You are on page 1of 3

Jezik, 53.

, Osvrti
149
OSVRTI
JEZIK KAO IZBOR
NORMA I STIL
Stjepko Teak, Izmeu jezika i stila, Tipex,
Zagreb, 2005., str. 195
zmeu jezika i stila naziv je nove
knjige Stjepka Teaka, sveuilinoga
profesora, metodiara hrvatskoga
jezika i znanstvenika razgranatoga kruga
interesa. Knjiga je tiskana u rujnu 2005.
godine u izdanju nakladnike kue Tipex
iz Zagreba. Djelo je to kojim autor ponovno
potvruje svoju sposobnost zapaanja, a
potom i argumentirane ralambe zanimlji-
vih, estotnih i dvojbenih jezinih injenica,
istiui ponajprije funkcionalnu stranu je-
zinih tema i problema. Zbog razumljiva i
prihvatljiva stila izlaganja, zbog prepoznat-
ljiva i jasna pristupa raznolikim jezinim
sadrajima, zbog niza oprimjerenih priloga
iz svakodnevne komunikacije ili pak knjiev-
noumjetnikih tekstova odnosno filmskoga
stvaralatva, knjiga e nesumljivo zaokupiti
pozornost ne samo jezikoslovaca nego i svih
kojima je na srcu hrvatski na svagdanji i
hrvatski na osebujni.
Knjiga Izmeu jezika i stila opsee
gotovo dvije stotine stranica podijeljenih u
jedanaest zasebnih poglavlja, s nizom pot-
poglavlja koje bi se naelno moglo svrstati
u dvije vee tematske cjeline. U prvoj su
skupini prilozi iz hrvatske morfologije, dok
se u drugoj opirnijoj skupini nalaze dijalek-
toloki tekstovi o pisanoj kajkavtini kao i
tekstovi u kojima autor razmatra mogunosti
prijenosa knjievnoga jezika u jezik filma,
televizije, kazalita. Unato brojnim poglav-
ljima i iroko postavljenomu sadrajnomu
okviru, rije je o ujednaenoj cjelini jasno
strukturirana sadraja, koncepcijski pove-
zanoj i metodoloki oblikovanoj.
Knjiga je, zapravo, koncipirana kao knji-
ga - zbirka. ine ju raznoliki tekstovi koje je
autor u irem ili uem opsegu ve objavio u
znanstvenoj i strunoj periodici, ali u knjizi
su znatnije doraeni, proireni i oprimjereni.
No, tematska raznolikost i razgranatost ni u
jednom trenutku ne znai dokidanje struno-
sti, argumentiranosti i znanstvenoga obzora.
Dapae, rije je o vrlo homogenome djelu u
kojemu S. Teak prepoznatljivim znanstve-
no-istraivakim postupkom promilja jezi-
nu problematiku, ralanjuje ju, prosuuje i
vrjednuje. Mogue je to, jer struna i znan-
stvena prosudba predstavlja temeljno pola-
zite i zajedniki nazivnik svim tekstovima
u knjizi. Sustavno i razumljivo autor tumai
i pojanjava odnose: izmeu jezikoslovlja i
knjievne i filmske umjetnine; izmeu je-
zinoga izraavanja i umjetnikoga odnosno
knjievnoga i filmskoga oblikovanja; izmeu
standardnojezine uporabne razine i publi-
cistikoga izraza; izmeu teorijsko-znan-
stvenoga pristupa i primijenjene didaktike
lingvistike. Pojednostavljeno reeno, radovi
sabrani u ovoj knjizi odnose se na ono za-
htjevno, ali ne i odve razmatrano podruje
jezika u kojemu se proimlje jezina norma
(opa obvezujua normativnost) i osobni
izbor pojedinca koji tim jezikom komunicira
(individualan stil pojedinca). Odnosno, kao
to autor sam istie u predgovoru govorei
ili piui ovjek je neprestano u procesu
izbora. Da bi priopio svoju nakanu, poru-
ku, misao, osjeaj, a imajui u vidu publiku i
priopajni medij, izabire jezik ili idiom toga
jezika, izabire tekstovnu vrstu najprikladniju
sadraju, cilju i okolnostima izriaja, izabire
odgovarajui leksik, morfoloki lik i glasov-
ni zvuk rijei, reenini ustroj, izabire go-
vornoizraajne vrjednote ili nain pisanoga
komuniciranja.
I
Jezik, 53., Osvrti
150
Jezik je uvijek izbor. U skladu s takvim
promiljanjem, autor u prvome dijelu knjige,
a na granici izmeu jezika i stila, veinom
tematizira gramatiko-stilska pitanja
obiljeena dvojnim ili trojnim likovima
s mogunou izbora (npr. u tekstovima:
Izmeu imenice i glagola, Izbor alomorfa
u genitivu mnoine imenica e-sklonidbe,
Viestruki padeni nastavci u sklonidbi
pridjevnih rijei, Vokativ jednine imenica
u enskom i mukom rodu). Bavi se grama-
tikim nedoumicama koje izazivaju dvojbe
ne samo u obinih govornika hrvatskoga
jezika, nego katkad samih lektora i pisaca.
Npr. propituje je li bolje rabiti imenicu ili
glagolsku imenicu: kada bjeanje zamijeniti
bijegom, koritenje - uporabom, primjenji-
vanje - primjenom, razvijanje - razvojem ili
razvitkom itd.... Raspravlja, zatim, o morfo-
loki ispravnim oblicima genitiva mnoine,
npr. u rijeima predodba ili primjedba...
(predodaba - predoaba - predodba - pre-
dodbi; primjedaba - primjetaba - primjedba
- primjedbi).
U svim tekstovima zamjetan je povije-
sno-komparativan pristup, pri emu S. Te-
ak prije negoli zakljui i savjetuje, pomno
prouava i usporeuje gramatike i jezine
savjetnike 19. i 20. st., kao i miljenja drugih
jezikoslovaca, da bi na kraju sve oprimjerio
na oveem korpusu hrvatskih tekstova,
u usmenome i pismenome izraavanju, u
pripovjednoj knjievnosti, drami, u raznim
vrstama funkcionalnih stilova.
U drugome, opsenijemu dijelu knjige,
izlau se pitanja funkcioniranja raznolike
jezine grae u razliitim medijima te
prijenosima iz jednoga priopajnoga medija
u drugi, dakle - u knjievnim djelima, na
filmu, televiziji ili kazalinoj pozornici (npr. u
tekstovima: Kajkavtina zagrebakih purgera
u filmu Kree Golika, Vjerodostojnost
dijaloga u Kerstnerovim Gruntovanima,
Stilske sebujnosti u Sudetinoj fantastinoj
prii, Jezino osuvremenjivanje Sudetine
pripovijetke Mor). Sadraj se i u ovom di-
jelu knjige sustavno razlae, znanstveno
argumentira i potkrjepljuje ralambama
i nizom primjera iz knjievnoumjetnikih
i drugih funkcionalnih tekstova uporabne
komunikacije. Autor pritom analizira pro-
zodeme, gramateme, lekseme i stileme, od-
nosno - glasove, naglaske, morfoloke oblike
i rjenik, tematizirajui jezina i stilska
pitanja u Kolarovim, Majerovim, Sudetinim,
Kerstnerovim knjievnim djelima, te njihov
prijenos i funkcioniranje u drugome mediju.
Kako je rije uglavnom o djelima s izraenim
kajkavskim idiomom, autor ujedno raspravlja
i o dijalektnoj problematici unutar zaviajne
rijei, odnosno o mjestu dijalekta u suvre-
menim priopajnim medijima u odnosu na
standardni hrvatski jezik.
U veini rasprava iz knjige jezinoj se
grai ne pristupa samo jezikoslovno, nego se
jezikoslovna osnovica upotpunjuje ponaj-
prije stilistikim i knjievno-umjetnikim,
a zatim i povijesnim, sociokulturolokim,
komunikacijskim gleditima. Uz to, uz sva-
ku raspravu, autor na kraju teksta navodi
desetak (u pojedinima ak i do stotinu!) re-
ferenci citirane i upotrijebljene literature, to
svrhovito moe posluiti svima koji moda
poele proiriti svoje spoznaje o izloenoj
problematici.
Na kraju valja zakljuiti da je knjiga
Izmeu jezika i stila po svojem temeljnom
ustroju, odabiru jezikoslovnih sadraja i
nainu njihove obrade znanstveno djelo.
Prof. dr. Stjepko Teak znanstveno je siguran
i pozdan tuma jezinih kretanja i problema
u hrvatskom jezikoslovlju i lingvostilistici.
Strunim pristupom, sadrajnom raznoli-
kou, nainom promiljanjanja i prepo-
znatljivim znanstvenim obzorom, rasprave
u ovoj knjizi nesumljivo su znaajan prinos
hrvatskoj jezikoslovnoj kroatistici. No, zbog
zanimljive tematike, uporabne svrhovitosti,
jasnoe izlaganja, preglednosti i prohodno-
Jezik, 53., Osvrti
151
sti, moe se pretpostaviti da e pobuditi
zanimanje i izvan filolokih krugova, bilo
kao dobrodoli prirunik, jezini savjetnik,
koristan svuilini udbenik, ili pak kao dje-
lo za popularizaciju jezikoslovne znanosti i
umjetnosti hrvatske rijei.
Dunja Pavlievi-Frani
XI. DRAVNO NATJECANJE
U POZNAVANJU HRVATSKOGA
JEZIKA
vogodinje Dravno natjecanje
u poznavanju hrvatskoga jezika,
jedanaesto po redu, organizirali su
i ove godine Ministarstvo znanosti, obrazo-
vanja i porta i Zavod za kolstvo Republike
Hrvatske.
Kao i prolih godina, natjecanje je
provedeno na trima razinama: kolska (15.
veljae 2006.), upanijska (16. oujka 2006.)
i dravna (9. 12.travnja 2006.). Dravno
natjecanje bilo je u Vinkovcima, a kola
domain bila je Gimnazija Matije Antuna
Reljkovia.
Testove (jedinstvene za sve uenike u
cijeloj Hrvatskoj) kojima se provjeravalo
jezino znanje, na svim trima razinama,
sastavljale su uiteljice hrvatskoga jezika, a
testovi su ocjenjivani u Zavodu za kolstvo,
na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje
i na Filozofskom fakultetu Sveuilita u
Zagrebu.
Ovogodinji su lanovi Dravnoga povje-
renstva: prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Filozofski
fakultet, Zagreb (predsjednik Povjerenstva);
prof. dr. sc. Marko Samardija, Filozofski
fakultet, Zagreb; Marijana ei, prof., Zavod
za kolstvo Republike Hrvatske, Zagreb (taj-
nica Povjerenstva); Mirela Barbaroa-iki,
prof., Zavod za kolstvo Republike Hrvatske,
Zagreb; dr. sc. Marijana Horvat, Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb; dr. sc.
Milica Mihaljevi, Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Zagreb; dr. sc. Lana Hudeek,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
Zagreb; Suzana Molanov, XI. gimnazija,
Zagreb; Sandra Vuki, prof., Gimnazija
Titua Brezovakog, Zagreb; Marijana Tri-
najsti, prof., Gimnazija Eugena Kumiia,
Opatija; Jasna Franki, prof., Prva rijeka
hrvatska gimnazija, Rijeka; Ivanka Ujdur,
prof., Gimnazija Metkovi, Metkovi; Lidija
Puljan, prof., Gimnazija Metkovi, Metko-
vi; Vinja Sorik, prof., Gimnazija Matije
Antuna Reljkovia, Vinkovci; Blaenka
imunovi, prof. Gimnazija Matije Antuna
Reljkovia, Vinkovci; urica Jelai, prof.,
O Dobrie Cesaria, Zagreb; Gordana File,
prof., O Dobrie Cesaria, Zagreb; Vlatka
Bian, prof., O Bogumila Tonija, Samo-
bor; Vlatka Turina, prof., O Preko, Zagreb;
Vesna Novak, prof., O Otok, Zagreb; dr.sc.
Vesna Buko, Filozofski fakultet, Odsjek za
psihologiju, Zagreb.
Uetala se rije Vinkovci
u sve putnike izmeu Zapada i Istoka.
Dionizije vagelj
Vjerujem da se rije Vinkovci uetala,
kako to ree Dionizije vagelj, i u sjeanja
svih putnika sudionika XI. dravnog natje-
canja u poznavanju hrvatskoga jezika, za-
hvaljujui gostoljubivosti i toplini domaina
Natjecanja, uenika i djelatnika Gimnazije
Antuna Matije Relkovia.
Znaaj ljudi i ivot kraja, rijeima, sti-
hovima i pjesmom pjesnika i pisaca vinko-
vakoga kraja, predstavili su nam sadanji i
O
O