakana rr. co!unicantes albi preko trunkus si!patikusa do ivanih spletova
unutranjih organa u zdjelici i postganglionarnih vlakana za glatke !ii)e ductusa de/erensa, glandule
vezikuloze i prostate.
Izlivanje sje!ena !oe biti o!etano ili sprijeeno upala!a izvodnih kanala, novotvorina!a, kao i
povreda!a.
Oplodna sposobnost !uke osoba postoji dotle, dok se nogu na)i pregledo! ivi sper!atozoidi.
Kornja granica oplodne sposobnosti !ukarca nije jasno o!e(ena ivotno! dobi, jer kod izvjesnog
broja polni nagon i luenje sje!ena, libido et ejaculatio odravaju se i u dubokoj starosti. 5onja
granica oplodne !o)i poklapa se sa ivotno! dobi stvaranja sje!ena u testisi!a I nastaje obino u
dobi kada se zavrava djetinjstvo, a poinje !la(e !aloljetstvo.
#astracija odstranjivanje polnih lijez(a, gonada, hirurki! ili B;K pute!, na krivini zakon &#'
ne predvi(a ni kao kaznenu !jeru, ni kao pro/ilaktinu !jeru. 9asilno izvreno odstranjivanje polnih
lijezda po nae! #rivino! zakonu predstavlja kvali/ikovanu teku tjelesnu povredu iz stava *. teke
tjelesne povrede.
O21#(- !2#!#;(#!, G%(% (2#,%(,&- '#('&2&%(&)
Vezana je za nor!alnu gra(u polnih organa jajnika, jajovoda i !aternice.
$re!a to!e oplodna nesposobnost &i!potentia concipiendi' vezana je uz nepostojanje enskih polnih
stanica &ovulu!' ili usljed neprolaznosti unutranjih polnih organa.
Oplodna sposobnost ene poinje pojavo! !jesenice &!enses s. !enstruatio'.
$restanak polne sposobnosti je obino 4814* godine poslije prve !enstruacije.
,*4
.pajanje polnih stanica &ga!eta', !uke polne stanice &sper!atozoid' i enske polne stanice &ovulu!'
u jednu stanicu zigot, dovodi do oplo(enja, zae)a. Qenska polna stanica, veliine oko *88 !ikrona,
nalazi se u /olikularnoj tenosti Kra/ova /olikula i prsnu)e! /olikula iscuri /olikularna tenost zajedno
sa jajace!.
Ukoliko ne!a zapreka, sper!atozoidi prodiru do a!pularnog dijela jajovoda. Ovu! je za razliku od
sper!atozoida nepokretan i njegov put kroz tubu je pasivan i putuje peristaltiki! kontrakcija!a
!ii)nog sloja jajovoda. 9akon ovulacije, ovu! se nalazi u jajovodu. a prodiranje sper!atozoida u
jajnu stanicu potrebna je jedna dijastaza, hijaluronidaza. ;o je prvi in ili i!pregnatio, nakon ega
slijedi stapanje u jednu stanicu, karioga!ija.
Oplodnja se obavlja u a!pularno! dijelu tube, a i!plantacija oplo(enog jajaca u en(o!etrij obino
je <1= dana nakon oplodnje.
.!etnje u kretanju ovu!a i sper!atozoida !ogu se nalaziti u !aterici ovariju i tuba!a. $re!a to!e,
upale, novotvorine, !al/or!acije, nakaznosti, zakrljalosti polnih organa !ogu biti prepreka spajanju
sper!atozoida i sljedstveno posljedica oplodne nesposobnosti ene.
JII. TANATOLOGIJA
;anatologija &tanatos gr. W s!rt' je posebna grana sudske !edicine i patologije, koja se bavi s!r)u
&!ors' i u!iranje! &!orior'.
A#ONIJA
;o je skup svih pojava koje prethode s!rti, laganoj, agonalnoj s!rti &!ors agonalis', kao i ubrzanoj
s!rti &!ors accelerata'. 7gonija predstavlja preds!rtnu borbu, iako u ve)ini sluajeva ne!a nikakve
borbe, jer je !ozak sa!rtnika opskrbljen sa !alo kiseonika, pa je kora !ozga u anoksiji i ne!a
svjesnih reakcija.
#arakteristian je izraz i spoljanji izgled sa!rtnika u agoniji &/acies hOpocratica'..
Oi su !utne i bez sjaja,
elo i lice oroeni hladni! znoje!,
vrh nosa i usne koljke hladni i !odrikasti
Bespiracija je nepravilna, as duboka i ujna, as povrna. Favlja se hroptanje, hropac,
posljedica agonalnog ede!a plu)a. 5isanje je dubljeg udisaja pri otvoreni! usti!a, zati!
nakon pauze izdisaj sa cvilenje!. Droptanje &stertor' !oe biti posljedica nakupljanja
sluzavog sadraja u glavni! dunica!a.
Sirkulacija je pore!e)ena, hiposistolija, sa sve slabiji! kontrakcija!a srca. $uls je !ali i
!ekan, pulsus parvus, /reJuens, /illi/or!is, arOth!icus.
U ve)ini sluajeva cirkulacija preivi respiraciju, tako da srce !oe due kucati, nego to die. ;o je
plu)na s!rti. #od akutnog zastoja srca, elektrokucije, /ulguracije, koronarne tro!boze, usljed
treperenja ko!ora dolazi do zaustavljanja srca i cirkulacije. ;o je srana s!rt.
Gulo sluha traje due od ula vida. .a!rtniku je -postalo !rano-, nedostaje !u svjetlosti,
zato paziti ta se govori pred sa!rtniko!.
Eunkcija s/inktera poputa, zbog toga povra)anje, de/ekacija, !okrenje.
Kovor je otean, nerazgovjetan, tih, jedva ujan.
.vijest !oe biti do posljednjeg asa odrana ili po!u)ena, usljed prisutnog ugljendioksida u
!ozgu, osjetljivost je s!anjena.
;anatoloki znaci agonije na leu su%
zgrudvana krv,
na plu)i!a ede!,
,*+
u jetri iezlost glikogena. Depatociti su prazni, i!aju saast izgled, bez glikogena. Fetra !oe
biti bez glikogena i kod naprasne s!rti jako kahektinih bolesnika.
PRAVA SMRT
$od pravo! s!r)u podrazu!ijeva se prestanak svih ivotnih pojava, odnosno trajni prekid glavnih
ivotnih pojava, krvotoka i disanja.
$re!a to!e, klinika s!rt predstavlja stanje, u ko!e su prestale /unkcije vanih ivotnih organa, srca
i plu)a.
0e(uti!, kod bioloke s!rti prestanak /unkcionisanja svih )elija i tkiva organiz!a je potpuno i
trajno. U stvari, to je )elijska ili !olekularna s!rt.
Iz!e(u klinike s!rti i apsolutne bioloke s!rti, u /azi inter!edijarnog ivota, izvjesna tkiva i )elije
preivljavaju kliniku s!rt, a onog trenutka kada ganglijske stanice odu!ru poinje bioloka s!rt.
.!rt stanica ovisi o njihovoj osjetljivosti pre!a kiseoniku, sto znai da najjae propadaju one stanice i
tkiva, koje su najosjetljivije na nedostatak kiseonika.
SUPRAVITALNE REAKCIJE
Od klinike s!rti, pa do apsolutne bioloke s!rti, postoji itav niz reakcija koje se !ogu dokazati. ;o
su supravitalne pojave. 9a pri!jer,
Udarac po bicepsu ili kvadricepsu neki! bridasti! pred!eto!, izazva)e kontrakciju !ii)a
unutar *1+ sata nakon s!rti.
Ili, reakcija zjenica na unoenje !iotikih ili !idriatikih sredstava &pilocarpin, si!atropin'.
Fezgre izu!rlih stanica dobro se boje bazini! boja!a, bojenje! sa tripanblau, jezgre
leukocita se do deset asova poslije s!rti boje do *8N, a poslije *8 i vie asova nakon s!rti
boje se +8N i vie. &shikata proba'.
Plektrini nadraaj !ii)a oiju, usta, kao i !ii)a podlaktice razliito dugo traje, do nekoliko
sati.
Bespiratorni epitel pokre)e trepetljike i do 48 sati nakon s!rti, a
.per!iji su pokretni i do 4< sati.
Klatka !uskulatura reaguje na adrenalin,
$eristaltika crijeva, kao i enzi!atsko varenje hrane traje jo neko vrije!e.
Iz prednjeg vidi!o, da ivot ne prestaje najedanput, nego -svako tkivo u!ire svojo! s!r)u- &Beuter'.
MODANA SMRT
je ireverzibilni prestanak ko!pletne cerebralne /unkcije i spontanog /unkcionisanja respiratornog i
cirkulatornog siste!a. Ireverzibilni prekid cerebralne /unkcije sa arte/icijelno odrano! respiracijo! i
cirkulacijo! &izuzev u !ozgu', naziva!o coma depasse.
9epovratno ote)enje !ozga !oe se utvrditi kliniki%
1 duboka ko!a i nepostojanje reakcija ni na spoljne ni na unutranje podraaje,
1 nepostojanje cerebralnih re/leksa,
1 iroke zjenice bez reakcije,
1 nepostojanje pokreta onih jabuica na pokrete glave ili /leksiju vrata,
1 nepro!ijenjen puls poslije pritiska na one jabuice,
1 potpuna !ii)na atonija,
1 nepostojanje spontanog disanja, kroz tri !inuta nakon iskljuenja respiratora.
9epovratno ote)enje !ozga !odane s!rti potvr(uje se%
1 cerebralno! angiogra/ijo!. 9e!ogu)nost punjenja !agistralnih cerebralnih krvnih sudova,
usljed ekstre!ne intrakranijalne hipertenzije.
1 elektoence/alogra/ijo!. 5okazivanje izoelektrine linije u elektroence/alogra/u, sni!ljene
naj!anje tri puta, u trajanju po ,3 !inuta.
,*3
Fo se upotrebljavaju i druge !etode, kao na pri!jer !jerenje arteriovenozne oksigenske
di/erencijacije, zati! radioizotopska ispitivanja.
OBAMRLOST ILI PRIVIDNA SMRT (VITA REDUCTA@ VITA MINIMA)@
9ije s!rt, nego jedno prolazno stanje ivota tijela, kod koga su glavne ivotne pojaive znatno
reducirane. Oba!rlost se odlikuje
1 onesvje)eno)u,
1 nepri!jetni! disanje! i
1 krvotoko!.
$uls se ne pipa, srce se ne uje, disanje se ne pri!je)uje, a PPK i P#K registriraju postojanje akcije.
.tanje prividne s!rti, odnosno oba!rlosti naje)e se javlja kod oboljenja ili kod povrede srca i
!ozga, i naje)e kod as/iktine novoro(enadi.
9a prividnu s!rt treba posu!njati u svi! sluajevi!a s!rti gdje se jo !ogu pri!jetiti !ini!alne
pojave ivota, zati! u sluajevi!a !asovnih katastro/a da se ne bi iv ovjek proglasio u!rli!. Isto
tako postoji itav niz patolokih stanja koja !ogu biti pra)ena sa znatno! redukcijo! ivotnih
/unkcija. $re!a $rokop1u, oboljenja i povreda sa poetni! slovi!a pet vokala, !ogu si!ulirati
prividnu s!rt%
AM *2:/C/2@ *+54,9*@ *+/:1,9*@ *65</+
EM 525:<0,6,<5< (525:<0/67<,/@ 872=70*<,/)@ 5;,25;1,9*
IM ,+970, (:/3 ;/)053* =2*)5 , 4/(=*)
OM /;,74 (10531<)* (* 74,05+95@ +*0:/<,6,)
UM 7054,9* 1* :/4/4@ 7<*;*+95
Utvr(ivanje prividne s!rti !oe se ustanoviti razni! naini!a%
1 ,+<0*)5+/(+/ 7.0,(=*)*+95 827/05165,+* &3 g. u *8 !l vode', dovodi do u)kastog
prebojavanja konjunktiva, ili ukapavanje ,N otopine /luoresceina natrija u ugao oiju izaziva
uto prebojavanje konjunktiva za *13 !inuta.
1 /8<*24/1:/;,9* /-+5 ;/(*3,+5 slui za dokazivanje cirkulacije krvi,
1 ,+9,6,0*+95 /./95+/= 5<50* 7 :/A7, kod ivih rezultira istjecanje etera iz ubodne rane, a kod
!rtvih obojena tenost ostaje ispod koe,
1 :*;*+95 )07>5= )/1:* +* :/A7 izaziva crvenilo ili stvaranje !jehura koji sadre teku)inu.
9alaz leukocita i /ibrina u teku)ini je vitalna reakcija, inae reakcija !oe biti pozitivna i
kratko vrije!e nakon s!rti, jer koa i!a svoj !ini!alni ivot, pa !oe pocrveniti i izluiti
teku)inu.
$ostoje i druge !etode za utvr(ivanje prividne s!rti, kao to su
1 *0<50,/</4,9* &prepariranje i presjecanje krvnog suda'6
1 ,+<0*:*03,9*2+/ 3*)*+95 *305+*2,+* ili stro/antina &igla vibrira usljed tihog kucanja srca',
1 ;/3)5(,)*+9* ;01<* 07:5 &poplavi ispod podveske kod postojanja cirkulacije'6
1 1<*)29*+95 7 +/1+,65 ;*;,0* +*:)*?5+/= 7 P.-*65<*< &kod s!rti i razvitka trulei papir
pocrni, $b X D
*
. W $b.'6
1 ,1;7+9*)*+95 +/1* , 71<* 1*;7+,6/46
1 1<*)29*+95 /=253*26* ,2, ;2*45+* 1),95>5 ,1;053 +/1*, itd.
1 P2*), 2*:471/) ;*;,0 ,(45D7 )5(+,6* /:* ;/60)5+,, kod acidi/ikacije lea.
/na1i s%rti
$re!a vre!enu javljanja nakon s!rti, razlikuje!o rane znake i kasne znake s!rti.
R*+, (+*6, 140<, K*1+, (+*6, 140<,
!rtvake !rlje trulenje
!rtvaku ukoenost raspadanje
!rtvaku hladno)u !u!i/ikacija
,*<
isuenje lea saponi/ikacija
,*=
@. RANI ZNACI SMRTI
M/,)-."% $/1*%, (1&)#/%! $#/,&!)
0rtvake pjege nastaju nakon prestanka krvotoka slijeganje! krvi &hOpostasis' usljed sile tee, iz
gornjih partija tijela u donje.
7ko je le u lee)e! poloaju, !rtvake !rlje se javljaju u zadnji! dijelovi!a tijela, na le(i!a,
stranjoj strani vrata, na zadnjoj strani butina, izuzev onih dijelova sa koji!a se tijelo opire o podlogu.
;o su kod lea koji lei, predio lopatica, zadnjini predio, laktovi, listovi potkoljenica i pete.
#od objeenih leeva u vise)e! poloaju, !rtvake !rlje se javljaju u predjelu aka, podlaktica,
stopala, potkoljenica i u predjelu vanjskog spolovila. Osi! toga, kod leeva koji vise, !rtvake !rlje
se javljaju iznad stegnutih dijelova tijela, iznad stegnutog opasaa oko pantalona, a kod ena iznad
steznika.
.tvaranje !rtvakih !rlja poinje nakon prestanka rada srca.
N*(,07 15 +*:/+ ;/2* 1*<*, jasno su ,(0*A5+5 ;/12,95 953+/= 1*<* +*:/+ 140<,.
U daljnjoj /azi dolazi do zgrunjavanje krvi, krv postaje gu)a jer se teni dio poinje cijediti kroz
ote)enu stijenku krvnih sudova.
N*9(*3@ +*:/+ 2! 1*<* ;/12,95 140<,, krv postaje sve gu)a, dolazi do raspadanja eritrocita i di/uzije
kroz ote)ene stijenke. #rv se u ovoj /azi nalazi i u okolno! tkivu i pro!jeno! poloaja lea,
!rtvake !rlje se ne !ogu vie pre!jestiti.
Coja !rtvakih !rlja zavisi od boje krvi.
1 #od trovanja ugljen !onoksido!, usljed crvenog ugljen!onoksid he!oglobina &DbSO' su
otvoreno crvene boje.
1 #od trovanja cijanvodoniko! &DS9', krv je otvoreno crvene boje, jer krv u arterijsko! stanju
dospijeva u vene.
1 0rtvake !rlje su crvene kod svih leeva izloenih hladno)i i vlazi, bez obzira na uzrok s!rti.
Otvoreno crvena boja !rtvakih !rlja dolazi usljed di/uzije kiseonika, kroz vlago! razdeenu
kou u krv konih kapilara. 9asuprot otvoreno crvenoj boji !rtvakih !rlja, kosturni !ii)i i
unutranji organi su zatvoreno crvene boje.
1 #od trovanja su!porovodoniko!, !rtvake !rlje popri!aju sivo zelenkast ton, a
1 kod trovanja #1hlorato!, benzolo!, anilino!, okoladno s!e(kast ton.
#ako !rtvake !rlje nastaju slijeganje! krvi u najnie partije tijela, to je jasno, da )e oni dijelovi
tijela, koji su nasuprot !rtvaki! !rlja!a, biti blijedi. ;o naziva!o !rtvaki! bljedilo! &palor
!ortis'.
$re!jetanje !rtvakih !rlja pro!jeno! poloaja lea,
1 potpuno pre!jetanje !rlja unutar +1< sati a najvie do ,* sati nastaje,
1 djeli!ino pre!jetanje unutar ,*, a najvie do *+ sata nakon s!rti.
1 $oslije tog vre!ena !rtvake !rlje se vie ne pre!jetaju.
9ekada se u podruju razvijenih !rtvakih !rlja nalaze sitna takasta post!ortalna krvarenja. Ona
nastaju usljed toga, to su kapilare prepunjene krvlju. 9aziva!o ih ),.,651 ,2, C,;/1<*<1:* ;70;70*.
a razliku od zaivotnih takastih krvarenja, ova se lako mogu prati vodom nakon presijecanja"
.lijeganje krvi, hipostaza, vidljiva je i na unutranji! organi!a, plu)i!a, vijuga!a crijeva, zadnje!
dijelu jednjaka i eluca, kao i svih ostalih organa. U neki! sluajevi!a, tenost koja je izala !oe
biti u tolikoj koliini, da se !oe za!ijeniti sa zaivotno nastali! hidrotorakso!. ;aj truleni
transudat, za razliku od zaivotnog hidrotoraksa, sadri he!oglobina.
Bazlikovanje !rtvakih !rlja od razgranatih krvnih podliva, sastoji se u to!e, to je
1 krv u !rtvaki! !rlja!a zadrana u krvni! sudovi!a, a kod krvnog podliva je izvan krvnog
,*H
suda, gdje proi!a okolno tkivo. pa ako se pritisne !rtvaka !rlja drko! noa ili vrho!
prsta, ona )e poblijediti ili nestati, odnosno svjee !rtvake !rlje iezavaju na pritisak, dok
krvni podlivi ne iezavaju.
naaj !rtvakih !rlja u sudski! ekspertiza!a sastoji se u to!e, to se na osnovu njih !oe odrediti
vrije!e s!rti, kao i doprinijeti razjanjenju uzroka s!rti. ;ako,
1 kod iskrvarenja, !rtvake !rlje su jedva za!jetljive, ili ih ne!a,
1 kod as/iktine s!rti !rtvake !rlje su jako izraene i ta!no ljubiaste.
1 #od trovanja sa SO, s!rzavanja, kao i kod trovanja sa DS9 su otvoreno crvene boje,
1 kod trovanja alkoholo! su plaviaste boje, itd.
M/,)-."- u"#.%(#!, (/&:#/ $#/,&!)
0rtvaka ukoenost nastaje nakon s!rti i izraena je u popreno prugastoj i glatkoj !uskulaturi,
prvenstveno na skeletni! !ii)i!a, ali i na glatki! !ii)i!a crijeva, unutranjih polnih organa, i dr.
.keletni &kosturni' !ii) sadri =81H8N vode, a *8148N suhe tvari, od koje vie od pola otpada na
bjelanevine &!iogen, !iozin, aktin, akto!iozin, !ioglobin'. Pnergetsku rezervu !ii)a ini
polisaharid glikogen. 9eposredni izvoz energije za !ii)nu kontrakciju je 7;$. Odcjepljivanjetn
!olekule /os/orne kiseline prelazi u 75$ i pri to! osloba(a energiju. 0rtvaka ukoenost kod !rtvih,
odigrava se po principu /izioloke kontrakcije kod ivih. 0anjak adenozintri/os/ata kod ivih izaziva
/izioloku kontrakciju, a kod !rtvih !rtvaku ukoenost. 7;$ djeluje na ko!pleks aktin1!iozin, tako
da 7;$ u suviku snizuje viskoznost !ii)a i dovodi do dekontrakcije, a !anjak 7;$ pove)ava
viskoznost i uzrokuje kontrakciju, 5rugi! rijei!a, usljed prevage de/os/orilizacije nad
re/os/orilizacijo! opada 7;$ u !ii)i!a i tako izaziva kontrakcije !ii)a.
0rtvaka ukoenost se javlja ranije i izraenija je
1 u !ii)i!a, koji su prije smrti vrili teku mii#nu funkciju &teki !ii)ni radovi, tranje,
itd.',
1 u !ii)i!a snane !uskulature,
1 pri visokoj vanjskoj te!peraturi,
1 kao i te!peraturi tijela,
1 kod povreda !ozga, kod tetanusa,
1 udara elektrino! strujo!,
1 kod trovanja strihnino!.
.labije je izraena kod
1 kahektinih osoba, kod
1 !ale djece i dojenadi nego kod odraslih, kod
1 s!rti usljed iskrvarenja, kod
1 osoba slabije !uskulature i asteniara,
1 pri niskoj spoljanjoj te!peraturi i
1 niskoj te!peraturi tijela, kao i kod
1 oboljenja pra)eni! dugotrajni! u!iranje!, dugo! agonijo!.
0rtvaka ukoenost se javlja prvo u oni! !ii)i!a, koji -najvie rade-.
1 ;o je srani !ii) &srce'
1 zati! u !ii)ina dija/rag!e &oit',
1 pa onda u !uskulatori vilica,
1 gornjih udova i
1 najzad u donji!, udovi!a.
;o je descendentni tip !rtvake ukoenosti. 0e(uti!, u neki! sluajevi!a, ukoenost preskae
izvjesne regije, a isto tako i ascendira od donjih udova pre!a glavi, to je rje(e.
U srcu, !rtvaka ukoenost se javlja ve) pola, najkasnije, do jednog sata nakon s!rti.
1 #od odraslih ukoenost se javlja poslije ,1* sata, u cijelo! tijelu je zavrena za <1H sati,
,*A
prosjeno se odrava +H sati, a nakon =* sata nakon s!rti iezava.
1 7ko se !rtvaka ukoenost uniti dok je jo u razvitku, najdalje u intervalu. +1< sati, ona )e se
javiti ponovo, a nakon H1,8 asova, ona se vie ne uspostavlja.
Banije se s!atralo, da !rtvaka ukoenost nastaje usljed post!oralnog razvijanja !lijene kiseline i
pada ph u !rtvo! !ii)u &acidi/ikacija'. Ukoenost se razvija kada je ph ispod <,<1<,4, a pri dalje!
opadanju ph dolazi do rastapanja !iozina i lize ukoenosti.
KATALEPTIKA MRTVAKA UKOENOST javlja se u asu nastupa s!rti i od!ah je !aksi!alno
izraena. ;ijelo zauzi!a onaj oblik u koje! je nastupila s!rt. 5ovodi se u vezu sa preds!rtni!
!aksi!alni! uzbu(enje!, jakostepeni! !aksi!alni! rado! !ii)a. 0ii)i, koji su preds!rtno jako
optere)eni, postaju jae rigidni &rigor praeco2'.
M/,)-."- 01-(#<- (-1:#/ $#/,&!)
$oslije s!rti, zbog prestanka oksidativnih i !etabolikih procesa, dolazi do opadanja te!perature lea
i sljedstvene !rtvake hladno)e.
Crzina hla(enja lea zavisi od vie /aktora, tako
1 Dla(enje lea na niskoj te!peraturi )e biti bre, a sporije na vioj vanjskoj te!peraturi.
1 Dla(enje lea je bre kod !ravih i golih, nego debelih i obuenih.
1 Dla(enje lea zavisi od ivotne dobi 1 5jeiji leevi hlade se bre nego leevi odraslih,
1 Dla(enje lea zavisi od vrste bolesti i uzroka s!rti 1 @eevi zaraznih bolesnika i u!rlih od
greva hlade se sporije.
.poljanja te!peratura lea, zbog isparavanja tenosti sa povrine tijela, nia je od te!perature
okoline. $rosjeno, te!peratura lea opada svakog sata za l^S, ako je te!peratura okoline *8^S.
9a osnovu iz!jerene rektalne te!perature, te!perature okoline, i utvr(enog /aktora, !oe se
priblino odrediti proteklo vrije!e od s!rti,
1 ako se razlika iz!e(u nor!alne te!perature i rektalne te!perature po!noi sa /aktoro! koji
odgovara te!peraturi okoline &Korki)'.
<54;50*<70* /:/2,+5 8*:</0
8^S l
X 3 ,,*3
X,8 l,38
X,3 ,,=3
X*8 *,8
9a pri!jer, pri vanjskoj te!peraturi od ,8 stepeni S iz!jerena rektalna te!peratura je *3 stepeni S.
4= stepeni S 1 *3 stepeni S W ,*, ,* 2 ,,38 W ,H, znai od asa s!rti proteklo je oko ,H sati.
I4* 127-*95)* 3* +*:/+ 140<, <54;50*<70* ;/0*1<5.
;aj !ali porast tjelesne te!perature nakon s!rti, deava se
1 u sluajevi!a razvoja velike koliine bakterija jo za ivota,
1 kod sepse, zati!
1 kod nekih grevitih stanja i
1 povreda !ozga.
7ko se le nalazi u prostoriji gdje je niska te!peratura, pa se prenese u prostoriju gdje je te!peratura
via, onda )e do)i do kondenzacije vlage na povrini lea, u obliku -znoja-, pa se ta poiava naziva
E(+/95+95 25?*E.
I!u+%(*% 1%+- (%!!&'-,&#)
9akon s!rti, usljed prestanka cirkulacije i sljedstvene hipostaze, kao i usljed drugih spoljanjih
/aktora, kao to je te!peratura zraka, dolazi do suenja povrine tijela, i to prvo nepokrivenih dijelova
,48
tijela.
.asuenje koe izraeno je na oni! predjeli!a tijela, gdje je natkoica prvotno ote#ena, na !jesti!a
oguljotina, kao i na !jesti!a gdje je natkoica razlaavljena i ote#ena u svom sklopu.
0a mjestima grue masae srca, a to je obino prednja strana grudnog koa, dolazi do sasuenja koe.
9akon +1< sati poslije s!rti, !oe se pri!ijetiti na ronicama (cornea) oiju! uto sme"kasta!
trouglastog olika pjega! a poetno sasuenje ronice, kod otvorenih onih kapaka pri!jetno je ve)
nakon pola sata.
#od djece! na mjestima intertriginoznog ekcema, kod gojaznih osoa izme"u naora koe, kod
enskih ispod dojki, na skrotumu, dolazi do sasuenja koe, tako da koa na ti! podruji!a !oe
izgledati :*/ ;50=*45+<.
Isuenje! gubi se teina tijela, a dijelo! se s!anjuje i volu!en lea. ;e pro!jene su izrazitije kod
djece, osobito kod novoro(enadi i ljudskih zaetaka, nego kod odraslih i starijih osoba.
5. KASNI ZNACI SMRTI
;rulenje i raspadanje &putre/actio et deco!positio' su destruktivne lene pro!jene, koji!a uvijek
predhodi autoliza usljed auto/er!entacije tkiva.
Au,#1&6- ,"&)-
Uskoro nakon s!rti, tkiva koja su za ivota alkalne reakcije, postaju neutralna, a poto! kisele
reakcije. 7cidi/ikacija tkiva javlja se jo prije nastupa !rtvake ukoenosti. $o!jeranje pD pre!a
kiselo! dovodi do aktiviranja enzi!a koji rastvaraju vlastito tkivo &autolisis'.
T/u1%(*%
9a autolizu nadovezuje se proces trulenja, koji se odigrava djelovanje! niza bakterija, pri e!u
sloena organska jedinjenja bivaju rastavljena u prostija, i na koncu u najprostije anorganske ele!ente
&9, ., $h, S'. $rvo djeluju aerobi &C.cadavericus, C.!esentericus, C./lorescens i dr.' koji rastvaraju
tkiva, i kad bude sav kiseonik utroen, uginu.
Kubitak kiseonika stvara pogodan teren za anaerobe &C.putri/icus, C.!irabilis, C.violaceus'.
U toku trulenja, bjelanevine preko peptona prelaze u a!inokiseline, a deza!iniranje! i
dekarboksiliranjetn pod uticaje! bakterija dalje se raspadaju do a!onijaka, ugljen dioksida i vode.
Ugljeni hidrati se raspadaju preko etanola, !lijene, octene kiseline, acetaldehida do ugljen dioksida i
vode. U toku raspadanja, djelovanje! bakterija na e)ere i na kiseline stvara se izvjesna koliina
alkohola, to treba i!ati na u!u u sudski! ekspertiza!a kod utvr(ivanja alkohola u tkivi!a trulih
leeva. 0asti se raspadaju preko glicerola u !asne kiseline.
Crzina i razvitak trulenja zavise od vie, kako spoljanjih /aktora, tako i unutranjih.
S;/29*?+9, 8*:</0, koji utiu na razvitak i brzinu trulenog procesa su
1 9a prvo! !jestu te!peratura okoline. .uvie niska te!peratura usporava ili spreava trulenje,
isto tako i suvie visoka te!peratura. ;e!peratura koja ubrzava proces trulenja je iz!e(u *8 i
43VS. ;e!peratura u grobu usporava trulenje.
1 .tepen vlanosti i!a uticaja u procesu trulenja. Velika vlanost usporava trulenje &leevi u vodi' .
$oznato je, da leevi na suhu etiri puta bre trule nego u vodi, a u vodi dva puta bre nego u
ze!lji &Do/!ann'. $re!a to!e, nedostatak vazduha usporava trulenje.
O3 7+7<0*?+9,C 8*:</0* koji i!aju uticaja u procesu trulenja je
1 na prvo! !jestu 7(0/: 140<, 1 u!rli od zaraznih bolesti, sepse, trule bre.
1 kao i 3/.* A,)/<* 1 leevi novoro(enadi znatno bre trule nego leevi odraslih
1 isto tako , <95251+, 1:2/; 1 isto tako leevi gojaznih bre trule nego leevi !ravih, kao to
,4,
'NACI TRULENJA .
1 u koi trbuha spolja dolazi do prebojavanja koe u prljavo zelenkastu boju. ;a trulena
prebojenost &pseudo!elanosis' rezultat je vezivanja eljeza i he!oglobina iz krvi sa
su!porovodoniko! u eljezni sul/id, odnosno sul/he!oglobin
1 deskva!acija epitela, he!oliza krvi i i!bibicija krvno! bojo!. $oslije s!rti !e!brana eritrocita
biva prolazna za Db, i he!oglobin di/undira u okolinu. bog he!olize dolazi do i!bibicije inti!e
krvnih sudova, zati! unutranje povrine srca i sranih zalistaka.
1 ;ransudacija, cije(enje tenosti iz krvnih sudova u tjelesne duplje i duplje organa, uslovljena je
proceso! trulenja. Usljed toga u tjelesni! duplja!a i u upljina!a organa nalazi se prljavo
crvenkasta teku)ina, koja sadri deskva!iranog epitela. U procesu trulenja !rtvake !rlje su
intenzivnije, ta!nije su boje i po!jeranje! lea se ne pre!jetaju
1 pod dejstvo! bakterija, dolazi do trulene napetosti organa ili cijelog lea, e!phOse!a
putre/actionis, pra)ene truleni! zadaho!, /oetor putre/actionis. Organi postaju laki, a truleni
gasovi !ogu de/or!isati cijeli le, i tako oteati identi/ikaciju.
1 Elacciditas !ortis secundaria koja se razvija nakon nestale !rtvake ukoenosti je jedan od
znakova trulenja.
na trulenje se nadovezuje raspadanje
R-!2--(*%
$roizvod djelovanja !ikroorganiza!a lene /lore &gljivica, pljesnivica, i algi' isto tako i insekata 1
!uha, !ravi, grobara itd.
$roces i brzina rasapadanja zavisi od vie /aktora.
1 !eka tkiva kod novoro(enadi bivaju unitena za nekoliko !jeseci &+13'
1 !ale djece za 41+ godine a kod
1 odraslih za 31= godina.
najotporniji pre!a raspadanju su liga!enti i hrskavino tkivo. nakon ,8 i vie godina kosti su bez
!asti.
S-2#(&>&"-'&*- &1& -&2#'&/%
$ozna lena pro!jena koja se javlja kod leeva u vlanoj sredini u vodi a bez prisutnog vazduha ili sa
djeli!ini! prisustvo! vazduha. u neki! rje(i! sluajevi!a saponi/ikacija se !oe razviti i bez
prisutne vode ali kod leeva koji su bogati teku)ino!.
U procesu saponi/ikacije !asno tkivo pretvara se u sivobjeliastu sapunastu !asu koja naknadno
!oe ovrsnuti i postati krta nalik na gips.
.aponi/ikacija je suprotna reakciji esteri/ikacije. .aponi/ikacija se sastoji u hidrolizi u glicerol i
slobodne !asne kiseline.
$rvi stepen saponi/ikacije sastoji se u hidrolizi odnosno u lipolizi !asnog tkiva i pod povoljni!
uslovi!a traje oko * !jeseca. ;ok saponi/ikacije je dvojak, proces saponi/ikacije poinje ili
1 iz unutranjosti tako to !ekana ili polutena !ast di/unduje u kutis ili
1 sa povrine u dubidnu tako da u ovo! sluaju !ast proi!a i !ii)e te ih na taj nain
saponi/ikuje.
;o se deava <1,* !jeseci nakon s!rti.
Eorenzini znaaj saponi/ikacije je u to!e to oblik tijela biva dugo odran to olakava utvr(ivanje
uzroka s!rti kao i identi/ikaciju.
Mu$&>&"-'&*-
$ozna lena konzervativna pro!jena koja se razvija kod leeva izloeni! strujanju suhog vazduha kao
i leevi!a na tavani!a u grobnica!a, na drve)u itd.
0u!i/ikacija !oe zahvatiti cijeli le ali isto tako sa!o pojedine dijelove tijela. 0u!i/icirani leevi
usljed gubitka tenosti postaju znatno laki ak i ,82 laki od svoje prvobitne teine
0u!i/ikacija usljed sasuenja koe koja je sada <*4+/ 145D* ,2, 1:/0/ 60+*. )01<* :*/ 7?<*)295+*
sprjeava razvitak trulenja% #od !u!i/iciranih leeva 32*:5 17 /30A*+5
,4*
0u!u/ikacija odrava spoljni olik pa povrede nanesena spolja mogu iti odrane, konzervirane to
olakava sudsko!edicinsku dijagnostiku.
0u!i/ikacija kod novoro(enadi &sterilni sadraj crijeva' nastupa znatno ranije nego kod odraslih .
.ve do sada izloeno o !u!i/ikaciji odnosi se na prirodnu !u!i/ikaciju za razliku od vjetake koja
se upranjavala u drevnoj egipatskoj civilizaciji.
M-'%/-'&*-
$ozna lena pro!jena koja nastaje :/3 25?5)* 7 <5-+/1<, 7 :/9/9 +54* .*:<50,9* ili ako ih i!a onda
one sa!e ne djeluju u to! procesu.
$ri!jer !aceracije nalazi!o kod izumrlih zaetaka u majinoj utroi! to je intrauterina maceracija
&!aceratio intrauterina'.
7ko je !aceracija trajala nekoliko dana onda kod takvih plodova
1 natkoica je !jehurasto odignuta a !jehuri sadre crvenkastu vodnjikavu teku)inu
1 ili su !jehuri pocijepani.
1 9a !jesti!a gdje nedostaje natkoica odgoljena koica je crvenkasta, krvno! bojo!
nakvaena, ljigava.
1 U grudnoj i trbunoj duplji nalazi se !utna prljavo crvenkasta teku)ina.
1 #osti lobanje postaju raskli!atane, a kraljenica povijena, to se !oe B;K dokazati kao
.palding1ov i Crake!en1ov znak.
G(*&1%(*%
se razvija i kod leeva u vodi, bilo leeva utopljenika, ili leeva neutopljenika, a o to!e je bilo rijei
kod utopljenja.
*TV)2IVANJE -)TI
Utvr(ivanje s!rti, odnosno stanja u!rlosti ako je s!rt nastupila izvan zdravstvene ustanove, vri
!rtvozornik. @je ne s!ije biti sahranjen dok ga nije pregledao !rtvozornik, koji treba utvrditi
vrije!e i uzrok s!rti.
7ko je s!rt nastupila u zdravstveni! ustanova!a, onda s!rt utvr(uje deurni ljekar.
0rtvozornik utvr(uje uzrok s!rti na te!elju !edicinske doku!entacije kao i na osnovu poznavanja
bolesti u!rlog, i nakon toga izdaje dozvolu za ukop.
0rtvozornik ne)e izdati dozvolu za ukop kada postoji su!nja ili je oigledna da je s!rt
prouzrokovana krivini! djelo!, dakle kod nasilne s!rti, a isto tako i kod nejasne s!rti iji uzrok
izgleda nasilan, pa je sa! po sebi su!ljiv.
9esigurni znaci s!rti su oni koji se javljaju od!ah poslije s!rti kao to je
1 !litavost !ii)a &/lacciditas !ortis pri!aria',
1 prekid respiracija i cirkulacije,
1 are/leksija,
1 nereagovanje zjenica na svjetlosne podraaje.
5rugu grupu, na osnovu kojih se utvr(uje s!rt, ine osobine lea koje se javljaju nakon s!rti
1 !rtvaka ukoenost,
1 !rtvake !rlje,
1 bljedo)a i
1 !rtvaka hladno)a,
.igurni znaci s!rti su znaci trulenja
,44
ODRE"IVANJE VREMENA NASTANKA SMRTI
Vrije!e s!rti se utvr(uje na osnovu%
1 lenih osobina,
1 lenih pro!jena,
1 stepena zaivotnih procesa i
1 pojava u okolini lea.
Odre(ivanje vre!ena nastanka s!rti je vrlo teak i sloen zadatak koji se postavlja ljekaru.
$rvenstveno i!a kri!inalistiki znaaj.
LJENE OSOBINE !ogu na! korisno posluiti za utvr(ivanje nastanka s!rti.
1 Bita! hla(enja nakon s!rti,
1 pojavljivanje i razvitak !rtvakih !rlja,
1 pre!jetanje ili nepre!jetanje !rtvakih !rlja,
1 pojavljivanje, rasprostiranje i nestanak !rtvake ukoenosti,
LENE PROMJENE : odre(ivanje vre!ena s!rti preko lenih pro!jena je vrlo nesigurno, izuzi!aju)i
lene pro!jene kod leeva u tenosti.
STEPEN 'AIVOTNI PROCESA 1 Odre(ivanje vre!ena s!rti na osnovu nekih /iziolokih procesa koji
su trajali za ivota, ali su u asu s!rti bili prekinuti, utvr(uje ljekar obdukcijo! lea.
1 0a osnovu stanja varenja hrane u elucu , !oe se priblino odrediti vrije!e od posljednjeg
uzi!anja hrane do s!rti. Qeludac za ivota probavlja i ispranjava uzetu hranu za + do < sati.
7ko je hrana u elucu svarena i kaasta, a u zidu eluca digestivna hipere!ija, onda je od
uzi!anja hrane pa do s!rti prolo vrije!e od 41+ sata. 7ko je hrana u elucu sano savakana,
onda je s!rt nastupila ili za vrije!e uzi!anja hrane ili neposredno nakon toga. Varenje hrane
je usporeno kod povreda !ozga, duboke onesvje)enosti, u ko!atozni! stanji!a.
1 0apunjena mokra#na eika ukazuje na besvjesno stanje, kao i na nastup s!rti due vre!ena
nakon lijeganja, na poslije pono)ni nastup s!rti, a prazna !okra)na beika ukazuje na
prijepono)ni nastup s!rti, odnosno da je s!rt nastupila kratko vrije!e nakon to je osoba
legla u postelju.
1 8lake rade i rkova nakon rijanja rastu prosjeno dnevno oko 8,3 !!, to iznosi po
jedno! satu oko 8,8*l !!. $re!a to!e, !jerenje! duine dlaka izraslih poslije brijanja i
dijeljenje! sa 8,3 ili 8,*,, dobit )e se broj dana, ili broj sati proteklih od posljednjeg brijanja
pa do nastanka s!rti.
1 0a osnovu preojavanja koe (mutatio coloris) iznad krvnog podliva &hae!ato!a', iz !odre
u ljubiastu, zelenkastu i u)kastu, ako je poznato vrije!e nanoenja, !oe se priblino
odrediti vrije!e koje je proteklo od nanoenja pa do prebojavanja.
UTVR"IVANJE VREMENA SMRTI NA OSNOVU 'NAKOVA U OKOLINI LEA i!aju iskljuivo
kri!inalistiko znaenje. 9a pri!jer ako je le vani, trebe uoiti
1 stanje ze!ljita ispod lea i uporediti ga sa ze!ljite! oko lea. ;rava ispod lea, gubi svoju
zelenu boju i postaje utozelenkasta, usljed gubitka hloro/ila nakon 31H dana &etiolizacija
trave'.
$osredni znakovi koji na! ukazuju na vrije!e nastanka s!rti su na pri!jer%
1 zaustavljen sat &ista sila koja je prouzrokovala s!rt ovjeka zaustavila je i kazaljke na satu'6
1 navijen sat budilica6
1 upaljen radio ili televizor i upaljeno svjetlo,
1 datu!i na novina!a ili pis!i!a, itd.
!ogu na!, uz ostale znake, korisno posluiti za utvr(ivanje vre!ena s!rti.
,4+
JIII. IDENTIFIKACIJA
Identi/ikacija je utvr(ivanje istinitosti osoba ivih ili !rtvih zati! dijelova tijela, kao i pred!eta
&stvari' ivih ili !rtvih osoba.
$re!a !etoda!a koje se pri!jenjuju, razlikuje se kri!inalistika i sudsko1!edicinska identi/ikacija.
#ri!inalistika identi/ikacija se sastoji u provjeravanju osobnih isprava, pregledu stvari, pokazivanja,
opisivanju, /otogra/isanja i daktiloskopiranju.
adatak sudsko !edicinske identi/ikacie, koju vri ljekar identi/ikator, je opisivanje svih tjelesnih
osoina! a naroito posenih odlika tijela%
A. I+ENTI5IKACIJA 0IVI3 "",A
9aje)i oblici i naini identi/ikacije ivih osoba su%
1 opisivanje,
1 pokazivanje,
1 /otogra/isanje i
1 daktiloskopija.
@. O2&!&)-(*%.
Opisivanje ivih odnosi se
1 na lini opis ili opta tjelesna svojstva i
1 na posebne odlike &karakteristike' tijela.
U lini opis spada%
1 visina tijela u centi!etri!a6
1 pol6
1 starost6
1 razvijenost &slaba, srednja, dobra'6
1 glava &okrugla, izduena, asi!etrina'6
1 oraz-lice &okrugao, ovalan, etverouglast, duguljast, pira!idan'6
1 elno-nosni profil &ravan, ispupen, valovit, luan, izboen'6
1 kosa &svijetla, kestenjasta, !rko s!e(a, crna, pepeljasta, prosijeda, ravna, valovita, kovrdava,
kudrava, gusta, prorije(ena, )elavost 1 potpuna, tje!ena ili arina'
1 oi, &velike, !ale, duboke, izbuljene'
1 oja oiju &kestenjaste, sive' zelenkaste plaviaste'6
1 nos &velik, osrednji, !alen, ravan, izboen, kukast, irok, uzak'6
1 elo &nisko, visoko, usko, iroko, uspravno, koso pre!a naprijed ili posadi'6
1 orve &rastavljene, sastavljene, povijsne, lune, ravne'6
1 usta &!ala, srednja, velika, uglovi ili s!ijalice usana ravna, sputena'6
1 rada i profil podradka &ravan, izdubljen'6
1 ui &priljubljene, kle!pave, veliina, resica slobodna ili spojena, priljubljena'6
1 zui &njegovani, nenjegovani, kariozni, slo!ljeni, itd.'.
U posebna obiljeja spadaju sve individualne oznake kao%
1 tetovae,
1 oiljci,
1 !ladei,
1 depig!entacije koe &vitiligo',
1 de/or!acije,
1 /unkcionalne odlike 1 razni tikovi, pore!e)aj u izgovaranju rijei, pozivne odlike.
$riblino odre(ivanje doba ivota kod odraslih kre)e se iz!e(u 31,8 godina, kod dojenadi iz!e(u 31
,8 !jeseci.
,43
5oba ivota za novoro(enad utvr(uje se na osnovu duine i teine tijela.
5uina tijela ploda od estog !jeseca pa nadalje jednaka je petostruko! broju lunanih !jeseci. 9akon
tri !jeseca po ro(enju duina je oko <8 c!, a nakon etiri godine novoro(ena duina tijela je
udvostruena &,88 c!'.
U sed!o! !jesecu trudno)e plod je teak oko H88 do ,*88 gra!a, u os!o! !jesecu oko ,388 do
*888 gra!a, u deveto! oko **88 do *388 gra!a i deseto! !jesecu i oko 4888 do 4388 gra!a.
.tarost ploda !oe se izraunavati na osnovu duine pupanika i na osnovu teine placente. U esto!
!jesecu duina pupanika je oko 4= c!, u sed!o! oko +* c!, u os!o! oko +< c!, u deveto! oko
+H c! i deseto! oko 38 c!. ;eina placente u esto! !jesecu je oko <=< gra!a, u sed!o! oko ,,8=
gra!a, u os!o! oko ,3=, gra!a, u deveto! oko ,A+8 gra!a i u deseto! oko *4*8 gra!a.
.tarost ploda u dani!a !oe se izraunati na osnovu njegove duine u centi!etri!a po!noene sa
3,<. Isto tako starost ploda u dani!a !oe se izraunati na osnovu duine stopala u !ili!etri!a, ako
se iz!jerenoj duini stopala u !ili!etri!a doda *+ i podijeli sa ,,.
Vie ele!enata odluuje utvr(ivanje doba ivota odraslih osoba.
Core, odnosno naboranost koe lica i vrata, obino se pojavljuju oko oiju poslije tridesete godine
ivota, a na vratu poslije +81+3 godina.
Orijentaciono, za utvr(ivanje ivotnog doba !ogu na! posluiti dlake i !alje. $ubertetne dlake
oznaavaju ivotno doba polne zrelosti. $rosjedost dlaka poinje prosjeno nakon 43 godine i to
obino u sljeponi! predjeli!a, kasnije se javlja i na dlaka!a grudnog koa i brade.
#oa je iznad ezdesete godine tanja, a na nadlani! strana!a aka pojavljuju se s!e(kaste !rlje
&starake !rlje, e/elides'.
.taraki prsten &arcus senilis, geronto2on' javlja se poslije ezdeset pet godina, a cataracta senilis
!oe se javiti i ranije.
9alaz zubala prve i druge denticije daje na! vrlo vane podatke za utvr(ivanje ivotnog doba.
Izbijanje !lijenih zuba je prvo u donjoj vilici. U esto! do os!og !jeseca izbijaju prva dva donja
sjekuti)a, zati! od os!og do desetog gornja dva sjekuti)a, poto! gornja dva, pa donja dva sjekuti)a,
itd. .veukupno, to su po dva sjekuti)a, jedan onjak i dva kutnjaka na svakoj strani gornje i donje
vilice, kao to se vidi iz slijede)e /or!ule%
ubi !lijenjaci oznaavaju se ri!ski! brojevi!a i i!a ih po deset u svakoj vilici, ukupno dvadeset.
ili arapski! brojevi!a
.talni zubi oznaavaju se arapski! brojevi!a.
,4<
5.P#"-6&)-(*%.
;o je najjednostavniji nain identi/ikacije ivih osoba. Ova !etoda identi/ikacije je vrlo nepouzdana,
jer subjektivnost agnoscenta esto puta dovodi do pogrene identi/ikacije, dobrona!jerno ili
zlona!jerno.
$ravilo je,
1 prije pokazivanja ivih osoba, treba osobe koje vre prepoznavanje da tano opiu opta
tjelesna svojstva, kao i eventualne posebne odlike tijela,
1 pa i! tek onda pokazati nepoznatu osobu.
1 Isto tako, ne treba nikada pokazati nepoznatu osobu pojedinano, nego uvijek u drutvu vie
osoba, istoga pola i pribline iste ivotne dobi,
;o je sadrano u l.*44 #$%
-7ko je potrebno da se utvrdi da li svjedok poznaje lice ili pred!ete trai)e se od njega prvo da ih
opie i da navede znakove po koji!a se razlikuje, pa )e !u se tek poslije pokazati radi poznavanja, i
to zajedno sa drugi! nje!u nepoznati! lici!a-.
7. F#,#:/->&!-(*%.
Eotogra/isanje ivih osoba !oe posluiti za identi/ikaciju, ako se vri u tri poze, sprijeda, desni pro/il
i lijevi pro/il. 7ko su /otogra/ije u sraz!jeri ,%,8, onda su !ogu)a antropoloka !jerenja na osnovu
takvih /otogra/ija &signaletina /otogra/ija'.
9. D-",&1#!"#2&*-
5lanovi i tabani su jedini dijelovi ljudske koe sa osobeni! crteo! vijugica &papillae corii cutis,
christae cutis' i brazdica &sulci cutis' koje se !ogu ocrtati na glatkoj povrini. 5aktiloskopija
predstavlja najtaniji nain u identi/ikaciji osoba na osnovu papilarnih linija.
>are koje ine koni grebeni)i, vijugice i brazdice, naziva!o 3504*</=2,8,4*.
Uglavno! postoje etiri grupe, a klasi/ikacija se zasniva na pravci!a i oblici!a koje prave vijugice.
$o obliku su svodste, petljaste, spiralne i !jeovite. 5akako postoje i podgrupe. 9abori koji se nalaze
u koi jagodica prstiju i!aju strogo individualan karakter, pa ne!a dvije osobe sa isti! papilarni!
crteo!. Ovaj crte se /or!ira ve) kod zaetka i nalazi se sve dok koa ne propadne. Srte se ne
!ijenja cijeli! toko! ivota, zadrava isti oblik od ro(enja pa do s!rti. $ored vjetakih otisaka
prstiju &preko !etalne ploe nagaravljene crno! bojo!' postoje i prirodni otisci, koji i!aju poseban
znaaj u kri!inalistikoj praksi. ;o su otisci papilarnih vijugica, uinjeni nena!jerno na nekoj glatkoj
povrini, na staklu i slino, a zahvaljuju)i prisustvu produkata znojnih i lojnih lijezda.
.e! za identi/ikaciju, are se !ogu upotrijebiti i za dokazivanje oinstva.
,. I+ENTI5IKACIJA !EEVA
Identi/ikacija !rtvih osoba vri se u svi! sluajevi!a, ako identitet nije poznat, kod leeva na(enih u
vodi, u!i, zati! nepoznati zadeeni u poaru, ze!ljotresu, sudaru, itd.
Identi/ikacija leeva, ako je le itav, obavlja se na isti nain kao identi/ikacija ivih osoba. ;o je
opisivanje, pokazivanje, /otogra/isanje i daktiloskopija.
@. O2&!&)-(*%
Osnov za identi/ikaciju lea, ini spoljanji pregled lea, kao i unutranji pregled. .poljanji pregled ne
razlikuje se !nogo od linog opisa kod ivih. Unutranji nalaz treba da sadri sve patoloko
anato!ske pro!jene, kao i razna /izioloka stanja &stanje varenja, !enstruacija, graviditet, itd.' koja
!ogu biti iskoritena za identi/ikaciju. Ustvari, opisivanje lea, jeste zapisnik o pregledu i obdukciji
lea.
$riliko! opisivanja lea, najve)e poteko)e zadaje utvr(ivanje doba ivota. #od trulih, raspadnutih ili
rasko!adanih leeva, jedini nain za utvr(ivanje ivotnog doba jesu posebne karakteristike na kosturu,
kao i pro!jene na arterijski! krvni! sudovi!a.
,4=
5. P#"-6&)-(*%.
#ao i kod ivih, pokazivanje leeva je najprostiji nain identi/ikacije. Usljed neobinosti situacije,
ovaj !etod identi/ikacije jo je nesigurniji i nepouzdaniji, nego kod identi/ikacije ivih. I kod
prepoznavanja !rtvih, vae iste s!jernice kao i kod prepoznavanja ivih. 9ai!e, prije pokazivanja
lea, treba opisati sva tjelesna svojstva i posebna obiljeja, odje)u, kao i ostale stvari i pred!ete koji
pripadaju uz le, pa tek onda pokazati le. Ipak pri sve!u to!e vrlo su este greke u identi/ikaciji. $ri
opisu lea, naroitu panju treba obratiti zubalu, i uporedbo! stanja zubala na leu, sa zubalo! u
zubarsko! kartonu &ukoliko postoji' sa sigurno)u o!ogu)uje identi/ikaciju lea.
7. F#,#:/->&!-(*%.
Eotogra/isanje se vri prije svake obdukcije lea. @je se /otogra/ie u cjelini, a zati! se posebno
/otogra/iu pojedini dijelovi tijela. Badi lake identi/ikacije, treba izvriti toaletu lea.
1 Oni kapci treba da su otvoreni, a usta zatvorena.
1 .tavljanje! nekoliko kapi glicerina iz!e(u kapaka oka postie se priblino zaivotni sjaj
oiju.
1 #osa treba da je zaeljana.
1 Pventualne ozljede na vidljivo! dijelu glave treba na neki nain prikriti, revidirati ivanje! ili
lijepljenje!.
9. D-",&1#!"#2&*-.
#ao i kod ivih, to je najpouzdaniji nain identi/ikacije, i izvodi se uvijek, ukoliko je epider!is na
prsti!a ouvan. 7ko je epider!is neote)en ili je naboran od !aceracije, usljed boravka lea u vodi,
nabori se !ogu izravnati ubrizgavanje! glicerina ili nekog drugog sredstva u tkivo ispod koe vrhova
prstiju. 0e(uti!, ako je epider!is ote)en, ili ako ga na jagodica!a prstiju ne!a &-mrtvaka
rukavica-' , onda se uzi!anje otisaka u takvi! sluajevi!a ne !oe napraviti.
C. I+ENTI5IKACIJA +IJE!"VA !EA
Identi/ikacija svjeih leeva, ne daje toliko poteko)a kao identi/ikacija raspadnutih leeva ili
rasko!adanih leeva. .astoji se u utvr(ivanju pola i ivotne dobi, kao i visine tijela.
@. O/%8&)-(*% 2#1-
#osti !uke osobe su prosjeno ve)e, deblje i due, i grebeni na kosti!a su izraeniji nego kod
kostiju enskih osoba.
@obanja je kod !ukih prosjeno ve)a i eono nosni ugao je izraeniji, kod enskih je lagana krivina.
5onja vilica kod !ukih razvijenija, grbavija a alveolarni lukovi su jae izraeni.
9ajsigurniji i najtaniji podaci !ogu se dobiti pregledo! karlice &pelvis'.
72*( 7 :*02,67 kod !ukih je srcolik uzak i povien a kod enskih jajast irok i snien.
7=*/ ,(45D7 3/+9,C :0*:/)* 1<,3+5 :/1<, otriji je kod !ukih .
7=*/ )0*<* .7<+9*-5 &ugao iz!e(u dija/ize i vrata' kod !ukih je ve)i &,*31,43 stepeni' kod
enskih je !anji &,,81,*3'.
*65<*.7274 je kod !ukih iri kod enski ui. sakru! je dui i ui kod !ukih kra)i i iri kod
enskih.
8/0*45+ /.<70*<74 kod !ukih je jajast a kod enskih trouglast.
,+6,170* ,1C,*3,6* 4*9/0 je pod otri! uglo! kod !ukih a pod pravi! uglo! kod enskih
,4H
5. O/%8&)-(*% #;- G&)#,-
a utvr(ivanje doba ivota kod leeva se! s!jernica za utvr(ivanje doba ivota kod ivih postoje i
druga !jerila koja se !ogu dobiti obdukovanje! jezgre okotavanja, spojonost epi/iza sa dija/iza!a, i
sraslost avova.
>avovi krova lobanje koronarni, sagitalni i la!bdoidni sratavaju
u etapa!a.
5/+, ?*) okotava u rano! djetinjstvu.
K/0/+*0+, ?*)% prednji dio od +8138 god., srednji oko <8 g.,
vanjski 481+8 g.
S*=,<*2+, ?*)% prednji dio oko +8138 g., druga etvrtina 481+8 g.,
tre)a etvrtina *8148 g., zadnji dio 481+8 g.
L*4.3/,3+, ?*)% prva tre)ina oko 38 g., srednja poslije 38 g. i
donja tre)ina oko 38 god.
Ppi/iza hu!erusa odvojena je od dija/ize kod djece, spojene su hrskavico! do ,3 odnosno ,< godine.
#otana granica se vidi do ** godine, poto! granica dija/ize i epi/ize se ne vidi.
7. O/%8&)-(*% )&!&(% ,&*%1-
#od postojanja sa!o kostura, a bez !ekih tkiva, duina tijela se !oe izraunati, ako se duini
kostura doda 413 c!.
5uina kostura !oe se dobiti iz duine cjevastih kostiju, kada se
njihova duina po!noi sa odre(eni! koe/icijento!.
a !uki pol, koe/icijent je
1 za /e!ur 4,<<,
1 tibiju +,34,
1 /ibulu +,3H,
1 hu!erus 3,8<,
1 radius <,HH,
1 ulnu <,+,.
a enske kosti taj koe/icijent je neto ve)i.
a izraunavanje duine ploda &novoro(eneta' !oe posluiti /or!ula po Caltazaru%
1 visina W H c! X 3,< 2 duina dija/ize /e!ura
1 visina W H c! X <,3 2 duina dija/ize tibije
1 visina W H c! X <,3 2 duina dija/ize hu!erusa
Osi! optih podataka, odre(ivanje pola, ivotne dobi i visine tijela, treba utvrditi i individualne
karakteristike nepoznatog lea, kako bi identi/ikacija bila to pouzdanija.
.tari prelo!i, ostavljaju tragove &kotani ulj, kalus' koji upore(ivanje! sa B;K sni!ci!a, ukoliko
postoje, !ogu posluiti kao pouzdan pokazatelj za identi/ikaciju.
Isto tako nalaz na zubalu, tetovae, pig!entacije, nevusi i drugo !ogu biti od ogro!nog znaaja u
identi/ikaciji lea ili dijelova lea.
$uperpozicija ili superimpozicija o!ogu)uje identi/ikaciju lea, upore(ivanje! /otogra/ije lobanje
nepoznatog lea sa /otogra/ijo! nestale osobe &lobanja se /otogra/ie u isto! poloaju kao to je
poloaj glave osobe na /otogra/iji'. $oklapanje oblika kostiju lobanje i lica sa odgovaraju)i!
,4A
dijelovi!a glave i lica na
/otogra/iji, drugi! rijei!a poklapanje kontura lobanje sa kontura!a koe glave i lica na /otogra/iji,
!ogu posluiti u dokazu identinosti osobe.
+. I+ENTI5IKACIJA "+JE.E I TVA)I
Opisivanje pred!eta i stvari na(enih kod nepoznatih leeva, i!a ve)i znaaj nego kod nepoznatih
ivih. Odje)a kao pred!et sudsko1!edicinskog vjetaenja, se! u identi/ikaciji, !oe biti pred!et
vjetaenja u sluajevi!a di/erenciranja povreda, zati! kod poro(aja i pobaaja, kod polnih delikata
&obljuba, nasilni snoaj', kod razlikovanja ubistva, sa!oubistva i zadesa.
$regledo! odje)e treba konstatovati%
1 veliinu odijela i vea, kroj &!uki, enski, seoski, varoki',
1 vrsta tkanine &to/, sukno, platno',
1 !aterijal &vuna, lan, najlon, plastika',
1 postavu &etikete, inicijali',
1 dug!ad, kragnu, kravatu, korset, pojas, opasa, preglicu, arape, obu)u.
ati! pregledati sastavne dijelove odje)e, !ara!ice, rukavice, pred!ete u odje)i, novac,
dragocjenosti, pribor za puenje, asovnik, doku!enta, pis!a.
Osi! opisivanja, na(ene stvari !ogu se /otogra/isati.
E. I+ENTI5IKACIJA "INTVA
Oinstvo &paternitas' !oe se pos!atrati sa pravnog i sa biolokog &sudsko1!edicinskog' gledita.
$o zakonu, dijete ro(eno u braku vai kao brano. U bioloko! s!islu otac djeteta je onaj !ukarac,
iji su sper!iji oplodili jajnu stanicu iz koje se dijete razvilo.
7nalogno oinstvu, !aternitas se odnosi na utvr(ivanje !ajke djeteta. ;o dolazi u obzir, ako postoji
su!nja za za!jenu djece u porodiliti!a, ili ako su djeca za!ijenjena na neki drugi nain. natno
rje(e postavlja se pitanje !aterinstva 1 !aternitas, nego to se to postavlja u sluajevi!a oinstva 1
paternitas.
a iskljuivanje, odnosno utvr(ivanje oinstva, !oe se pri!ijeniti vie !etoda%
1% 57IC>;> P7,5C>73530C3 ,PD,80> ;,EI (P,F>0FI3 G>7;I03DI$)! odnosno vrije!e koncepcije,
!ora se poklapati sa vre!eno! dana ro(enja djeteta. Ovaj nain identi/ikacije oinstva je vrlo
nesiguran, iz razloga, to se provjeravanje oplodne !o)i, odnosno vre!ena koncepcije, vri
retrogradno, pa se ova !etoda upotrebljava izni!no.
.% 4F57HI530C> 57>;>03 ),09>P9IC> (8,:3 /36>E3)! na osnovu tjelesne razvijenosti
novoro(eneta i trajanja trudno)e. Ova !etoda identi/ikacije, !oe se pri!ijeniti sa!o onda, ako
zna!o taan izgled novoro(eneta pri ro(enju. Cez znaaja je, ako presu!ptivni otac, u vrije!e
zae)a djeteta, dokae za to vrije!e svoju odvojenost od supruge.
*% 30F7,P,D,I)I P7>GD>8 03 ,$0,54 $DI60,$FI 8C>F>F3 $3 ;3C),; I P7>$4;PFI50I; ,9>; "
Upore(uju se antropo!or/oloke osobine glave, aka i stopala djeteta, !ajke i presu!ptivnog oca.
$ostoji preko *88 para!etara za antropo!or/oloki pregled. ;o su oblik glave i potiljka, zati! kosa,
lice, elo, obrve, otvor onih kapaka, one jabuice, duice, nos, usta, usne, zubi, bradak, ui &kozlac,
pakozlac, rub, pa1rub, !e(ukozlaki usjek, resica', eono nosni pro/il i nosno usneni pro/il, vilice,
ake, prsti &kaiprst i do!ali prst', nokti, dlan &are na dlanu', stopala &prsti, nokti, svod stopala, linija
vrhova prstiju', hod i dr.
-% I/03D3J>0C> ),8 8C>F>F3 I P7>$4;PFI50,G ,93 I$FI< 03$DC>80I< ;3DK,7;39IC3 @ odnosno
patolokih osobina, iji je !odus naslje(ivanja poznat. ;o su% sOndactilia, brachOdactilia6 ptosis
palpebrae, psoriasis vulgaris, !icrocephalia, progenia, itd., .ve ove kao i druge ano!alije !ogu
posluiti kao vjerovatni dokazi oinstva,.
,+8
&% I8>0FIKI)39IC3 03 ,$0,54 03$DC>80, :I,D,I)I< ,$,:I03 , koje dijete naslje(uje od !ajke i oca.
Vri se odre(ivanje! krvnih grupa i seru!skih /aktora, i odre(ivanje! tkivnih grupa &D@7 tijela'. a
he!atoloku analizu treba uzeti krv, !ajke, djeteta i presuroptivnog oca. De!atoloki! analiza!a ne
!oe se sa sigurno)u utvrditi oinstvo, ali se u sluaju neslaganja genetskih /aktora !oe sa!o
iskljuiti. 7ko dijete i!a neki do!inantni /aktor, a tog /aktora ne!a niti !ajka niti presu!ptivni otac,
onda taj /aktor dijete je !oglo naslijediti sa!o od neke druge osobe, i pre!a to!e presu!ptivni otac
se !oe iskljuiti iz oinstva.
,+,

You might also like