You are on page 1of 98

Kako do boljih javnih politika?

Doprinos civilnog sektora


Izdava: ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice
E-mail: odraz@odraz.hr
Autorice:
Lidija Pavi-Rogoi, ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice
Suzanne Bakker, Changing Tides
Suradnica:
Vinja Jeli Mck, Hrvatska mrea za ruralni razvoj - HMRR
Ksenija Vidovi Vorberger, ODRAZ- Odrivi razvoj zajednice
Gordana Fori, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART
Slaana Novota, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART
Prijevod: Iva eler
Grafko oblikovanje: Bestias
Tisak: Bestias
Zagreb, 2013., I. izdanje
Tiskano u 1.000 primjeraka
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod
brojem 837254
Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine.
Zajedniki su, tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije
i odrivog razvoja, zadravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija
posveena je dijeljenju svojih postignua i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.
Ovaj Prirunik prireen je u
okviru projekta "Zajedno za
odrivi razvoj u Hrvatskoj"
Projekt sufnancira EU
Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovor-
nost ODRAZ-a te se ni na koji nain ne moe
smatrati da odraava gledita Europske unije.
ISBN 978-953-7765-02-6
IPA 2008 (komponenta I) - Razvoj kapaciteta organizacija civil-
nog drutva za sustavno praenje i javno zagovaranje politika
odrivog razvoja i integriranih pristupa upravljanju otpadom i
vodom, transportom, regionalnim razvojem, odrivoj upotrebi
prirodnih resursa i sigurnosti okolia.
Kako do boljih javnih
politika?
Doprinos civilnog sektora
Nikad ne sumnjajte da mala grupa predanih
ljudi moe promijeniti svijet; uistinu to je jedino
to ga je ikada promijenilo.
Margaret Mead, antropologinja
SADRAJ
0. Predgovor 1
1. Javne politike i analiza javnih politika 5
to je javna politika? 6
to znai analizirati javnu politiku? 8
2. Izvjetaj iz sjene 13
to je izvjetaj iz sjene? Tko ga priprema i zato? 14
Kako pripremiti izvjetaj iz sjene? 15
3. Put do bolje javne politike 61
Zagovaranje - kako preporuke pretoiti u ivot 62
Kako nastaviti komunikaciju i dijalog nakon izrade izvjetaja 66
Komunikacija unutar tima - primjer drutvene mree Yammer 71
4. Bibliografja 83
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 1
0. Predgovor
ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice u partnerstvu s Hrvatskom mreom za ruralni razvoj - HMRR, Udrugom
za razvoj civilnog drutva SMART i nizozemskom organizacijom Milleukontakt International provodio je
projekt Zajedno za odrivi razvoj u Hrvatskoj u razdoblju od 1. oujka 2011. do 29. oujka 2013. Projekt je
sufnanciran iz sredstava Europske unije kroz I. komponentu programa IPA 2008 - Razvoj kapaciteta or-
ganizacija civilnog drutva za sustavno praenje i javno zagovaranje politika odrivog razvoja
1
. Cilj projekta
bio je osnaiti utjecaj civilnog sektora u oblikovanju, praenju i vrednovanju provedbe odrivog razvoja
na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini kroz umreavanje, meusektorsko partnerstvo i razvoj
sposobnosti.
Projekt se usredotoio na odrivi ruralni razvoj i sastojao se od
nekoliko skupina aktivnosti: povezivanje i umreavanje, jaanje
kapaciteta dionika ruralnog razvoja putem izobrazbe te analize i
izrade izvjetaja iz sjene o provedbi programa IPARD.
Razliiti su naini na koji graani i pojedine dionike skupine mogu sudjelovati u javnoj sferi, a jedan od
naina je povezivanje i stvaranje lokalnih razvojnih partnerstava u ruralnim podrujima, nazvanih lokalne
akcijske grupe (LAG). Osnivanje LAG-a temelji se na pristupu LEADER koji je pokrenut od strane Europske
unije s ciljem razvoja ruralnih podruja. Lokalne akcijske grupe kao organizacije civilnog drutva mogu os-
tvariti promjene i doprinijeti socio-gospodarskom razvoju ruralnih podruja zajedno s drugim organizaci-
jama, izmeu ostalog, i sudjelovanjem u oblikovanju politike ruralnog razvoja, praenjem i analiziranjem
provedbe te davanjem prijedloga za poboljanje. U dananje vrijeme, zbog sve veih izazova vezanih uz
odrivi razvoj ruralnih podruja, od kljune je vanosti utjecati na politike koje se direktno tiu rural-
nog podruja. Na prvom mjestu nalazi se IPARD, sastavni dio programa IPA (Instrument pretpristupne
pomoi
2
) odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj. Prioriteti programa IPARD su unaprjeenje pol-
joprivrednog sektora uz pomo jaanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda, ali i pripremne radnje
za provedbu lokalnih strategija ruralnog razvoja te razvoj ruralne ekonomije.
Vaan element sudjelovanja u stvaranju javnih politika svakako je i mogunost i sposobnost organizacija
civilnog drutva za analizu provedbe javnih politika. Ukoliko se eli postii odriva promjena na bolje,
vano je prikupiti miljenja razliitih dionika koji se bave odreenim podrujem ili na koje provedba
politike utjee, raspraviti, informirati i dati konstruktivne prijedloge u cilju njenog poboljanja. Izostanak
takvih aktivnosti esto dovodi u pitanje kvalitetu i primjerenost mjera i aktivnosti defniranih javnim poli-
1 Puni naziv: Razvoj kapaciteta organizacija civilnog drutva za sustavno praenje i javno zagovaranje politika odrivog razvoja i integriranih pristupa upravljanju otpadom i vodom, transpor-
tom, regionalnim razvojem, odrivoj upotrebi prirodnih resursa i sigurnosti okolia.
2 Program IPA je integrirani pretpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007-2013.; eng. Instrument for Pre-accession Assistance
2 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
tikama koje ne prate potrebe lokalnih zajednica vezanih za odrivi razvoj. Kao jedan od kljunih alata koji
se koristi kako bi se ukazalo na negativne ili pozitivne implikacije koje postojee javne politike imaju na
lokalne zajednice i drutvo u cjelini, svakako je i izrada izvjetaja iz sjene.
Stoga je i predvieno da se u projektu izradi izvjetaj iz sjene za IPARD, ali i pripremi prirunik koji e
prikazati kako kvalitetno pripremiti takav izvjetaj. Kako bi prirunik bio primjenjiv u praksi i prilagoen
potrebama organizacija civilnog drutva, pored kratkog teoretskog pregleda koji se odnosi na objanjenje
pojma javnih politika i analize politika, zagovaranja i komunikacije meu razliitim dionicima, prikazan je
strukturirano nain izrade izvjetaja iz sjene, korak po korak. Svaki od koraka popraen je primjerom iz
prakse. Nadamo se da e organizacijama civilnog drutva ovaj prirunik pomoi da vjerodostojno i odgo-
vorno sudjeluju u praenju javnih politika u podruju s kojim se bave i time utjeu na njihovo poboljanje.
Vrijeme kada je potrebno da neto napravite je upravo ono vrijeme kada nitko drugi to ne eli napraviti,
kada ljudi govore da se to uope ne moe napraviti rekao je Will Durant.
Moe li se isto rei za one koji pokuavaju pridonijeti oblikovanju kvalitetnijih javnih politika?
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 3
1
Javne politike i analiza
javnih politika
Poglavlje 1
Jedan kao
nijedan!
1
6 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
to je javna politika?
Pojam politika ima viestruko znaenje. U svakodnevnom govoru on se primjenjuje na irok spektar, od
osobnog (npr. moja je politika nikad ne davati informacije o broju bankovnog rauna putem Interneta)
do globalnih (npr. globalna politika zatite okolia, itd.).
Pod pojmom javne politike, u kontekstu ove publikacije, podra-
zumijevamo postojanje odgovarajueg programa, plana ili skupa
mjera kojima javne vlasti nastoje ostvariti odreene ciljeve.
Ili, kako to defnira Thomas Dye (2007.), javne politike su sve ono to vlada namjerava, odnosno ne nam-
jerava uiniti. Javne vlasti bi u procesu oblikovanja politike trebale razmotriti mogunosti i napraviti
odabire koji donose najvie koristi uz najmanju cijenu. Pri odabiru bi trebale voditi rauna o tome to
graani trebaju i ele, dakle sredite pozornosti treba staviti na rjeavanje stvarnih problema koji postoje
u odreenom drutvu. Javne politike se stoga trebaju oblikovati i provoditi kolektivnim djelovanjem
koje ostvarenjem konkretnih ciljeva smjera k rjeavanju postojeih ekonomskih, socijalnih, demografskih,
ekolokih i ostalih problema s kojima se suoava neka politika zajednica (Petak, 2009.).
Javne su politike:
djelovanje zasnovano na ovlastima vlade
Javne su politike svako djelovanje koje provodi neko vladino tijelo koje za to ima zakonske, politike i
fnancijske ovlasti.
odgovor na stvarne potrebe ili probleme
Javne politike nastoje odgovoriti na praktine potrebe ili probleme drutva ili neke skupine unutar
drutva, primjerice graana, organizacija civilnog drutva ili vladinih tijela.
usmjerene na ciljeve
Javnim politikama nastoji se ostvariti odreeni niz jasno defniranih ciljeva kojima se pokuavaju rijeiti
konkretni problemi neke zajednice.
tijek aktivnosti
Javne se politike u pravilu ne sastoje od neke pojedinane odluke, akcije ili reakcije, ve od razraenoga
pristupa ili strategije.
aktivnosti koje poduzima jedan ili vie dionika
Pojedinu politiku moe provesti ministarstvo ili tijelo vlade, ili pak vie razliitih dionika.
Izvor: Young i Quinn (2007.)
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 7
Kada se govori o javnim politikama, ne govori se o politici openito, ve o politici koja se odnosi na
pojedina podruja (poljoprivredna, industrijska, zdravstvena i dr.). Javnu politiku moemo promatrati i
kao strukturu, oblik organiziranja. Na primjer, injenica da postoji Ministarstvo poljoprivrede ne znai
samo mogunost provedbe vladinih odluka prema poljoprivrednicima, nego se time poruuje da su po-
ljoprivreda i poljoprivrednici vani. Poljoprivredna politika ne tie se samo vlade koja ju je donijela, nego
i poljoprivrednika, zajednica koje ovise o poljoprivrednoj proizvodnji, aktivista za zatitu okolia koji su
zabrinuti zbog zagaivanja tla i dr.; svi oni imaju legitiman interes i ako na taj nain promatramo javnu
politiku, moemo zakljuiti da je ona rezultat interakcije svih tih dionika. Ili, kako Institut za demokraciju
iDEMO navodi: Pod pojmom javnih politika podrazumijeva se poticanje aktivnog ukljuivanja graana,
strune javnosti i nevladinog sektora u proces osmiljavanja strategija, prijedloga zakonskih promjena te
unapreenje prakse i donoenja odluka koje potiu demokratski razvoj Republike Hrvatske.
3
Kada se donose odluke o razvoju nekog podruja djelovanja i neto se ini za postizanje promjena, to
ne bi trebalo raditi samo nadleno tijelo javne uprave, nego bi se trebao provesti proces u interakciji s
drugima. Ti drugi su zainteresirani dionici, oni koji se odreenim podrujem bave neposredno ili posredno
ili na koje odreena politika utjee, bilo pozitivno ili negativno. Stoga defniranje problema u podruju
pojedine javne politike snano ovisi o nainu na koji su pojedini dionici ukljueni u politiku kojom se
nastoji rjeavati taj problem (Petak, 2009.). Tko sve moe biti u skupini zainteresiranih dionika? To su
predstavnici javnog sektora - dunosnici, zaposlenici upravnih tijela i agencija na nacionalnoj, regionalnoj
i lokalnoj razini te sudbene vlasti. To mogu biti predstavnici politikih stranaka, a katkada i predstavnici
meunarodnih organizacija koje djeluju u zemlji. Nadalje, kao zainteresirani dionici mogu se pojaviti pred-
stavnici poslovnog sektora, sindikata te ostalih organizacija civilnog drutva koje zastupaju razliite inte-
rese, predstavnici akademske zajednice i razliitih instituta odnosno strunjaci za odreeno podruje. Tu
svakako ulaze i graani pogoeni nekom politikom.
Razvoj javnih politika je proces odluivanja o tome to se treba postii, to se treba napraviti kako bi se
to postiglo, kako to napraviti, tko to treba napraviti itd. Proces se pokree politikom odlukom, iza koje
slijedi detaljan razvoj javne politike te razrada razliitih instrumenta za njenu provedbu. Provedba politike
se prati i vrednuje, to vodi do njenog daljnjeg razvoja i unaprjeenja.
Politika odluka se obino izraava u obliku dugoronih ciljeva politike, nakon ega slijedi detaljan razvoj
politike te njena provedba.. Proces razvoja obino ukljuuje sljedee korake: identifkacija stanja i prob-
lema koja odreena javna politika treba poboljati ili rijeiti; postavljanje specifnih ciljeva koje treba
ispuniti javna politika (kvantitativno i kvalitativno); niz mjera i aktivnosti kojima bi se trebali ostvariti ciljevi;
meuresorske konzultacije radi razmatranja pitanja koja se tiu drugih ministarstava; savjetovanje s civ-
ilnim drutvom i na kraju, priprema prijedloga i usvajanje.
Nakon usvajanja politike i donoenja odluke o poetku njene provedbe, zapoinje provoenje kao kljuna
faza procesa, s obzirom da se kroz provedbu moe vidjeti kakva je vladina ili bilo koja druga vrsta inter-
vencije poduzeta te kakve e to posljedice imati na drutvo odnosno na pojedine drutvene skupine
(Petak, 2009.).
3 http://hr.wikipedia.org/wiki/IDEMO_Institut_za_demokraciju, pregledano 10. prosinca 2012.
8 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Takoer treba odrediti nain procjene ostvarenog utjecaja - provedbu mjera i aktivnosti potrebno je
pratiti i procjenjivati, kako bi se u sljedeem ciklusu izbjegle greke i kako bi se razmotrilo to treba promi-
jeniti. To ukljuuje praenje rezultata i ispunjavanje rokova postavljenih odlukama vlade, dok se procje-
na stvarnih uinaka javne politike moe provesti nakon provedbe, esto i nakon jedne ili dvije godine.
Naalost, takva sustavna praksa kod nas gotovo da i ne postoji. esto se radi ad hoc procjena, meutim,
ona ne moe zatvoriti potreban ciklus povezivanja postojee javne politike i dobivanja relevantnih infor-
macija o eventualnoj potrebi za njenom promjenom i reformom. Napominjemo da je u Hrvatskoj 2011.
godine donesen Zakon o procjeni uinaka propisa (NN 90/11), koji procjenu uinaka propisa defnira kao
postupak donoenja odluka o propisima na temelju dokaza i prikupljenih relevantnih podataka, koji e
posluiti kao smjernice za odabir najboljeg rjeenja za donoenje propisa ili za poduzimanje nenorma-
tivnih aktivnosti i mjera. Procjenom uinaka propisa analiziraju se pozitivni i negativni uinci propisa na
podruje gospodarstva ukljuujui i fnancijske uinke, podruje socijalne skrbi, podruje zatite okolia,
s osvrtom na fskalni uinak, uz istodobno savjetovanje s javnou i zainteresiranom javnou. Sredinom
2012. godine donesena je i Uredba o provedbi postupka procjene uinaka propisa (NN 66/12), kojom se
propisuju poblii kriteriji za prethodnu procjenu uinaka propisa, nain i metodologija provedbe postup-
ka procjene uinaka propisa, nain provedbe savjetovanja i javne rasprave u postupcima procjene uinaka
propisa i dr.
Nadlena ministarstva i druga upravna tijela trebala bi biti odgovorna za kontinuirani razvoj i odravanje
kontakata s relevantnim dionicima na koje utjeu politike i zakoni to ih provode; trebali bi posjedovati
relevantna struna znanja u odreenom podruju djelovanja te znanja o postojeim javnim politikama i
zakonima, ukljuujui svaku njihovu slabost, kao i nezadovoljstvo onih na koje se npr. neki zakon ili odluka
odnosi. Naime, ako ministarstvo ili drugo tijelo dravne uprave ne odrava kontakte s onima na koje se te
javne politike odnose, ako zaposlenici nemaju odgovarajua struna znanja te ako ne prate i ne procjen-
juju provedbu javne politike iz njihovog podruja djelovanja odnosno ako ne sluaju i ne ue iz iskustva,
nee moi razviti dobru javnu politiku i predloiti dobre zakone te e, umjesto toga, podizati oekivanja
i frustracije. Za razvoj dobrih javnih politika presudna je prosudba koja se razvija kroz interaktivni proces
izmeu strunjaka, ministarstava i relevantnih dionikih skupina.
to znai analizirati javnu politiku?
Analizom javne politike propitkuje se i istrauje odreeno javno pitanje ili problem u nekom podruju te
procjenjuje skup predloenih vladinih mjera za rjeavanje tog pitanja. Analizu javnih politika moemo pro-
matrati kao identifciranje i usporedbu razliitih opcija odnosno ona odgovara na pitanje kako moemo
postii bolje rezultate i poboljati stanje u nekom podruju. Takoer se moe promatrati i kroz prizmu
evaluacijskog procesa. Je li politika uope bila implementirana? Ako je, je li to bilo na pravi nain? Je li ono
to je uinjeno bilo ono to je trebalo uiniti? Je li postignuto ono to je planirano i ako nije, zato nije? Je
li se politika mijenjala tijekom implementacije?
Analitiari odreene politike opisuju pozadinu i stanje unutar podruja kojim se politika bavi, a zatim
provode postupak istraivanja i analize kako bi se utvrdila uspjenost djelovanja javnih vlasti u rjeavanju
problema. U postupku analize esto se usporeuju razliite opcije, vaui njihove oekivane trokove i
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 9
koristi. Analiza se moe provesti za bilo koje pitanje od javnog interesa odnosno podruje javne politike,
od obrazovanja do socijalne i zdravstvene skrbi, kontrole oneienja okolia do zapoljavanja. Profe-
sionalni analitiari pripremaju izvjetaje kako bi oni koji oblikuju politike mogli donijeti bolje odluke za
rjeavanje odreenog pitanja od javnog interesa.
Proces i rezultati analize javnih politika obino ukljuuju vie strunjaka i zainteresiranih strana: najee
se radi u timovima ili mreama, a krajnja publika e ukljuivati raznolike dionike skupine, pristae, ali i
protivnike.
Analitiari politika rade u javnom, neproftnom i proftnom sektoru. Njihov rad bi se trebao odlikovati
transparentnou metoda i interpretacije, oni u svoj rad mogu unijeti vrijednosti i strasti zagovarakih
grupa ili to mogu biti neutralni dravni slubenici. Mree u kojima oni djeluju mogu ukljuivati profe-
sionalce razliitih relevantnih struka te u analizu politike treba ukljuiti stajalita tih razliitih strunjaka.
Analiza politika se odvija u nekoliko koraka, koje treba paljivo isplanirati. Bardach (2000.) navodi proces
od osam koraka:
1. Defniranje problema
2. Prikupljane podataka o politici
3. Osmiljavanje drugih mogunosti / opcija
4. Odabiranje kriterija za procjenu moguih ishoda razliitih opcija
5. Defniranje oekivanih ishoda
6. Usporeivanje i promiljanje o moguim kompromisima i ustupcima
7. Donoenje odluke
8. Kazivanje svoje prie.
Napor u defniranju problema je obino poetni korak, a kazivanje svoje prie je potrebno na kraju
procesa. Prikupljanje materijala i dokumenata je korak koji se esto ponavlja tijekom cijelog procesa.
Analiziranje problema javnih politika je sloen zadatak. Tu se je lako izgubiti, potroiti puno vremena ili se
demoralizirati.
Defniranje problema
Prvi korak defniranja problema je vrlo vaan. Time se potvruje razlog provoenja analize javne politike
te se stjee osjeaj za smjer u provoenju aktivnosti. A u posljednjim fazama analize, konana potvrda
problema moe pomoi za strukturirano iskazivanje svoje prie.
Problem treba prepoznati i opisati, treba objasniti zbog ega je vaan i predstaviti njegovu povijest, to
svakako ukljuuje prethodne aktivnosti u okviru politike, ako postoje, a koje su poduzete za rjeavanje
tog pitanja. Takoer se moe prikazati koje su mogue posljedice u sluaju da vlada ili drugo nadleno
10 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
tijelo ne poduzme mjere za rjeavanje problema. Ne zaboravite, defnicija problema treba, u mjeri u kojoj
je to mogue, ukljuivati kvantitativne znaajke.
Uvjeti koji uzrokuju probleme su isto problemi
Neka stanja graani ne vide kao problematina, no analitiari ih vide kao uzroke problema koji brinu
graane. Ponekad je potrebno prepoznati jedno ili vie takvih stanja, koja treba ublaiti ili otkloniti.
Defniranje takve vrste problema je zapravo svojevrsno dijagnosticiranje. Time se pokazuje da su neka
stanja, bez obzira zabrinjavaju li ili ne graane, zapravo uzronici njihove zabrinutosti. Pri tome treba biti
paljiv i dobo provjeriti, kako na kraju ne bi ispalo da se radi o krivoj pretpostavci analitiara.
Problem je i neiskoritena mogunost
Posebna vrsta problema su neiskoritene prilike. Veina profesionalaca koji rade na politikama bavi se
pritubama, prijetnjama i brigama. Uglavnom nemaju vremena ili energije za promiljanje o poboljanjima,
koje zapravo nitko nije niti prepoznao kao ona koja nedostaju. Meutim, ako postoje potencijalne
mogunosti, treba ih uzeti u obzir i ne ignorirati ih. Nekada to mogu biti neke komplementarne aktivnosti,
koje su osmiljene za poboljanje stanja u nekom drugom podruju, ali zapravo pridonose poboljanju
stanja u podruju politike koja se analizira. Bordach (2000.) navodi neke takve primjere - javni radovi i
borba protiv nezaposlenosti; procjena zapoljivosti i interesa za strukovnom obukom meu korisnicima
socijalne pomoi koji su u potrazi za poslom; smanjivanje ekanja u redovima uvoenjem naruivanja u
odreeno vrijeme; koritenje postojeih baza za pretraivanje podataka u neke nove svrhe; koritenje
raspoloivih prostora i za druge namjene, osim onih za koje su ureeni i dr.
Razmislite prije nego li krenete prikupljati podatke
esto se deava i kod analitiara poetnika, ali i onih s iskustvom da prikupljaju podatke koji im zapravo
nisu potrebni odnosno nee doprinijeti analizi politike. Stoga promislite koji vam dokazi i podaci zaista
trebaju kako ne biste gubili vrijeme, a katkada i novac; bit ete i uinkovitiji ako dobro promislite koje po-
datke trebate, a koje ne i zbog ega. Podaci predstavljaju injenice, npr. statistike podatke. Informacije
su podaci koji imaju znaenje, rezultat su analize i organizacije podataka i pomau posloiti svijet u logike
i iskustvene kategorije. Dokazi su pak informacije koje utjeu na postojee stavove o vanim pitanjima o
kojima promiljamo te naine njihova rjeavanja.
S politikama se moemo baviti na dva naina; analizirati ih i vrednovati. Kod analitikog rada se bavimo
podacima, a u drugom sluaju procjenjujemo koristi. U sluaju analize provjeravamo je li neto mogue,
a kod vrednovanja pokuavamo ocijeniti je li to dobro ili nije za zajednicu, drutvo ili neku grupu. Ako
elimo vrednovati politike, trebamo odrediti kriterije i vrijednosti, kao standarde koje koristimo u ocjeni
dobrobiti politike odnosno njenih oekivanih rezultata.
Prikupljanje podataka za analiziranje politike
Za poetak, analitiar treba mapirati postojee politike i programe, politiko okruenje u kojem su nastali,
na koji nain se provode, koji su kriteriji za njihovo vrednovanje i sl. Kriteriji mogu sadravati ekonom-
ske koristi, uinkovitost i dr. Treba odrediti koji su podaci relevantni za te kriterije te kako ih prikupiti.
Gdje poeti, a da se ne izgubi puno vremena i truda? Poinje se s onime to se zna i na tome se grade
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 11
daljnji koraci u prikupljanju podataka - pronalaze se relevantni izvori te se osigurava pristup tim izvorima.
Uloga istraivaa je uglavnom usredotoena na otkrivanje, prikupljanje, interpretiranje, komentiranje i
sintetiziranje podataka koji ve postoje. Treba prepoznati i glavne dionike - pojedince i interesne skupine
na koje se odnosi ili koji su pogoeni mjerama politike.
Izvori informacija koje analitiar ima na raspolaganju su uglavnom dokumenti i ljudi. Dokumenti mogu biti
npr. publikacije, novine i asopisi, vladini izvjetaji, statistika, struni radovi i sl. Kada se razmilja o ljudima,
to mogu biti pojedinci i grupe. Njima analitiar postavlja pitanja i slua odgovore. Istraivanje gotovo
svake politike sastoji se od obje vrste izvora. Razgovori su interakcija izmeu onih koji daju informacije i
istraivaa. U tom procesu, ispitanici se trebaju osjeati ugodno i trebaju imati osjeaj da su dio procesa,
kako bi bili motivirani ispriati svoju priu. U naelu, ciljevi istraivaa i ispitanika su kompatibilni.
U provoenju analiza moe se ispitati kako su u drugim podrujima ili mjestima pristupili rjeavanju slinih
problema. Pri tome je dobro usredotoiti se na one primjere koji su poluili uspjehe te prouiti kako i
zato su ta rjeenje bila dobra i mogu li se primijeniti u situaciji na kojoj radi analitiar. Pri tome treba imati
realistina oekivanja, jer esto se utvrdi da ono to je bilo uspjeno u primjeru koji se pokazao dobrim,
za va sluaj nije primjenjivo.
Izaite iz okvira
Uputajui se u analizu politika, ponekad treba propitati neke ukorijenjene pretpostavke i stavove u
prevladavajuim vrijednosnim sustavima. Za primjer moemo uzeti praksu koja je vrijedila kod nas (i jo je
uvijek dominantna), koja se svodila na to da usluge koje se fnanciraju iz dravnog prorauna treba osigu-
rati javni sektor. Tek se nedavno poelo razmiljati, uglavnom u podruju socijalne skrbi, da se pruanje
usluga moe podugovoriti s organizacijama civilnog drutva. U razmiljanju treba poi od ideje da usluge
koje kod nas tradicionalno prua drava ili lokalna samouprava, mogu pruati i neproftne pa ak i proftne
organizacije (i to ne samo u domeni socijalne skrbi).
Identifcirajte alternative postojeoj politici i procijenite mogue ishode svake od njih, a prema kriterijima
koje ste defnirali. Razmotrite koje su prednosti, a koji su nedostaci svake opcije. Na taj nain ete moda
doi i do neke nove ideje. Pri tome budite realni, uzimajui u obzir one opcije koje mogu s odreenim
administrativnim, zakonskim ili poticajnim mjerama doprinijeti poboljanju stanja u podruju politike koju
analizirate, a ne sveobuhvatne drutvene, ekonomske ili politike reforme. Razmotrite kratkorone i
dugorone oekivane rezultate moguih opcija. Zakljuno, moete predloiti plan aktivnosti za primjenu
predloenih opcija.
Ne zaboravite prirediti i saetak analize, u kojem ete ukratko prikazati bitne elemente i osvijetliti vae
prijedloge.
Taj saetak mora biti jasan i obinom itatelju, a ne samo strunjacima i on treba biti dostupan iroj pub-
lici. Vodite se naelom jednostavnog izraavanja.
2
Dvije glave
su pametnije
Izvjetaj iz sjene
Poglavlje 2
2
14 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
to je izvjetaj iz sjene? Tko ga priprema i zato?
Ponimo s odgovorom na pitanje zato. Pojedinane organizaci-
je civilnog drutva i njihove mree, savezi ili koalicije pripremaju
izvjetaje iz sjene jer ele uiniti ovaj svijet boljim mjestom. Oni
ele poboljati zakone, javne politike te njihovu primjenu.
Jedan od naina kako to ine je izrada izvjetaja iz sjene. Takav izvjetaj priprema jedna ili vie organizacija
civilnog drutva koje imaju odgovarajue struno znanje i iskustvo u podruju s kojim se bave. Izvjetaj iz
sjene je obino odgovor ili reakcija na vladin izvjetaj o toj temi. U okviru mnogih meunarodnih ugo-
vora vlade su dune redovito izvjetavati o tijeku provedbe odreenih politika ili meunarodnih ugovora.
I u Europskoj uniji uobiajena je praksa da drave lanice podnose izvjetaje na razliite teme. U podruju
ruralnog razvoja, drave lanice moraju godinje izvjetavati o aktivnostima evaluacije te dostaviti ex ante
(prije poetka provedbe), srednjorone i ex post (nakon zavretka) evaluacije programa ruralnog razvoja,
za provoenje kojih su koriteni europski fondovi.
Za razliku od podruja kao to su ljudska ili enska prava, u sluaju europskih programa ruralnog razvoja
uglavnom ne postoji praksa izrade izvjetaja iz sjene. U teoriji, razlog za to bi mogao biti da su vlade dune
pozvati i ukljuiti dionike u svim koracima programskog ciklusa. Izvjetaj iz sjene popunjava praznine u
slubenom izvjetaju, pokazuje alternative i daje perspektivu civilnog sektora. Za razliku od izvjetaja iz
sjene paralelni ili alternativni izvjetaj pie se bez referenci na slubeni, jer ovaj jo nije napravljen ili nje-
gova izrada kasni.
Koja je dodana vrijednost izvjetaja iz sjene? Kroz davanje druge perspektive i dodatnih podataka i prim-
jera, takav izvjetaj moe doprinijeti poveanju ukljuenosti relevantnih dionika i ire javnosti u rjeavanje
relevantnih pitanja i stvaranje ire potpore zakonima, politikama i programima. Preporuke koje formuliraju
organizacije civilnog drutva, a koje zastupaju gledita relevantnih dionika, u sluaju da budu prihvaene
mogu dovesti do poboljanja uinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti intervencija javnog sektora.
Dugorono gledajui, takvi izvjetaji mogu doprinijeti poboljanju transparentnosti i odgovornosti drava
i prema vlastitim graanima i prema meunarodnoj zajednici iji su dio.
Nekoliko savjeta
Ponite s jasnom vizijom o ciljevima izvjetaja, kome je namijenjen i kako elite da se izvjetaj koristi
Napravite jasnu vezu izmeu svojeg izvjetaja i zakona, javne politike ili programa s kojim se bavite,
slijedei strukturu tih dokumenata (jasno povezivanje poglavlja, lanaka itd.).
Na poetku izvjetaja stavite saetak
Sainite jasne, saete i praktine preporuke koje se mogu primijeniti
Fokus stavite na teme u kojima ste struni. Va izvjetaj ne mora obuhvatiti sve teme kojima se javna
politika bavi
Objasnite metode koje ste koristili i korake u pripremi izvjetaja iz sjene
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 15
Koristite injenice i primjere
Prikaite sluajeve dobre prakse
Koristite vizualne alate kao to su grafkoni, slike itd.
Spomenite izvore (pobrinite se da su pouzdani)
Neka izvjetaj bude kratak (maksimalno 50 stranica, po mogunosti ak i manje). U njemu iznesite ono
to je bitno, a ostale podatke koji potkrepljuju vae nalaze stavite u dio s prilozima.
Kako pripremiti izvjetaj iz sjene?
Prije nego li krenete u izradu izvjetaja iz sjene treba dobro isplanirati korake u tom procesu. U nastavku
detaljnije opisujemo te korake, od poetnog okupljanja grupe koja e sudjelovati u izradi i tima koji e
pripremati izvjetaj do toga to slijedi nakon to je izvjetaj pripremljen.
Pri tome se uz svaki korak pokazuje kako smo radili prilikom izrade Izvjetaja iz sjene o provedbi programa
IPARD
4
, koji je pripremljen u okviru projekta Zajedno za odrivi razvoj u Hrvatskoj.
Opisano je 12 koraka, a na kraju se dodatno opisuje to nakon izrade izvjetaja iz sjene:
1. Okupite tim
2. Defnirajte ciljeve izvjetaja iz sjene
3. Defnirajte ciljnu skupinu
4. Defnirajte opseg izvjetaja
5. Provjera realnog stanja za izradu izvjetaja iz sjene
6. Plan prikupljanja informacija
7. Planiranje aktivnosti analize politike i pisanja izvjetaja
8. Unutarnja komunikacija
9. Vanjska komunikacija
10. Analiza prikupljenih podataka i informacija
11. Pisanje izvjetaja - nekoliko savjeta
12. Javno predstavljanje izvjetaja i glavnih zakljuaka
13. Kako dalje.
Svaki od koraka je opisan u tri dijela: cilj, polazite te to i kako raditi.
4 IPARD je V. komponenta programa IPA, integriranog pretpristupnog fonda Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007.-2013. Osnovni ciljevi programa IPA su pomo u usklaivanju i
provedbi pravne steevine EU te priprema za koritenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondova. IPARD je usmjeren na unaprjeenje poljoprivrednog sektora i jaanje konkurentnosti poljo-
privrednih proizvoda, poboljanje trine efkasnosti i provedbe EU standarda te razvoj ruralne ekonomije. Sastoji se od tri prioriteta: poboljanje trine uinkovitosti i provedbe standarda
EU; pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja te razvoj ruralne ekonomije.
16 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Korak 1. Okupite tim
Cilj
Ovaj korak ima za cilj okupiti skupinu organizacija i pojedinaca koji e biti podrka u pisanju izvjetaja, kao
i pomo u distribuciji i promociji samog izvjetaja kada bude zavren.
Polazite
Analiza politike i pisanje izvjetaja iz sjene sloeni su zadaci koji zahtijevaju dosta vremena. Zahtijeva-
ju pristup podacima i informacijama te defniranje metoda prikupljanja podataka. Zahtijevaju analitike
vjetine kao i vjetine pisanja. Ukratko, to ne moe raditi samo jedna osoba.
Isto tako, izvjetaj se pie s odreenom svrhom (pogledati korak 2), a da bi se ona postigla, izvjetaj bi tre-
bao doi do razliitih ciljnih skupina. To znai da analiza i sastavljanje izvjetaja ine samo dio potrebnog
posla. Za irenje i promociju izvjetaja i njegovih preporuka potrebni su ljudi i organizacije.
Iz tog razloga, izvjetaje iz sjene obino pripremaju (neformalne i formalne) mree ili savezi organizacija
ili pojedinaca koji takoer rade na tome da izvjetaj dobije potrebnu pozornost kako bi se postigli zadani
ciljevi. Oito je da se udruenim snagama poveavaju raspoloivi resursi - vjetine, strunost i raspoloivo
vrijeme za pisanje izvjetaja. Isto tako, poveavaju se mogunosti za promoviranje i upoznavanje ire
javnosti s izvjetajem te se time poveava pozornost koju dobivaju vae preporuke.
To ne znai nuno da svi lanovi takve mree ili saveza trebaju aktivno sudjelovati u svim koracima pri-
kupljanja podataka, analiziranja, pisanja ili dostave izvjetaja. lan mree moe biti vaan i ako je ukljuen
samo u irenje informacija ili dostavu upitnika. U tom smislu, neki lanovi mree mogu biti vani i ako se
samo njihovo ime povezuje s podrkom preporukama.
Ono to je vano pri stvaranju korisne mree ili saveza je pronai osobe koje su na neki nain ukljuene u
rad u odabranom podruju, politiku ili provoenje zakona te utvrditi ime one mogu doprinijeti izvrenju
zadatka.
to i kako raditi?
Kako biste stvorili korisnu mreu ili savez morat ete prepoznati organizacije te relevantne pojedince koji
se bave ovom temom, politikom ili propisima. Uvjerite se da odabrane organizacije odgovaraju djelokrugu
i opsegu vaeg posla! Ukoliko se elite osvrnuti na nacionalni propis ili politiku, vai partneri u izvjetavanju
trebali bi biti raireni diljem zemlje. Ako se bavite pitanjem koje se tie drugih dionika, pokuajte osigurati
predstavnike ili barem podatke od razliitih skupina dionika.
Ukoliko ste ve dio neke mree, utvrivanje partnera i zainteresiranih dionika je vjerojatno lako. No, i
u tom sluaju uzmite si malo vremena da razmislite koje organizacije ili osobe bi mogle biti od koristi u
pripremi izvjetaja. Postoje li pojedinci ili druge vrste organizacija (na primjer tvrtke) koji se bave pitanjem
koje elite analizirati u izvjetaju? Mogu li na neki nain imati ulogu?
Ako imate dobar popis organizacija i pojedinaca kojima se elite obratiti, trebate razmisliti o njihovim
moguim ulogama - kakav doprinos elite od njih zatraiti - te koji je najbolji nain da im pristupite. Kako
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 17
su povezani s pitanjem, to dobivaju ako preuzmu dio posla na sebe? Moete li ih sami izravno o tome
pitati ili bi bilo uinkovitije da im pristupi netko drugi?
S obzirom na sljedee korake, korisno je organizirati sastanak s partnerima. Ako se svi ve poznajete, to
moe biti u obliku sastanka putem Interneta, no ako se partneri ne poznaju tako dobro, najbolje bi bilo
zapoeti sa sastankom uivo.
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Kako smo se okupili
Izrada Izvjetaja iz sjene o programu IPARD zadatak je u okviru projekta Zajedno za
odrivi razvoj u Hrvatskoj. U projekt je ve ukljueno vie organizacija i strunjaka.
U osmiljavanju i provoenju aktivnosti pripreme, okupljanja ireg tima, organizacije
prikupljanja i analize podataka do samog pisanja izvjetaja, prvenstveno su sudjelovala
dva partnera: Hrvatska mrea za ruralni razvoj-HMRR i ODRAZ-Odrivi razvoj zajed-
nice. Vaan doprinos je dala strunjakinja iz Nizozemske Suzanne Bakker. Trei part-
ner, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART, sudjelovao je u radu Tima za praenje
i usmjeravanje izrade izvjetaja.
U iri tim smo ukljuili lanove HMRR-a te nekoliko relevantnih strunjaka iz civilnog i
poslovnog sektora koji imaju saznanja o IPARD-u, njegovom provoenju i problemima.
Odabrana je koordinatorica procesa izrade izvjetaja iz sjene, predstavnica jednog od
partnera u projektu, koja e na kraju objediniti sve podatke, analize, primjere i dr. te
napisati nacrt izvjetaja.
irenjem aktivnosti na cijeli program IPARD irio se i tim sudionika u izradi izvjetaja.
Uz predstavnike zainteresiranih lokalnih akcijskih grupa (LAG-ovi) ukljuili su se i koris-
nici razliitih mjera IPARD-a:
jedinice lokalne samouprave,
poljoprivredni proizvoai i preraivai,
obiteljska poljoprivredna gospodarstva
drugi mogui korisnici sredstava IPARD-a.
Dosta je truda uloeno u pribavljanje podataka o korisnicima te izradu lista dionika
za pojedine mjere IPARD-a. Radilo se o zahtjevnom poslu, jer kontaktni podaci pod-
nositelja prijava odnosno korisnika mjera IPARD-a nisu dostupni. Angairali smo stoga
dva volontera, a doprinos je dao i student koji je proveo praksu u naem uredu.
18 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Korak 2. Defnirajte ciljeve izvjetaja iz sjene
Cilj
Ovaj korak ima za cilj pojasniti i dogovoriti to se izvjetajem eli postii, nakon to se se izvjetaj objavi.
Polazite
Kada ste odluili zapoeti analizu politike i pisanje izvjetaja iz sjene, vjerojatno ste otprilike znali zato
elite zapoeti takav proces. Meutim, sada kada ste okupili tim ili mreu, vano je razjasniti to e izvjetaj
imati za cilj. Piete li izvjetaj samo radi predstavljanja dodatnih injenica? U svrhu prikaza provedbe,
koristei primjere? Radi davanja preporuka? Kako biste prozvali nekoga? Kombinacija svega ovog? Hoete
li se baviti itavom politikom ili samo pojedinim pitanjima ili dijelovima?
Kako bi prikupljanje podataka, analiziranje, pisanje i promocija izvjetaja bili usredotoeni, treba biti jasno
to skupina eli postii izvjetajem te na to e se izvjetaj usredotoiti.
Treba imati na umu dva pitanja prilikom dogovaranja cilja: to je realno, uzimajui u obzir strunost i
interes mree te to je realno s obzirom na raspoloivo vrijeme. Moda je bolje napisati izvjetaj koji se
bavi samo odreenim pitanjima politike ili iznosi dodatne opise uz preporuke, a ne pisati izvjetaj za cijelo
podruje, koji se ne zavri na vrijeme ili na kraju nema eljenu kvalitetu. To se moda ini jasno i oito, no
osobito na poetku takvog procesa svi e vjerojatno biti puni entuzijazma te pretjerano ambiciozni. Kako
bi se izbjeglo kasnije razoaranje, vano je biti realan od samog poetka.
to i kako raditi?
Zajedniki cilj analize i izvjetaja najlake je dogovoriti na sastanku, razmjenom ideja i razgovorom s vaom
mreom i lanovima tima.
Ako su udaljenosti velike, a vrijeme je ogranieno te se lanovi skupine ve poznaju, moete takoer
odabrati sastanak putem Interneta. Moete npr. koristiti program Skype za razgovor te Spiderscribe
(www.spiderscribe.net) za vizualizaciju razgovora.
Ovisno o raspoloivom vremenu za sastanak, mogli biste se na sastanku osvrnuti i na neka pitanja iz
sljedeih koraka koje treba poduzeti. Ako imate vremena i mogunosti za odravanje radionice, mogli
biste razviti glavnu strukturu vaeg izvjetaja - od cilja i ciljne skupine pa sve do planiranja aktivnosti.
Odreivanje cilja vaeg izvjetaja moete zapoeti tako da od skupine zatraite prijedloge vezano za
sljedea pitanja:
to su glavni razlozi pisanja izvjetaja?
Koji bi bio idealan utjecaj izvjetaja?
to bi bilo razliito u praksi/stvarnosti ako izvjetaj bude uspjean?
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 19
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Defniranje ciljeva
Poetna ideja prilikom pisanja projekta je bila pripremiti izvjetaj iz sjene o provoenju
jedne komponente programa IPARD, koja se odnosi na pristup LEADER
5
i osnivanje
lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova).
Kako je provedba Mjere 202 IPARD-a koja daje podrku LAG-ovima kasnila i zapoela
je pred zavretak projekta, morali smo promijeniti na fokus. Partneri su odluili da se
izradi izvjetaj iz sjene za cijeli program IPARD, iako je to predstavljalo puno vie posla
i vei opseg aktivnosti, ali i ukljuivanje veeg broja dionika.
Glavni razlozi izrade izvjetaja iz sjene su izvui pouke iz provedbe IPARD-a, osvijetliti
prepreke i izazove te istaknuti druge mogunosti i rjeenja, pozvati nadlena tijela da
poboljaju svoje djelovanje u nekim segmentima i pokazati ulogu organizacija civilnog
drutva na podruju ruralnog razvoja.
5 LEADER (iz francuskog izraza Liaison Entre Actions de Dveloppement de lconomie Rurale) je kratica koja oznaava vezu meu aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva. Dosadanja
praksa pokazuje prednosti LEADER-a kao alata kojim se postiu rezultati u razliitim situacijama i na razliitim podrujima to pridonosi prilagoavanju ruralnih politika specifnim potre-
bama pojedinih ruralnih prostora u EU. Ohrabrujui sudjelovanje na lokalnoj razini u stvaranju i provedbi strategija odrivog razvoja, LEADER govori o tome kako, a ne to treba raditi.
Sastoji se od sedam osnovnih elemenata - naela, koja treba slijediti u cijelosti, a ne pojedinano: odrivi ruralni razvoj; pristup temeljen na osobitostima podruja; pristup odozdo prema
gore; uspostavljanje lokalnih partnerstva - lokalna javno-privatna partnerstva u obliku lokalnih akcijskih grupa - LAG-ova; inovativnost; integralan i viesektorski pristup; umreavanje i
suradnja.
20 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Temeljem takve odluke, defnirali smo i ciljeve izvjetaja:
osvijetliti provedbu mjera u okviru programa IPARD sa stajalita korisnika sredstava
potpore - njihovu relevantnost, iskoritenost raspoloivih sredstava, probleme u
provedbi te
dati sugestije i preporuke Ministarstvu poljoprivrede za kvalitetnije defniranje usm-
jerenja i provedbe ruralne politike u sljedeem razdoblju.
Idealni utjecaj izvjetaja iz sjene bio bi, izmeu ostalog, na bolje iskoritavanje sred-
stava, na bolji uspjeh prijavitelja projekata u okviru programa IPARD, bolje razumije-
vanje problema u provedbi i postizanje poboljanja stanja u ruralnim podrujima te
openito poboljanje provedbe IPARD-a i kvalitetnijeg budueg programiranja.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 21
Korak 3. Defnirajte ciljnu skupinu
Cilj
Cilj ovog koraka je odrediti ljude, organizacije i institucije koje bi trebale proitati va izvjetaj iz sjene
kako bi izvjetaj ostvario svoj cilj odnosno ciljeve.
Polazite
Nakon to razjasnite ciljeve izvjetaja moete odrediti ciljnu skupinu. Tko bi trebao proitati izvjetaj?
Tko se treba aktivirati kako bi izvjetaj ostvario zadane ciljeve? Drugim rijeima, tko su dionici povezani s
vaim izvjetajem, a do kojih trebate doprijeti?
Osim onih koji provode politiku ili propis koje analizirate - ministarstva, tijela dravne uprave ili agen-
cije, razmiljajte i o korisnicima na koje politika ili propis utjeu. Razmislite i o ljudima ili organizacijama
ukljuenim u aktivnosti komunikacije i obuke u podruju javne politike ili propisa te o ljudima i organi-
zacijama angairanim u praenje provedbe. Ovi potonji mogli bi, na primjer, ukljuivati meunarodne
organizacije (Europsku komisiju, UN itd.)
Ne zaboravite uzeti u obzir posebne interesne i marginalizirane skupine.
Ukoliko je jasno tko bi trebao proitati izvjetaj, to e pomoi u fazama pisanja i dostave izvjetaja te
moe utjecati na njegov stil. Jako razliite ciljne skupine mogu rezultirati potrebom pisanja razliitih verzi-
ja izvjetaja. Na primjer, ako elite da Europska komisija ima pristup vaem izvjetaju, trebate imati barem
saetak na engleskom jeziku. Ako smatrate da je vano doprijeti do ciljnih skupina koje ne itaju previe (ili
ve itaju previe), moete ukljuiti vie vizualnih elemenata u va izvjetaj koji potvruju glavne zakljuke
i preporuke ili proslijediti neke informacije u obliku video zapisa. Iako e se sve ovo ponovno razmatrati u
fazi pisanja i osmiljavanja vanjskih komunikacijskih aktivnosti, korisno je znati od poetka za koga piete
i koji bi trebao biti uinak na dotine ljude ili skupine.
to i kako raditi?
Vaa mrea odnosno tim utvruje ciljne skupine. Moete to napraviti na sastanku uivo (ili po mogunosti
kombinirati ovaj korak s prethodnim korakom odreivanja cilja) ili na sastanku putem Interneta.
Podrite kreativnost tijekom sastanka te prikupite to je vie mogue ideja o ciljnim skupinama. Zatim
sline dionike pokuajte grupirati u skupine. Na primjer, skupina vladinih organizacija, organizacija civilnog
drutva (OCD), tvrtki, meunarodnih organizacija, medija, posebnih interesnih skupina i marginaliziranih
skupina. Ili ciljne skupine koje se bave pripremom programa, provedbom, praenjem, procjenom, komu-
nikacijom i jaanjem kapaciteta.
Pobrinite se da je svim ciljnim skupinama jasno zato bi trebale proitati izvjetaj i to bi time trebale
dobiti: to biste u idealnoj situaciji oekivali da naprave s izvjetajem koji im dostavljate?
Defnirajte to bi svaka ciljna skupina trebala kako bi ispunila ta oekivanja: trebaju li informacije? Trebaju
li praktine korake opisane tako da ih mogu samo pratiti? Trebaju li opise ili brojke? Itd., itd.
22 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Napravite popis ciljnih skupina i svih dionika u svakoj skupini te ga podijelite s lanovima mree. To
moete, na primjer, napraviti tako da podijelite dokument kao GoogleDoc (moe biti i excel dokument).
Takav se dokument moe kasnije prilagoditi te moe posluiti kao polazna toka za listu dionika kojima
ete dostaviti izvjetaj.
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Defniranje ciljnih skupina
Cljnu skupinu ine ministarstva i tijela dravne uprave te neke agencije. To su pr-
venstveno Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ruralnog razvoja, EU i meunarodne
suradnje, Agencija za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR)
te lanovi Odbora za praenje IPARD-a. Ostali su:
druga relevantna ministarstva, agencije i institucije
regionalne i lokalne vlasti
predstavnici Europske komisije u Odboru za praenje IPARD-a
LAG-ovi
razvojne agencije
relevantne udruge
mediji
ostale dionike skupine
korisnici i potencijalni korisnici
Odbor za poljoprivredu i umarstvo Hrvatskog sabora.
Uz navedene dionike, izvjetaj ili njegov saetak e biti prezentiran iroj javnosti i in-
stitucijama koje podravaju jaanje civilnog sektora.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 23
Korak 4. Defnirajte opseg izvjetaja
Cilj
Ovaj korak ima za cilj utvrditi kojim e se pitanjima baviti vaa analiza i izvjetaj te kako, ili drugim rijeima,
koji e biti opseg vaeg izvjetaja.
Polazite
Sada kada znate tko e raditi na izvjetaju, to je cilj izvjetaja i kome je izvjetaj namijenjen, vrijeme je da
se utvrdi toan opseg izvjetaja.
Trebate razjasniti teme kojima e se va izvjetaj baviti te pitanja na koja e odgovoriti. Isto tako, morat
ete razmotriti koji e vam biti standardi kada je rije o prikupljanju i analiziranju podataka. Koje po-
datke moete realno prikupiti i analizirati te kako? to bi bilo dostatno za pisanje vjerodostojnog, koris-
nog izvjetaja (konani rezultat), a to bi bili dodaci koje ete ukljuiti ako vremenski rok to dozvoljava?
Hoete li se usredotoiti na opise i primjere, ili ete raditi na temelju povratnih informacija od dionika i
opisati openite trendove?
Imajte na umu podruje primjene politike ili propisa koje ete analizirati. Ako se radi o nacionalnom pro-
pisu, morate osigurati da su dobiveni podaci reprezentativni za cijelu dravu - vjerojatno s razliitih razina
(manjih zajednica, onih veih, zajednica s veom ili manjom raznolikou stanovnika itd.)
Odreivanje opsega izvjetaja - a time zapravo i vaeg rada - pomoi e da cijeli proces bude realan te
da proizvod zaista ima vrijednost za ciljne skupine kojima se obraate. Jo jednom provjerite u odnosu
na ciljeve koje ste postavili i potrebe ciljnih skupina koje ste odredili: podudaraju li se s opsegom koji ste
sada defnirali? Ako tome nije tako, vano je da krenete rjeavati taj raskorak ili da prilagodite ciljeve ili
opseg ako je potrebno.
to i kako raditi?
Ovaj korak vie-manje logino proizlazi iz defniranih ciljeva i ciljnih skupina izvjetaja. O tom pitanju
moete raspraviti na sastanku ili putem Interneta, ovisno o raspoloivom vremenu i razini meusobnog
poznavanja. Glavnja pitanja koja se trebaju raspraviti su:
Kojim e se temama izvjetaj baviti?
Hoete li se baviti svim temama politike ili propisa? Postoje li zajednika tematska podruja koja se tre-
baju analizirati? Postoje li teme koje nisu izravno navedene u politici ili propisu, a na koje se po vaem
miljenju treba osvrnuti? Koje su teme kljune za misiju i rad lanova mree? Koje su teme najvanije za
ciljne skupine?
Koja su glavna pitanja na koja vaa analiza i izvjetaj trebaju dati odgovore?
Kako biste ih odredili, vjerojatno moete ponovno razmotriti razloge zbog kojih elite napisati izvjetaj
ili kakav utjecaj elite da izvjetaj ima. Vjerojatno ste utvrdili neka kritina pitanja u prvim fazama
razmiljanja o pisanju izvjetaja, a koja vam mogu pomoi defnirati pitanja koja trebate raspraviti za-
jedno s lanovima mree ili saveza.
24 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Koliko je potrebno ii u detalje?
Ovisno o pitanju na koje elite odgovoriti, trebat ete vie ili manje detaljno analizirati podatke. elite
li predstaviti pojedinane sluajeve ili ope trendove? Temelji li se vaa analiza na kvalitativnim ili kvan-
titativnim podacima? Je li jedan sluaj dostatan da dokae vae miljenje ili ih treba vie?
to bi va izvjetaj uinilo reprezentativnim u odnosu na situaciju koju elite opisati ili prikazati?
Ako piete izvjetaj o nacionalnoj politici ili propisu, trebat ete podatke s razliitih podruja u dravi, a
koji trebaju biti proporcionalni vanosti tih razliitih podruja. Isto vrijedi i ako govorite o nizu razliitih
tema ili dionika: svi bi trebali biti obuhvaeni i predstavljeni. Va odabir utjee na potrebnu koliinu
podataka i analizu, ali i na utjecaj izvjetaja.
Nakon defniranja odgovora na prethodna pitanja, moete razmotriti dva zavrna pitanja:
Kakav e biti sadraj?
Koja poglavlja i potpoglavlja planirate napisati? Kako izgleda struktura izvjetaja?
Je li dogovoreni opseg u skladu s postavljenim ciljevima i defniranim potrebama ciljnih skupina?
U sluaju da nije, morate prilagoditi ili ciljeve ili opseg, ovisno o tome to se ini prikladnijim ili realnijim.
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Defniranje opsega i sadraja
izvjetaja
Organizirali smo radionicu na kojoj smo okupili lanove HMRR i druge relevantne di-
onike te smo kroz interaktivni rad defnirali opseg i sadraj izvjetaja.
Na poetku radionice sudionici su upoznati s konceptom izvjetaja iz sjene te je
postignuto zajedniko stajalite o izvjetaju koji e se pripremiti u okviru projekta.
Sudionici su meu sobom podijelili dotadanja iskustava i znanja o programu IPARD
u Hrvatskoj. Takoer su upoznati s poveznicama izmeu zakonodavstva EU i IPARD-a
te im je objanjena vanost odreenih zahtjeva EU u odnosu na IPARD (posebice onih
koji se tiu praenja i ocjenjivanja).
Tom radionicom postignuto je sljedee:
poveano je razumijevanje sudionika o tome to je izvjetaj iz sjene
zauzeto je zajedniko stajalite i pripremljen cjelovit plan izrade izvjetaja iz sjene o
programu IPARD u Hrvatskoj, koji e pripremiti HMRR i ODRAZ
poboljano je razumijevanje sudionika o trenutnim izazovima vezanima za provedbu
IPARD-a u Hrvatskoj
postignuto je bolje razumijevanje sudionika o okviru EU vezanom za IPARD u Hrvatskoj.
Zajedniki je defniran prvi nacrt sadraja izvjetaja iz sjene.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 25
Mogui sadraj izvjetaja iz sjene za program IPARD:
1. Saetak
2. Uvod
i. Tko smo, zato smo izradili izvjetaj, kako smo ga izradili i za koga
ii. Opis IPARD-a u Hrvatskoj
iii. Promjene koje su se dogodile (ako moemo)
iv. Predstaviti ope probleme: koji su, kako ih obraujemo u izvjetaju
3. Analiza
Opis potekoa i prepreka u razliitim koracima (priprema, provedba, ocjen-
jivanje) s obzirom na a) korisnike i b) ministarstvo, javnu upravu.
Podijeljeno prema prioritetnim osima i zatim mjerama, s kratkim napomenama i
zajednikim problemima na razini osi. Mjere se podrobnije analiziraju. Sluajevi
i ope potekoe ukljueni su kao relevantni. Preporuke se spominju na razini
mjera.
Prioritetne osi i mjere
Tehnika pomo
Uloga OCD-a
4. Predloene potrebne intervencije
O IPARD-u i buduem ruralnom razvoju (programima) u Hrvatskoj
i. Prema dionikoj skupini
ii. Za horizontalne teme
Mogue preporuke mogu se odnositi na stvaranje mree podrke za izgradnju
kapaciteta i razvoj partnerstva.
5. Zakljuci
i. Postojee potekoe
ii. Pogled u budunost (od 2013. nadalje)
iii. Mogua uloga OCD-a (mi smo spremni)
6. Prilozi
i. Tablice, grafovi itd.
26 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Korak 5. Provjera realnog stanja za izradu izvjetaja iz sjene
Cilj
Ovaj korak ima za cilj provjeriti realnost i osigurati izvodljivost posla koji pripremate u odnosu na kapa-
citete i na raspoloivo vrijeme te kanale koje imate kao mrea za prikupljanje informacija koje nedostaju.
Polazite
U ovom koraku razmotrit ete rezultate prethodnih razgovora i provjeriti u kojoj mjeri imate sve potrebne
podatke i informacije te u kojoj ste mjeri povezani s onima koji vam mogu pomoi u dobivanju pristupa
potrebnim podacima ili informacijama, a koje sami nemate.
Vano je prije poetka konkretnog posla provjeriti je li realno za vau mreu ili savez da prikupi potrebne
podatke i informacije, posebno ako imate strogi i ogranieni vremenski rok za taj rad. Svi lanovi vjero-
jatno imaju ogranieno vrijeme na raspolaganju i elite ga iskoristiti to uinkovitije, kako bi rezultat bio
dosljedan izvjetaj sa eljenim utjecajem.
Moe se pokazati na kraju da je va poetni plan preambiciozan kada je rije o prikupljanju podataka i
analizi. U tom sluaju bolje je odmah prilagoditi planove, prije nego uloite previe vremena u prikupljanje
informacija te napraviti realan plan koji je izvediv i koji e rezultirati korisnim izvjetajem.
Ukoliko biste na pola puta zakljuili da nije izvedivo zavriti sve na vrijeme, moete se nai u situaciji
da ste potroili vrijeme na prikupljanje podataka koji na kraju nee biti iskoriteni (npr. ukoliko odluite
preskoiti odreene teme ili pitanja).
to i kako raditi?
Razmotrite rezultate prijanjih razgovora te utvrdite informacije i podatke koje trebate za zadovolja-
vanje opsega izvjetaja, postizanje ciljeva i uvaavanje potreba ciljnih skupina. Ne razmiljate samo o vrsti
podataka koji e vam moda trebati ve i o razliitim vrstama informacija, kao to su primjeri, opisi itd.
Sastavite jasan popis!
Zatim utvrdite koje informacije ve imate. Na primjer, moda ve imate tekst politike ili zakona te neke
izvjetaje o njihovoj provedbi. lanovi mree mogu ve imati neke primjere ili publikacije povezane s
temama vaeg izvjetaja.
Zatim, utvrdite koje informacije moete dobiti i kako biste to mogli napraviti. Morate li nekoga pitati ili
biste putem intervjua i ankete mogli sami prikupiti podatke? Poznajete li ljude ili organizacije koje moda
imaju neke informacije i podatke koje trebate? Tko iz mree najbolje poznaje te ljude ili organizacije i
moete li doi do njih?
Ako trebate prikupljati podatke putem ankete, utvrdite kojim se dionicima trebate obratiti s upitnikom.
Kakvu vrstu informacije bi vam realno mogli pruiti? Jesu li te skupine obino voljne odgovarati na takve
upitnike? Imate li naine na koje se izravno moete povezati s njima?
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 27
Postoji li raskorak izmeu informacija koje trebate za ostvarivanje planova i informacija koje moete
izravno ili neizravno dobiti? Ako ne moete premostiti te razlike, moe li to utjecati na vjerodostojnost
vaeg izvjetaja?
Razmotrite sve korake potrebne za prikupljanje potrebnih informacija. Raspravite unutar tima ili mree
je li realno da ta skupina ljudi i organizacija sve to odradi. Ukoliko to nije sluaj, razmotrite u kojoj mjeri
moete dobiti pomo (druge organizacije, dodatne ljude) ili smanjiti opseg aktivnosti. Ako se odluite
smanjiti opseg aktivnosti, vratite se na raspravu o opsegu izvjetaja: koje su to teme koje moete
preskoiti? Moete li se usredotoiti na brojke, a ne opise ili obrnuto te i tako sastaviti smisleni izvjetaj?
Moete li preskoiti neke dionike ili biti zadovoljni s manjim brojem predstavnika po skupini dionika? Na
kraju, pobrinite se da sve provjerite u odnosu na dogovorene ciljeve i potrebe ciljnih skupina. Ako izos-
tavite odreene teme, tada vie ne morate uzimati u obzir odreene skupine, ili moda pridavanje panje
opisima, a ne brojkama, zahtijeva da ponovno razmislite o ciljevima izvjetaja.
Nekada nije mogue rijeiti to pitanje na jednom sastanku: ljudi moraju provjeriti s kolegama koje infor-
macije imaju u svojim uredima i koje kontakte mogu iskoristiti za prikupljanje dodatnih informacija, kao
i procijeniti koliko vremena mogu posvetiti ovim zadacima. Morate postaviti konkretna pitanja na koje
trebaju odgovoriti prije sljedeeg sastanka. Na sljedeem sastanku moete prikupiti odgovore i nastaviti
s korakom 6 - planiranje aktivnosti.
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Provjera realnog stanja za
izradu izvjetaja iz sjene o IPARD-u
Mrea i tim
Tijekom radionice su ispitani izazovi koji se nalaze pred mreom odnosnom timom u
procesu izrade izvjetaja iz sjene. Ustanovili smo da je skupina vrlo razliita to se tie
iskustava, ali i interesa i predanosti. Neki sudionici su bolje poznavali program IPARD,
dok drugi nisu imali sveukupnu sliku stanja. To znai kako svi oni koji su bili prisutni ne
mogu imati slinu ulogu u pisanju izvjetaja iz sjene, jednostavno zbog toga to neke
osobe i njihove organizacije rade na potpuno razliitim razinama (vie usmjerenima
na aktivnosti).
Razlike u predanosti takoer su dovele do nekih ogranienja u fazi planiranja kon-
kretnih zadataka budui da neki sudionici nisu vidjeli zadatke za sebe, dok su se drugi
osjeali optereeni zadacima u koje bi se i drugi trebali aktivno ukljuiti.
Izraeni plan vrlo je ambiciozan. Kako bi se proveo na planirani nain, mora se u tim
ukljuiti vie osoba, makar i u malim koracima. Predvieni su konkretni planovi za
aktivnije ukljuivanje lanova HMRR-a i nekoliko sudionika odluilo je poduzeti korake
kako bi se to ostvarilo. Ipak, ako se nedovoljno ljudi ukljui u posao, plan e se morati
smanjiti.
28 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Kako bi se s razliitih lokacija ukljuilo vie osoba u prikupljanje informacija i pisanje
dijelova poglavlja, treba se razviti sustav u kojem se to moe napraviti transparentno
i participativno te pristupano svima koji bi trebali biti ukljueni. Za to postoji mnogo
mogunosti. Glavna prepreka koja se mora premostiti je odabir primjerenog alata koji
odgovara veini osoba i njegova primjena od samog poetka.
Informacije i od koga ih prikupiti
Neki od relevantnih dokumenata su bili dostupni (npr. tekst programa IPARD), no
neki bitni, kao godinji izvjetaji o provedbi IPARD-a za 2010. i 2011. godinu postali su
dostupni tek u kasnijoj fazi procesa. To je usporavalo pripremu izvjetaja iz sjene jer
se od poetka nije moglo referirati na slubene izvjetaje.
Tim je zakljuio da treba prikupiti podatke o provoenju pojedinih mjera i proble-
mima putem upitnika koji e biti razliiti za razliite mjere i korisnike programa IPARD.
Prepoznat je problem, s obzirom da se ne moe na jednom mjestu nai popis svih
korisnika mjera te njihove podatke za dostavu upitnika.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 29
Korak 6. Plan prikupljanja informacija
Cilj
Ovaj korak ima za cilj dati konkretan i realan plan aktivnosti za prikupljanje podataka i informacija.
Polazite
U prije navedenim koracima utvrdili ste kakve vrste podataka i informacije trebate i u kojoj mjeri su vam
ve dostupni unutar mree ili saveza. Takoer ste utvrdili koje informacije treba prikupiti i kako: morate li
provesti razgovore, ankete, istraiti postojee sekundarne podatke (istraivanje postojeih dokumenata,
publikacija i sl.), zatraiti od ljudi dokumentaciju putem elektronike pote, itd.? Ljudima iz tima ste dali
vremena da procijene to mogu ili ne mogu ponuditi (pogledajte zadnji odlomak u koraku 5 - Provjera
realnog stanja).
Sada je vrijeme da osigurate prikupljanje svih potrebnih informacija unutar odreenog vremenskog okvira
i prema vaim kvalitativnim i kvantitativnim standardima, u skladu s opsegom, ciljevima i potrebama ciljnih
skupina.
U ovoj je fazi vano da ste svjesni kako u nekim sluajevima nedostatak informacije moe na odreeni
nain biti isto informacija sama po sebi. Ako su, na primjer, svi korisnici u nemogunosti odgovoriti na
odreeno pitanje, i to vam neto otkriva. Ako se obratite javnoj ustanovi, a ona ne moe ili ne eli podi-
jeliti odreeni izvjetaj, i to je takoer informacija.
Ovaj je korak dobar trenutak i za razmatranje suradnje unutar mree ili saveza. Postoji li koordinator? Je li
mogue odraditi dio posla i komunikacije putem Interneta? Koji bi se alati mogli koristiti u tu svrhu? Isto
tako, razmislite o razliitim ulogama koje bi ljudi i organizacije mogli imati u procesu. Ne mogu svi doprini-
jeti ovom koraku - osim u obliku razmjene ideja i defniranja plana. Vano je da svi znaju da su korisni na
svoj nain, bez obzira koliko mogu doprinijeti.
to i kako raditi?
Sastavite jasan popis svih informacija koje treba prikupiti (razgovori, ankete, dokumentacija, itd.) te
poveite te stavke s dijelovima izvjetaja za koji su potrebni. Oznaite elemente koji su vam ve raspoloivi
u mrei ili savezu. Imat ete tablicu koja izgleda ovako:
30 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Struktura izvjetaja Potrebne informacije Dostupno
Saetak
Uvod
Poglavlje 1 - Tema a Okvir politike Da, organizacija NN
Poglavlje 1.1. - Podtema b Podaci korisnika:
- upitnik za korisnike u regijama
1,2, 3
- razgovor s jednim korisnikom
po regiji (tri)
Ne
Poglavlje 1.2. - Podtema c - statistika za regije 1, 2, 3
- opis skupine dionika, jedna po
regiji (tri)
- slike za ilustraciju opisa
Ne
Itd. Itd.
Zatim utvrdite tko e prikupiti informacije koje nedostaju i do kojeg roka te dodajte dodatne stupce u
predmetnoj tablici.
U sluaju da morate osmisliti upitnike ili razgovore, razmislite o tome koja e osoba biti odgovorna za
koordinaciju manje podgrupe koja e raspraviti i testirati upitnike, podijeliti ih i prikupiti odgovore. U tom
sluaju, zabiljeite u tablici imena koordinatora i drugih lanova te podgrupe.
Isto tako, raspravite o tome to e se napraviti s informacijama koje su dostupne te s informacijama koje
e se prikupiti. Hoe li postojati organizacija koja e ih prikupljati i sortirati? Ili ete izraditi internetsku
lokaciju na kojoj svi mogu staviti i pohraniti informacije im ih prikupe? Moete to napraviti u mrei Yam-
mer (www.yammer.com)
6
u kojoj takoer moete raspravljati i zajedno sastavljati dokumente (zvane:
Notes).
Moete u tu svrhu koristiti i sustav wiki, ili staviti svu dokumentaciju na GoogleDrive, kojem svi imaju
pristup. Dostupan je veliki broj alata (neki se plaaju, neki su besplatni), a izbor alata ovisi o tome s kojima
su od njih ljudi ve upoznati te o tome koje su karakteristike potrebne. Odredite tko e pratiti aktivnosti
prikupljanja informacija te redovno biti u kontaktu sa svima koji su ukljueni u plan aktivnosti, kako bi
provjerili ide li sve prema planu ili ne. Na taj ete nain izbjei iznenaenja u krajnjem roku.
6 Kratke upute za koritenje Yammera su u nastavku ove publikacije.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 31
Pobrinite se da je vremenski rok realan. Ako trebate sastaviti upitnik, poslati ga na 100 adresa i prikupiti
odgovore, jedan tjedan nije dovoljan. Istodobno, dati ljudima mjesec dana da odgovore na upitnik mo-
glo bi biti predugo, a mogu na njega i zaboraviti odgovoriti ako misle da za odgovor imaju neogranieno
vrijeme. Provjerite imaju li neki ljudi u timu previe zadataka i osigurajte da im je kombinacija zadataka
izvediva. Postoji rizik da su ljudi tijekom sastanka puni entuzijazma i usredotoeni na taj jedan zadatak.
Kada se vrate kui ili u ured mogu uvidjeti da im ostali zadaci onemoguavaju napraviti sve to su obeali.
Osoba odgovorna za praenje trebala bi nekoliko dana nakon sastanka provjeriti je li to sluaj te mogu li
se neki zadaci preraspodijeliti ako je potrebno.
I na kraju, no ne manje vano, osigurajte da svatko tko se eli ukljuiti ima zadatak, bez obzira koliko mali.
Ljudi koji se samoinicijativno ne jave za zadatak, niti ga ne dobiju. Ponekad pod pritiskom ljudi prihvate
neto napraviti, no ako to zaista ne ele (zbog manjka vremena ili interesa) onda samo odgaate za kas-
nije mogue probleme koji se javljaju zbog te prisile. Imajte na umu da ak i ako netko sada ne preuzme
zadatak, moe biti koristan za proces u kasnijoj fazi ili jednostavno samim sudjelovanjem na sastancima i
doprinosom koji tamo daje!
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Plan prikupljanja informacija
Tim je zakljuio da postoji jedan dio dokumentacije koji je dostupan, neke informacije
se mogu dobiti od konzultanata koji su pomagali podnositeljima zahtjeva u pripremi
dokumentacije te ih pratili tijekom provedbe i izvjetavanja. Dio informacija priku-
pljen je kroz pitanja upuena odabranim strunjacima. Zakljueno je da za pojedine
dionike skupine treba izraditi specifne upitnike vezano za provedbu pojedinih
mjera IPARD-a. Cilj tog istraivanja putem upitnika bio je saeti iskustva i komentare
te na toj osnovi uobliiti preporuke za novi Program ruralnog razvoja 2014.-2020.
Zbog nedostatka sredstava odustali smo od ideja da se dio detaljnijih saznanja i infor-
macija prikupi kroz pilot-istraivanja na odabranim podrujima u emu bi sudjelovali
lanovi HMRR-a s tog podruja.
Kako je ve navedeno, tim je zakljuio da treba prikupiti podatke o provoenju po-
jedinih mjera i problemima putem upitnika koji e biti razliiti za razliite mjere i ko-
risnike programa IPARD. I tu je nastao problem, s obzirom da nismo mogli na jednom
mjestu nai popis svih korisnika mjera te njihove podatke potrebne za dostavu upit-
nika. Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavijestila nas
je kako se radi o povjerljivim podacima koje nam ne moe proslijediti. I to je bila jo
jedna prepreka, koja je zahtijevala puno dodatnog istraivanja i pretraivanja.
Kako smo odluili prikupljati podatke putem ankete, utvrdili smo kojim se dionicima
treba obratiti s upitnikom, no nismo bili sigurni jesu li te skupine voljne odgovarati
na takve upitnike. Pokazalo se da je odaziv bio manji od oekivanog, naroito meu
nekim skupinama dionika te je trebalo uloiti dodatni trud i kontaktirati ih vie puta
putem elektronike pote ili telefona.
32 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Prepoznali smo konzultante i organizacije za koje smo smatrali da moda imaju ko-
risne informacije ili podatke koje trebamo te smo s njima razgovarali.
Kada smo zapoeli proces izrade izvjetaja, u Hrvatskoj su postojale etiri aktivirane
mjere u okviru IPARD-a. To su 101, 103, 301 i 302. Obuhvaaju ulaganja u poljoprivredna
gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU (101), ulaganja u pre-
radu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i
dostizanja standarda EU (103), poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture (301) te diver-
sifkacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti (302). Provedba mjere 202 Priprema
i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, ijim sredstvima e biti omogueno
sufnanciranje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) objavljena je tek 1. oujka 2013. Kako
rok za dostavu prijedloga istie 2. travnja 2013., naalost nismo mogli poslati upitnike
za tu mjeru.
Tijekom radionice prikupljene su ideje s obzirom na konkretna pitanja za izradu upit-
nika za razliite ciljne skupine: LAG-ovi, savjetnici, korisnici, Odbor za praenje IPARD-
a, drugi lanovi HMRR-a i ODRAZ-ove Mree za lokalni razvoj. Takoer su defnirani
rokovi za slanje upitnika i obuhvaena je podjela poslova. LAG-ove e se npr. zamoliti
da proslijede upitnike.
Kompletirali smo upitnike za sve skupine korisnika IPARD-a. Problem je bio s distribuci-
jom upitnika za mjere 101 i 103 jer veina korisnika nije na Internetu. Pokuali smo do
njih doprijeti preko udruenja poljoprivrednih proizvoaa i preraivaa.
Dobro iskustvo imali smo s distribuiranjem i povratom upitnika za mjeru 301 u emu
su nam pomogle Udruga opina i Udruga gradova.
Upitnike smo poslali na prikupljene adrese, ali smo ih postavili i na Yammer, s obzirom
da smo otvorili stranicu Ruralni razvoj u Hrvatskoj za internu komunikaciju te smo
zamolili lanove da ih distribuiraju na svom podruju.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 33
Korak 7. Planiranje aktivnosti analize politike i pisanja izvjetaja
Cilj
Ovaj korak ima za cilj sastaviti konkretan, realan plan aktivnosti za cijeli proces analiziranja politike i pisanja
izvjetaja.
Polazite
U prethodnim koracima planirali ste prikupljanje informacija. To ini samo prvi dio aktivnosti koje se tre-
baju poduzeti za sastavljanje izvjetaja iz sjene.
Morate planirati i to napraviti s prikupljenim informacijama: analiziranje, provjera, pisanje, ureivanje,
rasprava, itd. Postoji puno razliitih, manjih i veih zadatka koji se trebaju podijeliti unutar tima ili mree.
Vaan dio planiranja je planiranje vanjske komunikacije - pogledajte korak 9.
Ovo je dobar trenutak za provjeru naina suradnje unutar tima ili mree. Postoji li koordinator? Je li
mogue odraditi dio posla i komunikacije putem Interneta? Koji bi alati bili za to korisni? Isto tako razmis-
lite o razliitim ulogama koje ljudi i organizacije mogu imati u procesu. Ne mogu svi doprinijeti ovom
koraku - osim razmjenjivanjem ideja i defniranjem plana.
to i kako raditi?
Moete koristiti tablicu razraenu u planiranju aktivnosti za prikupljanje informacija i dalje je razviti, na
primjer:
Zadaci Tko Mjesec 1 Mjesec 2 Mjesec 3
Mjesec...
itd.
Analiza informacija Prve aktivnosti s prikupljenim informacijama
Analiza upitnika za korisnike u regijama 1, 2, 3
Analiza dokumentacije vezane za politiku
Itd.
Itd.
Provjera analize informacija
Vano je da su informacije potpune i tone te ih treba ispraviti
po potrebi
Ponovna provjera informacija i analize: jesu li
potpune i tone?
Naknadni zadaci prema potrebi
(prikupljanje dodatnih informacija,
provoenje dodatnih analiza itd.)
34 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Zadaci Tko Mjesec 1 Mjesec 2 Mjesec 3
Mjesec...
itd.
Pisanje izvjetaja Sastavljanje izvjetaja na temelju informacija i analize
Saetak
Uvod
Poglavlje 1
Poglavlje 1.1. - podtema y
Poglavlje 1.2. - podtema z
Itd.
Itd.
Priprema nacrta izvjetaja Interni dogovor o dokumentu
Interne rasprave o nacrtima tekstova
Ureivanje
Lektura
Zavrna provjera
Postizanje dogovora s drugim dionicima o dokumentu: odraava
li situaciju kako je oni vide, je li potpun, je li relevantan itd.?
Sastanci s fokusnom grupom/ama radi
prezentiranja i rasprave o nacrtu izvjetaja
Prilagodbe ako je potrebno
Ponovni sastanci ili konzultacije s fokusnom
grupom/ama
Objava izvjetaja Priprema izvjetaja za dostavu ciljnim skupinama
Ponude tiskara
Dizajn
Priprema za tisak
Provjera pripreme za tisak
Tiskanje
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 35
U primjeru navedenom u tablici, utvreno je i grupirano nekoliko moguih zadataka. Odnose se na ana-
lizu prikupljenih podataka i dokumenata i pretvaranje u iskoristive ulazne podatke, na provjeru tog posla,
pisanje teksta, prikupljanje internih povratnih informacija unutar mree ili saveza o nacrtu teksta, na van-
jsku provjeru glavnih zakljuaka i preporuka te na kraju, na objavljivanje izvjetaja.
Vidljivo je da svaka grupa zadataka ovisi o tome jesu li zadaci u prethodnoj grupi zadataka dobro izvreni.
Stoga se vano dogovoriti oko odreenih rokova do kojih odreene grupe zadataka moraju biti zavrene
te oko organiziranja koordinacije i nadzora ostvarenog napretka. Isto tako je vano razjasniti tko e
prenositi i koje informacije osobi na sljedeoj razini te u koje vrijeme. Na primjer, da bi osoba traila
cijene od razliitih tiskara nije potrebno da ima u potpunosti dovren i konaan tekst, no mora otprilike
znati broj stranica, broj potrebnih slika u boji, itd. Dakle, u odreenom trenutku u procesu pisanja, netko
ve moe traiti ponude od tiskara i rei im neke osnovne pojedinosti kako bi bili pripremljeni u pravom
trenutku.
Kako bi osobe zaduene za zadatke koji poinju kasnije (na primjer koje organiziraju sastanke s fokusnim
grupama) bile ukljuene i informirane, korisno je osigurati stalnu komunikaciju (pogledajte korak 8 - in-
terna komunikacija).
Vano je dogovoriti se o fazama za konzultacije. Na primjer, ako jedna osoba angaira dizajnera koji na-
pravi nekoliko prijedloga, tko mora biti ukljuen i dati zeleno svjetlo za konani izgled izvjetaja? Drugim
rijeima, o kojim se odlukama potrebno konzultirati s drugima i tko su tono te osobe te postoji li osoba
koja donosi konanu odluku ili ne?
I u ovom koraku vodite rauna da svatko tko eli biti ukljuen ima zadatak, bez obzira koliko mali. Ve
smo napomenuli u prijanjem koraku da osobe koje se samoinicijativno ne jave za zadatak, niti ga ne dob-
iju. S druge strane, ponekad nije teko prisiliti osobu da prihvati neto napraviti, no tada se moe desiti da
zapravo samo odgaate za kasnije mogue probleme jer ih oni vjerojatno nee izvriti na zadovoljavajui
nain ili ih ak nee ni zapoeti. Imajte na umu da neke osobe mogu preuzeti zadatke u nekoj kasnijoj fazi.
Za neke osobe moe biti bitno samo da sudjeluju na sastancima i daju doprinos u vidu novih ideja.
36 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u:
Planiranje aktivnosti
Za istraivanje i pisanje izvjetaja iz
sjene izvreno je detaljno planira-
nje tijekom radionice. Prve ak-
tivnosti su a) prikupljanje infor-
macija i b) defniranje koraka i
provoenje istraivanja. Temeljem
prikupljenih podataka napravit e
se prva analiza i dati preporuke. Is-
crpnija rasprava planirana je na sljedeoj radionici. Na toj radionici skupina e takoer
raspraviti o pitanjima vanjske komunikacije i dopiranju do kljunih dionika.
Cilj druge radionice je bio osmisliti plan i pristup za dovretak izvjetaja i njegovo
predstavljanje odgovarajuim dionicima. Cilj je bio i upoznati sudionike s konceptom
razmiljanja o promjeni i njezinom utjecaju na nain na koji bi se trebale osmisliti i
priopiti preporuke za poboljanje IPARD-a i drugih buduih programa.
Pored zauzimanja zajednikog stajalita i defniranja cjelovitog plana za izvjetaj iz
sjene o programu IPARD u Hrvatskoj, koji e pripremiti HMRR i ODRAZ, postiglo se
i poboljano razumijevanje sudionika o trenutnim izazovima vezanima za provedbu
IPARD-a u Hrvatskoj. Dane su i konkretne ideje za sadraj izvjetaja iz sjene te je raz-
matran komunikacijski plan za distribuiranje izvjetaja.
Pri planiranju zavretka procesa izrade izvjetaja iz sjene na drugoj radionici dola je do
izraaja i slabost organizacija civilnog drutva. Svi pozvani sudionici nisu, zbog drugih
obveza, mogli sudjelovati na radionici. Nismo uspjeli osigurati sastav koji bi mogao
kompetentno ocijeniti uinjeno i usmjeriti nastavak rada na svim dijelovima izvjetaja.
Neka pitanja koja smo razmatrali:
Poeti od temeljnih odrednica IPARD-a: Na kojim se pretpostavkama i analizi temelje
mjere opisane u okviru IPARD-a? Je li navedena temeljna analiza ispravna i potpuna?
Jesu li pretpostavke valjane? Ostvaruju li se ciljevi IPARD-a pomou navedenih mjera?
Potom razmotriti provedbu mjera. U kojem se omjeru mjere provode uinkovito i
uspjeno i u kojem omjeru su opisani ciljevi ostvareni? Na primjer, u 2010. zaprimljeno
je 55 prijava za mjeru 101, a 22 su odbijene. Ukupne prijave iznosile su samo 25% ukup-
nih planiranih iznosa za potpore, a ugovoreno je samo 10%. Znai li to da je zaprimljen
manji broj prijava od oekivanog ili su prijave bile manje vrijednosti od planiranog?
Koji su mogui razlozi ovakvih nepoklapanja?
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 37
Godinji izvjetaj spominje da je veina odbijenih prijava uzrokovana nedostatnom
dokumentacijom, koja nije priloena prijavi ili nesukladnosti s pravilima i zahtjevima
natjeaja/mjere. Izvjetaj takoer zakljuuje da je veina uspjenih kandidata koristila
savjetodavne usluge. Provjeriti je li to zaista tako.
Ukupna stopa odbijenih prijava za mjere 101 i 103 zajedno je iznosila 42% u 2010. Kao
rezultat toga, Ministarstvo poljoprivrede navodi da su izvrene promjene. Sljedei
korak u analizi bi mogao utvrditi u kojem su omjeru izvrene promjene za poboljanje
uinkovitosti procedura i mjera. To se moe uiniti tako da se pogleda izvjetaj za
2011. i prikupljanjem podataka s terena. Usporedbe razliitih godina mogu dati sliku u
kojem omjeru Ministarstvo ui na svojim grekama i koliko je sposobno prilagoditi se.
Jedno od moguih pitanja je zato izvjetaji ne usporeuju postavljene ciljeve i os-
tvarene rezultate. Je li razlog tome to je prerano za rezultate? Takoer, podaci pred-
stavljeni u razliitim slijednim izvjetajima nisu u potpunosti usporedivi. U konanici,
oba razmotrena izvjetaja (za 2010. i 2011. godinu) vie su opisna nego analitika, tako
da ima prostora za analizu predstavljenih podataka
Tijekom razgovora sudionici su podijelili svoja iskustva u primjeni IPARD-a i s IPARD-
om openito. Glavni zakljuak je da IPARD nije osmiljen tako loe, no ne odgovara
najbolje trenutnoj gospodarskoj situaciji. Velike prepreke su zahtjevi za prijavu; koris-
nici su zabrinuti zbog sve dokumentacije koju je potrebno podnijeti. Vrijeme koje je
potrebno uloiti nije uvijek isplativo. Razina znanja o IPARD-u nije na jednakoj razini u
svim upanijama. To oteava dobivanje savjeta iz odreenih podruja. Savjetnika ima,
no nisu svi dobri.
U nekim sluajevima kriteriji koji se koriste su krivi. Mjera koja obuhvaa obnovljive
izvore energije nije uinkovita jer su potrebna ulaganja vrlo visoka.
38 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Korak 8. Unutarnja komunikacija
Cilj
Ovaj korak ima za cilj odluiti o toku informacija unutar tima ili mree kada je rije o izvjetaju.
Polazite
Cijeli proces provoenja analize javne politike i pisanja izvjetaja iz sjene poiva na neometanoj i ot-
vorenoj razmjeni informacija i ideja izmeu u to ukljuenih ljudi. Odmah na poetku morate razmotriti
kako e se ta komunikacija ostvariti: koja praksa, postupci i alati e biti koriteni? I tko e sve to pratiti i
koordinirati?
U dananje vrijeme nije teko doi do ljudi - za to ima puno alata. Meutim, neki su alati prikladniji od
drugih za neke ljude i za neke procese. Na primjer, nekima smeta ako prime veliki broj elektronikih
poruka koje ne sadravaju izravne zamolbe upuene njima. Neki vie vole da ih se kontaktira tijekom dana
dok drugi imaju vie vremena za rad na zadacima naveer ili tijekom vikenda. Nekima su telefonski pozivi
smetnja, dok su drugima drai od elektronike pote. Kako bi izbjegli da se manje smetnje s vremenom
pretvore u velike probleme, dobro je odvojiti vrijeme za razgovor s lanovima vaeg tima o tome kakvu
komunikaciju preferiraju i u koje ih je vrijeme najbolje kontaktirati.
Istovremeno, meusobna razmjena velike koliine informacija i razmjena razliitih verzija poglavlja, moe
zahtijevati upotrebu drukijih alata od onih u redovnoj komunikaciji putem elektronike pote, telefona,
itd., koju ve imate s drugima. Ako piete poglavlje s malom skupinom ljudi te izmjenjujete nacrte putem
elektronike pote, lako se moe dogoditi da je dvoje ljudi pisalo istovremeno, a rezultat su dva nacrta
koja se trebaju objediniti. Ili se moe dogoditi da jedna osoba odgovori na poruku, ali umjesto da stisne
opciju odgovori svima poalje samo na jednu adresu, a kao rezultat neki ljudi ne dobiju odreene infor-
macije.
Danas postoji veliki broj internetskih alata koji vam omoguavaju rad na tekstu istovremeno s razliitim
ljudima, bez gnjavae kasnijeg objedinjavanja verzija i gubljenja pregleda. Moete, na primjer, razmisliti
o koritenju GoogleDocsa, koji vam omoguava da sauvate prethodne verzije i razgovore (chat) dok
piete. Koritenjem GoogleForms moete zajedniki sastavljati svoje upitnike putem Interneta, a svi imaju
pristup rezultatima.
Pisanje tekstova u takozvanoj Note aplikaciji na mrei Yammer takoer vam daje te mogunosti. Pred-
nost je u tome da u tim sluajevima od poetka dijelite dokument s timom (grupa se kasnije takoer moe
proiriti) te svi imaju pristup dokumentu kada god to ele i gdje god da se nalaze (ak i putem tableta ili
mobilnog telefona).
Jo jedno obiljeje mree Yammer je mogunost rasprave i razmjene materijala (video zapisa, slika, pdf
formata, word i excel dokumenata, Power Point prezentacija itd). Takoer postoji mogunost da lanovi
odaberu koliko esto ele primati elektronike poruke s obavijestima o auriranim podacima. Mogu
odabrati i koje rasprave ele pratiti ili ne, a mogu odluiti itati sve.
Naravno, ako ponete koristiti internetske alate koji su novost za veinu ili neke u timu, to e u poetku
zahtijevati dodatni trud. Netko mora biti na raspolaganju da objasni kako alat funkcionira te mora provje-
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 39
ravati koristi li se alat ispravno i uinkovito. Moda morate organizirati sastanak, putem Interneta ili uivo,
kako biste objasnili i zapoeli s koritenjem. Moete prirediti i upute na hrvatskom jeziku, kao to smo
mi napravili. No, poetni nedostatak moe ubrzo nestati i znatno poboljati komunikaciju, jer se komuni-
kacija moe bolje prilagoditi potrebama, a to nije uvijek mogue putem tradicionalnijih kanala.
to i kako raditi?
Prvi korak koji trebate poduzeti je ispitati koji se komunikacijski alati ve koriste te koji bi novi mogli biti
prikladni za koritenje unutar tima. To moete napraviti elektronikom anketom, koristei GoogleForms
ili neki drugi alat poput Polleverywhere (www.polleverywhere.com). Upitajte ljude kada ih je najbolje
kontaktirati i koji su alati za to najbolji. Pitajte ih o internetskim alatima koje koriste i o njihovom iskustvu
s tim alatima. Na primjer, ako netko nije upoznat s Yammerom, ali naznai da provodi puno vremena na
Facebooku, znat ete da bi mogao vrlo lako koristiti Yammer, budui da su ta dva alata prilino slina. Isto
tako, ako netko koristi gmail, imaju pristup GoogleDriveu te mogu ve s tim biti upoznati.
Polleverywhere
GoogleForms
40 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Kada steknete uvid u to to ljudi koriste i koje su im elje i mogunosti, moete predloiti alate za
zajedniko koritenje. Vano je da alati to je vie mogue odgovaraju potrebama, eljama i iskustvu
lanova ili barem veine lanova. Ukoliko planirate uvoditi novosti, vano je da postoji osoba kojoj se
moe obratiti za pomo ili organizirajte sastanak ako je potrebno kako bi dodatno objasnili i istraili alat.
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Komunikacija unutar tima
Komunikacija je na poetku uglavnom obavljana putem elektronike pote. No, na-
kon to se ozbiljnije krenulo u prikupljanje i analizu podataka te pripremu izvjetaja,
pokazala se potreba za uinkovitijim nainom komuniciranja, razgovora i pristupa
raspoloivim dokumentima. Stoga je prije odravanja druge radionice zapoeo rad
u Yammeru, osnovana je zatvorena grupa koju je inio tim za izradu, lanovi HMRR,
volonteri i jo neki relevantni dionici.
U grupi Ruralni razvoj u Hrvatskoj je prijavljen 31 lan iz razliitih dijelova Hrvatske.
Tjedno su postavljana pitanja koja su se odnosila na proces izrade izvjetaja, na koja
su lanovi s iskustvom u tom podruju davali komentare ili detaljnije pojanjavali.
Takoer su postavljeni razliiti dokumenti i pojedini upitnici.
Detaljnije upute o nainu koritenja Yammera moete nai u nastavku.
Tijekom druge radionice odlueno je nastaviti koristiti mreu Yammer u kombinaciji s
elektronikom potom, telefonom i komunikacijom putem Interneta.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 41
Korak 9. Vanjska komunikacija
Cilj
Ovaj korak ima za cilj isplanirati nain informiranja i promocije te dostave izvjetaja.
Polazite
esto se vanjska komunikacija planira na kraju - kada je proizvod gotov. Rizik ovog pristupa je, da ukoliko
radite unutar odreenog vremenskog roka (na primjer, ako je izvjetaj dio projekta), moda vam nee os-
tati puno vremena nakon izrade izvjetaja za razvijanje pristupa, materijala i alata za vanjsku komunikaciju
i promociju. Obino su ljudi u sluaju vremenskih ogranienja skloni ponavljati svoje prijanje postupke:
rade to su radili i prije, iako to moda i nije najbolji nain, jer jednostavno nema dovoljno vremena za
isprobati druge naine.
Stoga, kako biste maksimalno iskoristili uinak vae vanjske komunikacije najbolje ju je planirati od samog
poetka - kada izvjetaj jo ne postoji i imate samo okvirne ideje o tome kako e izgledati. Dodana vrijed-
nost tako ranog planiranja je mogunost slanja mamaca za vrijeme procesa pisanja izvjetaja.
Uz to, rana vanjska komunikacija mogla bi pomoi u dobivanju informacija od dionika. Dio vae vanjske
komunikacije bi tako mogao biti povezan s vaim aktivnostima prikupljanja podataka.
Moete koristiti alate za vanjsku komunikaciju kako biste uli vae dionike (vidjeti to govore na primjer
na Internetu), informirali dionike (to namjeravate), ukljuili dionike (zatraiti od njih povratne informacije
i doprinos) i aktivirali dionike (potaknuti ih da neto naprave ili naprave drukije).
No, takva je komunikacija uinkovita samo ako koristite odgovarajuu poruku te je predstavite na
odgovarajui nain, u pravom trenutku i za to koristite odgovarajue kanale.
U prethodnim koracima utvrdili ste ciljne skupine vaeg izvjetaja. Sada je vrijeme da utvrdite koje alate i
kanale biste trebali koristiti kako biste im se najbolje pribliili, koju bi poruku oni najbolje primili i kada je
najbolje vrijeme da im se obratite.
Komunikacija putem Interneta (putem drutvenih medija ili vae internetske stranice) ne mora biti jedini
alat za promidbu i dijeljenje izvjetaja, budui da moda neete uinkovito moi doprijeti do ciljnih
skupina na taj nain. Meutim, postoji veliki broj alata na Internetu koji vam mogu pomoi da vizualno
prezentirate podatke i koje moete takoer koristiti, na primjer, u tiskanim materijalima i prezentacijama.
Na primjer, www.piktochart.com za izradu infografke, www.bitstrips.com za izradu stripova, www.bi-
ghugelabs.com i www.picture2life.com za dodavanje teksta i efekata na vae fotografje, www.wordle.
net i www.tagxedo.com za oblaie s prikazom teksta koji naglaavaju kljune rijei u tekstu, www.recite-
this.com za prezentiranje kratkih izjava u obliku plakata. Svi su ovi alati besplatni i relativno jednostavni za
koritenje. Proizvodi se mogu dijeliti putem Interneta, a mogu se preuzeti za koritenje na druge naine.
42 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Kako iskoristiti alate na Internetu za vanjsku komunikaciju:

DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 43
Ne manje vano, ne zaboravite na mo video materijala. Meutim, imajte na umu da postoji trend vrlo
kratkih video materijala kako bi se vie gledali i dijelili. Ako imate vie toga za rei, razmislite o tome da
napravite seriju video materijala, a ne jedan dui koji nitko nee gledati.
Ve prije u tekstu spomenuta je mogunost vanjske komunikacije prije nego to je izvjetaj zavren.
Ovaj rani mamac moe se koristiti za pravovremeno informiranje ciljnih skupina o tome to radite,
po mogunosti i za njihovo ukljuivanje, ali i za odravanje znatielje o zavrnim rezultatima. Naravno,
najlake je to napraviti putem Interneta i koritenjem kanala drutvenih medija. Mogli biste objavljivati
aurirane statuse o tome to radite (Upravo poslali 100 upitnika tim i tim osobama. Znatieljni smo to e
rei o svom iskustvu s, ili Prvih 10 upitnika vraeno. Zanimljivi komentari!, itd.) ili o tome to planirate
raditi (Sljedei sastanak fokusne grupe s o). No moete podijeliti i vae prve dojmove i dobiti pov-
ratne informacije o njima (ini se da je za tu i tu skupinu dionika glavni izazov. Je li to istina?).
to i kako raditi?
Prije svega, morate ponovno razmotriti listu ciljnih skupina. Utvrdite koji su najbolji kanali da doete do
razliitih skupina.
Kanal/Ciljna skupina Ciljna skupina 1 Ciljna skupina 2 Ciljna skupina 3
Pota x
Elektronika pota x
Telefon x
Facebook (stranica, grupa) x
LinkedIn (grupa) x
Google+
YouTube x x
Twitter x
Internetska stranica x x
Pinterest x x
Itd.
Budui da neke alate moete povezati s drugima (na primjer, moete dijeliti video zapis s Youtubea
putem Facebooka, a moete slati i svoje komentare s Twittera na LinkedIn i Facebook u isto vrijeme dok
44 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
ih objavljujete na Twitteru itd.). Koritenje kombinacije alata ne znai nuno da morate uloiti dodatni
trud, a moe pomoi u informiranju ljudi o izvjetaju.
Dalje, utvrdite koja vrsta informacije najbolje odgovara ciljnim skupinama. Provjerite to to znai za
koritenje kanala i alata! Koji kanali odgovaraju?
Kanal/Ciljna skupina
Ciljna
skupina 1
Ciljna
skupina 2
Ciljna
skupina 3
Vrsta informacije
Vrsta
razgovora
Pota x Tiskani materijali
Elektronika pota x Dokumenti u
elektronikom obliku,
kratke nove obavijesti,
dui tekstovi
Osobno ili
elektronika
pota grupi
Telefon x Osobne nove obavijesti,
pitanja
Osobno
Facebook (stranica,
grupa)
x Kratke aurirane objave,
fotografje, video zapisi,
infografka
Rasprave
LinkedIn (grupa) x Tekstovi, poveznice,
video zapisi
Rasprave,
zatvorene
ili otvorene
grupe
Google+ Tekstovi, fotografje,
video zapisi
Rasprava
(otvorena ili
zatvorena),
video
konferencija
YouTube x x Video zapisi Komentari
Twitter x Izjave, aurirane objave,
poveznice, fotografje,
video zapisi, infografka
Rasprava
Internetska stranica x x Tekst, preuzimanje
materijala, aurirane
objave, video zapisi,
fotografje, infografka
Pinterest x x Fotografje, poveznice,
kratki tekst
Rasprava,
komentari
Itd.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 45
Vrsta informacije i
komunikacije
Ciljna skupina 1 Ciljna skupina 2 Ciljna skupina 3 Itd.
Tiskani materijali,
osobni kontakti
Fotografje, video
zapisi, kratke
informacije, aurirane
objave, otvorena
rasprava
Tekst, video zapisi,
due informacije,
poveznice na dodatne
informacije, aurirane
objave, rasprava u
zatvorenoj ili otvorenoj
grupi
Vjerojatno ete uvidjeti da postoje razliiti kanali koji bi mogli odgovarati za dijeljenje one vrste infor-
macija koje odgovaraju ciljnoj skupini. Na primjer, Google+ radi skoro isto to i Facebook. U tom sluaju,
trebali biste znati gdje je ciljna skupina aktivna. Koristi li veina ljudi u vaoj ciljnoj skupini Facebook,
tada je to bolji izbor. Osim ako elite koristiti mogunost koju Google+ ima, a Facebook nema, poput
mogunosti video konferencije te smatrate da bi to privuklo ciljnu skupinu da koristi Google+.
Dakle, sljedei korak je odabir najboljih alata: alata koji e vam pomoi da doete do veine predstavnika
ciljne skupine s vrstom informacija i komunikacijom koja im najbolje odgovara. Mogli biste provjeriti kakve
vrste informacija oni sami alju (na primjer, dijele li veinom video materijale ili fotografje) i mogli biste
isprobati kako reagiraju na stvari koje im poaljete. Na primjer, hoe li ljudi vie dijeliti ili rei da im se svia
ako stavite sliku na Facebook, ili ete dobiti puno komentara na tekst? Ili dolazite do potpuno razliitih
ljudi s razliitim vrstama dostavljenih informacija.
Jednom kada dobijete ideju o najboljim kanalima i vrstama informacija, ponete stvarati svoje poruke o
izvjetaju i planirati njihovo slanje.
Na primjer, ovako:
Kanal Vrsta informacije Uestalost i poetak
Facebook Fotografje, video materijali,
infografka, pitanja, izjave za
raspravu, ankete
Jednom dnevno, poevi od
Twitter Fotografje, video materijali,
infografka, pitanja, izjave za
raspravu, ankete
Nekoliko puta dnevno,
ponavljanje nekih objava, s
poetkom od.
Blog / lanci na Internetu Tekst s ilustracijama Jednom tjedno, poevi od
YouTube Video materijali Jednom do dva puta tijekom
procesa, poevi od
Itd.
46 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Vidjet ete da za neke kanale uestalost moe biti manja nego li za ostale, kod nekih kanala moete
ponoviti istu poruka, dok za druge to nije tako (na primjer ne moete objaviti isti lanak dva puta na
internetskoj stranici, no moete podijeliti isti lanak vie puta na Twitteru ili Facebooku). Moete raditi
kombinacije (novi video materijal se moe staviti na Facebook i Twitter, ak nekoliko puta).
Napravite praktian plan koji moete provoditi kroz due razdoblje. Imajte na umu da ukoliko koris-
tite kanale drutvenih medija, ne morate sve poruke poslati s istog rauna - moete raspodijeliti objav-
ljivanje poruka meu lanovima mree te se dogovoriti da dijelite meusobne statuse i poruke ako su
vezani za temu izvjetaja. To bi ak moglo osnaiti imid izvjetaja budui da jasno pokazuje da se radi o
zajednikom trudu vie od jedne osobe ili organizacije.
Za sljedee razdoblje od, na primjer, etiri tjedna, utvrdite o emu bi poruke mogle biti.
Raspodijelite zadatke meu lanovima tima ili mree: tko e i koje poruke objavljivati te kada? Tko e ih
dijeliti? Tko e prikupljati primljene povratne informacije, gdje e se prikupljati? Razmislite o odgovorima,
dijeljenom materijalu, povratnim objavama, internetskim statistikama itd.
Ne zaboravite imenovati koordinatora koji e pratiti to se dogaa te kakve su reakcije prikupljene. Koor-
dinator e takoer morati sazvati sljedei sastanak uivo ili putem Interneta, kako bi ocijenili rezultate
uloenog truda u komunikaciju i isplanirali sljedeih nekoliko tjedana.
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u:
Vanjska komunikacija
S obzirom na promociju i komu-
nikaciju, IPARD razlikuje tri glavne
ciljne skupine: (potencijalne) koris-
nike, iru publiku i institucije koje
provode IPARD.
Kljuni problemi i glavne preporuke
o kojima je skupina raspravljala su
sljedei:
Informacije za (mogue) korisnike: informacije bi trebale biti pravovremene i tone.
Isto tako je vano iriti konkretne informacije, kao odgovor na pitanja, ne samo
openite informacije.
Informacije za iru javnost: informacije bi trebale biti tone i razumljive te prilagoene
ciljnoj skupini. To znai initi vie od pukog navoenja pravnih tekstova. Informacije
bi takoer trebale biti i privlane.
Alati za komunikaciju: trebalo bi iskoristiti razliite kanale. HMRR i ostale lanice imaju
svoje popise korisnika i suradnika kojima se redovito alju informacije. HMRR objav-
ljuje i e-glasilo, kao i ODRAZ te nekoliko drugih lanica.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 47
Treba koristiti internetske stranice HMRR i njenih lanica te drutvene mree (prven-
stveno Facebook fan stranice koje odrava HMRR, ali i neke lanice. Rad s medijima,
pisanim i elektronikim je takoer vrlo vaan. Postoje ve liste novinara, no treba ih
objediniti za ovu svrhu. Takoer treba koristiti mogunost informiranja tijekom su-
djelovanja na razliitim skupovima.
Korisni linkovi: www.hmrr.hr i http://www.facebook.com/Hrvatska.mreza.za.ruralni.
razvoj
Vezano za vanjsku komunikaciju, tijekom druge radionice je predloeno ne koristi-
ti naziv izvjetaj iz sjene koji u naoj praksi nije uvrijeen. Predloen je odabir ra-
zumljivijeg / popularnijeg naziva, na primjer IPARD juer, danas i sutra. Navedeno
bi moglo pomoi u stvaranju slike o izvjetaju kao konstruktivnom dokumentu,
usredotoenom na budunost. Takoer je razmotrena uspostava skupine na inter-
netskoj stranici LinkedIn za raspravu o dijelovima izvjetaja. Planira se izraditi info-
grafka i pripremiti razliite inaice izvjetaja koje bi bolje odgovarale iroj javnosti,
odnosno konkretnim dionikim skupinama.
Za potrebe upuivanja ovog izvjetaja svim relevantnim dionicima, skupina je
predloila da lanovi HMRR-a ukljue izvjetaj u svoje komunikacijske aktivnosti i da
ih se unaprijed upita kako ga planiraju promicati i distribuirati.
48 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Korak 10. Analiza prikupljenih podataka i informacija
Cilj
Ovaj korak ima za cilj provesti temeljitu analizu prikupljenih podataka kao okosnicu vaeg izvjetaja.
Polazite
Kao rezultat prethodnih koraka imat ete na raspolaganju puno podataka i informacija. Rezultate upitnika,
istraivanje postojeih dokumenata i objava, razgovori i tome slino.
Kako biste sastavili koherentan izvjetaj na temelju svega toga, trebate razviti pristup: na koja pitanja va
izvjetaj mora odgovoriti? Koje alternative va izvjetaj moe ponuditi? U kojoj mjeri moete pripremiti
korake koji se trebaju poduzeti?
Postoje razliite razine i razliite perspektive na temelju kojih moete razmatrati javnu politiku ili zakon.
Moete razmotriti kako se provodi: to se radi, kako se radi, tko sve to provodi, kakva su iskustva te kakav
je uspjeh provedbe, to se ostvarilo u odnosu na ono to je planirano? to je uloeno u smislu vremena
i novca i kakav je utjecaj tih ulaganja? Kako biste prikupili informacije u svrhu dobivanja odgovora na ta
pitanja, dobro se povezati i s izvriteljima i korisnicima ili drugim dionicima. Upitnici, razgovori i prie do-
bar su nain prikupljana podataka. Ako tijekom faze istraivanja ili tijekom analize podataka smatrate da
su potrebna poboljanja, moete se posavjetovati s izvriteljima i korisnicima ili drugim dionicima te vid-
jeti imaju li neke ideje o moguim poboljanjima na temelju svojih iskustava. Naravno, jo uvijek moete
formulirati vlastite preporuke, na temelju vlastite perspektive i iskustva, uz preporuke dobivene s terena.
Moete razmotriti sadraj politike ili zakona: na kojim se pretpostavkama i podacima temelje? Jesu li isti
toni i potpuni? Gledajui na utvreni cilj politike ili zakona, jesu li opisane mjere odgovarajue, prema
vaem miljenju? Nedostaju li mogue mjere? Ciljaju li se odgovarajue skupine? Je li provedba organ-
izirana na najuinkovitiji nain? Drugim rijeima, moete provjeriti imaju li politika ili zakon unutarnju
dosljednost i relevantnost. Ovaj dio vaeg posla moe se temeljiti na istraivanju postojeih sekundarnih
podataka (istraivanje postojeih materijala, objava, komentara i sl.), uz ankete i razgovore.
Trea perspektiva koju moete koristiti je odnos izmeu politike ili zakona i drugih, povezanih zakona ili
politika. To moe biti od vanosti u sluaju da se politika ili zakon izravno odnose na meunarodni propis
(kao to je zakonodavstvo EU-a) ili meunarodni ugovor. Moete provjeriti ukljuuje li politika ili zakon
sve bitne dijelove meunarodnog prava ili ugovora koji se namjeravaju prenijeti u nacionalno pravo. Jesu
li politika ili zakon usredotoeni na iste ciljeve? Jesu li sve mjere prenesene? U ovom se dijelu radi samo o
istraivanju postojeih podataka i dokumenata te se moete pokuati povezati s tijelom koje je izradilo
tekst odnosno usvojilo strategiju, plan, program ili zakon, kako biste bili sigurni u ispravno tumaenje.
Moete pronai izvjetaje o evaluacijama dokumenata o temi s kojom se bavite iz drugih zemalja te vid-
jeti jesu li izazovi utvreni u tim zemljama jednaki vaima.
Kako biste dobili odgovor na neka pitanja ili kako biste se nosili s kasnijim povratnim pitanjima koja proi-
zlaze iz vae analize, moda ete se morati opet povezati s nekim dionicima te pokuati od njih dobiti
dodatne informacije ili stajalita. Ova faza dodatnog prikupljanja podataka moe se lako povezati s vaim
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 49
naporima vezanim za vanjsku komunikaciju - ako znate kako doi do odreenih ciljnih skupina i koristiti
kanale koji omoguavaju raspravu, ankete, komentare, itd., moete ih informirati o preliminarnim rezulta-
tima i postaviti pitanja te vrlo lako dobiti dodatne informacije.
to i kako raditi?
Prvo morate odluiti koju analitiku perspektivu elite obraditi. Hoete li se fokusirati samo na provedbu
ili takoer na sadraj? Postoji li izravna veza s meunarodnim propisom ili ugovorom koju biste eljeli
istraiti? Ova je odluka blisko povezana s opsegom za koji ste se odluili u koraku 4.
Zatim morate organizirati podatke koje ste prikupili. Koji podaci se odnose na koju vrstu pitanja? Kojoj
perspektivi pripadaju? Ako imate dovoljno ljudi u timu, moete oformiti razliite skupine od kojih svaka
razrauje razliitu perspektivu.
Radi dosljednosti izvjetaja morate organizirati razmjenu informacija i ideja izmeu skupina, ili, ako nemate
skupine, izmeu ljudi ukljuenih u analiziranje razliitih dijelova i aspekata prikupljenih podataka.
Za svaku od perspektiva (provedba, sadraj, povezanost s drugim (meunarodnim) politikama ili ugo-
vorima) postoje razliita pitanja koja treba ispitati, kako je prije objanjeno.
Meutim, za sve tri perspektive morate poduzeti neke zajednike, ope korake prije nego ponete s
procjenom prikupljenih podataka:
Kakvo je bilo poetno stanje?
Kako biste mogli procijeniti rezultate i utjecaj onoga to se je ili nije napravilo, morate znati kakva je bila
situacija prije nego li je politika ili zakon stupili na snagu? Koja su bila obiljeja te situacije?
- Ako razmatrate politiku ili zakon iz perspektive sadraja, moete provjeriti je li vaa procjena poetne
situacije jednaka onoj koja je opisana u politici ili zakonu.
Koje pokazatelje moete mjeriti kako biste procijenili to je napravljeno i ostvareno?
Pokazatelji se odnose na ono to moete mjeriti, na kvantitativan ili kvalitativan nain. Na primjer, broj
ljudi ili organizacija koje su imale koristi od odreene mjere (npr. dobivanjem bespovratnih sredstava ili
doprinosom u participativnom procesu itd.), ili zadovoljstvo korisnika (s razliitim aspektima u kojima
su bili ukljueni), ili iznos potroenih sredstava, ili poboljanja u kapacitetima (u sluaju programa obuke,
na primjer) itd.
Vidjet ete da ima veliki broj moguih pokazatelja za bilo koju aktivnost ili proces. Vjerojatno ne biste
uspjeli prikupiti podatke za sve njih. Trebali biste odabrati pokazatelje koji prema vaem miljenju imaju
najvie smisla s obzirom na to to elite istraiti i analizirati i koji su vam dostupni radi prikupljanja po-
dataka.
Koje su vae ciljne vrijednosti za odabrane pokazatelje?
Ciljna vrijednost je ona vrijednost pokazatelja koju biste vi procijenili kao zadovoljavajuu ili povoljniju.
Tako na primjer, ako je pokazatelj broj ljudi koji je sudjelovao u participativnom procesu, a ukupni broj
ljudi koji su mogli sudjelovati je, recimo 100, moete odluiti da u sluaju ako 30 ljudi zaista sudjeluje, to
smatrate uspjehom zbog injenice da je sudjelovanje prilino nepoznato u praksi. S druge strane, ako
smatrate da bi od 100 moguih sudionika najmanje 90 bilo iznimno zainteresirano, tada bi va cilj mogao
50 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
biti vii, a sudjelovanje 30 ljudi ne bi ispunilo va cilj. Stoga ciljne vrijednosti uvelike ovise o poetnoj
situaciji i vaoj procjeni to ete smatrati uspjehom u konkretnim uvjetima, a to ne.
Postavljanje ciljnih vrijednosti pomoi e vam da procijenite u analizi moete li neto smatrati usp-
jehom ili ne, a ako ste jasno opisali ciljeve i razloge zbog kojih nose odreenu vrijednost, imat ete
takoer jasne argumente zato neto smatrate uspjehom ili ne.
Jesu li neke ciljne vrijednosti predviene u samoj politici ili zakonu?
Neke politike i zakoni ukljuuju ciljne vrijednosti. Na primjer, moda se kod programa za bespovratna
sredstva spominje odreeni proraun te najvei ili najmanji iznos potpore. Na temelju tih brojki moete
procijeniti oekivani ili planirani broj uspjenih podnositelja zahtjeva te moete provjeriti je li taj broj
ostvaren.
Imajte na umu da ciljne vrijednosti iznesene u politici ili samom zakonu ne moraju nuno biti jednake
onima koje vi odredite! Na primjer, moda vam nije od velike vanosti broj ili iznos bespovratnih sred-
stava ako je va fokus na utjecaju bespovratnih sredstava na terenu ili raznolikost primatelja bespovrat-
nih sredstava.
Na kraju ete imati tablicu poput, na primjer, tablice prikazane u nastavku, s pregledom pitanja istraivanja,
pokazateljima, poetnim vrijednostima, ciljnim vrijednostima i vaim podacima te ocjenom uspjeha na te-
melju prikupljenih podataka.
Perspektiva Pitanje/
Problematika
Pokazatelji Poetna
situacija
Ciljna
vrijednost
Podaci Ciljevi
ispunjeni?
Sadraj
Provedba
Srodnost /usklaenost s meunarodnim ugovorima ili drugim zakonima i politikama
Sljedei je korak identifcirati imbenike koji doprinose uspjehu ili neuspjehu. Zato je odreena mjera bila
uspjena? Zato jer je bila dobro defnirana i utemeljena na tonim poetnim podacima i pretpostavkama?
Ili su izrazito predani izvritelji prilagodili mjeru tako da odgovara potrebama? Jesu li postojali dobri sus-
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 51
tavi praenja koji su pomogli osigurati da se mjere prilagode ako je potrebno? Zato neto drugo nije
imalo uspjeha?
Pokuajte provjeriti svoje pretpostavke o uspjehu i neuspjehu te razloge za to, na primjer, tako da intervjuirate
neke ljude ili organizacije koje su bile ukljuene. Pronaite uvjerljive prie koje e ilustrirati vae teze.
Pri analizi podataka, imajte na umu da je nedostatak informacije na neki nain isto informacija. Ako an-
keta nema odgovora ili ispitanici ne mogu pruiti neke informacije, to isto moe dovesti do odreenih
zakljuaka i preporuka.
Pazite da vas prikupljeni podaci ne odvedu na krivi put: usredotoite se na strunost s kojim tim raspolae
i opseg koji ste ranije dogovorili. Izvjetaj ne mora biti sveobuhvatan da bi imao smisla.
Nakon zavretka analize i formuliranja argumenata, zakljuaka i preporuka, trebate ih podijeliti unutar
mree ili saveza koje ste oformili. Neka svi kljuni ljudi iz te skupine imaju pristup prikupljenim podacima
i proitaju analizu, zakljuke i preporuke. Ukoliko imate mreu Yammer ili odluite koristiti GoogleDocs
lako je dijeliti i zamoliti da svi koji su proitali neki dio to jasno daju do znanja tako da napiu najmanje
jedan komentar (ak i ako je to samo proitao sam i slaem se.)
Organizirajte sastanak (putem Interneta ili uivo) kako biste raspravili podatke i rezultate te se o njima
dogovorili. Vano je voditi dobar zapisnik tog sastanka te ga poslije podijeliti.
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Analiza prikupljenih
podataka i informacija
Uloga HMRR-a - HMRR je pre-
poznat kao najbolji kanal za raz-
mjenu informacija. S druge strane,
HMRR se zapravo sastoji od svojih
lanova - utvrdile su se mogunosti
s obzirom na to to HMRR moe
uiniti te s obzirom na razliite
vjetine i iskustva lanova i njihovu
raspoloivost. Jedna od stvari koje
bi se mogle uiniti je uspostaviti radne skupine za konkretne zadatke ili prema tema-
ma na kojima lanovi odlue raditi.
U okviru rada na izvjetaju iz sjene za IPARD, HMRR moe:
prikupiti informacije od dionika, pomou upitnika i razgovora te uz pomo ODRAZ-a
obraditi dobivene podatke i informacije,
kontaktirati Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i provjeriti gdje se ruralni
razvoj spominje u njihovim programima,
od dionika prikupiti primjere dobre i/ili loe prakse za odreene mjeru, utvrditi
zajednike pogreke (i dati preporuke) i dr.
fvbfv
52 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Korak 11. Pisanje izvjetaja
Cilj
Ovaj korak ima za cilj predstaviti prikupljene podatke i analizu u dobro napisanom izvjetaju koji odgovara
vaim ciljnim skupinama.
Polazite
Do sada imate sve spremno za izvjetaj. Izradili ste plan, prikupili podatke i provjerili ih. Zainteresirali ste
potencijalnu publiku tako to ste im slali mamce o izvjetaju.
Sada se trebate usredotoiti na prezentiranje podataka, zakljuaka i preporuka toj zainteresiranoj publici.
Kako biste to uinkovito napravili, morate ponovno razmotriti vau analizu ciljne skupine i vidjeti koje
bi im informacije bile korisne te kako biste im to najbolje prezentirali. To e utjecati na opseg vaeg
izvjetaja, stil pisanja koji elite primijeniti te na zahtjeve oko sadraja i tiskanja izvjetaja.
to i kako raditi?
U vaem planu aktivnosti moda ste ve zadatke oko pisanja podijelili lanovima tima ili mree. Provjerite
imaju li dotini ljudi jo uvijek potrebno vrijeme za dobivene zadatke. U sluaju da nemaju, preraspodi-
jelite zadatke na realan nain.
Ne zaboravite podijeliti zadatke vezane za ilustracije: fotografje, infografku, stripove, mape, tablice, gra-
fove i slino.
Kako biste bili sigurni da zavrni izvjetaj odraava skupno miljenje cijelog tima ili mree, podijelite nacrt
pisanog izvjetaja unutar mree (to je lako za napraviti ako koristite Yammer ili GoogleDocs za internu
komunikaciju) i zatraite od svih komentare.
Imenujte koordinatora koji e provjeriti sve lanove mree netom prije i poslije utvrenog roka za ko-
mentare, kako biste osigurali da se svi slau kada je rije o tekstu. Koordinator se treba pobrinuti da je
revidirana verzija podijeljena te da lanovi imaju krajnju mogunost komentiranja iste.
Kako biste postigli dosljedan stil u cijelom izvjetaju, moda ete se odluiti za urednika teksta koji e se
pobrinuti da razliiti dijelovi ine jednu cjelinu. Druga osoba treba biti zaduena za korekturu i jezine
ispravke. To moe biti, ovisno o raspoloivom proraunu, i strunjak izvan mree kojeg ete zaposliti za
taj zadatak.
Pri pisanju, imajte na umu da je jedan od glavnih ciljeva vaeg izvjetaja aktivirati odreene ciljne skupine
na djelovanje ili drukije obavljanje nekih stvari u budunosti. Zapravo, va e izvjetaj vjerojatno zatraiti
od nekih ciljnih skupina i ljudi promjenu naina na koji rade. Potaknuti ljude na promjene je jedna od
najteih stvari. Vani sastojci za uspjeh u realizaciji promjene su:
- pozivajte se na osjeaje ciljnih skupina, ne samo na razum. Poveite se s njihovim vrijednostima i snovi-
ma
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 53
- uinite da se osjeaju dijelom neeg veeg u emu bi se ponosili sudjelovati,
- stvorite viziju u kojoj se sve vae ciljne skupine mogu prepoznati,
- usredotoite se na prie i najbolje prakse te iz njih izvucite imbenike uspjeha koji se mogu primijeniti i
u drugim podrujima; drugim rijeima, pokaite da je uspjeh mogu i na dohvat ruke,
- ak i ako nema puno primjera najbolje prakse, pokuajte utvrditi pozitivne aspekte u situaciji prema
kojoj ste kritini te ih iskoristite kao poetne toke preporuka; uvijek postoje (zaista uvijek) pozitivni as-
pekti koje moete pronai te ih trebate iskoristiti i potaknuti sljedee korake u smjeru koji preporuate,
- jasno opiite izvodive korake koji e osigurati uspjeh i ostvariti bolje rezultate sljedei put; ne navodite
samo apstraktne preporuke, jasno pokaite kako ih se moe provesti, tko ih provodi, kada i tko moe
pruiti pomo ili podrku,
- ne zaboravite dati injenice i brojke kako biste argumentirali svoje zakljuke i predloene preporuke.
Nekoliko praktinih savjeta prilikom pisanja:
Zaponite sa zanimljivim kratkim pregledom (saetkom);
Jasno naznaite kome je va izvjetaj namijenjen. Od saetka do zadnje stranice, itatelji bi trebali
znati kome je izvjetaj namijenjen te kako bi trebali gledati na njega (trebaju li neto uiniti, ako da,
to, kada i kako?);
Neka ciljevi izvjetaja budu jasni. Zato ste odluili napisati izvjetaj? to vas je motiviralo da na sebe
preuzmete takav ogroman posao? Ako su, na primjer, OCD-i takoer bili ukljueni u slubeni izvjetaj
vlade, objasnite zato jo uvijek imate potrebu napisati izvjetaj samo od strane OCD-a, uz slubeni
izvjetaj;
Ne zaboravite posvetiti dio teksta procesu pisanja izvjetaja: iji je to izvjetaj? to se napravilo kako
bi se izvjetaj napisao? Zahvalite svima koji su pomogli, na bilo koji nain, u realizaciji izvjetaja;
Neka bude kratak i jednostavan (najvie 50 stranica ili manje!);
Imajte na umu da itatelj nije iskusni lovac na blago: one informacije koje su od posebnog interesa
za razliite skupine itatelja trebaju se lako pronai. Osigurajte da je prikaz sadraja jasan, kao i format
izvjetaja;
Povezujte sa stvarnou na terenu i koristite prie koje ilustriraju vae poante. Izvjetavanjem o po-
litici ili zakonu, lako moete poeti koristiti argon, u istom stilu kao i politika ili zakon. Meutim,
takva vrsta jezika i razina apstrakcije obino se ne dotie osjeaja te se time lako ne aktiviraju itatelji
na djelovanje. Meutim, jednostavne prie uz ilustraciju slikama, ako je mogue, mogu vam pomoi
da izvjetaj bude stvarniji za itatelje (Radi se o stvarnim ljudima, stvarnim situacijama, i ja mogu
neto uiniti da im poboljam ivot!);
Koristite vizualne prikaze! Koristite grafove, tablice, fotografje, stripove, infografove itd., kako biste
ponovili poruku u vizualnom obliku, naglasili zakljuke i preporuke ili jednostavno privukli ljude i na-
veli ih da itaju tekst;
54 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Navedite izvore;
U prilogu ukljuite opirne dijelove s podacima, ne stavljajte ih u tekst samog izvjetaja. Glavni tekst
bi trebao biti privlaan, zanimljiv, motivirajui, pun entuzijazma. Ako ljudi ele provjeriti injenice,
mogu ih potraiti u prilozima!
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Pisanje izvjetaja
Prikupljeni su i analizirani dokumenti (npr. program IPARD, izvjetaji o njegovom
provoenju za 2010. I 2011. godinu). Poslali smo i prikupili odgovore na upitnike za
razliite ciljne skupine/korisnike pojedinih mjera, analizirali smo ih i obradili. Razgo-
varali smo s nekoliko strunjaka i konzultanata i napravili biljeke. Raspravili smo stanje
i iskustvo mree s IPARD-om te smo defnirali nain izrade i predloili sadraj izvjetaja.
Potraili smo i neke primjere izvjetaja iz drugih zemalja, iako smo uglavnom nali one
vezane za potivanje ljudskih prava. Pokazalo se i da na neka pitanja nismo uspjeli
dobiti potpune odgovore pa smo ih ili preformulirati ili izostaviti.
Spremni smo za pisanje izvjetaja. Glavni teret pisanja je podnijela koordinatorica koja
je objedinila sve te informacije i priredila prvi nacrt. Tekst je dostavljen mrei, dobi-
vene su neke povratne informacije. Pripremljen je zavrni tekst, koji je grafki obliko-
van i tiskan kao publikacija te postavljen u pdf. formatu na internetskim stranicama
partnera.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 55
Korak 12. Javno predstavljanje izvjetaja i glavnih zakljuaka
Cilj
Ovaj korak ima za cilj javno predstaviti izvjetaj u prisutnosti kljunih dionika.
Polazite
Moda ste ve podijelili dijelove izvjetaja prije nego je slubeno zavren ili predstavljen, tako da vae
ciljne skupine ve imaju ideju o tome na emu ste radili i to su neki vai zakljuci. Meutim, dobro je imati
slubeni trenutak za predstavljanje vaeg izvjetaja svijetu, objasniti kako je nastao i koje su glavne ideje
u osnovi tog rada te naglasiti glavne zakljuke i preporuke.
Ukoliko to napravite na javnom sastanku, (novinarskoj) konferenciji ili prezentaciji uz sudjelovanje glavnih
dionika, moete kreirati moan trenutak promjene. elite li stvarnu promjenu, nemojte na takvom
dogaaju prozivati ciljne skupine, ve ih pozovite da javno prihvate promjenu i obveu se na budue
korake.
to i kako raditi?
Vjerojatno ve znate vie nego dovoljno o tome kako organizirati dogaaj. Budui da je ovo poseban
dogaaj, potrebno je imati na umu neke stvari.
Kao prvo, trebate organizirati pojedinane sastanke s glavnim dionicima izvjetaja, kao to su relevantna
tijela vlade. Unaprijed im poaljite izvjetaj, a na sastanku im objasnite razlog pisanja izvjetaja, proces
pisanja i glavne zakljuke i preporuke. Imajte na umu smjernice kada je rije o motiviranju ljudi na prom-
jene, o emu je pisano u prethodnom koraku te se nemojte samo usredotoiti na injenice i brojke, ve
na zajedniku viziju i interes te na korake. Pronaite zajedniko stajalite i dogovor o nekim pitanjima.
Pozovite ih da sudjeluju na vaem javnom dogaaju - zatraite ih da odre kratak govor u kojem mogu
najaviti to e napraviti po pitanju rezultata izvjetaja. Raspravite s njima kako zajedniki moete pridobiti
(javnu) pozornost potrebnu za dogaaj, izvjetaj te politiku ili zakon.
Kao drugo, poveite dogaaj s vaim naporima u vanjskoj komunikaciji putem Interneta. Provjerite je li
mogue imati internetski prijenos uivo.
Objavite unaprijed status na drutvenim mreama koje koristite o dogaaju, ne zaboravite slikati glavne
trenutke koje moete podijeliti putem Facebooka, Twittera i drugih kanala. Ako je mogue (ako imate
dovoljno ljudi da jedan od njih neprestano prati Twitter), moete pozvati publiku da postavlja pitanja
putem Twittera a na koja, na primjer, odgovara panel sudionika.
Prikaite kratke video materijale za vrijeme dogaaja i jasno naznaite gdje ljudi mogu nai informacije na
Internetu te kako mogu s vama komunicirati nakon dogaaja.
Tree, najavite za vrijeme dogaaja kako e vaa mrea ili savez sudjelovati u provoenju preporuka ili
u praenju. Spomenite planirane komunikacijske alate i kljune podatke tako da zainteresirana javnost i
dionici mogu pratiti to se dogaa. O ovome morate raspraviti i dogovoriti se na sastanku s mreom prije
javnog dogaaja. Na sastanku se usredotoite samo na sljedee kratkorone korake.
56 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
etvrto, poslije dogaaja, poaljite izjavu o dogaaju i izvjetaju te spomenite obeanja kljunih dionika.
Usredotoite se na injenicu da je izvjetaj rezultat zajednikog napora te da e provedba preporuenih
sljedeih koraka takoer biti zajedniki napor.
Pokuajte organizirati raspravu o izvjetaju putem Interneta, na primjer, putem video konferencije
pomou GoogleHangOuta.
Naravno, u svemu tome je vano da su svi lanovi vaeg tima ili mree prisutni, vidljivi i da imaju ulogu,
bez obzira kako malu, u javnom dogaaju i onome to slijedi.
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: Javno predstavljanje
izvjetaja
Javno predstavljanje izvjetaja predvieno je na nacionalnoj konferenciji o ruralnom
razvoju potkraj oujka 2013. u Ludbregu. Pored lanova mree, pozvani su i predstav-
nici Ministarstva poljoprivrede i gosti iz europskih mrea. Cilj je prikazati izvjetaj, ali i
razmotriti to nas eka u budunosti i kako se za to pripremiti te koja je mogua uloga
organizacija civilnog drutva u ruralnom razvoju nakon prikljuenja Europskoj uniji.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 57
Kako dalje?
Cilj
Cilj je osigurati da va izvjetaj opstane: da se provodi i da se povremeno aurira.
Polazite
Izvjetaj je postao javan i dobili ste obeanja kljunih dionika o njihovim sljedeim koracima, pobrinite se
sada da sva ta energija i planovi ne zavre u ladici.
Ako ovome ozbiljno pristupate, trebat ete stalnu predanost lanova mree, uz unutarnju i vanjsku koor-
dinaciju i komunikaciju te dobar plan praenja.
Prije javnog dogaaja, provjerite s lanovima tima ili mree u kojoj su mjeri zainteresirani i u mogunosti
nastaviti svoje sudjelovanje. Trebalo bi napraviti okvirni plan, barem za sljedei mjesec nakon dogaaja, a
zadatke treba podijeliti onima koji su zainteresirani i u mogunosti nastaviti.
Zavretak procesa pisanja i javna prezentacija izvjetaja su obino zakljuni trenuci: zadatak je zavren
i sljedei zadaci ekaju. To je posve normalno, posebno nakon tako intenzivnog procesa kroz koji ste
vjerojatno proli. I dobro je, takoer, uzeti vremena i obratiti panju na proslavu uspjeha. Naposljetku,
veliki je uspjeh ako ste uspjeli upravljati svim koracima!
Meutim, ako vam je jako stalo do izvjetaja i pitanja kojima se bavi, moe biti vrlo nezadovoljavajue ako
zakljuite, pola godine nakon njegovog javnog predstavljanja, da se nita nije napravilo. A to razoaranje
se moe prenijeti u vae sljedee projekte i planove - dajui vama i drugima dojam da nita to napravite
ne moe zapravo pomoi u realizaciji potrebnih promjena.
to i kako raditi?
Kako biste osigurali da se neto dogodi, odmah nakon javnog dogaaja morat ete poduzeti korake.
Prije dogaaja ste zasigurno napravili plan za mjesec koji slijedi nakon dogaaja. Tijekom tog mjeseca,
organizirajte sastanak s lanovima mree. Taj sastanak ima dva glavna cilja: 1) prisjetiti se na, proslaviti i
zakljuiti proces, i 2) zapoeti novi proces - praenje i provedbu.
Posvetite vrijeme na sastanku da se prisjetite procesa i proslavite ono to se postigli! Odajte priznanje
za ono to se napravilo i zahvalite svima na doprinosu, kako god bio mali, ak i ako nee moi dalje su-
djelovati.
Na tom sastanku trebalo bi postati jasno tko je zainteresiran i u mogunosti nastaviti s radom na pitanjima
iz izvjetaja. Tko moe i kakvu ulogu imati u provedbi preporuka? Tko moe organizirati redovito praenje
provedbe? Imajte na umu da se vjerojatno ne mogu svi obvezati u sljedeoj fazi, ak i ako e ona vjero-
jatno biti manje intenzivna od pisanja samog dokumenta. Budui da na odreeni nain zapoinjete novi,
nastavni proces ovo nije samo trenutak za mogui oprotaj od nekih lanova, ve moe biti i poetak
nove skupine, s novim ljudima i organizacijama koje se ukljue. Iskoristite sastanak za sastavljanje popisa
ljudi koje bi trebalo pozvati za nastavak procesa. Moda su neki ljudi na dogaaju iskazali interes da neto
rade, ili ste primijetili da su neki ljudi vrlo aktivni u raspravama putem Interneta.
58 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Zatim, organizirajte sastanak sa svima onima koji su zainteresirani za neku ulogu u nastavku procesa.
Pokuajte to napraviti unutar jednog mjeseca nakon javnog dogaaja. Informirajte nove lanove sku-
pine unaprijed ako je to potrebno. Navedite obeanja razliitih dionika na sastanku, ukljuujui obeanja
lanova mree koji su kreirali izvjetaj.
Jasno razdijelite tko e biti ukljuen u provedbu preporuka i sljedeih koraka, a tko e biti ukljuen u
praenje. Ako je skupina velika, razdijelite ih u manje podskupine po temama ili zadacima.
Napravite akcijski plan za provedbu, tako da ukljuuje sljedeih est mjeseci i razvijte plan praenja
ukljuujui pokazatelje, izvore informacija, metode prikupljanja podataka i uestalost te razdoblja praenja.
Planirajte praenje prema postojeim ciklusima politike. Na primjer, planirajte praenje i publikaciju krat-
kih izvjetaja o rezultatima praenja na nain da se podijele relevantnim dionicima u kljunim trenucima
proraunskih i izvjetajnih ciklusa Vlade i Sabora. Jedan od vaih prvih koraka mogla bi biti provjera koji bi
bili povoljni trenuci za zastupnike i vladine dunosnike ili javne slubenike da prihvate preporuke za izradu
prorauna, izvjetavanje ili vrednovanje.
Izvjetaji o rezultatima praenja mogu biti doista kratki i ne moraju biti dui od nekoliko stranica. Bez
obzira na to, osigurajte da ti kratki izvjetaji imaju kratak pregled te da sadravaju vizualne informacije,
a ne samo pisani tekst. Svaki put ukljuite jedan do dva primjera iz prakse. Usredotoite se na pozitivne
aspekte te istovremeno ukaite na eljene sljedee korake. Imajte na umu smjernice o realizaciji promjene
kako je opisano u koraku 11.
Isto kao kod pripreme izvjetaja, morate imenovati koordinatora i dogovoriti se oko unutarnje komu-
nikacije (pogledajte korak 8). Kao i kod pripreme izvjetaja morat ete planirati vanjsku komunikaciju s
dionicima.
Organizirajte redovne sastanke (putem Interneta ili uivo) s novim timom za praenje i provedbu, kako
biste raspravljali o tome to se dogaa i o vaoj procjeni razvoja situacije. Isto tako, provjerite na sas-
tancima u kojoj mjeri postoji potreba za nastavkom. Mogue je da razvoj situacije ukae da nema puno
koristi od nastavka organizirane aktivnosti. Ako je to sluaj, ne zaboravite proslaviti ostvareni uspjeh i
raspustiti tim i zakljuiti njegov rad.
Naravno, takoer je mogue da u odreenom trenutku postane jasno da izvjetaji o praenju vie nisu
dovoljni te da je potreban novi zajedniki izvjetaj iz sjene. U tom sluaju, znate to trebate napraviti!
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 59
Izvjetaj iz sjene o IPARD-u: to i kako dalje...
Misija Hrvatske mree za ruralni razvoj je rad na poboljanju uvjeta za cjeloviti razvoj
i kvalitetan ivot u ruralnim podrujima putem umreavanja i stvaranja partnerstva,
a jedna od stratekih smjernica je zagovaranje interesa dionika iz ruralnih zajednica u
kreiranju i provedbi javnih politika. Stoga izrada izvjetaja iz sjene o programu IPARD
nije kraj procesa, ve poetak sustavnog praenja provedbe politike ruralnog razvoja
te aktivnijeg sudjelovanja davanjem sugestija za izradu kvalitetnog Programa ruralnog
razvoja 2014. - 2020.
Izvjetaj e se postaviti na web stranice HMRR-a, ODRAZ-a i ostalih lanova Mree, a
promovirat e se i putem drutvenih mrea, npr. Facebooka. Izvjetaj e se dostaviti
i Ministarstvu poljoprivrede i drugim relevantnim dionicima. Potaknut e se mediji da
iru javnost informiraju o postojanju izvjetaja i njegovim preporukama.
Nositelji izrade izvjetaja ocijenit e i svoj rad - to je moglo biti bolje obraeno, jesu
li preporuke dobro formulirane, jesu li obuhvaena sva vana pitanja, to smo nauili
prireujui ovaj izvjetaj.
HMRR i organizacije lanice Mree su lanovi razliitih savjetodavnih tijela, ukljuujui
i Odbor za praenje IPARD-a, ali i lanovi europskih mrea PREPARE i ELARD te na taj
nain mogu utjecati na oblikovanje politika relevantnih za razvoj ruralnih podruja.
3
Ponekad je trea
osoba potrebna
da pomiri dvije
sukobljene
Put do bolje javne
politike
Poglavlje 3
3
62 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Nakon to izradimo izvjetaj, javno ga predstavimo i dostavimo
relevantnim dionicima, on postaje sredstvo i podloga za dalj-
nje aktivnosti na putu prema boljim javnim politikama. Moemo
poduzeti niz zagovarakih aktivnosti - javne akcije, kampanje,
ukljuujui medijske i na taj nain informirati iri krug dionika i
javnost te vriti svojevrsni pritisak na donositelje odluka. S dru-
ge strane moemo zapoeti odnosno ojaati komunikaciju s
nadlenim tijelima vlasti i kroz razgovor nastojati pronai naine
poboljanja stanja u podruju javne politike kojom se bavimo.
Cilj te komunikacije je ostvariti dijalog, zajedniki promisliti o
nalazima i preporukama izvjetaja te dogovoriti najbolji nain za
unaprjeenje stanja.
U nastavku opisujemo to je zagovaranje i kako ga provesti te o emu treba razmiljati i to treba po-
duzeti za ostvarivanje dijaloga koji e dovesti do promjena.
Zagovaranje - kako preporuke pretoiti u ivot
Zagovarake aktivnosti se poduzimaju s ciljem mijenjanja politike, prakse ili stavova. Znaenje i razumije-
vanje zagovaranja moe biti razliito - ovisno u kulturnim, politikim, drutvenim, ekonomskim i pravnim
kontekstima u razliitim zemljama ili podrujima djelovanja. Zagovaranje se moe provoditi u razliitim
podrujima djelovanja, mogu postojati razliite strategije i tehnike te moe imati razliite oblike organ-
iziranih napora i akcija. Radi se o nastojanjima za poboljanje drutvenih odnosa u korist onih koji su
zakinuti ili diskriminirani te za unaprjeenje kvalitete ivljenja u zajednicama. Zagovaranje se najbolje ui
kroz djelovanje, vodei rauna o nauenim lekcijama iz prijanjih nastojanja i provedenih zagovarakih
aktivnosti.
Nekim organizacijama je zagovaranje komplementarna aktivnost uz provoenje projekata, dok je drugima
to osnovna djelatnost. Veina OCD-a e se sloiti da treba utjecati na javne politike kroz razliite kanale
kako bi se postigli eljeni ciljevi dobre kvalitete ivljenja u drutvu. Odrive drutvene promjene teko e
se ostvariti bez zagovaranja i utjecaja na javne politike i postojee sustave.
Razvijanje zagovarakih aktivnosti donosi OCD-ima dodane vrijednosti; omoguuju se promjene na bolje,
poveava se utjecaj organizacije, ali i vidljivost. Angairajui se oko politika, mogu neke stvari mijenjati
sustavno i strukturno.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 63
Organizacije civilnog drutva angairane u zagovarakim aktivnostima donose vrijednosti u proces:
smisao, jer se preporuke temelje na iskustvu rada s dionicima na terenu; neovisno miljenje, jer nisu ovisne
o vlasti i politikim strankama; mogu povezati razliite dionike, od malih lokalnih udruga do strunjaka i
donositelja odluka te mogu biti poveznice izmeu onog to se deava na terenu i na razini politika.
to je zagovaranje?
Zagovaranje je niz isplaniranih i organiziranih akcija koje se koriste razliitim instrumentima (nainima) -
javne akcije, pisanje peticija, informativne kampanje i dr., u cilju utjecanja na odreene odluke, propise i
sl., koji pak utjeu na ivot graana. Zagovaranje ukljuuje razliite strategije i tehnike osmiljene u svrhu
utjecaja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini, a u cilju ostvarenja odreenih prava.
Izvor: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ
Vesna Kesi (1998.) navodi koji joj se elementi onoga to podrazumijevamo pod zagovaranjem ine
vanima: zagovaranje je proces (dakle neto trajno u vremenu i prostoru) djelovanja s ciljem postizanja
(poeljnih) socijalnih promjena u drutvu, a da bi odnosi moi i raspodjele bogatstva postali demokratiniji
i pravedniji te osigurali marginaliziranim (diskriminiranim, zakinutim, deprivilegiranim) grupama ljudi pros-
tor u javnom odluivanju te tako uinili njihove ivote i okoli zdravijim, sigurnijim i produktivnijim. Po njoj
bi adekvatni termini bili i: drutveni angaman, javna djelatnost i podrka, ili naprosto aktivizam.
Kesi naglaava, nadalje, da pristupi zagovaranju moraju biti ukorijenjeni u lokalnom kontekstu te da se
mora imati puno znanje i svijest o svojim lokalnim situacijama, politikim konstelacijama i odnosima u
svojim drutvima, sredinama, grupama. Znanja i vjetine zagovaranja primjenjujemo u svojim sredinama
na primjerene naine i s razvijenom sposobnou kritikog (ne kritizerskog) miljenja i djelovanja.
Razumijevanje zagovaranja
Organizacije bi, ukljuujui i one male koje djeluju lokalno, trebale imati osnovno razumijevanje o nainima
i procesima donoenja odluka, jer je zagovaranje pokuaj utjecanja na donoenje odluka i institucije koje
ih pripremaju, donose i provode.
Neki smatraju da je zagovaranje kada se podigne glas, neki kada se njihovo miljenje uzme u razmat-
ranje, a neki smatraju da se odnosi na pokretanje i poticanje promjena pojedinih politika. Zagovarati se
moe poticanjem razgovora, jaanjem svijesti, istupanjem u javnosti, utjecanjem na promjenu ponaanja.
Umreavanje s organizacijama koje zastupaju sline stavove, ukljuivanje u procese donoenja odluka,
pisanje prijedloga i komentara naini su provoenja zagovarakih aktivnosti.
esto se uje pitanje o razlici izmeu zagovaranja i lobiranja. Lobiranje je najee voeno nekim privat-
nim ili politikim interesom, dok je zagovaranje okrenuto opem dobru. U kontekstu civilnog sektora,
lobiranje bi bilo utjecanje na promjenu nekih odredbi u zakonu ili programu, dok bi zagovaranje bilo npr.
utjecaj na javno mnijenje, kampanje s povodom, borba za provoenje zakona, programa, strategija i sl.
64 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Zagovaranje i potivanje ljudskih prava
Proces zagovaranja je usko povezan s ljudskim pravima i bazira se na pretpostavci da su u konkretnom
drutvu ispunjena temeljna ljudska prava kao to su sloboda govora i udruivanja. Zagovaranjem se zahti-
jeva zadovoljenje i potivanje ljudskih prava. Javno zagovaranje se sastoji od usmjerenih i organiziranih
akcija koje koriste demokratske instrumente (izbore, mobilizaciju masa, graanske akcije: graansku
neposlunost, pregovore, pogodbe i sl.) - kako bi se donijeli i proveli zakoni i javne politike koje e do-
prinijeti stvaranju pravinog drutva.
SOS djeje selo o zagovaranju
Ne postoji jedinstvena defnicija zagovaranja. Veina organizacija defnira zagovaranje ovisno o njihovom
podruju rada i dionicima s kojima surauju. Meutim, u veini defnicija istiu se tri kljuna aspekta zago-
varanja:
Zagovaranje dovodi do odrivih, pozitivnih promjena (ovo se esto odnosi na zakone, politiku ili praksu);
Zagovaranje se bavi odnosima moi izmeu nositelja prava i osoba ija je odgovornost osigurati ostvari-
vanje tih prava (nositelji dunosti);
Zagovaranje nije jednokratni dogaaj ili jednokratna aktivnost - to je strateki proces.
Izvor: http://www.sos-dsh.hr/hr/zagovaranje.aspx
Naini djelovanja organizacija civilnog drutva
Nain ukljuivanja organizacije u zagovarake aktivnosti ovisi o ciljevima i vrijednostima te djelatnostima
za koje se organizacija opredijelila. Djelovanje ovisi i o kapacitetima same organizacije jer mnoge nemaju
niti ljudske, niti vremenske ili fnancijske kapacitete. Stoga e svaka organizacija odrediti hoe li sudjelo-
vati u zagovarakim aktivnostima i do koje granice.
esto se manje organizacije okupljaju u mree, saveze ili koalicije koje predvodi nekoliko jaih organizacija
te im daju podrku i legitimitet.
Osnovni kriteriji za odluku o tome hoe li organizacija sudjelovati ili ne, odgovor je na pitanje je li
zagovaraka tema u skladu sa svrhom organizacije. Razliite teme zahtijevaju i razliite pristupe i usm-
jerenje na razliite dionike. Neke su teme npr. interesantne medijima, a neke nisu. Pristup takoer ovisi o
tome je li se o temi ve raspravljalo, npr. u politikim krugovima ili mi sami zapoinjemo zagovarake ak-
tivnosti u odreenom podruju. U tom sluaju moramo pripremiti strategiju djelovanja. Trebamo razmo-
triti i koji su sve dionici zainteresirani za odreeno podruje odnosno teme, tko nam moe biti saveznik,
koje je njihovo polje utjecaja i sl.
Nadalje treba promisliti s kojim se sve alatima raspolae i koje treba odabrati za ostvarenje veeg utjecaja.
Moe se odabrati djelovanje putem javnih dogaanja i susreta vie skupina, mogu se angairati osobe s
kredibilitetom u zajednici, mogu se tiskati letci, moe se objavljivati u medijima, provoditi istraivanja,
kampanje i dr.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 65
Zagovaranje se moe provoditi na razliitim razinama, od lokalne, regionalne, nacionalne do europske.
Neki put se treba voditi na svim tim razinama i povezati razliite akcije; to obino rade razliite platforme,
esto osnovane samo za jednu svrhu. Takve platforme postoje na lokalnoj, ali ee na nacionalnoj (npr.
Platforma 112 u Hrvatskoj) i europskoj razini.
Poveite se! Zajedno moemo uiniti mnogo vie!
Za uspjeh zagovaranja dobro je okupiti i usuglasiti se s veim brojem dionika, kako bi se jae uo na
glas. Stoga treba raditi na sazivanju i okupljanju vie manjih organizacija i grupa irom podruja ili ak
cijele drave. Treba okupiti razliite dionike s razliitim znanjem i iskustvom. Izvjetaj s rezultatima rada
tih grupa e svakako imati jau snagu od glasa jedne ili nekoliko organizacija. Ti se glasovi mogu potvrditi
i organiziranjem zajednike konferencije, naravno ako postoje ljudski i fnancijski kapaciteti.
U procesu zagovaranja okupite organizacije, grupe i pojedince koji ele utjecati na oblikovanje, donoenje
i promjenu politika i ponaanja nadlenih institucija. Pri tome ne zaboravite da je zagovaranje proces
usmjeren k odreenom cilju, a sudionici zagovaranja moraju imati jasnu predstavu ije interese brane
odnosno tko e imati korist od zagovaranja. Sudjelovanjem veeg broja ljudi u organiziranim akcijama
koje ukljuuju organizacije civilnog drutva, medije, strunjake i druge dionike, proces postaje jai. Na taj
nain graani utjeu na oblikovanje politika i ostvarivanje svojih prava kako bi mijenjali drutvo i utjecali
na nadlene institucije.
Pri tome se ne smije zanemariti obuka sudionika zagovaranja o pitanjima koja se zagovaraju te metodama
i vjetinama za uspjeno zagovaranje i mobilizaciju.
Planirajte provoenje zagovaranja - dobrom organizacijom moe se postii vie
Imajte u vidu da nije dovoljna samo dobra volja i borba za pravu stvar. Ako sve unaprijed ne promislite
i dogovorite, moe doi do razmimoilaenja u razumijevanju to se treba napraviti i na koji nain. Zago-
varanju treba pristupiti odgovorno i organizirano.
Ako elite biti uspjeni u zagovaranju trebate isplanirati korake i nain djelovanja:
Dogovorite se na tono koji problem elite djelovati
Dogovorite se koje promjene elite postii i defnirajte nain na koji ete to napraviti; to su vam eljeni
ciljevi i oekivani rezultati
Ispitajte tko je sve do sada neto poduzeo u tom podruju (od uprave, OCD-a do drugih dionika)
Prikupite sve relevantne informacije o temi s kojom se elite baviti
Prepoznajte tko vam moe biti saveznik i kome se elite obratiti odnosno tko vam je ciljna skupina
Razmotrite gdje vi moete doprinijeti
Razmislite o kljunim porukama koje elite poslati, odaberite metode i aktivnosti u koordinaciji s os-
talim ukljuenim organizacijama
Ne zaboravite uzeti u obzir koji su sve rizici te to se sve moe desiti u procesu zagovaranja
66 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Dogovorite se tko e to napraviti i u kojem vremenskom okviru
Procijenite koliko sve to kota i kako ete namaknuti potrebna sredstva
Razmislite o nainu praenja i vrednovanja postignutog zagovarakim aktivnostima.
Zagovaranjem se obino obraamo nekom tijelu vlasti kako bismo pokrenuli neke promjene na bolje. Do-
bro prouite kome se treba obratiti, pronaite koje je tijelo nadleno za izradu nacrta strategija, zakona,
planova i drugih akata; tko sve sudjeluje u procesu; tko predlae, a tko donosi odluke; kada i gdje treba
utjecati i na koji nain.
U Hrvatskoj postoji cijeli niz propisa koji omoguavaju pristup informacijama i sudjelovanje javnosti
7
. Po-
zovite se na te propise i traite informacije i pravo sudjelovanja u procesima.
Kako nastaviti komunikaciju i dijalog nakon izrade izvjetaja
Imamo li problema u komunikaciji?
Usprkos razvoju tehnologije i novim komunikacijskim sredstvima, esto ujemo da zapravo nema prave
komunikacije meu ljudima u zajednici te izmeu civilnog, poslovnog i javnog sektora. Nedostatak vre-
mena i volje, pripadnost razliitim drutvenim slojevima ili politikim grupama uzrokuju um u komu-
nikaciji. esto govorimo i o generacijskom jazu izmeu starih i mladih. Sve se vie pie i o pretjeranim
podacima koje moraju nauiti uenici i studenti, a koji im zapravo ne slue u stvarnom ivotu. Preplavljuje
nas uti tisak u kojem ima previe nevanih informacija koje odvlae panju od ivotnih tema te nameu
lane vrijednosti.
Naravno, razgovara se kod nas i o vanim temama: o razvoju, odgoju i obrazovanju, o tome kako zatititi
okoli, zapoljavanju i sl. No, i tu susreemo probleme u komunikaciji jer esto sugovornici ne sluaju
jedni druge, ve se vrsto dre pretpostavki i stavova s kojima su uli u komunikaciju. Zapravo, onda
i ne moemo govoriti o komunikaciji jer se ne ini neto zajedniko, a smisao komunikacije je upravo
zajedniki kreirati neto novo to je relevantno svima ukljuenima.
Rije komunikacija dolazi od lat. rijei communicare, to znai uiniti opim, kako objanjava B. Klai u Ve-
likom rjeniku stranih rijei. No, koliko ste puta uli kako ljudi razgovaraju npr. u TV emisijama, a zapravo
na kraju nije proisteklo iz toga nita zajednikog. Svaki sugovornik je ostao pri onome to je na poetku
rekao, ne sluajui onog drugog i uvjeravajui i sugovornika i sluateljstvo da je upravo njeno ili njegovo
miljenje ispravno. Nisu bili spremni odustati od svojih ideja i namjera i nisu bili otvoreni uti i prihvatiti
drugaije miljenje. Na taj su nain blokirali komunikaciju i nisu donijeli nita novo niti doli do toga kako
rijeiti nerjeive probleme.
7 Zakon o pravu na pristup informacijama (NN, 25/13); Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja i provedbe zakona, drugih propisa i akata, koji je Vlada usvojila
krajem studenog 2009. i koji se primjenjuje i na lokalnoj razini; Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) u koji su ukljuene odredbe o Konvenciji o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u
odluivanju i pristupu pravosuu na podruju zatite okolia (NN, Meunarodni ugovori 1/07) i dr.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 67
Rasprava vs. dijalog
Pojam dijalog je rije grkog porijekla; dialogos znai razgovor izmeu dvojice ili nekoliko ljudi (Klai).
Grka rije dia znai - kroz, a logos znai rije odnosno znaenje rijei, govor; pojam, misao. Bohm (2004.)
objanjava dijalog kao tijek miljenja ili rijeku znaenja, koja tee izmeu ljudi odnosno grupa i koja donosi
neko novo razumijevanje koje ljude i zajednice povezuje.
Ono to mi najee ujemo i vidimo u praksi su rasprave odnosno diskusije. A rije diskusija dolazi od
lat. rijei discutere koja znai razbiti, rastjerati (Klai) odnosno pobijanje protivnikog miljenja. Zapravo,
eli se pobijediti drugu stranu. U dijalogu s druge strane, nitko ne eli pobijediti. eli se doi do win-win
situacije u kojoj svi dobivaju i u kojoj se ne igra jedan protiv drugog. Zbog ega trebamo dijalog ? esto
imamo problem komunikacije i u malim grupama. to se tek deava kada imamo velike grupe? No, ako
netko vodi proces u skladu s unaprijed defniranim ciljem i eljenim rezultatom, takva komunikacija moe
biti uspjena. Ako nema toga, ljudi obino dou s nekim pretpostavkama i stavovima i vrsto ih brane;
sluaju ali ne uju one druge s drugaijim pretpostavkama i stavovima. Na kraju odu sa sastanka, a da ne
razmisle o tome to su drugi ljudi rekli i ima li neto to se moe prihvatiti. Ostajui vrsto kod svojih
stavova, esto se podiu emocije i na kraju je rezultat takvog susreta da ljudi odu ljuti i ni malo blie
zajednikom razumijevanju problema i poetku dogovora o moguim rjeenjima. Ljudi se esto identi-
fciraju sa svojim stavovima i pretpostavkama, smatrajui ih jedinim ispravnim i ne ele niti sluati drugaije
miljenje, vrsto ostajui pri svome. U takvoj borbi miljenja pobjeuje onaj jai; ne nuno onaj koji je u
pravu.
U dijalogu, iako ljudi dolaze s razliitim razmiljanjima i stavovima, ele neto zajedniki postii i najprije
e se upoznati u elji da odre dijalog te e se truditi voditi smislenu komunikaciju.
Uloga moderatora
U dijalogu je poeljno imati moderatora, koji usmjerava proces, pazi da svi dou do rijei, povremeno
same to se reklo ili dogovorilo. Pri tome mora ostati nepristran. Uspjean dijalog se ne moe ostvariti
samo kroz jedan susret, treba organizirati redovne sastanke kako bi se proces odrao i zaivio u praksi. Na
taj se nain ljudi bolje upoznaju, gradi se povjerenje i stvara osjeaj zajednitva.
Dijalog treba planirati
Proces dijaloga treba biti osmiljen i planiran. U poetku sudionicima treba ostaviti vrijeme za iznoenje
vlastitih stavova, miljenja i zabrinutosti. Nakon toga e vjerojatno doi do procesa pregovaranja, kao
poetne faze u postizanju pravog dijaloga.
Ulazei u proces s razliitim pristupima, sudionici moraju na neki nain pregovarati. To je poetak dijaloga
- pronalazi se zajedniki put za nastavak procesa. No, ako se ostane u fazi pregovora, rjeavanje nekih
pitanja e se moda pomaknuti s mrtve toke, ali se nee postii zadovoljavajue rjeenje. Potrebno je
neko vrijeme da se ljudi upuste u razmatranje dubljih pitanja. Bohm (2004.) navodi da se ljudi u poetku
privikavaju jedni na druge i pokuavaju nai nain da svi pomalo budu zadovoljni. Ja u dati malo od ovo-
ga, a ti e dati malo od onoga. I onda emo se nekako dogovoriti navodi Bohm kao poetak mogueg
puta prema dubljim odnosima.
68 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Dijalog je sloeniji proces od puke razmjene rijei, predstavlja umjetnost grupnog razmiljanja. Dijalog
je proces u kojem se ljudi mijenjaju, poinju se drugaije ponaati. Neke grupe moda nee uspjeti, no
to je sve mogui dio procesa. Nekom drugom prilikom e pak uspjeti i odrati se dok se ne desi eljena
promjena.
Nema pravila koliko se treba voditi dijalog - mjesec, dva ili godinu. Bitno je da se redovno odrava, u
poetku e moda izgledati kaotino, desit e se emocijama nabijene situacije, nee uvijek biti zabavno,
niti e se pri svakom susretu desiti dramatini korak naprijed. Pojavit e se moda i ideja o odustajanju
nakon nekog tekog sastanka, no upravo je tada bitno nastaviti proces i prebroditi frustracije.
Ako vam je neto vano, to ete i napraviti kae Bohm. Takoer navodi da drutvo ine veze meu lju-
dima i institucijama, kako bismo mogli zajedno ivjeti, to implicira da dijelimo vanost, svrhu i vrijednosti.
U dijalogu, kako je ve navedeno, ohrabruju se svi da iskau svoje miljenje i stavove. Ne eli ih se silom
promijeniti, no na kraju sastanka neki e moda promijeniti svoje miljenje.
Aktivno sluanje
Bitno je da se uje to drugi misle, ali da ih se ne prosuuje ili osuuje. To je ponekad teko postii, jer ako
netko ima sasvim drugaije miljenje od onoga naeg, moe u nama uzrokovati ljutnju i moemo burno
reagirati. To ak moe dovesti do naprasnog zavretka sastanka. Treba obratiti panju na to kako proces
utjee na nas, ali i na druge ljude.
Vano je sluati i promatrati trenutni proces i osvijestiti to se dogaa. Postavlja se pitanje, to napraviti
ako doe do jakog sudara razliitih ideja i pogleda. Tada treba postaviti pitanje Je li to zaista potrebno?
Ljudi mogu zastati i promisliti te e moda zakljuiti da neto to zastupaju i nije apsolutno potrebno. Na
taj e se nain otvoriti prostor za novo promiljanje o tome to je zaista potrebno i pokrenuti novi tijek
kreativnijeg promiljanja.
Postepeno e se doi do faze kada e se miljenja iznositi bez neprijateljstava i tek e tada biti mogue
zajedno promiljati. Nakon to se prevlada faza u kojoj svatko brani svoje miljenje, tada se poinje s pro-
cesom nadopunjavanja ideja i zajednikog dogovora.
No, to se nee odmah desiti, jer esto ljudi nemaju u poetku povjerenja jedni u druge. Kroz proces e
uvidjeti vanost dijaloga, bolje e se upoznati i poeti uvaavati jedni druge. Okupljajui veu grupu u ne-
koj zajednici, dobit ete cijeli spektar razliitih stavova, promiljanja i suprotstavljenih interesa s velikom
dozom nepovjerenja. Na poetku e se moda i bojati ui u sutinu problema, no uei graditi povjerenje,
situacija e se mijenjati na bolje.
Dijalog nije proces u kojem se vodi borba za pobjedu vlastitog stava, ne radi se o pukoj razmjeni iskustava.
U procesu dijaloga je vano sasluati paljivo tue miljenje i pokuati shvatiti to ono zapravo znai, bez
obzira to se mi sa svime ne slaemo. Sagledavi sva miljenja, moemo ii korak dalje, vjerojatno u nekom
novom smjeru, u kojem e se zajedniki nametnuti pravo rjeenje. Pri tome nitko nikoga nee uvjeravati i
nagovarati, ve e se kroz proces dijaloga stvarati zajedniko miljenje.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 69
Kultura dijaloga se treba graditi
U naoj kulturi u kojoj uglavnom imamo polarizirana razmiljanja i stavove, nije lako zapoeti, provesti
i uspjeno zakljuiti proces dijaloga. Postoje i razna opravdanja zato se ne provodi - nema se vremena
ili novca, stiu nas rokovi i sl. ak i kada postoji ideja o potrebi provoenja ovakvog procesa, esto
nedostaju znanja i vjetine za njegovo strukturiranje i provoenje. Nemamo puno vjetih moderatora, a
esto se misli da svatko moe voditi sastanak ili seriju sastanaka. Naalost, neuspjesi koji dovode do velike
polarizacije, kao npr. kod pitanja izgradnje golf terena i apartmana na Sru iznad Dubrovnika ili izgradnje
nekih odlagalita otpada, najee imaju uzrok u neprovedenom procesu dijaloga - ljudi se nisu dogovorili
o tome to zapravo ele odnosno kakav razvoj ele, to je poeljan nain razvoja za njihovu zajednicu i
sl. Pri tome nema iskljuivog krivca - odgovornost je esto podijeljena izmeu vlasti koja ne obavjetava
i ne pita graane u ranoj fazi odluivanja to ele, a esto su i graani, organizacije civilnog drutva, kao
i poslovni sektor nezainteresirani za ukljuivanje. Reagiraju tek kada pone neki zahvat u prostoru i sl.
Dakle, potrebno je podizati svijest svih dionikih skupina, ali i jaati kapacitete za uinkovit dijalog.
Pri tome treba osvijestiti da voenje dijaloga moe biti ponekad vrlo frustrirajue, gotovo uvijek postoje
dominantne osobe koje okupiraju prostor i vrijeme, kao i one koje se dre po strani, nemajui povjerenje
u sebe i koje se povlae pred dominantnim osobama.
S druge strane, postoji pritisak vremena i rokova i proces se esto ne moe provesti kako treba, sudionici
osjeaju taj pritisak i javlja se osjeaj da nisu ukljueni. esto se desi da se podignu oekivanja, koja se
iz razliitih razloga ne ispune i ljudi ostanu nezadovoljni i teko ih se vie moe dobiti na sudjelovanje.
Izgraeno povjerenje se rui i jo ga je tee ponovno izgraditi, ako ne i nemogue. Stoga je bitno slijediti
neka naela procesa - od toga da svi imaju priliku rei svoje miljenje i izraziti zabrinutost, ne dopustiti
pojedincu ili grupi da dominira te pomoi da se u procesu doe do zajednikog promiljanja. Neki e u
tom procesu otpasti, a neki novi ljudi e se pridruiti. I naravno - za promjene je potrebno vrijeme.
Radi se o novom nainu promiljanja, na koji uglavnom nismo navikli i praksu dijaloga treba polako graditi.
Jednom kada ljudi osjete korist od dijaloga, drugi put e ga biti lake organizirati i provesti. U poetku,
ljudi moda nee biti spremni potpuno otvoreno komunicirati. Treba poeti s tim i ne oekivati neto
to nije realno da se dogodi. Za poetak, uspjeh e biti okupiti ljude koji e sasluati i upoznati se sa
stavovima i miljenjima svakoga od njih. Naime, esto se dogaa da ljudi u najboljoj namjeri, osmisle i
provedu aktivnosti za koje smatraju da su potrebne. I iznenade se kada ne nalaze podrku ili ak nailaze na
protivljenja drugih ljudi. to se deava? Nisu provjerili stavove i miljenja drugih ljudi. To se esto u praksi
moe vidjeti u lokalnoj samoupravi, kada gradonaelnik ili naelnik uredi npr. park, a stanovnici zapravo
ele djeje igralite.
Uglavnom, veina ljudi ne osvijesti da njihov pogled na svijet i nain rjeavanja problema proizlazi iz nji-
hovih pretpostavki i stavova, koje moda drugi ljudi ne dijele s njima ili su ak potpuno suprotni. Zbog
toga je potrebno ukljuiti i druge ljude u promiljanje, potrebno je vidjeti i drugu stranu. Na taj nain su
svi ukljueni, iako moda ne daju vidljivi doprinos.
70 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Rasprava Dijalog
Trae se najoitije razlike. Trae se snage i u suprotnom stajalitu.
Trae se slabosti suprotnog stajalita. Dijalog ukljuuje razumijevanje drugih.
Pobija se suprotno miljenje na tetu
meusobnih odnosa.
Pretpostavlja se da svatko ima dio odgo-
vora i primjenjivo rjeenje.
Poziva se na potpunu predanost vlasti-
tom uvjerenju.
Privremeno se iskljuuje vlastito uvjerenje
da bi se propitalo tue.
Temelji se na suprotstavljanju i eli se
dokazati da je druga strana u krivu.
Temelji se na suradnji i trai se zajedniko
razumijevanje.
Cilj je pobjeda jedne strane - makar i s
kratkoronim uspjehom.
Cilj je pronalaenje zajednikog polazita,
to je temelj dosljednoj politici.
Slua se radi otkrivanja "rupa" suprotne
strane i iznoenja protuteza.
Slua se da bi se razumjelo i pronaao
smisao u tuim argumentima.
Pretpostavke se koriste kao provjerene
injenice.
Iznose se pretpostavke radi njihova
ponovnog vrednovanja.
vrsto se brane izvorna (ishodina)
rjeenja.
Otvaraju se vrata boljim rjeenjima.
Kree se s pozicije da je vlastiti stav
(ponueno rjeenje) najbolji i brani se
njegova valjanost.
Vlastiti stav (ponueno rjeenje) se propitu-
je u cilju njegova poboljanja.
Dijalog e biti uspjeniji ukoliko se na poetku dogovore temeljna pravila ponaanja.
cilj procesa je usmjeravanje rada prema konanoj odluci,
svi su ohrabreni da sudjeluju, stoga nitko ne smije dominirati,
govoriti je jednako vano kao i sluati,
govornici trebaju govoriti jedni drugima, a ne moderatoru,
moderator je lan skupine koji, s vremena na vrijeme, usmjerava dijalog i pazi da se ne udalji od teme,
svaka se mogunost djelovanja mora temeljito razmotriti s jednakom pozornou odnosno o njoj treba
pregovarati. Raznolikost stavova vrlo je vana.

DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 71
Komunikacija unutar tima - primjer drutvene mree Yammer
Ukratko o Yammeru
Svrha Yammera je omoguiti razmjenu informacija, miljenja i dokumenata u zatvorenom virtualnom
krugu odnosno mrei osoba koje rade na nekoj temi. To moe biti u formi razgovora (izjava ili pitanje s
odgovorima) ili u formi pisanja zajednikog teksta. Mogu se postavljati poveznice na internetske stranice,
video, dokumenti, prezentacije, fotografje i dr.
Yammeru se pristupa preko sljedee veze www.yammer.com (postoji i aplikacija za smart mobilni telefon,
iPad i tablet). Moete odabrati opciju da o novostima na mrei dobivate elektronike poruke. Npr. dobit
ete poruku ako netko odgovori na vau objavu. Na taj nain ste u tijeku dogaanja.
Yammer je zatvorena mrea i morate se ulogirati ako koristite internetsku verziju. U nastavku moete
vidjeti sliku Yammera Ruralni razvoj u Hrvatskoj putem koje smo se pripremali za izradu izvjetaja iz
sjene za IPARD.
Naziv mree (npr. Rural Development in Croatia - Ruralni razvoj u Hrvatskoj) je vidljiv na samom vrhu
stranice. U sluaju da ste lanovi vie mrea, moete se lako prebacivati iz jedne u drugu.
Moete poslati i privatne poruke lanovima, koje e samo oni vidjeti. U desnom stupcu ekrana moete
vidjeti koji su lanovi trenutno ukljueni (Online Now).
72 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Mrea
Nakon to se prikljuite na www.yammer.com moete kreirati svoju posebnu zatvorenu mreu te pozvati
ljude da se prikljue. Moete napisati kratko obrazloenje zbog ega bi se trebali ukljuiti u mreu. Ako se
ukljue, moete ih pratiti (kliknite na Follow).
U sluaju da ste ukljueni u vie mrea, moete prelaziti iz jedne u drugu koristei My networks i kliknuvi
na mreu koju elite vidjeti. S istom e-mail adresom se moete ulaniti u vie mrea.
Ne zaboravite da je Yammer zatvorena mrea te da sve to je postavljeno na mreu mogu vidjeti samo
lanovi. Ako elite neki dokument podijeliti s drugima, moete ga preuzeti i poslati e-mailom.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 73
Profl
Moete kreirati svoj profl - postavite sliku i kratku informaciju o sebi. Va je profl vidljiv ostalim lanovima
mree.
Kako zapoeti?
Proitajte kako postavljati dokumente i kako voditi rauna o onome to elite vidjeti, ostalo moete
saznati upotrebljavajui Yammer.
Nekoliko dijelova slike je oznaeno elipsama u boji, a u nastavku su objanjene te razliite mogunosti
Yammera.
Kako objaviti poruku?
Ako imate profl na Facebooku, ukljuivanje na Yammer e vam biti jednostavno. Moete postaviti svoj
tekst odnosno poruku:
74 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Vaa poruka moe biti duga. Moete pridodati poveznicu na internetsku stranicu, fotografju ili doku-
ment. Ako postavite link na internetsku stranicu ili neki dokument, vidjet e se slika.
Ako u poruci spominjete osobe, moete koristiti imena s kojima su se prijavili u Yammer, kao na slici u
nastavku. Te e osobe biti tada obavijetene o postavljenoj poruci. Moete, nadalje, dodati ljude koje
elite obavijestiti. Moete i odgovoriti na neiju poruku.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 75
Svoj odgovor moete staviti na kraju svih odgovora. No, ako elite odgovoriti na neku posebnu temu,
moete pritisnuti na Reply, ispod poruke. Osoba kojoj odgovarate dobit e poruku i bit e jasno kome
odgovarate.
Kako pratiti samo ono to elite vidjeti?
Ako ste dio aktivne mree, moe biti puno postavljenih poruka i dokumenata, a sve vam ne mora biti
jednako interesantno. Moete odabrati ono to elite pratiti, to moe biti osoba, tema i sl. Taj odabir
moete po potrebi mijenjati.
Moete kreirati grupu, ako elite razgovarati o posebnoj temi koja nije svima interesantna.
to se desilo od moje zadnje posjete Yammeru?
Strelice pokazuju razliite izbore koje moete pogledati:
Naslovnica (Home): sve to je postavljeno, sa svim porukama
Oblai (Inbox): poruke koje su vam poslane; ako je s crvenim kvadratiem u kojem je brojka, pokazuje
da imate privatnu poruku koju niste proitali
Zvono (Notifcation) pokazuje obavijesti; ako vam je netko odgovorio odnosno odgovorio u podruju
koje pratite, moete pogledati pritisnuvi taj znak; na taj nain brzo pratite to se deava u mrei
Ispod je slika i ime osobe. To je profl koji svaka osoba napravi za sebe.
76 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Elipse ispod profla pokazuju ponovno imate li privatnih poruka koje niste proitali ili onih u mrei.
Naa mrea nema podgrupe, tako da nema informacija koje se mogu vidjeti vezano za grupu (Browse
Group).
to se dogaa u mrei?
Ako kliknete na All network (cijela mrea), vidite pregled razgovora (Conversations), lanova (Members)
te mapa (Files).
Ako elite reagirati na poruku, moete to ovdje napraviti. Moete postaviti svoju poruku odnosno
obavijestiti na emu radite.
Dajte svoj doprinos!
Ideja vodilja Yammera je kontinuirana razmjena ideja, miljenja, savjeta, postavljanje relevantnih dokume-
nata. U nastavku je pokazano kako moete doprinijeti:
Objasnili smo prije kako moete napisati poruku /objavu te dodati sliku ili dokument te poveznicu na
internetsku stranicu.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 77
Ankete
Postoje i dodatne mogunosti, npr. postavljanja ankete (Post a Poll). Moete postaviti anketu, s pitanjima
koja nudi vie moguih odgovora, s tim da je samo jedan mogui odgovor.
Pitanja
Moete postaviti pitanje drugim lanovima mree (Ask a Question) te e tada vaa objava biti oznaena
s upitnikom (?). Na taj nain moete imati pregled pitanja i odgovora.
Dogaanja
Moete kreirati dogaanje i pozvati lanove. Ako kliknete na Post an Event, moete vidjeti i tko e su-
djelovati.
Dodatne opcije
U gornjem desnom uglu vidite sljedee: osobe koje su ulanjene u mreu (People), grupe (Groups), mape
(Files) i aplikacije (Apps). Ako kliknete na Apps, moete npr. nai aplikaciju Yammer za mobilni telefon.
78 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Mape
Svi dokumenti koji su postavljeni uz poruku /objavu mogu se vidjeti pod Files. Moete nai sve postav-
ljene dokumente, koje moete pogledati, pratiti, dijeliti ili prenijeti na svoj kompjutor. Isto moete na-
praviti s fotografjama i video radovima.
Teme
Yammer prua mogunost postavljanja razliitih tema, koje moete vidjeti pod Apps - Topics. Kliknuvi
na jednu od tema, moete vidjeti sve poruke koje su povezane s tom temom, to vam moe pomoi u
boljem organiziranju.
Temu moete dodati i naknadno uz objavu ili odgovor, ak i ako se ne radi o vaim objavama. Tema e
biti vidljiva samo ispod objave. Naziv teme moe imati vie od jedne rijei.
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 79
Kliknuvi na temu koja vas interesira, vidjet ete sljedee (u konkretnom sluaju se radi o temi lokalne
akcijske grupe -LAG):
80 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
Postavke
Moete vidjeti i mijenjati svoje postavke profla, zaporku i dr.
Pod Notifcations moete izabrati jednu od mrea u kojoj ste lan i promijeniti postavke elektronike
adrese.
Sretno s koritenjem Yammera!
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 81
4
etiri za stolom,
to je ve
demokracija!
Bibliografja
Poglavlje 4
4
84 KAKO DO BOLJ I H J AVNI H POLI TI KA?
DOPRI NOS CI VI LNOG SEKTORA 85
1 Bardach E.: A Practical Guide for Policy Analysis: The Eigtfold Path to More Effective Problem Solving,
Chatham House, 2000.
2 Bohm D.: On Dialogue, Routledge, 2004.
3 Colebatch H.K.: Javne politike i upravljanje: temeljni pristupi, Anali hrvatskog politolokog drutva,
Vol.2. No.1. 2006.
4 Dunn, W.N.: Public policy analysis: An introduction, Prentice Hall, 1994.
5 Dye, T.R.: Understanding Public Policy, 12. izd., Pearson, 2007.
6 Heath C. i Heath D.: Switch: How to Change Things When Change Is Hard, Broadway Books, 2010.
7 Hogwood B.W. Gunn L.A.: Policy Analysis for the Real World, Oxford University press, 1984.
8 Kesi V., Muke s rijeima, Uvod; Kervatin M., Javno zagovaranje: ene za drutvene promjene u
zemljama sljednicama bive Jugoslavije, STAR Project, Delphi International, 1998.
9 Klai B.: Veliki rjenik stranih rijei, Zora 1968.
10 Laginja I. i Pavi L.: Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice, ODRAZ, 2001.
11 Majer M., Wagenaar H., Deliberative Policy Analysis: Understanding Governance in the Network
Society, Cambridge University Press, 2003.
12 Pavi-Rogoi L.: Naa zajednica naa odgovornost, Prirunik za uspjeno organiziranje lokalne
zajednice, ODRAZ, 2004.
13 Petak Z.: Pojmovnik, Hrvatska javna uprava, god. 9., br. 1., str. 283-295, 2009.
14 Roebeling G. i de Vries J.: Zagovaranje i lobiranje u svrhu drutvenih promjena,Tehnika pomo
organizacijama civilnog drutva - TACSO, 2011.
15 Ruefi, T.W.: Ordinal Time Series Analysis: Methodology and Applications in Management Strategy
and Policy, Quorum Books, 1990.
16 Young E. i Quinn L.: Pisanje djelotvornih prijedloga za javne politike, prijevod, DIM - Udruga za
graansko obrazovanje i drutveni razvoj, 2007.