You are on page 1of 234

SKRIPTA ZA POLAGANJE

PRAVOSUDNOG ISPITA
I dio
KRIVINO PRAVO
april, 2009. god.
Sadra!"
KRIVINO #ATERIJALNO PRAVO ....... $. %&r.
KRIVINO PRO'ESNO PRAVO ............... (02. %&r.
2

KRIVINO MATERIJALNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih
propisa kojim drava, radi svoje krivino pravne zatite, odreuje krivina djela i
njihove uinioce, te propisuje sankcije prema tim uiniocima.
Krivino materijalno pravo, u odnosu na krivino procesno pravo,
omoguava da se jedan krivini dogaaj formira u krivinu stvar kao predmet
krivinog postupka, pa se moe rei da je krivino materijalno pravo
pretpostavka krivinom procesnom pravu.
ZNAENJE IZRAZA
Teritorija Federacije je kopnena teritorija, obalno more i vodene povrine unutar
granica FBiH, te zrani prostor nad njima.
Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila etrnaest godina ivota
dijete nije krivino odgovorno, tj. ne podlijee krivinopravnoj odgovornosti.
Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navrila !" godina ivota.
dr!"enje je bilo koji oblik udruivanja tri ili vie osoba.
Vi#e o$o%a je najmanje dvije osobe ili vie nji#.
Sk!&ina lj!di je najmanje pet osoba ili vie nji#.
'r!&a lj!di je udruenje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog,
ponovljenog ili povremenog injenja krivini# djela, pri emu svaka od ti# osoba
uestvuje u uinjenju krivinog djela.
Or(ani)irana (r!&a lj!di je grupa ljudi koja je $ormirana %nije nastala spontano&,
radi izravno slijede'eg uinjenja krivinog djela, iji lanovi ne moraju imati
$ormalno odre(ene uloge, koja ne mora imati slijed lanstva niti razvijenu
organizaciju.
Zlo*ina*ka or(ani)acija je organizirana grupa ljudi od najmanje tri osobe, koja
postoji neko vrijeme, djeluju'i u cilju uinjenja jednog ili vie krivini# djela za
koja se po zakonu moe izre'i kazna zatvora tri (odine ili te"a ka)na.
Tajna Federacije, kantona, grada i op'ine je podatak ili isprava koja je zakonom,
drugim propisom ili op'im aktom nadlenog tijela donesenim na osnovu zakona,
odre(ena tajnom Federacije, kantona, grada ili op'ine, ijim bi otkrivanjem
nastupile tetne posljedice za Federaciju, kanton, grad i op'inu.
Vojna tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili aktom
nadlenog organa Federacije, donesenim na osnovu zakona, proglaena vojnom
tajnom.
Sl!"%ena tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili op'im
aktom nadlene institucije u Federaciji, kantonu, gradu i op'ini donesenim na
osnovu zakona proglaena slubenom tajnom.
Po$lo+na tajna je podatak ili isprava koja je zakonom, drugim propisom ili op'im
aktom privrednog drutva, ustanove ili druge pravne osobe odre(ena poslovnom
tajnom, a koja predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraivakog ili
konstrukcijskog rada, te drugi podatak zbog ijeg bi priop'avanja neovlatenoj
osobi mogle nastupiti tetne posljedice za njezine privredne interese.
Pro,e$ionalna tajna je podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu stranaka koji
)
saznaju odvjetnici, branitelji, notari, doktori medicine, doktori stomatologije,
primalje *babice* ili drugi zdravstveni djelatnici, psi#olozi, djelatnici staranja,
vjerski ispovjednici i druge osobe u obavljanju svog zvanja.
I$&ra+a je svaki predmet koji je podoban ili odre(en da slui kao dokaz kakve
injenice koja je od znaaja za pravne odnose.
Pokretnina je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti,
topline ili kretanja, te tele$onski i drugi impulsi.
Izraavanje u jednom gramatikom rodu, mukom ili enskom, ukljuuje oa
roda fizikih osoa.
-TA INI KRIVINO ZAKONODAVSTVO .I/
Kri+i*no )akonoda+$t+o ! na#oj )e0lji $a*inja+aj!1
1. +rivini zakon BiH, FBiH, ,- i B./
2. .rugi zakoni BiH, 0ntiteta i Brko distrikta, kojima su eventualno
propisana krivina djela %u svim ovim zakonima koji ine dopunsko
krivino zakonodavstvo, kazne i druge mjere mogu se propisivati u skladu
sa odredbama sistemskog krivinog zakonodavstva&/
3. 1 irem smislu, ovdje se ubrajaju +rivini procesni zakoni %2+3 BiH, FBiH,
,- i B.& i 2akon o izvrenju krivini# sankcija/
4. 3osebno krivino zakonodavstvo %n&r. 2akon o ravnopravnosti spolova i
sl.&, koje mora biti u skladu sa krivinim zakonima u pogledu uslova
odgovornosti i kanjivosti.
NAELO LE'ITIMITETA 2o$no+ )akonito$ti3
O$no+a i (ranice kri+i*no&ra+ne &rin!de
Kri+i*na djela i kri+i*no&ra+ne $ankcije &ro&i$!j! $e $a0o )a ona
&ona#anja koji0a $e tako !(ro"a+aj! ili &o+rje4!j! li*ne $lo%ode i &ra+a
*o+jeka5 te dr!(a &ra+a i dr!#t+ene +rijedno$ti )aja0*ene i )a#ti6ene
$ta+o0 i 0e4!narodni0 &ra+o05 da $e nji7o+a )a#tita ne %i 0o(la
o$t+ariti %e) kri+i*no &ra+ne &rin!de8
!ropisivanje krivinih djela i vrste i mjere krivinopravnih sankcija zasniva
se na nunosti primjene krivinopravne prinude i njenoj razmjernosti jaini
opasnosti za osone sloode i prava ovjeka, te druge osnovne vrijednosti.
NAELO ZAKONITOSTI
4vo naelo postoji u materijalnom i procesnom smislu.
98 0aterijalno0 $0i$l! o+o na*elo i0a : a$&ekta )na*enja1
a) da $e kri+i*na djela i kri+i*no;&ra+ne $ankcije )a ta djela 0o(!
&ro&i$i+ati $a0o )akono05 a ne &ro&i$i0a ni"e &ra+ne $na(e .
5
b) da $e niko0e ne 0o"e i)re6i $ankcija )a djelo ako ono5 &rije ne(o #to
je !*injeno5 ! )akon! nije &ro&i$ano kao kri+i*no djelo i )a koje !
)akon! nije &ro&i$ana $ankcija .

:8 1 procesnom smislu ovo naelo je propisano 2+3 FBiH 63rincip
zakonitosti78
6!ravila utvrena ovim zakonom treaju osigurati da niko nevin ne ude
osuen, a da se uinitelju izrekne krivinopravna sankcija pod uslovima koje
predvia K"#$i%, drugi zakoni #ederacije, zakoni kantona i zakoni $i% u kojima
su propisana krivina djela i na osnovu zakonom propisanog postupka.
!rije donoenja pravomone presude osumnjieni, odnosno optueni
moe iti ogranien u svojoj sloodi i drugim pravima, samo pod uslovima
propisnim zakonom.
Krivinopravnu sankciju moe uinitelju krivinog djela izrei samo
nadleni sud, odnosno sud kome je &ud $i% prenio voenje postupka, u
postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu' .
VREMENSKO VA<ENJE KRIV8 ZAKONA
2o%a+e)na &ri0jena %la"e( )akona3
Pre0a !*initelj! kri+i*no( djela &ri0jenj!je $e )akon koji je %io na
$na)i ! +rije0e !*injenja kri+i*no( djela8 (akle, vrijedi princip da nema
retroaktivne primjene propisa.
Ako $e &o$lije !*injenja kri+i*no( djela )akon jedno0 ili +i#e &!ta
i)0jeni5 &ri0ijenit 6e $e )akon koji je %la"i )a !*initelja8 1 toj situaciji,
mogu'e je da bude primjenjen novi ili stari zakon, u zavisnosti od toga koji je od
nji# blai.
)akon! ni$! i)ri*ito &ro&i$ani kriteriji &o koji0a $e ocjenj!je koji je
)akon %la"i )a !*inioca ! $+ako0 konkretno0 $l!*aj!5 0e4!ti0 $!d$ka
&rak$a i teorija $! !t+rdili odre4ene kriterije na o$no+! koji7 $e !t+r4!je
koji je )akon %la"i5 a to $!1
1. o$no+ni kriterij je onaj koji &red+i4a da je %la"i onaj kri+i*ni )akon
koji konkretno &ona#anje !o&#te ne &ro&i$!je kao kri+i*no djelo
)npr . u ranijem kriv. zakonodavstvu postojalo je kriv. djelo kockanje, uvreda,
vei roj kriv. djela protiv oruanih snaga. *eutim, ta djela i jo neka u
vaeem K" su dekriminisana sl.+, -vo je kljuni kriterij za utvrivanje koji je
zakon lai i ukoliko se primjeni na konkretnom sluaj, nema potree za
utvrivanje ostalih kriterija.
2. %la"i je onaj kri+i*ni )akon koji &ro&i$!je odre4eno djelo kao
kri+i*no djelo5 ali i$klj!*!je kri+i*n! od(o+orno$t i kri+i*no (onjenje=
)npr. -&. provali u tui stan radi hvatanja uinioca krivinog djela nee
krivino odgovarati jer je to uinio u vrenju sluene radnje+,
3. %la"i je onaj )akon koji &red+i4a 0o(!6no$t o$lo%a4anja od
ka)ne ili i)ricanja %la"e +r$te ka)ne ili 0anje 0jere ka)ne
%npr. kod krivinog djela krae lai je vaei zakon jer postoji mogunost
izricanja lae kazne+,
9
4. %la"i je onaj kri+i*ni )akon koji ne &red+i4a i)ricanje $&oredne
ka)ne ili 0jere %e)%jedno$ti /
5. %la"i je onaj kri+i*ni )akon koji &red+i4a #ire 0o(!6no$ti )a
i)ricanje !$lo+ne o$!de ili %la"e ka"nja+anje )a &ok!#aj odre(enog
krivinog djela.

Kako $e &ri0jenj!je %la"i )akon>
.la"i )akon $e &ri0jenj!je ! odno$! na konkretno djelo i konkretno(
!*inoca5 a ne a&$traktno8 .akle, analizom pret#odni# kriterija se utvr(uje kako
se ti zakoni odnose na konkretnog uinioca.
.la"i )akon 0ora $e &ri0jeniti ! cjelo$ti5 a ne &arcijalno ili
ko0%ino+ano $a dr!(i0 )akoni0a8
.la"i )akon 0ora $e &ri0jeniti do &ra+o$na"no$ti &re$!de8 I)!)etno5
ako je &o+odo0 &ra+ni7 lijeko+a 2"al%a ili &ona+ljanje &o$t!&ka3 &re$!da
!kin!ta i odre4eno no+o $!4enje5 %la"i )akon $e 0ora &ri0jeniti i ! toj
$it!aciji8 -vo iz razloga to vie ne postoji pravosnana presuda i suenje
poinje ispoetka.
:ko nije ispotovan ovaj princip tj, ako je sud primjenio stroiji zakon,
postoja'e povreda krivinog zakona.
KRIVINE SANK?IJE
Vr$te kri+i*no&ra+ni7 $ankcija $!1
98 Ka)ne
a) zatvor i dugotrajni zatvor
b) maloljetniki zatvor
c) novana kazna
:8 0jere !&o)orenja
a) sudska opomena
b) uslovna osuda
@8 0jere %e)%jedno$ti
a) oavezno psihijatrijsko lijeenje )na sloodi+
b) oavezno lijeenje od ovisnosti
c) zarana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije
d) zarana upravljanja motornim vozilom
e) oduzimanje predmeta
5. od(ojne 0jere %primjenjuju se prema maloljetn. uz odgojne preporuke&
a) disciplinske mjere
b) mjere pojaanog nadzora
c) zavodske mjere
;
Pored na+edeni7 kri+i*no&ra+ni7 $ankcija5 )akon &o)naje jo# d+ije
0jere koje ne $&adaj! ! kri+i*ne $ankcije5 a to $!1
98 Rad )a o&#te do%ro na $lo%odi )spada u red novih, alternativnih
sankcija, koja je sui/generis mjera, a nalazi se negdje izmeu kazne i
uslovne osude, kao mjere upozorenja+ i
:8 Od(ojne &re&or!ke )izriu se maloljetnicima, ez voenja kriv. postupka+
S+r7a kri+i*no&ra+ni7 $ankcija1
98 (eneralna &re+encija ; preventivni uticaj na druge da potuju pravni
sistem i ne ine krivina djela, a postie se informisanjem javnosti o
voenju krivinih postupaka i izricanju sankcija,
:8 $&ecijalna &re+encija ; sprjeavanje uinitelja da uini krivina djela i
podsticanje njegovog preodgoja.
I$klj!*enje &ri0jene kri+i*no( )akonoda+$t+a ! Federaciji .i/ &re0a djeci
+rivino zakonodavstvo ne primjenjuje se prema djetetu koje u vrijeme
uinjenja krivinog djela nije navrilo !5 godina ivota.
ZASTARJELOST
Za$tarjelo$t kri+i*no( (onjenja
Za$tarjelo$t kri+i*no( (onjenja je in$tit!t koji &odra)!0je+a
&re$tanak o+la#tenja dr"a+ni7 or(ana )a &red!)i0anje kri+i*no( (onjenja
i) ra)lo(a &roteka odre4eno( +re0en$ko( &erioda8
Za$tarjelo$t nije na di$&o)iciji $tranaka , tj. nastupa ez ozira na volju
uinioca i niko se ne moe odrei zastare0
Roko+i )a$tarjelo$ti )a+i$e od te"ine kri+i*no( djela i &ro&i$ane
ka)ne, pa se krivino gonjenje ne moe poduzeti kad od uinjenja krivinog djela
protekne1
1. @A (od8 za +. s propisanom kaznom d!(otrajno( )at+ora /
2. :B (od8 za +. s propisanom kaznom )at+ora &reko 9B (od8 /
3. 9A (od8 za +. s propisanom kaznom )at+ora &reko A (od8 /
4. 9B (od8 za +. s propisanom kaznom )at+ora &reko @ (od8 /
5. A (od8 za +. s propisanom kaznom )at+ora &reko 9 (od8 /
6. @ (od8 za +. s propisanom ka)no0 )at+ora do 9 (od8 ili no+*ano0
ka)no08
2ko je za K( propisano vie kazni, rok zastarjelosti odreuje se po
najteoj.
Po$toji relati+na i a&$ol!tna )a$tarjelo$t1
a) relati+na )a$tarjelo$t nastupa kada proteknu gore navedeni
zastarni rokovi utvreni prema propisanoj kazni .
b) apsolutna zastarjelost nastupa kada protekne duplo vrijeme
predvieno za relativnu zastarjelost.
<
Za$tarije+anje kri+i*no( (onjenja &o*inje od dana kad je kri+i*no
djelo !*injeno5 %e) o%)ira je li &o)nat i)+r#ilac KD8
O.STAVA ZASTARJELOSTI
O%!$ta+a )a$tarjelo$ti na$t!&a )%o( neke )akon$ke tj8 &ra+ne
$0etnje %npr. poslaniki imunitet, duevno ooljenje uinioca, postupak
ekstradicije i sl. &
tak+oj $it!aciji kri+i*no (onjenje ne 0o"e ot&o*eti5 a ako je
ot&o*elo ne 0o"e $e &rod!"iti8
Kada &re$tane )akon$ka $0etnja tok5 )a$tarje+anja $e na$ta+lja5 &ri
*e0! $e ! rok )a$tarje+anja !ra*!na+a +rije0e koje je &roteklo do
o%!$ta+e )a$tarje+anja8
"astarjelost se oustavlja samo u odnosu na ono lice na koje se odnose
pravne smetnje, a ne utie na druge sauesnike.
PREKID ZASTARJELOSTI
Prekid )a$tarjelo$ti )na*i na$t!&anje tak+e okolno$ti !$ljed koje je
)a!$ta+ljen tok )a$tarjelo$ti5 tako da $a $+aki0 &rekido0 )a$tarije+anje
&o*inje &ono+no te6i8 Kod &rekida )a$tarjelo$ti +rije0e koje je &roteklo ne
!ra*!na+a $e ! +rije0e )a$tarje+anja5 +e6 )a$tarje+anje &o*inje i)no+a i
0o"e trajati $+e do na$t!&anja a&$ol!tne )a$tarjelo$ti8
Prekid )a$tarjelo$ti na$t!&a (zastarijevanje se prekida) ! : $l!*aja1
1. &red!)i0anje0 $+ake &roce$ne radnje od $trane $!da ili t!"ioca5 koja
$e &red!)i0a radi (onjenja !*inioca )%o( !*injeno( kri+i*no( djela8
3adnje ovlatenog sluenog lica prije pokretanja krivinog postupka nemaju
karakter procesnih radnji i ne dovode do prekida zastarjelosti .
2. kada !*inilac ! +rije0e trajanja )a$tarjelo$ti !*ini i$to tako te#ko ili te"e
kri+i*no djelo8
Za$tarjelo$t i)+r#enja ka)neCkri+i*no;&ra+ne $ankcije
Za$tarjelo$t i)+r#enja ka)neCkri+i*no;&ra+ne $ankcije je in$tit!t koji
&odra)!0je+a &re$tanak o+la#tenja nadle"ni7 or(ana )a &red!)i0anje
i)+r#enja &ra+o$na"no i)re*ene ka)neCkri+i*no;&ra+ne $ankcije5 i) ra)lo(a
&roteka odre4eno( +re0en$ko( &erioda8
Za$tarjelo$t i)+r#enja ka)neCkri+i*no;&ra+ne $ankcije na$taje i$teko0
odre4eno( +re0ena od dono#enja &ra+o0o6ne &re$!de8
4a zastarjelost izvrenja kazne primjenjuju se isti rokovi kao i kod
zastarjelosti krivinog gonjenja.
Za$tarjelo$t i)+r#enja $&oredne ka)ne i 0jera %e)%jedno$ti
"astarjelost izvrenja novane kazne kao sporedne
kazne nastupa kad proteknu 5 god. od dana pravosnanosti presude kojom
je ta kazna izreena.
"
"astarjelost izvrenja mjera ezjednosti1 1. oavezno
psihijatrijsko lijeenje, 2. oavezno lijeenje od ovisnosti i 3. oduzimanje
predmeta nastupa kad protekne 6 god. od dana pravosnanosti odluke kojom
su te mjere izreene.
"astarjelost izvrenja mjera ezjednosti1 1. zarane
vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije i 2. zarane upravljanja motornim
vozilom nastupa kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za
trajanje te mjere.
Krivino gonjenje i izvrenje kazne ne zastarijeva za krivina djela za koja
po meunarodnom pravu zastarjelost ne moe nastupiti )ratni zloini+.
'eneralno5 &itanje )a$tare je 0aterijalno;&ra+no &itanje5 na koje $!d
&a)i &o $l!"%enoj d!"no$ti8 Kada $!d !t+rdi da je na$t!&ila )a$tara5
donije6e OD.IJAJD PRESDE
KRIVINO DJELO
Kri+i*no djelo %=lan 2!.&
Kri+i*no djelo je ono djelo koje k!0!lati+no i0a $+e $lijede6e
ele0ente1
a+ da je &roti+&ra+no djelo
+ da je )akono0 &ro&i$ano kao kri+i*no djelo5
c+ )a koje je )akono0 &ro&i$ana kri+i*no&ra+na $ankcija i
d+ *ija $! o%ilje"ja &ro&i$ana )akono08
a3 Proti+&ra+no$t kao ele0ent kri+i*no( djela
Proti+&ra+no$t )na*i da je odre4eno &ona#anje ! $!&rotno$ti $a
&o)iti+ni0 nor0a0a &ra+no( &oretka8 To $! ona &roti+&ra+na &ona#anja
&ojedinca koja )na*e na&ad ili !(ro"a+anje naj+a"niji7 dr!#t+eni7 odno$a8
*eutim, pravni poredak dozvoljava u odreenim situacijama i pod
odreenim uslovima postojanje nekog osnova koji iskljuuje protivpravnost.
kri+i*no0 0aterijalno0 )akon! &roti+&ra+no$t i$klj!*!je1
7+ djelo 0alo( )na*aja5
5+ n!"na od%rana i
8+ krajnja n!"da8
9 krivinom procesnom pravu osnov iskljuenja protivpravnosti postoji u
sluajevima1 lienja sloode uinioca krivinog djela, odreivanja pritvora,
vrenja pretresa i dr. >are(enje pretpostavljenog ne iskljuuje protivpravnost.
%3 i c3 Pro&i$ano$t kri+i*no( djela ! )akon! kao ele0enat kri+i*no(
djela 2&rinci& )akonito$ti3 i &ro&i$ano$t $ankcije

?
0aterijalno0 $0i$l! o+aj ele0enat kri+i*no( djela )na*i da $e
kri+i*na djela i kri+i*ne $ankcije )a ta djela 0o(! &ro&i$i+ati $a0o
)akono0 , a ne &ro&i$i0a ni"e &ra+ne $na(e8
Dr!(i a$&ekt o+o( na*ela )na*i da $e niko0e ne 0o"e i)re6i $ankcija
)a djelo ako ono5 &rije ne(o #to je !*injeno5 ! )akon! nije %ilo &ro&i$ano
kao kri+i*no djelo i )a koje ! )akon! nije &ro&i$ana $ankcija8
d3 O%ilje"ja kri+i*no( djela 2%i6e kri+i*no( djela3
Okolno$ti koje odre4eno &ona#anje karakteri#! kao kri+i*no djelo
na)i+aj! $e o%ilje"ji0a5 odno$no ele0enti0a %i6a kri+i*no( djela8
& ozirom na prirodu pojedinih djela, svako djelo ima odreene elemente
koji ine ie tog krivinog djela.
Bie krivino! djela je skup svi" bitni", posebni" ele#enata jedno!
krivino! djela$
Da %i djelo %ilo $+r#eno 0oraj! %iti o$t+arena $+a nje(o+a o%ilje"ja8
-stala oiljeja slue za lie oznaavanje kanjivog ponaanja i po
potrei za razgranienje od drugih srodnih krivinih djela.
)%pr. kod krivinog djela krae itna oiljeja su1 7. da se radi o tuoj pokretnoj
stvari, 5. da se ta stvar oduzima i 8. da se to ini u namjeri priavljanja
protivpravne imovinske koristi.
Krivino djelo teke krae sadri sva ova oiljeja, ali i dodatno oiljeje u
pogledu naina izvrenja krae npr. da se kraa vri oijanjem ili provaljivanjem
zatvorenih prostora, da se kraa vri u vrijeme elementarnih nepogoda :poplave,
zemljotresi itd:. !rema tome, po ovim dodatnim oiljejima ovo djelo se razlikuje
od krivinog djela krae.
Krivino djelo uistva sastoji se u tome da uinilac liava ivota drugo lice.
*eutim, ako se to liavanje vri iz nacionalnih, vjerskih ili rasnih pouda, na
okrutan nain, iz ezozirne osvete i slino, radie se o tekim sluajevima
uistva koji su zaprijeeni stroijom kaznom.
Radnja i)+r#enja kri+i*no( djela 2Na*in !*injenja kri+i*no( djela3
Radnja i)+r#enja kri+i*no( djela je ona radnja kojo0 $e i)+r#a+a
kri+i*no djelo i koja je ! o&i$! kri+i*no( djela o)na*ena kao radnja
i)+r#enja8 %pr. kod kriv. djela krae radnja se sastoji u oduzimanju tue
pokretne stvari, a kod uistva radnja se sastoji u liavanju ivota drugog lica .
Kod neki7 kri+i*ni7 djela radnja i)+r#enja $e $a$toji od d+ije ili +i#e
radnji5 koje 0o(! %iti odre4ene k!0!lati+no ili alternati+no1
7. k!0!lati+no (dje $e radnja i)+r#enja $a$toji $e od d+ije djelatno$ti i
(dje je )a &o$tojanje kri+i*no( djela n!"no da $! k!0!lati+no
o$t+arene o%je na+edene radnje t)+8 ku#ulativne dispozicije 8
%pr. kod kriv. djela ; razbojni&tvo' , radnje su upotrea sile i oduzimanje
tue pokretne stvari. Kod takvih krivinih djela oje te radnje ulaze u
sastav izvrenja krivinog djela i njihovim preduzimanjem ostvaruje se
krivino djelo. Kod ovih djela preduzimanjem samo jedne radnje nee se
!@
raditi o svrenom krivinom djelu, npr. upotrea sile, ve o pokuaju krivi.
djela razojnitva.
5. alternati+no (dje $e radnja i)+r#enja $a$toji od d+ije ili +i#e
djelatno$ti tako da je kri+i*no djelo i)+r#eno &red!)i0anje0 %ilo koje
od &ro&i$ani7 radnji t)+8 alternativne dispozicije 8 9koliko su ostvarene
sve radnje, radit e se o kumulaciji radnji, to se moe uzeti u ozir kao
oteavajua okolnost kod odmjeravanja kazne.
%pr. kod kriv. djela krivotvorenje isprave , radnja izvrenja je odreena
alternativno, pa se djelo moe izvriti pravljenjem lane isprave ili
naavljanjem ili upotreom lane isprave . Izvrenjem djela na ilo koji od ovih
naina tj. ispunjavanjem ilo koje alternacije, djelo je izvreno.
.lanketne di$&o)icije
To $! ne&ot&!ne ili ok+irne di$&o)icije ! kri+i*no0 )akon! koje $!
$a0e )a $e%e ne&ri0jenji+e %e) !)i0anja ! o%)ir dr!(o( &ro&i$a na koji
one !&!6!j!8
Da %i $e ! tak+i0 $l!*aje+i0a 0o(lo !t+rditi da li je ! &itanj!
kri+i*no djelo ili ne5 n!"no je kon$!lto+ati &ro&i$e na koje $e ta %lanketna
di$&o)icija odno$i i tek tada 6e0o %iti ! 0o(!6no$ti !t+rditi da li !
konkretno0 &ona#anj! &o$toje ele0enti kri+i*no( djela8
$lanketne dispozicije u krivinom zakonu su najee kod krivinih djela
protiv ezjednosti saoraaja i protiv ezjednosti ljudi i imovine, ali mogu se
pronai i u propisima i aktima nie pravne snage. ) %pr. krivino djelo
ugroavanja saoraaja govori o postupanju u saoraaju suprotno "-$&/u ili
kod krivinog djela protivpravni prekid trudnoe, u dispozitivu se navodi da se
prekid trudnoe izvodi protivno propisima o prekidu trudnoe :!ravilnik........:. +od
optuenja i u izreci presude kod ovi# krivini# djela nuno je ugraditi odre(ene
lanove zakona ili drugog propisa na koji upu'uje blanketna dispozicija.
Kri+i*no djelo 0o"e %iti i)+r#eno *injenje0 i ne*injenje08
injenje01

&rak$i5 kri+i*no djelo $e naj*e#6e i)+r#a+a *injenje0 neke radnje8
injenje &o$toji onda kada lice &red!)i0a nek! radnj! koj! ne %i $0jelo
&red!)eti )npr. oduzima tu(u pokretnu stvar, $alsi$ikuje ispravu, drugom nanosi
povredu i sl +. (akle, kod injenja radi se o nekoj linoj aktivnosti uinioca koja
dovodi do odreenih promjena u vanjskom svijetu / povreda, ugroavanja.
Ne*injenje01

Kri+i * no djelo je ! * injeno ne * injenje0 kad je ! * initelj 5 koji je &ra+no
o%a+e)an $&rije * iti na$t!&anje )akono0 o&i$ane &o$ljedice kri+i * no( djela 5
to &ro&!$tio ! * initi 5 a tak+o je &ro&! # tanje &o djelo+anj! i )na * enj!
jednako i)+r # enj! to( kri+i * no( djela * injenje0 8
!!
Kri+i*na djela ne*injenja 0o(! %iti1 1. prava krivina djela neinjenja i
2. neprava krivina djela neinjenja 8

1. Pra+a kri+i*na djela ne*injenja 2t)+8 &ra+i5 *i$ti o0i$i+ni delikti3 $!
ona kri+i*na djela kod koji7 je radnja i)+r#enja ! kri+i*no0 )akon!
odre4ena kao &ro&!#tanje odre4ene d!"no$ti )npr. neprijavljivanje
pripremanja kriv. djela+
2. Ne&ra+a kri+i*na djela ne*injenja 2t)+8 ko0i$i+no;o0i$i+ni delikti3 $!
ona kri+i*na djela koja $! ! kri+i*no0 )akon! odre4ena kao kri+i*na
*injenja5 odno$no (dje je radnja i)+r#enja to( djela odre4ena kao
&red!)i0anje neke *inid%e5 ali $e i)!)etno to kri+i*no djelo 0o"e
i)+r#iti i &ro&!#tanje0 odre4ene d!"no$ti8 %n&r8 majka ne #rani dijete i
usljed toga nastupi zabranjena posljedica, ili skretniar propusti da pomjeri
ine u slobodan prolaz i nastupi udes dunost majke na #ranjenje djeteta
propisana je u porodinom zakonu/ dunost skretniara propisana je u
odgovaraju'im propisima u oblasti eljeznikog saobra'aja&.
Dakle5 kod o+i7 djela !+ijek $e radi o to0e da !*inilac &ro&!#ta tj8 ne
&red!)i0a radnj! koj! 0! nala"e nje(o+ li*ni $tat!$ ili d!"no$t8
Po$ljedica kri+i*no( djela

Kod naj+e6e( %roja kri+i*ni7 djela5 &o$ljedica kri+i*no( djela je
!(ra4ena ! di$&o)icij! kri+i*no( djela i $a0i0 ti0 je +idlji+a )npr. lienje
ivota, teka tjelesna povreda, prenoenje zarazne olesti i sl.+. Me4!ti05 i0a
kri+i*ni7 djela kod koji7 &o$ljedica nije +idlji+a5 ali ona &o$toji )npr. kod
krivinog djela davanje lanog iskaza, posljedica se sastoji u stvaranju
pogrenog miljenja kod suda i donoenju pogrene sudske odluke+.
Po$ljedica kri+i*no( djela 0o"e $e 0ani,e$to+ati ! +id!1
1. &o+rede )a#ti6eno( do%ra to je unitenje ili oteenje nekog pravno
zatienog dora. Aa povreda se uoava ulima i kod ovi# djela posljedica se
uvijek odre(uje kao obiljeje bi'a krivinog djela % npr. tjelesna povreda,
lienje ivota, kraa i sl.+.
2. !(ro"a+anja )a#ti6eno( do%ra to je stvaranje opasnosti od nastupanja
povrede.
Ta o&a$no$t 0o"e %iti konkretna ili a&$traktna1
a+ konkretna o&a$no$t ovdje je ta opasnost odreena u iu
krivinog djela i ona se mora dokazivati kao i ostali elementi krivinog
djela. >aje'a su krivina djela protiv bezbjednosti javnog saobra'aja i
krivina djela protiv opte bezbjednosti ljudi i imovine.
+ a&$traktna o&a$no$t postoji kada je posljedica mogla da nastupi
usljed preduzete radnje, ali u konkretnom sluaju nije nastupila. <akva
krivina djela ne sadre opasnost kao oiljeje krivinog djela, kao u
sluaju konkretne opasnosti, ve ta opasnost nuno proizilazi iz radnje
izvrenja. Ao znai da je kod takvi# krivini# djela nastupanje posljedice
!2
nuna i neoboriva pretpostavka. =im je radnja izvrena, ovu opasnost ne
treba dokazivati, jer se njeno postojanje uvijek pretpostavlja.
%npr. u sluaju predaje u prevozno sredstvo lako zapaljivih, eksplozivnih ili
radioaktivnih materijala, djelo se smatra svrenim samim inom predaje
takvih materijala u prevozno sredstvo. (akle, u ovom sluaju se uopte ne
dokazuje postojanje posljedice, jer se ona pretpostavlja samim time to se
radi o materijama koje su izuzetno opasne i iji je promet u javnom
saoraaju izriito zaranjen.+
O%jekti+ni !$lo+ inkri0inacije
To $! okolno$ti koje )akon odre4!je kao !$lo+ koji tre%a da $e $t+ori
da %i jedno &ona#anje *o+jeka %ilo &roti+&ra+no ili da %i do%ilo o&a$ni
karakter8
O+e okolno$ti !la)e ! $a$ta+ kri+i*no( djela5 ali $e )a &o$tojanje
kri+nje !*inioca ne )a7tije+a nje(o+a $+ije$t da te okolno$ti &o$toje8
Do+oljno je da one ! konkretno0 $l!*aj! e()i$tiraj!5 %e) o%)ira na $+ije$t
!*inioca
)npr. kod krivinog djela uestvovanja u tui nemamo svijest, ali smo ;uletili' u
tuu, i nastane teka tjelesna povreda ili je neko umro, ili npr . u privredi =
dovoljno je da je nastupila teta+ .
Zna*aj o+i7 !$lo+a je #to od nji7 )a+i$i &o$tojanje kri+i*no( djela5
iako one ne odre4!j! kri+i*no djelo8
S!%jekt i)+r#enja kri+i*no( djela

S!%jekt i)+r#enja kri+i*no( djela5 &o +a"e6e0 kri+i*no05 )akon!
0o"e %iti ,i)i*ko i &ra+no lice8
Kod pojedinih krivinih djela sujekt izvrenja djela oznaava se na
razliite naine1
!. Kod naj+e6e( %roja djela $!%jekt $e o)na*a+a rje*j! FkoG (npr. ko
drugog lii ivota, ko oduzme tuu pokretnu stvar )8 o+oj $it!aciji to
&rakti*no )na*i da tak+a kri+i*na djela 0o"e &o*initi $+ako lice5
odno$no kod nji7 &o$toji naj#iri kr!( 0o(!6i7 i)+r#ilaca8
2. Kod neki7 kri+i*ni7 djela $!%jekt $e o)na*a+a &re0a odre4eno0
$+oj$t+! lica ili nje(o+o0 $tat!$! . (npr. slueno lice, odgovorno lice,
vojno lice, voza motornog vozila, ranilac, ljekar, svjedok, uesnik u
saoraaju+. Kod o+i7 kri+i*ni7 djela5 dakle5 $!"en je %roj 0o(!6i7
!*inilaca tako da o+a djela 0o"e !*initi $a0o lice koje i0a odre4eno
$+oj$t+o8 O+a djela na)i+aj! $e VLASTORNA ili DELI?TA
PROPRIA8 t+r4i+anje $+oj$t+a !*inioca kod o+ak+i7 kri+i*ni7 djela
je +eo0a )na*ajno5 jer ako !*inilac ne0a odre4eno $+oj$t+o5 ne6e $e
raditi o to0 kri+i*no0 djel!8
)npr. kod krivinog djela edomorstva :uistvo djeteta pri poroaju: uinilac,
odnosno sujekt tog krivinog djela moe iti samo majka djeteta. <o je
privilegovano djelo uistva koje moe uiniti samo majka u posenom stanju do
koga dolazi u vezi sa poroajem. (ruga lica koja i eventualno sa majkom
uestvovala u izvrenju tog K( odgovarala i za neki od olika suesnitva u
!)
izvrenju K( uistva kao pomaga, podstreka ili saizvrilac. (akle, ta lica i
odgovarala stroije jer nemaju svojstvo koje ima majka+.
&ujekt krivinog djela moe se pojaviti kao izvrilac )saizvrilac+,
pomaga i podstreka.
4d subjekta treba razlikovati pasivnog subjekta ako se neko lice poslui
drugim licem da uini krivino djelo. %pr. , lice 2 gurne lice $ na lice >, pa lice >
pretrpi povrede ili nastupi smrt. .ice 2 je sujekt izvrenja krivinog djela, a lice
$ samo sredstvo kojim se lice 2 posluilo.
-ubjekt krivinog djela, odnosno uinilac i krivac nisu sinonimi, jer je kriv
samo onaj za koga se to utvrdi pravosnanom presudom.
Vrije0e i)+r#enja 2!*injenja3 kri+i*no( djela
Kri+i*no djelo je !*injeno ! +rije0e kada je !*initelj radio ili %io
d!"an raditi5 %e) o%)ira na to kad je &o$ljedica *injenja ili ne*injenja
na$t!&ila8
Vrije0e i)+r#enja kri+i*no( djela )na*ajno je 8
1) radi !t+r4i+anja !)ra$ta !*inioca , tj. da li je u pitanju dijete, maloljetnik
ili punoljetno lice, a to je znaajno radi utvrivanja uraunljivosti uinioca,
2) radi &ri0jene od(o+araj!6e( )akona na !*inioca , kako odredi
materijalnopravnog, tako i procesnopravnog karaktera.
3) radi !t+r4i+anja )a$tarjelo$ti kri+i*no( (onjenja ,
4) radi !t+r4i+anja !)ra$ta5 tj8 $taro$ti o#te6eno(5 kod kri+i*ni7 djela
(dje je !)ra$t o#te6eno( ele0enat %i6a kri+i*no( djela, npr . kod
krivinog djela vanrana zajednica sa maljoljetnim licem, zavoenje,
oljua nad maloljetnim licem, zlostavljanje ili naputanje maloljetnog lica.
5) kod neki7 kri+i*ni7 djela +rije0e je ele0enat %i6a kri+i*no( djela .
%pr. djelo izvreno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti, za vrijeme epidemije i sl.
Kad $e ne 0o"e &reci)no !t+rditi +rije0e5 !)i0a $e ono koje je
naj&o+oljnije )a !*inioca8
Ako $e djelo $a$toji od ra)li*iti7 djelatno$ti5 a *ine jedn! radnj!5
!)i0a $e ono +rije0e kada je !*injena &o$ljednja radnja 2k!0!lati+ne
radnje38
Kod &rod!"eno( kri+i*no( djela !)i0a $e +rije0e $+ake i)+r#ene
radnje ! $a$ta+! kri+i*no( djela8 Za$tara te*e od )adnje i)+r#ene radnje8
Mje$to i)+r#enja kri+i*no( djela
Po$ljedica kri+i*no( djela $e naj*e#6e de#a+a ! 0je$t! radnje5 ali
kod di$tancioni7 kri+i*ni7 djela5 radnja $e 0o"e de$iti ! jedno05 a
&o$ljedica ! dr!(o0 0je$t!8 4a zakon je prihvatio tzv. ;kriterij uikviteta'.
Kri+i*no djelo je i)+r#eno ! 0je$t! (dje je !*inilac radio ili je %io
d!"an da radi5 a kod ka"nji+o( &ok!#aja i ! 0je$t! (dje je &o$ljedica
na$t!&ila5 odno$no ! 0je$t! (dje je &re0a !0i#ljaj! !*inioca tre%ala
na$t!&iti8
!5
Zna*aj 0je$ta i)+r#enja kri+i*no( djela o(leda $e ! $lijede6e01
98 Pre0a 0je$t! i)+r#enja djela odre4!je $e koji 6e $e )akon &ri0jeniti
na !*inioca5 to je naroito znaajno kod distancioni#, kao i tzv. tranzitni#
krivi. djela sa elementom inostranosti )npr. paket sa eksplozivom
utovaren je u naoj zemlji u avion ili voz koji saoraa prema
inostranstvu+.
:8 Mje$to i)+r#enja djela )na*ajno je i )a odre4i+anje 0je$no nadle"no(
$!da8
ZRONA 2KAZALNA3 VEZA RADNJE I POSLJEDI?E
t+r4i+anje !)ro*ne +e)e i)0e4! lj!d$ke radnje i na$t!&jele
&o$ljedice ! konkretno0 $l!*aj! je *injeni*no &itanje i rje#a+a $e na
o$no+! &rirodni7 )akona i i$k!$t+eno( $a)nanja8
&rak$i5 naj*e#6i $! $l!*aje+i da je lj!d$ka radnja ne&o$redni !)rok
na$t!&anja )a%ranjene &o$ljedice5 tako da je !)ro*na +e)a ne$!0nji+a8
%pr. uinilac puca iz vatrenog oruja u grudi rtve u predio srca, to dovede do
smrti. Au je oigledno da postoji uzrona veza izme(u radnje uinioca i nastale
posljedice.
Me4!ti05 0o(!6i $! $l!*aje+i da $e i)0e4! lj!d$ke radnje i
na$t!&jele &o$ljedice inter&olira jedan ili +i#e do(a4aja kao !$lo+a
na$tanka &o$ljedice %npr. uinilac tjelesno povrijedi rtvu, a kasnije se ispostavi
da je rtva olovala od hemofilije ili uinilac povrijedi rtvu, a lice $ rtvi zavije
ranu septikim zavojem, pa se rana inficira i rtva umre+. to0 $l!*aj!
&o$ta+lja $e &itanje da li je do#lo do &rekida !)ro*ne +e)e i)0e4!
&r+o%itne radnje i)+r#ioca i na$t!&jele &o$ljedice8
Kod $&orni7 $l!*aje+a na#a &ra+na teorija i $!d$ka &rak$a
&ri7+a6aj! teoriju ekvivalencije (jednake vrijednosti).
Po o+oj teoriji $+i ,aktori koji $! !$lo+ili na$t!&jel! &o$ljedic! i0aj!
jednak! +rijedno$t8 To )na*i da $e !)roko0 $0atra $+aki onaj !$lo+ %e)
ko(a konkretna &o$ljedica ne %i na$t!&ila8 !o ovoj teoriji, uzronost e
postojati i u sluaju potpuno nepredvidivih i naknadnih pojava koje se
nadovezuju na radnju uinioca. Ako je lj!d$ka radnja !#la ! !)ro*ni lanac koji
je do+eo do &o$ljedice 0ora $e !)eti da je ona !)rok &o$ljedice5 %e) o%)ira
! koje0 $te&en! je do&rinijela &roi)+o4enj! &o$ljedice8 1 sluaju prekida
uzronosti, uinilac odgovara samo za posljedicu koja je nastupila prije prekida
uzrone veze. )%pr . uinilac je oteenom nanio tjelesne povrede, nakon toga
ga vozilom vozi u olnicu, u toku vonje doe do udesa krivicom drugog vozaa,
usljed ega oteeni pogine. -vaj drugi udes prekinuo je tok uzronosti pa e
prvoitni uinilac krivino odgovarati za nanoenje tjelesnih povreda oteenom,
a drugi voza za krivino djelo ugroavanja ezjednosti saoraaja
kvalifikovano smrtnom posljedicom, ili %pr. provalnik je provalio u tuu kuu,
zatie oteenog i nanese mu teke tjelesne povrede i dovede ga u stanje da
ovaj vie ne moe da vlada soom, oduzima stvar i odlazi. 4akon toga dolazi do
poara i ovjek pogine. 9inilac e odgovarati za krajnju posljedicu, jer nije dolo
do prekida uzronosti, jer je ovjeka doveo u stanje da ne moe da se spasi
sam+.
!9
INSTITTI KOJI ISKLJJ POSTOJANJE KRIVINO' DJELA
2-!?<I -&4-@I "2 I&K.A9BC4AC !3-<I@!32@4-&<I 3
<o su slijedei pravni instituti1
7. %e)na*ajno djelo5
5. n!"na od%rana i
8. krajnja n!"da8
(Kada sud utvrdi njihovo postojanje, (-4-&I -&.-$2D2A9E9 !3C&9(9 )
Odre4eno &ona#anje koje i0a $+a o%ilje"ja odre4eno( kri+i*no(
djela ne6e %iti inkri0ini$ano5 odno$no !*inilac ne6e %iti kri+i*no (onjen
)%o( tak+o( &ona#anja5 !koliko &o$toji jedan od o+a tri in$tit!ta8
98 .e)na*ajno djelo
.e)na*ajno djelo nije kri+i*no djelo8
Ono &o$toji kada odre4eno djelo $adr"i o%ilje"ja kri+i*no( djela
odre4ena ! )akon!5 ali i&ak $e ne6e raditi o kri+i*no0 djel! $ o%)iro0 na1

!. na*in i)+r#enja kri+i*no( djela5
2. ne)natno$t ili ne&o$tojanje #tetne &o$ljedice i
). ni)ak $te&en kri+i*ne od(o+orno$ti !*inioca8
O+a @ ele0enta tre%aj! %iti k!0!lati+no i$&!njena da %i $e odre4eno
&ona#anje 0o(lo ocijeniti kao %e)na*ajno djelo8
Zna*ajan kriterij )a ocjen! da li je ! &itanj! %e)na*ajno djelo ili ne5
je$te i )a&rije6ena ka)na i &riroda djela %npr. u sluaju razojnitva ili uistva,
zog prirode tih djela i zaprijeene kazne nikada se nee moi raditi o
eznaajnom djelu+.
O+aj in$tit!t 0o(ao %i i0ati &ri0jen! kod i0o+in$ki7 kri+i*ni7 djela8 9
praksi su poznati sluajevi krae pakla ili teke cigareta, artikala za ishranu,
protivpravnog zauzimanja male povrine zemljita u dravnoj svojini i sl.
Pri to0e $+akako tre%a cijeniti i $te&en kri+i*ne od(o+orno$ti !*inioca
%npr. uinilac nije ranije osuivan, izvrio je krau u gladnom stanju ili su
ukradeni predmeti oduzeti+.
9 sutini radi se o tzv. ba!atelni# djeli#a kojima nedostaje potreni
kvantitet ili kvalitet za postojane kriv. djela, tako da ne zasluuju krivini progon.
:8 N!"na od%rana
)5+ %u(na je ona odbrana koja je neop"odno potrebna da uinitelj od sebe
ili od dru!o! odbije istovre#eni ili direktno predstojei protivpravni napad,
a koja je sraz#jerna napadu.
)8+ 9initelj koji prekorai granice nune odrane moe se lae kazniti, a ako je
prekoraenje uinio zog jake razdraenosti ili straha izazvanog napadom, moe
se i oslooditi kazne.
!;
N!"na od%rana &red$ta+lja $!ko% &ra+a i ne&ra+a .
Nije kri+i*no djelo ono djelo koje je !*injeno ! n!"noj od%rani8 (akle,
nuna odrana predstavlja opti osnov iskljuenja protivpravnosti / postojanja
krivinog djela.
N!"na od%rana je ona od%rana koja je neo&7odno &otre%na da
!*inilac od $e%e ili dr!(o( od%ije i$to+re0eni ili ne&o$redno &red$toje6i
&roti+&ra+ni na&ad i koja je $ra)0jerna $a ti0 na&ado08
Dakle , na&ad (koji moe dolaziti samo od ovjeka ) tre%a da je1
7. &roti+&ra+an5 5. i$to+re0en ili direktno &red$toje6i i 8. ne$kri+ljen5 a
od%rana tre%a da je $ra)0jerna na&ad!8
O&#te&ri7+a6eno je da n!"na od%rana i0a d+ije ko0&onente1
1. na&ad5 s jedne strane i
2. od%ran! , %odnosno, odbijanje napada& sa druge strane.
!ri tome trea imati u vidu da svaki napad ne opravdava odranu, ali i da
svaka odrana nije nuna odrana. (a i odijanje napada imalo kvalitet i
karakter nune odrane kao osnova koji iskljuuje protivpravnost, potreno je da
napad i odrana ispunjavaju odreene uslove koji su etalirani u teoriji i praksi.
NAPAD %!. ljudska radnja, 2. protivpravan, ). nema >.4. na >.4., izuzev kod
prekoraenja, 5. istovremen ili neposredno predstoje'i, 9. -tvarno postojanje
putativna >.4.&
Na&ad &red$ta+lja lj!d$k! radnj!5 #to )na*i da na&ad 0o"e dola)iti
$a0o od *o+jeka 8 $ez znaaja je njegov uzrast ili uraunljivost, da li je napad
preduzet umiljajno, ili nehatno i sl. 4apada je ovjek i onda kada koristi
ivotinju kao sredstvo napada ili neka tehnika postrojenja ili naprave.
Radnja na&ada $e redo+no $a$toji ! *injenj!5 ali nije i$klj!*eno da
i)!)etno i ne*injenje5 odno$no &ro&!#tanje i0a karakter na&ada &roti+
ko(a je do)+oljena od%rana )npr. odijanje ljekara da prui pomo licu kome je
ivot u opasnosti ima karakter napada i sl.+ . 2a postojanje nune odbrane nije
neop#odno da napad istovremeno predstavlja i krivino djelo.
Na&ad 0o"e %iti !&ra+ljen &roti+ %ilo koje( &ra+no)a#ti6eno( do%ra
)ivot, tijelo, imovina+ . 4una odrana postoji ne samo onda kada se protivpravni
napad odija od see ve i od nekog drugog %tzv. nu(na po#o &.
Na&ad 0ora %iti &roti+&ra+an , jer samo protivpravan napad legitimira
pravo na odbranu. Na&ad je &roti+&ra+an kada $e &red!)i0a %e) ikak+o(
)akon$ko( o+la#tenja5 odno$no kada $e ti0 na&ado0 &o+rje4!j! &ra+ni
&ro&i$i %ilo koje (rane &ra+a8 :ko se radi o radnjama koje se preduzimaju na
osnovu zakonskog ovlatenja, iako sadrajno ukljuuju i akte napada,
BnapadnutomB se u takvim sluajevima ne priznaje pravo na odbranu )npr.
lienje sloode na osnovu narede o pritvoru, pretresanje stana od strane
organa gonjenja, liavanje sloode lica zateenog u izvrenju kriv.djela+. I)
)a7tje+a da na&ad 0ora %iti &roti+&ra+an5 &roi)ila)i da nije do)+oljena
od%rana &roti+ ono(a koji $e %rani ! n!"noj od%rani 2Hne0a n!"ne od%rane
na n!"n! od%ran!I35 ali $a0o &od !$lo+o0 da lice koje $e %rani ne &rije4e
!<
(ranice do)+oljene od%rane8 Ako $e to de$i5 tada Jod%ranaJ do%ija karakter
&roti+&ra+no( na&ada i lice koje je %ilo na&ada* $ti*e &ra+o na n!"n!
od%ran!8 Na&ad je &roti+&ra+an i ako (a je na&adn!ti sa# izazvao,
odnosno skrivio 8 !ri tome ne smije da se radi o tzv. insceniranoj nunoj odrani
koja postoji onda kada je napad namjerno isprovociran da i se pod vidom nune
odrane izvrilo krivino djelo, odnosno povrijedilo neko napadaevo doro.
Na&ad i od%rana 0oraj! %iti i$to+re0eni 5 jer $! o+e d+ije
ko0&onente ! korelaciji . I$to+re0eno$t &o$toji kako onda kada je na&ad
akt!elan 2kada traje i $+e dok ne &re$tane35 tako i onda kada ne&o$redno
&red$toji 2n&r8 jedno lice sa noem tri prema drugom licu u namjeri da ga
udari& . 4una odrana nee postojati ukoliko su odramene radnje preduzete
nakon zavretka napada, jer i to znailo legalizovanje osvete. Prakti*no5 i0a
$e !)eti da i$to+re0eno$t &o$toji i ! $it!aciji kada na&ad jo# nije &od!)et5
ali $e &re0a &od!)etoj &ret7odnoj radnji na&ada*a realno 0o"e ocijeniti i
o*eki+ati da 6e radnja na&ada ne&o$redno !$lijediti8
%pr. ako napada prilazi stolu nekog gosta i pone ga napadati to je
istovremeni napad i odrana ez sumnje, ili npr. napada prilazi rtvi i hvata se
za dep kaputa, a radi se o ovjeku koji je poznat kao siledija i lako se hvata
oruja, a napada i rtva imaju nesuglasice od ranije. (ruga osoa, rtva, realno
moe zakljuiti da napad predstoji i moe se raniti.
.anas je dosta sporno pitanje odbrane protiv prijete'i# napada, a koja se
sastoje u preduzimanju tzv. zatitni# mjera %npr. elektrine ograde i sl.&. 4va, pro
$uture nuna odbrana nije dozvoljena, jer se ovdje radi samo o prijetnjama od
%eventualnog& budu'eg napada, za koje se ne moe unaprijed predvidjeti koje
vrste i intenziteta 'e biti, pa je teko tvrditi da je ovakva odbrana neop#odna.
Na&ad 0ora $t+arno &o$tojati5 odno$no 0ora %iti $t+aran5 a ne
!o%ra"en5 kada &o$toji t)+8 putativna (uobra(ena) nu(na odbrana 8 P!tati+na
n!"na od%rana je &o(re#na &rocjena $it!acije od $trane na&adn!to(8 O+dje
$e na&adn!ti nala)i ! $t+arnoj )a%l!di5 jer &re0a okolno$ti0a $l!*aja
$0atra da $e na nje(a +r#i na&ad5 iako to nije $l!*aj8
%pr. jedno lice u noi saeka drugo lice i u mraku usmjeri u njega djeiji
pitolj. 4apadnuti, u uvjerenju da je napadnut, upotrijei no ili vatreno oruje te
povrijedi ili lii ivota napadaa. -vdje je oigledno da napadnuti nije io u
mogunosti pouzdano zakljuiti da se prema njemu ne vri napad i da se ne radi
o pravom pitolju. 4apadnuti je iz opravdanih razloga io u zaludi da je
napadnut, te i se radilo o iskljuenju krivine odgovornosti zog postojanja
stvarne zalude u kojoj je preduzeta odrana.
$l!*aj! &!tati+ne n!"ne od%rane ne0a n!"ne od%rane i
od%ra0%ene radnje tada 6e %iti &roti+&ra+ne5 a &itanje e+ent!alne kri+ice
rje#a+a $e na ni+o! kri+i*ne od(o+orno$ti5 konkretno kro) $t+arn! )a%l!d!8
Czvrilac, u ovom sluaju, odgovara za ne#atno izvrenje krivinog djela ako je u
zabludi iz ne#ata i ako zakon predvi(a kanjavanje za to djelo u sluaju da je
izvreno iz ne#ata.
Kri+i*no djelo !%i$t+o na0a7 $e *ini ! $li*no0 $tanj!5 kao ! $l!*aj!
&!tati+ne n!"ne od%rane8
9
Kada doemo u situaciju da procjenjujemo da li se
!
1bistvo nama# +o drugoga usmrti nama#, doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost ili prepast njegovim
napadom, zlostavljanjem ili tekim vrije(anjem, kaznit 'e se kaznom zatvora od ! do !@ godina.
!"
radi o nunoj odrani ili uistvu na mah, sud e uvijek iskoristiti pravilo F In duio
pro reo F, te e odluiti da se radi o prekoraenju nune odrane jer tada postoji
mogunost od osloaanja od kazne.
OD.RANA %!. de$.o$anz., 2. da se njome ostvaruju obilj. +., ). usmjerena
protiv napadaa ili njegovog dobra, 5. neop#odno potrebna srazmjernost&
Od%rana ili od%ijanje na&ada je dr!(a $trana in$tit!ta n!"ne od%rane5
koja $e $a$toji ! od%ijanj! na&ada koji0 $e &o+re4!je neko na&ada*e+o
do%ro8 Ona 0o"e %iti de,an)i+na5 ali na&adn!ti i0a &ra+o i na o,an)i+n!
od%ran!5 ako $e dr!(a*ije ne 0o"e od%iti na&ad8
Neo&7odno je da $e od%rana od+ija ! odre4eni0 (ranica0a , jer
$+aka od%rana nije n!"na od%rana i da %i ona i0ala taka+ karakter5
&otre%no je1
7. da $! radnja0a od%rane o$t+arena o%ilje"ja neko( kri+i*no( djela
2t)+8 djelo n!"ne od%rane 35 jer ako %i na&ad %io otklonjen radnja0a
koji0a nije o$t+areno kri+i*no djelo5 onda tak+a $it!acija nije ni
rele+antna $a kri+i*no;&ra+no( $tano+i#ta8
5. od%rana tre%a %iti us#jerena protiv napadaa ili neko( nje(o+o(
do%ra5 ako je to &otre%no radi od%ijanja na&ada8 9koliko je odrana
otklonjena povredom nekog drugog lica ili njegovih doara, nema nune
odrane, ali moe da postoji eventualno krajnja nuda. *eutim,
postojae nuna odrana ukoliko je izvrilac djela nune odrane unitio
ili otetio tuu stvar koju je napada koristio kao sredstvo napada.
8. naj)na*ajniji !$lo+ od%rane $e $a$toji ! njenoj n!"no$ti 5
neo&7odno$ti da %i $e od%io na&ad8 to0 &o(led! je )na*ajno #to je
)akon ek$&licitno na(la$io &otre%! &o$tojanja J$ra)0jereJ i)0e4!
na&ada i od%rane8 .a li je odbrana bila neop#odno potrebna, a time i
srazmjerna napadu $aktiko je pitanje i zavisi od naina, sredstva i
mogu'nosti sa kojima je napadnuti raspolagao u vrijeme napada.
&razmjernost napada i odrane ne moe se cijeniti iskljuivo imajui u
vidu upotrijeljena sredstva u napadu i odrani, ve trea cijeniti intenzitet
napada, snagu i spretnost napadaa u odnosu na napadnutog, sredstva
koja su ila na raspolaganju napadnutom za odranu od napada. *ora se
imati u vidu da se od uinioca djela nune odrane ne moe zahtijevati
posve trezveno prosuivanje i matematiko odmjeravanje i procjenjivanje
preduzete akcije. >avedeni proporcionalitet izme(u napada i odbrane ne
treba s#vatiti kao potpunu ekvivalenciju izme(u kolidiraju'i# dobara.
3adie se o nunoj odrani i onda kada se povreuje napadaevo doro
vee vrijednosti od onog koje je zatieno. >una odbrana je kolizija prava
i neprava iz ega proizilazi i pravo na nunu odbranu i stoga stav da
napadnuti nije obavezan da se ukloni napadu, bjeanjem ili na drugi nain.
Prekora*enje (ranice n!"ne od%rane 2ek$ce$ n!"ne od%rane3
Ono &o$toji ! $l!*aj! kada na&adn!ti &rekora*i (ranice koje $!
neo&7odno &otre%ne )a od%ijanje na&ada8 Ek$ce$ n!"ne od%rane 0o"e
%iti1
!?
a3 inten)i+ni postoji kada preduzeta odrana nije ila neophodno
potrena, odnosno ila je nesrazmjerna, i
%3 ek$ten)i+ni postoji kada je napad ve io prestao.
Na#a $!d$ka &rak$a o&ra+dano &ri7+ata $a0o inten)i+ni ek$ce$5 jer
&re$tanko0 na&ada &re$taje i $tanje n!"ne od%rane5 te &o+re4i+anje
do%ara na&ada*a nakon to(a ne &red$ta+lja n!"n! od%ran! .
Imajui u vidu da izvrilac esto nije u mogunosti da pravilno ocijeni
potrene granice odrane, zakon je prekoraenje nune odrane predvidio kao
fakultativni osnov za ulaavanje ili oslooenje od kazne , u zavisnosti od toga
pod kakvim okolnostima je prekoraenje izvreno.
+rivino djelo 6ubistvo na ma#7 se ini u slinom stanju. +ada do(emo u
situaciju da procjenjujemo da li se radi o nunoj odbrani ili ubistvu na ma#, sud
'e uvijek koristiti naelo DCn dubio pro reoE i uzeti da se radi o nunoj odbrani.
@8 Krajnja n!"da
)7+ 4ije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi.
)5+ )rajnja nu(da postoji kad je djelo uinjeno da uinitelj od sebe ili od
dru!o! otkloni istovre#enu ili direktno predstojeu neskrivljenu opasnost
koja se na dru!i nain nije #o!la otkloniti, a prito# uinjeno zlo nije vee
od zla koje je prijetilo.
)8+ 9initelj koji sam izazove opasnost, ali iz nehata, ili prekorai granice krajnje
nude, moe se lae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod naroito
olakavajuim okolnostima, moe se i oslooditi kazne.
)G+ 4ema krajnje nude ako je uinitelj io duan izloiti se opasnosti.
Zakon krajnjoj n!"di5 kao i n!"noj od%rani5 &ri)naje karakter o&#te(
o$no+a i$klj!*enja kri+i*no( djela5 iako se ova ustanova po svojoj prirodi bitno
razlikuje od nune odbrane.
Za ra)lik! od n!"ne od%rane kod koje je ! &itanj! $!ko% prava i
neprava 5 krajnja n!"da &red$ta+lja $!ko% d+a &ra+a ili koli)ij! d+a intere$a
)a$no+ana na &ra+!8 (akle, ovdje su u konfliktu pravo sa pravom , odn. dva
podjednako pravno zatiena dora . $tano+a krajnje n!"de o%!7+ata one
"i+otne $it!acije ! koji0a $e jedno do%ro koje je ! o&a$no$ti #titi
"rt+o+anje0 t!4e( do%ra5 &ri *e0! $e radnjo0 otklanjanja o&a$no$ti
o$t+ar!j! o%ilje"ja odre4eno( kri+8 djela8 :ko su u takvoj situaciji ispunjeni svi
zakonski uslovi za postojanje krajnje nude, onda takvo djelo nije protivpravno ,
odn. nije krivino djelo );to nije po zakonu dozvoljeno, nuda ini dozvoljenim'+ .
Krajnja n!"da &o$toji kada !*inilac &red!)i0a nek! radnj! da %i od
$e%e ili dr!(o(a otklonio o&a$no$t koja je i$to+re0ena ili ne&o$redno
&red$toje6a5 ne$kri+ljena i koja $e na dr!(i $e na*in nije 0o(la otkloniti5 &ri
*e0! !*injeno )lo ne $0ije %iti +e6e od )la koje je &rijetilo8
%pr. neko lice nasilno prodre u tui stan da i od poara spasilo neko lice,
ili voza kojem u toku vonje ispred automoila ;iskoi' pjeak, postupie u
krajnjoj nudi kada, radi izjegavanja sudara sa pjeakom i ugroavanja
njegovog ivota, skrene sa kolovoza i pri tome npr. udari u ogradu nekog lica i
oteti je, ime nanese tetu vlasniku ograde.
2@
$lo+i )a &rocjen! &o$tojanja krajnje n!"de $! ri(oro)niji ne(o !
$l!*aj! n!"ne od%rane5 jer $e radi o $!ko%! d+a intere$a )a$no+ana na
&ra+!5 &ri *e0! o#te6eni ni na koji na*in nije do&rinio na$t!&anj!
&o$ljedice8
Krajnja n!"da o%!7+ata : 2d+ije3 o$no+ne ko0&onente1

1. opasnost za odreeno doro,
2. neophodnost otklanjanja te opasnosti na tetu tueg, odnosno drugog
dora.
OPASNOST ZA ODREKENO DO.RO
O&a$no$t je $tanje !(ro"eno$ti odre4eno( do%ra ! koje0 je5 &re0a
o%jekti+ni0 okolno$ti0a date $it!acije i o&#ti0 na*eli0a i$k!$t+a5
na$t!&anje &o+rede do%ra +jero+atno8 !o prirodi stvari nuno je da se radi o
znaajnijim opasnostima od kojih prijeti nastupanje oziljnije tete, jer neznatna
ugroavanja, svakodnevne neugodnosti, ne mogu zasnovati krajnju nudu.
Da %i o&a$no$t )a$no+ala $tanje krajnje n!"de5 0oraj! $e i$&!niti
odre4eni !$lo+i1
1. O&a$no$t tre%a da &rijeti neko0 &ra+no)a#ti6eno0 do%r! 8 -pasnost
koja ne prijeti nikome i niemu ne moe zasnovati stanje krajnje nude. 9
praksi, ovaj institut najvie dolazi do izraaja u otklanjanju opasnosti za
ivot, tjelesni integritet, zdravlje i imovinu. >aravno i ovdje se mogu titi
kako svoja tako i tu(a dobra.
2. O&a$no$t 0ora %iti $t+arna . 2ko opasnost ojektivno ne postoji moe
se raditi o putativnoj krajnjoj nudi, za to vai sve to je reeno za
putativnu nunu odranu. *oe se raditi i o tome da uinilac pokuava
opravdati izvreno krivino djelo pozivanjem na krajnju nudu. "a razliku
od nune odrane, gdje napad moe dolaziti iskljuivo od ovjeka,
opasnost kod krajnje nude moe dolaziti iz razliitih izvora %od radnji
ovjeka, prirodni# nepogoda, ivotinja, kvara te#niki# ure(aja i sl.&.
3. O&a$no$t ne $0ije %iti $kri+ljena tj8 i)a)+ana od !*inioca koji
otklanja o&a$no$t8 <o znai da se nee moi pozivati na krajnju nudu
onaj uinilac koji je io umiljajan ili nehatan u odnosu na injenicu da
njegovo ponaanje moe prouzrokovati opasno stanje iz koga moe
proizai povreda odreenih doara. ) npr. kada planinar nedovoljno
odjeven provali u tuu planinsku kuu da i se spasio,+
OTKLANJANJE OPASNOSTI NA -TET TKE'CDR'O' DO.RA %!. da se
njome ostvaruju obiljeja +., 2., da se opasnost na drugi nain nije mogla
otkloniti ). srazmjernost, 5. istovremenost i 9. subjektivni elemenat svijest i volja
da se radnjama otklanja opasnost&
Otklanjanje o&a$no$ti je djelatno$t kojo0 $e 0ijenja od+ijanje
na$tale $it!acije5 jer !*inilac &rijete6! o&a$no$t $a jedno( &ra+no( do%ra
&re%ac!je na dr!(o &ra+no do%ro8 Ti0e $e !(ro"eno0 do%r! &r!"a )a#tita5
a &o+re4!je $e do%ro neko( dr!(o( lica8
2!
&amo izuzetno, moe se raditi i o doru istog lica kome prijeti opasnost,
kada se radi o tzv. nu(noj po#oi )npr. pristanak pacijenta na rizinu operaciju
da i mu se spasio ivot, ime se stavlja u drugu opasnost, i da i io spaen
povreuje se njegov tjelesni integritet, ili trudnica iz medicinskih indikacija
prihvata unitavanje ploda da i spasila svoj ivot i sl.+.
Radnja otklanjanja o&a$no$ti redo+no )na*i o$t+arenje odre4eno(
kri+i*no( djela5 ali ! !$lo+i0a krajnje n!"de5 &roti+&ra+no$t tak+o( djela je
i$klj!*ena8 4tklanjanje opasnosti, ili djelo krajnje nude, se redovno vri
injenjem, ali izuzetno to moe biti i proputanjem dunog injenja )npr.
neprijavljivanje krivinog djela i uinioca da i se spasio ivot+.
S o%)iro0 da ! krajnjoj n!"di kolidiraj! do%ra jednako&ra+no
)a#ti6ena i da $e o&a$no$t &re%ac!je na ne$!djel!j!6e i ne+ino lice5 )a
otklanjanje o&a$no$ti kod krajnje n!"de &o$ta+ljeni $! do$ta $tro(i !$lo+i
%e) koji7 &ri to0e !*injeno djelo o$taje &rot!&ra+no8
To $! $lijede6i !$lo+i1
98 Pr+i i naj$tro"iji !$lo+ $a$toji $e ! neop"odnosti povrede tu*e!
dobra (opasnost se na dru!i nain nije #o!la otkloniti). "a razliku od
nune odrane, krajnja nuda se priznaje samo ako se opasnost nije mogla
otkloniti na drugi nain. 9koliko je postojao drugi, ili manje tetan izlaz iz te
situacije ) npr. sklanjanje od opasnosti, ijeg, dozivanje u pomo,
organizovanje zatite, povreda nekog svog manjeg dora, i sl.+ , ne moe se
odoriti krajnja nuda. 4vaj uslov predstavlja jedan od najbitniji# elemenata
ovog instituta.
:8 Po$e%no( )na*aja je i !$lo+ sraz#jernosti kolidirajui" dobara 5 tj8 da
!*injeno )lo nije +e6e od )la koje je &rijetilo8 (akle, potreno je da
povrijeeno doro nije vee vrijednosti od zatienog dora, da i djelo
krajnje nude uopte moglo iti opravdano, neprotivpravno, jer u suprotnom,
kada je uinjeno zlo vee od zla koje je prijetilo, radi se o prekoraenju
granica krajnje nude )eksces krajnje nude+.
@8 Radnja otklanjanja tre%a da je i$to+re0ena $a o&a$no#6! ili
ne&o$redno &rijete6a8 Istovremenost postoji kada je radnja otklanjanja
preduzeta kada je opasnost nastala i dok traje kao i kad neposredno
predstoji. -pasnost neposredno predstoji kada je postala toliko oziljna da je
njeno nastupanje gotovo sigurno ili krajnje vjerovatno ukoliko se mjere zatite
ne preduzmu odmah. <o znai da minula i udua opasnost ne mogu iti
osnova ovog instituta.
L8 Pored na+edeni75 o&#te&ri7+a6en je $ta+ da je )a +aljano$t djela
krajnje n!"de &otre%an i subjektivni ele#enat koji $e $a$toji ! $+ije$ti i
+olji da $e na+edeni0 radnja0a otklanja o&a$no$t8 3ostupak u ovakvim
situacijama moe se opravdati samo onda kada su, pored objektivni#,
postojali i subjektivni uslovi opravdanja, samo onda kada je uinilac djela
krajnje nude svjestan toga stanja i nastoji otkloniti opasnost, slijedi cilj
spaavanja, zatite.
Prekora*enje (ranica krajnje n!"de 2ek$ce$ krajnje n!"de3
22
Po$toji ! : 2d+a3 o%lika1
98 inten)i+ni ek$ce$ ; postoji kada je uinjeno zlo vee od zla koje je
prijetilo,
:8 ek$ten)i+ni ek$ce$ ; postoji kada se otklanja opasnost koja po
ojektivnoj ocjeni jo nije nastupila, niti je neposredno predstavljala
opasnost.
+od ovog, ekstenzivnog, ekscesa ne radi se o krajnjoj nudi, niti o
prekoraenju krajnje nude, jer nedostaje element istovremenosti, tj. radi
se o 6pro $uture7 opasnosti za koju se pretpostavlja da tek treba da se desi
)npr. dvije susjedne kue, u jednoj ogromno drvo, pa vlasnik druge kue
misli da mu drvo predstavlja opasnost i oori ga+ .
$l!*aje+i0a kada je !*inilac djelo i)+r#io ! &rekora*enj! (ranica
krajnje n!"de 5 ili ako $!d !t+rdi da !o&#te ne0a krajnje n!"de5 i)+r#eno
djelo o$taje &roti+&ra+no5 tj8 o$taje kri+i*no djelo8 *eutim, zakon polazi od
toga da uinilac djela krajnje nude nije uvijek u mogunosti da pravilno ocijeni
njene granice, pa izvrenje djela u prekoraenju granica krajnje nude tretira kao
fakultativni osnov za ulaavanje kazne, pa ak i za oslooenje, ako je
prekoraenje uinjeno pod naroito olakavajuim okolnostima.
Pri+ile(ija krajnje n!"de ne +rijedi )a one $l!*aje+e kada $!
odre4ena lica )%o( +r#enja odre4eni7 &ro,e$ija d!"na da $e i)la"!
o&a$no$ti 8 :ko je neko duan da se izlae opasnosti u obavljanju svoje
slubene dunosti ili po nekom drugom pravnom osnovu, ne moe se pozivati na
institut krajnje nude ukoliko ne postupi u skladu sa svojim obavezama. %%pr. ,
ljekar se ne moe pozivati na strah od zaraze i oditi pruiti pomo ooljelom,
vatrogasac ne moe iz straha oditi intervenciju. 9 ovim sluajevima, navedena
lica ine odreeno krivino djelo i tu nema mogunosti za primjenu krajnje
nude+
*eutim, ovo ogranienje nije apsolutno, jer oaveza izlaganja opasnosti
prestaje kada je sasvim izvjesno da prijeti opasnost njihovom ivotu.
POK-AJ
)5+ 9initelj e se za pokuaj krivinog djela kazniti u granicama kazne
propisane za to krivino djelo, a moe se i lae kazniti.
Pok!#aj je $a !0i#ljaje0 )a&o*eto5 ali nedo+r#eno kri+i*no djelo8 To
)na*i da je )a &o$tojanje &ok!#aja &otre%no da %!d! o$t+arena @ ele0enta ,
koji $e $a$toje ! to0e1
1) da kod uinioca postoji umiljaj, odnosno volja da izvri krivino djelo,
2) da je izvrenje krivinog djela zapoeto i
3) da je, u pravilu, izostala posljedica.
93 O$no+ni kon$tit!ti+ni ele0enat &ok!#aja $a$toji $e ! to0e da je !*inilac
&red!)eo radnje koji0a je )a&o*eto i)+r#enje kri+i*no( djela8 Mo"e $e re6i
da je i)+r#ilac )a&o*eo i)+r#enje kri+i*no( djela kada je $+ojo0 radnjo0
o$t+ario neko od o%ilje"ja kri+i*no( djela8 )npr. izvjesno je da postoji pokuaj
u sluaju kada je uinilac pucao u drugoga u namjeri lienja ivota i promaio, ili
2)
kada je zapoeo daviti rtvu u namjeri da je uije, ali ko je naavio samo
sredstva za pravljenje falsifikovanog novca, pa je uhvaen ve prilikom
naavljanja i pripreme tih sredstava, tek je u fazi pripremanja+ .
Nekada 6e %iti do+oljno da je !*inilac &ri0ijenio neko od $red$ta+a ili
na*ina i)+r#enja dato( djela5 )npr . kod razojnitva ili silovanja, kod kojih
pokuaj postoji ve samom primjenom sile od strane uinioca+ .
:3 Slijede6e o%ilje"je &ok!#aja $a$toji $e ! to0e da kri+i*no djelo nije
do+r#eno ; da je i)o$tala &o$ljedica8 4edovrenost krivinog djela je negativni
elemenat, negativna pretpostavka pokuaja. 4astupanje posljedice predstavlja
po pravilu jasan dokaz da se radi o dovrenom krivinom djelu, a ne o pokuaju.
Pri to0e $e 0o(! ra)liko+ati d+ije $it!acije odno$no d+ije +r$te
&ok!#aja1
7. ne$+r#eni ili nedo+r#eni &ok!#aj postoji kada je uinilac zapoeo
radnju izvrenja, ali je nije dovrio. ) npr. zamahne noem na drugo lice,
ali radnju ne dovri, ilo svojom voljom ili postupanjem treeg+,
5. $+r#eni ili do+r#eni &ok!#aj postoji kada je uinilac preduzeo radnju
izvrenja i istu dovrio, ali posljedica nije nastupila . )npr. lice 2 puca na
lice $, ali doe do promaaja+. -toga kod svrenog pokuaja uinilac vie
ne moe obustaviti svoje djelovanje, pa se dobrovoljni odustanak od ovog
pokuaja moe sastojati samo u aktivnoj radnji usmjerenoj na spreavanje
posljedice. 1 praksi se za nesvreni pokuaj blae kanjava, nego za
svreni.
@3 Naj)ad5 jedno od o%ilje"ja &ok!#aja je i nje(o+ $!%jekti+ni ele0enat koji
$e $a$toji ! !0i#ljaj! ili +olji !*inioca da i)+r#i kri+i*no djelo8 2a postojanje
pokuaja nuno je da je odluka o izvrenju djela de$initivna, konana. )stoga
nema pokuaja npr. kod onog ko je samo posegnuo, ko se samo maio za
pitolj, ali se nije jo odluio da puca, ve eventualno samo da zaprijeti+. Budu'i
da je umiljaj konstitutivno obiljeje pokuaja, u teoriji je vladaju'e s#vatanje da
je ne#atni pokuaj nemogu'.
+e)i $a ka"nja+anje05 tre%a ra)liko+ati : &itanja1
1) )+,+ -. ka(njava za poku&aj/ ; &ok!#aj je ka"nji+ kod $+i7 djela $a
&ro&i$ano0 ka)no0 )at+ora od @ (odine i te"o05 a )a &ok!#aj dr!(i7
kri+8 djela $a0o kad )akon i)ri*ito odre4!je ka"nja+anje )a &ok!#aj8
2) )+)0 -. ka(njava za poku&aj/ ; !*inilac 6e $e )a &ok!#aj ka)niti !
(ranica0a ka)ne &ro&i$ane )a to kri+i*no djelo5 ali $e 0o"e i %la"e
ka)niti8
!okuaj je na taj nain predvien kao fakultativna okolnost za ulaavanje
kazne )pravi pokuaj+, dok je zakon kod nepodonog pokuaja dao jo ire
mogunosti za ulaavanje, jer je predvidio ak i mogunost oslooenja od
kazne, to podrazumijeva i neogranieno ulaavanje. .a li 'e sud odmjeriti
kaznu u granicama kazne propisane za dovreno krivino djelo, kako se
prvenstveno u zakonu sugerie, ili 'e iskoristiti mogu'nost ublaavanja
kazne, zavisi'e od niza okolnosti svakog konkretnog sluaja. 3ri tome 'e
svakako sud uzimati u obzir da li se radi o svrenom ili nesvrenom pokuaju,
koji je stepen uinioeve volje za izvrenjem djela %njegove krivice ili krivnje&,
25
da li je nastojao ili elio sprijeiti nastupanje posljedice, iako je ona izostala iz
drugi# razloga, da li je u pitanju nepodobni pokuaj itd. 1 praksi sudovi za
pokuaj redovno ublaavaju kaznu, iako to ne proistie iz zakonske
ekspresije, gdje se $orsira kazna u granicama propisanim za dovreno djelo.
Pok!#aj kao +id reali)acije i)+r#enja neko( kri+i*no( djela nije
0o(!6 kod $+i7 kri+i*ni7 djela8 Po$toje kri+i*na djela kod koji7 &ok!#aj
nije 0o(!61
a) )ato #to tak+a djela )%o( $+oje &rirode ne 0o(! %iti i)+r#ena !
+id! &ok!#aja , )npr. kod kriv. djela uestvovanja u tui, zatim kod istih
omisivnih delikata koji se izvravaju neinjenjem, kakva su krivina djela
nepruanje pomoi i naputanje nemone osoe / jer se kod ovih djela
pravog neinjenja, momenat dovrenja djela i momenat kada ono postaje
kanjivo posve podudaraju, nastupaju istovremeno, dok naprotiv pokuaj je
mogu kod djela nepravog neinjenja / npr. majka koja u namjeri da uije
svoje dijete odije da ga hrani, ali to uini neko drugi, izvrila je pokuaj
uistva neinjenjem+ , ili
b) i) ra)lo(a #to je $a0 &ok!#aj o%!7+a6en di$&o)icijo0 djela
kao nje(o+ %itni ele0enat5 &a !$ljed to(a5 $a0 &ok!#aj &red$ta+lja
i)+r#enje kri+i*no( djela %n&r8 napad na ustavni poredak ili ugroavanje
teritorijalne cjeline Federacije&.
K+ali,iko+ani &ok!#aj
K+ali,iko+ani &ok!#aj &red$ta+lja &o$e%n! +r$t! &ok!#aja kod koje(
$e ni$! o$t+arila o%ilje"ja ono( kri+i*no( djela koje je !*inilac na0jera+ao
i)+r#iti5 +e6 neko( dr!(o( djela koje je &red+i4eno kao &o$e%no kri+8 djelo8
4vo je jedan od sluajeva kada postoji pokuaj, iako je dolo do izvjesne
posljedice %otuda kvali$ikovani pokuaj&, ali ne one koju je uinilac imao u vidu.
)%pr. 9inilac puca na rtvu sa liske udaljenosti u predjelu grudi ili glave,
ali mu nanese samo tjelesnu povredu. Kod ovog sluaja radie se o pokuaju
krivinog djela uistva, a ne o dovrenom krivinom djelu tjelesene povrede. -vo
iz razloga to je umiljaj uinoca i sve okolnosti dogaaja govorile da je on htio
lienje ivota drugog lica+.
1 ovakvim sluajevima djelo se ipak kvali$ikuje kao pokuaj krivinog djela
na koje je bio upravljen umiljaj, a ne kao dovreno krivino djelo koje je
ostvareno pokuajem toga djela. 4vo drugo djelo je u prividnom sticaju sa
pokuanim djelom pa se stoga uinilac za njega ne'e kanjavati, ali 'e se to
redovno uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne za pokuano krivino djelo.
Ne&odo%an 2ne0o(!63 &ok!#aj
Ne&odo%an 2ne0o(!63 &ok!#aj &o$toji kada neko &ok!#a !*initi
kri+i*no djelo1
29
a3 ne&rikladni0 $red$t+o0 )npr. pokuaj lienja ivota drugog lica potpuno
neispravnim pitoljem ili pokuaj uistva trovanjem hemijskom
supstancom koja je izguila svojstva+ ili
%3 &re0a ne&rikladno0 &red0et! )npr. postoji kod pokuaja uistva lea,
pokuaja aortusa ene koja nije trudna+ .
Ra)lik!j! $e i a&$ol!tno ne&odo%an &ok!#aj i relati+no ne&odo%an
&ok!#aj1
A&$ol!tno ne&odo%an &ok!#aj &o$toji kada $red$t+a ili o%jekt radnje
i)+r#enja !o&#te ni$! &odo%ni )a i)+r#enja kri+i*no( djela8 %npr. u
odnosu na ojekat radnje izvrenja postoji u sluaju pokuaja uistva na
leu, a u pogledu sredstva radnje izvrenja u sluaju pucanja iz prazne
puke+
Relati+no ne&odo%an &ok!#aj &o$toji kada $! $red$t+a ili o%jekt
radnje i)+r#enja &odo%ni5 ali ! konkretno0 $l!*aj! ni$! 0o(li
do+e$ti do "eljeno( re)!ltata $a0o )%o( naro*iti7 okolno$ti5 koje $!
&o$tojale ! konkretno0 $l!*aj!8 )npr. lopov zavue ruku u tui prazan
dep, ili uinilac puca kroz prozor kue u namjeri da rtvu lii ivota, ali je
ona prije toga napustila kuu+
Kod $+i7 ne&odo%ni7 &ok!#aja +a"no je da !*inilac nije $+je$tan
na+edeni7 ne&odo%no$ti8 9 protivnom, ako je uinilac toga svjestan, onda
nema ni volje da se izvri krivino djelo, pa ni samog pokuaja.
Ina*e5 ne&odo%ni &ok!#aj je ka"nji+ !+ijek kada je ka"nji+ i o%i*ni
&ok!#aj8 Ra)lika je jedino ! to0e #to je kod o+o( &ok!#aja )akon &red+idio
0o(!6no$t o$lo%o4enja od ka)ne )nepodoni pokuaj kao fakultativni osnov
oslooenja od kazne+ 8
DO.ROVOLJNI ODSTANAK
Do%ro+oljni od!$tanak je $it!acija kada !*inilac &ok!#a !*initi
kri+i*no djelo5 ali od i)+r#enja kri+i*no( djela do%ro+oljno od!$tane5
odno$no i)+r#enje kri+i*no( djela $&rije*i8 (akle, uinilac je uao u kanjivu
zonu, ali se potom predomislio i sam odustao od izvrenja krivinog djela.
"a razliku od veine krivinih zakonodavstava, koji u ovom sluaju
predviaju oavezno oslooenje od kazne, &re0a na#e0 )akon!5 do%ro+oljni
od!$tanak je ,ak!ltati+ni o$no+ )a o$lo%o4enje od ka)ne 2H0o"e $e
odlo%oditi od ka)neI38
Od!$tanak od i)+r#enja kri+i*no( djela ! o$no+i i0a : o%lika5 !
)a+i$no$ti od to(a da li $e radi o $+r#eno0 ili ne$+r#eno0 &ok!#aj!1

a3 Kod ne$+r#eno( &ok!#aja5 )a do%ro+oljni od!$tanak je do+oljno da
je !*inilac &rekin!o dalje djelo+anje5 da je o%!$ta+io &red!)i0anje
radnje )npr. uinilac koji je oorio rtvu sa zamahnutim noem u ruci odustao
je od uistva i sl.+ .
2;
%3 Za ra)lik! od ne$+r#eno( &ok!#aja5 kod ko(a je do+oljna o%i*na
&a$i+no$t5 kod $+r#eno( &ok!#aja $e )a7tije+a djelo+anje ! +id!
akti+no( &ona#anja !$0jereno( na $&rje*a+anje &o$ljedice )npr . uinilac
rtvi zada teke tjelesne povrede u namjeri da je uije, ali je onda odveze
ljekaru koji je spasi i sl.+ .
Da %i od!$tajanje od i)+r#enja djela 0o(lo %iti o$no+ )a o$lo%o4enje
od ka)ne5 ono 0ora %iti do%ro+oljno8 Do%ro+oljno$t &o$toji !+ijek kada je
!*inilac5 i &ored to(a #to je %io $+je$tan da kri+i*no djelo 0o"e do+r#iti5
od!$tao od nje(o+o( i)+r#enja .
-no je dorovoljno kada se zasniva na autonomnoj odluci uinioca, tj.
kada je ona rezultat sloodnog i vlastitog opredjeljenja samog uinioca, koje nije
nastalo pod pretenim uticajem vanjskih okolnosti. Sto(a ne6e %iti od!$tanka1
ako je to neko dr!(i5 0i0o nje(a5 !*inio , )npr. kada je smrt sprijeena
hitnom ljekarskom intervencijom koja je uslijedila mimo uinioca+ .
ako je !*inilac $l!*ajno $&rije*io na$t!&anje &o$ljedice ,
ako je &o$ljedica na$t!&ila5 iako je !*inilac &red!)eo 0jere da
$&rije*i njeno na$t!&anje . <a okolnost se moe uzeti samo kao
olakavajua kod odmjeravanja kazne . % npr. uinilac rtvi da otrov u
namjeri da je lii ivota, ako rtva umre raditi e se o uistvu, ez ozira
to je uinilac naknadno pozvao ljekare radi spaavanja rtve. 2ko u ovoj
situaciji uinilac nakon davanja otrova angauje ljekare, koji spase rtvu
moe se raditi o dorovoljnom odustanku jer posljedica nije nastupila+.
kada je !*inilac od!$tao od n&r8 kri+i*no( djela kra4e )%o( dola$ka
*!+ara5 ot&ora "rt+e5 ili )%o( to(a #to je !+idio da je ne&odo%no
$red$t+o i)+r#enja djela8 &toga nema dorovoljnog odustanka kada je
uinilac odustao, jer nije mogao odnijeti ukradenu kasu radi njene teine,
ili nije izvrio razojnitvo radi otpora vlasnika automoila koji se
suprotstavio naoruanom napadau.
kada je !*inilac od!$tao od kri+i*no( djela )%o( ne0o(!6no$ti
nje(o+o( i)+r#enja %npr . oija kase utvrdi da nije u stanju da oije
kasu+.
kada je !*inilac od!$tao !$ljed neki7 $&oljni7 !ticaja , %npr. kradljivac
uje glasove ukuana, prolaznika i sl.+
kada !*inilac &o(re#no dr"i da &o$toji neka $&oljna okolno$t koja !
$t+arno$ti ne &o$toji , )npr. pogreno je mislio da je naiao policajac+
!koliko je od!$tanak !$lijedio radi to(a #to %i i)+r#enje djela %ilo
$ko&*ano $a ne!(odno$ti0a &o i)+r#ioca5 a $a koji0a on nije
ra*!nao , )npr . ne i io priznat dorovoljni odustanak uiniocu koji je
odustao od pokuaja silovanja zato to ga je djevojka prepoznala i
zaprijetila mu da e ga prijaviti policiji ili da e mu se njen mladi osvetiti+,
kada je !*inilac od!$tao )ato #to 0! djelo ne dono$i #to je &lanirao ,
)npr . kada je umjesto vrijedne umjetnine naiao samo na ezvrijednu
kopiju, ili je u kasi ilo malo novca+ .
Eti*ka +rijedno$t 0oti+a je irele+antna , jer do%ro+oljni od!$tanak nije
eti*ki5 +e6 &$i7olo#ki &oja08 -toga odustanak moe biti moralne prirode )npr.
2<
saaljenje, stid, prouena savjest i sl.+ , ali i ne mora, )pa e dorovoljni
odustanak npr. od razojnitva ili silovanja postojati i onda kada se uinilac
prilikom susreta sa rtvom uplaio i pojegao+ . 0ventualno vrednovanje motiva
odustanka je mogu'e kod odmjeravanja kazne, pogotovo kada se sud odluuje
#o'e li uinioca osloboditi od kazne.
Kod ne&odo%no( &ok!#aja5 ne0a 0je$ta do%ro+oljno0 od!$tank! ,
jer $e t! ne0a #ta $&rije*iti ili !kloniti , ali sud moe vrednovati novi izmijenjeni
stav uinioca pri odmjeravanju kazne.
Do%ro+oljni od!$tanak &odra)!0ije+a da je djelo o$talo ! &ok!#aj!5
&a je $to(a on i$klj!*en ! $+i0 $l!*aje+i0a kad je kri+8 djelo do+r#eno8
"ato nema dorovoljnog odustanka ako je uinilac odustao od izvrenja
djela, ali ono ipak ude dovreno, kada uinilac nakon formalnog dovrenja
krivinog djela pokua sprijeiti nastupanje posljedice, ili kada nakon izvrenog
djela uklanja tetne posljedice djela.
$l!*aj! do%ro+oljno( od!$tanka !*inilac 6e $e ka)niti )a one
radnje koje *ine neko dr!(o $a0o$talno kri+8 djelo8
)npr . u sluaju falsifikovanja isprave kojom je uinilac pokuao izvriti
prevaru ili pronevjeru, od kojih je dorovoljno odustao, pitanje je njegove
odgovornosti za falsifikovanje isprave, ili da li e uinilac koji je dorovoljno
odustao od npr. silovanja, odgovarati za prinudu, to je sastavni dio tog djela,+
SAESNI-TVO
Sa!*e$ni#t+o5 ! o&6e05 #ire05 $0i$l!5 je !*e#6e d+a ili +i#e lica !
i)+r#enj! kri+i*no( djela5 !) i$to+re0eno &o$tojanje $+ije$ti o )ajedni*ko0
djelo+anj!8
Sa!*e$ni#t+o $e 0ani,e$t!je kao1
1. saizvrilatvo,
2. podstrekavanje i
3. pomaganje.
Sa!*e$ni#t+o5 ! kri+i*no&ra+no05 tj8 ! !"e0 $0i$l!5 &odra)!0ije+a
$a0o &od$treka+anje i &o0a(anje5 jer ono &red$ta+lja radnje koji0a $e
!*e$t+!je ! kri+i*no0 djel! koje &red!)i0a neko dr!(o lice8
S dr!(e $trane5 $ai)+r#ilac !*e$t+!je ! $+o05 a ne ! t!4e0 djel!5 &a
je $to(a $ai)+r#ila#t+o $a0o jedna &o$e%na +r$ta i)+r#ila#t+a5 jer
$ai)+r#ilac je +e6 i)+r#ilac i nje(o+o djelo ne 0o"e )a+i$iti od ne*ije radnje
i)+r#enja8 <akvu poziciju u ostvarenju krivinog djela sauesnici, odn. pomagai
i podstrekai nemaju, oni samo preduzimaju radnje koje predstavljaju
)sa+uestvovanje u tuem djelu, djelu koje ostvaruje neko drugi.
Iako &oja0 i)+r#ioca )akon i)ri*ito ne re(!li#e5 0e4! i)+r#ioci0a
odno$no $ai)+r#ioci0a ra)lik!j! $e1 1. neposredni izvrilac, 2. saizvrilac i 3.
posredni izvrilac, a 0e4! $a!*e$nici0a1 1. podstreka i 2. pomaga.
Naj)ad5 $a!*e$nici od(o+araj! $a0o )a !0i#ljajno !*e#6e !
o$t+arenj! kri+i*no( djela5 dok $ai)+r#ioci od(o+araj! i )a ne7atno !*e#6e8
Sai)+r#ila#t+o
2"
SAIZVR-ILA-TVO POSTOJI kada +i#e lice )ajedni*ki i)+r#e kri+i*no
djelo !*e$t+o+anje0 ! nje(o+o0 i)+r#enj! ili &red!)i0aj!6i ne#to dr!(o
*i0e $e na odl!*!j!6i na*in do&rino$i i)+r#enj! kri+i*no( djela8
&aizvrilatvo je dakle olik izvrilatva koji postoji kada vie lica, koja
ispunjavaju sve uslove koji se zahtijevaju za izvrioca, na osnovu zajednike
odluke, svjesno i voljno, uine odreeno krivino djelo.
- pravnoj prirodi saizvrilatva postoji vie teorija . Kako +idi0o5 na#a
&ra+na teorija i $!d$ka &rak$a &ri7+ataj! Hteorij! &odjele !lo(aI ! i)+r#enj!
djela8 Dakle5 $ai)+r#ilac je onaj !*e$nik koji )ajedno $a dr!(i0Ca na %a)i
H&odjele radaI djel!je na o$t+arenj! djela kao nji7o+o0 )ajedni*ko0 cilj!8
Za ra)lik! od $a!*e$nika ! !"e0 $0i$l! 2 podstrekaa i pomagaa 35
$ai)+r#ioci ne !*e$t+!j! ! djel! koje o$t+ar!je neko dr!(o lice 2t!4e0
djel!35 +e6 $+i )ajedni*ki o$t+ar!j! $+oje5 )ajedni*ko5 djelo5 &ri *e0! $+aki
od nji7 ! to0e daje $+oj &rilo( koji je %itan i %e) koje( kri+i*no djelo ne %i
%ilo o$t+areno ili ne %i %ilo o$t+areno na )a0i#ljeni na*in8 <o znai da svaki
od saizvrilaca u ostvarenju datog djela ima ulogu koja je od itnog znaaja u
procesu izvrenja djela, jer ako i neko od saizvrilaca propustio da izvri svoj
dio zadatka, djelo ne i moglo iti realizovano, odn. ne i moglo iti realizovano
onako kako je planirano. % n&r8 ulogu saizvrioca ima'e i lice koje je, u skladu sa
pret#odnim dogovorom da se izvri razbojnitvo ili kra(a, imalo zadatak da eka
u automobilu i ostale lanove grupe, nakon oduzetog novca ili stvari, odveze sa
mjesta razbojnitva ili kra(e, nakon ega su svi me(usobno podijelili 6plijen7 .+
Sai)+r#ila#t+o $e o$t+ar!je na : na*ina1
1. kada $ai)+r#ioci direktno !*e$t+!j! ! i)+r#enj! djela )npr. vie lica
se dogovore da zajedniki napadnu tree lice i zajedniki ga uiju.
3adi se o saizvrilatvu, ez ozira ko je od njih nanio povrede, iz
razloga to su se oni prethodno dogovorili da zajedniki izvre djelo i u
tome su istrajali+.
2. kada $ai)+r#ilac ne !*e$t+!je direktno ! i)+r#enj! djela5 ali
&red!)i0a dr!(e radnje koji0a na odl!*!j!6i na*in do&rino$i
i)+r#enj! djela . %npr. saizvioci se dogovore da oiju prodavnicu
skupocjenih aparata. !rilikom dogovora podijele uloge u procesu
izvrenja djela tako da neki uvaju strau, drugi provaljuju u ojeakt, a
trei odnose stvari. Buvari u ovom sluaju ne uestvuju direktno u
radnji izvrenja, jer niti vre oijanje niti uzimaju stvari, ali se tretiraju
kao saizvrioci, jer su kod podjele uloga u izvrenju ovog djela doili
ulogu da uvaju strau i tako oezjeuju ostale u toku provaljivanja.
$ez te njihove radnje, ostali ne i pristupili tom djelu, tako da uloga
uvanja strae na odluujui nain doprinosi izvrenju djela+.
&porazum saizvrilaca moe iti izriit, a moe iti preutan, odnosno
slijediti iz konkludentnih radnji.
Za &o$tojanje $ai)+r#ila#t+a je &otre%no da %!d! i$&!njene
$!%jekti+ne i o%jekti+ne &ret&o$ta+ke1
7. Zajedni*ka odl!ka o djel! je $!%jekti+na ko0&onenta i o(leda $e !
to0e da $+aki $ai)+r#ilac i0a odl!k! i +olj! da )ajedni*ki $a dr!(i0a
i)+r#i kri+i*no djelo8 &toga saizvrilatvo nee postojati u sluajevima
2?
FzajednikogF izvrenja djela od strane vie lica koja nisu znala jedno za
drugo, odn. koja su djelovala ez zajednike odluke, nezavisno jedno od
drugog. <ada se zapravo radi o sluajnom )nehatnom+ saizvrilatvu ili
paralelnom izvrilatvu, )npr. npr. dva lica provale u ojekat radi krae
stvari, nailazi tree lice koje koristi pogodnost, te iz provaljenog ojekta
uzima neke stvari za see+. S+ije$t o )ajedni*ko0 djelo+anj! ne )na*i
i$to+re0eno i &o$tojanje )ajedni*ko( !0i#ljaja o djel!5 jer je rije*
$a0o o $+ije$ti o $ai)+r#ila*koj radnji5 dok $+ije$t o &o$ljedici djela
koja je %itna )a !0i#ljaj5 ne 0ora %iti i$ta kod $+i7 $ai)+r#ilaca5 jer je
mogu'e da na strani neki# od nji# postoji samo ne#at u odnosu na
posljedicu.
5. Zajedni*ko i)+r#enje kri+i*no( djela je ojektivna komponenta koja
znai da je saizvrilac onaj koji je preduzeo radnju izvrenja konkretnog
djela ili neto drugo to na odluujui nain doprinosi izvrenju krivinog
djela. ) npr. , ako vie lica zajedniki do smrti tuku motkama, ili je jedni tuku
a drugi je za to vrijeme dre, saizvrioci su u uistvu+
N!"no5 &ri+idno i $l!*ajno $ai)+r#ila#t+o
N<NO $ai)+r#ila#t+o &o$toji &riliko0 i)+r#enja oni7 kri+i*ni7 djela
(dje je &o &rirodi $t+ari5 kao !$lo+ )a nji7o+o i)+r#enje5 &otre%no
$!djelo+anje +i#e lica8 Ono $e &oja+lj!je ! nekoliko 0odaliteta1

93 kri+i*na djela $!$retanja kad se radnje saizvrilaca nalaze jedna
nasuprot druge )npr. krivino djelo rodoskrvljenja +.
:3 kon+er(entna kri+i*na djela kada su radnje saizvrilaca usmjerene ka
istom cilju ) npr. oruana pobuna lica lieni# slobode +.
@3 di+er(entna kri+i*na djela kad su radnje saizvrilaca tj. njihovi interesi
u sukou )npr. krivino djelo uestvovanja u tui +.
PRIVIDNO $ai)+r#ila#t+o postoji kada u izvrenju krivinog djela nuno
uestvuju dva lica, a zakon kanjava samo jedno. ) npr. vanbrana zajednica sa
maloljetnim licem +.
SLAJNO ( ne7atno3 $ai)+r#ila#t+o ili paralelno izvr&ila&tvo 5 &o$toji
kada +i#e lica $!djel!j! ! i)+r#enj! i$to( djela5 ali ne)a+i$no jedni od
dr!(i7 i %e) ikak+e $+ije$ti i odl!ke o )ajedni*ko0 djel!8 -vako od ti# lica
jeste izvrilac, ali oni nisu saizvrioci. % npr. dva lica neovisno jedan od drugog
daju otrov treem licu i ono umre. -va lica su izvrioci krivinog djela uistva, ali
nisu saizvrioci, ili npr. tree lice naie na provaljenu prodavnicu iz koje druga
lica iznose stvari, a prethodno su je oili. <ree lice ue i ono uzme stvari za
see, to lice je izvrilac kriv. djela krae, ali nije saizvrilac u kriv. djelu teke
krae, jer su njegove radnje samostalne i usljedile su ez prethodnog dogovora+
Pod$treka+anje
Pod$treka+anje je !0i#ljajno na+o4enje ili na(o+aranje dr!(o( lica
koje ne0a odl!k! o i)+r#enj! djela5 da i)+r#i odre4eno kri+i*no djelo5
odno$no kada $e kod dr!(o( lica na+o4enje0 ili na(o+aranje0 !*+r#6!je
odl!ka da i)+r#i kri+i*no djelo8 9 prvom sluaju, uinilac uopte nema odluku
)@
o izvrenju djela, ali podstreka utie na njegovu psihu i pod tim uticajem
podstie to lice da uini djelo. 9 drugom sluaju, uinilac je u fazi razmiljanja
da li da izvri krivino djelo ili ne. -n se kolea oko toga, ali jo nije donio
odluku. !odstreka utie na njega i pod tim uticajem izvrilac uvruje odluku o
izvrenju krivinog djela .
2ko je kod izvrioca takva odluka ve postojala, podstrekavanje ne
postoji, ve se radi o tzv., neuspjelom podstrekavanju ili ;nepodonom
pokuajuF.
Pod$treka+anje 0o"e %iti $+ako $red$t+o i djelatno$t koji0a $e 0o"e
!ticati na +olj! dr!(o(a i dono#enje odl!ke o i)+r#enj! kri+i*no( djela .
%pr. upuivanje mole, ujeivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od
izvrenja djela, davanje ili oeanje poklona, prijetnja, kompulzivna sila )ne i
apsolutna sila+, zloupotea odnosa podreenosti ili zavisnosti, dovoenje ili
odravanje u zaludi odnosno prevara, davanje savjeta, opklada, i sl.
I&ak5 ni jedno0 od ti7 radnji &od$treka* ne !*e$t+!je ! radnji
i)+r#enja i ! to0 $0i$l! $e ra)lik!je od $ai)+r#ioca8 Za ra)lik! od
&o0a(anja5 &o$treka+anje je 0o(!6e $a0o *injenje08
Ako je odl!ka o i)+r#enj! kri+i*no( djela re)!ltat $&ora)!0no(
&od$treka+anja +i#e lica5 radi $e o t)+8 H$a&od$treka+anj!I5 a ako !
&od$treka+anj! !*e$t+!je +i#e lica5 &ri *e0! ne &o$toji $+ije$t o
)ajedni*ko0 &od$treka+anj!5 radi $e o t)+8 H&aralelno0 ili &ri+idno0I
&od$treka+anj!8 9 ovom drugom sluaju svaki od njih je samostalni podstreka
i svaki e odgovarati pod uslovom da je njegovo podstrekavanje doprinijelo
stvaranju odluke za izvrenje djela.
Ako $e &od$treka+a &reko tre6e( lica ili +i#e lica5 radi $e o
H&o$redno0 ili $!kce$i+no0 2t)+8 lan*ano03I &od$treka+anj!8 3ri tome je
dovoljno da podstreka koji je ukljuen u podstekaki lanac zna lice koje on
podstrekava, ali ne mora znati lino ostale posrednike niti nji#ov broj, kao ni
glavnog izvrioca.
Ako je &od$treka* ! +i#e na+rata i na ra)li*ite na*ine !ticao na
i)a)i+anje odl!ke o i)+r#enj! djela5 radi6e $e o H&od$treka+anj! !
&rod!"enj!I5 tj. samo o jednom podstrekavanju.
2ko se jednim podstrekavanjem jedno ili vie lica navede na izvrenje
vie krivinih djela, postoji idealni sticaj na strani podstrekaa, a ako se sa vie
podstrekavanja jedno ili vie lica navede na vie krivinih djela, postojae realni
sticaj na strani podstrekaa.
Ko &od$trekne neko(a da &o0o(ne neko0 lic! ! i)+r#enj! kri+i*no(
djela od(o+ara6e )a &o0a(anje5 jer &od$treka+anje na &o0a(anje je
$+oje+r$ni +id &o$redno( &o0a(anja8 Csto tako, i pomaganje u podstrekavanju
je pomaganje. :ko je jedno lice u istom djelu bilo i podstreka i pomaga,
pomaganje je konzumirano podstrekavanjem.
Za &od$treka+anje je &otre%no da $e na+odi na i)+r#enje kri+i*no(
djela koje je !$ljed to(a i i)+r#eno ili 0akar &ok!#ano .
Pod$treka+anje 0ora %iti !&ra+ljeno na odre4eno kri+i*no djelo i
odre4eno( !*inioca5 ali to ne )na*i da !*inilac 0ora %iti i indi+id!alno
odre4en5 a jo# 0anje da tre%a %iti li*no &o)nat &od$treka*!8 .ovoljno je da
)!
je podstreka svjestan kruga lica, koja su na neki nain odrediva ili povezana
%prostorno, idejno, sportski, poslovno...& i da je neko od nji# potencijalni izvrilac.
S dr!(e $trane5 ne )a7tije+a $e da &od$trekn!ti )na &od$treka*a5 niti
0ora %iti J$+je$tan da je nje(o+a odl!ka da i)+r#i kri+i*no delo na$tala &od
!ticaje0 &od$treka*aJ5 jer $e &od$treka+anje nekada 0o"e i)+e$ti tako
$o,i$ticirano da &od$trekn!ti i ne0a o$je6aj da je nje(o+a odl!ka na$tala
&od !ticaje0 neko(a dr!(o(a8
2a podstrekavanje nije neop#odno da je sam izvrilac krivino odgovoran,
niti da uopte moe biti krivino odgovoran %dijete ili duevno bolesno lice&.
Za &od$treka+anje $e )a7tije+a &o$tojanje !0i#ljaja . Ne7atno
&od$treka+anje5 iako je 0o(!6e5 nije ka"nji+o5 jer %i to )na*ilo nedo&!$ti+o
&ro#iri+anje kri+i*ne od(o+orno$ti8 !odstreka mora iti svjestan da svojim
radnjama drugog navodi na izvrenje krivinog djela, tj. da je njegovo ponaanje
upravljeno na izvrenje krivinog djela. (ovoljan je i eventualni umiljaj. @oljna
komponenta umiljaja se sastoji u htjenju izvrenja krivinog djela ili makar
pristajanje na njegovo izvrenje.
.akle, umiljaj podstrekaa je dvostruk8 mora obu#vatiti kako stvaranje
odluke kod drugog, tako i krivino djelo odnosno njegovo izvrenje.
Pod$treka* je ! kri+i*no&ra+no0 $0i$l! &o$+e i)jedna*en $a $a0i0
i)+r#ioce05 #to )na*i da je &od$treka+anje ka"nji+o kod $+ako( kri+i*no(
djela5 %e) o%)ira na nje(o+! te"in!5 kao i da $e &od$treka* ka"nja+a kao da
je $a0 !*inio kri+i*no djelo8 To5 0e4!ti05 ne )na*i da $e &riliko0
od0jera+anja ka)ne &od$treka*! ne 0o"e i)re6i %la"a5 a &onekad i $tro"ija
ka)na ne(o i)+r#ioc!5 #to je ! $klad! $a na*elo0 indi+id!ali)acije8 <ee
kanjavanje podstrekaa u izuzetnim sluajevima, opravdano je radi toga to on
u izvjesnim situacijama ima odluujuu ulogu u samom procesu nastajanja
kriminalnog ina, tj. to je esto on sam, koristei odnos podreenosti ili
autoriteta, Fglavni krivacF za izvrenje krivinog djela.
Pok!#aj &od$treka+anja ili ne!$&jelo &od$treka+anje
Ono &o$toji kada $e dr!(i $a !0i#ljaje0 &od$treka+a na i)+r#enje
kri+i*no( djela )a koje $e &o )akon! 0o"e i)re6i ka)na )at+ora od tri
(odine ili te"a ka)na5 a kri+i*no djelo ne %!de ni &ok!#ano8
Zakon je &red+idio da 6e $e o+o lice ka)niti kao )a &ok!#aj8
>eki autori smatraju da neuspjelo podstrekavanje nije ni sauesnitvo ni
podstrekavanje, jer nije dolo do protivpravnog ostvarenja krivinog djela, ve' se
zapravo radi o posebnom krivinom djelu postavljenom u optem dijelu.
!okuaj podstrekavanja )neuspjelo podstrek.+ javlja se u nekoliko olika1
98 ne$+r#eni &ok!#aj &od$treka+anja postoji kada podstreka nije uspio
formirati odluku kod podstreknutog,
:8 $+r#eni &ok!#aj &od$treka+anja postoji kada je podstreka uspio
formirati odluku kod podstreknutog, ali ovaj iz nekog razloga )predomislio se,
sprijeen i sl.+ nije izvrio ni pokuao krivino djelo,
@8 ne&odo%ni &ok!#aj &od$treka+anja postoji kada podstreknuti uopte
nije shvatio ili razumio podstrekaa ili je kod njega ve ila donesena odluka
o izvrenju djela,
)2
L8 &ro0a#eno &od$treka+anje postoji kada je podstreknuti izvrio sasvim
drugo krivino djelo, a ne ono na koje ga je podstreka navodio.
>avedeni sluajevi neuspjelog podstrekavanja, po svom sadraju i
znaaju, se me(usobno razlikuju, to sudovi prilikom odmjeravanja kazne trebaju
imati u vidu. Fe(utim, zajedniko im je da nije dolo do izvrenja krivinog djela.
Za &o$tojanje &ok!#aja &od$treka+anja5 &ored !0i#ljaja5 )a7tije+a $e
da &o$toji i radnja &od$treka+anja5 tj8 da je +r#en !ticaj na +olj!
&od$treka+ano( . <ako, nema ni neuspjelog podstrekavanja ako npr. pismena
poruka nije ni stigla FpodstrekavanomF.
Pok!#aj &od$treka+anja je ka"nji+ $a0o ako je ! &itanj! kri+i*no
djelo )a koje je &red+i4ena ka)na )at+ora od tri (odine ili te"a ka)na5 ili
dr!(i0 rije*i0a kod $+i7 djela kod koji7 je ka"nji+ i &ok!#aj to(a djela8
Sto(a je neo&7odno da $!d !t+rdi na koje djelo je !0i#ljaj
&od$treka*a %io !&ra+ljen i da to djelo ta*no na+ede ! i)reci $+oje &re$!de8
Isto tako, predvieno je da e se u tom sluaju kazniti kao za pokuaj
krivinog djela, to znai da se kazna odmjerava u granicama kazne propisane
za dato krivino djelo, ali sud moe izrei i lau kaznu.
Po0a(anje
1lan 33. )2 3Bi4 5 6o#a!anje7
)7+ Ko drugom s umiljajem pomogne u uinjenju krivinog djela, kaznit e se
kao da ga je sam uinio, a moe se i lae kazniti.
)5+ Kao pomaganje u uinjenju krivinog djela smatra se naroito1 davanje
savjeta ili uputa kako da se uini krivino djelo, stavljanje na rapolaganje
uinitelju sredstava za uinjenje krivinog djela, uklanjanje prepreka za uinjenje
krivinog djela, te unaprijed oeano prikrivanje krivinog djela, uinitelja,
sredstava kojima je krivino djelo uinjeno, tragova krivinog djela ili predmeta
priavljenih krivinim djelom.
Po0a(anje je taka+ o%lik $a!*e$ni#t+a &ri koje0 &o0a(a*
&red!)i0a radnje koji0a $e t!4e kri+i*no djelo &ot&o0a"e5 !na&rje4!je ili
olak#a+a8 Po0a(a* ni djeli0i*no ne !*e$t+!je ! i)+r#enj! kri+i*no( djela5
on je $a0o 2$a3!*e$nik ! t!4e0 kri+i*no0 djel!5 koje o$t+ar!je neko dr!(i8
Aednom rijeju, pomaganje se sastoji u omoguavanju drugom licu
)nekom radnjom ili savjetom+ izvrenja krivinog djela.
.akle, pomaganje obu#vata one radnje koje su usmjerene na
omogu'avanje izvrenja krivinog djela koje ini drugo lice, koje su na liniji
unapre(enja ili olakavanja izvrenja tu(eg krivinog djela, radnje koje podupiru
drugo lice u izvrenju krivinog djela.
Po0a(anje $e 0o"e +r#iti1
a+ ! &ri&re0i kri+i*no( djela ili &rije nje(o+o( i)+r#enja )naavka
sredstava za izvrenje djela, uklanjanje prepreka, snimanje i ispitivanje
mjesta izvrenja djela u cilju olakanja izvrenja djela+ ,
+ ! tok! i)+r#enja kri+i*no( djela5 i
c+ nakon i)+r#enja kri+i*no( djela8
))

Po0a(anje je 0o(!6e $a0o ako je &ret7odno %ilo o%e6ano , u
suprotnom radi se o sasvim drugom krivinom djelu.
Da %i &red$ta+ljale &o0a(anje5 &o0a(a*ke radnje 0oraj! do&rino$iti
o$t+arenj! kri+i*no( djela5 i0ati odre4eni )na*aj ! nje(o+! i)+r#enj!5
0oraj! &ot&o0a(ati5 !na&re4i+ati nje(o+o i)+r#enje8 :ko te radnje nisu
imale nikakav doprinos u izvrenju krivinog djela ili i# izvrilac uopte nije
koristio, radi se samo o pokuaju pomaganja ili neuspjelom pomaganju koje nije
kanjivo. S dr!(e $trane5 ne )a7tije+a $e da &o0a(a*ke radnje i0aj!
odl!*!j!6! !lo(! ! i)+r#enj! kri+i*no( djela ! $0i$l! ,or0!le conditio sine
8ua non 5 odno$no da %e) ti7 radnji djelo ne %i ni %ilo i)+r#eno8
!rema zakonu, kanjivo je samo umiljajno pomaganje, dok nehatno
pomaganje, iako je mogue i nerijetko se deava, po zakonu nije kanjivo.
Redo+an o%lik &o0a(anja je ne&o$redno &o0a(anje5 kada i)0e4!
&o0a(a*a i i)+r#ioca ne &o$toji neko dr!(o lice5 kada 0! dakle &o0o6
&r!"a ne&o$redno8 Me4!ti05 ako $e to *ini &reko neko( dr!(o( radi $e o
&o$redno0 &o0a(anj!5 #to je )a&ra+o &o0a(anje &o0a(a*!5 tj8
&o0a(anje ! &o0a(anj!8 3osredni pomaga ovdje prua pomo' neposrednom
pomagau, ali on postoji i kada podstrekava pomagaa na pruanje pomo'i, kao
i onda kada prua pomo' podstrekau. Rije* je o t)+8 lan*ano0 &o0a(anj!5 a
ono &o$toji kada $e +i#e lica nala)i ! lanc! &o0a(anja8 Kada +i#e lica
i$to+re0eno &o0a"e i)+r#ioc! radi $e o t)+8 &o0a(a*ko0 $ai)+r#ila#t+!8
Za ra)lik! od &od$treka+anja5 &o0a(anje 0o"e %iti i)+r#eno i
ne*injenje0 koje $e $a$toji ! &ro&!#tanj! &red!)i0anja d!"ne radnje5 !
cilj! &o0o(anja dr!(o0e ! i)+r#enj! kri+i*no( djela 2n&r8 no6ni *!+ar
o$ta+i ot+oren &ro)or ili otklj!*ana +rata5 da %i olak#ao i)+r#enje kra4e38
Po0a(anje je 0o(!6e i kod kri+i*ni7 djela ne*injenja i kod kri+i*ni7
djela koja 0o(! i)+r#iti $a0o odre4ena lica 2delicta &ro&ria35 !(la+no0 kao
&$i7i*ko &o0a(anje8
Po0a(anje &ret&o$ta+lja da je ! +rije0e &red!)i0anja &o0a(a*ki7
radnji kod lica koje0 $e &o0a"e +e6 %ila $t+orena odl!ka o i)+r#enj! djela8
:ko je pomagaka radnja preduzeta prije nego se to lice odluilo da izvri djelo,
nema pomaganja, ali se moe raditi o podstrekavanju.
%pr. podstrekavanje predstavlja savjetovanje ili oeanje pomoi nakon
izvrenja krivinog djela, ako je uinjeno prije nego je lice donijelo odluku o
izvrenju, ako se na taj nain izaziva ili uvruje odluka za izvrenje djela.
Za ra)lik! od &od$treka+anja5 )akon je na+eo neke od radnji koje
0o(! %iti &o0a(a*ke radnje5 koje5 $ o%)iro0 na nji7o+! &rirod!5 0o(!
&red$ta+ljati &$i7i*ko 2intelekt!alno3 i ,i)i*ko &o0a(anje .
$klad! $ ti05 )akon5 kao 0o(!6e o%like &o0a(anja5 na+odi1
1. davanje savjeta ili uputa kako uiniti krivino djelo / psi"iko po#a!anje ,
2. stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog djela
/ 9iziko po#a!anje ,
3. uklanjanje prepreka za izvrenje krivinog djela / 9iziko po#a!anje , te
4. unaprijed oeano prikrivanje krivinog djela, uinilaca, sredstava kojima
je krivino djelo izvreno, tragova krivinog djela ili predmeta priavljenih
krivinim djelom / psi"iko po#a!anje.
)5
P$i7i*ko &o0a(anje &red$ta+lja ja*anje +olje !*inioca koje $e5 0o"e
$a$tojati ! da+anj! $a+jeta ili !&!t$ta+a kako da $e i)+r#i kri+i*no djelo
%npr. kako da izvri krijumarenje, djelo prevare itd.+ ili !na&rijed o%e6ani0
&rikri+anje0 kri+i*no( djela )kao to je njegovo prikrivanje, prikrivanje
sredstava izvrenja djela, predmeta priavljenih djelom ili tragova krivinog
djela+ . Jedan od *e#6i7 +ido+a o+o( o%lika &o0a(anja je o%e6anje da 6e $e
reali)o+ati &rodaja ro%e &ri%a+ljene kri+i*ni0 djelo0 kra4e )npr. obe'anje
trgovca automobilima da 'e ukradene automobile plasirati na tritu kao oblik
pomaganja u tekoj kra(i +. !sihiko pomaganje, osim prije navedenih, moe
ouhvatati i neke druge radnje )npr. kada pomaga savjetima, isticanjem
dodatni# motiva odrava i stabilizuje ve' stvorenu izvrilaku volju, uklanja
skrupule u odnosu prema djelu, itd+.
Fi)i*ko &o0a(anje je &r!"anje 0aterijalne5 ,i)i*ke &odr#ke !
nje(o+o0 *injenj!8 &rak$i $! naj*e#6i o%lici ,i)i*ko( &o0a(anja
$ta+ljanje i)+r#ioc! na ra$&ola(anje $red$ta+a )a i)+r#enje kri+i*no( djela5
)npr. dodavanjem noa izvriocu za vrijeme tue ili dodavanje alata za
provaljivanje, stavljanje na raspolaganje prevoznog sredstva radi kra(e stvari u
preduze'u, i sl +, te !klanjanje &re&reka )a i)+r#enje djela %n&r8 uvanje strae
ili obezbje(enje izvrenja krivinog djela, izvi(anje mjesta izvrenja krivinog
djela, prebacivanje izvrioca na mjesto izvrenja djela, davanje odre(eni#
obavjetenja koja su od znaaja za izvrenje krivinog djela iznoenje keramiki#
ploica iz zatvorene prostorije kako bi i# izvrilac kra(e lake iznio, putanje
glasne muzike kako bi se olakalo silovanje&.
Po0a(a*ke radnje $! 0o(!6e $+e do de,initi+no( okon*anja
kri+i*no( djela5 odno$no do nje(o+o( do+r#enja ! 0aterijalno0 $0i$l!8
One 0o(! &ret7oditi $a0o0 i)+r#enj! kri+i*no( djela 26&ret7odno
&o0a(anjeI35 %n&r . kada je vlasnik ugostiteljskog objekta izvrioca i djevojku
koja je kasnije silovana, automobilom dovezao u taj objekat, otvorio im vrata i
tamo i# ostavio&. Mo(! $e &red!)i0ati i i$to+re0eno $a od+ijanje0 radnje
i)+r#enja5 ali i nakon njeno( &red!)i0anja5 a &rije ne(o #to je &o$ljedica
na$t!&ila 2t)+8 0e4!&o0o635 odno$no i &o$lije do+r#enja djela ! ,or0alno0
&a $+e do nje(o+o( do+r#enja ! 0aterijalno0 $0i$l! )npr. neko na za#tjev
ucjenjivaa prenosi novac koji je rtva ucjene ostavila/ ili pomae izvriocu na taj
nain to sprjeava pomo' koju tre'e lice eli pruiti povrije(enom/ i sl.&. Kod
trajni7 kri+i*ni7 djela (npr. protivpravnog lienja sloode ) &o0a(anje je
0o(!6e $+e do nji7o+o( do+r#enja ! 0aterijalno0 $0i$l!5 tj8 cijelo +rije0e
trajanja &roti+&ra+no( $tanja5 $+e do nje(o+o( &re$tanka (a ne samo do
lienosti sloode, dovrenje u formalnom smislu )8
Po0a(anje je !0i#ljajno &od!&iranje t!4e( kri+i*no( djela8
Ne7atno &o0a(anje5 iako je 0o(!6e5 nije &o0a(anje !
kri+i*no&ra+no0 $0i$l!5 odno$no nije ka"nji+o5 ali 0o"e %iti ka"nji+o kao
ne7atno $ai)+r#ila#t+o8 0i#ljaj $e $a$toji ! $+ije$ti da $e &r!"a &o0o6
odre4eno0 !*inioc! ! i)+r#enj! odre4eno( kri+i*no( djela5 &a 0! je $to(a
i $adr"aj d+o$tr!k1 !. on &r+en$t+eno 0ora %iti $+je$tan da $+oji0
radnja0a &o0a"e ! i)+r#enj! nedo&!#teno( djela dr!(o( lica5 te
)9
2. $+je$tan %itni7 o%ilje"ja kri+i*no( djela8 >e mora biti svjestan pojedinosti,
kao to je konkretan tok zbivanja, mjesto i vrijeme izvrenja djela, itd.
Iako su pomaga i izvrilac djela redovno meusono povezani, nije
neophodno da se oni meusono i poznaju, niti je nuno da je pomagau
izvrilac individualno poznat, dovoljno je da mu je poznat krug lica iz kojih e
proizai izvrilac.
<ako, za postojanje pomaganja nije uslov da izvrilac zna za pomagaa,
niti da je svjestan da mu je neko pomogao ) tzv. potajno po#a!anje +.
Konano, za postojanje pomaganja nije potreno ni da je sam izvrilac
krivino odgovoran, kao ni da je kanjen ) li#itirana akcesornost +.
Kao i kod &od$treka+anja5 )a &o$tojanje i ka"nja+anje &o0a(anja
&otre%no je da je i)+r#ilac i)+r#io kri+i*no djelo5 odno$no da (a je &ok!#ao
ili da je &red!)eo ka"nji+e &ri&re0ne radnje8 Ono je ka"nji+o kod $+i7
kri+i*ni7 djela5 %e) o%)ira na &ro&i$an! ka)n!8 9koliko je djelo ostalo u
pokuaju, pomaganje je kanjivo ako je kanjiv pokuaj , a to su sva djela sa
propisanom kaznom od tri godine ili teom kaznom.
&o(led! (ranica ka"nja+anja &o0a(a*a5 )akon &red+i4a da $e
&o0a(a* ka"nja+a kao da je $a0 i)+r#io kri+i*no djelo5 ali o0o(!6a+a i
!%la"a+anja ka)ne8 <o znai da ve sam zakon polazi od stava da je
pomaganje najlaki olik sauesnitva, pa stoga gotovo redovno sudovi
pomagau izriu lau kaznu, mada nisu iskljueni ni sluajevi da se pomaga
kazni stroije od izvrioca. +onano, u sluajevima kada je djelo ostalo u
pokuaju, potrebno je imati u vidu da tada postoje dva osnova za ublaavanje
kazne8 sam pokuaj kod kojeg se kazna i inae moe ublaavati, kao i
pomaganje, to sudovi moraju cijeniti i uvaavati prilikom kanjavanja pomagaa.
Kao i &od$treka+anje5 i &o0a(anje je ! i)+je$ni0 $l!*aje+i0a
&red+i4eno kao &o$e%no kri+i*no djelo8 Ra)lo)i $! (oto+o i$ti kao i kod
&od$treka+anja5 a to je da $e ! neki0 $l!*aje+i0a &o0a(anje &o$e%no
inkri0ini#e )npr. djelo pomaganja neprijatelju za vrijeme rata od strane
graanina $i%+ ili $e "eli &red+idjeti $tro"ije ka"nja+anje od ono(a koje %i
ono i0alo kada %i $e tretiralo kao $a!*e$ni#t+o )npr. djelo pomaganja
drugome u samouistvu, ili pomaganja trudnoj eni da ona sama izvri prekid
trudnoe+ , ili kada $e "eli inkri0ini$ati &o0a(anje i onda kada $e ono ne %i
0o(lo ka)niti kao $a!*e$ni#t+o5 $ o%)iro0 da djelo ! koje0 $e &o0a"e
$a0o &o $e%i nije ka"nji+o5 ili $e "eli i)%je6i 0o(!6no$t %la"e( ka"nja+anja8
Ne!$&jelo &o0a(anje %i &o$tojalo ako &o0o(n!ti nije i)+r#io ni
&ok!#ao i)+r#enje kri+i*no( djela ili je to !*inio ne)a+i$no od radnje
&o0a(anja8 Nara+no5 ono 6e &o$tojati i ako je !*inilac od%io &o0a(anje5
kao i kada je i)+r#ilac i)+r#io $a$+i0 dr!(o kri+i*no djelo8 4euspjelo
pomaganje, iako je dakle mogue, po pravilu nije krivinopravno relevantno,
odnosno kanjivo. "akon ipak ponekad odstupa od ovog pravila i predvia
kanjavanje i za neuspjelo pomaganje, kada ga predvia kao samostalno
krivino djelo ) npr. izra(ivanje i nabavljanje oruja i sredstava namijenjeni# za
izvrenje krivinog djela iz entitetski# krivini# zakona+.
'ranice kri+i*ne od(o+orno$ti i ka"nji+o$t $a!*e$nika
);
1lan 34. )2 3Bi4 : ;ranice krivine od!ovornosti i ka(njivost sauesnika
)7+ &auinitelj je krivino odgovoran u granicama svojeg umiljaja ili nehata, a
podstreka i pomaga u granicama svog umiljaja.
)5+ &auinitelja, podstrekaa ili pomagaa koji dorovoljno sprijei uinjenje
krivinog djela sud e oslooditi kazne.
)8+ -soni odnosi, svojstva i okolnosti zog kojih zakon iskljuuje krivinu
odgovornost ili doputa oslooenje od kazne ili ulaavanje kazne mogu se
uzeti u ozir samo onom uinitelju, sauinitelju, podstrekau ili pomagau kod
kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.
Kod $a!*e$ni#t+a +rijedi &ra+ilo indi+id!alne kri+i*ne od(o+orno$ti ,
jer $+aki $a!*e$nik %e) o%)ira na o%lik nje(o+o( !*e#6a ! i)+r#enj!
kri+i*no( djela5 od(o+ara &re0a $te&en! $+o( do&rino$a ! djel!5 $te&en!
$+oje kri+ice5 ne)a+i$no od to(a ! kojoj 0jeri od(o+araj! dr!(i !*e$nici i
da li oni !o&#te od(o+araj! %naelo sa#ostalne od!ovornosti sauesnika&.
Za7tije+a $e $a0o to da je i)+r#ilac i)+r#io djelo5 odno$no da je
&red!)eo ka"nji+e radnje5 #to &odra)!0ije+a i ka"nji+e &ri&re0ne radnje8
Ao proizilazi iz principa subjektivne krivine odgovornosti koja je potpuno
autonomna i ne zavisi od krivice drugi#.
*eutim, kako je sauesnitvo ipak specifian i posean olik tzv.
kolektivnog vrenja jednog krivinog djela, neophodno je da se, pored optih
pravila koja se inae odnose na krivinu odgovornost i jednako vrijede i za
sauesnike, u zakonu postave i neka posena pravila kojima se regulie krivina
odgovornost u takvim situacijama.
Na %a)i o+i7 odrednica ,or0irana $! o$no+na &ra+ila o od(o+orno$ti
$a!*e$nika5 koja (la$e1
&auesnici odgovaraju u granicama svog umiljaja, a saizvrioci kako u
granicama svog umiljaja, tako i nehata,
&auesnici odgovaraju u granicama postignutog stepena realizacije
krivinog djela, odnosno izvor odgovornosti sauesnika je vezan za
izvrenje djela /
&ujektivne okolnosti ili svojstva koje utiu na odgovornost i kanjivost
odnose se samo na sauesnika kod kojeg te okolnosti:svojstva postoje.

O$no+no &ra+ilo od(o+orno$ti $a!*e$nika $e $a$toji ! to0e da oni
od(o+araj! ! (ranica0a $+o( !0i#ljaja5 ne)a+i$no od od(o+orno$ti
(la+no( !*inioca5 dok $ai)+r#ioci od(o+araj!5 kako ! (ranica0a $+o(
!0i#ljaja5 tako i ne7ata8
Iako $e !0i#ljaj $a!*e$nika i i)+r#ioca5 kao !*e$nika ! )ajedni*ko0
djel!5 ! o$no+i &od!daraj!5 ni$! rijetki $l!*aje+i &o$tojanja i t)+8 ek$ce$a
na $trani i)+r#ioca5 &ri *e0! &o$toje %itna od$t!&anja i)0e4! nji7o+i7
!0i#ljaja5 koja 0o(! da $e $+ed! ! : o$no+ne kate(orije ne$la(anja1
98 neslaganja ili ekscesi u kvalitativnom smislu i :8 neslaganja ili ekscesi u
kvantitativnom smislu %koji moe biti a&pozitivan i b&negativan kvantitativni
eksces&.
)<
1) KVALITATIVNI EKS?ES &o$toji ! oni0 $it!acija0a kada je i)+r#ilac
!*inio $a$+i0 dr!(o kri+i*no djelo od ono(a #to je $a!*e$nik
2&od$treka* ili &o0a(a*3 i0ao ! +id!8 tak+oj $it!aciji5 $a!*e$ni#t+o je
i$klj!*eno i kri+i*na od(o+orno$t na $trani $a!*e$nika ne &o$toji5 jer
djelo koje $! $a!*e$nici i0ali ! +id! nije ni &ok!#ano5 odno$no !*inilac
nije ni !#ao ! ka"nji+! )on!8 )npr. ako je podstreka podstrekavao na
silovanje, a podstreknuti je izvrio teku tjelesnu povredu ili razojnitvo, tu
nema zajednikog djelovanja vie lica, pa dakle ni samog sauesnitva i sl.+
S+akako da 6e ! to0 $l!*aj! &o$tojati od(o+orno$t )a ne!$&jelo
&od$treka+anje na dato djelo5 ali &od !$lo+o0 da je &od$treka+anje %ilo
!&ra+ljeno na djelo )a koje je &ro&i$ana ka)na )at+ora od tri (odine ili
te"a ka)na 2kod $+i7 djela kod koji7 je ka"nji+ i &ok!#aj to(a djela ;
ka)na &reko tri (odine3 , jer u suprotnom nema krivine odgovornosti
podstrekaa i tada neuspjelo podstrekavanje nije kanjivo. C ovdje je posve
irelevantno da li je ili nije drugo djelo izvreno.

2) KVANTITATIVNI EKS?ESI &o$toje ! $l!*aje+i0a kada i)+r#ilac o$taje
na i$to+r$no0 2jednorodno03 kri+i*no0 djel!5 ali je &ri i)+r#enj! djela
do#lo do odre4eno( od$t!&anja5 odno$no i)+r#ilac je !*inio +i#e ili
0anje od ono(a na #to $e $a!*e$ni#t+o odno$ilo8
K+antitati+ni ek$ce$ 0o"e %iti &o)iti+an i ne(ati+an1
a3 &o)iti+ni k+antitati+ni ek$ce$ &o$toji kada je i)+r#ilac !*inio
+i#e od ono(a na #to $e $a!*e$ni#t+o odno$ilo i to tako #to je
o$t+ario te"i o%lik djela5 #to +odi ! dr!(! 2te"!3 k+ali,ikacij! djela8
o+o0 $l!*aj!5 $a!*e$nik 6e od(o+arati $a0o ! (ranica0a $+o(
!0i#ljaja8 %npr. ako se umiljaj sauesnika striktno odnosi na osnovni
olik djela / npr. krae, a uinilac izvri tee kriv. djelo / npr. provalnu
krau ili razojnitvo, onda e sauesnik odgovarati samo u granicama
svog umiljaja, tj. za oinu krau , a izvrilac e odgovarati za provalnu
krau ili razojnitvo koje je izvrio samostalno.+ O+ak+a od$t!&anja
do+ode do dr!(a*ije k+ali,ikacije djela5 ali je 0o(!6e i od$t!&anje
koje !o&#te ne do+odi ! &itanj! k+ali,ikacij! kri+i*no( djela5 ali o
to0e i&ak $!do+i 0oraj! +oditi ra*!na &riliko0 od0jera+anja ka)ne5
nara+no ako je 0o(!6e !t+rditi ta*no !0i#ljaj $a!*e$nika8 %npr. ako
je podstreka od podstreknutog traio da ukrade samo tano odreenu
stvar, a ovaj je prilikom krae uzeo i neke druge stvari :pod uslovom da to
ne dovodi do promjene kvalifikacije krae:, onda e i jedan i drugi
odgovarati za oinu krau, ali e sud pri odmjeravanju kazne morati
voditi rauna o sadraju umiljaja podstrekaa.
%3 ne(ati+ni k+antitati+ni ek$ce$ ; &o$toji kada je i)+r#ilac !*inio
lak#i o%lik i$torodno( kri+i*no( djela5 odn8 0anje od ono(a na #to $e
$a!*e$ni#t+o odno$ilo8 %%pr. lice koje je podstreknuto na razojnitvo
izaralo je ipak samo oinu krau, ili umjesto uistva ono se ograniilo
samo na otmicu i sl.+ tak+i0 $l!*aje+i0a i&ak je odl!*!j!6e ono #to
je i)+r#ilac !*inio5 &a $e $to(a o+dje i)!)etno na&!#ta &rinci&
(ranica !0i#ljaja5 i od(o+orno$t $a!*e$nika $e o(rani*a+a $a0o na
)"
ono #to je i)+r#eno5 ali 6e $!d &riliko0 od0jera+anja ka)ne $+akako
i0ati na !0! $adr"aj i !$0jereno$t $a!*e$niko+o( !0i#ljaja . (rugim
rijeima, kada je izvrilac ostvario manje od onog na to je io
podstrekavan, podstreka i izvrilac e odgovarati za ono to je
ostvareno, odn. lae djelo, jer prema navedenom pravilu o odgovornosti
sauesnika, izvor odgovornosti svih sauesnika je djelo koje je stvarno
izvreno. O+dje $e )a&ra+o radi o t)+8 li0itiranoj akce$orno$ti tj8
od(o+orno$ti !$lo+ljenoj &o$tojanje0 kri+i*no( djela5 a ne
od(o+orno$ti &ojedini7 $a!*e$nika8
3) I)!)etno5 0o"e &o$tojati i tre6a $it!acija ! kojoj &od$treka* i)+r#ioc!
na neki na*in daje &!n! $lo%od!5 od+e)ane r!ke5 kada n&r8 i)+r#enje
djela tra"i &o $+ak! cijen!8 tak+o0 $l!*aj!5 (ranice nje(o+o(
!0i#ljaja dijele $!d%in! i)%ora $a0o( i)+r#ioca5 na*ina koji je on
i)a%rao )a &o$ti)anje dato( kri0inalno( cilja8 )npr. da li je traena stvar
oduzeta oinom, tekom ili razojnikom kraom, da li se do droge dolo
prevarom, ucjenom ili ak uz izvrenje i nekog drugog krivinom djela, npr.
podmiivanjem, itd.+
!itanje dorovoljnog odustanka ili preciznije dorovoljnog sprjeavanja
izvrenja djela od strane sauesnika, to ovdje podrazumijeva sauesnitvo u
irem smislu, odnosno kako podstrekaa i pomagaa, tako i saizvrioca shvata
se na slijedei nain1 Nije do+oljno od!$tajanje $a!*e$nika od dalje(
&red!)i0anja radnje $a!*e$ni#t+a5 +e6 je neo&7odno da je $a!*e$nik
$&rije*io i)+r#enje djela8
"a primjenu ove odrede sasvim je irelevantno na koji nain je sauesnik
sprijeio izvrenje krivinog djela / itno je samo da je samo odustajanje od
izvrenja krivinog djela ilo dorovoljno.
Za ra)lik! od do%ro+oljno( od!$tanka !*inioca od i)+r#enja
kri+i*no( djela5 )akon je do%ro+oljno $&rje*a+anje i)+r#enja djela od $trane
$a!*e$nika5 &red+idio kao o$no+ )a o%a+e)no o$lo%o4enje od ka)ne8
Li*ni odno$i5 $+oj$t+a i okolno$ti )%o( koji7 )akon i$klj!*!je
kri+i*n! od(o+orno$t ili do&!#ta o$lo%o4enje od ka)ne ili !%la"a+anje
ka)ne5 0o(! da $e !)0! ! o%)ir $a0o ono0 i)+r#ioc!5 $ai)+r#ioc!5
&od$treka*! ili &o0a(a*! kod ko(a tak+i odno$i5 $+oj$t+a i okolno$ti
&o$toje8
3adi se o okolnostima isto personalnog karaktera koje su toliko vezane
za linost sauesnika, njegove osoine i stanja, da ih je nedopustivo protezati i
prenositi i na druge uesnike u djelu , pa su stoga redovno u zakonima
ograniene samo na onog sauesnika kod koga postoje i utiu na njegovu
krivinopravnu poziciju % t)+8 neprenosive personalne okolnosti&.
Li*ne okolno$ti )%o( koji7 )akon i$klj!*!je kri+i*n! od(o+orno$t $!
n&r8 ne!ra*!nlji+o$t i )a%l!de koje i$klj!*!j! kri+i*n! od(o+orno$t i koje
$! toliko +e)ane )a li*no$t da $! ne&reno$i+e na dr!(e $a!*e$nike8
Okolno$ti na o$no+! koji7 )akon do&!#ta o$lo%o4enje od ka)ne ili
!%la"a+anje ka)ne $! n&r8 &ra+na )a%l!da5 %itno $0anjena !ra*!nlji+o$t5
dobrovoljni odustanak, prekoraenje granica nune odbrane i krajnje nude, i dr.
)?
3ije je takoe o okolnostima individualnog karaktera koje se mogu uzeti
samo onim sauesnicima kod kojih se nau, a ne i onima koji nisu ili u zaludi,
koji se nisu nalazili u stanju jake prepasti izazvane napadom ili opasnou, kao i
neke okolnosti koje se nalaze u opisima pojedinih krivinih djela kao isto line
okolnosti koje zakon tretira kao privilegirajue ili kvalifikatorne okolnosti, zog
kojih sam zakon predvia lau ili stroiju kaznu )npr. svojstvo majke/rodilje kod
krivinog djela edomorstva je kao strogo personalna okolnost neprenosiva i na
sauesnike, tj. ne moe uticati na njihovu krivinu odgovornost i kanjavanje+ .
KRIVINA OD'OVORNOST
1lan 35. 2)6 3Bi4 5 -adr(aj (ele#enti) krivine od!ovornosti7
)7+ Krivino je odgovoran uinitelj koji je uraunljiv i kriv za uinjeno krivino
djelo.
)5+ 9initelj je kriv ako je krivino djelo uinio s umiljajem.
)8+ 9initelj je kriv i ako je krivino djelo uinio iz nehata, ako to zakon izriito
propisuje.
9 savremenom krivinom pravu opteprihvaen je princip da je za
kanjavanje uinioca, osim protivpravnog djela, potreno da postoji i krivina
odgovornost.
Kri+i*na od(o+orno$t je $k!& $!%jekti+ni7 &ret&o$ta+ki koje tre%aj!
%iti i$&!njene da %i $e jedno nedo&!#teno i &roti+&ra+no djelo 0o(lo
&ri&i$ati !*inioc!5 odno$no $ta+iti 0! $e na teret8
Kon$tit!ti+ne ko0&onente kri+i*ne od(o+orno$ti *ine : $!%jekti+na
ele0enta koji te0&ore cri0ini$ karakteri#! !*inioca5 a to $!1

1. !ra*!nlji+o$t tj, njegovo psihiko stanje i
2. kri+ica ili +ino$t tj. psihiki odnos prema krivinom djelu.
(akle, da i neko io krivino odgovoran mora kumulativno ispunjavati
ova dva uslova, tj. da je uraunljiv i da je kriv za uinjeno krivino djelo.
ra*!nlji+o$t je $+oj$t+o nor0alno( i d!#e+no )dra+o( *o+jeka da
i$&ra+no ra$!4!je5 odno$no da $7+ati )na*enje odre4eno( djela i da $e !
$klad! $a ti0 &ona#a5 #to (a *ini &odo%ni0 da %!de kri+i*no od(o+oran )a
i)+r#eno kri+i*no djelo8
Vino$t ili kri+ica &odra)!0ije+a &$i7i*ki odno$ !*inioca &re0a
i)+r#eno0 djel! koji &ot+r4!je nje(o+! kri+ic! )a to djelo i &red$ta+lja
o$no+ nje(o+e od(o+orno$ti8 Ona 0o"e %iti ra)li*ito( inten)iteta odno$no
0o"e $e i)ra"a+ati ! ra)li*iti0 $te&eni0a te"ine5 koji $e !(la+no0 $+ode na
d+a o$no+na o%lika1 !0i#ljaj i ne7at8 !ri tome, umiljaj predstavlja tei olik
krivice za koji se redovno predvia kanjavanje, dok je nehat laki olik. "a
nehatno izvrenje krivinih djela odgovora se samo kada je to izriito predvieno.
Kri+i*na od(o+orno$t je ! o$no+i indi+id!alna kate(orija5 ona je
ne&reno$i+a i $+aki !*inilac od(o+ora $a0o )a ono #to je on !*inio ili je
&ro&!$tio !*initi .
ra*!nlji+o$t )Blan 8H. K" #$i%+
5@
)7+ 4ije uraunljiva osoa koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije mogla
shvatiti znaaj svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zog trajne ili
privremene duevne olesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog
psihikog razvoja )neuraunljivost+.
)5+ 9initelj krivinog djela ija je sposonost da shvati znaaj svog djela ili
sposonost da upravlja svojim postupcima ila itno smanjena zog nekog
stanja iz stava 7. ovog lana, moe se lae kazniti )itno smanjena
uraunljivost+.
)8+ Krivino je odgovoran uinitelj krivinog djela koji se upotreom alkohola,
droga ili na drugi nain doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog
djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje
krivino djelo ilo ouhvaeno njegovim umiljajem ili je u pogledu krivinog
djela kod njega postojao nehat a zakon za takvo krivino djelo propisuje krivinu
odgovornost i za nehat )samoskrivljena neuraunljivost+.
)G+ $itno smanjena uraunljivost u koju se uinitelj doveo na nain iz stava 8.
ovog lana ne moe iti osnov za ulaavanje kazne.
ra*!nlji+o$t je $+oj$t+o nor0alno( i d!#e+no ra)+ijeno( *o+jeka da
i$&ra+no ra$!4!je5 odno$no da $7+ati )na*enje odre4eno( djela i da $e !
$klad! $ ti0 &ona#a8
Zakon !ra*!nlji+o$t odre4!je ne(ati+no5 tj8 odre4!je ko $e $0atra
ne!ra*!nlji+i05

jer je o&#ta &ret&o$ta+ka da $! lj!di !ra*!nlji+i5 a
ne!ra*!nlji+i $! $a0o i)!)etno8 :ko pitanje uraunljivosti uopte nije
problematino i ako na to okolnosti datog sluaja ukazuju, to postoji u najve'em
broju sluajeva, sud se i ne uputa u ispitivanje postojanja uraunljivosti. Dakle5
$!d 6e !t+r4i+anj! ne!ra*!nlji+o$ti &ri$t!&iti $a0o onda kada &o$toje
okolno$ti koje ! konkretno0 $l!*aj! i)a)i+aj! $!0nj! ! odno$! na
!ra*!nlji+o$t !*inioca8
Pre0a )akon$ko0 odre4enj! ne!ra*!nlji+a je ona o$o%a5 koja !
+rije0e i)+r#enja kri+i*no( djela nije 0o(la $7+atiti )na*aj $+o( djela5 ili
koja ! to +rije0e nije 0o(la !&ra+ljati $+oji0 &o$t!&ci0a8
S+ije$t o )na*aj! djela je intelekt!alna ko0&onenta5 a 0o(!6no$t
!&ra+ljanja $+oji0 &o$t!&ci0a je +oljna ko0&onenta8 Za &o$tojanje
ne!ra*!nlji+o$ti5 a ti0e i i$klj!*enje kri+i*ne od(o+orno$ti5 do+oljno je da
je i$&!njen jedan od d+a na+edena !$lo+a8 Ao praktino znai da je
neuraunljiva osoba, koja u vrijeme izvrenja krCvinog djela, nije mogla s#vatiti
znaaj svoga djela, kao i osoba koja nije mogla upravljati svojim postupcima. 1
praksi se naje'e deava da su oba ova uslova kumulativno ispunjena.
Ra)lo)i koji do+ode do ne!ra*!nlji+o$ti $!1
7. trajna d!#e+na %ole$t najee se manifestuje u vidu izofrenije,
progresivne paralize i nekih sluajeva poligofrenije. Kad je rije o ovom
osnovu, u praksi uglavnom nema prolema oko utvrivanja neuraunljivosti,
jer se radi o duevnim olestima, koje redovito veoma dugo ili vjeno traju i
koje su skoro uvjek neizljeive.
5. &ri+re0ena d!#e+na %ole$t to su ooljenja koja se javljaju povremeno ili
se razvijaju u odreenim intervalima, tako da se smjenjuju periodi ooljenja i
periodi duevnog zdravlja. 4ajee se javlja kod manino/depresivne
5!
psihoze. Kod ove olesti smjenjuju se depresivno stanje i sloodni intervali. 9
sloodnim intervalima postoji duevno zdravlje i osoa je odgovorna za djelo
uinjeno u tom stanju. -va ooljenja poznata su i pod nazivom lucida
intervala , tj. svjetli momenti.
8. &ri+re0ena d!#e+na &ore0e6eno$t to su nenormalna psihika stanja.
-va stanja nemaju karakter duevnog ooljenja, njihovo trajanje je
privremeno. 9zrok ovih stanja mogu iti1 alkohol, droga, i dr. omamljujua
sredstva, otrovi, stanje unila usljed trovanja, visoke temperature ili groznice,
stanje hipnotisanosti, mjesearstvo i sl. -va stanja su prolazna, tako da lice
koje je uinilo djelo u takvom stanju, kasnije dolazi u sasvim normalno stanje.
G. )ao$tali d!#e+ni ra)+oj to je nenormalno psiholoko stanje nastalo usljed
nedovoljne psihike razvijenosti linosti. &tepen duevne zaostalosti moe
iti razliit, pa se duevno zaostala lica svrstavaju u deile, imecile i idiote.
9zroci koji dovode do zaostalog duevnog razvoja su razliiti i mogu iti1
povrede >4& ili povrede mehanikim sredstvima ili preleane olesti. <e
povrede ili promjene mogu nastati i u periodu emrionalnog razvoja.
Dakle5 ne!ra*!nlji+o$t %i $e 0o(la de,ini$ati kao ne$&o$o%no$t
!*inioca da ! +rije0e i)+r#enja djela $7+ati )na*aj to(a djela ili da !&ra+lja
$+oji0 &o$t!&ci0a !$ljed trajne ili &ri+re0ene d!#e+ne %ole$ti5 &ri+re0ene
d!#e+ne &ore0e6eno$ti ili )ao$talo( d!#e+no( ra)+oja8
Po$tojanje neC!ra*!nlji+o$ti rele+antno je $a0o ! odno$! na
&$i7i*ko $tanje !*inioca ! +rije0e i)+r#enja kri+i*no( djela )tempus
commissi delicti+, $a i)!)etko0 koji $e odno$i na $a0o$kri+ljen!
ne!ra*!nlji+o$t tj8 !$tano+! Iactione$ li%erae in ca!$aM8
Ne!ra*!nlji+o$t $e !+ijek !t+r4!je ! odno$! na konkretno kri+i*no
djelo5 jer kod odre4eno( lica 0o"e &o$tojati !ra*!nlji+o$t ! odno$! na
jedno djelo5 ali ne 0ora i ! odno$! na dr!(a8 <ako npr. jedno lice nedovoljne
duevne razvijenosti moe iti svjesno znaaja krivinog djela uistva, a
istovremeno da ne ude svjesno znaaja neprijavljivanja krivinog djela ili
nepruanja pomoi.
2akon je u odnosu prema neuraunljivim licima napustio klasinu
koncepciju, prema kojoj su ovakvi uinioci, iako neuraunljivi i bez krivice, ostajali
u krivi. pravu i prema njima su primjenjivane prinudne mjere medicinskog
karaktera. !o ugledu na neka zakonodavstva, K"#$i% je prihvatio drugo rjeenje
prema kojem su ova )apsolutno+ neuraunljiva lica iskljuena iz domena kriv.
prava, to znai da za ova lica nisu predviene nikakve krivinopr. mjere. <ime
se naputa i tzv. ;dvojni kolosijek kazne i mjere ezjednosti'1 kazna za
uraunljivog i krivog uinioca, a mjera ezjednosti za neuraunljivog uinioca.
.itno $0anjena !ra*!nlji+o$t
;)5+ 9initelj krivinog djela ija je sposonost da shvati znaaj svog djela ili
sposonost da upravlja svojim postupcima ila itno smanjena zog nekog
stanja iz stava 7. ovog lana, moe se lae kazniti )itno smanjena
uraunljivost+'
.itno $0anjena !ra*!nlji+o$t je tak+o $tanje !*inioca ! +rije0e
i)+r#enja kri+i*no( djela ! koje0 je nje(o+a $&o$o%no$t da $7+ati )na*aj
$+o(a djela ili 0o(!6no$t da !&ra+lja $+oji0 &o$t!&ci0a %ila bitno
52
s#anjena )%o( trajne ili &ri+re0ene d!#e+ne %ole$ti5 &ri+re0ene d!#e+ne
&ore0e6eno$ti ili )ao$talo( d!#e+no( ra)+oja
.akle, za razliku od neuraunljivosti koja moe samo da postoji ili ne
postoji, uraunljivost se moe stepenovati, mani$estovati u razliitoj mjeri.
Za&ra+o5 o$no+na ra)lika i)0e4! ne!ra*!nlji+o$ti i %itno $0anjene
!ra*!nlji+o$ti $a$toji $e ! inten)itet! &ore0e6eno$ti &$i7i*ki7 ,!nkcija ;
kod ne!ra*!nlji+o$ti one $! &o$+e i$klj!*ene5 a o+dje one &o$toje5 ali $!
!$ljed &o$toje6i7 a%nor0alni7 $tanja %itno $0anjene8
<o znai da je za primjenu ove ustanove potreno da je smanjenje ovih
mogunosti veeg intenziteta, izraeno u znatnijoj mjeri i da je opredjeljujue
uticalo na uinioca u odnosu na izvrenje djela. 1manjenja ovi# psi#iki#
mogu'nosti koja su manjeg intenziteta ne iskljuuju uraunljivost, ali se mogu
uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne u okviru stepena krivine odgovornosti.
Ra)(rani*enje i)0e4! ne!ra*!nlji+o$ti i %itno $0anjene
!ra*!nlji+o$ti ! &rak$i je +eo0a $lo"eno i o+o &itanje ! &rak$i $e ra)rje#a+a
i$klj!*i+o +je#ta*enje0 od $trane $&ecijali)o+ani7 )dra+$t+eni7 !$tano+a
ili5 ! lak#i0 $l!*aje+i0a5 +je#ta*enje0 od $trane ljekara ne!ro&$i7ijatara
kao &ojedinaca8
:ko se pojavi sumnja da je uraunljivost smanjena, ona se mora u
svakom konkretnom sluaju da utvr(uje, kao to se to ini kada je u pitanju i
neuraunljivost.
Zakon %itno $0anjen! !ra*!nlji+o$t tretira kao ,ak!ltati+ni o$no+ )a
!%la"a+anje ka)ne5 i) *e(a $e )aklj!*!je da tak+o $tanje !*inioca ne
i$klj!*!je nje(o+! kri+i*n! od(o+orno$t5 odno$no da o+aka+ !*inilac 0o"e
da &o$t!&a kako !0i#ljajno tako i ne7atno5 &a )%o( to(a $e o+i0 lici0a !)
ka)n! 0o(! i)ricati i 0jere %e)%jedno$t i.
Sa0o$kri+ljena ne!ra*!nlji+o$t 2 ;actiones libera in cause')
;)8+ Krivino je odgovoran uinitelj krivinog djela koji se upotreom alkohola,
droga ili na drugi nain doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog
djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje kriv.
djelo ilo ouhvaeno njegovim umiljajem ili je u pogledu krivinog djela kod
njega postojao nehat, a zakon za takvo krivino djelo propisuje krivinu
odgovornost i za nehat )samoskrivljena neuraunljivost+.'
Pra+ilo je da $e ne!ra*!nlji+o$t kao i %itno $0anjena !ra*!nlji+o$t
&rocjenj!j! ! +rije0e i)+r#enja kr+i*no( djela8
I)!)etak od o+o( &ra+ila &o$toji ! $l!*aj! t)+8 $a0o$kri+ljene
ne!ra*!nlji+o$ti5 kada $e !ra*!nlji+o$t !*inioca kri+i*no( djela &rocjenj!je
&re0a +re0en! kada $e !*inilac $ta+ljao5 do+odio ! ne!ra*!nlji+o $tanje .
npr. lice koje je sklono upotrei alkohola i pravljenju izgreda, u alkoholiziranom
stanju napadne drugo lice i nanese mu tjelesnu povredu. 9 vrijeme nanoenja
povrede uinilac je neuraunljiv, ali je krivino odgovoran jer je io uraunljiv u
vrijeme kada se dovodio u alkoholizirano stanje, a pri tome je znao da u takvom
stanju moe uiniti krivino djelo
S!#tina o+o( in$tit!ta je ! to0e da $e !*inilac do+eo ! $tanje
ne!ra*!nlji+o$ti !&otre%o0 alko7ola ili dr!(i7 o0a0lj!j!6i7 $red$ta+a
!$lijed *e(a nije 0o(ao $7+atiti )na*aj djela ili !&ra+ljati $+oji0
5)
&o$t!&ci0a8 ra*!nlji+o$t o+ak+i7 o$o%a ne &rocjenj!je $e ! +rije0e
i)+r#enja djela5 ne(o ! +rije0e kada $e !*inilac do+odio ! tak+o $tanje8 -n
je krivino odgovoran, ako je u vrijeme dovoenja u neuraunljivo stanje krivino
djelo ilo ouhvaeno umiljajem ili je u odnosu na krivino djelo kod njega
postojao nehat, a zakon za takvo djelo propisuje kanjavanje za nehata.
O+aj in$tit!t &o)nat je i &od na)i+o0 ;actiones libera in cause' N
Hradnje $lo%odne ! !)rok!5 a ni$! $lo%odne ! i)+o4enj!I8
)%pr. pijanac ima vlastito iskustvo u pijanstvu / zna da je agresivan kad je pijan,
pa u pijanom stanju uini krivino djelo, tu se ne moe primjeniti institut
neuraunljivosti. (ok recimo kod nekog ko nikad ne pije i iz nekih razloga se
napije, pa uini krivino djelo, tada se moe isti pozvati na institut
neuraunljivosti. <li npr . vozai teretnjaka po nepisanom pravilu svraaju u
;irtije' gdje se opijaju. 4pr. voza ide iz &koplja u .juljanu i svjestan je,
odnosno mora iti svjestan, da je saoraaj opasna djelatnost i da alkohol
smanjuje mogunost upravljanja vozilom, da mora stii na odredite i ta ga sve
eka na putu. -n ipak nakon toga sjedne u auto i nastavi vonju i doe do
saoraajne nesree. 9 vrijeme poinjenja io je neuraunljiv, ali sudija trea da
ima u vidu ovaj institut, pa ga osuuje zog toga to je, kada je sjeo da pije, io
svjestan jer je voza profesionalac. 3adit e se o event. umiljaju, koji ne
iskljuuje kriv. odgovornost, ev. moe iti cijenjen samo kod odmjeravanja
kazne+
Kri+nja 2+ino$t3 )Blan 8I. i 8J. K" #$i%+
Pod +ino#6! 2kri+ico05 kri+njo03 $e &odra)!0ije+a &$i7i*ki odno$
!*inioca &re0a i)+r#eno0 kri+i*no0 djel!5 na o$no+! koje( 0! $e o+o
djelo 0o"e &ri&i$ati ! kri+ic!5 odno$no na o$no+! koje( 0! $e 0o"e
!&!titi &rijekor )a i)+r#enje djela koje 0! $e $ta+lja na teret8
P$i7i*ki odno$i !*inioca &re0a kri+i*no0 djel! &o $+ojoj $adr"ini i
inten)itet! 0o(! %iti ra)li*iti5 ali $e $+i oni ! teoriji i )akonoda+$t+!5
!(la+no05 $+ode na $+oja d+a o$no+na o%lika1
7. !0i#ljaj i
5. ne7at 8
9miljaj je osnovni olik vinosti za koji se uvijek odgovara, s ozirom da
se on zahtijeva kod svih krivinih djela, dok se za nehatno izvrenje djela
odgovara samo izuzetno, onda kada je to u zakonu izriito odreeno.
1miljaj je istovremeno i tei oblik i stepen vinosti, radi ega je kod
umiljajni# krivini# djela propisana tea kazna.
MI-LJAJ 2DOLS3 %Blan 8I. K" # $i%+
)7+ Krivino se djelo moe uiniti s direktnim ili eventualnim umiljajem.
)5+ 9initelj postupa s direktnim umiljajem kada je io svjestan svog djela i htio
njegovo uinjenje.
55
)8+ 9initelj postupa s eventualnim umiljajem kada je io svjestan da zog
njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zaranjena posljedica, ali je
pristao na njeno nastupanje.

0i#ljaj je &$i7i*ki odno$ !*inioca &re0a i)+r#eno0 kri+i*no0 djel!
Po$toje d+a o%lika !0i#ljaja 8
98 direktni !0i#ljaj (dolus directus) postoji kad je uinilac io
svjestan svog djela i htio njegovo izvrenje,
:8 e+ent!alni !0i#ljaj 2dol!$ e+ent!ali$3 postoji kad je kod
uinioca postojala svjest da zog njegovog injenja ili ne injenja moe
nastupiti zaranjena posljedica, pa je pristao na njeno nastupanje.
Kod o%a o%lika !0i#ljaja $+je$na ko0&onenta je &od!darna8 To )na*i
da je kod o%je +r$te !0i#ljaja djelo o%!7+a6eno $+je#6! !*inioca8
Ra)lika i)0e4! o+i7 +r$ta !0i#ljaja ja+lja $e ! $,eri +olje8 Tako $e kod
direktno( !0i#ljaja +olja !*inioca 0ani,e$t!je ! 7tijenj!5 tj8 on 7o6e da
!*ini djelo8 Na$!&rot to0e5 kod e+ent!alno( !0i#ljaja +olja $e 0ani,e$t!je
! +id! &ri$tajanja na na$t!&anje &o$ljedice8 O%i*no $e ka"e da $e kod
e+ent!alno( !0i#ljaja !*inilac &ona#a ! $klad! $a t)+8 9rankovo#
9or#ulo# tj8 !*inilac $e &ona#a ! &ra+c! Hako ne#to %!de neka %!deI tj8
Hako do djela do4e neka do4eI8 3raktiki znaaj razlikovanja direktnog i
eventualnog umiljaja dolazi do izraaja kod odmjeravanja kazne.
9 praksi, direktni i eventualni umiljaj se cijene prema okolnostima sluaja
= u ozir se uzimaju sve okolnosti i na osnovu toga cijeni da li je uinjeno djelo u
direktnom umiljaju )npr. ovjek puca iz vatrenog oruja sa G/6 m i poini uistvo
i to sa diretknim umiljajem jer je svjesno ciljao u vitalne organe ovjeka. 9 istoj
situaciji ako i on promaio, onda emo to cijeniti kao pokuaj krivinog djela
uistva, ako posljedica nije nastupila jer je neispravno oruje, i sl. 2ko je u istim
okolnostima uinilac gaao u noge i dolo je do povreivanje onda ne moemo
rei da je sa umiljajem iao na lienje ivota+
Pred!0i#ljaj predstavlja dugotrajno stvaranje odluke za izvrenje
krivinog djela i postoji u sluajevima kada je uinilac u duem vremenskom
periodu pripremao izvrenje djela, dakle djelo se javlja kao rezultat dugotrajnog i
zrelog razmiljanja. Na# )akon ne &o)naje &red!0i#ljaj8 9nato tome,
postojanje predumiljaja odrazie se na odmjeravanje kazne, jer je stepen
krivine odgovornosti takvog uinioca vei, udui da je imao mogunost i
vrijeme da uvidi tetnost vlastitog udueg ponaanja, te odustane od izvrenja
krivinog djela.
NE/AT 2?LPA3 %Blan 8J. K" #$i%+
)7+ Krivino djelo moe se uiniti iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.
)5+ 9initelj postupa iz svjesnog nehata kada je io svjestan da zog njegovog
injenja ili neinjenja moe nastupiti zaranjena posljedica, ali je olahko drao da
ona nee nastupiti ili da e je moi sprijeiti.
59
)8+ 9initelj postupa iz nesvjesnog nehata kada nije io svjestan mogunosti
nastupanja zaranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim
osonim svojstvima io duan i mogao iti svjestan te mogunosti.
Ne7at je korekti+ni o%lik kri+nje i ! odno$! na !0i#ljaj je %la"i o%lik
kri+nje8
Na#i )akoni &ola)e od to(a da je &rirodi kri+i*no( djela i0anentan
!0i#ljaj5 tj8 da !*inilac i0a i $+ije$t i +olj! )a !*injenje8 Na$!&rot to0e5 kod
ne7ata5 %e) o%)ira na o%lik5 ne &o$toji +oljni odno$ &re0a kri+i*no0 djel!5
&a %i 0o(li re6i da je ne7at ne&rirodni o%lik kri+nje8 "ato se esto za
nehatne delikte naglaava da se radi o tzv. nevoljnim krivinim djelima. &ra+o
)%o( to(a ! )akon! je &red+i4eno da $e )a ne7atno i)+r#enje djela
od(o+ara $a0o i)!)etno5 tj8 $a0o onda kada je to ! )akon! i)ri*ito
odre4eno8
Ne7at $e &oja+lj!je ! d+a o%lika1
7. S+je$ni ne7at 2 lu=uria 5 sa#opouzdanje, lako#islenost 3 &o$toji
kada je !*inilac %io $+je$tan $+o( djela5 odn8 $+je$tan da )%o( nje(o+e
radnje 2*injenja ili ne*injenja3 0o"e na$t!&iti )a%ranjena &o$ljedica5 ali
je olako dr"ao da 6e je 0o6i $&rije*iti ili da ona i&ak ne6e na$t!&iti , )npr.
ako neko lice kod izgradnje ojekta ne pokrije kreanu, pa dijete prilikom igre
upadne u kreanu i ugui se, lovac u umi ne ugasi vatru, te doe do poara i
nastupanja tete+ . Dakle5 kod !*inioca &o$toji $+ije$t o djel!5 ali ne
&o$toji +olja5 jer !*inilac ne6e &o$ljedic!5 niti &ri$taje na njeno
na$t!&anje8 Nje(o+ +oljni odno$ &re0a na$t!&anj! &o$ljedice je
ne(ati+an8 .rugim rijeima kod ovog uinioca prisutno je samopouzdanje u
svoje sposobnosti i mogu'nost da sprijei nastupanje posljedice, ili pouzdanje
u spoljne okolnosti usljed koji# posljedica ne'e nastupiti iako za to postoji
mogu'nost. Pre0a to0e kod e+ent!alno( !0i#ljaja i $+je$no( ne7ata
ele0enat $+je$ti je i$ti5 ali je ra)lika ! +oljno0 ele0ent!8 Nai0e kod
e+ent!alno( !0i#ljaja !*inilac &ri$taje na &o$ljedic!5 a kod $+je$no(
ne7ata on ne &ri$taje na &o$ljedic!5 +e6 dr"i da do to(a ne6e do6i8
5. Ne$+je$ni ne7at 2 ne!li!entia 5 ne0ar5 ne&a"nja3 &o$toji kad
!*inilac nije %io $+je$tan 0o(!6no$ti na$t!&anja &o$ljedice5 iako je
&re0a okolno$ti0a $l!*aja i $+oji0 li*ni0 $+oj$t+i0a5 0orao i 0o(ao
%iti $+je$tan te 0o(!6no$ti . (akle kod nesvjesnog nehata postoji odsustvo
svjesti o mogunosti nastupanja posljedice i odsustvu volje. Kri+nja o+o(
!*inioca je ! to0e #to je %io d!"an i 0o(ao da i0a tak+! $+je$t5 ali je
nije i0ao8 Zna*i ne$+je$ni ne7at &red$ta+lja ne&a"lji+o &ona#anje8
)npr. lovac u umi puca na divlja i uije ovjeka koji je sluajno naiao
stazom kroz umu, prilikom pravljenja kue vlasnik ne pokrije kreanu te
doe do pada djeteta u kre i njegovog uguenja, ovjek ne ugasi vatru koju
je zapalio na otvorenom, te usljed vjetra doe do poara,+. Nedo$tatak
&a"nje koj! je !*inilac ! datoj $it!aciji 0o(ao i %io d!"an da i0a5 )%o(
*e(a nije &red+idio ina*e &red+idi+! &o$ljedic!5 &red$ta+lja $!#tin!
ne$+je$no( ne7ata5 on! nje(o+! ko0&onent! koja (a *ini o%liko0
5;
+ino$ti8 Za ocjen! !*inio*e+e d!"no$ti i 0o(!6no$ti &red+i4anja
&o$ljedice odl!*!j!6a $! $!%jekti+na $+oj$t+a !*inioca i o%jekti+ne
okolno$ti &od koji0a je djelo !*injeno8 Kada je ! &itanj! !*inilac5
0jeroda+ne $! indi+id!alne okolno$ti5 li*ne i $!%jekti+ne 0o(!6no$ti i
$+oj$t+a !*inioca8 <o podrazumijeva razliite okolnosti koje su relevantne
za tu ocjenu, kao to su njegov uzrast, intelektualne mogunosti, stanje
njegovog vida i sluha, njegovo iskustvo, psihofiziko stanje, odnosno
eventualno stanje premorenosti, straha i sl. Kada su u pitanju ojektivne
okolnosti, trea uzeti u ozir, u zavisnosti od toga kako se odvijalo izvrenje
djela, razliite okolnosti kao to su mjesto izvrenja radnje, vremenske prilike,
da li je ila no ili dan, stepen vidljivosti , postojanje buke, prisustvo dr. lica,
sloenost situacije itd.
Prakti*ni )na*aj ra)liko+anja o+a d+a o%lika ne7ata dola)i do i)ra"aja
kod od0jera+anja ka)ne8
Kao &o$e%an o%lik ne7ata5 ! teoriji $e &o0inje i t)+8 &ro,e$ionalni ili
&o)i+ni ne7at ko(a karakteri#e to #to !*inilac ! &red!)i0anj! radnje nije
i0ao onaj $te&en &a"nje ! &red+i4anj! &o$ljedice koji $e )a7tije+a !
o%a+ljanj! &ro,e$ije kojo0 $e on %a+i8 3ije je dakle o nehatu lica koja su po
svom pozivu ili zanimanju ) npr. ljekari, profesionalni vozai, finansijski eksperti,
strunjaci za eksplozivne i lakozapaljive materije i dr.+ ila duna da udu
paljivija u vrenju svoje profesije, nego to se to inae u drugim prilikama
zahtijeva od drugih lica. -kolnost da je u pitanju vrenje profesionalne dunosti,
moe da se cijeni kako kod nesvjesnog tako i svjesnog nehata. 4aravno, pri
takvoj situaciji dunost i mogunost predvianja posljedice je vea , jer je rije o
pro$esiji uinioca kod koga postoji mnogo ve'i stepen poznavanja i razumijevanja
odre(eni# procesa i situacija a time i svijesti o mogu'nosti nastupanja tetni#
posljedica u vezi sa radnjama koje se pri tome preduzimaju. ,adi toga su i kod
svjesnog ne#ata manje mogu'nosti olakog dranja da do posljedice ne'e do'i ili
da 'e je mo'i sprijeiti, jer je kod takvi# uinilaca stepen svijesti o mogu'nosti
nastupanja zabranjene posljedice ve'i. Aakvu okolnost kao oteavaju'u treba
cijeniti i pri odmjeravanju kazne.
2+B>?,+ %Bl. 8K. i GL. K" #$i%+
"aluda )lat. error+, u pravu uopte, predstavlja nepostojanje svijesti ili
postojanje pogrene svijesti o nekim pravno relevantnim okolnostima ili
sadrajima.
kri+i*no0 &ra+!5 )a%l!da &red$ta+lja ne&o$tojanje $+ije$ti ili
&o$tojanje &o(re#ne $+ije$ti !*inioca o rele+antni0 okolno$ti0a kri+i*no(
djela koje *ini8
)a+i$no$ti od to(a na koje $e ele0ente kri+i*no( djela odno$no
okolno$ti )a%l!da odno$i5 ! kri+i*no0 &ra+! $e ra)lik!j! d+ije o$no+ne
+r$te )a%l!da1
1. $t+arna )a%l!da zaluda o injenicama )lat. error facti+ postoji kada
uinilac u vrijeme izvrenja krivinog djela nije bio svjestan nekog
njegovog zakonom propisanog obiljeja %stvarna zabluda u u(e#
5<
s#islu &, ili je pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, ako
bi one stvarno postojale, to djelo bilo doputeno, odnosno ne bi bilo
protivpravno djelo %stvarna zabluda u &ire# s#islu &.
2. &ra+na )a%l!da zaluda o pravu )lat . error iuris+ , postoji kada uinilac
u vrijeme izvrenja djela iz opravdani# razloga nije znao da je to djelo
zabranjeno.
St+arna )a%l!da %Blan8K. K" #$i%+
)7+ 4ije krivino odgovorna osoa koja u vrijeme uinjenja krivinog djela nije ila
svjesna nekog njegovog zakonom propisanog oiljeja, ili koja je pogreno
smatrala da postoje okolnosti prema kojima i, da su one stvarno postojale, to
djelo ilo doputeno
)5+ 2ko je osoa ila u zaludi iz nehata, krivino je odgovorna za krivino djelo
uinjeno iz nehata ako zakon za to krivino djelo propisuje kanjavanje i za
nehat.
St+arna )a%l!da je in$tit!t koji i$klj!*!je kri+i*n! od(o+orno$t
!*inioca i &oja+lj!je $e ! : o%lika5 ! !"e0 i #ire0 $0i$l!8
St+arna )a%l!da ! !"e0 $0i$l!
To je )a%l!da o )akon$ki0 o%ilje"ji0a 2%i6!3 kri+i*no( djela8
Po$toji kada ! +rije0e i)+r#enja !*inilac nije %io $+je$tan neko(
)akono0 odre4eno( o%ilje"ja djela8 Za%l!da o %i6! kri+i*no( djela $e 0o"e
odno$iti na $+e okolno$ti koje $e ja+ljaj! kao o%ilje"ja kri+i*no( djela5 kao
#to $! radnja5 &o$ljedica5 o%jekat radnje5 !)ro*no$t ili ka!)alitet8 4na se
moe odnositi i na svaku drugu okolnost koja ulazi u strukturu elemenata datog
krivinog djela u njegovom osnovnom, privilegovanom ili kvali$ikovanom obliku,
bez obzira da li se radi o okolnostima stvarnog ili pravnog karaktera. % npr. u ovoj
zaludi nalazi se lice koje plaa lanim novanicama ne znajui da su lane :kriv.
djelo falsifikovanja novca:, ili kada rat i sestra vre oljuu ne znajui da su rat
i sestra :kriv. djelo rodoskrnjavljenja:, ili neko uzme tuu stvar pogreno mislei
da je njegova,+
O+a )a%l!da $e 0o"e odno$iti i na 0je$to5 +rije0e5 $red$t+o ili na*in
i)+r#enja5 li*no $+oj$t+o !*inioca ili $+oj$t+o &a$i+no( $!%jekta5 !koliko $e
i te okolno$ti ja+ljaj! kao o%ilje"je neki7 kri+8 djela8 )npr. da se radi o rtvi sa
odreenim svojstvima, licu koje nije navrilo odreene godine starosti kod nekih
djela, ili licu pod meunarodnopravnom zatitom, itd.+.
Za%l!de o %i6! kri+i*no( djela ne0a !koliko $e radi o )a%l!di o
&o(led! neki7 okolno$ti koje ni$! )akon$ka o%ilje"ja kri+i*no( djela8 %n&r8
ako je uinilac liio ivota jedno lice, pogreno mislei da se radi o drugom, ili
ako je prenosio supstance za spravljanje jedne vrste droge, pogreno mislei da
se radi o drugoj vrsti+
St+arna )a%l!da ! #ire0 $0i$l!
To je )a%l!da o okolno$ti0a koje i$klj!*!j! &roti+&ra+no$t djela5 tj8
okolno$ti0a koje %i5 ako %i !i$tin! &o$tojale5 to djelo *inile do&!#teni08
Po$toji kada je ! +rije0e i)+r#enja djela !*inilac &o(re#no $0atrao da
5"
&o$toje okolno$ti &re0a koji0a %i5 da $! one $t+arno &o$tojale5 to djelo
%ilo do)+oljeno8 (akle, ovdje se ne radi o zaludi o iu krivinog djela, ve o
zaludi o okolnostima koje se nalaze van ia krivinog djela i koje imaju
karakter osnova iskljuenja opasnosti i:ili protivpravnosti djela, pa samim tim i
postojanja krivinog djela u cjelini. Cako je ovdje uinilac svjestan bi'a krivinog
djela, ipak se radi o zabludi koja je po svom e$ektu i uincima jednaka zabludi o
bi'u krivinog djela, jer se radi o zabludi o injenicama koje su materijalni osnov
razloga iskljuenja protivpravnosti. *inilac o+dje &o(re#no $0atra da &o$toji
neka okolno$t koja o&ra+da+a nje(o+o djelo5 *injeni*na $it!acija koja daje
le(iti0itet nje(o+o0 &ona#anj!5 #to )na*i da nje(o+ &o$t!&ak nije
!&ra+ljen na o$t+arenje &roti+&ra+no( djela5 pa stoga ni nema razloga da se
tako ne ponaa. (npr. policajac hapsi jedno lice u pogrenom uvjerenju da je to
uinilac razojnitva za kojim je raspisana potjernica, ili vojnik u ratu uija svog
vojnika mislei da je neprijateljski i sl.+
Sli*no( $! karaktera i neki dr!(i $l!*aje+i koji $&adaj! ! o+aj o%lik
)a%l!de5 kao n&r8 &!tati+na n!"na od%rana ili krajnja n!"da8 (npr. tokom
svae jedan od uesnika potee za pitolj, a poznat je kao rz na pitolju, a drugi
naspram njega potee pitolj i uija prvog, ali na nain da i sud utvrdio da je
djelo uinjeno u putativnoj :uoraenoj: nunoj odrani u uslovima stvarne
zalude+
$ez ozira to se u prvom sluaju radi o okolnostima koje se nalaze u
zakonskom opisu ia krivinog djela, a u drugom o okolnostima van ia
krivinog djela, i jedna i druga prema zakonskom tekstu imaju iste krivinopravne
efekte. Ao je stoga to su i jedne i druge okolnosti, iako razliite, od podjednakog
znaaja, pa 'e i zabluda o njima pod istim okolnostima u principu imati isti znaaj
i dejstvo. -toga i navedena podjela na stvarnu zabludu u uem i irem smislu,
koja je uobiajena u naoj literaturi, nije od posebnog praktinog znaaja.
Ve6 je na+edeno da $t+arna )a%l!da !+ijek i$klj!*!je !0i#ljaj5 jer
!*inioc! nedo$taje $+ije$t neo&7odna )a &o$tojanje !0i#ljaja8 *eutim, to
ne znai da ona u svakom sluaju negira svaki olik krivine odgovornosti. Da %i
$e )nalo kak+o dej$t+o na kri+ic!5 odno$no kri+i*n! od(o+orno$t5 !*inioca
i0a o+a )a%l!da5 &otre%no je !t+rditi da li je !*inilac )a t! )a%l!d! kri+ ili
nije5 tj8 da li je )a%l!da ! kojoj $e na#ao re)!ltat nje(o+e ne&a"nje koj! je5
da je %io o%a)ri+iji5 tre%ao i 0o(ao i)%je6i8 (rugim rijeima, trea utvrditi da li
se navedena zaluda uiniocu moe staviti na teret ili ne moe , odnosno da li je
ona bila skrivljena ili neizvinjavaju'a, ili je bila neskrivljena ili izvinjavaju'a.
na#oj kri+i*no&ra+noj literat!ri ! to0 $0i$l! $e !(la+no0 (o+ori o
t)+8 otklonji+oj ili neotklonji+oj $t+arnoj )a%l!di1
!. Otklonji+a $t+arna )a%l!da &o$toji kada $e !*inilac nala)i ! )a%l!di
!$ljed ne7ata8 Dakle5 to je ne7atno $kri+ljena $t+arna )a%l!da5 #to
)na*i da je on %io d!"an i 0o(ao i0ati &ra+iln! &red$ta+! o djel!
koje je !*inio8 Kod otklonjive stvarne zalude ne iskljuuje se krivina
odgovornost uinioca, te e uinilac iti odgovoran za nehatno izvrenje
djela, ako je za to djelo predvieno kanjavanje za nehat.
2. Neotklonji+a $t+arna )a%l!da &o$toji kada !*inilac nije %io d!"an da
i0a5 niti je 0o(ao i0ati &ra+iln! &red$ta+! o djel! koje je !*inio8
5?
*inilac koji $e nala)io ! neotklonji+oj $t+arnoj )a%l!di nije kri+i*no
od(o+oran5 jer takva zabluda iskljuuje njegovu krivnju.
Prakti*no5 to )na*i da !koliko $e !t+rdi da &o$toji $t+arna )a%l!da5 a
radi $e o kri+8 djel! )a koje )akon ne &ro&i$!je ka"nja+anje )a ne7atno
i)+r#enje tak+o( djela5 onda $e ne6e &ri$t!&ati i$&iti+anj! da li je rije* o
otklonji+oj ili neotklonji+oj )a%l!di8
9koliko je uinilac io u zaludi u odnosu na neku kvalifikatornu okolnost,
postojae njegova odgovornost samo za osnovni olik djela, dok e u sluaju
postojanja zalude u odnosu na neku privilegujuu okolnosti, ipak odgovarati
samo za privilegovani olik djela.
Po$e%ni $l!*aje+i $t+arne )a%l!de1
98 2abluda o objektu 2error in o%jecto31 &o$toji kada !*inilac +r#i kri+i*no
djelo na jedno0 o%jekt!5 &o(re#no 0i$le6i da $e radi o dr!(o0 o%jekt!8
:ko se u oba sluaja radi o krivinom djelu i zati'enim objektima iste
vrijednosti, postojanje zablude je pravno irelevantno. npr. uinilac ukrade
ovcu vlasnitvo lica 2, mislei da je ona vlasnitvo lica $. Me4!ti0 !koliko je
!*inilac %io ! )a%l!di ! odno$! na neke o$o%ine o%jekta5 koje !jedno
&red$ta+ljaj! i o%ilje"ja kri+i*no( djela5 tak+a )a%l!da 6e %iti rele+antna .
npr. ako neko oduzme tuu stvar ne znajui da se radi o stvari od posenog
istorijskog znaaja, nee odgovarati za teku krau, ve za oinu krau.
:8 2abluda o licu 2error in &er$ona31 To je &o$e%an o%lik )a%l!de o o%jekt!5
kada $e *o+jek &oja+lj!je kao o%jekt kri+*no( djela , npr. uinilac u mraku
saeka neko lice i napadne ga mislei da je to lice sa kojim ima suko,
meutim utvrdi se da je to sasvim drugo lice. 4vdje se ne'e raditi o stvarnoj
zabludi, jer sva lica uivaju jednaku krivinopravnu zatitu, pa nije bitno
prema kome je usmjeren napad. Me4!ti0 !koliko je !*inilac %io ! )a%l!di
! odno$! na neke o$o%ine lica5 koje !jedno &red$ta+ljaj! i o%ilje"ja
kri+i*no( djela5 tak+a )a%l!da 6e %iti rele+antna8 npr. ako slueno lice u
institucijama $i% ogranii sloodu kretanja licu pod meunarodnopravnom
zatitom, pogreno mislei da se radi o nekom drugom licu, nee odgovarati
za kriv. djelo 9groavanje lica pod meunarodnopravnom zatitom iz l. 7K5.
K" $i%, ve za kriv. djelo !rotivpravno lienje sloode iz l. 7GI. K" $i%.
@8 6ro#a&eni udarac 2a%eratio ict!$ $i+e i0&et!$31 Po$toji kada !*inilac
&red!)i0a radnj! radi i)+r#enja djela &re0a jedno0 o%jekt!5 a
&o$ljedica na$t!&i na dr!(o0 o%jekt!8 -vdje se ustvari ne radi o stvarnoj
zaludi, nego o skretanju kauzalnog ili uzronog toka prema drugom ojektu.
npr. lice 2 puca na lice $ ali ga promai i pogodi lice >, ili prilikom pucanja na
lice 2 doe do rikoeta )odijanja zrna od tvrdi predmet+ i povreivanja nekog
lica prema kome nije usmjeren napad. 9 ovom sluaju naa sudska praksa i
pravna teorija zauzimaju stanovite prema kome e se raditi o pokuaju
uistva lica prema kome je pucano i uistva iz nehata lica koje je metak
pogodio. <a dva djela tretiraju se kao djela u sticaju. A%eracije $! +eo0a
$li*ne )a%l!da0a o ka!)alitet! i &o$toje kada !*inilac nije &ro!)roko+ao
&o$ljedic! na "eljeno0 ne(o na neko0 dr!(o0 o%jekt!8 O+dje $e ne
radi ! &ra+o0 $0i$l! o $t+arnoj )a%l!di5 +e6 je ! &itanj! de+ijacija !
i)+o4enj! radnje5 $kretanj! !darca5 &o(re#no0 $0jer! radnje radi to(a
9@
#to je lo#e i)+edena &a je $to(a &ro0a#ila "eljeni cilj8 (npr. uinilac je
pucao je na jedno lice a pogodio drugo, ili supruga je htjela otrovati mua, ali
je otrovano vino koje je stavila na sto popilo drugo lice, )aeracije s ojektom
iste vrijednosti+, ili , uinilac je pucao na zvijer a pogodio je prolaznika
)aeracije s ojektom razliite vrijednosti+. Pre0a &rete"no0 $7+atanj! !
o+ak+i0 $l!*aje+i0a &o$toji idealni $ticaj &ok!#aja "eljeno( kri+i*no(
djela i ne7atno( kri+i*no( djela $t+arno i)+r#eno( &re0a dr!(o0
o%jekt!8 @alja ipak upozoriti da se, u zavisnosti od sluaja, trea ispitati da li
je uinilac doputao mogunost da pogodi drugo lice, to se raspravlja po
pravilima alternativnog umiljaja %dolus alternativus&. 2ko je on s tim raunao,
tada se nee raditi o aeratio ictus/u.
L8 2abluda o kauzalitetu 1 Po$toji kod !*inioca koji je od+ijanje radnje5
odno$no ka!)alno( toka5 )a0i$lio na jedan na*in5 a to $e do(odilo na
dr!(i na*in5 tj8 &o$ljedica je &ro!)roko+ana na dr!k*iji na*in ne(o #to je
!*inilac )a0i$lio ; &red$ta+ljeni i $t+arni odno$no reali)o+ani ka!)alni
tok $e ne &okla&aj!8 Za ocjen! kri+i*no&ra+no( )na*aja o+e )a%l!de
0jeroda+an je $a0 karakter i $te&en od$t!&anja8 & ozirom da nije
mogue uvijek sagledati kauzalni tok u svim detaljima i pojedinostima,
zaluda e iti irelevantna ako su u pitanju neitna odstupanja stvarnog od
zamiljenog kauzalnog toka. npr. uinilac je radi uistva acio rtvu s mosta
u vodu da se utopi, ali je rtva umrla prije radi sranog udara i sl. -vdje su
odstupanja neitna i stoga su irelevantna pa umiljajna odgovornost ostaje.
Aek ako se radi o bitnim odstupanjima radi 'e se o zabludi koja je od znaaja
i koja iskljuuje umiljaj u odnosu na posljedicu.
Pra+na )a%l!da %Blan GL. K" #$i%+
9inilac krivinog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo
zaranjeno, moe se lae kazniti ili oslooditi kazne.
Pra+na )a%l!da (error iuris) &red$ta+lja &o(re#n! &red$ta+! !*inoca
o )a%ranjeno$ti kri+i*no( djela5 odno$no nje(o+oj &roti+&ra+no$ti8 Radi $e
o $it!acija0a kada !*inilac &o(re#no dr"i da ono #to *ini nije &ra+no
)a%ranjeno5 on je ! )a%l!di ! &o(led! )a%rane koj! je ! dato0 $l!*aj!
0orao da &o#t!je5 tj8 nedo$taje 0! $+ije$t o nedo&!#teno$ti djela8
"a razliku od stvarne zalude kod koje uinilac nije svjestan onoga to
ini, kod pravne zalude on je toga svjestan, ali ne zna da je to to radi pravno
nedoputeno odn. propisano kao krivino djelo. (akle, uinilac kod stvarne
zalude ne zna to radi, a kod pravne zalude ne zna da ono to radi ne smije
raditi. ) npr. ako uinilac djela rodoskrvnjenja nije svjestan srodnikog odnosa,
postoji stvarna zaluda, a ako takva svijest postoji, ali uinilac smatra da to nije
zaranjeno, rije je o pravnoj zaludi, ili uinilac vri oljuu sa djetetom znajui
da ono nije navrilo 7G godina starosti, ali ne zna da je to pravno zaranjeno.
Pra+na )a%l!da )kao i stvarna+ $e 0o"e ja+iti ! : o%lika1
a& direktna &ra+na )a%l!da zasniva se na pogrenom uvjerenju uinioca o
doputenosti njegovog djela i postoji kad uinilac nije svjestan norme koja se
9!
odnosi na dato djelo ili je pogreno razumije. 9inilac dakle nije svjestan da
je njegovo ponaanje predvieno kao krivino djelo.
b& indirektna &ra+na )a%l!da sastoji se u pogrenoj predstavi o nekom od
razloga iskljuenja protivpravnosti i postoji kad je uinilac svjestan
zaranjenosti njegovog djela, ali on pogreno procjenjuje da u datom sluaju
postoji posena norma koja njegovo ponaanje ini doputenim, ili pogreno
dri da postoji neki osnov iskljuenja protivpravnosti, ali kojeg pravni poredak
ne priznaje, a to on ne zna, odn. pogreno shvata granice jednog inae
pravno priznatog razloga za iskljuenja protivpravnosti. %pr. uinilac smatra
da je vrenje ratnog zloina protiv civilnog stanovnitva doputeno ukoliko ga
vri po nareenju pretpostavljenog, ili slueno lice pogreno smatra da je
svako njegovo djelo dozvoljeno ukoliko ga ini po nareenju
pretpostavljenog,
Pre0a na#e0 )akon!5 &ra+na )a%l!da ne i$klj!*!je &o$tojanje
kri+i*ne od(o+orno$ti8
Pra+na )a%l!da &roi)+odi kri+i*no&ra+ne !*inke ili dej$t+o $a0o !
$e(0ent! ka"nja+anja5 jer $e &red+i4a 0o(!6no$t !%la"a+anja ili
o$lo%o4enja od ka)ne8 Me4!ti05 tak+! 0o(!6no$t $!d 0o"e kori$titi $a0o
&od !$lo+o0 da je !*inilac ! &ra+noj )a%l!di %io i) o&ra+dani7 ra)lo(a5 #to
&rocjenj!je $!d ! $+ako0 konkretno0 $l!*aj!8 -ud 'e pri tome procjenjivati
sve objektivne i subjektivne okolnosti, kako na strani samog krivinog djela, tako i
na strani uinioca, odnosno njegove pozicije i odnosa prema djelu.
to0 $0i$l! je5 kao i kod $t+arne )a%l!de5 &otre%no ra)liko+ati1

a& otklonji+! &ra+n! )a%l!d! postoji kad je uinilac prema okolnostima
tempore criminis mogao da zna da je djelo koje ini zaranjeno ,
b& neotklonji+! &ra+n! )a%l!d! postoji kad uinilac nije mogao da
izjegne zaludu u kojoj se nalazio, dakle, kada uinilac pod datim
okolnostima nije mogao da zna da je to djelo nedoputeno.
Pri &rocjeni da li $e radi o jednoj ili dr!(oj )a%l!di5 o$no+no &ola)i#te
je karakter kri+i*no( djela koje je ! &itanj!1
Ako je rije* o kri+i*ni0 djeli0a koja !la)e ! kate(orij! djela *ija je
ne&ri7+atlji+o$t o*i(ledna5 odno$no )a koja je o*i(ledno i o&#te &o)nato da
i0aj! &roti+dr!#t+eni karakter5 onda kriteriji ocjene o&ra+dano$ti ra)lo(a5
odno$no otklonji+o$ti ili neotklonji+o$ti )a%l!de5 $+akako 0oraj! %iti
+eo0a $tro(i8 Aeko da se uinilac moe pozivati da nije znao da je takvo djelo
zabranjeno pa da ga je zbog toga uinio. Kod nekih od njih kao to je npr.
uistvo, silovanje, razojnitvo i slina djela praktino je iskljuena mogunost
postojanja pravne zalude.
S dr!(e $trane5 ako $e radi o djeli0a *ija ne&ri7+atlji+o$t nije tako
o*i(ledna i kod koji7 kri0inalno$t nije tako i)ra)ita5 ! o%)ir 6e $e !)eti ni)
okolno$ti date $it!acije5 !klj!*!j!6i &o$e%no $+oj$t+a $a0o( !*inioca5
nje(o+o )+anje i )ani0anje5 odno$ !*inioca &re0a djel! i $l8
!ravna zaluda i mogla postojati u sluaju kada stranac ili na graanin
koji due oravi van zemlje, na teritoriju $i% vre prodaju deviza i sline radnje
92
koje su u drugim dravama dozvoljene. !ravna zaluda mogla i postojati i u
situacijama velikih elementarnih nepogoda, kada uinilac oravi na odreenom
podruju koje je odsjeeno i nema nikakve komunikacije, tako da iz opravdanih
razloga ne zna za eventualno nove propise koji su se donosili u takvoj situaciji.
Pra+na )a%l!da je ! &rak$i +eo0a rijetka8
KAZNE
Vr$te ka)ni %Blan G7. K" #$i%+
)7+ Krivino odgovornim uiniteljima krivinih djela mogu se izrei ove kazne1
a+ kazna zatvora,
+ novana kazna.
)5+ Kazna zatvora moe se izrei samo kao glavna kazna.
)8+ 4ovana kazna moe se izrei i kao glavna i kao sporedna kazna.
)G+ 2ko je za jedno krivino djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe
izrei kao glavna.
)6+ "a krivina djela uinjena iz koristoljulja novana kazna kao sporedna moe
se izrei i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da e se
uinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu
izrekne kaznu zatvora.

'la+ne ka)ne $! one ka)ne koje $! tak+o( karaktera da $e $a0o
nji7o+o0 &ri0jeno0 ! cijelo$ti 0o"e o$t+ariti $+r7a ka"nja+anja .
S&oredne ka)ne $! one ka)ne koji0a $e ne 0o"e ! &ot&!no$ti
&o$ti6i $+r7a ka"nja+anja i koje $e 0o(! i)ricati $a0o !) (la+n! ka)n!5
kako %i $e &oja*alo i do&!nilo dej$t+o (la+ne ka)ne8
2ko se novana kazna izrie kao glavna, onda se uvijek izrie kao jedina.

Ka)ne $!1
1. zatvor )i dugotrajni zatvor+,
2. maloljetniki zatvor i
3. novana kazna.
Zat+or 2i d!(otrajni )at+or3 i 0aloljetni*ki )at+or $! !+ijek (la+ne
ka)ne8
No+*ana ka)na 0o"e %iti i (la+na i $&oredna8
Kada je )a kri+i*no djelo &ro&i$ano +i#e ka)ni5 $a0o jedna $e 0o"e
i)re6i kao (la+na8
Kod kri+i*ni7 djela i) kori$tolj!%lja no+*ana ka)na $e 0o"e i)re6i !)
ka)n! )at+ora i kad nije i)ri*ito &ro&i$ana )a to kri+i*no djelo8
S+r7a ka"nja+anja %Blan G5. K" #$i%+
'&vrha ka njavanja jeste 1
a + da se izrazi dru tvena osuda u injenog krivi nog djela ,
+ da se uti e na u initelja da uudu e ne u ini krivi na djela ,
c + da se uti e na ostale da ne u ine krivi na djela ,
9)
d + i da se uti e na svijest gra ana o pogieljnosti krivi nih djela i o pravednosti
ka njavanja u initelja .M
K" #$i% )odrede l. I.+ odreuje optu svrhu svih krivinih sankcija, a to
je preventivni uticaj na druge da potuju pravni sistem i ne ine krivina djela, te
sprjeavanje uinioca da ini krivina djela i podsticanje njegova prevaspitanja.
Pola)e6i od tako &o$ta+ljeni7 o&#ti7 ok+ira $+r7e ka"nja+anja5 )akon
je ! o+oj odred%i %Blan G5. K" #$i%+ &ro&i$ao $a0o $+r7! ka)ne5 odno$no
$+r7! ka"nja+anja5 koja $e $a$toji ! $lijede6e01
1. da se izrazi drutvena osuda uinjenog krivinog djela,
2. sprjeavanje uinioca da uudue ini krivina djela i njegovo popravljanje
)specijalna prevencija+,
3. da se utie na sve potencijalne uinioce krivinih djela da se uzdre takve
djelatnosti )generalna prevencija+,
4. da se utie na svijest graana o neprihvatljivosti i tetnosti krivinih djela i
o pravednosti kanjavanja uinioca.
Dakle5 $+r7! ka"nja+anja *ine d+a o$no+na ele0enta koja tre%a
&o$0atrati ! nji7o+o0 jedin$t+!1
1. 6rvi ele#enat je suzijanje opasnih djelatnosti kojima se povrjeuju ili
ugroavaju vrijednosti zatiene krivinim zakonodavstvom, drugim
rijeima, zatita drutva od kriminaliteta kao negativne drutvene pojave.
:8 6osebna svr"a ka(njavanja lei u njenoj preventivnoj funkciji koja se
manifestuje u 5 olika1
a3 S&ecijalna ili &o$e%na &re+encija znai uticaj na uinioca da
ponovo ne ini krivina djela i njegovo prevaspitanje.
%3 'eneralna ili o&#ta &re+encija znai uticaj na druge da ne ine
krivina djela.
&ra+il!5 dej$t+o ka)ne nije !$0jereno na od0a)d! ili retri%!cij!5
+e6 na &re+encij!8 +azna koju sud izrekne treba biti takva da se njenim
izvrenjem moe ostvariti svr#a kanjavanja.
Ka)na )at+ora Blan G8. K" #$i%
(1) Kazna zatvora ne moe iti kraa od trideset dana niti dua od dvadeset
godina.
(2) "a najtee olike tekih krivinih djela uinjenih s umiljajem moe se
propisati kazna zatvora u trajanju od dvadeset do etrdeset pet godina
)dugotrajni zatvor+.
(3) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna
kazna za pojedino krivino djelo.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei uinitelju koji u vrijeme
uinjenja krivinog djela nije navrio dvadeset jednu godinu ivota.
(5) !od uslovima propisanim glavom N )!ravila o odgojnim preporukama,
odgojnim mjerama i o kanjavanju maloljetnika+ ovog zakona moe se izrei
kazna maloljetnikog zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svojoj svrsi,
prirodi, trajanju i nainu izvrenja posena kazna lienja sloode.
95
(6) Kazna zatvora se izrie na pune godine i mjesece, a do est mjeseci i na
pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izrie samo na pune godine.
(@) 2ko je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se
dati tek nakon izdrane tri petine te kazne.
na#e0 kri+i*no0 )akonoda+$t+! ka)na )at+ora je o$no+na
kri+i*na $ankcija8
Ona je &ro&i$ana )a $+ako kri+i*no djelo5 nekada kao jedina ka)na5 a
nekada alternati+no $a no+*ano0 ka)no08
Ka)na )at+ora je +re0en$ka ka)na koja $e i)ri*e ! ra$&on! od @B
dana 2o&#ti 0ini0!03 do :B (odina 2o&#ti 0ak$i0!038
!roizilazi dakle da se na zakon opredijelio za sistem relativno odreenih
kazni, to znai da zakon za svako krivino djelo propisuje kaznu u odreenim
okvirima, odreujui njenu donju u gornju granicu. 4ekada je odreena i jedna i
druga granica, a nekada samo jedna od njih, odnosno samo poseni minimum ili
poseni maksimum kazne zatvora. 9 sluajevima kada je odreena samo donja
granica, kao gornja granica kazne uzima se opti maksimum, a u ornutom
sluaju, kada je odreena samo gornja granica, kao donja granica uzima se opti
minimum od 8L dana.
Kada se radi o granicama kazne za jedno krivino djelo u okviru kojih sud
moe odmjeriti kaznu, trea imati u vidu i alternativni nain propisivanja kazne. 9
takvim sluajevima, izmeu dvije kazne zatvora od kojih svaka moe iti glavna,
sud ira jednu od njih i izrie je kao glavnu. Na# )akon ni ! jedno0 $l!*aj!
ka)n! )at+ora ne &ro&i$!je k!0!lati+no $a no+*ano0 ka)no05 o$i0 !
$l!*aj! kri+i*ni7 djela !*injeni7 i) kori$tolj!%lja8
Za ra)lik! od neki7 kri+i*ni7 )akonoda+$ta+a5 na# )akon ne &red+i4a
0o(!6no$t &rekora*enja o&#te( 0ak$i0!0a ka)ne ni ! $l!*aj! $ticaja
kri+i*ni7 djela8 Vi$ina jedin$t+ene ka)ne )at+ora ! tak+i0 $l!*aje+i0a 0o"e
do$ti6i o&#ti 0ak$i0!05 ali u sluajevima sticaja djela sa propisanom kaznom
zatvora do 8 godine, jedinstvena kazna ne moe ni dostii opti maksimum
kazne zatvora, odnosno ona ne moe iti vea od J godina.
Ka)na )at+ora $e i)ri*e na &!ne (odine i &!ne 0je$ece5 a ka)na
)at+ora ! trajanj! do O 0je$eci i na &!ne dane8
%pr. nepravilno je izrei kaznu zatvora u trajanju od G6 dana ili HL dana i sl. 9
prvom sluaju pravilno i ilo kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseca i 76 dana, a
u drugom u trajanju od 5 mjeseca.
Ka)na )at+ora ! trajanj! do O 0je$eci 0o"e $e !) &ri$tanak
o$!4eno( )a0ijeniti ! no+*an! ka)n!5 a i)!)etno rado0 )a o&#te do%ro na
$lo%odi8
Kazna zatvora se izvrava u zatvorenim, poluotvorenim ili otvorenim
ustanovama za izdravanje kazni )za razliku od kazne dugotrajnog zatvora koja
se iskljuivo izvrava u ustanovama zatvorenog tipa+.
Po$toji i t)+8 $!&letorna ka)na )at+ora koja na$taje )a0jeno0
no+*ane ka)ne ka)no0 )at+ora ! $l!*aj! ne&la6anja no+*ane ka)ne8
D!(otrajni )at+or
99
(ugotrajni zatvor nije izriito propisan kao posena vrsta kazne, ali on to
jeste po nizu oiljeja.
D!(otrajni )at+or je no+a ka)na li#enja $lo%ode5 a )a0jena je )a
$0rtn! ka)n! koja je !kin!ta na te0elj! Protokola O8 E+ro&$ke kon+encije
o lj!d$ki0 &ra+i0a8
,u!otrajni zatvor se propisuje za najte(e oblike krivini" djela
uinjeni" sa u#i&ljaje#.
Nikada $e ne &ro&i$!je kao jedina ka)na )a odre4eno kri+i*no djelo5
+e6 !+ijek alternati+no !) ka)n! )at+ora8
I)ri*e $e ! ra$&on! od :B do LA (odina i to $a0o na &!ne (odine8
Ne 0o"e $e i)re6i 0la4e0 &!noljetno0 lic! tj8 i)+r#ioc! kri+i*no(
djela koji ! +rije0e i)+r#enja kri+i*no( djela nije na+r#io :9 (odin! "i+ota8
Kod o+e +r$te ka)ne &oo#treni $! !$lo+i t)+8 H)akon$ki7 &o(odno$tiI
! odno$! na ka)n! )at+ora5 tako da $e o$!4enik na d!(otrajni )at+or 0o"e
a0ne$tirati5 &o0ilo+ati ili !$lo+no ot&!$titi tek nakon i)dr"ani7 @CA i)re*ene
ka)ne8 Izvrava se samo u kazneno/popravnim ustanovama zatvorenog tipa.
Rad )a o&6e do%ro na $lo%odi %Blan GG. K" #$i%+
)7+ Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora od najvie est mjeseci moe
istovremeno odrediti da se izreena kazna, uz pristanak optuenog, zamijeni
radom za ope doro na sloodi.
)5+ -dluka da se kazna zatvora zamijeni radom za ope doro na sloodi
zasniva se na ocjeni da, uzimajui u ozir sve okolnosti koje odreuju vrstu i
mjeru kazne, izvrenje kazne zatvora ne i ilo prijeko potreno za ostvarenje
svrhe kanjavanja, ali istovremeno uslovna kazna ne i ila dovoljna za
postizanje ope svrhe krivinopravnih sankcija.
)8+ 3ad za ope doro na sloodi odreuje se u trajanju srazmjernom izreenoj
kazni zatvora od najmanje deset do najvie ezdeset radnih dana. 3ok za
izvrenje rada za ope doro na sloodi ne moe iti krai od jednog mjeseca
niti dui od jedne godine.
)G+ !ri ocjenjivanju trajanja rada za ope doro na sloodi, kao i vremena
izvrenja tog rada, sud e uzeti u ozir izreenu kaznu zatvora koja se
zamjenjuje i mogunosti uinitelja, s ozirom na njegovu osonu situaciju i
zaposlenje.
)6+ 9 sluaju kada osuenik po isteku odreenog roka nije izvrio ili je samo
djelimino izvrio rad za ope doro na sloodi, sud e donijeti odluku o
izvrenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za
ope doro na sloodi.
)H+ "amjena kazne zatvora radom za ope doro na sloodi moe se primijeniti i
u sluajevima kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema
odredama l.GI. )"amjena novane kazne+ ovog zakona.
)I+ 3asporeivanje na rad za ope doro na sloodi u smislu vrste i radnog
mjesta oavlja kantonalno ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema
mjestu preivalita odnosno oravita osuenika, vodei rauna o njegovim
sposonostima i znanjima.
9;
Rad )a o&#te do%ro na $lo%odi ili dr!#t+eno kori$tan rad &red$ta+lja
&o$e%n! kri+i*no&ra+n! $ankcij!;0jer!5 i to jedn! od 0jera i) kate(orije
no+i75 alternati+ni7 kri+i*ni7 $ankcija , koja $e nala)i ne(dje i)0e4! ka)ne i
!$lo+ne o$!de5 kao 0jere !&o)orenja8
Rije* je o $!i (eneri$ 0jeri5 koja $e %a)ira na d+a kon$tit!ti+na
ele0enta1
7. &r+i kon$tit!ti+ni ele0enat $e $a$toji ! to0e da je )a njen! &ri0jen!
neo&7odan &ri$tanak o$!4eno( i
5. dr!(i kon$tit!ti+ni ele0enat je rad o$!4enika na $lo%odi kao
$redi#nji i o$no+ni ele0enat5 koji i0a &o$e%n! $ocijalno;inte(rati+n!
+rijedno$t5 naro*ito ! $0i$l! re$ocijali)acije !*inioca8
-va mjera ne podrazumijeva samo rad u olnicama ili ustanovama za
njegu, ve i svaki drugi rad u dravnim ustanovama, poev od kurirskih poslova
do poslova odravanja istoe, pomoi enama i rtvama nasilja, pomoi raznim
olicima graanskih udruenja, humanitarnih organizacija, restauracije istorijskih
spomenika, atovanskih poslova na javnim zelenim povrinama i sl. poslova.
R ad )a o&#te do%ro na $lo%odi $e &oja+lj!je kao )a0jena )a i)re*en!
ka)n! )at+ora do O 0je$eci5 #to (o+ori da je na0jena o+e 0jere
i)%je(a+anje &ri0jene kratkotrajni7 ka)ni )at+ora8
O+ak+! $+oj! odl!k! $!d )a$ni+a na !+jerenj! da i)+r#enje i)re*ene
ka)ne )at+ora nije neo&7odno )a o$t+arenje $+r7e ka"nja+anja5 ali da
i$to+re0eno ni !$lo+na o$!da ne %i %ila do+oljna )a &o$ti)anje o&#te $+r7e
kri+i*no&ra+ni7 $ankcija8 3ri tome sud cijeni sve okolnosti, koje odre(uju vrstu i
visinu kazne.
Iz ovoga proizilazi da se mjera rada za opte doro nalazi negdje izmeu
kazne i uslovne osude. Ipak teina krivinog djela nije odluujue mjerilo pri
njenom izoru. Kako )akon nije dao ja$na 0jerila $!d! )a i)%or na+edene
0jere5 $!d! &reo$taje da cijeni o&#t! $+r7! kri+i*ni7 $ankcija5 odn8
(eneraln! &re+encij!8 koliko5 dakle5 $!d ocijeni da $e o+ak+o0 0jero0 ne
%i i)+r#io !ticaj na dr!(e da &o#t!j! &ra+ni $i$te0 i ne *ine tak+a kri+i*na
djela5 onda )a0jena ka)ne rado0 )a o&#te do%ro na $lo%odi ne %i %ila
o&ra+dana8
Kako $e radi o kriterij! koji je do$ta a&$traktan5 *ini $e i&ak da %i kod
odl!ke ! o+ak+i0 $l!*aje+i0a o$no+no 0jerilo tre%ala %iti li*no$t !*inioca
i nje(o+a $&re0no$t da &ri7+ati o+ak+! 0jer! i rado0 i$&!ni $+oj 0oralni
d!( &re0a dr!#t+! i !*ini 0akar $i0%oli*k! naknad! )a !*injeno djelo8
Zakon$ka &ret&o$ta+aka )a i)%or o+e 0jere je &ri$tanak o&t!"eno( 8
&ud, ukoliko procijeni da ovoj mjeri u datom sluaju ima mjesta, poslije
odmjerene, odnosno utvrene )izreene+ kazne zatvora nakon vijeanja i
glasanja, dakle prije nego je ona ojavljena, pita uinioca da li pristaje na ovu
mjeru ili ne, naravno saoptavajui mu kazna koja je u pitanju. Cako je za
oekivati da 'e pristanak uglavnom uslijediti, uinilac moe izjaviti i da nije
spreman odma# dati odgovor, radi ega sud moe donijeti odluku o odgodi ili
prekidu glavne rasprave.
Rad )a o&#te do%ro na $lo%odi odre4!je $e ! trajanj! od 9B do
naj+i#e OB radni7 dana5 $ ti0 da taj kori$ni rad 0ora %iti i)+r#en ! rok! koji
ne 0o"e %iti kra6i od 9 0je$eca ni d!"i od 9 (odine8 "akon odreuje da se
9<
trajanje rada za opte doro odreuje srazmjerno s izreenom kaznom zatvora.
&rak$i 6e $e naj+jero+atnije &ola)iti !&ra+o od to(a da ka)ni )at+ora od O
0je$eci od(o+ara 0ak$i0alno trajanje te 0jere od OB radni7 dana5 &a 6e na
o$no+! to(a tra"iti odno$ i)0e4! +i$ine i)re*ene ka)ne )at+ora i trajanja
rada )a o&#te do%ro i odmjeri'e je upravo prema navedenom odnosu8 jedan
mjesec zatvora jednak je ovoj mjeri u trajanju od deset dana, itd.
Pri odl!*i+anj! o trajanj! o+e 0jere $!d tre%a5 &ored i)re*ene ka)ne
)at+ora5 da !)i0a ! o%)ir i 0o(!6no$ti !*inioca ! &o(led! nje(o+e li*ne
$it!acije i )a&o$lenja8 4a taj nain je predviena oaveza za sud da prije
izricanja ove mjere utvrdi da li, s ozirom na line i porodine prilike uinioca,
postoje realne mogunosti za primjenu ove mjere i njeno izvrenje. 1 tom smislu
treba posmatrati i pristanak uinioca, jer on na odre(eni nain predstavlja
garanciju sudu da postoji spremnost uinioca da u postavljenom roku obavi rad
koji mu je odre(en.
Ako o$!4eni &o i$tek! odre4eno( roka ne i)+r#i5 ili $a0o djeli0i*no
i)+r#i o+! 0jer!5 $!d dono$i odl!k! o i)+r#enj! ka)ne )at+ora $ra)0jerno
+re0en! &reo$talo( rada )a o&#te do%ro na $lo%odi8
Zakon je &red+idio )a0jen! ka)ne )at+ora rado0 )a o&#te do%ro na
$lo%odi i ! $l!*aje+i0a t)+8 $!&letorno( )at+ora5 odn8 kada $e no+*ana
ka)na )a0jenj!je ka)no0 )at+ora . -vim se zapravo rad za opte doro na
sloodi javlja kao supstitut ne kazni zatvora, ve novanoj kazni, odnosno on je
;alternativa alternativi'.
Ra$&ore4i+anje na rad )a o&#te do%ro na $lo%odi ! $0i$l! +r$te i
radno( 0je$ta o%a+lja kantonalno 0ini$tar$t+o nadle"no )a &o$lo+e
&ra+o$!4a &re0a 0je$t! &re%i+ali#ta odno$no %ora+i#ta o$!4enika5 +ode6i
ra*!na o nje(o+i0 $&o$o%no$ti0a i )nanji0a8
4ajzad, neophodno je rei da naa sudska praksa teko prihvata ovu
mjeru, jer u sudskoj praksi do danas nije poznat ni jedan sluaj njenog izricanja.
$lo+ni ot&!$t %Blan G6. K" #$i%+
)7+ -sueni koji je izdrao polovinu, te, izuzetno, osueni koji je izdrao jednu
treinu kazne zatvora moe iti oslooen izdravanja kazne zatvora, pod
uslovom da ne uini novo krivino djelo prije isteka trajanja kazne )uslovni
otpust+.
)5+ -sueni koji je izdrao polovinu kazne zatvora moe iti oslooen
izdravanja kazne zatvora ako se za vrijeme izdravanja kazne zatvora njegovo
ponaanje popravi do te mjere da se moe opravdano oekivati da e se nakon
otpusta s izdravanja kazne zatvora ponaati primjereno, a naroito da nee
uiniti krivina djela. !rilikom odluivanja o uslovnom otpustu osuenog, uzet e
se u ozir njegovo ponaanje tokom izdravanja kazne i druge okolnosti koje
ukazuju na to da je svrha kanavanja postignuta.
)8+ -sueni koji je izdrao jednu treinu kazne zatvora moe iti uslovno
otputen ukoliko postoje uslovi iz stava 7. ovog lana i ukoliko posene okolnosti
vezane za linost osuenog jasno ukazuju da je postignuta svrha kanjavanja.
)G+ -sueni na kaznu dugotrajnog zatvora moe iti uslovno otputen nakon
izdrane tri petine te kazne.
9"
In$tit!cija !$lo+no( ot&!$ta je na$tala na ideji &o&ra+ljanja kao $+r$i
ka"nja+anja5 #to )na*i da nije &otre%no in$i$tirati na i)dr"a+anj! ka)ne
)at+ora ! cijelo$ti ako $e !*inilac &o&ra+io , ve mu, naprotiv, putanjem na
sloodu uz odreene uslove i oaveze, trea pomoi u njegovoj socijalnoj
readaptaciji.
$lo+ni ot&!$t $e $a$toji ! &rije+re0eno0 ot&!#tanj! o$!4enika $a
i)dr"a+anja )at+or$ke ka)ne !koliko $! i$&!njene odre4ene &ret&o$ta+ke i
i$&o#to+ani &o$ta+ljeni !$lo+i8 Kada i$tekne +rije0e !$lo+no( ot&!$ta5
ka)na $e $0atra i)dr"ano05 osim ako uslovno otputeni ne prekri postavljene
uslove, kada se otvara pitanje opoziva uslovnog otpusta.
$lo+ni ot&!$t i0a $li*no$ti $a !$lo+no0 o$!do05 jer $e i ! jedno0 i
! dr!(o0 $l!*aj! na odre4eni na*in $!$&end!je ka)na li#enja $lo%ode5 $
to0 ra)liko0 #to !$lo+noj o$!di ne &ret7odi ni djeli0i*no i)dr"a+anje
ka)ne i #to !$lo+n! o$!d! 0o(! da &rate odre4eni o%lici nad)ora5 dok !
na#e0 $i$te0! !$lo+no( ot&!$ta +r#enje nad)ora nad !$lo+no ot&!#teni0
ne &o$toji8
$lo+ni ot&!$t je 0o(!6 ako je o$!4eni i)dr"ao 9C:5 a i)!)etno i 9C@
ka)ne )at+ora5 &od !$lo+o0 da o$!4enik ne !*ini no+o kri+i*no djelo &rije
i$teka trajanja ka)ne8
!ored navedenih formalnih pretpostavki, za koritenje privilegije uslovnog
otputanja, neophodno je ispunjenje i odreenih materijalnih uslova koji se
odnose na samog osuenog. T! $e &r+en$t+eno 0i$li na to da $e !*inilac
$+oji0 do%ri0 +ladanje0 toko0 i)dr"a+anja )at+or$ke ka)ne5 tako
&o&ra+io da $e 0o"e o&ra+dano o*eki+ati da 6e $e na $lo%odi do%ro
+ladati5 a &o$e%no da ne6e *initi kri+i*na djela8
+ada je u pitanju uslovno otputanje nakon izdrane !*) kazne zatvora,
neop#odno je da postoje i posebne okolnosti vezane za linost osu(enog koje
oigledno ukazuju da je postignuta svr#a kanjavanja.
Po$e%no je re(!li$ano &itanje !$lo+no( ot&!$ta kod ka)ne
d!(otrajno( )at+ora koji 0o"e !$lijediti tek nakon i)dr"ane @CA te ka)ne8

O&o)i+ !$lo+no( ot&!$ta %Blan GH. K" #$i%+
)7+ &ud e opozvati uslovni otpust ako osueni za vrijeme uslovnog otpusta uini
jedno ili vie krivinih djela za koja mu je izreena kazna zatvora od jedne godine
ili tea kazna.
)5+ &ud moe opozvati uslovni otpust ako osueni na uslovnom otpustu uini
jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora do jedne godine.
!rilikom odluivanja hoe li opozvati uslovni otpust sud naroito uzima u ozir
slinost uinjenih djela, njihov znaaj, motive iz kojih su uinjena, te druge
okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva uslovnog otpusta.
)8+ !rilikom izricanja opoziva uslovnog otpusta sud izrie kaznu uzimajui ranije
izreenu kaznu kao ve utvrenu. (io kazne koji je osueni izdrao prema ranijoj
presudi uraunava se u izdravanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno
na uslovnom otpustu ne uraunava.
)G+ -drede st. od 7. do 8. ovog lana primjenjuju se i kad se osuenom na
uslovnom otpustu sudi za krivino djelo uinjeno prije njegovog uslovnog
otpusta.
9?
)6+ 2ko je osueni na uslovnom otpustu osuen na kaznu zatvora do jedne
godine i ako sud ne opozove uslovni otpust, vrijeme uslovnog otpusta se
produava za vrijeme koje je osueni proveo na izdravanju kazne zatvora.
I) $a0o( &oj0a !$lo+no( ot&!$ta &roi)ila)i da $e ne radi o
de,initi+no0 od!$tank! od ka)ne5 +e6 tek ako je &roteklo &red+i4eno
+rije0e i ako o$!4eni nije !*inio no+o kri+i*no djelo5 odno$no ako nije
otkri+eno kri+i*no djelo !*injeno &rije odl!*i+anja o !$lo+no0 ot&!$t!8
4eispunjenje tih uslova predstavlja osnov za opozivanje uslovnog otpusta.
-poziv uslovnog otpusta moe iti obavezan i 9akultativan 1
1. O&o)i+ !$lo+no( ot&!$ta je o%a+e)an !koliko o$!4eni )a +rije0e
trajanja !$lo+no( ot&!$ta !*ini jedno ili +i#e kri+i*ni7 djela )a koje
0! $!d i)rekne ka)n! )at+ora od 9 (odine ili te"! ka)n!8
2. O&o)i+ !$lo+no( ot&!$ta je 0o(!6 2,ak!ltati+an3 ako o$!4eni !
+rije0e trajanja !$lo+no( ot&!$ta i)+r#i jedno ili +i#e kri+i*ni7 djela
)a koje 0! je $!d i)rekao ka)n! )at+ora do 9 (odine8 9 ovom sluaju
sud cijeni da li e opozvati uslovni otpust i pri toj ocjeni poseno uzima u
ozir slinost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj, motive iz kojih su
djela uinjena, kao i svaku drugu okolnost koja ukazuje na opravdanost
opoziva uslovnog otpusta .
$l!*aj! o&o)i+a !$lo+no( ot&!$ta5 $!d i)ri*e jedin$t+en! ka)n!
&ri0jeno0 odreda%a o i)ricanj! ka)ne )a $ticaj kri+i*ni7 djela5 $ ti0 #to $e
dio ka)ne koji je o$!4eni i)dr"ao &re0a ranijoj &re$!di !ra*!na+a !
jedin$t+en! ka)n!5 2vrijeme provedeno na uslovnom otpustu ne uraunava se 38
&ud izuzetno moe odstupiti od ovih pravila i moe izrei kaznu nezavisno
od ranije izreene kazne, ako se primjenom odredaa o odmjeravanju kazne za
krivina djela u sticaju ne i mogla ostvariti svrha kanjavanja s ozirom na
trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne.
O&o)i+anje !$lo+no( ot&!$ta 0o(!6e je i kada $e lic! koje $e nala)i
na !$lo+no0 ot&!$t! $!di )a kri+8 djelo ili djela !*injena &rije nje(o+o(
!&!6i+anja na !$lo+ni ot&!$t8 1 ovim sluajevima primjenjuju se pravila iz
navedeni# odredaba o odmjeravanju jedinstvene kazne.
Ako je o$!4eni koji je na !$lo+no0 ot&!$t! o$!4en na ka)n! )at+ora
do 9 (odine i ako ! tak+o0 $l!*aj! !$lo+ni ot&!$t ne %!de o&o)+an5
+rije0e !$lo+no( ot&!$ta $e &rod!"a+a )a ono +rije0e koje je o$!4eni
&ro+eo na i)dr"a+anj! no+e ka)ne )at+ora8 Iz ovog proizilazi da opoziv
uslovnog otpusta nije mogu ako je za novo krivino djelo izreena novana
kazna.
No+*ana ka)na %Blan GI. K" #$i% +
)7+ 4ovana kazna izrie se u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue moe se
izrei u odreenom iznosu.
)5+ 2ko se novana kazna izrie u dnevnim iznosima moe iznositi najmanje pet
a najvie tri stotine ezdeset dnevnih iznosa, a za krivina djela uinjena iz
koristoljulja najvie hiljadu pet stotina dnevnih iznosa, osim u sluajevima
propisanim ovim zakonom.
;@
)8+ 2ko se novana kazna izrie u odreenom iznosu najnii iznos ne moe iti
manji od 76L K*, a najvii iznos ne moe iti vei od 6L.LLL K*, a za krivina
djela uinjena iz koristoljulja iznos ne moe iti vei od 7.LLL.LLL K*, osim u
sluajevima propisanim ovim zakonom.
)G+ !rilikom izricanja novane kazne za kriv. djela uinjena iz koristoljulja sud
moe izrei novanu kaznu u iznosu veem od najvieg iznosa propisanog u st.
5. i 8. ovog lana, ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je uinitelj
priavio uinjenjem kriv. djela prelazi iznos od 7.LLL.LLL K*. 9 tom se sluaju
uinitelju moe izrei novana kazna u iznosu koji ne moe iti vei od
dvostrukog iznosa vrijednosti protupravne imovinske koristi koju je priavio
uinjenjem kriv. djela zog kojeg mu se izrie novana kazna.
)6+ $roj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud primjenjujui opa pravila
za odmjeravanje kazne. @isinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u
ozir visinu dnevnog dohotka uinitelja prema iznosu njegove tromjesene
netoplae i njegove druge dohotke, te porodine oaveze. !rilikom odreivanja
visine iznosa sud uzima u ozir podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji
od est mjeseci.
)H+ !odatke iz st. od 7. do 6. ovog lana koji sudu nisu poznati osigurava
optueni u roku koji odredi sud, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa u
krivinom postupku. 2ko do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku
sudu nisu poznate okolnosti itne za odreivanje visine dnevnog iznosa novane
kazne, novana kazna se izrie u odreenom iznosu pri emu se primjenjuju
opa pravila za odmjeravanje kazne.
)I+ 4ajnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu 7:HL a najvii 7:8 posljednje
zvanino ojavljene prosjene mjesene netoplae zaposlenih u #ederaciji, koju
ojavljuje #ederalni zavod za statistiku.
)J+ 9 presudi se odreuje rok plaanja novane kazne koji ne moe iti krai od
76 dana niti dui od H mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti
da osueni isplati novanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne moe iti
dui od 5 godine.
)K+ 4ovane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu prihod su udeta
#ederacije.
4ovana kazna spada u red krivinopravnih sankcija koju, zajedno sa
kaznom zatvora i kaznom dugotrajnog zatvora, te maloljetnikim zatvorom,
svrstavamo u kazne . Mo"e $e i)re6i kao (la+na ka)na ili $&oredna ka)na5 !)
ka)n! )at+ora kao (la+n! ka)n!8
No+*ana ka)na $e i)ri*e ! t)+8 dne+ni0 i)no$i0a5 ! ra$&on! od A do
@OB dne+ni7 i)no$a5 a )a kri+i*na djela !*injena i) kori$tolj!%lja naj+i#e
9ABB dne+ni7 i)no$a5 &ri *e0! dne+ni i)no$ no+*ane ka)ne i)no$i najni"e
9COB5 a naj+i#e 9C@ &o$ljednje &ro$je*ne neto &late ! F.i/8
Ako nije 0o(!6e i)ricanje na o+aj na*in5 i)ri*e $e ! ta*no odre4eno0
no+*ano0 i)no$! od 9AB KM do AB8BBB KM5 a )a kri+i*na djela i)+r#ena i)
kori$tolj!%lja do 98BBB8BBB KM5 &a i &reko to(a5 !koliko +rijedno$t
&rot!&ra+ne i0o+in$ke kori$ti koj! je !*initelj &ri%a+io !*injenje0
kri+i*no( djela &rela)i i)no$ od 98BBB8BBB KM5 kada 0! $e 0o"e i)re6i
no+*ana ka)na ! i)no$! koji ne 0o"e %iti +e6i od d+o$tr!ko( i)no$a
;!
+rijedno$ti &rot!&ra+ne i0o+in$ke kori$ti koju je priavio uinjenjem krivinog
djela zog kojeg mu se izrie novana kazna.
&re$!di $e odre4!je rok &la6anja no+*ane ka)ne . Taj rok je od 9A
dana do O 0je$eci8 S!d 0o"e na 0ol%! o$!4eno( lica do)+oliti &la6anje
no+*ane ka)ne ! rata0a8 9 tom sluaju rok plaanja moe iti do 5 godine.
Ako $e no+*ana ka)na ne &lati ne0a &rin!dno( i)+r#enja5 +e6 $e
dono$i rje#enje o )a0jeni no+*ane ka)ne )a ka)n! )at+ora5 &ri *e0! $e
$+aki7 )a&o*eti7 AB KM ra*!na kao jedan dan )at+ora5 $ ti0 da )at+or ne
0o"e &re6i jedn! (odin!8 2ko osueno lice plati jedan dio novane kazne,
ostatak se zamjenjuje kaznom zatvora, srazmjerno neisplaenom dijelu.
2ko osueno lice isplati ostatak novane kazne, izvrenje kazne zatvora
se oustavlja. Nakon $0rti o$!4eno(5 no+*ana ka)na $e ne6e i)+r#iti8
Priliko0 od0jera+anja no+*ane ka)ne5 !) o$tale okolno$ti5 $!d
o%a+e)no !)i0a ! o%)ir i0o+no $tanje i)+r#ioca kri+i*no( djela5 &ri *e0!
$! klj!*ni ,aktori +i$ina &late5 dr!(i &ri7odi5 o$tala i0o+ina5 te ra$7odo+n!
$tran!5 &ri *e0! !)i0a ! o%)ir nje(o+e &orodi*ne i dr!(e o%a+e)e . >akon
to utvrdi ove okolnosti, sud i# je duan u presudi konkretno navesti.
-ve podatke sudu osigurava optueni u roku koji odredi sud, a najkasnije
do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku. 2ko do zavretka glavnog
pretresa u krivinom postupku sudu nisu poznate okolnosti itne za odreivanje
visine dnevnog iznosa novane kazne, ova kazna se izrie u odreenom iznosu.
OP-TA PRAVILA O ODMJERAVANJ KAZNE %Blan GK K" #$i%+
)7+ &ud e uinitelju krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su
zakonom propisane za to krivino djelo imajui u vidu svrhu kanjavanja i
uzimajui u ozir sve okolnosti koje utiu da kazna ude manja ili vea
)olakavajue i oteavajue okolnosti+, a naroito1 stepen krivine odgovornosti,
poude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog
dora, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji ivot uinitelja, njegove
osone prilike i njegovo ponaanje nakon uinjenog krivinog djela, te druge
okolnosti koje se odnose na osou uinitelja.
)5+ Kad sud odmjerava kaznu uinitelju za krivino djelo uinjeno u povratu,
poseno e uzeti u ozir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oa
djela uinjena iz istih pouda i koliko je vremena proteklo od ranije osude ili od
izdrane ili oprotene kazne.
)8+ !ri odmjeravanju novane kazne, sud e uzeti u ozir i imovno stanje
uinitelja, vodei rauna o visini njegove plae, njegovim drugim prihodima,
njegovoj imovini i o njegovim oiteljskim oavezama.
Od0jera+anje ka)ne &odra)!0ije+a &o$t!&ak ! ko0e $!d !t+r4!je
+r$t! i 0jer! ka)ne !*inioc! )a odre4eno kri+i*no djelo8 Od0jera+anje
ka)ne je )a&ra+o n!"na &o$ljedica $i$te0a relati+no odre4eni7 ka)ni5 koji
je &ri7+a6en ! na#e0 &ra+! i &re0a koje0 je ka)na )a &ojedino kri+i*no
djelo &o$ta+ljena $a0o ok+irno5 nekada ! +eo0a #iroki0 ra$&oni0a8 To
)na*i da od0jera+anje ka)ne $&ada ! ko0&etencije $!da koji u okviru dati#
;2
granica odluuje o visini kazne. >a zakon omogu'ava da se propisana kazna
izuzetno moe zamijeniti drugom krivinom sankcijom, kao to je uslovna osuda,
sudska opomena i rad za opte dobro na slobodi, ime su sudovima data najira
ovla'enja u odmjeravanju kazne.
O&#ta &ra+ila o od0jera+anj! ka)ne $e )a$ni+aj! na na*el!
$ra)0jerno$ti i)0e4! te"ine kri+i*no( djela5 $te&ena !*inio*e+e
od(o+orno$ti i $a0e ka)ne8
-pta pravila zakon je dao u st. 7., dok pravila sadrana u st. 5. i 8.
predstavljaju posena pravila dopunskog karaktera i odnose se na sluajeve
odmjeravanja kazne kada je krivino djelo uinjeno u povratu i kada se za
krivino djelo odmjerava novana kazna.
O&#ta $! ona &ra+ila koji7 $e $!d 0ora &ridr"a+ati &riliko0
od0jera+anja ka)ne ! $+i0 $l!*aje+i0a8
Zakon na+odi naj)na*ajnije okolno$ti5 odno$no kriterije koje $!d
0ora !)eti ! o%)ir &riliko0 od0jera+anja ka)ne5 i to1

1) granice )raspon+ propisane kazne za odreeno djelo )uz odstupanja
predviena zakonom+,
2) svrha kanjavanja,
3) okolnosti koje utiu da kazna ude manja ili vea )olakavajue i
oteavajue okolnosti+, a koje karakteriu uinjeno krivino djelo i
uinioca.
98 'RANI?E 2RASPON3 PROPISANE KAZNE ZA ODREKENO DJELO

Ka)neni ok+ir je o$no+no &ola)i#te )a $!d &ri od0jera+anj! ka)ne8
Ka)na koj! $!d i)ri*e ! redo+no0 od0jera+anj! 0ora da $e kre6e
i)0e4! &o$e%no( 0ini0!0a i &o$e%no( 0ak$i0!0a8 9koliko jedna od
ovih granica kod nekog krivinog djela nije postavljena, onda se primjenjuju
opte granice, odnosno opti minimum i opti maksimum. 4ovanu kaznu
sud odmjerava u okvirima opteg minimuma i maksimuma, s obzirom da
prilikom propisivanja za pojedina krivina djela zakon ni u jednoj sluaju nije
odredio posebne granice ove kazne.
:8 SVR/A KA<NJAVANJA
Priliko0 od0jera+anja ka)ne5 kako je i$takn!to5 $!d 0ora ! $+ako0
$l!*aj! i0ati ! +id! i $+r7! ka"nja+anja koj! tre%a &o$ti6i &ri0jeno0
ka)ne8 *eutim, zahtjevi prevencije ne mogu opravdati strou mjeru kazne
od one koju limitira stepen krivice uinioca i teina krivinog djela.
@8 OKOLNOSTI KOJE TI DA KAZNA .DE MANJA ILI VEDA
2OLAK-AVAJDE I OTE<AVAJDE OKOLNOSTI3 ; a koje karakteri#!
!*injeno kri+i*no djelo i !*inioca
Zakon nijedn! okolno$t &o$e%no ne na+odi kao olak#a+aj!6! ili
ote"a+aj!6!8 Po $+o0 karakter! one $! a0%i+alentne5 jer $+aka od nji75
;)
! )a+i$no$ti od to(a kako je o$t+arena ! odre4eno0 $l!*aj!5 0o"e i0ati
karakter olak#a+aj!6e ili ote"a+aj!6e okolno$ti5 npr. motiv izvrenja djela.
2ko je uinilac prisvojio novac radi ljeenja ooljelog djeteta motiv je
olakavajua okolnost, a ako je novac upotrijeio na provod ili kockanje,
motiv je oteavajua okolnost.
Zakon nije tak$ati+no &ro&i$ao ote"a+aj!6e i olak#a+aj!6e okolno$ti5
+e6 je na+eo one najti&i*nije i koje $e ! &rak$i naj*e#*e &ona+ljaj!5 kao
#to $!1

1) stepen krivine odgovornosti,
2) poude iz kojih je djelo uinjeno )motiv+,
3) okolnosti pod kojim je djelo uinjeno,
4) jaina ugroavanja ili povrede zatienog dora,
5) raniji ivot uinioca,
6) line prilike uinioca,
@) dranje uinioca nakon uinjenog djela, te
A) druge okolnosti koje se odnose na linost uinoca i sl.
93 Ste&en kri+i*ne od(o+orno$ti
Kako $e kri+i*na od(o+orno$t $a$toji od !ra*!nlji+o$ti i kri+ice
2+ino$ti3 !*inioca5 $te&en kri+i*ne od(o+orno$ti )a+i$i od $te&ena te d+ije
njene ko0&onente8
9raunljivost kao psihiko stanje podrazumijeva razliite stepene
intelektualne i voluntaristike moi i kree se od potpune, preko itno smanjene
do smanjene uraunljivosti. &manjena uraunljivost svakako umanjuje stepen
krivine odgovornosti, pa e je sud cijeniti kao olakavajuu, naravno samo pod
uslovom da se uinilac sam nije doveo u takvo stanje. Isto je sa vinou odn.
krivinom odgovornou, jer svijest i volja mogu se javljati u razliitim olicima,
ali i u okviru jednog te istog olika vinosti ili krivice mogu iti razliitog intenziteta.
(akle, ne samo da je od znaaja u kojem oliku se krivica javlja, ve i u kojem
intenzitetu. S!d &ri od0jera+anj! ka)ne tre%a da cijeni da li je djelo i)+r#eno
n&r8 $a direktni0 ili e+ent!alni0 !0i#ljaje05 ali i$to tako i koji je $te&en
$+ije$ti i +olje5 koji 0o(! %iti +e6i ili 0anji5 odno$no koji je inten)itet
7tijenja &o$ljedice5 da li je !*inilac &ri to0e i$ka)ao n&r8 &o$e%n! !&orno$t5
%e)o%)irno$t i $l8
I &o$e%ni o%lici !0i#ljaja ili ne7ata5 koje na# )akon &o$e%no ne
re(!li#e5 0o(! $e !)eti ! o%)ir &ri ocjeni $te&ena kri+i*ne od(o+orno$ti8
Tako n&r8 &red!0i#ljaj5 iako nije o%lik kri+ice ! na#e0 kri+i*no0 &ra+! niti
k+ali,ikatorna okolno$t5 je od )na*aja ! ocjeni $te&ena kri+i*ne
od(o+orno$ti )sudovi ga kao oteavajuu okolnost uzimaju u nekim
sluajevima, npr. kod uinioca koji je na osnovu ranije odluke uio svoju suprugu
koja ga je napustila+ .
I$to tako5 $!d 0o"e da !)0e ! o%)ir i okolno$t da je djelo i)+r#eno
%e) ra)0i#ljanja5 na 0a75 kada &o$toji t)+8 dol!$ re&entin!$ 8 to0 $0i$l! i
ne7at 0o"e da $e $te&en!je ne $a0o kao $+je$ni i ne$+je$ni5 +e6 i &o
inten)itet! odno$no $te&en! ne&a"nje i na o%i*an i (r!% ne7at8 npr. , sud je
;5
naao da postoji grui olik nehata sa elementima iivljavanja kao oteavajua
okolnost kod vojnika koji je pucao iz automatske puke drei je samo jednom
rukom i na taj nain uio mladia koji je igrao ilijar.
Iako (a )akon &o$e%no ne odre4!je5 $!d 6e &ri to0e cijeniti i
e+ent!alno &o$tojanje &ro,e$ionalno( ne7ata8 toj ocjeni 0o(! %iti od
)na*aja i neke dr!(e okolno$ti kao #to je n&r8 $taro$na do% !*inioca5 jer $e
0lado$t i $taro$t o%i*no !)i0aj! kao olak#a+aj!6e okolno$ti koje $0anj!j!
$te&en kri+i*ne od(o+orno$ti !*inioca8 1loga ili doprinos rtve tako(e
predstavljaju znaajnu okolnost koja moe da utie na ocjenu stepena krivine
odgovornosti uinioca.
Nekada !lo(a "rt+e 0o"e %iti tak+a da je &roti+&ra+no$t djela &o$+e
i$klj!*ena )npr. kod nune odrane, ili nekih djela kod kojih pristanak moe da
iskljui njegovu protivpravnost+ ili $e ja+lja kao &ri+ile(!j!6a okolno$t )uistvo
na mah i teka tjelesna povreda na mah+ .
:3 Po%!de ili 0oti+i i) koji7 je djelo !*injeno
Iako ni jedna &o%!da ili 0oti+ ! &ot&!no$ti ne o&ra+da+aj! i)+r#enje
kri+i*no( djela5 one ! %iti o%ja#nja+aj! ra)lo(e i)+r#enja djela i stoga su od
posebnog znaaja pri odmjeravanju kazne. Po%!de $! eti*ke kate(orije i &o
$+o0 karakter! 0o(! %iti &o)iti+ne i ne(ati+ne5 odno$no e(oi$ti*ke i
altr!i$ti*ke i ! to0 $0i$l! 0o(! $e !)eti kao olak#a+aj!6e ili ote"a+aj!6e
okolno$ti8 Ako je jedno djelo !*injeno i) e(oi$ti*ki7 0oti+a5 )a+i$ti5 0r"nje
ili o$+ete5 tada 6e 0oti+ &red$ta+ljati ote"a+aj!6! okolno$t5 a ako je djelo
!*injeno radi to(a da %i $e &re7ranila &orodica5 onda je on olak#a+aj!6a
okolno$t8 Nara+no5 ukoliko je motiv elemenat krivinog djela, ne moe se
cijeniti pri odmjeravanju kazne )princip zarane dvostrukog vrednovanja+ EEE
@3 Ja*ina !(ro"a+anja i &o+rede )a#ti6eno( do%ra
Kro) o+! okolno$t je i)ra"ena o%jekti+na $trana te"ine konkretno
!*injeno( kri+i*no( djela8 >aime, propisivanje kazne za odre(eno krivino
djelo zakonodavac zasniva na apstraktnoj procjeni mogu'nosti povrede ili
ugroavanja zati'ene vrijednosti datim djelom, dok ovdje sud to mora
konkretizovati i utvrditi u kojoj mjeri je to dobro povrije(eno ili ugroeno. Ja*ina
!(ro"a+anja $e ocjenj!je kro) 0anj! ili +e6! o&a$no$t kojoj je %ilo i)lo"eno
)a#ti6eno do%ro5 &ri *e0! 0o"e %iti od )na*aja +r$ta i o%i0 !(ro"eni7
+rijedno$ti5 koji0 $red$t+i0a i na koji na*in je $t+orena o&a$no$t5 koliko je
ona %ila %li$ka5 itd8 %pr. nije svejedno da li se radi o opasnosti upravljenoj
prema imovini ili prema ivotu, ili npr. kod djela protiv javnog saoraaja, da li je
io ugroen ivot samo jednog lica ili svih putnika u autousu ili vozu i sl. I$to
tako5 i ja*ina &o+rede 0o"e da $e ja+lja ! ra)li*iti0 $te&eni0a te"ine !
)a+i$no$ti od &rirode djela )npr. intenzitet tjelesne povrede, visina imovinske
tete ili prisvojene imovinske koristi kod sluenih delikata, roj poginulih i
povrijeenih kod teroristikog napada, kod saoraajnih djela, roj civilnih rtava
kod ratnih zloina, itd.+ .
;9
Ako $! na$t!&anj! &o+rede &ridonijeli i neki dr!(i ra)lo)i5 n&r8 kod
na$t!&anja $0rti +eo0a lo#e )dra+$t+eno $tanje "rt+e ili e+ent!alna (re#ka
tre6i7 lica5 i to $e 0o"e !)eti kao olak#a+aj!6a okolno$t8
L3 Okolno$ti &od koji0a je kri+i*no djelo !*injeno 8

To $! $+e one ra)no+r$ne okolno$ti koje $e ti*! kri+i*no( djela5 odn8
okolno$ti koje $! &ratile i)+r#enje konkretno( kri+i*no( djela8 npr. okolnost
da je uinilac riljivo pripremao izvrenje kriv. djela, ili je to uinio spontano, da
li je koristio neke prilike za izvrenje djela, kao to su npr. nemo, lakomislenost,
povjerenje rtve, njenu nevolju, teku situaciju, poar i sl., zatim da li je djelo
izvreno nou, kojim sredstvima, da li ga je uinilo vie lica.
A3 Raniji "i+ot !*inioca
Raniji "i+ot !*inioca !ka)!je na nje(o+! li*no$t i !$kla4eno$t
nje(o+o( &ona#anja $a )akon$ki0 nor0a0a8 Kro) ocjen! o+e okolno$ti
$!d ! $t+ari tre%a da do4e do $a)nanja da li je i)+r#eno djelo re)!ltat
a$ocijalno( "i+ota !*inioca ili je ono +i#e re)!ltat t)+8 I$ticaja ne$retni7
okolno$tiM8 Pri to0e $!d 0o"e da cijeni ra)li*ite okolno$ti i) "i+ota
!*inioca5 a &o$e%no odno$ &re0a nje(o+i0 &orodi*ni05 radni0 ili
&ro,e$ionalni0 o%a+e)a0a5 nje(o+o dr"anje na &o$l!5 odno$ &re0a dr!(i0
lj!di0a , odnos prema tu(im pravima i dobrima i nji#ovo potovanje, uopte
njegov nain ivota. 9 zavisnosti od toga, raniji ivot uinioca djeluje kao
olakavajua ili oteavajua okolnost.
Po$e%no je )na*ajna okolno$t ako $e radi o lic! koje je i ranije +r#ilo
i$ta ili $li*na kri+i*na djela8 Tre%a i$ta6i da ranij! neo$!4i+ano$t $!do+i
redo+no !)i0aj! kao olak#a+aj!6! okolno$t8
O3 Li*ne &rilike !*inioca 8
Li*ne &rilike !*inioca &odra)!0ije+aj! okolno$ti ! koji0a !*inilac
"i+i i one i$to tako !ka)!j! na nje(o+! li*no$t8 S!do+i kao tak+e okolno$ti
naj*e#6e !)i0aj! )dra+$t+eno $tanje !*inioca5 &orodi*ne &rilike5 i0a li
djec! (poseno njihov roj, uzrast i zdravstveno stanje )5 )a&o$leno$t5
&ro,e$ij!5 itd8 O+e okolno$ti $! od &o$e%no( )na*aja kada je $!d ! dile0i
da li i)re6i )at+or$k! ka)n! ili !$lo+n! o$!d! , npr. ako je u pitanju
samohrana majka koja ima malo dijete, ili ako je u pitanju uinilac koji je jedini
zaposlen i izdrava vielanu porodicu, sud e vjerovatno koristiti sve zakonske
mogunosti da u takvim sluajevima izaere uslovnu osudu . >aa sudska praksa
ove okolnosti po pravilu uzima kao olakavaju'e okolnosti.
P3 Dr"anje !*inioca nakon !*injeno( kri+i*no( djela 8
O+a okolno$t o%!7+ata ra)li*ite +ido+e &ona#anja i $ta+o+a !*inioca
koje i$&olja+a ne&o$redno nakon i)+r#enja djela ili nakon &roteka d!"e(
+re0ena5 )ati0 nje(o+ odno$ &re0a o#te6eno0 i &ro!)roko+anoj #teti5 te
;;
nje(o+o &ona#anje ! kri+i*no0 &o$t!&k!8 9 svim tim relacijama uinioevo
ponaanje, njegov odnos i stavovi mogu iti pozitivni ili negativni, odnosno
prihvatljivi ili neprihvatljivi, u kom smislu e ih sud i cijeniti pri odmjeravanju
kazne.
Ako je !*inio*e+o dr"anje ne&o$redno &o i)+r#enj! djela
&red$ta+ljalo $+je$no odo%ra+anje djela5 "aljenje #to nije do#lo i do te"e
&o$ljedice5 ili *ak i tak+o da je !+e6a+ao nje(o+! #tetno$t odno$no
ne(ati+no$t 2n&r8 nakon uistva ili silovanja iivljavao se nad rtvom 35 onda 6e
tak+o &ona#anje $!d !)eti kao ote"a+aj!6! okolno$t8 &roti+no05 ako je
i)ra)io "aljenje )%o( !*injeno( kri+i*no( djela ili je &o0o(ao "rt+i5 od+e)ao
je ! %olnici5 &o$lije je redo+no &o$je6i+ao5 a &o(oto+o ako je i naknadio
&ro!)roko+an! #tet!5 &o0o(ao ! #kolo+anj! djece5 itd8 2t)+8 $t+arno
kajanje35 $!d 6e to !)eti kao olak#a+aj!6! okolno$t8
Od &o$e%no( je )na*aja !*inio*e+o dr"anje &red $!do0 i ! tok!
trajanja kri+i*no( &o$t!&ka8 Nje(o+o korektno dr"anje &red $!do0 o%i*no
$e !)i0a kao olak#a+aj!6a okolno$t8
!ri tome sudovi poseno cijene kao olakavajuu okolnost iskreno
priznanje uinioca iz koga proizilazi njegovo aljenje zog uinjenog djela. -
druge strane, okolnost da uinilac djelo ne priznaje ili da ne sara(uje u otkrivanju
djela, ne moe se uzeti kao oteavaju'a okolnost i takvo dranje treba
procjenjivati u sklopu prava na odbranu okrivljenog.
Q3 Dr!(e okolno$ti koje $e odno$e na li*no$t !*inioca
Kro) o+! kate(orij! okolno$ti5 )akon o%a+e)!je $!d da &ri
od0jera+anj! ka)ne !)0e ! o%)ir i cijeni i $+ak! dr!(! okolno$t koja $e
ti*e li*no$ti !*inioca djela5 a koja $e nara+no ne 0o"e &od+oditi &od +e6
na+edene okolno$ti8 4vim u stvari zakon posebno istie znaaj subjektivni#
okolnosti, ali ne bi trebalo iskljuiti mogu'nost da to bude i neka druga okolnost
za koju sud smatra da je od znaaja za odmjeravanje kazne. Aime u stvari lista
ovi# okolnosti postaje dosta iroka, to sve zavisi od svakog konkretnog sluaja.
Tako n&r8 $!do+i kao ote"a+aj!6! okolno$t *e$to !)i0aj! i *injenic! da $!
! &ora$t! kri+i*na djela ! koje $&ada i djelo )a koje $e !*inioc! $!di 2n&r8
krij!0*arenje lj!di5 neo+la#tena tr(o+ina i &ro0et dro(o05 &ranje no+ca i
$l835 ili n&r8 kao olak#a+aj!6! okolno$t da je &roteklo +eo0a d!(o +rije0e
od i)+r#enja kri+i*no( djela5 ali ako je tome doprinio sam uinilac, sudska
praksa opravdano uzima da se tada ne moe raditi o olakavaju'oj okolnosti.
Pri &rocjenji+anj! olak#a+aj!6i7 i ote"a+aj!6i7 okolno$ti $!d kori$ti
analiti*ko;$inteti*ki 0etod , #to &odra)!0ije+a da $!d tre%a da !t+rdi $+e
okolno$ti rele+antne )a od0jera+anje ka)ne5 da ocjeni nji7o+ karakter
odno$no da li $! ! &itanj! olak#a+aj!6e ili ote"a+aj!6e okolno$ti5 &a tek na
o$no+! tako !t+r4eno( *injeni*no( $!&$trata od0jeri ka)n!8
$+ako0 konkretno0 $l!*aj! $!d je d!"an ! &re$!di na+e$ti koje je
okolno$ti !)eo ! o%)ir kao olak#a+aj!6e5 odn8 ote"a+aj!6e i d!"an je !
;<
&re$!di o%ra)lo"iti ! *e0! $e 0ani,e$t!je ta okolno$t5 a ne $a0o
&ara,ra)irati )akon$ki tek$t8
%pr. sudovi esto nepravilno navode da su uzeli u ozir olakavajuu okolnost
Oline prilike optuenogP. <akvo orazloenje ne znai nita, jer te okolnosti
trea ojasniti u smislu da je optueni olestan, da je invalid, siromana osoa,
da ima vie maloljetne djece, olest lanova porodice i sl. <akoer, nije pravilno
uopteno navoenje Ookolnosti pod kojima je djelo uinjenoP, ali ako sud navede
da je optueni djelo poinio u situaciji kada je io izazvan gruim postupanjem
sluenog lica, vrijeanjem od strane oteenog i sl., te okolnosti su pravilno
iskazane i vrednovane. 4ije pravilno paualno navoenje da je sud cijenio
Odranje uinioca nakon uinjenog djelaP ako to nije konkretizovano u smislu da
je optueni nakon uinjenog djela naknadio tetu oteenom ili u tom pravcu
izrazio spremnost, kako je oteenom pruio pomo, oteenog je posjeivao u
olnici. <akoer nije pravilno samo navoenje Oranijeg ivota optuenogP.
!ravilno je da se umjesto toga navede konkretno da li je optueni ranije osuivan
ili prekrajno kanjavan, za koja djela i na koje kazne.
Ako $e neka od na+edeni7 okolno$ti &oja+lj!je i kao okolno$t koja
&red$ta+lja )akon$ki ele0enat5 o%ilje"je kri+i*no( djela i koj! je )akon +e6
!)eo ! o%)ir &ri odre4i+anj! ka)ne )a to djelo5 $!d je ne 0o"e !)i0ati !
o%)ir i &ri od0jera+anj! ka)ne5 jer %i to )na*ilo da $e jedna te i$ta okolno$t
+redn!je d+a &!ta ! od0jera+anj! ka)ne )a i$to djelo 2H na*elo )a%rane
d+o$tr!ko( +redno+anjaI 38 -vo vai ez ozira da li se radi o oteavajuim ili
olakavajuim okolnostima, odn. konstitutivnim elementima osnovnog,
kvalifikovanog ili privilegovanog olika krivinog djela. %pr . kod uistva iz niskih
pouda nee se takva pouda uzeti i kao oteavajua okolnost, ili kod uistva na
mah, nee se kao olakavajua okolnost uzeti psihiko stanje uinioca izazvano
ponaanjem rtve, itd.
Me4!ti05 od na+edeno( &ra+ila i)!)etno je o&ra+dano i od$t!&anje5
a to 6e %iti onda kada $e jedna okolno$t 0o"e ja+ljati ! ra)li*iti0 $te&eni0a
te"ine &a &rela)i 0jer! koja je &otre%na )a &o$tojanje to( djela ili
odre4eno( o%lika kri+i*no( djela8
Bako npr. postoji kvalifikovani olik krivinog djela ugroavanja javnog
saoraaja ako je smrtno stradalo jedno lice, ali isto tako i ako je u pitanju
mnogo vie lica, ili krivino djelo pronevjere, prevare, poreske utaje, itd., kada
priavljena imovinska korist viestruko prelazi minimum koji je potrean za
kvalifikovani olik djela. >aravno, ovo se odnosi i na situacije kada izvjesne
okolnosti kao olakavaju'e predstavljaju obiljeje djela i zasnivaju njegov laki
oblik. 3ored ovog, ovo odstupanje je opravdano i kada postoje dvije ili vie
ovakvi# okolnosti, a za postojanje teeg ili lakeg oblika krivinog djela dovoljna
je samo jedna od nji#.
Zakon &red+i4a &o$e%na &ra+ila do&!n$ko( karaktera koja $e
odno$e na od0jera+anje ka)ne !*inioc! )a kri+i*no djelo !*injeno !
&o+rat! , &ri *e0! $e i$ti*e da 6e $!d &o$e%no !)eti ! o%)ir1

1) je li novo djelo iste vrste kao i ranije djelo,
2) da li su oa djela uinjena iz istih pouda i
;"
3) koliko je vremena proteklo od ranije osude, odn. izdrane ili oprotene
kazne.
Dakle5 ja$no &roi)ila)i da &riliko0 odl!*i+anja da li 6e &o+rat !)eti
kao ote"a+aj!6! okolno$t )akon &o$e%no $!(eri#e $!d! da &rocjenj!je
odno$ ranije !*injeno( i no+o( kri+i*no( djela8 ,anije je istaknuto da je
dobro to je +2 FBiH odustao od ustanove viestrukog povrata, koja je
omogu'avala pootravanje kazne ak do dvostruke mjere propisane kazne, jer je
opravdano ocijenjena kao neosnovana i suprotna osnovni# naelima krivinog
prava.
Zakon je tako4e &red+idio &o$e%no &ra+ilo koje $e odno$i na
od0jera+anje no+*ane ka)ne 5 kada $!d &ored o&#ti7 &ra+ila5 odno$no $+i7
ote"a+aj!6i7 i olak#a+aj!6i7 okolno$ti5 kod od0jera+anja o+e ka)ne tre%a
da !)0e ! o%)ir i i0o+no $tanje !*inioca8 9 tom pogledu se istie da je
potreno voditi rauna o visini njegove plate, njegovim drugim primanjima,
njegovoj imovini i njegovim porodinim oavezama.
.LA<AVANJE KAZNE )Blan 6L K" #$i%+
&ud moe uiniocu odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izrei
lau vrstu kazne1
a+ kad zakon propisuje da se uinitelj moe lae kazniti,
+ i kad sud utvrdi da postoje naroito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se
i ulaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja.
Redo+no $!d$ko od0jera+anje ka)ne )na*i da $!d od0jera+a ka)n!
! (ranica0a &ro&i$ani0 )a !*injeno kri+i*no djelo %granice koju je
zakonodavac imao u vidu propisuju'i kaznu za to djelo&.
Kao i)!)etak od na+edeno( &ra+ila5 !%la"a+anje ka)ne &red$ta+lja
od0jera+anje ka)ne i$&od donje (ranice &ro&i$ane )a to djelo ili i)ricanje
%la"e +r$te ka)ne8
Dakle5 !%la"a+anje ka)ne 0o"e %iti1

a& !%la"a+anje &o 0jeri postoji kada je sud u okviru iste vrste kazne
izrekao kaznu ispod donje granice propisane u zakonu za to djelo tj. ispod
posenog zakonskog mimimuma.
b& !%la"a+anje &o +r$ti postoji kada je sud umjesto propisane izrekao
lau vrstu kazne )npr. umjesto kazne zatvora izrekao novanu kaznu kao
lau+.
%la"a+anje ka)ne &o na#e0 )akon! je !+ijek ,ak!ltati+no5 $ o%)iro0
da )akon ni ! jedno0 $l!*aj! ne o%a+e)!je $!d da to !*ini8
%la"a+anje 0o"e %iti )akon$ko i $!d$ko1
a& )akon$ko !%la"a+anje &o$toji ! $l!*aj! kad )akon &ro&i$!je da $e
!*inilac 0o"e %la"e ka)niti8 %npr. sluajevi prekoraenja granica nune
odrane i krajnje nude, itno smanjenje uraunljivosti, pravne zalude,
pokuaja, pomaganja+ Po$toji 0o(!6no$t !%la"a+anja i kada je kod
;?
&ojedini7 kri+i*ni7 djela &ro&i$ana tak+a 0o(!6no$t , %npr. kod krivinog
djela otmice, zakon dozvoljava ulaavanje kazne, ako je izvrilac
dorovoljno pustio otetu osou na sloodu prije nego je ostvaren njegov
prvoitni cilj+.
b& $!d$ko !%la"a+anje &o$toji onda kad $!d !t+rdi da &o$toje o$o%ito
olak#a+aj!6e okolno$ti koje !ka)!j! da $e i $a !%la"eno0 ka)no0 0o"e
&o$ti6i $+r7a ka"nja+anja8 -vdje zakon sudu daje ovlatenje da na osnovu
ukupne ocjene svih okolnosti pod kojima je djelo uinjeno ocijeni da li e
koristiti mogunost ulaavanja. o+o0 $l!*aj!5 $!d je d!"an da !
&re$!di konkretno na+ede koje je to o$o%ito olak#a+aj!6e okolno$ti
!t+rdio8 9 praksi sud, najee, itav niz olakavajuih okolnosti, u njihovoj
cjelokupnosti, cijeni i prihvata kao jednu osoito olakavajuu okolnost.
'RANI?E .LA<AVANJA KAZNE %=lan 9!. +2 FBiH&
Kad &o$toje !$lo+i )a !%la"a+anje ka)ne5 $!d 6e !%la"iti ka)n! !
o+i0 (ranica0a1
1) ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora
od 7L ili vie, kazna se moe ulaiti do 6 godina zatvora,
2) ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora
od 8 ili vie godina, kazna se moe ulaiti do 7 godine zatvora,
3) ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora
od 5 godine, kazna se moe ulaiti do H mjeseci zatvora,
4) ako je za kriv. djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora
od 7 godine, kazna se moe ulaiti do 8 mjeseca zatvora,
5) ako je za krivino djelo propisana kazna zatvora od najvie 7 godine,
kazna se moe ulaiti do 8L dana zatvora,
6) ako je za kriv. djelo propisana kazna zatvora ez naznake najmanje
mjere, umjesto kazne zatvora moe se izrei novana kazna,
@) ako je za kriv. djelo propisana novana kazna s naznakom najmanje
mjere, kazna se moe ulaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u
odreenom iznosu do 76L K*.
Pri odl!*i+anj! koliko 6e ka)n! !%la"iti5 $!d 6e &o$e%no !)eti ! o%)ir
naj0anj! i naj+e6! 0jer! ka)ne &ro&i$ane )a to kri+i*no djelo8
OSLO.AKANJE OD KAZNE %Blan 65. K" #$i%+
)7+ &ud moe oslooditi kazne uinitelja krivinog djela kad to zakon izriito
propisuje.
)5+ Kad je sud ovlaten uinitelja krivinog djela oslooditi kazne, moe mu
kaznu ulaiti ez ogranienja propisanih za ulaavanje kazne u lanu 6L.
)9laavanje kazne+ ovog zakona.
O$lo%a4anje od ka)ne je &o$e%an in$tit!t kri+i*no( 0aterijalno(
&ra+a i &red$ta+lja )akon$ko o+la#tenje )a o$lo%a4anje i)+r#ioca djela od
ka)ne8 1 zakonu se ovo ovlatenje izraava slijede'im rijeima 6-ud moe
izvrioca osloboditi od kazne7.
<@
In$tit!t Jo$lo%a4anja od ka)neJ $e 0o"e &ri0jeniti $a0o kad to
)akon i)ri*ito &red+i4a8
Po +a"e6e0 )akon! o$lo%a4anje od ka)ne je ,ak!ltati+no8
Fak!ltati+no o$lo%a4anje od ka)ne &o$toji ! $lijede6i0 $l!*aje+i0a1
1) kod prekoraenja granica nune odrane, usljed jake razdraenosti ili
straha izazvanog napadom,
2) kod prekoraenja granica krajnje nude, ali samo pod osoito
olakavajuim okolnostima,
3) u sluaju pravne zalude,
4) u sluaju nepodonog pokuaja,
5) u sluaju sprijeavanja sluenog lica u vrenju sluene radnje u situaciji
kada je izvrilac izazvan nezakonitim ili gruim ponaanje sluenog lica,
6) kod izjegavanja izdravanja )djeteta, ranog druga i sl.+, kada je
uinilac ispunio oavezu prije izricanja prvostepene presude i sl.
Kad &o$toji 0o(!6no$t o$lo%a4anja od ka)ne5 ka)na $e 0o"e
neo(rani*eno !%la"a+ati8
Po$toji i &o$e%ni $l!*aj o$lo%a4anja od ka)ne )a kri+i*na djela
!*injena i) ne7ata . To 6e %iti ! $l!*aj! i)+r#enja djela i) ne7ata5 kada
&o$ljedice to( djela tako te#ko &o(a4aj! !*inioca da i)ricanje ka)ne
o*i(ledno ne %i od(o+aralo $+r$i ka"nja+anja8 )npr. to e, najee, iti
sluaj kod saoraajnih nezgoda u kojima strada lan porodice ili itava porodica
uinioca.+
PRISTANAK POVRIJEKENO'
Pri$tanak &o+rije4eno( ! &ra+il! ne i$klj!*!je &o$tojanje kri+i*no(
djela5 ali 0o"e !ticati na od0jera+anje ka)ne5 npr. ne moe se eskulpirati
uinilac kojem je oteeni rekao da ga uode noem.
O+o je )na*ajno kod &o+reda na$tali7 na $&ort$ki0 tak0i*enji0a8
&portske discipline su drutveno korisne te iskljuuju protivpravnost i postojanje
krivinog djela. !rotivpravnost e iti iskljuena pod uslovom da je do
povreivanja dolo pod okolnostima odravanja sportskih takmienja u skladu sa
pravilima sportske discipline. koliko je do &o+rede do#lo (r!%i0
od$t!&anje0 od ti7 &ra+ila5 &o$tojalo %i kri+i*no djelo8 1 praksi je rijetko.
STI?AJ KRIVINI/ DJELA %Blan 6G. K" #$i%+
)7+ 2ko je uinitelj jednom radnjom ili s vie radnji uinio vie krivinih djela za
koja mu se istovremeno sudi, sud e najprije utvrditi kazne za svako od tih
krivinih djela, pa e za sva krivina djela izrei jedinstvenu kaznu zatvora,
kaznu dugotrajnog zatvora ili jedinstvenu novanu kaznu.
)5+ Aedinstvenu kaznu sud e izrei po ovim pravilima1
a+ ako je za neko od kriv. djela u stjecaju sud utvrdio kaznu
dugotrajnog zatvora, izrei e samo tu kaznu,
<!
+ ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora,
jedinstvena kazna zatvora mora iti vea od svake pojedine utvrene kazne,
ali ne smije dostignuti zir utvrenih kazni niti prijei 5L godina,
c+ ako su za sva krivina djela u stjecaju propisane kazne zatvora do
8 godine, jedinstvena kazna zatvora ne moe iti vea od J godina,
d+ ako je za krivina djela u stjecaju sud utvrdio samo novane kazne,
jedinstvena kazna mora iti vea od svake pojedine utvrene novane kazne,
ali ne smije dostignuti zir utvrenih novanih kazni.
)8+ 2ko je za neka krivina djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga
krivina djela u stjecaju novane kazne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i
jedinstvenu novanu kaznu po odredama stava 5. ta.od + do d+ ovog lana.
)G+ &porednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za jedno krivino djelo u
stjecaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni izrei e jedinstvenu novanu
kaznu po odredi stava 5. take d+ ovog lana.
)6+ 2ko je sud za krivina djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne
maloljetnikog zatvora, izrei e jedinstvenu kaznu po odredama stava 5. ta.
+ i c+ ovog lana.
Sticaj kri+i*ni7 djela je in$tit!t kri+i*no( 0aterijalno( &ra+a i &o$toji
kada i)+r#ilac jedno0 radnjo0 ili $a +i#e nji7 i)+r#i +i#e kri+i*ni7 djela )a
koja $e i$to+re0eno $!di8
Po$toji idealni i realni $ticaj1

Idealni $ticaj kri+i*ni7 djela &o$toji kada i)+r#ilac jedno0
radnjo0 o$t+ari o%ilje"ja +i#e kri+i*ni7 djela . )npr. izvrilac puca iz
vatrenog oruja i istim hicem povrijedi dva lica+
Realni $ticaj kri+i*ni7 djela &o$toji kada i)+r#ilac $a +i#e radnji
i)+r#i +i#e kri+i*ni7 djela8 %npr. jednom licu nanese tjelesnu povredu, a
zatim ukrade tuu pokretnu stvar+
Sticaj5 tako4er5 0o"e %iti 7o0o(eni i 7etero(eni1
a) 4o#o!eni sticaj krivinih djela postoji u sluaju kada su izvrena djela
istovrsna. )npr. izvrilac sa vie radnji povrijedi vie lica +
b) 4etero!eni sticaj krivinih djela postoji kada su izvrena razliita krivina
djela. )npr. krvni delikt i djelo protiv imovine +
Kod i)ricanja ka)ne )a kri+i*na djela i)+r#ena ! $ticaj!5 $!d &o$t!&a
na na*in da &r+o )a $+ako &ojedino kri+i*no djelo !t+r4!je ka)n! !
(ranica0a &ro&i$ani0 )akono0 )a to konkretno djelo5 a )ati0 i)ri*e
jedin$t+en! ka)n! &o &ra+ili0a koja $! !t+r4ena ! )akon!8 O+ako i)re*ena
ka)na ! $e%i )a&ra+o $adr"i $+e &ret7odno !t+r4ene &ojedina*ne ka)ne8
)akon! $! !t+r4ena &ra+ila &o koji0a $e i)ri*e jedin$t+ena ka)na1
1. ako je $!d )a neko od kri+i*ni7 djela i)+r#eni7 ! $ticaj!
!t+rdio &ojedina*n! ka)n! d!(otrajno( )at+ora5 a )a o$tala djela ka)ne
)at+ora ! ra)li*ito0 trajanj!5 i)re6i 6e $e jedin$t+ena ka)na koja
<2
od(o+ara &ret7odno !t+r4enoj ka)ni d!(otrajno( )at+ora8 Bo je tzv.
princip apsorpcije tj. te(a kazna apsorbuje #anju. Fe(utim, zakon nije
propisao pravila za izricanje jedinstvene kazne u sluaju da su za vie djela
utvr(ene pojedinane kazne dugotrajnog zatvora. 1 nedostatku takve
odredbe, sud izrie jedinstvenu kaznu koja odgovara najteoj od utvr(eni#
kazni dugotrajnog zatvora, a ukoliko su kazne dugotrajnog zatvora identine,
onda bilo koju od nji#.
2. ako je $!d )a +i#e kri+i*ni7 djela i)+r#eni7 ! $ticaj!
!t+rdio +i#e &ojedina*ni7 ka)ni )at+ora5 jedin$t+ena ka)na 0ora %iti
+e6a od $+ake &ojedina*ne5 ali ne $0ije do$ti6i nji7o+ )%ir5 niti &re6i :B
(odina 2Ho&#ti 0ak$i0!0I3 . Bo je tzv. princip asperacije.
3. ako $! )a $+a kri+i*na djela ! $ticaj! &ro&i$ane ka)ne
)at+ora do @ (odine5 jedin$t+ena ka)na )at+ora ne 0o"e %iti +e6a od Q
(odina8
4. ako je )a neka kri+i*na djela ! $ticaj! $!d !t+rdio
ka)ne )at+ora5 a )a dr!(a kri+i*na djela ! $ticaj! no+*ane ka)ne5 i)re6i
6e jedin$t+en! ka)n! )at+ora i jedin$t+en! no+*an! ka)n!8
5. ako je za krivina djela u sticaju sud utvrdio samo novane
kazne, jedinstvena kazna mora iti vea od svake pojedine utvrene novane
kazne, ali ne smije dostignuti zir utvrenih novanih kazni .
6. sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar za
jedno krivino djelo u sticaju, a ako je utvrdio vie novanih kazni kao
sporedne kazne, izrei e jedinstvenu novanu kaznu.
@. ako je sud za krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora
i kazne maloljetnikog zatvora, izrei e jedinstvenu kaznu po prethodnim
pravilima )ta. 5. i 8.+.
PROD<ENO KRIVINO DJELO %Blan 66. K" #$i%+
)7+ -drede ovog zakona o stjecaju krivinih djela nee se primijeniti kad
uinitelj uini produeno krivino djelo.
)5+ !rodueno krivino djelo je uinjeno kad je uinitelj s namjerom uinio vie
istih ili istovrsnih krivinih djela koja, s ozirom na nain uinjenja, njihovu
vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju ine
jedinstvenu cjelinu.
)8+ Kad se radi o produenom krivinom djelu istih zakonskih oiljeja, sud e
izarati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivino djelo. 2ko se radi o
istovrsnim krivinim djelima sud e izarati vrstu i mjeru kazne koja je propisana
za najtee od tih djela.
6rodu(eno krivino djelo je oblik prividno! realno! sticaja.
Prod!"eno kri+i*no djelo je kri+i*no&ra+na kon$tr!kcija koja &o$toji
kada je !*inilac ! +re0en$ko0 kontin!itet! $ !0i#ljaje0 !*inio +i#e i$ti7 ili
i$torodni7 kri+i*ni7 djela koja $!5 )%o( na*ina i)+r#enja5 +re0en$ke
&o+e)ano$ti i dr!(i7 okolno$ti5 &o+e)ana ! jedn! kri+i*no&ra+n! cjelin!5
&a $e kri+i*no&ra+no k+ali,ik!j! kao jedno kri+i*no djelo8
<)
Za &o$tojanje i &ri0jen! o+e kon$tr!kcije )akon )a7tije+a nekoliko
!$lo+a koji $e &oja+lj!j! kao kon$tit!ti+ni ele0enti &rod!"eno( kri+i*no(
djela1
1. da je uinilac s umiljajem uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela.
2. da postoji vremenski kontinuitet ili meusona vremenska povezanost
svih uinjenih djela.
3. krivina djela koja ulaze u sastav produenog krivinog djela trea da su
vrena na isti ili prilino slian nain.
4. kod odreenih krivinih dijela nuno je i postojanje i tzv. varijailnih
faktora1
1) I)+r#enje +i#e i$ti7 ili i$to+r$ni7 kri+i*ni7 djela
To )na*i da ! $a$ta+ &rod!"eno( kri+i*no( djela 0o(! da !4! kako
i$ta kri+i*na djela tako i ra)li*iti +ido+i ili o%lici jedno( kri+i*no( djela8 Djela
$! i$ta onda kada $e radi o djeli0a i) i$to( )akon$ko( o&i$a5 odn8 o%ilje"ja5
%npr. vie pronevjera, prevara, kraa i sl.+ O i$to+r$ni0 kri+i*ni0 djeli0a
!(la+no0 $e radi kada je !*inilac i)+r#io jedno kri+8 djelo ! nje(o+i0
ra)li*iti0 +ido+i0a ili o%lici0a1 o$no+no0Ck+ali,iko+ano0C&ri+ile(o+ano08
(npr. oina kraa, sitna krae i teka kraa+ Ao mogu biti svrena i pokuana
krivina djela kao i kanjive pripremne radnje istog krivinog djela. Za &o$tojanje
i$to+r$no$ti kri+i*no( djela nije do+oljno da djela &oti*! i) i$te )akon$ke
(r!&e odn8 da $! !&ra+ljena &roti+ i$to( )a#ti6eno( do%ra5 pa tako nema
istovrsnosti odnosno produenog krivinog djela ako je uinilac uinio djelo utaje,
prevare, krae i sl . Prod!"eno kri+i*no djelo nije 0o(!6e ni kod oni7 djela
kod koji7 je )%o( nji7o+e &rirode o+a kon$tr!kcija i$klj!*ena %uistva,
silovanja ili razojnitva koja se ine prema razliitim licima / eventualno i se
moglo govoriti o produenom krivinom djelu ukoliko i se navedena krivina
djela :silovanje, razojnitvo, tj. djela protiv ivota i tijela: inila prema istoj osoi+
2) Vre0en$ki kontin!itet ili 0e4!$o%na +re0en$ka &o+e)ano$t
$+i7 !*injeni7 djela
Kada 6e o+aj !$lo+ %iti i$&!njen ,akti*ko je &itanje . Gremenski interval
izme(u uinjeni# djela nije mogu'e unaprijed odrediti jer to zavisi od prirode djela
i naina i uslova nji#ovog vrenja. Ne )a7tije+a $e da $! radnje !$lijedile jedna
i)a dr!(e5 ali i$to tako ne 0o"e $e raditi o &re+eliki0 ra)0aci0a koji %i
!ka)i+ali da je !*inilac &rekin!o *injenje djela8 <i razmaci nekada mogu iti i
dui ako je vrenje djela vezano za uslove koji postoje samo u odreenim
vremenskim intervalima npr. kod poreske utaje, jer je rije o djelu koje se moe
uiniti samo nekoliko puta ili ak samo jednom u toku godine )to zavisi od
poreskih propisa+.

3) Kri+i*na djela koja !la)e ! $a$ta+ &rod!"eno( kri+i*no( djela tre%a
da $! +r#ena na i$ti ili &ri%li"no $li*an na*in .
Konstrukcija produenog krivinog djela nee postojati ako su neka djela
izvrena injenjem, a druga neinjenjem.
<5

4) Kod odre4eni7 kri+i*ni7 djela n!"no je &o$tojanje i
t)+8 +arija%ilni7 ,aktora .
Pri$!$t+o o+i7 ele0enata )a &o$tojanje &rod!"eno( kri+i*no( djela
nije !+ijek neo&7odno5 ali ako &o$toje i o+i do&!n$ki &o+e)!j!6i ele0enti5
ti0 &rije 6e &o$tojati o+a kon$tr!kcija . )npr. prostorna povezanost djela
odnosno doara prema kojima su djela vrena / npr. krae su vrene iz
automoila na istom parkiralitu, iz kua u istom naselju, ili oijanjem kioska u
istom dijelu grada, isti krajnji cilj izvrenja djela, korienje iste prilike, itd.+
Me4!ti05 neki od o+i7 ele0enata nekada 0oraj! &o$tojati da %i $e
0o(la &ri0ijeniti kon$tr!kcija &rod!"eno( kri+i*no( djela8 <ako npr. isti
identitet oteenog mora postojati kod svih krivinih djela protiv linih doara,
dok kod drugih on nije oavezan, pa e ova konstrukcija postojati ako su djelom
krae, prevare itd. oteena razliita fizika ili pravna lica ) npr. uinilac koji je
naruio rou od vie preduzea koju nije namjeravao platiti, ili uinilac koji je
izvrio provalu u radnje koje pripadaju razliitim licima, i sl.+.
Za $!%jekti+n! $tran! kon$tr!kcije &rod!"eno( kri+i*no( djela
rele+antan je $a0o !0i#ljaj5 ili t)+8 jedin$t+eni !0i#ljaj8
Za &rod!"eno kri+i*no djelo $e i)ri*e ka)na kao )a jedno djelo5 i to1
kada produeno krivino djelo ine ista odnosno krivina djela istih
zakonskih oiljeja, kazna se izrie na osnovu propisane kazne za jedno od
tih djela,
ako se radi o istovrsnim krivinim djelima, sud e izarati vrstu i mjeru
kazne za najtee od tih djela.
&rakti*no0 $0i$l!5 kod &rod!"eno( kri+i*no( djela5 $+e
&ojedina*ne kri+i*no&ra+ne radnje (!%e $+oj! &ra+n! $a0o$talno$t i
!kla&aj! $e ! jedin$t+en! kri0inaln! djelatno$t kao njeni $a$ta+ni djelo+i8
Tako na$tala no+a jedin$t+ena &ra+na cjelina &ra+no $e k+ali,ik!je &o
najte"oj radnji i &o njoj i)ri*e jedna ka)na8
%pr. osumnjieni je uinio produeno krivino djelo sitne krae, oine
krae i teke krae u odreenom vremenskom intervalu i za sve te radnje sudi
se istovremeno. -vdje su ispunjeni svi uslovi za postojanje produenog krivinog
djela. &ve ove pojedinane radnje moraju iti sadrane u optunici i presudi,
meutim, one e se pravno kvalifikovati kao jedno krivino djelo teke krae i za
to djelo e se izrei jedna kazna. 4a ovaj nain radnje koje predstavljaju krivino
djelo krae i sitne krae uklopljene su u krivino djelo teke krae i time su
izguile svoju pravnu samostalnost.
Kod kri+i*ni7 djela koja $! !$0jerena &roti+ neko( li*no( do%ra
*o+jeka5 n&r8 "i+ot5 tjele$ni inte(ritet5 do$tojan$t+o li*no$ti i $l8 ne 0o"e $e
raditi o &rod!"eno0 djel!5 +e6 o $ticaj! kri+i*ni7 djela i) ra)lo(a #to $+aka
,i)i*ka o$o%a !"i+a $a0o$taln! i &ot&!n! kri+i*no&ra+n! )a#tit! .
%npr. ako uinilac u odre. vremenskom intervalu dva ili vie puta tjelesno
povrijedi isto lice, radie se o produenom krivinom djelu, meutim, ako su
povrijeena razliita lica, radie se o sticaju krivinih djela ).
<9
Kod &rod!"eni7 kri+i*ni7 djela )a$tarjelo$t kri+i*no( (onjenja
na$t!&a i)+r#enje0 &o$ljednje radnje koja !la)i ! $a$ta+ &rod!"eno( djela8
$l!*aj! da $e nakon &re$!4enja otkrij! no+e radnje5 &o$tojala %i
0o(!6no$t &ona+ljanja kri+i*no( &o$t!&ka8 :ko se pak u toku su(enja utvrdi
da neke radnje iz sastava produenog djela nisu dokazane, one 'e se
jednostavno ispustiti iz opisa. .akle, ne'e se donositi za te radnje osloba(aju'a
presuda kao u sluaju sticaja.
ODMJERAVANJE KAZNE OSKENOM LI? %Blan 6H. K" #$i%+
)7+ 2ko se osuenoj osoi sudi za krivino djelo uinjeno prije nego to je
zapoela izdravanje kazne po ranijoj osudi, ili za krivino djelo uinjeno za
vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne
maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva krivina djela
primjenom odredaa l. 68. )&tjecaj kriv. djela+ ovog zakona uzimajui ranije
izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili dio kazne koju je osueni izdrao
uraunat e se u izreenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.
)5+ "a krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne
dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora sud e uinitelju izrei kaznu
neovisno od ranije izreene kazne ako se primjenom odredaa lana 68. ovog
zakona ne i mogla ostvariti svrha kanjavanja, s ozirom na trajanje
neizdranog dijela ranije izreene kazne.
)8+ !rema osuenom koji za vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne
dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora uini krivino djelo za koje
zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, primijenit e
se disciplinska mjera.
Ako $e $!di )a kri+i*no djelo koje je !*injeno &rije )a&o*injanja
i)dr"a+anja ka)ne &o ranijoj o$!di5 ili )a djelo !*injeno )a +rije0e
i)dr"a+anja ka)ne5 i)re6i 6e $e jedin$t+ena ka)na &o &ra+ili0a o i)ricanj!
ka)ni )a djela i)+r#ena ! $ticaj! . !ri tome e se u novu jedinstvenu kaznu
uraunati vrijeme provedeno u pritvoru i dio izdrane kazne po ranijoj presudi.
I)!)etno5 ako $e radi o kri+i*no0 djel! !*injeno0 )a +rije0e
i)dr"a+anja ka)ne5 ne6e $e &o$t!&iti kao ! $l!*aj! $ticaja5 ako $e
&ri0jeno0 &ra+ila o i)ricanj! ka)ni )a djela i)+r#ena ! $ticaj! ne %i 0o(la
o$t+ariti $+r7a ka"nja+anja5 $ o%)iro0 na trajanje nei)dr"ano( dijela ranije
i)re*ene ka)ne8 to0 $l!*aj! i)re6i 6e $e ka)na )a no+o djelo neo+i$no od
ranije i)re*ene ka)ne )npr. lice koje je osueno zog uistva na 76 god.
zatvora, u 78 godini izdravanja kazne se posvaa u zatvoru i uije ovjeka,
onda se neovisno od ranije izreene kazne dosuuje nova kazna zatvora+
Pre0a o$!4eno0 koji )a +rije0e i)dr"a+anja ka)ne )at+ora !*ini
kri+i*no djelo )a koje )akon &ro&i$!je no+*an! ka)n! ili ka)n! )at+ora do 9
(odine &ri0ijenit 6e $e di$ci&lin$ka 0jera8
RANAVANJE PRITVORA I RANIJE KAZNE %Blan 6I. K" #$i%+
)7+ @rijeme provedeno u pritvoru i svako lienje sloode u vezi sa krivinim
djelom, uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora,
kaznu maloljetnikog zatvora ili novanu kaznu.
<;
)5+ Kazna zatvora koju je osuenik izdrao ili novana kazna koju je osuenik
platio za prekraj uraunava se u kaznu izreenu za krivino djelo ija oiljeja
ouhvaaju i oiljeja prekraja.
)8+ !ri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja sloode,
dan maloljetnikog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 6L
K*.
Vrije0e &ro+edeno ! &rit+or!5 kao i $+ako dr!(o +rije0e li#enja
$lo%ode ! +e)i $a kri+i*ni0 djelo05 !ra*!na+a $e ! i)re*en! ka)n! , %e)
o%)ira o kojoj $e ka)ni radi8 2n&r8 vrijeme lienja sloode i zadravanja, vrijeme
provedeno u psihijatrijskoj ustanovi u koju je uinilac upuen na psihijatrijsko
vjetaenje i uopte na pregledima u zdravstvenim ustanovama i dr. )
ra*!na+anje $e jedino ne odno$i na di$ci&lin$ke ka)ne, jer se
disciplinska djela po svojoj prirodi ne mogu izjednaiti sa krivinim djelima i
prekrajima.
!ravilo je da se svi vidovi lienja sloode izjednaavaju i u izreenu kaznu
se uraunavaju u jednakom vremenskom trajanju, a u odnosu na novanu kaznu
dan lienja sloode se izjednaava sa 6L K*.
ra*!na+anje &rit+ora i ka)ne i)dr"ane ! ino)e0$t+! %=lan 9". 2+3 FBiH&
!ritvor, lienje sloode u toku postupka izruenja i kazna koju je uinitelj
izdrao po presudi inozemnog suda, uraunat e se u kaznu koju izrekne domai
sud za isto krivino djelo, a ako kazne nisu iste vrste uraunavanje e se izvriti
po ocjeni suda.
MJERE POZORENJA %=lan 9?. +2 FBiH&
Mjere !&o)orenja $!1
7. $!d$ka o&o0ena i
5. !$lo+na o$!da .
S+r7a 0jera !&o)orenja )Blan HL. K" #$i%+
S+r7a $!d$ke o&o0ene je da se krivino odgovornom uinitelju uputi
upozorenje kad se radi ostvarenja svrhe krivinopravnih sankcija ne mora
primijeniti kanjavanje i kad ono nije nuno radi krivinopravne zatite.
S+r7a !$lo+ne o$!de je da se uinitelju krivinog djela uputi upozorenje uz
prijetnju kaznom kojim se omoguava ostvarenje svrhe krivinopravnih sankcija
izricanjem kazne ez njezina izvrenja, kad izvrenje kazne nije prijeko potreno
radi krivinopravne zatite.
S!d$ka o&o0ena %Blan H7. K" #$i%+
7+ &udska opomena moe se izrei za krivina djela s propisanom kaznom
zatvora do jedne godine ili novanom kaznom koja su poinjena pod takvim
olakavajuim okolnostima koje ih ine naroito lahkim i kad se, s ozirom na
sve okolnosti koje se tiu uinitelja, poseno njegova odnosa prema oteeniku i
<<
naknadi tete prouzrokovane krivinim djelom, steknu uslovi za postignue svrhe
krivinopravnih sankcija ez kanjavanja.
)5+ &udska opomena moe se izrei i za odreeno kriv. djelo s propisanom
kaznom zatvora do 8 godine, pod uslovima propisanim zakonom i kad se steknu
ostali uslovi iz st. 7. ovog lana.
)8+ &udska opomena moe se izrei i za krivina djela poinjena u stjecaju, ako
se za svako od tih djela steknu uslovi iz st. 7. ili 5. ovog lana.
)G+ !ri odluivanju hoe li izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi
sudske opomene, poseno uzeti u ozir linost uinitelja, njegov raniji ivot,
njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela, stepen krivine
odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno.
)6+ &udska se opomena ne moe izrei vojnim osoama za krivina djela protiv
oruanih snaga #ederacije.
S!d$ka o&o0ena je &o$e%na kri+i*na $ankcija *ija je $+r7a da $e
&re0a kri+i*no od(o+orno0 i)+r#ioc! ne &ri0jeni ka)na )a djelo 0anje(
)na*aja5 kada to nije n!"no radi kri+i*no&ra+ne )a#tite i kada $e 0o"e
o*eki+ati da 6e $a0o !&o)orenje !ticati na i)+r#ioca da ne *ini kri+8 djela8
lanu ;@. +2 FBiH je propisana $+r7a $!d$ke o&o0ene5 a to je da $e
kri+i*no od(o+orno0 !*initelj! !&!ti !&o)orenje5 kada $e radi o$t+arenja
$+r7e kri+i*no&ra+ni7 $ankcija ne 0ora &ri0ijeniti ka"nja+anje i kada ono
nije n!"no radi kri+i*no&ra+ne )a#tite8
lanu ;!. +2 FBiH $! &ro&i$ani !$lo+i )a i)ricanje $!d$ke o&o0ene5
(dje je )a i)ricanje $!d$ke o&o0ene &otre%no i$to+re0eno i$&!njenje :
(r!&e !$lo+a8
98 Pr+a (r!&a !$lo+a ti*e $e1

Naj&rije5 a&$traktne te"ine !*injeno( kri+i*no( djela i)ra"ene
kro) )akono0 &ro&i$an! ka)n! )a odre4eno kri+i*no djelo5 &a je
&ro&i$ano da $e $!d$ka o&o0ena 0o"e i)re6i )a kri+i*na djela $
&ro&i$ano0 ka)no0 )at+ora do 9 (odine ili no+*ano0 ka)no0 ) ovaj
uslov, s ozirom na odredu stava 5. ovog lana nema apsolutni karakter+
Poto05 konkretne te"ine !*injeno( djela i)ra"ene kro)
okolno$ti nje(o+a &o*injenja5 $te&en kri+i*ne od(o+orno$ti !*initelja
i te"in! &ro!)roko+ane &o$ljedice5 jer $e &red+i4a da $e5 !) (ore
na+edeni !$lo+5 $!d$ka o&o0ena 0o"e i)re6i $a0o ako $! kri+i*na
djela &o*injena &od tak+i0 olak#a+aj!6i0 okolno$ti0a koje i7 *ine
naro*ito laki08
:8 Dr!(a (r!&a !$lo+a ti*e $e1
Li*no$ti !*initelja i &rocjene da $e $+r7a kri+i*no&ra+ni7 $ankcija 0o"e
o$t+ariti %e) nje(o+o( ka"nja+anja5 (dje )akon i)ri*ito odre4!je da 6e $e
!)eti ! o%)ir odno$ !*initelja &re0a o#te6enik! i naknadi #tete
&ro!)roko+ane kri+i*ni0 djelo08 3adi se, dakle, o okolnostima putem kojih
se manifestuje stav uinitelja prema uinjenom krivinom djelu i oteeniku, a
na osnovu kojeg se moe donijeti i zakljuak o tome da li je za ostvarenje
svrhe krivinopravnih sankcija nuno kanjavanja uinitelja. Fe(utim,
<"
obavezivanje suda da pri toj ocjeni uzme u obzir odnos uinitelja prema
ote'eniku % n&r8 izvinjenje ote'enom, pomirenje s ote'enim, otklanjanje
posljedica djela& i naknadi tete izraava i stav zakonodavca da se i pri
izricanju sudske opomene mora voditi rauna o potrebi zatite interesa
ote'enog.
Kako uslov koji se odnosi na zakonom propisanu kaznu za uinjeno
krivino djelo nema apsolutni karakter )7 godina zatvora ili novana kazna+,
Zakon &red+i4a da $e $!d$ka o&o0ena 0o"e i)re6i i )a odre4eno kri+i*no
djelo $ &ro&i$ano0 ka)no0 )at+ora do @ (odine5 ali $a0o &od !$lo+i0a
&ro&i$ani0 )akono08 4dredba, dakle, sama za sebe, ne predstavlja osnov za
izricanje sudske opomene za krivino djelo s propisanom kaznom zatvora do tri
godine nego u stvari predstavlja osnov za zakonsko propisivanje mogu'nosti
izricanja sudske opomene za pojedina krivina djela s propisanom kaznom
zatvora do ) godine i to samo pod odre(enim uslovima. Me4!ti05 i ! to0
$l!*aj!5 !) &o$e%ne !$lo+e &o$ta+ljene )akono0 )a i)ricanje $!d$ke
o&o0ene )a odre4eno kri+i*no djelo $ &ro&i$ano0 ka)no0 )at+ora do @
(odine5 !*initelj! tak+o( kri+i*no( djela 0o6i 6e $e i)re6i $!d$ka o&o0ena
$a0o kad $e $tekn! i o$tali !$lo+i i) $ta+a 98 o+o( *lana8
S!d$ka o&o0ena 0o"e $e i)re6i i )a kri+i*na djela !*injena ! $ticaj!5
ali $a0o ako $! $e )a $+ako od kri+i*ni7 djela !*injeni7 ! $ticaj! $tekli
!$lo+i )a i)ricanje $!d$ke o&o0ene8 4e moe se, meutim, izrei sudska
opomena za jedno djelo kad se za drugo djelo uinjeno u sticaju izrie kazna.
Pri odl!*i+anj! 7o6e li i)re6i $!d$k! o&o0en! ili ne5 $!d je d!"an1
voditi rauna o svrsi sudske opomene i
poseno uzeti u ozir1
1. stepen krivine odgovornosti,
2. linost uinitelja,
3. njegov raniji ivot,
4. njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela i
5. druge okolnosti pod kojima je djelo uinjeno.
Odl!k! o i)ricanj! $!d$ke o&o0ene $!d 6e 0o6i donijeti $a0o ako
ocjeno0 $+i7 na+edeni7 okolno$ti ! o+oj )akon$koj odred%i5 kao i $+i7
dr!(i7 okolno$ti koje $e &oka"! rele+antni0 ! konkretno0 $l!*aj!5 )aklj!*i
da $e $+r7a kri+i*no&ra+ni7 $ankcija 0o"e o$t+ariti %e) nje(o+o(
ka"nja+anja $a0i0 !&o)orenje0 i da i)+r#enje ka)ne nije n!"no radi
kri+i*no&ra+ne )a#tite8
$lo+na o$!da %Blan H5. K" #$i%+
)7+ 9slovnom osudom sud uinitelju krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno
odreuje da se ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje
ne moe iti krae od jedne niti due od pet godina )vrijeme provjeravanja+, ne
uini novo krivino djelo.
)5+ !ri odluivanju hoe li izrei uslovnu osudu sud e, vodei rauna o svrsi
uslovne osude, poseno uzeti u ozir linost uinitelja, njegov raniji ivot,
njegovo ponaanje poslije uinjenog krivinog djela, stepen krivine
odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo uinjeno.
<?
)8+ 9slovna osuda moe se izrei kad je uinitelju utvrena kazna zatvora do 5
godine ili novana kazna.
)G+ "a krivina djela za koja se moe izrei kazna zatvora od deset godina ili tea
kazna, uslovna osuda se moe izrei samo ako je kazna iz stava 8. ovog lana
utvrena ulaavanjem zakonom propisane kazne.
)6+ 9slovna se osuda ne moe izrei za krivina djela za koja se ni ulaavanjem
kazne ne moe izrei kazna zatvora laka od jedne godine.
)H+ 2ko je uinitelju utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uslovna osuda
moe se izrei za oje kazne ili samo za kaznu zatvora.
)I+ &igurnosne mjere, izreene uz uslovnu osudu, izvravaju se.
$lo+na o$!da je 0jera !&o)orenja koja $e i)ri*e !*initelj! kri+i*no(
djela kada $e o$no+ano 0o"e o*eki+ati da 6e $e !&o)orenje0 !) &rijetnj!
ka)no0 2 koje sadri uslovna osuda 3 dakle %e) i)+r#enja ka)ne5 0o6i o$t+ariti
$+r7a kri+i*no&ra+ni7 $ankcija8
to0 $0i$l!5 !$lo+na o$!da je )a0jena )a ka)n!8 4jome se upuuje
prijekor uinitelju zog uinjenog kriv. djela i istovremeno upozorava da e, u
sluaju da u vremenu provjeravanja uini novo kriv. djelo ili ne ispuni oaveze
nametnute uslovnom osudom, kazna utvrena uslovnom osudom iti izvrena.
Radi $e o kri+i*no&ra+noj $ankciji koja ne0a re&re$i+ni karakter
kaka+ i0a e,ekti+na ka)na8 Ona ne &odra)!0ije+a li#enja i o(rani*enja
li*ni7 &ra+a i $lo%oda $+oj$t+eni7 ka)ni5 0ada i ona5 a &rije $+e(a !$lo+na
o$!da $a )a#titni0 nad)oro05 0o"e $adr"a+ati o%a+e)e )a o$!4en! o$o%!
koji0a $e o(rani*a+a njena $lo%oda odl!*i+anja i djelo+anja ! neki0
a$&ekti0a njeno( li*no( "i+ota5 ali se ni tada ne radi o ogranienjima koja su
plod tenji za retribucijom nego o mjerama iji je cilj otklanjanje ili ublaavanje
inilaca koji mogu dovesti do ponovnog uinjenja krivinog djela.
Dakle5 $+r7a !$lo+ne o$!de je da $e !*initelj! kri+i*no( djela !&!ti
!&o)orenje !) &rijetnj! ka)no0 koji0 $e o0o(!6a+a o$t+arenje $+r7e
kri+i*no&ra+ni7 $ankcija i)ricanje0 ka)ne %e) nje)ina i)+r#enja i kada
i)+r#enje ka)ne nije &rijeko &otre%no radi kri+i*no&ra+ne )a#tite8
1 lanu ;2. +2 FBiH sadrane su odredbe koje ure(uju strukturu uslovne
osude, tj. njene bitne elemente, uslove za njeno izricanje ime se odre(uje polje
primjene ove krivinopravne sankcije kao i utjecaj uslovne osude na e$ektivnost
mjera sigurnosti izreeni# uz uslovnu osudu.
$lo+no0 o$!do0 $!d !*initelj! kri+i*no( djela !t+r4!je ka)n! i
i$to+re0eno odre4!je da $e ona ne6e i)+r#iti ako o$!4eni )a +rije0e koje
odredi $!d5 a koje ne 0o"e %iti kra6e od jedne niti d!"e od &et (odina
2+rije0e &ro+jera+anja35 ne !*ini no+o kri+i*no djelo8
.akle, sud uinitelju krivinog djela uslovnom osudom utvr(uje kaznu i
istodobno odre(uje da se ona ne'e izvriti ako osu(eni u vremenu provjeravanja
koje odredi sud, %ne kra'e od ! ni due od 9 god. &, ne uini novo krivino djelo.
Pre0a to0e5 $+aka !$lo+na o$!da $e $a$toji od : %itna5 neo&7odna
ele0enta1
98 !t+r4ene ka)ne 2)at+ora ili no+*ane ka)ne35 ijim se izvrenjem
uinitelju prijeti ukoliko ne ispuni osnovnu oavezu koju za uinitelja sadri
svaka uslovna osuda da u roku provjeravanja ne uini novo krivino djelo, i
"@
:8 roka &ro+jera+anja , kojega sud odreuje unutar zakonom propisanog
opteg roka provjeravanja.
O$i0 na+edene o$no+ne o%a+e)e )a !*initelja5 koj! $adr"i $+aka
!$lo+na o$!da5 $!d ! !$lo+noj o$!di 0o"e na0etn!ti !*initelj! i neke
dr!(e o%a+e)e )npr. da osueni vrati imovinsku korist priavljenu krivinim
djelom, da naknadi tetu koju je priinio krivinim djelom, ili da ispuni druge
oaveze predviene krivinim zakonodavstvom u #ederaciji+ i odrediti da 6e $e
!t+r4ena ka)na i)+r#iti i ako !*initelj ! o$ta+ljeno0 rok! ne i)+r#i i te dr!(e
o%a+e)e8 Fe(utim, nametanje uinitelju ti# drugi# obaveza, predstavlja samo
mogu'nost za sud i one nisu obavezni elemenat svake uslovne osude. )npr.
kod krivinog djela izjegavanja izdravanja, izvriocu se uz uslovnu osudu
mogu izrei uslovi da u odreenom roku isplati zaostale oroke alimentacije i da
uudue redovno plaa izdravanje+
3rema naem zakonu, uslovna osuda u pravilu ne podrazumijeva
stavljanje uinitelja pod nadzor posebne strune osobe, niti odre(ivanje vrste i
mjere kazne odlae za eventualno kasnije ponovno izvo(enje uinitelja pred sud
u sluaju neispunjenja postavljeni# obaveza i zakljuka da resocijalizacija
uinitelja na slobodi nije mogu'a, kao to je to sluaj u probacionom sistemu.
S!d je &ri odre4i+anj! +r$te i 0jere ka)ne koja 6e !*initelj! %iti
!t+r4ena !$lo+no0 o$!do0 d!"an !)eti ! o%)ir $+e okolno$ti koje ina*e
!ti*! da ka)na %!de 0anja ili +e6a5 a naro*ito 6e ! o%)ir !)eti1 stepen
krivine odgovornosti, poude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili
povrede zatienog dora, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji ivot
uinitelja, njegove line prilike, dranje nakon uinjenog krivinog djela, kao i
druge okolnosti koje se odnose na osou uinitelja.
9 sluaju kada se uslovnom osudom uinitelju utvruje novana kazna, u
ozir e uzeti i imovno stanje uinitelja, odnosno visinu njegove plate, njegove
druge prihode, njegovu imovinu i njegove porodine oaveze.
Ka)na !t+r4ena !$lo+no0 o$!do05 &o $+ojoj +r$ti i 0jeri5 tre%a
od(o+arati ka)ni koj! %i $!d i)rekao !*initelj! kri+i*no( djela da 0! nije
i)rekao !$lo+n! o$!d!8
Priliko0 i)ricanja !$lo+ne o$!de $!d odre4!je trajanje +re0ena
&ro+jera+anja $ ti0 da ono ne 0o"e %iti kra6e od jedne (odine niti d!"e od
&et (odina8
Vrije0e &ro+jera+anja $e ra*!na od dana &ra+o0o6no$ti &re$!de8
-no se u praksi najee odreuje na pune godine, ali zakon ne iskljuuje
mogu'nost odre(ivanja vremena provjeravanja i na pune mjesece.
9 pravilu, duina vremena provjeravanja i treala iti srazmjerna visini
utvrene kazne, ali se pri njegovom odreivanju mora voditi rauna i o stepenu
vjerovatnoe da e uinitelj ponovo uiniti krivino djelo. Hto je ta vjerovatno'a
ve'a i vrijeme provjeravanja koje sud odre(uje prilikom izricanja uslovne osude
bi trebalo biti due.
Pri odl!*i+anj! 7o6e li i)re6i !$lo+n! o$!d! $!d 6e5 +ode6i ra*!na o
$+r$i !$lo+ne o$!de5 &o$e%no !)eti ! o%)ir1
7. li*no$t !*initelja1 Kako zakon ne odreuje koje su to okolnosti
relevantne za ocjenu linosti uinioca odnosno za odluku o izricanju uslovne
osude, pri ocjeni linosti uinioca i trealo imati u vidu poude iz kojih je
"!
djelo uinjeno, njegove line, porodine i socijalne prilike, njegov odnos
prema uinjenom djelu i prema drutvenim i pravnim normama uope.
5. nje(o+ raniji "i+ot1 "akon, dakle, oavezuje sud da tu okolnost
uzme u ozir, ali ne iskljuuje mogunost izricanja uslovne osude ranije
osuivanom uinitelju krivinog djela , ukoliko ocjenom ostali# okolnosti koje
se odnose na linost uinioca i uinjeno djelo zakljui da se i uslovnom
osudom moe ostvariti svr#a krivinopravni# sankcija i svr#a kanjavanja.
8. nje(o+o &ona#anje &o$lije !*injeno( kri+i*no( djela1 -vdje se
u prvom redu uzimaju u ozir okolnosti koje ukazuju na njegovu spremnost
da otkloni posljedice djela.
G. $te&en kri+i*ne od(o+orno$ti
6. dr!(e okolno$ti &od koji0a je kri+i*no djelo !*injeno1 Ao su
vrijeme, mjesto, nain i sredstvo izvrenja, odnos prema rtvi i dr., a koje
uinjenom djelu daju tei ili laki vid.
To )na*i da odl!k! o i)ricanj! !$lo+ne o$!de $!d 0o"e donijeti
$a0o ako5 !) &o)iti+n! &ro(no)! o %!d!6e0 &ona#anj! !*initelja5 do koje
je do#ao ocjeno0 okolno$ti koje $e odno$e na li*no$t !*inioca5 nje(o+
raniji "i+ot i nje(o+o &ona#anje &o$lije !*injeno( kri+i*no( djela5 )aklj!*i
da 6e $e !$lo+no0 o$!do0 0o6i o$t+ariti $+r7a kri+i*no&ra+ni7 $ankcija
!o&6e i $+r7a ka"nja+anja , dakle, da 'e se izreenom uslovnom osudom mo'i
ostvariti i generalna i specijalna prevencija krivinog djela, kao i ako ocjenom
okolnosti koje se odnose na stepen krivine odgovornosti uinitelja i okolnosti
pod kojima je djelo uinjeno, zakljui da izvrenje kazne nije nuno radi
krivinopravne zatite.
$lo+na o$!da 0o"e $e i)re6i ako je !*initelj! !t+r4ena ka)na
)at+ora do : (odine ili no+*ana ka)na8 Mjeroda+na je dakle $!d$ki !t+r4ena
ka)na5 a ne )akono0 &ro&i$ana ka)na )a !*injeno kri+i*no djelo8 1tvr(ena
kazna zatvora do 2 godine moe se odnositi na jedno djelo ili na vie krivini#
djela uinjeni# u stjecaju. Fe(utim, nije mogu'e kod sticaja krivini# djela za
pojedina djela izre'i uslovnu osudu, a za druga kaznu zatvora.
I)ricanje !$lo+ne o$!de )a kri+i*na djela )a koja $e 0o"e i)re6i ka)na
)at+ora od de$et (odina ili te"a ka)na5 )akon !$lo+lja+a ti0e da je ka)na do
: (odine )at+ora ili no+*ana ka)na !t+r4ena !%la"a+anje0 )akono0
&ro&i$ane ka)ne8
3olazi se od toga da su krivina djela za koje se moe izre'i kazna
zatvora od !@ godina ili tea kazna veoma teka krivina djela i da izricanje
uslovne osude za takva krivina djela treba ograniiti samo na sluajeve u kojima
je utvr(eno postojanje okolnosti koje doputaju i opravdavaju primjenu odredaba
o ublaavanju kazne.
$lo+na $e o$!da ne 0o"e i)re6i )a kri+i*na djela )a koja $e ni
!%la"a+anje0 ka)ne ne 0o"e i)re6i ka)na )at+ora lak#a od 9 (odine8
& ozirom na zakonska pravila o granicama ulaavanja kazne, to znai
da se uslovna osuda ne #o(e izrei za krivina djela za koja je kao najmanja
mjera kazne propisana kazna zatvora od #in 3 ili vie godina. *eutim, ovo
zakonsko ogranienje za izricanje uslovne osude nema apsolutan karakter, jer i
se uslovna osuda mogla izrei i za krivina djela sa propisanom najmanjom
"2
mjerom kazne od 8 ili vie godine ako u konkretnom sluaju postoje okolnosti za
koje zakon vee mogunost oslooenja od kazne, jer je tada sud ovlaten i da
uinitelju kaznu ulai ez ogranienja za ulaavanje kazne.
Ako je !*initelj! !t+r4ena i ka)na )at+ora i no+*ana ka)na5 !$lo+na
o$!da 0o"e $e i)re6i )a o%je ka)ne ili $a0o )a ka)n! )at+ora8 4brnuto, nije
mogu'e. Dakle5 nije 0o(!6e i)re6i !$lo+n! o$!d! $a0o )a no+*an! ka)n!8
-dreda prua mogunost da se izricanjem novane kazne koja se izvrava, uz
uslovnu osudu kojom je utvrena kazna zatvora, pojaa dejstvo uslovne osude
kada je to neophodno za ostvarenje krivinopravne zatite. :ko je uinitelju
izreena uslovna osuda s utvr(enom kaznom zatvora, a ujedno i bezuslovna
novana kazna, vrijeme to ga je proveo u pritvoru uraunava se u novanu
kaznu.
Si(!rno$ne 0jere5 i)re*ene !) !$lo+n! o$!d!5 i)+r#a+aj! $e8
9z uslovnu osudu uinitelju se mogu izrei sve mjere sigurnosti
predviene u zakonu.
OPOZIV SLOVNE OSDE
Ra)lo)i )a o&o)i+ !$lo+ne o$!de $!1
1) zog uinjenja novog krivinog djela u periodu provjeravanja,
2) zog ranije uinjenog krivinog djela,
3) zog neispunjenja oaveza izreenih uslovnom osudom.
98 O&o)i+ !$lo+ne o$!de )%o( no+o( kri+i*no( djela %=lan ;5. +2 FBiH&

$lo+na o$!da $e 0o"e o&o)+ati ako o$!4eni toko0 +re0ena
&ro+jera+anja i)+r#i no+o kri+i*no djelo8 )a+i$no$ti od !t+r4ene ka)ne )a
no+o kri+i*no djelo5 o+i$i da li je o&o)i+ o%a+e)an ili ,ak!ltati+an1
a) 0poziv uslovne osude je obavezan ako osueni tokom
vremena provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je
izreena kazna zatvora 5 godine ili tea kazna.
%3 0poziv uslovne osude je 9akultativan ako osueni u vrijeme
provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna
zatvora u trajanju kraem od 5 godine ili novana kazna. 9 ovom sluaju,
sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti koje se odnose na uinjena
krivina djela i uinitelja, a poseno srodnost uinjenih krivinih djela,
njihov znaaj i poude iz kojih su uinjena, odluiti hoe li opozvati
uslovnu osudu .
:8 O&o)i+ !$lo+ne o$!de )%o( ranije !*injeno( kri+i*no( djela %=l ;9. +2&
-poziv uslovne osude iz ovog razloga je fakultativan, pa je predvieno da
e sud opozvati uslovnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osueni
uinio krivino djelo prije nego to je uslovno osuen i ako ocijeni da ne i ilo
osnova za izricanje uslovne osude da se znalo za to krivino djelo.
@8 O&o)i+ !$lo+ne o$!de )%o( nei$&!njenja i)re*eni7 o%a+e)a %=l ;;. +2&
")
-poziv uslovne osude iz ovog razloga je fakultativan, pa je predvieno da
e sud opozvati uslovnu osudu i izrei izvrenje izreene kazne ako osueni
tokom odreenog vremena provjeravanja ne ispuni izreenu oavezu u
sluajevima kad je tu oavezu mogao ispuniti.
$l!*aj! ne0o(!6no$ti i$&!njenja i)re*ene o%a+e)e $!d 0o"e1
a) produiti rok za ispunjenje te oaveze ili
b) zamijeniti utvrenu oavezu drugom odgovarajuom oavezom, ili
c) moe osuenog oslooditi ispunjenja izreene oaveze.
+ko opozove uslovnu osudu, sud e primjenom odredaa za izricanje
kazne za djela izvrena u stjecaju krivinih djela izrei jedinstvenu kaznu i za
ranije uinjeno i za novo krivino djelo uzimajui kaznu iz opozvane uslovne
osude kao utvrenu.
+ko ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novo krivino djelo izrei
uslovnu osudu ili kaznu. 2ko sud ocijeni da i za novo krivino djelo trea izrei
uslovnu osudu, utvrdit e jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino
djelo primjenom odredaa za izricanje kazne za djela izvrena u stjecaju
krivinih djela i odredit e novo vrijeme provjeravanja koje ne moe iti krae od
7 niti due od 6 godina, raunajui od dana pravosnanosti nove presude.
4su(enom kojem za novo krivino djelo bude izreena kazna zatvora, vrijeme
provedeno na izdravanju ove kazne ne uraunava se u vrijeme provjeravanja
utvr(eno uslovnom osudom za ranije krivino djelo.
Roko+i )a o&o)i+ !$lo+ne o$!de %=lan ;<. +2 FBiH&
$lo+na o$!da $e 0o"e o&o)+ati toko0 +re0ena &ro+jera+anja8
2ko osueni tokom vremena provjeravanja uini krivino djelo koje povlai
opoziv uslovne osude, a to je presudom utvreno tek poslije isteka vremena
provjeravanja, uslovna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od jedne
godine od dana proteka vremena provjeravanja.
2ko osueni u odreenome roku ne ispuni oavezu vraanja imovinske
koristi priavljene kriv. djelom, da naknadi tetu koju je priinio kriv. djelom, ili da
ispuni dr. oaveze predviene kriv. zakonodavstvom u #$i%, sud moe uslovnu
osudu opozvati najkasnije u roku od 7 godine od dana proteka vremena
provjeravanja i odrediti da se izvri kazna utvrena u uslovnoj osudi.
SLOVNA OSDA SA ZA-TITNIM NADZOROM %=lan ;". +2 FBiH&
To je jedna +r$ta !$lo+ne o$!de kojo0 $e !*inilac $ta+lja &od
)a#titni nad)or ako $!d5 $ o%)iro0 na okolno$ti !*injenja kri+i*no( djela5
li*no$t !*initelja5 nje(o+ raniji "i+ot i &ona#anje &o$lije !*injeno( kri+i*no(
djela5 $0atra da 6e $e !) odre4i+anje )a#titno( nad)ora $+r7a !$lo+ne
o$!de i dr!#t+eno &rila(o4a+anje o$!4enika %olje o$t+ariti8
Iilj je da se primjenom zatitnog nadzora bolje ostvari svr#a uslovne
osude i bolje drutveno prilago(avanje osu(enog.
"5
Za#titni nad)or o%!7+ata 0jere &o0o6i5 %ri(e5 nad)ora i )a#tite5 a
0o"e trajati od O 0je$eci do : (odine5 i 0o"e o%!7+atati $lijede6e o%a+e)e1
lijeenje u odgovaraju'oj zdravstvenoj ustanovi/
uzdravanje od upotrebe alko#olni# pi'a ili opojni# droga/
posje'ivanje odre(eni# psi#ijatrijski#, psi#oloki# i drugi# savjetovalita i
postupanje po nji#ovim savjetima/
osposobljavanje za odre(eno zanimanje/
pri#vatanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima
uinitelja/
raspolaganje pla'om i drugim pri#odima ili imovinom na primjeren nain i
u skladu sa branim i obiteljskim obavezama.
S!d ! &re$!di 0o"e odrediti jedn! ili +i#e o%a+e)a )a#titno(
nad)ora8 Ako $e o$!4eni ne &ridr"a+a o+i7 0jera $!d (a 0o"e o&o0en!ti5
a 0o"e i !kin!ti !$lo+n! o$!d!8
MJERE .EZ.JEDNOSTI 2SI'RNOSTI3
Mjere %e)%jedno$ti $! &o$e%na +r$ta kri+i*no;&ra+ni7 $ankcija5 *ija
je $+r7a da $e nji7o+o0 &ri0jeno0 otklone $tanja ili !$lo+i koji 0o(!
!ticati da !*inilac !%!d!6e &ono+no !*ini kri+i*na djela8
&ud uiniocu moe izrei jednu ili vie mjera ezjednosti, ako za to
postoje uslovi propisani zakonom.
Vr$te 0jera %e)%jedno$ti koje &ro&i$!je )akon $!1
1. oavezno psihijatrijsko lijeenje )na sloodi+,
2. oavezno lijeenje od ovisnosti,
3. zarana vrenje poziva, aktivnosti ili funkcija ,
4. zarana upravljanja motornim vozilom,
5. oduzimanje predmeta.
93 O%a+e)no &$i7ijatrij$ko lije*enje
Kao 0jera %e)%jedno$ti $e i)ri*e !*initelj! kri+i*no( djela koji je
kri+i*no djelo !*inio ! $tanj! %itno $0anjene !ra*!nlji+o$ti ili $0anjene
!ra*!nlji+o$ti5 ako &o$toji o&a$no$t da %i !)roci tak+o(a $tanja 0o(li i
!%!d!6e djelo+ati na !*initelja da !*ini no+o kri+i*no djelo8
Si(!rno$na 0jera o%a+e)no( &$i7ijatrij$ko( lije*enja traje dok ne
&re$tan! ra)lo)i )%o( koji7 je i)re*ena5 ali najd!"e do i$teka i)dr"a+anja
ka)ne )at+ora ili i)+r#enja rada )a o&6e do%ro na $lo%odi ili i$teka +re0ena
&ro+jera+anja !) !$lo+n! o$!d!8
) i$&!njenje na+edeni7 !$lo+a5 o+a 0jera %e)%jedno$ti $e 0o"e
i)+r#iti1
a) uz izdravanje kazne zatvora ili
b) uz uslovnu osudu ili
c) uz rad za ope doro na sloodi.
"9
9initelju krivinog djela koji se tokom izvravanja rada za ope doro na
sloodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne oaveznom psihijatrijskom
lijeenju moe se izrei izvrenje kazne zatvora.
!rema uinitelju krivinog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom
lijeenju tokom vremena provjeravanja odreenog u uslovnoj osudi, moe se
opozvati uslovna osuda zog neispunjenja izreenih oaveza.
O%a+e)no &$i7ijatrij$ko lije*enje $e 0o"e na$ta+iti i)+an 0edicin$ke
!$tano+e nakon #to je o$!4eni !$lo+no ot&!#ten8 Ako o$!4eni ne na$ta+i
lije*enje5 !$lo+ni ot&!$t 6e $e o&o)+ati8
:3 O%a+e)no lije*enje od o+i$no$ti
Kao 0jera %e)%jedno$ti 0o"e $e i)re6i !*initelj! koji je kri+i*no djelo
!*inio &od odl!*!j!6i0 djelo+anje0 o+i$no$ti od alko7ola ili o&ojni7
dro(a5 ako &o$toji o&a$no$t da 6e )%o( te o+i$no$ti i !%!d!6e !*initi
kri+i*na djela .
*jera oaveznog lijeenja od ovisnosti moe se izrei uz istu
krivinopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti nain kako je zakonom
propisano za oavezno psihijatrijsko lijeenje.
*initelj! kri+i*no( djela koji $e toko0 i)+r#a+anja rada )a o&6e
do%ro na $lo%odi kao )a0jeni )a ka)n! )at+ora ne &od+r(ne o%a+e)no0
lije*enj! od o+i$no$ti 0o"e $e i)re6i i)+r#enje ka)ne )at+ora8
3od uslovima iz lana <5. stav 2. +2 FBiH %4bavezno psi#ijatrijsko
lijeenje&, obavezno lijeenje od ovisnosti se moe nastaviti izvan medicinske
ustanove nakon to je osu(eni uslovno otputen. :ko osu(eni ne nastavi
lijeenje, uslovni otpust 'e se opozvati.
Pre0a !*initelj! kri+i*no( djela koji $e ne &od+r(ne lije*enj! od
o+i$no$ti toko0 +re0ena &ro+jera+anja odre4eno( ! !$lo+noj o$!di5 0o"e
$e o&o)+ati !$lo+na o$!da )%o( nei$&!njenja i)re*eni7 o%a+e)a8
@3 Za%rana +r#enja &o)i+a5 akti+no$ti ili ,!nkcija
Kao 0jera %e)%jedno$ti 0o"e $e i)re6i !*initelj! koji je !*inio kri+8
djelo ! +e)i $a i0o+ino0 koja 0! je %ila &o+jerena ili kojoj je i0ao &ri$t!&
)a7+alj!j!6i $+o0 &o)i+!5 akti+no$ti ili ,!nkciji5 ako &o$toji o&a$no$t da %i
daljnje +r#enje &o)i+a5 akti+no$ti ili ,!nkcija 0o(lo &oticajno djelo+ati da
!*ini no+o kri+8 djelo )lo!&otre%o0 $+o( &o)i+a5 akti+no$ti ili ,!nkcije !
+e)i $a i0o+ino0 koja 0! je &o+jerena ili kojoj i0a &ri$t!&8
O+a 0jera $e 0o"e i)re6i ! trajanj! koje ne 0o"e %iti kra6e od 9 niti
d!"e od 9B (odina5 ra*!naj!6i od dana &ra+o$na"no$ti odl!ke5 $ ti0 da $e
+rije0e &ro+edeno na i)dr"a+anj! ka)ne )at+ora ne !ra*!na+a ! +rije0e
trajanja o+e $i(!rno$ne 0jere8
9initelju takvog krivinog djela koji tokom izvravanja rada za ope doro
na sloodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekri zaranu vrenja poziva,
aktivnosti ili funkcije moe se odrediti izvrenje kazne zatvora.
";
!rema uinitelju krivinog djela koji prekri zaranu vrenja poziva,
aktivnosti ili funkcije tokom vremena provjeravanja odreenog u uslovnoj osudi,
moe se opozvati uslovna osuda zog neispunjenja izreenih oaveza.
L3 Za%rana !&ra+ljanja 0otorni0 +o)ilo0
Kao 0jera %e)%jedno$ti 0o"e $e i)re6i !*initelj! kri+i*no( djela
&roti+ %e)%jedno$ti $ao%ra6aja5 kada &o$toji o&a$no$t da 6e !&ra+ljaj!6i
0otorni0 +o)ilo0 &ono+no !*initi tak+o kri+i*no djelo8
"arana upravljanja motornim vozilom moe se odnositi na odreenu
vrstu ili na sve vrste motornih vozila.
O+a 0jera $e 0o"e i)re6i ! trajanj! koje ne 0o"e %iti kra6e od @
0je$eca ni d!"e od A (odina ra*!naj!6i od &ra+o$na"no$ti $!d$ke odl!ke ,
s tim da se vrijeme izvrenja kazne zatvora ne uraunava u vrijeme trajanja ove
mjere.
!rema uinitelju krivinog djela kojem je zaranjeno upravljanje motornim
vozilom uz zamjenu za kaznu zatvora ili uslovnu osudu, ako ne postupi po toj
zarani, opozvae se rad za ope doro na sloodi i uslovna osude zog
neispunjenja odreenih oaveza.
A3 Od!)i0anje &red0eta
Pred0eti koji $! !&otre%ljeni ili $! %ili na0ijenjeni )a !*injenje
kri+i*no( djela ili koji $! na$tali !*injenje0 kri+i*no( djela od!)et 6e $e1
kad postoji opasnost da e iti ponovo upotrijeljeni za uinjenje kriv djela
ili
kad se radi zatite ope sigurnosti ili iz razloga morala lienje ini prijeko
potrenim, ako su vlasnitvo uinitelja.
Pred0eti $e 0o(! od!)eti i ako ni$! +la$ni#t+o !*initelja kad to
)a7tije+aj! intere$i o&6e $i(!rno$ti i ra)lo)i 0orala5 ali $e ti0e ne dira !
&ra+a +la$nika &red0eta na naknad! #tete od !*initelja8
9 sluajevima kad to zahtijevaju interesi ope sigurnosti i razlozi morala,
zakonom se moe propisati oavezno oduzimanje predmeta.
PRAVILA O OD'OJNIM PREPORKAMA5 O OD'OJNIM MJERAMA I
O KA<NJAVANJ MALOLJETNIKA
$i% za razliku od, npr. 3%, 2ustrije ili 4jemake, nema posean zakon
kojim se regulie krivinopravni poloaj maloljetnih uinitelja krivinih djela.
*eutim, u skladu sa dosadanjom zakonodavnom praksom, K" #$i% u
posenoj glavi sadri odrede o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o
kanjavanju maloljetnika kojima se ustanovljava posean krivinopravni reim
koji se primjenjuje na maloljetne uinitelje kriv. djela. <e odrede sadre
odreena odstupanja od optih pravila o kanjavanju uinitelja kriv. djela kojima
se osigurava da doroit maloljetnih uinitelja kriv. djela ude osnov i cilj
krivinopravne reakcije prema njima i da ta reakcija ude u skladu ne samo sa
teinom i okolnostima uinjenog krivinog djela nego i sa linim svojstvima te
linim, porodinim i socijalnim prilikama maloljetnog uinitelja kriv. djela.
"<
Kada $! ! &itanj! 0aloljetni i)+r#ioci kri+i*ni7 djela5 &re0a nji0a $e
0o(! &ri0jeniti1
1) 4dgojne %vaspitne& preporuke i
2) +rivine sankcije prema maloljetnicima gdje spadaju8
a) odgojne %vaspitne& mjere,
b) mjere bezbjednosti,
c) kazna maloljetnikog zatvora moe se izrei samo izuzetno, i to
starijem maloljetniku.
98 Od(ojne &re&or!ke
4dgojne preporuke su novina u naem krivinom zakonodavstvu. Radi
$e o na$tojanji0a da $e ! odno$! na odre4ena delink+entna &ona#anja
0aloljetnika da &redno$t +an$!d$ki0 o%lici0a &re+encije8 (akle, primjena
odgojnih mjera je alternativa krivinom gonjenju, jer je to faktiki vansudsko
rjeavanje nastalog konflikta.
S+r7a od(ojni7 &re&or!ka %=lan "!. +2 FBiH& je1
a) da se prema maloljetnom uinitelju kriv. djela ne pokree krivini
postupak, i
b) da se primjenom odgojnih preporuka utie na maloljetnika da uudue ne
uini krivina djela.
$lo+i &ri0jene od(ojni7 &re&or!ka %=lan "@. +2 FBiH&

Pre0a 0aloljetno0 !*initelj! kri+i*no( djela 0o(! $e &ri0ijeniti
od(ojne &re&or!ke )a kri+i*na djela $ &ro&i$ano0 no+*ano0 ka)no0 ili
ka)no0 )at+ora do @ (odine8 Od(ojne &re&or!ke 0o(! trajati najd!"e 9
(odin!8
$lo+i &ri0jene od(ojni7 &re&or!ka $!1
1. maloljetnikovo priznanje krivinog djela i
2. njegova izraena spremnost za pomirenjem s oteenim.
Od(ojne &re&or!ke &re0a 0aloljetnik! 0o"e &ri0ijeniti nadle"ni
t!"ilac ili $!dija )a 0aloljetnike 2SZM35 i tako $e i djele8
Od(ojne &re&or!ke koje &ri0jenj!je o+la#teni t!"ilac $!1
1. lino izvinjenje oteenom,
2. naknada tete oteenom,
3. redovno pohaanje kole,
4. posjeivanje odgojnih, orazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita,
Od(ojne &re&or!ke koje &ri0jenj!je SZM1
1. rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice,
2. prihvatanje odgovarajueg zaposlenja,
3. smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu,
4. lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi,
I)%or od(ojni7 &re&or!ka %=lan "). +2 FBiH&
""
Pri i)%or! od(ojni7 &re&or!ka o+la#teni t!"ilac5 ili SZM 6e !)eti !
o%)ir $+e!k!&ne intere$e 0aloljetnika i o#te6enika8 !ritom e poseno voditi
rauna da se primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje redovno
kolovanje maloljetnika ili njegov rad.
I)%or i &ri0jena od(ojni7 &re&or!ka i)+r#a+a $e ! $aradnji $
roditelji0a ili $taratelji0a 0aloljetnika i or(ani0a $ocijalno( $taranja .
-dgojne se preporuke mogu tokom njihovog izvravanja zamijeniti
drugom ili ukinuti.
:8 Kri+i*ne $ankcije &re0a 0aloljetnici0a %=lan "5. +2 FBiH&
Kri+i*ne $ankcije koje $e 0o(! i)re6i 0aloljetno0 !*initelj!
kri+i*no( djela dijele $e na1
a+ od(ojne 2+a$&itne3 0jere5
+ ka)na 0aloljetni*ko( )at+ora5
c+ 0jere %e)%jedno$ti8
Mla4e0 0aloljetnik! )koji je u vrijeme uinjenja kriv. djela navrio 7G, a
nije navrio 7H godina ivota+ 0o(! $e i)re6i $a0o od(ojne 2+a$&itne3 0jere .
Starije0 0aloljetnik! )koji je u vrijeme uinjenja kriv. djela navrio 7H, a
nije navrio 7J godina ivota+ od(ojne $e 0jere 0o(! i)re6i &od !$lo+i0a
&ro&i$ani0 o+i0 )akono05 a i)!)etno 0! $e 0o"e i)re6i ka)na
0aloljetni*ko( )at+ora8
*aloljetniku se mogu izrei mjere ezjednosti pod uslovima propisanima
ovim zakonom. %e #o!u #u se izrei mjere ezjednosti1 1. zarana vrenje
poziva, aktivnosti ili funkcija i 2. zarana upravljanja motornim vozilom.
Maloljetnik! $e ne 0o(! i)re6i $!d$ka o&o0ena ni !$lo+na o$!da8
S+r7a od(ojni7 0jera i ka)ne 0aloljetni*ko( )at+ora %=lan "9. +2 FBiH&
&vrha odgojnih )vaspitnih+ mjera i kazne maloljetnikog zatvora je da se
pruanjem zatite i pomoi maloljetnim uiniocima krivinih djela, nadzorom
nad njima, njihovim strunim osposoljavanjem i razvijanjem njihove osone
odgovornosti, osigura njihov odgoj, preodgoj i pravilan razvoj.
9z to, svrha kazne maloljetnikog zatvora je posean utjecaj na
maloljetnog uinioca da uudue ne uini krivina djela, kao i uticaj na druge
maloljetnike da ne uine krivina djela.
(akle, ovdje se radi, uglavnom, o individualnoj prevenciji )sve mjere
se izriu uglavnom u cilju preodgoja konkretnog maloljetnika+ )Aaganjac naglasio,
ini se da nije a u skladu sa K" #$i%000+
:8a8 Od(ojne 2+a$&itne3 0jere
Vr$te od(ojni7 2+a$&itni73 0jera %=lan ";. +2 FBiH&
Od(ojne 2+a$&itne3 0jere se dijele u ) grupe8
1. disciplinske mjere
"?
2. mjere pojaanog nadzora
3. zavodske mjere
I)%or od(ojne 0jere %=lan "". +2 FBiH&
Pri i)%or! od(o+araj!6e od(ojne 0jere $!d 6e !)eti ! o%)ir1
1. godine ivota maloljetnika,
2. stepen njegovog duevnog razvoja,
3. njegova psihika svojstva,
4. njegove sklonosti,
5. poude iz kojih je djelo uinio,
6. dotadanji odgoj,
@. sredinu i prilike u kojima je ivio,
A. teinu krivinog djela,
C. da li mu je ranije ila izreena odgojna mjera ili kazna, te
1D. sve druge okolnosti koje mogu iti od uticaja na izricanje odgojne mjere.
&o$t!&k! &roti+ 0aloljetnika o%a+e)no je !klj!*en or(an
$taratelj$t+a !) *ij! $tr!*n! &o0o6 $!d odre4!je najadek+atnij! 0jer! !
$+ako0 konkretno0 $l!*aj!8
1.) DIS?IPLINSKE MJERE
Di$ci&lin$ke 0jere $e i)ri*! 0aloljetno0 !*initelj! kri+i*no( djela
koje0 nije &otre%no i)re6i trajnije 0jere od(oja i &reod(oja5 ! &ra+il! ako je
!*inio kri+i*no djelo i) ne&ro0i#ljeno$ti ili lako0i$leno$ti8 T! $&adaj!1
7. $!d$ki !kor i
5. !&!6i+anje ! di$ci&lin$ki centar )a 0aloljetnike %=lan "?. +2 FBiH&
-vu mjeru sud e izrei kada je potreno da se odgovarajuim
kratkotrajnim mjerama utie na osonost i ponaanje maloljetnog
uinitelja krivinog djela, a moe ga uputiti u disciplinski centar1
a) na odreeni roj sati tokom dana lagdana, ali najvie G uzastopna
dana lagdana,
b) na odreeni roj sati tokom dana, ali najdue u trajanju do 7 mjeseca,
c) na neprekidni oravak odreen roj dana, ali ne due od 5L dana.
!ri izricanju ove mjere, sud e voditi rauna da zog njenog izvrenja
maloljetnik ne izostane s redovite kolske nastave ili posla.9
disciplinskom centru maloljetnik se moe zaposliti na korisnim radovima
koji odgovaraju njegovim godinama ivota, ukoliko on ili njegov staratelj
na to pristanu.
!ri izricanju ove mjere, sud moe izrei i odgojnu mjeru pojaanog
nadzora nadlenog tijela socijalne zatite koja se izvrava po izvrenju
odgojne mjere upu'ivanja u disciplinski centar za maloljetnike.
2.) MJERE POJAANO' NADZORA
?@
Mjere &oja*ano( nad)ora i)ri*! $e 0aloljetno0 !*initelj! kri+i*no(
djela koje0 tre%a i)re6i trajnije 0jere od(oja5 &reod(oja ili lije*enja5 !)
od(o+araj!6i nad)or5 a nije &otre%no nje(o+o &ot&!no od+ajanje i)
dotada#nje $redine .
T! $&adaj!1
1) &oja*an nad)or od $trane roditeljaC!$+ojiocaC$taraoca %=l. ?@. +2 FBiH&
O+! 0jer! $!d 6e i)re6i ako $! roditelji5 !$+ojitelj ili $taratelj
&ro&!$tili nad)or nad 0aloljetniko05 iako $! (a ! 0o(!6no$ti o%a+ljati8
Pri i)ricanj! o+e 0jere5 $!d 0o"e1

a) roditelju, usvojitelju ili staratelju dati potrene upute i naloiti im
odreene dunosti u pogledu mjera koje trea preduzeti radi odgoja
maloljetnika, njegovog lijeenja i radi otklanjanje tetnih uticaja.
b) odrediti da nadleni organ socijalnog staranja provjerava njeno
izvravanje i ukazuje pomo roditelju, usvojitelju ili staratelju. &ud e
naknadno odluiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne
moe trajati manje od jedne ni due od tri godine.
2) &oja*an nad)or ! dr!(oj &orodici %=lan ?!. +2 FBiH&
O+! 0jer! $!d 6e i)re6i ako roditelji5 !$+ojitelj ili $taratelj ni$! !
0o(!6no$ti da 0aloljetnika &oja*ano nad)ir! ili ako $e od nji7 taka+
nad)or ne 0o"e o&ra+dano o*eki+ati8
I)+r#enje o+e od(ojne 0jere o%!$ta+it 6e $e1
a) kad roditelji, usvojitelj ili staratelj steknu mogunost
da maloljetnika pojaano nadziru,
b) kad prema rezultatu odgoja prestane potrea za
pojaanim nadzorom .
!ri izricanju ove odgojne mjere sud e odrediti da za vrijeme njenog
trajanja nadleni ogran socijalne zatite provjerava njeno izvravanje i ukazuje
potrenu pomo porodici u kojoj je maloljetnik smjeten.
3) &oja*an nad)or od $trane nadle"no( or(ana $oc8 )a#tite %=l ?2. +2
FBiH&
O+! 0jer! $!d 6e i)re6i ako roditelji5 !$+ojitelj ili $taratelj ni$! !
0o(!6no$ti &oja*ano nad)irati 0aloljetnika5 a ne &o$toje !$lo+i )a i)ricanje
od(ojne 0jere &oja*ano( nad)ora ! dr!(oj &orodici8
&ud e naknadno odluiti o prestanku ove mjere, s tim da njeno trajanje
ne moe iti krae od 7 ni due od 8 godine.
Za +rije0e trajanja o+e 0jere 0aloljetnik i dalje "i+i $ roditelji0a5
!$+ojitelje0 ili $taratelje05 a &oja*ani nad)or nad nji0 +r#i o+la#tena
o$o%a nadle"no( or(ana $ocijalne )a#tite , koja se brine o kolovanju
?!
maloljetnika, njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega tetno
utie, potrebnom lijeenju i sre(ivanju prilika u kojima ivi.
3.) ZAVODSKE MJERE

Za+od$ke 0jere i)ri*! $e 0aloljetno0 !*initelj! kri+i*no( djela
koje0 tre%a i)re6i trajnije 0jere od(oja5 &reod(oja ili lije*enja5 !) nje(o+o
&ot&!no od+ajanje i) dotada#nje $redine8
Za+od$ke 0jere ne 0o(! trajati d!"e od A (odina8
)a+od$ke 0jere $&adaj!1
a) &!6i+anje ! +a$&itn! !$tano+! %=lan ?5. +2 FBiH&
O+! 0jer! $!d 6e i)re6i ako nad 0aloljetniko0 tre%a o$i(!rati
i)+r#enje $talno( nad)ora $tr!*ni7 od(ajatelja ! !$tano+i )a od(oj
0aloljetnika8
9 odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje H mjeseci a najvie 8
godine. !ri izricanju ove mjere sud nee odrediti njeno trajanje, ve e o tome
naknadno odluiti
b) !&!6i+anje ! +a$&itno;&o&ra+ni do0 %=lan ?9. +2 FBiH&
O+! 0jer! $!d 6e i)re6i ako &re0a 0aloljetnik! tre%a &ri0ijeniti
&oja*ane 0jere &reod(oja8
Pri odl!*i+anj! 7o6e li i)re6i o+! 0jer!5 $!d 6e naro*ito !)eti ! o%)ir1
1. teinu i prirodu uinjenog krivinog djela i
2. okolnost jesu li maloljetniku ranije ile izreene odgojne mjere ili kazna
maloljetnikog zatvora.
9 odgojno/popravnom domu maloljetnik ostaje min 7, a maQ 6 god.
!ri izricanju ove mjere, sud, takoer, nee odrediti njeno trajanje, ve e o
tome naknadno odluiti.
c) !&!6i+anje ! dr!(! !$tano+! )a o$&o$o%lja+anje %=lan ?;. +2 FBiH&
O+! 0jer! $!d 0o"e i)re6i 0aloljetnik! o0eteno0 ! &$i7i*ko0 ili
,i)i*ko0 ra)+oj!5 !0je$to od(ojne 0jere !&!6i+anja ! od(ojn! !$tano+! ili
od(ojne 0jere !&!6i+anja ! od(ojno;&o&ra+ni do08
*aloljetnik ostaje u ustanovi za osposoljavanje sve dok je to potreno
radi njegovog lijeenja ili osposoljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan,
ponovo e se ispitati potrea njegova daljnjeg zadravanja u toj ustanovi.
O%!$ta+a i)+r#enja i i)0jena odl!ke o od(ojni0 0jera0a %=lan ?<. +2 FBCH&
Kad $e &o$lije dono#enja odl!ke kojo0 je i)re*ena od(ojna 0jera
&oja*ano( nad)ora ili )a+od$ka od(ojna 0jera &oja+e okolno$ti koji7 nije
%ilo ! +rije0e dono#enja odl!ke ili $e )a nji7 nije )nalo5 a one %i %ile od
!ticaja na dono#enje odl!ke5 i)+r#enje i)re*ene 0jere 0o"e $e o%!$ta+iti ili
?2
$e i)re*ena 0jera 0o"e )a0ijeniti dr!(o0 od(ojno0 0jero0 &oja*ano(
nad)ora ili )a+od$ko0 od(ojno0 0jero08
9z tom sluaju, ukoliko za pojedine mjere nije to drugo propisano,
odgojna mjera pojaanog nadzora ili zavodska odgojna mjera moe se, s
ozirom na postignuti uspjeh odgoja, oustaviti od izvrenja, a moe se i
zamijeniti drugom takvom mjerom kojom e se olje postii svrha odgojnih
mjera.
O%!$ta+ljanje od i)+r#enja )a+od$ke od(ojne 0jere ili )a0jenji+anje
)a+od$ke od(ojne 0jere dr!(o0 tak+o0 0jero0 i)+r#it 6e $e !) $ljede6a
o(rani*enja1
a) odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ne moe se
oustaviti od izvrenja prije isteka roka od H mjeseci, a do isteka ovog roka
moe se zamijeniti samo odgojnim mjerama upuivanja u odgojno/popravni
dom ili upuivanja u drugu ustanovu za osposoljavanje,
b) odgojna mjera upuivanja u odgojno/popravni dom ne moe se
oustaviti od izvrenja prije isteka roka od 7 godine, a do isteka ovog roka
moe se zamijeniti samo odgojnim mjerama upuivanja u odgojnu ustanovu
ili upuivanja u drugu ustanovu za osposoljavanje.
Izuzetno, odgojna mjera upuivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera
upuivanja u odgojno/popravni dom moe se oustaviti od izvrenja ili zamijeniti
drugom mjerom i prije isteka roka od H mj., odnosno 7. god., ako posene
okolnosti koje se odnose na osou maloljetnika oito pokazuju da je postignuta
svrha tih mjera.
Pono+no odl!*i+anje o od(ojni0 0jera0a %=lan ?". +2 FBCH&
Ako je od &ra+o$na"no$ti odl!ke5 kojo0 je i)re*ena od(ojna 0jera
&oja*ano( nad)ora ili )a+od$ka od(ojna 0jera5 &roteklo +i#e od 9 (odine5 a
i)+r#enje nije )a&o*eto5 $!d 6e &ono+no odl!*iti o &otre%i i)+r#enja
i)re*ene 0jere8 Pri to0e $!d 0o"e odl!*iti da $e ranije i)re*ena 0jera
i)+r#i5 ne i)+r#i ili da $e )a0ijeni neko0 dr!(o0 0jero08
-dgojna mjera upuivanja u disciplinski centar za maloljetnike nee se
izvriti ako je proteklo vie od H mjeseci od pravosnanosti odluke kojom je ova
mjera izreena, a njeno izvrenje nije zapoeto.
:8%8 Ka"nja+anje $tariji7 0aloljetnika %=l ??. +2FBiH&
Ka)niti $e 0o"e $a0o $tariji 0aloljetnik , i to &od !$lo+i0a1
1. da je uinio djelo za koje je propisana kazna zatvora tea od 6 godina, i
2. da zog tekih posljedica djela i visokog stepena krivine odgovornosti ne
i ilo opravdano izricanje odgojnih mjera.
Ka)na 0aloljetni*ko( )at+ora %=lan !@@. +2 FBiH&
Ka)na 0aloljetni*ko( )at+ora ne 0o"e %iti kra6a od 9 ni d!"a od 9B
(odina5 a i)ri*e $e na &!ne (odine ili na &ola (odine8
?)
!ri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za krivino djelo, sud nije
vezan za min. propisanu mjeru kazne.
Od0jera+anje ka)ne 0aloljetni*ko( )at+ora %=lan !@!. +2 FBiH&
Pri od0jera+anj! ka)ne 0aloljetni*ko( )at+ora $tarije0 0aloljetnik!5
$!d 6e !)eti ! o%)ir $+e okolno$ti koje !ti*! da ka)na %!de 0anja ili +e6a5
i0aj!6i &o$e%no ! +id!1
1. stepen psihikog razvoja maloljetnika
2. vrijeme potreno za njegov preodgoj i
3. vrijeme potreno za njegovo struno osposoljavanje.
I)ricanje od(ojni7 0jera i ka)ne 0aloljetni*ko( )at+ora )a kri+i*na djela !
$ticaj! %=lan !@2. +2 FBiH&
"a krivina djela u sticaju sud izrie maloljetniku samo jednu odgojnu
mjeru ili samo kaznu maloljetnikog zatvora kad postoje zakonski uslovi za
izricanje te kazne i kad sud ocijeni da je trea izrei.
&ud e postupiti isto i kad poslije izreene odgojne mjere, ili kazne
maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja
uinio krivino djelo.
Za$tarjelo$t i)+r#enja ka)ne 0aloljetni*ko( )at+ora %=lan !@). +2 FBiH&
Ka)na 0aloljetni*ko( )at+ora ne6e $e i)+r#iti kad od dana
&ra+o$na"no$ti &re$!de kojo0 je ka)na i)re*ena &rotekne1
a) 7L godina / ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 6 godina,
b) 6 godina / ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora preko 8 godine,
c) 8 godine / ako je izreena kazna maloljetnikog zatvora do 8 godine.
Maloljetni i)+r#ioci kri+i*ni7 djela 0o(! $e !$lo+no ot&!$titi $a
i)dr"a+anja ka)ne nakon i)dr"ane 9C@ ka)ne5 ali ne &rije i$teka 9 (odine8 "a
vrijeme trajanja uslovnog otpusta, sud moe odrediti mjeru pojaanog nadzora
od strane organa socijalne zatite.
Maloljetni*ki )at+or i)dr"a+a $e ! &o$e%ni0 !$tano+a0a ili !
od+ojeni0 dijelo+i0a ka)neno;&o&ra+ni7 !$tano+a8 (ok ne navri 7J
godina, izdrava se u posenim kazneno popravnim ustanovama, a od 7J /58
godine izdravaju u posenim odjeljenjima kazneno/popravnih ustanova za
odrasle, ali sa njima ne smiju dolaziti u kontakt.
I)ricanje kri+i*no&ra+ni7 $ankcija &!noljetni0 o$o%a0a )a kri+i*na djela
koja $! !*inila kao 0aloljetnici %=lan !@5.&
P!noljetnoj o$o%i koja je na+r#ila :9 (odin! "i+ota ne 0o"e $e $!diti
)a kri+i*no djelo koje je !*inila kao 0la4i 0aloljetnik8 Ako &!noljetna
o$o%a ! +rije0e $!4enja nije na+r#ila :9 (odin! "i+ota5 0o"e joj $e $!diti
$a0o )a kri+i*na djela $ &ro&i$ano0 ka)no0 )at+ora te"o0 od A (odina8
<akvoj osoi sud moe izrei samo odgovarajuu zavodsku odgojnu mjeru, s tim
da e pri ocjeni hoe li izrei ovu mjeru sud uzeti u ozir sve okolnosti sluaja, a
?5
naroito teinu uinjenog krivinog djela, vrijeme koje je proteklo od njegovog
uinjenja, ponaanje uinitelja i svrhu te odgojne mjere.
P!noljetnoj o$o%i 0o"e $e )a kri+i*no djelo koje je !*inila kao $tariji
0aloljetnik i)re6i od(o+araj!6a )a+od$ka od(ojna 0jera5 a &od !$lo+i0a i)
*lana 9BB8 KZ F.i/ 2Ka)na 0aloljetni*ko( )at+ora3 i ka)na 0aloljetni*ko(
)at+ora8 3ri ocjeni #o'e li i koju 'e od ovi# sankcija izre'i, sud 'e uzeti u obzir
sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uinjenog krivinog djela, vrijeme koje je
proteklo od uinjenja, ponaanje uinitelja, te svr#u koju treba posti'i sankcijama.
I)!)etno od odredbe stava ). ovog lana, &!noljetnoj o$o%i koja je !
+rije0e $!4enja na+r#ila :9 (odin! "i+ota $!d 0o"e !0je$to ka)ne
0aloljetni*ko( )at+ora i)re6i ka)n! )at+ora ili !+jetn! o$!d!8 +azna zatvora
izreena u ovom sluaju ima u pogledu re#abilitacije, brisanja osude i pravni#
posljedica osude isti pravni uinak kao i kazna maloljetnikog zatvora.
I)ricanje od(ojni7 0jera 0la4i0 &!noljetni0 o$o%a0a %=lan !@9.&
*initelj! koji je kao &!noljetan !*inio kri+i*no djelo5 a ! +rije0e
$!4enja nije na+r#io :9 (odin! "i+ota5 $!d 0o"e i)re6i od(o+araj!6!
)a+od$k! od(ojn! 0jer! ako $e5 $ o%)iro0 na nje(o+! li*no$t i okolno$ti
&od koji0a je kri+i*no djelo !*inio5 0o"e o*eki+ati da 6e $e i od(ojno0
0jero0 &o$ti6i $+r7a koja %i $e o$t+arila i)ricanje0 ka)ne8
*laoj punoljetnoj osoi kojoj je izreena odgojna mjera sud moe, pod
uvjetima propisanima ovim zakonom, izrei sve sigurnosne mjere propisane
ovim zakonom, osim sigurnosne mjere zarane vrenja poziva, aktivnosti ili
funkcije.
Czreena odgojna mjera moe trajati najdue dok uinitelj ne navri 2)
godine ivota.
*inak ka)ne na od(ojne 0jere %=lan !@<.&
2ko za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku
kaznu maloljetnikog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik zapone
izdravanje te kazne.
2ko za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osoi kaznu
maloljetnikog zatvora ili kaznu zatvora najmanje 7 god., odgojna mjera prestaje
kad ta osoa zapone izdravanje kazne.
:ko za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu
zatvora manju od ! god., sud 'e u presudi odluiti #o'e li se po izdranoj kazni
nastaviti izvrenje izreene odgojne mjere ili 'e se ta mjera ukinuti.
*inak od(ojni7 0jera i ka)ne 0aloljetni*ko( )at+ora %=lan !@".&
4dgojne mjere i kazna maloljetnikog zatvora ne podlijeu pravnim
posljedicama osude koje se sastoje u zabrani sticanja odre(eni# prava iz l.!!".
st. 2. +2 FBiH %Grste pravni# posljedica osude&
>a osobe koje izdravaju odgojnu mjeru upu'ivanja u odgojnopopravni
dom ili kaznu maloljetnikog zatvora primjenjuju se odredbe lana !!2. +2 FBiH
%,ad osu(eni# osoba&.
?9
E+idencija o i)re*eni0 od(ojni0 0jera0a %=lan !@?.&
Cvidenciju o izreenim odgojnim mjerama vode nadleni organi socijalne
zatite na osnovu propisa koje donosi organ nadlean za poslove socijalne
zatite u #ederaciji $i%.
!odaci o izreenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu,
tuiteljstvu, organima unutranjih poslova i organima socijalne zatite u vezi sa
krivinim postupkom koji se vodi protiv osoa kojima su izreene odgojne mjere.
:8c8 I)ricanje 0jera %e)%jedno$ti 0aloljetnik! %=lan !@;.&
Maloljetno0 !*initelj! kri+i*no( djela koje0 je i)re*ena od(ojna
0jera ili ka)na 0aloljetni*ko( )at+ora 0o(! $e5 &od !+jeti0a &ro&i$ani0
)akono05 i)re6i 0jere %e)%jedno$ti1 o%a+e)no &$i7ijatrij$ko lije*enje 2na
$lo%odi35 o%a+e)no lije*enje od o+i$no$ti i od!)i0anje &red0eta8
*jera ezjednosti oaveznog lijeenja od ovisnosti ne moe se izrei uz
disciplinsku mjeru. 9mjesto mjere oaveznog psihijatrijskog lijeenja moe se
izrei odgojna mjera upuivanja u drugu ustanovu za osposoljavanje ako se u
toj ustanovi moe osigurati lijeenje i time postii svrha te mjere ezjednosti i
mjera oduzimanja predmeta.
OPDE ODRED.E O IZVR-ENJ KRIVINOPRAVNI/ SANK?IJA
I)+r#enje ka)ne )at+ora %=lan !!@.&
%!& +azna zatvora i kazna maloljetnikog zatvora izvravaju se u zatvorenim,
poluotvorenim ili otvorenim ustanovama za izdravanje kazne.
%2& +azna dugotrajnog zatvora izvrava se u zatvorenim ustanovama za
izdravanje kazne.
'ranice i)+r#enja ka)ni %=lan !!!. +2 FBiH&
4soba prema kojoj se izvrava kazna liava se prava ili se ona ograniava
u pravima u skladu sa zakonom samo u granicama prijeko potrebnim da bi se
ostvarila svr#a pojedini# kazni.
Rad o$!4eni7 o$o%a %=lan !!2. +2 FBiH&
%!& 4soba osu(ena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu
maloljetnikog zatvora, koja je sposobna za rad, moe raditi ukoliko ona na to
pristane.
%2& :ko osu(ena osoba trai ili pristane na rad, rad 'e joj se omogu'iti.
%)& ,ad osu(ene osobe treba biti koristan i uskla(en sa savremenim nainom
vrenja iste vrste rada na slobodi, prema strunim i drugim sposobnostima
osu(enog.
I)+r#enje ka)ne 0aloljetni*ko( )at+ora %=lan !!). +2 FBCH&
%!& 3rema starijem maloljetniku, dok ne navri !" godina ivota, kazna
maloljetnikog zatvora izvrava se u posebnim krivinopopravnim ustanovama
za maloljetnike. 3rema osobi koja je navrila !" godina ivota, ali nije navrila 2)
godine ivota %mla(a punoljetna osoba& kazna maloljetnikog zatvora se izvrava
?;
u posebnim ustanovama za mla(e punoljetne osobe ili u posebnom odjeljenju
ustanove u kojoj se kazna izvrava prema punoljetnim osobama, pri emu se
osigurava da mla(e punoljetne osobe ne do(u u kontakt sa starijim
zatvorenicima. 3rema osobi koja je navrila 2) godine ivota prije kraja
izdravanja kazne ostatak kazne se izvrava u krivinopopravnoj ustanovi za
odrasle.
%2& 3rema mla(oj punoljetnoj osobi kazna se moe izvravati u kazneno
popravnoj ustanovi za maloljetnike sve dok je to potrebno radi zavretka njenog
kolovanja ili strunog osposobljavanja. Fe(utim, prema mla(oj punoljetnoj
osobi kazna se ne moe ni u kojem sluaju izvravati u krivinopopravnoj
ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji nain bilo tetno za maloljetne
osobe prema kojima se izvrava kazna maloljetnikog zatvora u toj ustanovi.
%)& Czbor posla za osu(enog maloljetnika vri se prema njegovim sposobnostima
i sklonostima za odre(enu vrstu posla, radi strunog osposobljavanja, a prema
mogu'nostima koje postoje u krivinopopravnoj ustanovi za maloljetnike. Fla(oj
punoljetnoj osobi 'e se tako(er omogu'iti obrazovanje i struno osposobljavanje,
bez obzira na to izvrava li se kazna u posebnim ustanovama ili u posebnim
odjeljenjima krivinopopravni# ustanova za odrasle osobe.
%5& ,adno vrijeme osu(enog maloljetnika odre(uje se tako da mu se omogu'i
kolovanje i struno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za $iziki
odgoj i razonodu.
%9& 4su(eni maloljetnik moe biti uvjetno otputen s izdravanja kazne ako je
izdrao tre'inu kazne, ali ne prije nego to je proveo jednu godinu u krivino
popravnoj ustanovi. 2a vrijeme uvjetnog otpusta sud moe odrediti odgojnu
mjeru pojaanog nadzora nadlenog tijela socijalne zatite. 2a opoziv uvjetnog
otpusta primjenjuju se odredbe lana 5;. +2 FBiH %4poziv uvjetnog otpusta&.
%;& Faloljetni osu(enik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo odravati
kontakte sa svojom obitelji putem pisama i posjeta.
ODZIMANJE IMOVINSKE KORISTI
O$no+a od!)i0anja i0o+in$ke kori$ti &ri%a+ljene kri+i*ni0 djelo0 %=l !!5.&
O$no+ od!)i0anja i0o+in$ke kori$ti $adr"an je ! )akon$koj odred%i
da niko ne 0o"e )adr"ati i0o+in$k! kori$t &ri%a+ljen! i)+r#enje0 kri+i*no(
djela8 Korist priavljena izvrenjem krivinog djela oduzet e se sudskom
odlukom kojom je utvreno da je krivino djelo uinjeno pod uslovima propisanim
ovim zakonom.
-ud moe oduzeti korist pribavljenu izvrenjem krivinog djela i u
odvojenom postupku ukoliko postoji opravdani razlog za zakljuak da je krivinim
djelom korist pribavljena, a vlasnik ili uivatelj nije u mogu'nosti dokazati da je
korist pribavljena zakonito.
Na*in od!)i0anja i0o+in$ke kori$ti &ri%a+ljene kri+i*ni0 djelo0%=l !!9.+2&
Od !*inioca 6e $e od!)eti no+ac5 &red0eti od +rijedno$ti5 i $+aka
dr!(a i0o+in$ka kori$t &ri%a+ljena kri+i*ni0 djelo08 2ko oduzimanje nije
?<
mogue, uinilac krivinog djela e se oavezati da plati novani iznos koji
odgovara priavljenoj imovinskoj koristi.
Imovinska korist moe se oduzeti i od lica na koja je prenesena ez
naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, pod uslovom da su
ta lica znala ili su mogla znati da je imovinska korist priavljena krivinim djelom.
2ko je imovinska korist prenesena na liske srodnike, oduzee se od njih
ako ne dokau da su kao naknadu dali punu vrijednost.
Kad je imovinska korist priavljena krivinim djelom sjedinjena s imovinom
steenom na zakoniti nain, takva imovina moe iti predmet oduzimanja, ali u
mjeri koja ne premauje procijenjenu vrijednost imovinske koristi priavljene
krivinim djelom.
3ri#od ili drugi plodovi imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, ili
imovine u koju je imovinska korist pribavljena krivinim djelom pretvorena ili
imovine s kojom je imovinska korist pribavljena krivinim djelom sjedinjena, mogu
biti predmet mjera navedeni# u ovom lanu na isti nain i u istoj mjeri kao i
imovinska korist pribavljena krivinim djelom.
Za#tita o#te6eno( %=lan !!;. +2 F BCH&
Ako je o#te6eno0 ! kri+i*no0 &o$t!&k! do$!4en i0o+in$ko&ra+ni
)a7tje+5 $!d 6e i)re6i li#enje i0o+in$ke kori$ti !koliko ona &rela)i do$!4eni
i0o+in$ko&ra+ni )a7tje+ o#te6eno(8
-teeni koji je u krivinom postupku u pogledu svog imovinskopravnog
zahtjeva upuen na parnini postupak, moe traiti da se namiri iz iznosa
oduzete vrijednosti ako pokrene parnini postupak u roku od est mjeseci od
dana pravosnanosti odluke kojom je upuen na parnini postupak i ako u roku
od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev
zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti.
-teeni koji u krivinom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev
moe zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti ako je radi utvrenja svog
zahtjeva pokrenuo parnini postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za
presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od
pravosnanosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca
od dana pravosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai
namirenje iz oduzete vrijednosti.
PRAVNE POSLJEDI?E OSDE
Na$t!&anje &ra+ni7 &o$ljedica o$!de %=lan !!<. +2 FBiH&
O$!de )a odre4ena kri+i*na djela 0o(! i0ati )a &ra+n! &o$ljedic!1
a) prestanak ili guitak odreenih prava ili
b) zaranu sticanja odreenih prava.
?"
Pra+ne &o$ljedice o$!de ne 0o(! na$t!&iti kad je )a kri+i*no djelo
!*initelj! i)re*ena no+*ana ka)na5 $!d$ka o&o0ena ili !$lo+na o$!da ili
kad je !*initelj o$lo%o4en od ka)ne8
!ravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po
sili zakona kojim su propisane.
Vr$te &ra+ni7 &o$ljedica o$!de %=lan !!". +2 FBiH&
Pra+ne &o$ljedice o$!de koje $e odno$e na &re$tanak ili (!%itak
odre4eni7 &ra+a je$!1
a) prestanak vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti,
privrednim drutvima ili u dr. pravnim licima,
b) prestanak zaposlenja ili prestanak vrenja odreenog zvanja, poziva ili
zanimanja,
c) lienje odlikovanja.
Pra+ne &o$ljedice o$!de koje $e $a$toje ! )a%rani $ticanja odre4eni7
&ra+a je$!1
a) zarana vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima vlasti,
trgovakim drutvima ili u dr. pravnim licima,
b) zarana sticanja odreenih zvanja, poziva ili zanimanja ili unapreenja u
slui,
c) zarana sticanja odreenih dozvola ili odorenja koja se izdaju odlukom
tijela vlasti.

Po*etak i trajanje &ra+ni7 &o$ljedica o$!de %=lan !!?. +2 FBiH&
Pra+ne &o$ljedice o$!de na$t!&aj! dano0 &ra+o$na"no$ti &re$!de8
(akle, tu je prisutan automatizam njihovog nastanka. npr. u zakonu o radu, kao
pravna posljedica osude, propisan je prestanak radnog odnosa po sili zakona u
sluaju osude za krivino djelo na kaznu zatvora preko 8 mjeseca. Ili u sluaju
dravnih sluenika i namjetenika prestanak radnog odnosa u sluaju osude na
kaznu zatvora preko H mjeseci. 9 ovim sluajevima radni odnos prestaje danom
upuivanje lica na izdravanje kazne zatvora.
Pra+ne &o$ljedice o$!de koje $e $a$toje ! )a%rani $ticanja odre4eni7
&ra+a traj! najd!"e 9B (odina od dana i)dr"ane5 o&ro#tene ili )a$tarjele
ka)ne , ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano krae trajanje.
Pra+ne &o$ljedice o$!de &re$taj! %ri$anje0 o$!de8
Pre$tanak $i(!rno$ni7 0jera i &ra+ni7 &o$ljedica o$!de na o$no+! $!d$ke
odl!ke %=lan !2@. +2 FBiH&
S!d 0o"e odl!*iti o &re$tank! &ri0jene $i(!rno$ne 0jere )a%rane
+r#enja &o)i+a5 akti+no$ti ili ,!nkcije ako $! &rotekle @ (odine od dana
njeno( i)ricanja8
??
S!d 0o"e odrediti da &re$tane &ra+na &o$ljedica o$!de koja $e
$a$toji ! )a%rani $ticanja odre4eno( &ra+a kad &rotekn! @ (odine od dana
i)dr"ane5 )a$tarjele ili o&ro#tene ka)ne8
!ri ocjeni hoe li odrediti prestanak primjene sigurnosne mjere ili pravne
posljedice osude, sud e uzeti u ozir ponaanje osuenog poslije osude,
njegovu spremnost da naknadi tetu prouzrokovanu kriv. djelom i da vrati
imovinsku korist priavljenu kriv. djelom, te druge okolnosti koje ukazuju na
opravdanost prestanka primjene sigurnosne mjere ili pravne posljedice osude.
3restanak pravne posljedice osude ne utie na prava tre'i# lica koja se
zasnivaju na osudi.
RE/A.ILITA?IJA5 AMNESTIJA5 POMILOVANJE I .RISANJE OSDE
Re7a%ilitacija %=lan !2!. +2 FBiH&
!oslije izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog
zatvora ili kazne maloljetnikog zatvora, osuene osoe uivaju sva prava
utvrena ustavom, zakonom i drugim propisima i mogu sticati sva prava, osim
onih koja su im ograniena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne
posljedice osude.
-dreda stava 7. ovog lana primjenjuje se i na osoe na uslovnom
otpustu, ako njihova prava nisu ograniena posenim propisima o uvjetnom
otpustu s izdravanja kazne zatvora.
A0ne$tija 2=lan !22. +2 FBiH&
A0ne$tija je akt koji0 $e &oi0eni*no neodre4eno0 kr!(! lica1
a3 daje oslooenje od krivinog gonjenja )aolicija+, ili
%3 daje potpuno ili djelomino osloaanje od izvrenja kazne, ili
c3 zamjenjuje izreena kazna laom, ili
d3 odreuje risanje osude ili
e3 ukida odreena pravna posljedica osude.
Kr!( lica na koji $e odno$i a0ne$tija odre4en je ! akt! o a0ne$tiji8
*oe se odnositi na kaznu zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetnikog zatvora,
a ne moe na vaspitne mjere i mjere ezjednosti. A0ne$tija $e daje ! ,or0i
)akona5 #to )na*i da je daje )akonoda+ni or(an8 <o praktino znai da se ne
navode pojedinano lica nego se osloaaju sva lica optuena za npr. krivino
djelo izjegavanje vojne oaveze. A0ne$tij! )a kri+8 djela &ro&i$ana o+i0 i
dr8 )akono0 F.i/ 0o"e dati Parla0ent F.i/5 a )a kri+8 djela &ro&i$ana
)akono0 kantona $k!&#tina kantona8
Po0ilo+anje %=lan !2). i !25. +2 FBiH&
Po0ilo+anje je akt koji0 $e &oi0eni*no odre4eni0 o$o%a0a1
a) daje potpuno ili djelimino oslooaju od izvrenja kazne, ili
b) zamjenjuje izreena kazna laom, ili
c) odreuje risanje osude, ili
!@@
d) ukidaju odreene pravne posljedice osude
e) ukida ili odreuje krae trajanje sigurnosne mjere zarana vrenja
poziva, aktivnosti ili funkcije.
Po0ilo+anje )a kri+i*na djela koja $&adaj! ! nadle"no$t Federacije
.i/ 0o"e $+ojo0 odl!ko0 dati &red$jednik Federacije .i/ na o$no+!
&o$e%no( )akona8 (akle, domet pomilovanja je ui od amnestije, jer se odnosi
na poimenino odreena lica. Mo"e $e dati &o 0ol%i o$!4eno( lica ili
nje(o+i7 $rodnika i &o $l!"%enoj d!"no$ti8 !omilovanje se ojavljuje u sl.
novinama, a njime se ne utie na prava treih osoa koja se zasnivaju na osudi.
.RISANJE OSDE IZ KAZNENE EVIDEN?IJE %=lan !29. +2 FBiH&
Za+i$no od to(a o kojoj $e o$!di radi5 ona 6e $e i) ka)nene
e+idencije i)%ri$ati &od $lijede6i0 !$lo+i0a i roko+i0a1
1) sudska opomena ili osuda kojom je uinitelj oslooen kazne = rie se
ako osuenik u roku od 7 godine od dana pravosnanosti presude ne uini
novo krivino djelo.
2) uslovna osuda = rie se ako po proteku roka od 7 godine od dana
prestanka vremena provjeravanja osuenik ne uini novo krivino djelo.
3) osuda na novanu kaznu = rie se iz krivine evidencije po proteku roka
od tri godine od dana izvrene, zastarjele ili oprotene kazne, ako za to
vrijeme osuenik ne uini novo krivino djelo.
4) osuda na kaznu zatvor:maloljetnikog zatvora do 7 godine = rie se po
proteku roka od 6 godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne,
ako za to vrijeme osuenik ne uini novo krivino djelo.
5) osuda na kaznu zatvora od 7 do 8 godine = ovdje sud moe, na molu
osuenog, odrediti da se izrie ako je protekao rok od 6 godina od dana
izdrane, zastarjele ili oprotene kazne, a za to vrijeme osueni nije uinio
novo krivino djelo. !rilikom odluivanja o risanju osude sud e voditi
rauna o ponaanju osuenog poslije izdrane kazne, o prirodi krivinog djela
i o drugim okolnostima koje mogu iti od znaenja za ocjenu o opravdanosti
risanja osude.
Ako je ! tok! roka )a %ri$anje o$!de o$!4enik! i)re*ena ka)na
)at+ora &reko tri (odine5 ne6e $e %ri$ati ni ranija ni ka$nija o$!da8 Dakle5
o$!da na ka)n! )at+ora &reko @ (odine $e ne %ri#eE
4suda se ne moe brisati iz krivine evidencije za vrijeme trajanja mjera
bezbjednosti.
@ie osuda iste osoe mogu se risati iz krivine evidencije samo
istovremeno i to samo ako postoje uslovi za risanje svake od tih osuda.
2ko je kazna izmjenjena amnestijom ili pomilovanjem, za risanje nije
itna ta nova kazna, ve ona iz pravosnane presude.
Po$t!&ak %ri$anja o$!de &ro&i$an je ! ZKP;!8 O$!de %ri#e &o
$l!"%enoj d!"no$ti or(an !n!tra#nji7 &o$lo+a nadle"an )a +o4enje
ka)nene e+idencije8 Ako taj or(an ne done$e rje#enje o %ri$anj! o$!de5
!@!
o$!4eno lice 0o"e &odnijeti 0ol%! $!d! koji je donio odl!k! ! &r+o0
$te&en!8
Kada je osuda risana, u uvjerenju koje se izdaje graanima ta osuda se
ne smije pominjati.
Kod ovog instituta ima puno tehnikih operacija koje su propisana u "K!.
KRIVINA OD'OVORNOST PRAVNI/ LI?A

Krivino mogu iti odgovorna sva pravna lica, a ne mogu iti odgovorni
drava, entiteti, $rko distrikt, kanton, grad, opina i mjesna zajednica.
Od(o+orno$t &ra+no( lica &o$toji ako je !*inilac5 ,i)i*ko lice5 !*inio
kri+i*no djelo ! i0e5 )a ra*!n ili ! kori$t &ra+no( lica8 Pra+no lice je
od(o+orno i kada !*inilac )a kri+i*no djelo nije od(o+oran8 Pra+no lice
0o"e od(o+arati i ako je kri+i*no djelo !*injeno &rije &o*etka $te*ajno(
&o$t!&ka ili ! tok! to( &o$t!&ka8
9 sluaju steaja, pravnom licu se ne moe izrei kazna ve samo mjera
ezjednosti oduzimanja predmeta ili se moe izrei mjera oduzimanja
imovinske koristi steene krivinim djelom.
Ka)ne )a &ra+na lica $!1
1. novana kazna %9.@@@9.@@@.@@@ +F&,
2. oduzimanje imovine %za +. 9 god. ili tea kazna&, i
3. prestanak pravnog lica %ako je djelatnost u pretenom dijelu ili u cjelosti
bila koritena za injenje +. 1z ovu kaznu, moe se izre'i i kazna
oduzimanjaimovine&.
-ud moe pravnoj osobi za krivino djelo izre'i uvjetnu osudu umjesto
novane kazne. 1vjetnom osudom sud moe pravnoj osobi utvrditi
novanu kaznu do !.9@@.@@@ +F i ujedno odluiti da se ona ne'e izvriti
ako pravna osoba, u roku koji odredi sud, a koji ne moe biti kra'i od
jedne ni dui od pet godina, ne bude odgovorna za novo krivino djelo.
Mjere %e)%jedno$ti )a &ra+na lica $!1
1. oduzimanje predmeta,
2. objavljivanje sudske presude,
3. zabrana obavljanja odre(ene privredne djelatnosti.
Pra+ne &o$ljedice o$!de $!1 1. zarana rada na osnovu dozvole,
ovlatenja ili koncesije koje je izdala strana drava i 2. zarana rada na osnovu
dozvole, ovlaenja ili koncesije koje su izdale domae institucije.
Dio I N OPDE ODRED.E
!@2
;lava < 5 0-%0E%+ %+1.>+ )F<E<1%0; 60-B?6)+
?E0,
ISTORIJSKI RAZVOJ I OSNOVNE FORME KRIVINI/ POSTPAKA
O$no+ne ,or0e kri+i*no( &o$t!&ka 2%ile3 $!1
1. Inkvizitorski postupak
2. 2kuzatorski )optuni+ postupak
3. 2kuzatorsko/inkvizitorski )mjeoviti+ postupak
1. Ink+i)itor$ki &o$t!&ak
O+aj &o$t!&ak &red$ta+lja5 ! $t+ari5 !redo+anje $!da5 i dijeli $e na
d+a dijela1
1. Cstraga i
2. -u(enje
9 toku postupka ranitelji nisu postojali, ve se nastojalo da se od
optuenog iznudi priznanje na ilo koji nain, ukljuujui razne torture i muenja.
!resuda, i to osuujua, mogla se donijeti samo ako optueni prizna djelo ili ako
postoje 5 svjedoka koji su ili neposredni oevici dogaaja.
Kod suda ) sudija 5 inkvirent + su ile koncentrisane sve funkcije,
ukljuivo i funkcija gonjenja, jer tuitelja nije ilo. -drana de fakto nije postojala,
a suenje se svodilo samo na to da se, formalno, na osnovu dokaza prikupljenih
u istrazi, donese presuda.
2. Ak!)ator$ki 2o&t!"ni3 &o$t!&ak
2kuzatorski postupak je najstarija forma krivinog postupka, koji je svoju
formu doio u staroj Rrkoj i 3imu, a trajno se zadrao u zemljama anglo/
saksonskog pravnog sistema )&2(, @elika $ritanija, 2ustralija, Kanada i dr.+.
9 pitanju je postupak gdje stranke prikupljaju procesnu grau, a ne sud.
!rvenstvena oaveza suda je da se stara o disciplini u sudnici, da vodi rauna o
redoslijedu postupka, a poseno se rine da, eventualno, ne ude izveden neki
nezakonit dokaz. 9 tom postupku postoji mogunost da optueni ude ispitan
kao svjedok i to samo ako on to eli. &am postupak ima karakter spora izmeu
dvije strane, a odluku o krivnji donosi porota. 4akon to porota donese odluku,
pa npr. optuenog oglasi krivim, sudija izrie krivinu sankciju. 2ko porota ojavi
da optueni nije kriv, sud oglaava da je optueni sloodan, ime se postupak
zavrava. Salenog postupka nema.

3. Ak!)ator$ko;ink+i)itor$ki 20je#o+iti3 &o$t!&ak
-vaj mjeoviti krivini postupak je nastao uvoenjem znaajnog roja
elemenata akuzatorskog postupka u kontinentalnoj Cvropi, i to tako to je prvo
#rancuska, poslije francuske revolucije, preuzela rojne elemente akuzatorskog
!@)
postupka iz Cngleske, nakon ega se ovaj krivini postupak proirio po cijeloj
kontinentalnoj Cvropi. 9 tom postupku je zadrano tzv. inkvizitorsko naelo, koje
podrazumijeva pravo suda da se stara o utvrivanju istine, na nain da je i sud
mogao pozivati svoje svjedoke, postavljati pitanja i sl. &uenje se odvijalo tako
da je sud uvijek prvi ispitivao svjedoke i optuenog, a tek nakon toga su stranke i
ranitelji imali priliku da postavljaju pitanja.
4. Akt!elni ak!)ator$ko;ink+i)itor$ki 20je#o+iti3 &o$t!&ak
9 #$i% u primjeni je akuzatorsko/inkvizitorski )mjeoviti+ postupak. 9 tom
postupku dominiraju akuzatorski elementi. 4ajvea promjena u naem
aktuelnom mjeovitom krivinom postupku, je ta to je voenje istrage preuzeo
tuitelj )ranije je to radio istrani sudija, kojeg "K! vie ne poznaje+, a uvedene
su i druge novine, kao to su izjanjenje o krivnji, sporazum o priznanju krivice i
dr.
S ti0 ! +e)i5 na# kri+i*ni &o$t!&ak je na0jenjen da $e !t+rdi da li je
o&t!"eni !*inio kri+i*no djelo5 &a ako $e !t+rdi da je$te5 da 0! $e ! $klad!
$a KZ F.i/ i)rekne od(o+araj!6a kri+i*no;&ra+na $ankcija8
$a0o0 kri+i*no0 &o$t!&k! &o$toje;!*e$t+!j! &roce$ni $!%jekti i
!*e$nici ! &o$t!&k! i to1
'la+ni &roce$ni $!%jekti1 1. &ud, :8 -sumnjieni:optueni i 3. <uitelj ,
S&oredni &roce$ni $!%jekti1 1. -teeni, 2. -rgan nadlean za pitanja
soc. staranja, i 3. !ravno:fiziko lice od kojeg je oduzeta imovinska korist,
*e$nici ! &o$t!&k!1 opunomoenici, svjedoci, vjetaci i dr. osoe,

4a "K!, dakle, predstavlja mjeavinu kontinentalnog i anglo/
saksonskog prava. !olazei od tog koncepta, u zakonu su ugraena naela
)principi+ koji proimaju cijeli tok postupka i na kojima se temelji sistem krivine
procedure.
O$no+na na*ela $e5 &rakti*no5 odno$e na o$no+ne &oj0o+e kri+i*no(
&o$t!&ka i &red$ta+ljaj! o&#ta &ra+ila na o$no+! koji7 $e o$t+ar!j! cilje+i
kri+i*no( &o$t!&ka8
Ve6ina na*ela je i)ri*ito &red+i4ena ! $a0o0 )akon!5 kao #to $!1
1. n a elo zakonitosti % pravi nog i zakonitog vo ( enja kriv . postupka &,
2. pretpostavka nevinosti,
3. in dubio pro reo,
4. ne bis in idem,
5. prava osobe liene slobode,
6. prava osumnjienog*optuenog,
@. pravo na odbranu,
A. upotreba jezika i pisma,
C. zakonitost dokaza,
1D. pravo na odtetu i re#abilitaciju,
11. pouka o pravima,
12. pravo na su(enje bez odlaganja,
13. jednakost u postupku,
14. slobodna ocjena dokaza,
!@5
15. naelo akuzatornosti %optuno naelo&,
16. naelo legaliteta krivinog gonjenja,
1@. naelo mutabiliteta
1A. naelo pret#odnog %prejudicijalnog& pitanja.
Neka od na*ela ni$! &o$e%no ,or0!li$ana ! )akon!5 ali anali)o0 ni)a
)akon$ki7 odreda%a &roi)ila)i da &o$toje5 kao #to $! n&r8 na*ela1
1. usmenosti,
2. javnosti,
3. kontradiktornosti,
4. neposrednosti itd.

Ve)ano )a o%a+e)! &ro+o4enja o$no+ni7 na*ela kri+i*no( &o$t!&ka
i0a0o : $it!acije 2i)!)eci31
93 kada &ro+o4enje neko( na*ela nekada nije 0o(!6e ! &!no0
ka&acitet!5 tj8 na*elo nije 0o(!6e do kraja $&ro+e$ti npr. u primjeni
naela javnosti, jer javnost moe iti iz nekih razloga iskljuena.
:3 kada $e &ro+o4enje neko( na*ela $!ko%lja+a $a neki0 dr!(i0
na*elo05 &a $e ono &ro+odi ! 0jeri koliko je to 0o(!6e npr.
raspravno naelo, prema kojem su stranke i ranilac ovlateni da
prikupljaju dokaze, ogranieno je inkvizitorskim naelom / pravom suda
da takoer na suenju prikuplja dokaze, poziva svjedoke i postavlja im
pitanja.
1. 6F<%G<6 2+)0%<B0-B< : pravino! i zakonito! vo*enja krivino!
postupka (lan 2. 2)6:a)

O+o je na*elo &red+i4eno i 0e4!narodni0 dok!0enti0a 8
*eunarodni protokol o graanskim i politikim pravima )*!R!!+ i Cvropska
konvencija o ljudskim pravima )CK.A!+, odakle je preuzeto u na pravni sistem.


O+o na*elo )na*i da &ra+ila !t+r4ena ! ZKP;! o$i(!ra+aj! da niko
ne+in ne %!de o$!4en5 a da $e !*initelj! kri+i*no( djela i)rekne kri+i*no;
&ra+na $ankcija &od !$lo+i0a koje &red+i4a KZ F.i/ i dr!(i )akoni !
koji0a $! &ro&i$ana kri+i * na djela 5 te da kri+i*no&ra+n! $ankcij! 0o"e
!*inioc! kri+i*no( djela i)re6i $a0o nadle"ni $!d ! &o$t!&k! koji je
&okren!t i &ro+eden &o ZKP;!8
2. 6F.B60-B+E)+ (6F.2?H6G<I+) %.E<%0-B< %lan ). stav !&
Pret&o$ta+ka ne+ino$ti )na*i da $e $+ako $0atra ne+ini0 )a kri+i*no
djelo dok $e &ra+o$na"no0 &re$!do0 $!da ne !t+rdi nje(o+a kri+nja8
O+o na*elo je$te !$ta+no na*elo5 a &red+i4eno je i ! 0e4!narodni0
dok!0enti0a %0+JK3, odakle je preuzeta i ugra(ena u na krivini postupak&.
Tre%a na(la$iti da &re$!0&cija ne+ino$ti +a"i toko0 cijelo( kri+i*no(
&o$t!&ka5 $+e dok &re$!da ne $t!&i na &ra+n! $na(!. (akle, radi se o
privremenoj pretpostavci koja vrijedi dok se ne dokae suprotno.
S0atra $e da &re$!0&cija ne+ino$ti i0a $lijede6e &o$ljedice1
!@9
93 osu#njieniJoptu(eni i#a pravo na odbranu, ali nije du(an da
se brani, s tim da je duan odazvati se na poziv organa koji vodi krivini
postupak, dakle upustiti se u postupak.
:3 osu#njieniJoptu(eni nije du(an dokazivati svoju nevinost, jer
teret dokazivanja njegove krivnje lei na suprotnoj strani, dakle na tuiocu .
@3 sud #ora donijeti osloba*ajuu presudu ne sa#o kad je
uvjeren u nevinost optu(eno!, ve i u situaciji kad nije uvjeren u
nje!ovu krivnj ! .
(akle, u sumnji, sud mora ii u korist optuenog % in d!%io &ro reo &.
I) $+e(a o+o( &roi)ila)i da $e jedino &ra+o$na"no0 $!d$ko0
&re$!do05 kojo0 $e o&t!"eni o(la#a+a kri+i05 0o"e o$&oriti &ret&o$ta+ka
ne+ino$ti8 (akle, drugi dravni organi ne mogu raspravljati o ovim pitanjima, niti
sud moe raspravljati o ovom pitanju izvan krivinog postupka, odn. drugom
vrstom odluke )npr. rjeenjem+. Foe samo presudom.
Pret&o$ta+ka ne+ino$ti nije &re&reka da $e &re$!da )a$n!je na
&ri)nanj! kri+nje od $trane o&t!"eno( ili na $&ora)!0! o &ri)nanj! kri+nje8
9 tom sluaju e sud morati u potpunosti utvrditi da je to priznanje dato
sloodno.
9 vezi ovog naela trea jo dodati da danas vrlo esto imamo pisanja u &ta#pi koja
ne odgovaraju onome to predvia ovo naelo, jer je sudska praksa davno zauzela stav
da je prikazivanje osumnjienog u toku istrage ili na glavnom pretresu kao nesumnjivog
izvrioca krivinog djela suprotno pretpostavci nevinosti. 4ovinari, nasuprot tome, esto
navode da je osumnjiena odn. optuena osoa poinila krivino djelo, umjesto da se
iznose samo injenice, )npr. protiv 44 osoe u toku istrani postupak zog odre.kd+.
3. %+1.>0 <% ,?B<0 6F0 F.0 %=lan ). stav 2.&
S!0nj! ! &o(led! &o$tojanja *injenica koje *ine o%ilje"ja kri+i*no(
djela ili *injenica o koji0a o+i$i &ri0jena neke odred%e kri+i*no(
)akonoda+$t+a5 $!d rje#a+a &re$!do0 na na*in koji je &o+oljniji )a
o&t!"eno( (in dubio pro reo : Ku su#nji u korist optu(eno!').
O+o na*elo $e5 dakle odno$i $a0o na odl!*ne 2&ra+no rele+antne5
%itne3 *injenice5 a to $! one *injenice od koji7 )a+i$i &ri0jena neke
)akon$ke odred%e8
Tako4er5 to $! one *injenice na koje $e )akon ne&o$redno o$lanja5
koje &red$ta+ljaj! o%ilje"je %i6a neko( kri+i*no( djela 2de9. u smislu pravne
kvalifikacije 38
Sk!& odl!*ni7 *injenica &red$ta+lja *injeni*no $tanje8 injeni*no
$tanje $e nala)i $a0o ! $!d$koj odl!ci N &re$!diE Inae, ;svaka rije' u
zakonskom tekstu je pravni pojam, nema injeninih pojmova0
S7odno o+o0 na*el!5 $+aka $!0nja ! &o$tojanje neke &ra+no
rele+antne *injenice 0ora $e odra)iti5 tj8 cijeniti5 ! kori$t o&t!"eno(5 &a 6e
$!d donijeti o$lo%a4aj!6! &re$!d! ne $a0o kad je doka)ana ne+ino$t
o&t!"eno(5 +e6 i onda kad nije doka)ana nje(o+a kri+nja .
Na*elo in dubio pro reo , ! $e%i5 dakle5 $adr"i d+a &ra+ila1

!@;
1) Pr+o &ra+ilo $e odno$i na *injenice koje id! na #tet! o&t!"eno( ; one
0oraj! %iti !t+r4ene $a &ot&!no0 $i(!rno#6!8 2ko postoji sumnja u
odnosu na te injenice, one se ne mogu uzeti kao utvrene, tj. smatraju se
neutvrenim.
2) Dr!(o &ra+ilo $e +e"e !) *injenice koje id! ! kori$t o&t!"eno( ; o+e
$e *injenice !)i0aj! )a !t+r4ene *ak i onda ako $! $a0o +jero+atne , tj.
ako se sumnja u nji#ovo postojanje, pa ak i onda ako je postojanje injenica
na tetu optuenog vjerovatnije.
4. %+1.>0 %. B<- <% <,.H : Kne dva puta o istoj stvari' %lan 5.&
Niko ne 0o"e %iti &ono+no $!4en )a djelo )a koje je +e6 %io $!4en i
)a koje je done$ena &ra+o$na"na $!d$ka odl!ka8 I ovo naelo ima svoje
uporite u meunarodonim dokumentima i to CK.A! i *!R!!.
9 praktinom postupanju, u ovakvoj situaciji, a zavisno od faze postupka,
sud e donijeti presudu kojom se optua odija ili e donijeti rjeenje o oustavi
postupka. Na*elo ne bis in ide# o%!7+ata : k!0!lati+na !$lo+a5 a to $!1
98 da je kri+i*ni &o$t!&ak +e6 +o4en &roti+ odre4ene o$o%e i )a odre4eno
djelo8 Pri to0e $e 0i$li na djelo5 odn8 do(a4aj )%o( koje( $e $!di5 a ne
na Hkri+i*no djeloI &ro&i$ano )akono05 jer %i ! $!&rotno05 t!"ilac
0o(ao da +i#e &!ta &rek+ali,ik!je kri+i*no djelo i &okre6e &o$t!&ke8
)%pr. ako u jednom dogaaju u kojem je jedna osoa ila napadnuta
metalnom ipkom i zadoila povrede opasne po ivot, tuilac napadaa
optui za kriv. djelo teke tjelesne povrede, nakon pravosnanosti presude ne
moe se predomisliti i optuenog, u odnosu na kojeg je ve donesena
pravosnana presuda, nakadno optuiti za kriv. djelo pokuaja uistva.+
:8 da je done$ena &ra+o$na"na $!d$ka odl!ka ! to0 kri+i*no0 &red0et! /
o vdje dolaze u obzir presude i rjeenja koja stupaju na pravnu snagu, dakle
odluke koje znae da je pravna stvar res iudicata %6presu(ena stvar7&, jer ne
postoje redovni pravni lijekovi, odn. stranke su iscrpile takve lijekove ili su
propustile zakonski rok za nji#ovo ulaganje.
@ano je rei da se ovo naelo ne moe primjenjivati u sluaju kada djelo
inicira i prekrajni i krivini postupak, pa da se osoa protiv koje je pravosnano
okonan prekrajni postupak i u kojem mu je npr. izreena neka novana kazna,
poziva na ovo naelo. *ogue je jedino da se u tom sluaju ta izreena novana
kazna u prekrajnom postupku, u skladu sa lanom 6I. stav 5., urauna u kaznu
izreenu za krivino djelo, ija oiljeja ouhvataju i oiljeja prekraja.
-rnuto, u sluaju rzog okonanja krivinog postupka, neokonani
prekrajni postupak e se oustaviti.
O+dje je +a"no na(la$iti da $e na o+o na*elo 0o"e &o)i+ati $a0o
o$o%a na koj! $e ranija &re$!da odno$i5 a ne i neka dr!(a o$o%a5 koja nije
%ila o%!7+a6ena to0 &re$!do08
A8 NAELO PRAVA OSO.E LI-ENE SLO.ODE %lan 9.&
!@<
$lo+ )a li#enja $lo%ode neke $o%e je odre4eni $te&en $!0nje !)
koji $e +e"e &o$tojanje neko( od )akon$ki7 ra)lo(a )a &rit+or . Dakle5
li#enje $lo%ode je 0o(!6e $a0o &od )akon$ki0 !$lo+i0a koji 0oraj! %iti
k!0!lati+no i$&!njeni1
1. postojanje osnova sumnje da je ta osoa izvrila neko odreeno krivino
djelo, uz
:8 postojanje nekog od pritvorskih osnova %dakle, policijski organ nije
ovlaten svaku sumnjivu osobu liiti slobode, ve' samo onu osumnjienu
osobu protiv koje se moe odrediti pritvor&.
Priliko0 li#enja $lo%ode o$o%! li#en! $lo%ode tre%a !&o)nati $a
&roce$ni0 (arancija0a i &ra+i0a koja joj &ri&adaj!5 a to $!1
1. pravo na oavjetenje o razlozima lienja sloode , gdje se podrazumjeva8
a) postojanje osnova sumnje da je osoa izvrila odreeno krivino
djelo,
b) postojanje nekog od pritvorskih osnova.
2. pravo vezano uz pouku o pravu na utnju = lice lieno sloode nije duno
dati iskaz, niti odgovarati na postavljena pitanja.
3. pravo osoe liene sloode da uzme ranioca po sloodnom izoru, te da
e joj se postaviti ranilac na njen zahtjev ako zog svog imovnog stanja
nije u mogunosti podmiriti trokove odrane.
4. pravo pomenute osoe da porodica, konzularni sluenik strane drave ili
druga osoa koju odredi, udu oavijeteni o njenom lienju sloode.
O8 NAELO PRAVA OSMNJIENO'COPT<ENO' PRILIKOM PRVO'
ISPITIVANJA %lan ;.&
!rava osumnjiene:optuene osoe, prilikom njenog prvog ispitivanja su
slijedea1
98 O$!0nji*eni +e6 na &r+o0 i$&iti+anj! 0ora %iti o%a+ije#ten o djel! )a
koje $e tereti i o o$no+a0a $!0nje &roti+ nje(a5 te da nje(o+ i$ka) 0o"e
%iti kori#ten kao doka) &roti+ nje(a8 <o je injenini i zakonski opis djela
)najee iz narede o sprovoenju istrage+. -va oavjetenja se moraju dati
prije poetka ispitivanja i moraju se zailjeiti u zapisnik o ispitivanju.
:8 O$!0nji*eno0Co&t!"eno0 $e 0ora o0o(!6iti da $e i)ja$ni o $+i0
*injenica0a i doka)i0a koji (a terete %in peius+ i da i)ne$e $+e *injenice i
doka)e koji 0! id! ! kori$t )in favorem+ 8 -vo je zapravo pravo
osumnjienog:optuenog da ude ispitan i tako, prije donoenja odluke,
ojasni svoj stav u pogledu djela koje mu se stavlja na teret. 3omenuto pravo
egzistira u toku cijelog krivinog postupka.
@8 O$!0nji*eniCo&t!"eni nije d!"an i)nijeti $+oj! od%ran! niti od(o+arati
na &o$ta+ljena &itanja8 O+o &ra+o $e o)na*a+a kao &ra+o na #!tnj! .
(Kne#o prodere se ipsu#')
!ouka o pravu na utnju mora iti data izriito, a oavjetenje se trea
zailjeiti u zapisnik o ispitivanju. 9 sluaju da je postupljeno protivno ovim
zakonskim odredama, na takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska
odluka. -dijanje davanja iskaza ne moe se uzeti kao oteavajua okolnost.
!@"
9koliko se osumnjieni:optueni odlui na davanje iskaza, on nije duan dati
istinit iskaz, to znai da za svoj iskaz krivino ne odgovara ako se utvrdi da
je iskaz laan. 4sumnjieni*optueni bi'e krivino odgovoran za krivino djelo
lanog prijavljivanja, ako iza(e iz granica svoje odbrane i svjesno lano tereti
drugu osobu da je uinila krivino djelo, a zna da ta osoba nije izvrilac.
-soa koja je neopravdano osuena za krivino djelo ili je ez osnova
liena sloode, ima pravo na rehailitaciju, pravo na naknadu tete iz udetskih
sredstava, kao i druga prava utvrena zakonom.
@. %+1.>0 6F+E+ %+ 0,BF+%? %lan <.&
O$!0nji*eniCo&t!"eni i0a &ra+o %raniti $e $a0 2&ra+o na 0aterijaln!
od%ran!3 ili !) $tr!*n! &o0o6 %ranioca ko(a $a0 i)a%ere 2&ra+o na
,or0aln! ili $tr!*n! od%ran!38 .ranilac 0o"e &redla(ati $a0o one doka)e i
&red!)i0ati $a0o one &roce$ne radnje koje id! ! kori$t o$!0nji*eno(C
o&t!"eno(8 (tako npr. ranilac ne moe odustati od ve izjavljene ale ez
posenog ovlatenja/punomoi optuenog. )
!ravo na materijalnu i formalnu odranu oezjeuje se u toku cijelog
krivinog postupka, a postoji ve od trenutka lienja sloode, odn. od prvog
ispitivanja.
)akono0 odre4eni0 $l!*aje+i0a o$!0nji*eno0Co&t!"eno0 0ora
$e &o$ta+iti %ranilac5 ako $a0 ne !)0e %ranioca8 O+o je in$tit!t o%li(atorne
$tr!*ne od%rane5 kada o$!0nji*eniCo&t!"eni 0ora i0ati %ranioca8 To $!
$lijede6i $l!*aje+i5 odno$no ,a)e &o$t!&ka1
1. ako je osoa nijema ili gluha ili je osumnjiena za krivino djelo za koje se
moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, i to ve prilikom prvog ispitivanja.
2. prilikom izjanjenja o prijedlogu za odreivanje pritvora,
3. nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei kazna
zatvora od 7L godina ili tea kazna, kada optueni mora imati ranioca u
vrijeme dostavljanja optunice.
4. ako sud utvrdi da je to, zog sloenosti predmeta ili mentalnog stanja
osumnjienog:optuenog, u interesu pravde.
2ko osumnjieni:optueni, u sluajevima oavezne strune odrane, ne
uzme sam ranioca, ili mu ranioca ne angauju liski srodnici, ranioca e mu
postaviti sud. 9 ovom sluaju, osumnjieni:optueni ima pravo na ranioca do
pravomonosti presude, a ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, i u
postupku po pravnom lijeku.
$l!*aj! &o$ta+ljanja %ranioca &o $l!"%enoj d!"no$ti5 o$!0nji*eniC
o&t!"eni 6e $e &r+o &o)+ati da $a0 i)a%ere %ranioca $a &redo*ene li$te8
koliko o$!0nji*eniCo&t!"eni $a0 ne i)a%ere %ranioca $a &redo*ene li$te5
%ranioca 6e 0! &o$ta+iti $!d8
O$!0nji*eno0Co&t!"eno0 $e 0ora o$i(!rati do+oljno +re0ena )a
&ri&re0anje od%rane8 2ko vrijeme nije propisano, ono se odreuje u svakom
konkretnom sluaju, u zavisnosti od sloenosti predmeta i linosti izvrioca.
-vdje se ne radi samo o pravima optuenog, ve i o pravima advokata , pa ako iz
!@?
nekog razloga optueni mora promijeniti advokata, novi ranilac mora doiti
adekvatno vrijeme da se upozna sa predmetom.
A. ?60BF.B+ I.2<)+ < 6<-H+ %l. ". i ?.&
1 krivinom postupku u ravnopravnoj su upotrebi BH- jezik, a slubena
pisma su latinica i 'irilica. +rivini postupak se vodi na jednom od slubeni#
jezika i pisama. -tranke, svjedoci i ostali uesnici u postupku imaju pravo sluiti
se maternjim jezikom ili jezikom koji razumiju. :ko osoba ne razumije jedan od
slubeni# jezika, osigurat 'e se usmeno prevo(enje onoga to ona, odn. drugi
iznose, kao i isprava i dr. pisanog dokaznog materijala, od strane sudskog
tumaa.
C. 2+)0%<B0-B ,0)+2+ %lan !!.&
"a krivini postupak od znaaja su samo zakoniti dokazi, jer se samo na
takvim dokazima moe zasnivati sudska presuda.
Za%ranjeno je od o$!0nji*eno(5 o&t!"eno( ili %ilo koje dr!(e o$o%e
koja !*e$t+!je ! &o$t!&k!5 &ri%a+ljati doka)e i)n!4i+anje0 &ri)nanja ili
kak+e dr!(e i)ja+e8 Na o+i0 $e doka)i0a ne 0o"e )a$ni+ati $!d$ka odl!ka8
2DOKAZI KOJI S DO.IJENI NA ZAKONOM ZA.RANJEN NAIN3
S!d ne 0o"e )a$no+ati $+oj! odl!k! ni na doka)i0a &ri%a+ljeni0
&o+reda0a lj!d$ki7 &ra+a i $lo%oda &ro&i$ani7 !$ta+o0 i 0e4!narodni0
!(o+ori0a koje je .o$na i /erce(o+ina rati,iko+ala5 niti na doka)i0a koji
$! &ri%a+ljeni %itni0 &o+reda0a kri+8 &o$t!&ka 2NEZAKONITI DOKAZI38
9B8 PRAVO NA OD-TET I RE/A.ILITA?IJ %lan !2.&
-soa koja je neopravdano osu ena za krivi no djelo ili je ez osnova
li ena sloode ima pravo na rehailitaciju , pravo na naknadu tete iz ud etskih
sredstava , kao i druga prava utvr ena zakonom .
998 NAELO POKA O PRAVIMA %lan !).&
O&6a je o%a+e)a $!da5 t!"ioca i dr!(i7 or(ana koji !*e$t+!j! !
&o$t!&k!5 &o!*iti o$!0nji*eno(Co&t!"eno( i dr!(e !*e$nike ! &o$t!&k! o
&ra+i0a koja i0 &o )akon! &ri&adaj! i o &o$ljedica0a &ro&!#tanja
odre4ene radnje8 !ouka se odnosi na svakog uesnika u postupku, a ne samo
na osumnjienog:optuenog, a daje se onda kada i pomenute osoe iz
neznanja mogle propustiti neku radnju u postupku ili se iz neznanja ne i koristile
svojim pravima. ) %pr. pouka o povraaju u prijanje stanje, ili pouka oteenom i
podnosiocu prijave u sluaju donoenja narede o nesprovoenju istrage+
Data &o!ka $e 0ora )a%ilje"iti8 !ropust u davanju pouke se uzima kao
relativno itna povreda odredaa krivinog postupka i predstavlja razlog za
ulaganje ale.
9:8 6F+E0 %+ -?L.%I. B.2 0,>+;+%I+ %lan !5.&
!!@
O$!0nji*eniCo&t!"eni i0a &ra+o da ! najkra6e0 ra)!0no0 rok!
%!de i)+eden &red $!d i da 0! %!de $!4eno %e) odla(anja5 a najka$nije !
rok! od jedne (odine od dana &ot+r4i+anja o&t!"nice8
-vo predstavlja izraz prava na pravino suenje )Blan 6. CK.A!+.
&ud je duan da postupak provede ez odugovlaenja i onemogui svaku
zloupotreu prava koja pripadaju osoama koje uestvuju u postupku.
Trajanje &rit+ora 0ora %iti $+edeno na najkra6e n!"no +rije0e8
13. %+1.>0 I.,%+)0-B< ? 60-B?6+%I? (6F<%G<6 <-B<%.) %lan !9.&

S!d5 t!"ilac i dr!(i or(ani koji !*e$t+!j! ! &o$t!&k! d!"ni $! $
jednako0 &a"njo0 da i$&it!j! i !t+r4!j! kako *injenice koje terete
o$!0nji*eno(Co&t!"eno(5 tako i one koje i0 id! ! kori$t8
&ud je duan stranke i ranitelje tretirati na jednak nain i svakoj strani
pruiti jednake mogunosti u pogledu pristupa dokazima i njihovom izvoenju na
glavnoj raspravi.
Na o+aj na*in $e dola)i do 0aterijalne i$tine ! kri+i*no0 &o$t!&k!EEE
O+a d!"no$t odno$i $e na *injenice koje $! &ra+no rele+antne )a
konkretni kri+i*ni &red0et5 a to $! one +e)ane !)1
1. zakonska oiljeja kriv. djela,
2. saizvrilatvo i sauesnitvo,
3. krivinu odgovornost izvrioca,
4. izricanje odgovarajue krivinopravne sankcije i dr.
O+i0 na*elo0 $e !+odi Mstandard jednako! obziraN 5 i to ! tok!
cijelo( kri+i*no( &o$t!&ka8
Na (la+no0 &retre$! jednako$t ! &o$t!&anj! $!da o%e)%je4!je $e
$lijede6i0 rje#enji0a1

1. stranke i ranilac imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze,
2. svjedoci i vjetaci na glavnom pretresu ispituju se u okviru pravila o
direktnom, unakrsnom i dodatnom ispitivanju,
3. prilikom izvoenja dokaza ije je izvoenje naredio sudija, odnosno vijee,
sud e ispitati svjedoka, a nakon toga e dozvoliti i strankama i raniocu
da postavljaju pitanja,
4. dunost je sudije, odnosno predsjednika vijea, da se stara za svestrano
pretresanje predmeta, utvrivanja istine i otklanjanje svega to odugovlai
postupak, a ne doprinosi razrjeenju stvari,
5. na glavnom pretresu ne izvode se samo dokazi koje su predloile stranke
i ranilac, ve i dokazi ije je izvoenje naredio sud eQ officio ,
Kad je rije* o t!"ioc!5 nje(o+a je o%a+e)a da !t+r4!je kako *injenice
koje terete o$!0nji*eno(Co&t!"eno(5 tako i *injenice koje 0! id! ! kori$t8
Ao je moralna i zakonska obaveza, koja postoji u toku cijelog krivinog postupka,
i koju tuilac ima kao dravni organ, a ne kao stranka u postupku.
!!!
O+o na*elo jednako$ti ! &o$t!&anj! je$te ! $t+ari 0odi,icirano
ink+i)itor$ko na*elo %sueno je u odnosu na raniji 2+3, pa zato kaemo da je
modi$icirano&.
9L8 NAELO SLO.ODNE O?JENE DOKAZA %lan !;.&
S!d5 t!"ilac i dr!(i or(ani koji !*e$t+!j! ! kri+i*no0 &o$t!&k!5 kada
ocjenj!j! &o$tojanje ili ne&o$tojanje *injenica5 ni$! +e)ani niti o(rani*eni
&o$e%ni0 ,or0alni0 doka)ni0 &ra+ili0a5 koja %i !na&rijed odre4i+ala
+rijedno$t &ojedini7 doka)a8
To )na*i da +rijedno$t doka)a ! )akon! nije !na&rijed odre4ena5 ni
k+alitati+no5 niti k+antitati+no %kao to je to bio sluaj u npr. rimskom pravu&
4aelo sloodne ocjene dokaza primjenjuje se u cijelom toku krivinog
postupka i odnosi se na sve odluke donesene u krivinom postupku.
Pri to0e5 tre%a na(la$iti da je o%a+e)a $!da da5 &riliko0 dono#enja
&re$!de5 $a+je$no5 &ri0jeno0 &ra+ni75 lo(i*ki7 i &$i7olo#ki7 0etoda5
ocijeni $+aki doka) &ojedina*no i ! +e)i $a o$tali0 doka)i0a5 te da na
o$no+! tak+e ocjene i)+ede )aklj!*ak o to0e da li neka *injenica &o$toji ili
ne &o$toji8
Slo%odna ocjena doka)a ! konkretno0 kri+i*no0 &red0et! )a7tije+a
o%ra)lo"enje5 kako $+ako( doka)a &ojedina*no5 tako i $+i7 doka)a )ajedno .
4a osnovu tog orazloenja sloodna ocjena dokaza se moe sagledati u
eventualnom drugostepenom postupku, jer se u orazloenju presude iznosi na
osnovu ega se uzima da je neka injenica dokazana, odnosno da nije
dokazana, te nain na koji se dolo do takvog zakljuka.
%+60H.%+7 ? istrazi se dokazi prikupljaju, a na !lavno# pretresu izvode.
?tvr*eno injenino stanje #o(e biti sadr(ano sa#o u presudi.
9A8 NAELO AKZATORNOSTI 2OPT<NO NAELO3 )lan 7I.+
Kri+i*ni &o$t!&ak $e 0o"e &okren!ti i &ro+e$ti $a0o &o )a7tje+!
t!"ioca8 To5 dakle )na*i da kri+i*ni &o$t!&ak ne 0o"e &okren!ti niti +oditi1
sud po sluenoj dunosti,
privatni tuilac,
oteeni kao tuilac %kako je bilo predvi(eno ranijim 2+3
om&.
$+ajanje0 o+o( &rinci&a5 ra)d+ojene $! tri o$no+ne ,!nkcije !
kri+i*no0 &o$t!&k! i &o+jerene ra)li*iti0 $!%jekti0a1
7+ 9unkcija krivino! !onjenja / koja je po ovom zakonu povjerena tuiocu,
5+ 9unkcija odbrane / koju ostvaruje osumnjieni:optueni, sam ili uz pomo
ranioca i
8+ 9unkcija presu*enja = koju, logino, vri sud.
Tako4er5 &ri7+atanje o+o( &rinci&a i0a i $ljede6e &o$ljedice1
1. sud ne pokree i ne vodi krivini postupak po sluenoj dunosti, tj. ez
zahtjeva tuioca,
!!2
2. krivini postupak doiva karakter spora izmeu dvije strane )tuioca i
osumnjienog:optuenog+ pred sudom, i
3. krivini postupak se moe voditi samo protiv one osoe i samo za ono
krivino djelo koje tuilac u optunici oznai.
Za $+a kri+i*na djela &red+i4ena ! KZ F.i/ (onjenje $e &red!)i0a
&o $l!"%enoj d!"no$ti .
%apo#ena7 -vo naelo prema svojoj definiciji ima tano odreeno znaenje i nikako se
ne moe tumaiti da je kod nas isto akuzatorski postupak. 4a krivini postupak je
mjeoviti )akuzatorsko/inkvizitorski+ postupak, jer sud ima ovlatenja da poziva svoje
svjedoke i vjetake i dr.

9O8 NAELO LE'ALITETA KRIVINO' 'ONJENJA )lan 7J.+
T!"ilac je d!"an &red!)eti kri+i*no (onjenje ako &o$toje doka)i da je
!*injeno kri+i*no djelo5 o$i0 ako )akono0 nije dr!(a*ije &ro&i$ano5 %e)
o%)ira na nje(o+ $ta+ o to0e da li je ili nije &otre%no kri+i*no (onjenje8
@ezano za primjenu ovog naela, moraju se ispuniti 3 pretpostavke 1
98 0oraj! &o$tojati doka)i da je i)+r#eno kri+i*no djelo8 <rai se
postojanje odreenog stepena sumnje da je izvreno krivino djelo. <uilac je
duan preduzeti krivino gonjenje kada postoje osnovi sumnje da je izvreno
krivino djelo.
:8 ne $0ij! &o$tojati )akon$ke $0etnje )a kri+i*no (onjenje5 kao
#to $! a0ne$tija5 &o0ilo+anje5 )a$tara kri+i*no( (onjenja i dr8
@8 da ni$! ! &itanj! i)!)eci od &rinci&a le(aliteta kri+i*no(
(onjenja5 koji &odra)!0je+aj! &ri0jen! &rinci&a OPORTNITETA
2cjeli$7odno$ti3 kri+i*no( (onjenja5 koji ni$! &roi)+oljni5 +e6 $!
&ro&i$ani $! )a1
7+ krivina djela za koja se goni po odorenju )postoji imunitet uinioca+,
5+ krivina djela ije se krivino gonjenje moe ustupiti stranoj dravi,
8+ krivina djela u kojima e gl. tuilac dati imunitet svjedoku , i
G+ laka krivina djela iji su izvrioci maloljetne osoe.
%aelo oportuniteta 5 dakle5 nar!#a+a na*elo le(aliteta i )na*i &ra+o
t!"ioca da ne &red!)0e kri+i*no (onjenje5 iako &o$toje )akon$ki !$lo+i )a
(onjenje5 ako to nije cjeli$7odno 2o&ort!no3 ! konkretno0 &ri0jer!8
Kontrola mogueg neopravdanog odustanka tuioca od kriv. gonjenja ostvaruje
se, izmeu ostalog, pravom oteenog da podnese prituu 9redu tuioca.
9P8 NAELO MTA.ILITETA
Pod na*elo0 0!ta%iliteta &odra)!0ije+a $e &ra+o t!"ioca da
od!$tane od )a&o*eto( kri+i*no( (onjenja $+e do )a+r#etka (la+no(
&retre$a5 a ! II $t8 &o$t!&k! &red +ije6e0 a&elaciono( odjeljenja kada je to
!!)
&red+i4eno )akono0 2situacija kada doe do ukidanja I.st. presude pa II.st. sud
otvori pretres 3.
Ako t!"ilac ! tok! &o$t!&ka do4e do )aklj!*ka da ne &o$toje $t+arni
ili &ra+ni o$no+i )a dalje kri+i*no (onjenje5 tada on 0o"e da od!$tane od
kri+i*no( (onjenja8
Do &odi)anja o&t!"nice5 t!"ilac od!$taje od kri+i*no( (onjenja5 odn8
o%!$ta+lja i$tra(! dono#enje0 nared%e o o%!$ta+i i$tra(e ako !$tano+i1
1. da djelo koje je uinio osumnjieni nije krivino djelo, ili
2. da nema dovoljno dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo, ili
3. da je djelo ouhvaeno amnestijom, pomilovanjem ili zastarom, ili postoje
druge smetnje koje iskljuuju krivino gonjenje.
9 sluaju oustave istrage, tuilac je duan o tome oavijestiti oteenog,
koji ne moe uloiti alu, ve ima pravo da, u roku od J dana, podnese prituu
uredu tuioca.
)ad je istra!a obustavljena jer nije bilo dovoljno dokaza da je
osu#njieni uinio krivino djelo, tu(ilac i#a #o!unost i pravo da
ponovo otvori istra!u u toj pravnoj stvari, ako do*e do novi" dokaz$
T!"ilac 0o"e od!$tati od kri+i*no( (onjenja i nakon &odi)anja
o&t!"nice5 &ri *e0! na$taj! $lijede6e &o$ljedice1
a) ako je t!"ilac od kri+i*no( (onjenja od!$tao nakon &odi)anja
o&t!"nice5 a &rije &o*etka (la+no( &retre$a 2H&o+la*enje o&t!"niceI3 ,
$!d 6e rje#enje0 o%!$ta+iti &o$t!&ak . 9 tom sluaju, ako je tuilac
optunicu povukao prije potvrivanja, za to mu nije potrena niija
saglasnost, ali ako je to uinio poslije potvrivanja optunice, a prije
poetka glavnog pretresa, potrena mu je saglasnost &!&/a.
b) ako je t!"ilac od kri+i*no( (onjenja od!$tao ! tok! (la+no( &retre$a ,
2Hod!$tajanje od o&t!"niceI35 $!d 6e donijeti &re$!d! kojo0 $e
o&t!"%a od%ija8 (akle, prije zapoetog glavnog pretresa postupak se
oustavlja rjeenjem, a nakon toga presudom.
c) ako je t!"ilac od kri+i*no( (onjenja od!$tao &red "al%eni0 +ije6e0
2kad vijee apelacionog odjeljenja donese odluku o ukidanju I. st. presude
i odravanju pretresa pred II. st. sudom 3, &ri0jenj!j! $e odred%e o
od!$tajanj! t!"ioca od o&t!"nice ! tok! (la+no( &retre$a5 tj8 $!d 6e
donijeti &re$!d! kojo0 $e o&t!"%a od%ija8
Istovremeno sa oustavom postupka ukida se i pritvor ako se optueni
nalazi u pritvoru.
Po$e%an $l!*aj od!$tajanja od kri+i*no( (onjenja je kod da+anja
i0!niteta $+jedok!5 kada (la+ni t!"ilac5 odl!ko05 $+jedok! daje i0!nitet
od kri+i*no( (onjenja i na taj na*in ! &ot&!no$ti od!$taje od (onjenja &o
to0 o$no+!5 %e) 0o(!6no$ti )a &ono+no ot+aranje i$tra(e5 tj8 kri+i*no(
(onjenja8 Imunitet svjedoka ne predstavlja i apsolutni imunitet od krivinog
gonjenja, jer svjedok koji da iskaz pod imunitetom moe iti krivino gonjen za
okolnosti koje i dovele do njegovog krivinog gonjenja, a koje nisu ouhvaene
ovim imunitetom, kao i u sluaju davanja lanog iskaza.
!!5
Kako i se sprijeila mogua zloupotrea prava tuioca da odustane od
krivinog gonjenja, zakon predvia ponavljanje postupka na tetu optuenog ako
je doneena presuda kojom se optua odija zog odustanka tuioca, a dokae
se da je do ovog odustanka dolo zog krivinog djela korupcije ili krivinog djela
protiv sluene i druge dunosti tuioca000 )-@- AC AC(I4I &.9B2A K2(2 AC
*-R9EC !-42@.A24AC !-&<9!K2 42 ?<C<9 -!<9SC4-R+. 9slov za
ovo ponavljanje postupka na tetu optuenog je postojanje pravosnane presude
kojom je ovo dokazano. 9 sluaju da je tuitelj, eventualno, umro, vodie se
dokazni postupak kojim e se to krivino djelo )kriv. djelo korupcije, tj. kriv. djelo
protiv sluene i druge dunosti tuioca tuioca+ dokazivati.
$itno je spomenuti i situaciju koja nije odustajanje od gonjenja, ali zog
slinosti te situacije sa pravim odustajanjem itno ju je orazloiti. To je $l!*aj
kad t!"ilac odl!*i da ne $&ro+ede i$tra(!5 tj8 kada done$e nared%! o
ne$&ro+o4enj! i$tra(e5 #to ! $t+ari ne &red$ta+lja od!$tajanje od kri+i*no(
(onjenja5 jer tak+o (onjenje nije ni )a&o*eto8
Nared%! o ne$&ro+o4enj! i$tra(e t!"ilac 6e donijeti ! $ljede6i0
$l!*aje+i0a1
a) ako je iz krivine prijave i prateih spisa oigledno da prijavljeno djelo nije
krivino djelo,
b) ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljena osoa uinila krivino djelo,
c) ako je nastupila zastarjelost, ako je djelo ouhvaeno amnestijom, odn.
pomilovanjem ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.
Kada se govori o naelu mutailiteta, trea spomenuti i princip
Ki#utabiliteta' koji znai nemogunost odustajanja od krivinog gonjenje i
povlaenja:odustajanja od optunice, ez ozira na kasnije ;elje' tuioca.
!ostupak se mora provesti do kraja. -vaj princip u primjeni je u nekim od
zemalja zapadne Cvrope.
9Q8PRET/ODNA 2PREJDI?IJALNA3 PITANJA %lan 2@.&
+e)i &ret7odni7 &itanja tre%a5 &rije $+e(a5 na(la$iti da je to
$&oredni &red0et kri+i*no( &o$t!&ka i da je )a rje#a+anje to( &itanja
nadle"an $!d ! neko0 dr!(o0 &o$t!&k! (npr. parninom, vanparninom ),
odno$no neki dr!(i dr"a+ni or(an (npr. upravni organ ).
!rema tome, prethodna pitanja su pitanja graanskog ili upravnog prava,
a u krivinom postupku postaju prethodna kad od njihovog rjeenja zavisi
primjena krivinog zakona.
Pret7odna &itanja $! $a0o &ra+na &itanja5 #to )na*i da to ne 0o(!
%iti &roce$na ili *injeni*na &itanja8
Ako $e neko &ra+no &itanje &oja+i kao &ret7odno &itanje ! kri+i*no0
&o$t!&k!5 $!d koji $!di ! kri+i*no0 &o$t!&k! 0o"e &o$t!&iti na : na*ina1
a+ $!d 0o"e $a0o$talno odl!*iti o &ret7odno0 &itanj! &o &ra+ili0a
doka)i+anja ! kri+i*no0 &o$t!&k!8 Tada odl!ka $!da &o &ret7odno0
&itanj! i0a dej$t+o $a0o ! konkretno0 kri+i*no0 &red0et! ! ko0e
$e ra$&ra+ljalo o &o0en!to0 &itanj!8 Iz navedenog razloga, odluka o
prethodnom pitanju se unosi u orazloenje presude, ona ne doiva
!!9
klauzulu pravosnanosti i ne oavezuje nadleni organ da isto prethodno
pitanje raspravi na isti nain.
+ $!d 0o"e da )a$tane $a kri+i*ni0 &o$t!&ko0 i $a*eka da to &itanje
rije#i $!d ! neko0 dr!(o0 &o$t!&k! ili neki dr!(i nadle"ni or(an8
)npr. da sud u parninom postupku odlui o vlasnitvu na nekoj stvari +. !ri
tome trea naglasiti da odluku koju je donio sud u nekom drugom
postupku ili neki drugi organ, ne moe promijeniti sud u krivinom
postupku. :li, sud nije vezan takvom odlukom u pogledu ocjene da li je
izvreno odre(eno krivino djelo, jer se o pitanju postojanja krivinog djela
raspravlja samo po pravilima krivnog postupka.
POSLJEDI?E POKRETANJA POSTPKA %lan !?.&
Kad je &ro&i$ano da &okretanje kri+i*no( &o$t!&ka i0a )a &o$ljedic!
o(rani*enje odre4eni7 &ra+a5 to )na*i da te &o$ljedice5 ako Zakono0 nije
dr!(a*ije odre4eno5 na$t!&aj! &ot+r4i+anje0 o&t!"nice8
2ko se radi o krivinim djelima s propisanom kaznom zatvora do pet
godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom, ove posljedice nastupaju od
dana kad je donesena osuujua presuda, ez ozira na to je li postala
pravosnana.
;lava << 5 2%+1.%I. <2F+2+ %lan 2!.&

a& IOSMNJIENIM je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je poinila
krivino djelo,
b& IOPT<ENIM je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici
potvr(ena,
c& IOSKENIM je osoba za koju je pravosnanom odlukom utvr(eno da je
krivino odgovorna za odre(eno krivino djelo,
d& ISDIJA ZA PRET/ODNI POSTPAKM je sudija koji postupa u toku istrage
u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom,
e& ISDIJA ZA PRET/ODNO SASL-ANJEM je sudija koji postupa nakon
podizanja optunice u sluajevima kada je to propisano ovim zakonom i koji ima
ovlatenja koja pripadaju sudiji za pret#odni postupak,
$& ISTRANKEM su tuilac i osumnjieni, odnosno optueni,
g& IOVLA-TENA SL<.ENA OSO.AM je ona osoba koja ima odgovaraju'a
ovlatenja unutar Lranine policije BiH %ranije .ravne granine slube&,
policijski# organa Federacije, sudske policije, kao i carinski# organa, organa
$inansijske policije, poreski# organa i organa vojne policije, kao i struni
saradnici, odnosno istraitelji tuiteljstva koji rade po ovlatenjima tuioca
#& IO-TEDENIM je osoba kojoj je osobno ili imovinsko pravo povrije(eno ili
ugroeno krivinim djelom,
i& IPRAVNE OSO.E M su osobe koje su kao takve de$inirane u +2FBiH,
ukljuuju'i8 korporacije, preduze'a, udruenja i ortakluke i druge pravne osobe,
j& IISTRA'AM obu#vata aktivnosti poduzete od tuioca ili ovlatene slubene
osobe u skladu s ovim zakonom, ukljuuju'i prikupljanje i uvanje izjava i
dokaza,
!!;
k& INAKRSNO ISPITIVANJEM je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke,
odnosno branioca koja nije pozvala tog svjedoka, odnosno vjetaka,
l& IDIREKTNO ISPITIVANJEM je ispitivanje svjedoka i vjetaka od stranke,
odnosno branioca, koja je pozvala tog svjedoka, odnosno vjetaka,
m& IOSNOVANA SMNJAM je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim
dokazima koji upu'uju na zakljuak da je izvreno krivino djelo i da je odre(ena
osoba izvrila krivino djelo,
n& IZA.ILJE-KEM i ISPISIM su slova, rijei ili brojke ili nji#ov ekvivalent
zapisane rukopisom, otkucane pisa'om mainom, odtampane, $otokopirane,
$otogra$irane, zabiljeene magnetskim impulsima, me#aniki ili elektronski ili
nekim drugim oblikom sakupljanja podataka,
H OSNOVI SMNJEI (nema u znaenjima izraza, ali predstavlja+8IO%lik
+jero+atno$ti koji $e te0elji na odre4eni0 okolno$ti0a i koji !ka)!je na
0o(!6no$t &o$tojanja kri+8 djela i neke o$o%e kao 0o(!6e( !*initeljaI
;lava <<< : 6F+E%+ 60H0O < ->?PB.%+ -+F+,%I+
O%a+e)a &r!"anja &ra+ne &o0o6i i $l!"%ene $aradnje %=lan 22.&
%!& -vi sudovi u Federaciji duni su da prue pravnu pomo' sudu koji vodi
postupak.
%2& -vi organi vlasti u Federaciji duni su slubeno sara(ivati sa sudovima,
tuiteljem i drugim organima koji uestvuju u krivinom postupku.
Pr!"anje &ra+ne &o0o6i i $l!"%ene $aradnje %=lan 2).&
%!& -ud 'e uputiti za#tjev za pruanje pravne pomo'i, odnosno za slubenu
saradnju nadlenom sudu odnosno organu vlasti.
%2& 3ruanje pravne pomo'i i slubena saradnja provode se bez naknade.
%)& -t. !. i 2. ovog lana primjenjuju se i na za#tjeve koje je tuitelj uputio prema
tuilatvu ili drugim organima vlasti u Federaciji.
;lava <E : %+,>.P%0-B -?,+
STVARNA NADLE<NOST %=lan 25.&
Pod &oj0o0 $t+arne nadle"no$ti &odra)!0ije+a $e o+la#tenje $!da1

a) da odluuje o odreenoj vrsti predmeta, ili
b) da preduzima odreene vrste procesnih radnji, ili
c) da oavlja i druge poslove propisane zakonom.
Pra+ila o $t+arnoj nadle"no$ti dijele kri+i*ne &red0ete i)0e4!
$!do+a ra)li*ito( ran(a 2npr. opinskih i kantonalnih 38 &toga, propisi o stvarnoj
nadlenosti uvijek garantiraju graanima da e im za odreena krivina djela
suditi sud odreenog ranga.
Zato $!d 0ora &a)iti na $+oj! $t+arn! nadle"no$t .
!!<
Ako je &re$!d! donio $!d ni"e( ran(a !0je$to $!d +i#e( ran(a
)opinski umjesto kantonalnog+ !*injena je %itna &o+reda odreda%a kri+i*no(
&o$t!&ka8
SASTAV SDA 2FNK?IONALNA NADLE<NOST3 %lan 29.&
Da %i $!d 0o(ao &ri0jeniti odred%e o ,!nkcionalnoj nadle"no$ti5 tj8
!t+rditi ko 6e ! ok+ir! $!da &o$t!&ati &o neko0 &red0et! 2da li sudija
pojedinac, vije'e, predsjednik vije'a, predsjednik suda i dr. 35 0ora $e &r+o
i)+e$ti &ra+ni )aklj!*ak o koje0 $e kri+i*no0 djel! radi8
O+aj )aklj!*ak $!d i)+odi na te0elj! *injeni*no( o&i$a i) o&t!"nice5
a ne na o$no+! k+ali,ikacije kri+i*no( djela i) o&t!"nice5 jer $!d nije +e)an
to0 k+ali,ikacijo08 Dakle5 ! &rocjeni da li 6e ! neko0 &red0et! $!diti
$!dija &ojedinac ili +ije6e5 %itno je koje $! *injenice i okolno$ti na+edene !
to0 o&i$!5 jer na o$no+! to(a $!d ocjenj!je o koje0 $e kri+i*no0 djel!
radi8 Kada $!d to !t+rdi5 odl!*i6e o to0e ko 6e $!diti8
Tako5 ! &r+o0 $te&en! $!di1
a) vijee krivinog odjeljenja suda, sastavljeno od trojice sudija.
b) sudija pojedinac za krivina djela s propisanom kaznom zatvora do 7L
godina ili novanom kaznom kao glavnom kaznom.
Ako $e na (la+no0 &retre$! &oka"e &otre%ni0 da !0je$to $!dije
&ojedinca $!di +ije6e (npr. prije poetka glavnog pretresa pogreno ocijenjeno
da se radi o krivinom djelu za koje je zaprijeena kazna zatvora do 7L godina, a
radi se o teem krivinom djelu ), tre%a ,or0irati +ije6e i (la+ni &retre$ &o*eti
&ono+o . 9 suprotnom, ako tako ne i ilo postupljeno, to i predstavljalo itnu
povredu odredaa krivinog postupka, jer sud nije io propisno sastavljen.
Mo(!6a je i $!&rotna $it!acija %da je prije poetka glavnog pretresa
pogreno ocijenjeno da se radi o krivinom djelu za koje trea da sudi vijee, a
na glavnom pretresu se zakljui da se radi o krivinom djelu za ije presuenje je
nadlean sudija pojedinac &. tak+o0 $l!*aj! nije &otre%no da !0je$to +ije6a
$!di $!dija &ojedinac5 +e6 je !&ra+o to +ije6e o+la#teno da na$ta+i (la+ni
&retre$5 jer tak+i0 &o$t!&anje0 o&t!"eni ne6e do6i ! (ori &roce$ni &olo"aj5
niti to &red$ta+lja %itn! &o+red! odreda%a kri+i*no( &o$t!&ka8
dr!(o0 $te&en! $!di Vije6e a&elaciono( odjeljenja $!da5
$a$ta+ljeno od trojice $!dija8 <akav sastav suda je ne samo onda kada se
odrava sjednica vijea, ve i kada se dri pretres.
O )a7tje+! )a &ona+ljanje &o$t!&ka odl!*!je +anra$&ra+no +ije6e
$!da koji je donio I $t8 &re$!d!5 $a$ta+ljeno od trojice $!dija8
SDIJA ZA PRET/ODNI POSTPAK 2SPP3 je $!dija koji ! tok!
i$tra(e &o$t!&a ! $l!*aje+i0a kada je to &ro&i$ano o+i0 )akono08
O+la#tenja SPP;a odno$e $e na1
1) pitanja lienja sloode i odreivanja pritvora, nadzor nad izvrenjem
pritvora i nad komunikacijom pritvorenika sa spoljnim svijetom,
2) izdavanje narede za pretres stana, prostorija, pokretnih stvari i osoa, te
narede za privremeno oduzimanje predmeta,
!!"
3) izdavanje narede o poduzimanju posenih istranih radnji,
4) izdavanje narede za dovoenje,
5) donoenje rjeenja o odreivanju jamstva,
6) postavljanje ranioca u sluaju oavezne odrane i u sluaju slaog
imovnog stanja osumnjienog, kao i razrjeenje postavljenog ranioca.
@) dostavljaju mu se dokazi radi oavjetavanja ranioca.
A) izdaje naredu za prinudno dovoenje svjedoka ili odorava takvu
naredu koju je izdao tuilac, te donosi rjeenje o izricanju novane kazne
svjedoku do 6.LLL,LL K*.
SDIJA ZA PRET/ODNO SASL-ANJE 2SPS3 je $!dija koji $e ja+lja
nakon &odi)anja o&t!"nice i &o$t!&a ! $l!*aje+i0a kada je to &ro&i$ano
o+i0 )akono08 I0a o+la#tenja koja &ri&adaj!5 tj8 koja i0a i SPP 8
Pored ti7 o+la#tenja5 )akon5 tako4er5 &ro&i$!je da SPS &o$t!&a i !
$l!*aje+i0a kad1
a) odluuje o optunici u smislu njenog potvrivanja,
b) dostavlja optunicu optuenom,
c) odluuje o prethodnim prigovorima na optunicu
d) oustavlja postupak u sluaju povlaenja optunice,
e) preduzima radnje za sudsko oezjeenje dokaza,
9) uzima izjavu o krivnji,
!) razmatra sporazum o priznanju krivnje,
") dostavlja predmet sudiji:vijeu, radi zakazivanja glavnog pretresa,
i) postavlja ranioca u sluaju oavezne odrane i tzv. odrane siromanih,
te odluuje o razrjeenju ranioca.
F!nkcionalna nadle"no$t Vanra$&ra+no( Vije6a %lan 29. stav ;.&

+ije6! $a$ta+ljeno0 od trojice $!dija5 $!d odl!*!je o "al%a0a
&roti+ rje#enja kada je to odre4eno o+i0 )akono05 te dono$i dr!(e odl!ke
i)+an (la+no( &retre$a8
O+o +ije6e $a$ta+ljeno od trojice $!dija $!da1
1. odluuje o ali protiv rjeenja kojim je izreena novana kazna svjedoku
koji odija da svjedoi,
2. odluuje o ali protiv rjeenja kojim je optuenom odreena mjera
zarane naputanja mjesta oravita,
3. odluuje o ali protiv rjeenja o odreivanju pritvora, itd.
MJESNA NADLE < NOST
For!0 delicti co00i$$i %= lan 2;.&
Mje$no nadle " an je $!d na * ije0 &odr! * j! je kri+i * no djelo i)+r # eno
ili &ok! # ano 8
2ko je krivi no djelo izvr eno ili poku ano na podru jima raznih sudova ili
na granici tih podru ja , ili je neizvjesno na kojem je podru ju izvr eno ili
poku ano , nadle " an je onaj od ti7 $!do+a koji je &r+i &ot+rdio o&t! " nic! 5 a
!!?
ako o&t! " nica nije &ot+r 4 ena 5 $!d koji je &r+i &ri0io o&t! " nic! na
&ot+r 4 i+anje 8
Po$e%na nadle " no$t %= lan 2<.&
:ko je krivi no djelo u injeno na doma ' em brodu ili doma ' em
vazdu#oplovu dok se nalazi u doma ' em pristani tu , nadle an je sud na ijem se
podru ju nalazi to pristani te . 1 ostalim slu ajevima kad je krivi no djelo u injeno
na doma ' em brodu ili doma ' em vazdu#oplovu , nadle an je sud na ijem se
podru ju nalazi mati na luka broda , odnosno vazdu#oplova ili doma ' e pristani te
u kome se brod , odnosno vazdu#oplov prvi put zaustavi .
For!0 do0icilii %= lan 2".&

Ako nije &o)nato 0je$to i)+r # enja kri+i * no( djela ili ako je to 0je$to
i)+an &odr! * ja Federacije .i/ 5 nadle " an je $!d na * ije0 &odr! * j!
o$!0nji * eni Co&t! " eni i0a &re%i+ali # te ili %ora+i # te 8
2ko je sud na ijem podru ju osumnji eni :optu eni ima preivali te ili
oravi te ve zapo eo postupak , on ostaje nadle an , iako se saznalo za mjesto
izvr enja krivi nog djela .
For!0 de&re7en$ioni$ %= lan 2?.&

Ako nije &o)nato 0je$to i)+r # enja kri+i * no( djela 5 a niti &re%i+ali # te
ili %ora+i # te o$!0nji * eno( 5 odno$no o&t! " eno( 5 ili $e o%a 0je$ta nala)e
i)+an &odr! * ja Federacije .i/ 5 nadle " an je $!d na * ije0 $e &odr! * j!
o$!0nji * eni 5 odno$no o&t! " eni !7a&$i 2 li # i $lo%ode 3 ili $e $a0 &rija+i 8
Nadle"no$t $ ele0ento0 ino)e0no$ti 2lan @B83
2ko je neka osoa uinila krivina djela u #ederaciji i u inozemstvu, a
izmeu tih djela postoji meusona veza i isti dokazi, nadlean je sud koji je
nadlean za krivino djelo uinjeno u #ederaciji.
For!0 ordinat!0 2lan @983
Ako $e &re0a odred%a0a o+o( )akona ne 0o"e !$tano+iti koji je
$!d 0je$no nadle"an5 Vr7o+ni $!d Federacije .i/ odredi6e jedan od
$t+arno nadle"ni7 $!do+a &red koji0 6e $e &ro+e$ti &o$t!&ak8
SPAJANJE I RAZDVAJANJE POSTPKA
SPAJANJE POSTPKA %lan )2.&
Ako je i$ta o$o%a o&t!"ena )a +i#e kri+i*ni7 djela )sujektivni
koneksitet+ 5 &a je )a neka od ti7 djela nadle"an ni"i5 a )a neka +i#i $!d5 ! to0
$l!*aj! nadle"an je +i#i $!d8
!2@
Ako $! nadle"ni $!do+i i$te +r$te5 nadle"an je onaj $!d koji je &r+i
&ot+rdio o&t!"nic!5 a ako o&t!"nice ni$! &ot+r4ene5 nadle"an je $!d koji je
&r+i &ri0io o&t!"nic! na &ot+r4i+anje8
Na i$ti na*in odre4!je $e nadle"no$t ! $l!*aj! ako je o#te6eni
i$to+re0eno !*inio kri+i*no djelo &re0a o$!0nji*eno0Co&t!"eno08
Za $ai)+r#itelje5 &o &ra+il!5 nadle"an je $!d koji je &r+i &ot+rdio
o&t!"nic!8
S!d koji je nadle"an )a i)+r#itelja kri+i*no( djela nadle"an je5 &o
&ra+il!5 i )a $a!*e$nike5 &rikri+a*e5 o$o%e koje $! &o0o(le !*initelj!
&o$lije i)+r#enja kri+i*no( djela5 kao i )a o$o%e koje ni$! &rija+ile
&ri&re0anje kri+i*no( djela5 i)+r#enje kri+i*no( djela ili !*initelja %ojektivni
koneksitet+ . $+i0 na+edeni0 $l!*aje+i0a5 &ro+e$t 6e $e5 &o &ra+il!5
jedin$t+eni &o$t!&ak i donijeti jedna &re$!da8
S!d 0o"e odl!*iti da &ro+ede jedin$t+en &o$t!&ak i done$e jedn!
&re$!d! i ! $l!*aj! kad je +i#e o$o%a o&t!"eno )a +i#e kri+i*ni7 djela
)mjeoviti sujektivno/ojektivni koneksitet+5 ali $a0o ako i)0e4! i)+r#eni7
kri+i*ni7 djela &o$toji 0e4!$o%na +e)a8 2ko je za neka od ovih krivinih djela
nadlean vii, a za neka nii sud, jedinstveni postupak moe se provesti samo
pred viim sudom. 4 spajanju postupka odluuje sud koji je nadlean za
provo(enje jedinstvenog postupka.
RAZDVAJANJE POSTPKA %lan )).&
&pajanje krivinih postupaka nikada nije oavezno, a vri se ako postoji
neki od koneksiteta.
Na$!&rot $&ajanj! &o$t!&aka5 $!d5 tako4er5 0o"e do )a+r#etka
(la+no( &retre$a odl!*iti da $e &o$t!&ak )a &ojedina kri+i*na djela ili &roti+
&ojedini7 o&t!"eni7 ra)d+oji radi &o$e%no( $!4enja8
Za dono#enje tak+e odl!ke &otre%no je da &o$toje1
a3 +a"ni ra)lo)i ; npr. teka olest ili teka povreda jednog optuenog, koja
ukazuje da on due vremena nee moi sudjelovati u postupku, ili
%3 ra)lo)i cjeli$7odno$ti ; npr. da su na glavnom pretresu za jedno teko
krivino djelo izvedeni svi dokazi i za isto i se mogla donijeti presuda, a za
drugo krivino djelo potrena su dua vjetaenja.
Kada &o$toji neki od o+i7 ra)lo(a5 $!dija5 odn8 Vije6e5 dono$i
rje#enje o ra)d+ajanj! &o$t!&aka na &rijedlo( $tranaka ili %ranioca5 ali to
0o"e !*initi i %e) nji7o+o( &rijedlo(a8
koliko $e ra)d+ajanje &o$t!&ka +r#i &o $l!"%enoj d!"no$ti5
&otre%no je da $!d5 &rije dono#enja rje#enja o ra)d+ajanj! &o$t!&ka5
$a$l!#a $tranke i %ranioca8
!rotiv rjeenja kojim se odreuje razdvajanje postupaka ili se odija
prijedlog za razdvajanje postupka, ala nije doputena, ali stranke i ranilac
mogu to rjeenje poijati u ali na presudu.
PRENO-ENJE NADLE<NOSTI IZ PRAVNI/ ILI STVARNI/ RAZLO'A %=l )5.&
!2!
Kad je nadle"ni $!d i) &ra+ni7 ili $t+arni7 ra)lo(a $&rije*en da
&o$t!&a5 d!"an je5 &o $a$l!#anj! $tranaka i %ranitelja5 o to0e i)+je$titi
ne&o$redno +i#i $!d koji 6e odrediti dr!(i $t+arno nadle"an $!d na $+o0
&odr!*j! da &o$t!&a ! konkretno0 &red0et! 2In!"na dele(acijaM38
-vi razlozi mogu iti, npr. olest svih sudija, ili npr. ako je sud oteen
krivinim djelom i sl. 4eophodno je da ovi razlozi due traju, ) npr. za sluaj
olesti sudija H mjeseci+.
!rotiv rjeenja o odreivanju drugog suda za postupanje iz stvarnih
razloga nije doputena ala.
PRENO-ENJE NADLE<NOSTI IZ VA<NI/ RAZLO'A %=lan )9.&
S!d odre4en )akono0 0o"e )a +o4enje &o$t!&ka ! konkretno0
&red0et! odrediti dr!(i $t+arno nadle"an $!d na $+o0 &odr!*j!5 ako
&o$toje +a"ni ra)lo)i8
<o mogu iti razlozi kada npr. sud sudi u nekom predmetu u kojem moe
doi do uznemiravanja graana, njihovog okupljanja pred zgradom suda, to
moe ometati njegovo normalno funkcionisanje )mogui i neki dr. slini razlozi+.
koliko nije 0o(!6e &renijeti nadle"no$t $a jedno( $!da na dr!(i
$!d ! i$to0 kanton!5 )a #ta je nadle"an ne&o$redno +i#i )ajedni*ki $!d N
kantonalni $!d5 Vr7o+ni $!d F.i/ 0o"e )a +o4enje &o$t!&ka odrediti dr!(i
$t+arno nadle"an $!d na &odr!*j! dr!(o( kantona8
-vo 3jeenje moe se donijeti na prijedlog &!!/a, &!&/a, sudije ili
predsjednika vijea )zavisno od toga u kojoj se fazi nalazi predmet za ije se
rjeavanje prenosi nadlenost+ ili na prijedlog jedne od stranaka ili ranioca.
!rotiv rjeenja o odreivanju drugog suda za postupanje iz vanih razloga
nije doputena ala.
POSLJEDI?E NENADLE<NOSTI %=lan );.&
S!d je d!"an &a)iti na $+oj! $t+arn! i 0je$n! nadle"no$t i *i0
&ri0jeti da nije nadle"an o(la$it 6e $e nenadle"ni0 i &o &ra+o0o6no$ti
rje#enja !&!tit 6e &red0et nadle"no0 $!d!8
2ko u toku glavnog pretresa sud ustanovi da je za suenje nadlean nii
sud nee dostaviti predmet tom sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti
odluku.
Nakon &ot+r4i+anja o&t!"nice5 $!d $e ne 0o"e o(la$iti 0je$no
nenadle"ni05 niti $tranke 0o(! i$ticati &ri(o+or 0je$ne nenadle"no$ti8
4enadlean sud je duan preduzeti one radnje u postupku za koje postoji
opasnost od odlaganja.
POKRETANJE POST8 ZA RJE-AVANJE SKO.A NADLE<NOSTI %=lan )<.&
Ako $!d ko0e je &red0et !$t!&ljen5 kao nadle"no05 $0atra da je
nadle"an $!d koji 0! je &red0et !$t!&io ili neki dr!(i $!d5 &okren!t 6e
&o$t!&ak )a rje#a+anje $!ko%a nadle"no$ti8 O+aj &o$t!&ak je
ad0ini$trati+no( karaktera 2%e) dono#enja ikak+o( akta38
!22
Kad je povodom ale protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj
oglasio nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u
pitanju nadlenosti i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud
nadlean za rjeavanje sukoa nadlenosti izmeu tih sudova.
RJE-AVANJE SKO.A NADLE<NOSTI %=lan )".&
S!ko% nadle"no$ti i)0e4! $!do+a rje#a+a )ajedni*ki ne&o$redno
+i#i $!d8
Prije ne(o #to done$e rje#enje &o+odo0 $!ko%a nadle"no$ti5 $!d 6e
)atra"iti 0i#ljenje $tranaka i %ranioca8 Proti+ o+o( rje#enja nije do&!#tena
"al%a8 Ako )ajedni*ki ne&o$redno +i#i $!d ! o+o0 &o$t!&k! ocijeni da
nijedan od $!do+a kod koji7 $e +odi I$&orM o nadle"no$ti nije nadle"an5
o+la#ten je da kao 0je$no i $t+arno nadle"an o(la$i neki tre6i $!d8
!rilikom odluivanja o sukou nadlenosti, sud moe istovremeno, po
sluenoj dunosti, donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti ako su
ispunjeni uvjeti iz lana 86. ovog zakona )'vani razloziM+.
(ok se ne rijei suko nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih je duan
preduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.
'la+a V ; IZZEDE
RAZLOZI ZA IZZEDE %lan )?.&
S!dija ne 0o"e +r#iti $!dij$k! d!"no$t1
7+ ako je o#te6en kri+i*ni0 djelo05
5+ ako je ! &itanj! neki $rodni*ki odno$5 tj8 ako je $a o$!0nji*eni0C
o&t!"eni05 %ranioce05 t!"ioce05 o#te6eni0 ! odno$!1
zakonskog zastupnika ili punomonika ili
ranog, odnosno vanranog druga ili
srodnika po krvi u pravoj liniji do ilo kojeg stepena, u
poonoj liniji do G. stepena, a po tazini do 5. stepena ili
staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili
hranjenika.
8+ ako je ! i$to0 kri+i*no0 &red0et!1
a) uestvovao kao &!! ili &!&,
b) postupao kao tuilac, ranilac, zakonski zastupnik ili punomonik
oteenog
c) sasluan kao svjedok ili kao vjetak,
d) uestvovao u donoenju odluke koja se poija pravnim lijekom.
O+i tak$ati+no na%rojani o$no+i o%a+e)no i$klj!*!j! $!dij! od
+r#enja $!dij$ke d!"no$ti 2Ho%a+e)no i)!)e6eI38 Izuzee se vri u
javnom interesu, a odricanje stranaka od izuzea sudije, ne moe dati
sposonost sudiji da radi u konkretnom sluaju. *e#6e na (la+no0
&retre$! $!dije koji je &o na+edeni0 o$no+a0a tre%ao da %!de
!2)
i$klj!*en5 $0atra $e a&$ol!tno0 &o+redo0 odreda%a kri+i*no(
&o$t!&ka8
G+ ako &o$toje okolno$ti koje i)a)i+aj! ra)!0n! $!0nj! ! nje(o+!
ne&ri$tra$no$t 2H,ak!ltati+no i)!)e6eI5 ili Hi)!)e6e ! !"e0 $0i$l!I3
!ostojanje ovog osnova se utvruje u svakom konkretnom sluaju. O+aj
,ak!ltati+ni o$no+ i)!)e6a ! !"e0 $0i$l!5 &red+i4en je jedno0 o&#to0
,or0!lacijo08 Zakon o+e ra)lo(e )a i)!)e6e ne na+odi ni &ri0jera radi8 <o
mogu iti1 zajedniki imovinski interesi, izraeno prijateljstvo ili neprijateljstvo,
odnos zavisnosti odnosno nadreenosti ili podreenosti, veza po susjedstvu,
srodstvo u daljem stepenu i sl. -umnja u strunu sposobnost sudije ne moe biti
osnov za izuze'e.
Do &okretanja &o$t!&ka )a i)!)e6e 0o"e do6i kako na )a7tje+ $a0o(
$!dije5 tako i na )a7tje+ kri+i*no&roce$ne $tranke8
98 Po$t!&ak )a i)!)e6e na )a7tje+ $!dije8
S!dija5 *i0 $a)na da &o$toji neki od ra)lo(a )a nje(o+o o%a+e)no
i)!)e6e5 d!"an je da &rekine $+aki rad &o to0 &red0et!5 &a i ! odno$! na
neodlo"ne radnje i da o to0e o%a+ije$ti &red$jednika $!da8 !redsjednik
suda e, nakon utvrivanja postojanja razloga za izuzee, odrediti zamjenu.
!ojedine neodlone radnje oavie za to vrijeme drugi odreeni sudija.
Na i$ti na*in &o$t!&a $!dija i ! $l!*aj! ako &o$toji ra)lo( ili ra)lo)i
)a nje(o+o ,ak!ltati+no i)!)e6e . Aedina razlika je u tome to u sluaju
fakultativnog izuzea sudija moe, sve do donoenja odluke o izuzeu, da
preduzima radnje za koje postoji opasnost od odlaganja , to nije sluaj kod
oaveznog izuzea .

:8 Po$t!&ak )a i)!)e6e na )a7tje+ kri+i*no&roce$ne $tranke8
Krivinoprocesne stranke mogu staviti zahtjev, kako za oavezno izuzee,
tako i za fakultativno izuzee sudije.
$l!*aj! i)!)e6a ! !"e0 $0i$l!5 &odno$ilac )a7tje+a je d!"an5 ne
$a0o da na)na*i )akon$ki o$no+5 +e6 i da #to konkretnije i $adr"ajnije
na+ede ra)lo(e koji i)a)i+aj! ra)!0n! $!0nj! ! ne&ri$tra$no$t $!dije8
)a7tje+! $e 0ora &oi0eni*no o)na*iti $!dija *ije $e i)!)e6e tra"i5
kao i *injenice i okolno$ti )%o( koji7 $e $0atra da &o$toje neki od
)akon$ki7 ra)lo(a )a i)!)e6e8 Mo"e $e tra"iti $a0o i)!)e6e $!dije Fkoji !
&red0et! &o$t!&aG5 tj8 koji +r#i $!dij$k! d!"no$t ! odre4eno0 &red0et!8
"ahtjev za izuzee stranke mogu podnijeti do poetka glavnog pretresa, a
ako je u pitanju razlog za oavezno izuzee za koji je stranka saznala docnije,
zahtjev se moe podnijeti i docnije, odmah po saznanju za taj razlog. 2ko taj
zahtjev ne sadri neke od navedenih elemenata, odacie ga vanraspravno
vijee. !rotiv rjeenja kojim se ovaj zahtjev odacuje ala nije doputena.
Zakonoda+ac je &red+idio ra)li*it &o$t!&ak ! $l!*aj!1
a+ ako $e radi o o%a+e)no0 i)!)e6!5 $!dija *i0 $a)na da &o$toji koji od
ra)lo(a d!"an je da o%!$ta+i $+aki rad na &red0et!8 o+oj $it!aciji
!25
$!dija ne $0ije i)+r#iti ni nek! 7itn! radnj! koja ne tr&i odla(anje8 2ko
se utvrdi da osnov stoji, nareuje se zamjena. 2a#tjev mogu postaviti stranke,
ako sudija ne obavijesti predsjednika ili opta sjednica ne uvai za#tjev, a ako
nema ni za#tjeva stranaka, opta sjednica suda moe narediti zamjenu po
svojoj inicijativi.
+ ako $e radi o ,ak!ltati+no0 i)!)e6! 2i)!)e6! ! !"e0 $0i$l!35 $!dija
0o"e do dono#enja rje#enja o )a7tje+! )a i)!)e6e da &red!)i0a one
radnje )a koje &o$toji o&a$no$t od odla(anja8 Po#to &o$tojanje o$no+a
)a i)!)e6e ! o+o0 $l!*aj! tek tre%a !t+rditi5 )akonoda+ac nije %io tako
i$klj!*i+5 &a nije odredio )a%ran! rada8 (ata formulacija omoguava i
sudiji i predsjedniku suda da smireno i ez ure procijene postojanje
odreenih okolnosti i njihov uticaj na podonost sudije da postupa u
konkretnom predmetu. -udija koji je prijavio predsjedniku suda postojanje
ovi# okolnosti nije iskljuen od rada na predmetu, pa svakako da moe vriti
sve radnje koje ne trpe odlaganje, a nije mu zabranjeno ni da vri redovne
radnje koje nisu bitne.
O )a7tje+! )a i)!)e6e odl!*!je o&6a $jednica Vr7o+no( $!da F.i/5
tj8 kole(ij $!dija kod dr!(i7 $!do+a5 &ri *e0! ! to0 &o$t!&k! ne 0o"e
!*e$t+o+ati $!dija *ije $e i)!)e6e tra"i8
Prije dono#enja rje#enja o i)!)e6!5 &ri%a+it 6e $e i)ja+a $!dije5 a &o
&otre%i 6e $e o%a+iti i dr!(e radnje;&ro+jere8 Proti+ rje#enja koji0 $e !$+aja
ili od%ija )a7tje+ )a i)!)e6e "al%a nije do&!#tena8
Odred%e o i)!)e6! $!dije &ri0jenj!j! $e i na t!"ioca5 )a&i$ni*are5
$!d$ke t!0a*e5 $tr!*ne o$o%e5 kao i na +je#take8 - izuzeu zapisniara,
sudskog tumaa, strune osoe i vjetaka odluuje vijee, predsjednik vijea ili
sudija. - izuzeu tuioca odluuje kolegij tuilatva, a o izuzeu -&. tuilac.
;lava E< : B?P<>+G
PRAVA I D<NOSTI T<IO?A %lan 59.&
O$no+no &ra+o i d!"no$t t!"ioca je otkri+anje i (onjenje !*initelja
kri+i*ni7 djela koja $! ! nadle"no$ti $!da8
Od0a7 &o $a)nanj! da &o$toje o$no+i $!0nje da je !*injeno
kri+i*no djelo t!"ilac i0a &ra+o i d!"an je da1
1) &red!)0e &otre%ne 0jere ! cilj!1
a) otkrivanja i pronalaenja osumnjienog,
b) provoenja istrage,
c) rukovoenja i nadzora nad istragom,
d) upravljanja aktivnostima -&./a vezanih za pronalaenje
osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza.
2) &ro+ede i$tra(! ! $klad! $ ZKP;o05
&vi organi koji uestvuju u istrazi duni su da o svakoj poduzetoj radnji
oavijeste tuioca i da postupe po svakom njegovom zahtjevu.
8+ daje i0!nitet ! $klad! $ *lano0 RQ8 ZKP;a 2 samo glavni tuilac 35
!29
4) )a7tije+a do$ta+ljanje in,or0acija od dr"a+ni7 or(ana5 &red!)e6a5
&ra+ni7 i ,i)i*ki7 o$o%a ! Federaciji5
5) i)daje &o)i+e i nared%e i &redla"e i)da+anje &o)i+a i nared%i ! $klad!
$ o+i0 )akono05
6) naredi OSL da i)+r#i nared%! i)dat! od $!da ! $klad! $ o+i0
)akono05
@) !t+r4!je *injenice &otre%ne )a odl!*i+anje o i0o+in$ko;&ra+no0
)a7tje+! i o od!)i0anj! i0o+in$ke kori$ti &ri%a+ljene kri+i*ni0 djelo05
A) &redla"e i)da+anje ka)neno( nalo(a ! $klad! $a *lano0 @AB8
Zakona5
C) &odi"e i )a$t!&a o&t!"nic! &red $!do05
Cskljuivo pravo tuioca je da temeljem postojanja dovoljno dokaza iz koji#
proizilazi osnovana sumnja da je osumnjieni uinio krivino djelo, pripremi i
uputi optunicu -3-u, te da optunicu zastupa pred sudom.
1D) &odno$i &ra+ne lijeko+e5
Auilac je jedini ovlaten da u toku postupka podnese albu, kako na tetu,
tako i u korist optuenog, to proizilazi iz njegove dvojne uloge8 kao stranke u
postupku i kao dravnog organa.
11) o%a+lja i dr!(e &o$lo+e odre4ene )akono08
;lava E<< : BF+%<>+G
PRAVO NA OD.RAN ; .RANIO?A %l. 9).95.&
Princi& od%rane je jedan od o$no+ni7 &rinci&a kri+i*ne &roced!re5 a
reali)!je $a 0aterijalno0 i ,or0alno0 od%rano08
For0alna od%rana )odrana putem ranioca+ 0o"e %iti1
a+ ,ak!ltati+na Kod fakultativne odrane stvar je procjene osumnjienog:
optuenog )ili lica koja mogu uzeti ranioca osumnjienom:optuenom+, da li
e uopte uzimati ranioca ili e ga uzeti samo u nekom stadiju postupka
%optuenje, glavni pretres i sl.& i na to nji#ovo opredjeljenje sud ili drugi organi
nemaju uticaja.
+ o%li(atorna Kada se radi o oligatornoj odrani, onda nema
procjenjivanja, ve u odreenom stadiju postupka ranilac mora ili iti
angaovan od strane osumnjienog:optuenog )ili ovlatenih srodnika+ ili
mora iti postavljen po sluenoj dunosti.
Za %ranioca $e 0o"e !)eti ad+okat &od !$lo+i0a koji $! &ro&i$ani
Zakono0 o ad+okat!ri Federacije8 .ice koje nije advokat, ne moe iti uzeto
za ranioca ni onda kad ima strunu spremu ili uiva povjerenje osumnjienog
odnosno optuenog.
.ranilac 0ora &redati &!no0o6 )a )a$t!&anje &riliko0 &red!)i0anja
&r+e radnje ! &o$t!&k!8 !unomo osumnjienog:optuenog raniocu je
njegova procesna legitimacija, a izdaje mu je u vidu posenog akta ili na zapisnik
kod organa pred kojim se vodi postupak. -sumnjieni:optueni moe otkazati
punomo raniocu u svakom trenutku i to ez ozira da li je odrana oavezna ili
fakultativna. 1 sluaju obavezne odbrane, ako osumnjieni*optueni ne
opunomo'i drugog branioca, mora mu se postaviti branilac po slubenoj
!2;
dunosti. 2ko je ranilac postavljen po sluenoj dunosti, onda se osumnjieni:
optueni ne moe odrei ranioca, ali moe traiti zamjenu ako postavljeni
ranilac neodgovorno vri svoju dunost.
Vi#e o$!0nji*eni7Co&t!"eni7 0o(! i0ati )ajedni*ko( %ranioca5 o$i0
! $l!*aj! ako je %ranioca &o$ta+io $!d ! $l!*aj! o%a+e)ne od%rane ili )%o(
$la%o( i0o+no( $tanja8 "ajednika odrana iskljuena je samo ako postoji
kolizija )suprotnost u odranama+, a to je onda kada jedan od osumnjienih:
optuenih u svojoj odrani mora da izjavi neto to moe da tereti drugog
osumnjienog:optuenog. -ukob interesa otklanja, po pravilu, branilac, odriu'i
se odbrane jednog ili odustaju'i od odbrane svi# osumnjieni#* optueni#. -ukob
interesa moe otkloniti i osumnjieni*optueni opozivanjem branioca koga je sam
uzeo.
O$!0nji*eniCo&t!"eni 0o"e i0ati +i#e %ranioca5 ali $a0o jedan od
nji7 6e i0ati $tat!$ (la+no( %ranioca5 o *e0! 6e $e o$!0nji*eniCo&t!"eni
i)ja$niti8 S0atra $e da je od%rana o$i(!rana kada ! &o$t!&k! !*e$t+!je
jedan od %ranilaca8 -sumnjieni:optueni moe imati vie ranilaca ez ozira
da li se radi o oaveznoj ili fakultativnoj odrani, ali kada se ranilac odreuje po
sluenoj dunosti ili kada ranioca postavlja sud zog slaog imovnog stanja
osumnjienog:optuenog, odreuje se samo jedan ranilac. +ada osumnjieni*
optueni ima vie branilaca, onda je svaki od nji# ovlaten da samostalno
preduzima sve radnje u korist odbrane osumnjienog*optuenog. .ostavljanje se
vri uvijek samo jednom braniocu.
Ko ne moe iti ranilacT )Blan 66.+ Branilac ne #o(e biti7
1. oteeni, rani, odnosno vanrani drug oteenog ili tuioca, niti njihov
srodnik po krvi u pravoj liniji do ilo kog stepena, u poonoj liniji do
etvrtog stepena ili po tazini do drugog stepena,
2. ranilac koji je pozvan ili sasluan kao svjedok ne moe iti ranilac u tom
predmetu,
3. osoa koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili tuilac.
Kada osumnjieni:optueni mora imati raniocaT )Blan 6K.+
Zakonoda+ac je &red+idio da o$!0nji*eniCo&t!"eni 0ora i0ati
%ranioca ! $lijede6i0 $it!acija0a1
98 +e6 &riliko0 &r+o( i$&iti+anja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjien
za krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora.
:8 &riliko0 i)ja#njenja o &rijedlo(! )a odre4i+anje &rit+ora za vrijeme
dok pritvor traje. .akle, osumnjieni*optueni protiv kojeg je odre(en
pritvor %a jo nije u pritvoru& ne mora imati branioca. - druge strane, im je
pozvan na izjanjenje o prijedlogu za odre(ivanje pritvora, mora imati
branioca.
@8 nakon &odi)anja o&t!"nice i to +e6 ! +rije0e do$ta+ljanja o&t!"nice
ako je optu(en za krivino djelo za koje se #o(e izrei 1D !odina
zatvora ili te(a kazna. $ranilac mora postojati u vrijeme dostavljanja
optunice, da i eventualno mogao uloiti prethodni prigovor protiv
optunice i u njemu, pored ostalog, istakao povredu postupka u toku
istrage, u kojoj on nije uestvovao.
!2<
L8 odre4i+anje %ranioca o$!0nji*eno0Co&t!"eno0 o%a+e)no je i !
$l!*aj! ako $!d !t+rdi da je to )%o( $lo"eno$ti &red0eta5 0entalno(
$tanja o$!0nji*eno(Co&t!"eno( ili dr!(i7 okolno$ti5 ! intere$!
&ra+de8 >esposobnost za odbranu u ovom sluaju jeste $aktiko pitanje,
to utvr(uje sud. 3rema potrebi, prove'e se psi#ijatrijsko vjetaenje. .a
li postoje razlozi pravinosti, odluuje sud po diskrecionoj ocjeni. Ai razlozi
su mnogo iri od ostali# koje zakon predvi(a za obaveznu odbranu, )npr.
sloenost injenine osnovice inae lakog krivinog djela+ .
O$!0nji*eno0Co&t!"eno0 koji ! $l!*aj! o%a+e)ne od%rane $a0 ne
i)a%ere %ranioca5 &o$ta+lja $e %ranilac &o $l!"%enoj d!"no$ti8 $ranioca
postavlja &!!, &!&, sudija, odn. predsjednik vijea, a ranioca maloljetniku
postavlja sudija za maloljetnike.
Nai0e5 ! $+i0 o+i0 $l!*aje+i0a o%a+e)ne ,or0alne od%rane5
%ranioca 0o"e i)a%rati $a0 o$!0nji*eni odno$no o&t!"eni5 a ako to ne
!*ini5 $!d je d!"an da 0! &o$ta+i %ranioca &o $l!"%enoj d!"no$ti8
POSTAVLJANJE .RANIO?A Z.O' SLA.O' IMOVNO' STANJA %=lan ;@.&
Kad ne &o$toje !$lo+i )a o%a+e)n! od%ran!5 a o$!0nji*eniCo&t!"eni
ne 0o"e &re0a $+o0 i0o+no0 $tanj! $a0 $no$iti tro#ko+e od%rane5
odno$no %ranioca5 $!d 6e 0!5 na nje(o+ )a7tje+5 &o$ta+iti %ranioca5 &od
alternati+ni0 !$lo+i0a1
a3 da se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna
zatvora od 8 godine ili tea kazna, ili
%3 da to zahtijevaju interesi pravinosti, ez ozira na propisanu kaznu.
.a li postoje razlozi pravinosti, odluuje sud po slobodnoj ocjeni, u
zavisnosti od speci$inosti svakog pojedinog sluaja, npr. specifino kriv.
djelo koje je predmet optue, linost osumnjienog:optuenog, sredina u
kojoj je kriv. djelo izvreno, roj osumnjienih:optuenih, pravna pitanja
koje trea rijeiti i dr.
Za7tje+ )a &o$ta+ljanje %ranioca ! o+o0 $l!*aj! $e 0o"e &odnijeti !
tok! cijelo( kri+i*no( &o$t!&ka8 .ranioca5 )a+i$no od ,a)e &o$t!&ka5
&o$ta+lja SPP5 SPS5 $!dijaC&red$jednik +ije6a i to nakon #to je
o$!0nji*eno0Co&t!"eno0 &r+o &r!"ena &rilika da $a &redo*ene li$te
i)a%ere %ranioca8
Za7tje+ )a &o$ta+ljanje %ranitelja )%o( $la%o( i0o+no( $tanja
e+identira $e ! $&i$!8
Pri ocjeni $it!acije o$!0nji*eno(Co&t!"eno( da ne 0o"e $no$iti
tro#ko+e od%rane ! o%)ir $e !)i0aj! nje(o+i &ri7odi i ra$7odi5 te +i$ina
tro#ko+a od%rane koji $! ! i)(led!8 :ko se imovno stanje osumnjienog*
optuenog tokom postupka izmijeni na bolje, odluka o postavljenju branioca
moe se izmijeniti, odnosno moe mu biti naloeno pla'anje trokova branioca.
Po$ta+ljeni %ranilac i0a $+a &ra+a i d!"no$ti i i$ti &roce$ni &olo"aj
kao i $+aki dr!(i %ranilac8 Cma pravo na nagradu, trokove i druge izdatke po
advokatskoj tari$i i to na teret sredstava suda koji ga je postavio za branioca.
!2"
PRAVO .RANIO?A DA PRE'LEDA SPISE I DOKMENTA?IJ %=lan ;!.&

tok! i$tra(e1
1) ranilac ima pravo da razmatra spise i razgleda priavljene predmete koji
idu u korist osumnjienom. -vo pravo se raniocu moe uskratiti ako je
rije o spisima i predmetima ije i otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj
istrage.
2) izuzetno od prethodnog pravila, tuilac e istovremeno sa dostavljanjem
prijedloga za odreivanje pritvora &!!, odnosno &!&/u dostaviti i dokaze
itne za procjenu zakonitosti pritvora i radi oavjetavanja ranioca.
Nakon &odi)anja o&t!"nice5 o$!0nji*eniCo&t!"eni i %ranilac i0aj!
&ra+o !+ida ! $+e $&i$e i doka)e8
&!&, sudija, odnosno vijee, kao i tuilac, kada dou u posjed
novog dokaza ili ilo koje informacije ili injenice koja moe posluiti kao
dokaz na suenju, duni su ih staviti na uvid raniocu. 1 navedenim
sluajevima, branilac moe izvriti $otokopiranje spisa i dokumenata.
;lava E<<< 5 F+,%I. ,0)+2<E+%I+
PRETRESANJE STANA5 OSTALI/ PROSTORIJA I POKRETNI/ STVARI
%lan ;9.&
Pretre$anje $tana5 o$tali7 &ro$torija i &okretni7 $t+ari $e 0o"e
odrediti $a0o onda ako i0a do+oljno o$no+a )a $!0nj! da 6e $e &riliko0
&retre$anja1
a) pronai pretpostavljeni izvrilac krivinog djela ili njegov sauesnik, ili
b) otkriti tragovi krivinog djela, ili
c) pronai predmeti vani za krivini postupak.
Pretre$anje &okretni7 $t+ari o%!7+ata i &retre$anje ko0&j!ter$ki7
$i$te0a5 !re4aja )a &o7ranji+anje ko0&j!ter$ki7 i elektron$ki7 &odataka5 te
0o%itela8 4a zahtjev suda, osoe koje se koriste ovim ureajima dune su
omoguiti pristup, predati diskete ili drugi medij na kome su pohranjeni podaci,
kao i pruiti potrena oavjetenja za upotreu tih ureaja. 3retresanje
kompjutera i slini# ure(aja 'e se obaviti uz pomo' strune osobe.
PRETRESANJE OSO.E %lan ;;.&
Pretre$anje o$o%e 0o"e $e &od!)eti ! $ljede6i0 $l!*aje+i0a1
a+ kad je +jero+atno da je odre4ena o$o%a &o*inila kri+i*no djelo5 ili je
i$ta $a!*e$nik
9 ovom sluaju se radi o pretresanju osumnjienog i tu je neophodno da
postoji vjerovatnost da je odreena osoa poinila krivino djelo. 9 krug
osumnjienih osoa svakako ne ulaze samo izvrilac, ili saizvrioci, ve i
podstreka i pomaga, dakle sauesnici.
!2?
+ kad je +jero+atno da 6e $e &retre$anje0 &rona6i &red0eti ili tra(o+i
+a"ni )a kri+i*ni &o$t!&ak8
9 ovom sluaju, radi se o pretresanju ostalih osoa, a uslov je vjerovatnost
da se kod te osoe, koja nije ni izvrilac krivinog djela, niti njegov
saizvrilac, odn. sauesnik, nalaze predmeti ili tragovi vani za krivini
postupak.
Pretre$anje o$o%e o%a+lja o$o%a i$to( $&ola , bez obzira da li se
pretresa osoba mukog ili enskog spola.
NARED.A ZA PRETRESANJE %lan ;<.&
S!d 0o"e i)dati nared%! )a &retre$anje &od !$lo+i0a &ro&i$ani0
o+i0 )akono08 Nared%! )a &retre$anje 0o"e i)dati $!d na )a7tje+ t!"ioca
ili na )a7tje+ OSL koje je do%ilo odo%renje od t!"ioca8
(akle potrean je zahtjev tuioca ili zahtjev -&., koje je za isticanje
zahtjeva doile odorenje od tuioca, to znai da sud ne moe po sluenoj
dunosti izdati naredu za pretresanje ez ozira to su ispunjeni materijalni
uslovi za pretresanje. -d ovog principijelnog rjeenja izuzetak je mogu na
glavnoj raspravi, s ozirom da se izvode i dokazi ije izvoenje naredi sudija,
odn. sudsko vijee.
FORMA ZA/TJEVA ZA PRETRESANJE %lan ;".&
odno$! na ,or0!5 )a7tje+ )a i)da+anje nared%e )a &retre$anje
0o"e $e &odnijeti &i$0eno ili !$0eno8
!odnoenje zahtjeva u pisanom oliku je pravilo, a u usmenom oliku
izuzetak i koristi se onda kada postoji opasnost od odlaganja.
PISANI ZA/TJEV ZA IZDAVANJE NARED.E ZA PRETRESANJE %lan ;?.&
O%a+e)ni0 $adr"aje0 &i$0eno( )a7tje+a )a i)da+anje nared%e )a
&retre$anje odre4en je1

uvodni dio za"tjeva, koji obu"vata7
1) naziv sudske instance od koje se zahtjeva izdavanje narede za
pretresanje, te
:3 line podatke kao i funkciju podnosioca zahtjeva, ime se dokazuje
zakonsko ovlatenje za podnoenje zahtjeva za izdavanje te narede.
centralni dio za"tjeva, koji obu"vata 7
7+ navoenje injenica koje ukazuju na vjerovatnost da e se osoe, tragovi i
predmeti nai na oznaenom ili opisanom mjestu ili kod odreene osoe.
*jesta ili osoe koje su ojekti pretrage moraju se tano precizirati.
5+ sam zahtjev sudu da izda naredu za pretresanje, a u svrhu pronalaenja
osoa ili oduzimanja predmeta.
!)@
) )a7tje+ )a i)da+anje nared%e o &retre$anj! 0o(! $e dati i
odre4eni &rijedlo)i1
A8 Da $e &retre$anje i)+r#i ! %ilo koje +rije0e )ato #to &o$toji o$no+ana
$!0nja1
a) da pretresanje nee moi iti izvreno u vremenskom
periodu od H sati ujutro do 57 sat uveer. )npr. treba izvriti pretresanje
no'nog bara ili drugog prostora koje svoju osnovnu djelatnost obavlja
upravo u kasnim no'nim i ranim jutarnjim satima&/
b) da e se traeni predmeti skloniti ili unititi ako se nareda
ne izvri odmah.
c) da e osoa koja se trai pojei ili poiniti drugo krivino
djelo, ili ugroziti ezjednost -&./a ili drugog lica.

.8 Da OSL i)+r#i nared%! )a &retre$ %e) njene &ret7odne &redaje ako
&o$toji o$no+ana $!0nja1
a) da se traeni predmeti mogu lako i rzo unititi ako se
odmah ne oduzmu,
b) da predaja narede moe ugroziti ezjednost -&. ili
drugog lica, te
c) da e osoa koju se trai poiniti drugo krivino djelo.
SMENI ZA/TJEV ZA IZDAVANJE NARED.E O PRETRESANJ %lan <@.&
$0eni )a7tje+ )a i)da+anje nared%e )a &retre$anje 0o"e $e
&odnijeti kada &o$toji o&a$no$t od odla(anja8
9smeni zahtjev za izdavanje narede o pretresanju moe se saopiti
neposredno sudu ili telefonom, ili radio/vezom ili drugim sredstvom elektronske
komunikacije.
Kad je &odne$en !$0eni )a7tje+ )a i)da+anje nared%e )a
&retre$anje5 $!d 6e daljnji tok ra)(o+ora )a%ilje"iti8
&!! e potpisati kopiju zapisnika i predati je sudu u roku od 5G sata od
izdavanja narede.
IZDAVANJE NARED.E ZA PRETRESANJE %lan <!.&
Ako SPP !$tano+i da je )a7tje+ )a i)da+anje nared%e )a &retre$anje
o&ra+dan5 0o"e odo%riti )a7tje+ i i)dati nared%! )a &retre$anje8 Prije
odo%ra+anja )a7tje+a5 SPP i$&it!je i$tinito$t okolno$ti i &redo*eni7
&odataka ! )a7tje+!5 te ako je )a7tje+ )a i)da+anje nared%e )a &retre$anje
o$no+an5 odo%rit 6e )a7tje+ i i)dati nared%! )a &retre$anje8 Kad e zahtjev
za pretresanjem iti opravdan je faktiko pitanje koje se cijeni u svakom
pojedinom sluaju .
Kad SPP odl!*i da i)da nared%! )a &retre$ na o$no+! !$0eno(
)a7tje+a5 &odno$itelj tak+o( )a7tje+a 6e $a0 $a$ta+iti nared%! i &ro*itat 6e
je ! cjelini SPP;!8
SADR<AJ NARED.E ZA PRETRESANJE %lan <2.&
!)!
Nared%a )a &retre$anje $adr"i1
1) naziv suda koji izdaje naredu )osim kada se nareda za pretresanje
odorava na osnovu usmenog zahtjeva+ i potpis &!! koji izdaje naredu,
2) ako se nareda za pretresanje odorava na osnovu usmenog zahtjeva, to
e se navesti uz naznaenje imena &!! koji izdaje naredu i vremena i
mjesta izdavanja,
3) ime, odjel ili rang ovlatene osoe na koju se nareda odnosi,
4) svrha pretresanja,
5) opis osoe koju trea pronai ili opis stvari koje su predmet pretresanja,
6) odreivanje ili opis mjesta, prostorija ili osoa koje se trae, s navoenjem
adrese, vlasnitva, imena ili slinog za sigurno utvrivanje identiteta,
@) uputstvo da se nareda ima izvriti izmeu H sati i 57 sata ili ovlatenje da
se nareda moe izvriti u ilo koje vrijeme ako to sud izriito odredi,
A) eventualno ovlatenje izvritelju narede da moe ez prethodne najave
ui u prostorije koje se imaju pretresti, ako to sud izriito odredi,
C) uputstvo da se nareda i oduzete stvari donesu u sud ez odlaganja,
1D) pouku da osumnjieni ima pravo oavijestiti ranioca i da se pretresanje
moe izvriti i ez prisustva ranioca, ako to zahtijevaju izuzetne okolnosti .
VRIJEME IZVR-ENJA NARED.E ZA PRETRESANJE %lan <).&
Nared%a )a &retre$anje 0ora $e i)+r#iti najka$nije 9A dana od
i)da+anja nared%e5 nakon *e(a $e5 %e) odla(anja5 0ora +ratiti $!d!8
4areda za pretresanje se moe izvriti ilo kojeg dana u sedmici.
4areda se moe izvriti samo u vremenskom periodu od H sati do 57
sata, osim ako u naredi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u ilo
koje doa dana ili noi.
POSTPAK IZVR-ENJA NARED.E ZA PRETRESANJE %lan <5.&
Prije &o*etka &retre$anja5 OSL 0ora dati o%a+je#tenje o $+ojoj
,!nkciji i ra)lo(! dola$ka i &redati nared%! )a &retre$anje o$o%i kod koje 6e
$e ili na kojoj 6e $e i)+r#iti &retre$anje8 Ako 0! je nakon to(a &ri$t!&
!$kra6en5 OSL 0o"e !&otrije%iti $il!8
!rilikom izvravanja narede za pretresanje, -&. nije duno oavijestiti
ilo koga o svojoj funkciji i razlozima pretresanja, ve moe odmah ui u stan ili
druge prostorije ako su prazni ili ako je -&. naredom izriito ovlateno da ue
ez prethodne najave.
Glasnik* korisnik stana pozvat 'e se da bude prisutan pretresu, a ako je on
odsutan, pozvat 'e se njegov zastupnik ili neko od odrasli# lanova doma'instva
ili susjeda.
koliko o$o%a kod koje $e &retre$anje i0a i)+r#iti nije &ri$!tna5
nared%a $e o$ta+lja ! &ro$toriji (dje $e +r#i &retre$anje5 a &retre$anje $e
i)+r#a+a i %e) njene &ri$!tno$ti8
Pretre$! $tana5 o$tali7 &ro$torija ili o$o%e5 &ri$!$t+!j! d+a
&!noljetna (ra4anina5 kao $+jedoci8 S+jedoci 6e $e &rije &o*etka
!)2
&retre$anja !&o)oriti da &a)e kako $e &retre$anje +r#i5 kao i da i0aj! &ra+o
da &rije &ot&i$i+anja )a&i$nika o &retre$anj! $ta+e $+oje &ri(o+ore5 ako
$0atraj! da $adr"aj )a&i$nika nije ta*an8
O+o je +rlo +a"no5 jer ! $l!*aj! da neka od okolno$ti !t+r4eni7
toko0 &retre$a 2n&r8 da li je u pretresanoj prostoriji pronaena droga 3 %!de
$&orna toko0 $!4enja5 onda $e &o)i+aj! $+jedoci &ri$!tni toko0 &retre$a
da $e o toj okolno$ti i)ja$ne8
!retresanje osoe vri osoa istog pola.
!rilikom vrenja pretresanja sluenih prostorija ili vojnih ojekata, pozvat
e se njihov starjeina ili rukovodilac, odnosno vojna osoa, da ude prisutan
pretresanju.
ZAPISNIK O PRETRESANJ I ODZIMANJE PREDMETA %l. <;. i <<.&
O $+ako0 &retre$anj! $tana5 &ro$torije ili o$o%e $a$ta+it 6e $e
)a&i$nik koji &ot&i$!je1
a) osoa kod koje se ili na kojoj se vri pretresanje i
b) osoe ija je prisutnost oavezna.
Priliko0 +r#enja &retre$anja5 od!)et 6e $e &ri+re0eno $a0o oni
&red0eti i i$&ra+e koji $! ! +e)i $a $+r7o0 &retre$anja8 )a&i$nik 6e $e
!nijeti i ta*no o&i$ati &red0eti i i$&ra+e koje $e od!)i0aj!5 a to 6e $e
na)na*iti i ! &ot+rdi o od!)i0anj! &red0eta koja e se odmah uruiti osoi
kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.
Ako $e &ri &retre$anj! $tana5 &ro$torije5 odno$no o$o%e5 na4!
&red0eti koji ne0aj! +e)e $ kri+i*ni0 djelo0 )%o( koje( je i)data nared%a
)a &retre$anje5 ali !&!6!j! na dr!(o kri+i*no djelo5 oni 6e $e o&i$ati !
)a&i$nik! i &ri+re0eno od!)eti8 - tome e se oavijestiti tuilac. <i e se
predmeti odmah vratiti ako tuilac ustanovi da nema osnova za pokretanje
krivinog postupka, a ne postoji neki drugi zakonski osnov po kojem i se ti
predmeti imali oduzeti.
Nakon &ri+re0eno( od!)i0anja &red0eta na o$no+! nared%e )a
&retre$5 OSL 6e na&i$ati i &ot&i$ati &ot+rd! ! kojoj 6e na+e$ti od!)ete
&red0ete i na)i+ $!da koji je i)dao nared%!8
4akon oduzimanja predmeta na osnovu narede za pretresanje, -&.
mora, ez odlaganja, vratiti sudu naredu i predati oduzet predmete i spisak
istih.
>akon prijema stvari oduzeti# na osnovu naredbe za pretresanje, sud 'e
zadrati predmete pod nadzorom suda do daljnje odluke ili odrediti da predmeti
ostanu pod nadzorom podnositelja za#tjeva.
PRETRESANJE .EZ NARED.E I SVJEDOKA %lan <".&
OSL 0o"e !6i ! $tan i dr!(e &ro$torije %e) nared%e )a &retre$anje i
%e) &ri$!$t+a $+jedoka i i)+r#iti &retre$anje ! $lijede6i0 $l!*aje+i0a1
1. ako stanar tog stana, odnosno korisnik prostorije, to eli,
2. ako neko iz tog stana:prostorije zove u pomo,
!))
3. ako je potreno uhvatiti uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili
radi sigurnosti ljudi i imovine,
4. ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoa koja se po naredi suda
ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.
OSL 0o"e &retre$ti o$o%! %e) nared%e )a &retre$anje i %e)
&ri$!tno$ti $+jedoka ! $lijede6i0 $l!*aje+i0a1
a) pri izvrenju naredbe o dovo(enju,
b) prilikom lienja slobode,
c) ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje vatreno ili #ladno oruje,
d) ako postoji sumnja da 'e osoba sakriti, unititi ili rijeiti se predmeta koji
se trebaju od njega oduzeti i upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku.
Nakon i)+r#enja &retre$anja %e) nared%e )a &retre$anje5 OSL 0ora
od0a7 &odnijeti &i$ani i)+je#taj t!"itelj! koji 6e o to0e o%a+ije$titi SPP8
Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja ez narede.
6F<EF.H.%0 0,?2<H+%I. 6F.,H.B+ < <H0E<%.
NARED.A ZA ODZIMANJE PREDMETA %lan <?.&
Pred0eti koji $e &o KZF.i/ i0aj! od!)eti ili koji 0o(! &o$l!"iti kao
doka) ! kri+i*no0 &o$t!&k!5 &ri+re0eno 6e $e od!)eti i na o$no+! $!d$ke
odl!ke 6e $e o$i(!rati nji7o+o *!+anje8
Radi $e o &ri+re0eno0 od!)i0anj!1
1. predmeta koji se po K" $i% treaju oduzeti,
2. predmeta koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku.
1. Pred0eti koji $e &o KZ .i/ tre%aj! od!)eti $!1
a) predmeti koji su upotrijeljeni ili su ili namijenjeni za izvrenje kriv. djela
ili su nastali njegovim izvrenjem, a postoji opasnost da e iti ponovo
upotrijeljeni za izvrenje kriv. djela, kao i predmeti ije se oduzimanje ini
apsolutno neophodnim u cilju zatite opte sigurnosti ili iz moralnih
razloga,
b) predmeti od kojih se sastoji imovinska korist priavljena krivinim djelom,
c) predmeti za koje je, kod odreenih krivinih djela, u okviru posenog djela
K" #$i%, predvieno oavezno oduzimanje predmeta, % npr. neovlateno
proizvodene i stavljene u promet opojne droge, krivotvoreni vrijednosni
papiri itd.&.
Pred0eti koji $e &o KZ F.i/ tre%aj! od!)eti5 0oraj! $e od!)eti %e)
o%)ira da li 6e ! tok! kri+i*no( &o$t!&ka &o$l!"iti kao doka) ili ne8
2. Pred0eti koji 0o(! &o$l!"iti kao doka) ! kri+i*no0 &o$t!&k!
Radi $e o &red0eti0a koji 0o(! &o$l!"iti &ri !t+r4i+anj! +a"ni7
*injenica ! kri+i*no0 &o$t!&k! %n&r8 pokretne stvari ili nekretnine, kod kojih
!)5
se ograniava sloodno raspolaganje i koje se podvrgavaju odgovarajuem
uvanju, te isprave ili tehnike snimke injenica &.
Nared%! )a od!)i0anje &red0eta i)daje $!d5 na &rijedlo( t!"ioca ili
na &rijedlo( OSL koja je do%ilo odo%renje od t!"ioca8
!ismenu naredu o privremenom oduzimanju predmeta izdaje sud na
prijedlog tuioca ili na prijedlog -&. koje je doilo odorenje od tuioca . 1 smislu
$unkcionalne nadlenosti, to je -33 %do podizanja optunice&, -3- %prije poetka
glavnog pretresa&, sudija, odnosno predsjednik vije'a %na glavnom pretresu&.
Fakti*ko od!)i0anje &red0eta +r#i OSL na o$no+! i)date nared%e8
Ko dr"i tak+e &red0ete5 d!"an i7 je &redati &o nared%i $!da . -soa
koja ih odije predati moe se kazniti do 6L.LLL K*, a u sluaju daljnjeg
odijanja, moe se zatvoriti. "atvor traje do predaje predmeta ili do zavretka
krivinog postupka, a najdue KL dana. 4 albi protiv rjeenja kojim je izreena
novana kazna ili je nare(en zatvor odluuje vije'e. Nalba protiv rjeenja o
zatvoru ne zadrava izvrenje rjeenja.
D!"no$t &redaje &red0eta &o nared%i $!da nije a&$ol!tna +e6
relati+na i ne odno$i $e na1
1. osumnjienog, odnosno optuenog,
2. osoe koje su oslooene dunosti svjedoenja,
3. osoe koje su po odredama materijalnog krivinog prava oslooene
dunosti prijavljivanja krivinog djela ili uinioca, ili koje nisu krivino
odgovorne zog pruanja pomoi uiniocu nakon izvrenog kriv. djela.
PRIVREMENO ODZIMANJE PREDMETA .EZ NARED.E %lan "@.&
Pred0eti koji $e &o KZF.i/ i0aj! od!)eti ili koji 0o(! &o$l!"iti kao
doka) ! kri+i*no0 &o$t!&k!5 0o(! $e &ri+re0eno od!)eti i %e) nared%e
$!da5 !koliko &o$toji o&a$no$t od odla(anja8
9koliko se osoa koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta,
tuilac e u roku od I5 sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev &!! za
naknadno odorenje za oduzimanje predmeta.
koliko SPP od%ije )a7tje+ t!"ioca5 od!)eti &red0eti $e ne 0o(!
kori$titi kao doka) ! kri+i*no0 &o$t!&k!5 i od0a7 6e $e +ratiti o$o%i od
koje $! od!)eti8
-soa od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima
pravo ale. Sala ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
!rivremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud
na drugi nain osigurava njihovo uvanje.
Ot+aranje i &re(led &ri+re0eno od!)eti7 &red0eta i dok!0entacije
+r#i t!"ilac5 !) o%a+e)! da o to0e o%a+ije$ti o$o%! ili &red!)e6e od koje $!
&red0eti od!)eti5 SPP i %ranioca8
Po&i$ &ri+re0eno od!)eti7 &red0eta i dok!0entacij e %=lan "2.&
4akon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku e
se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija i o tome izdati potvrda.
2ko popis predmeta i dokumentacije nije mogu, predmeti i
dokumentacija e se staviti u omot i zapeatiti.
!)9
3redmet koji je oduzet od $izike, odnosno pravne osobe ne moe se
prodati, pokloniti ili na drugi nain njim raspolagati.
Pra+o "al%e %=lan ").&
-soa od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima
pravo ale, koja ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije.
3rotiv odluke suda kojom se vra'aju oduzeti predmeti ili dokumentacija
tuitelj ima pravo podnijeti albu.
!+anje &ri+re0eno od!)eti7 &red0eta i dok!0entacije %=lan "5.&
!rivremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud
na drugi nain osigurava njihovo uvanje.
Ot+aranje i &re(led &ri+re0eno od!)eti7 &red0eta i dok!0entacije8 %=l. "9.&
-tvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije vri
tuitelj. - otvaranju privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije tuitelj je
duan oavijestiti osou ili preduzee od koje su predmeti oduzeti, &!&/a i
ranitelja. 3ri otvaranju i pregledu predmeta i dokumentacije mora se voditi
rauna da nji#ov sadraj ne saznaju neovlatene osobe.
Nared%a %anci ili dr!(oj &ra+noj o$o%i %=lan ";.&
Ako &o$toje o$no+i $!0nje da je neka o$o%a &o*inila kri+i*no djelo
koje je &o+e)ano $ &ri%a+ljanje0 i0o+in$ke kori$ti5 $!d 0o"e5 na o$no+!
&rijedlo(a t!"itelja5 narediti da %anka ili dr!(a &ra+na o$o%a koja +r#i
,inan$ij$ko &o$lo+anje do$ta+i &odatke o %anko+ni0 de&o)iti0a i dr!(i0
,inan$ij$ki0 tran$akcija0a i &o$lo+i0a te o$o%e5 kao i dr!(i7 o$o%a )a koje
$e o$no+ano +jer!je da $! !klj!*ene ! te ,inan$ij$ke tran$akcije ili &o$lo+e
o$!0nji*eno(5 ako %i tak+i &odaci 0o(li %iti doka) ! kri+i*no0 &o$t!&k!8
&ud moe, na prijedlog tuitelja, narediti preduzimanje i drugih potrenih
posenih istranih radnji iz lana 78L. ovog zakona kako i se omoguilo
utvrivanje i pronalaenje nezakonito priavljene imovine i prikupljanje dokaza o
tome.
7itni0 $l!*aje+i0a i t!"itelj 0o"e odrediti na+edene 0jere &re0a
%anka0a na o$no+! nared%e8 O &red!)eti0 0jera0a t!"itelj od0a7
o%a+je#ta+a $!d5 koji 0o"e ! rok! od P: $ata i)dati nared%!8 T!"itelj 6e
do%ijene &odatke )a&e*atiti dok ne %!de i)data $!d$ka nared%a8 1 sluaju
da sud ne izda naredbu, tuitelj 'e podatke vratiti bez pret#odnog otvaranja.
S!d 0o"e rje#enje0 narediti &ra+noj ili ,i)i*koj o$o%i da &ri+re0eno
o%!$ta+i i)+r#enje ,inan$ij$ke tran$akcije )a koj! &o$toji $!0nja da
&red$ta+lja kri+i*no djelo5 ili da je na0ijenjena !*injenj! kri+i*no( djela5 da
$l!"i &rikri+anj! kri+i*no( djela ili &rikri+anj! do%iti o$t+arene kri+i*ni0
djelo08

Nared%a o&erater! teleko0!nikacija %=lan ";a.&
&ud moe, ako postoje osnovi sumnje da je neka osoa poinila K(, na
prijedlog tuitelja ili -&. narediti da operater telekomunikacija ili druga pravna
!);
osoa koja prua telekomunikacione usluge, dostavi podatke o koritenju tih
usluga ako i ti podaci mogli posluiti kao dokaz u krivinom postupku.
9 hitnim sluajevima to moe i tuitelj, ali e te podatke zapeatiti dok se
ne izda sudska nareda )rok za izdavanje ove narede je maQ. I5 sata+. :ko sud
ne izda naredbu, tuitelj 'e podatke vratiti bez pret#odnog otvaranja.
-perateri telekomunikacija su duni omoguiti provoenje ovih mjera.
Vra6anje &ri+re0eno od!)eti7 &red0eta %=lan "".&
!redmeti koji su u toku krivinog postupka privremeno oduzeti, vratit e se
vlasniku, odnosno dratelju, kada u toku postupka postane oigledno da njihovo
zadravanje nije u skladu s lanom IK. ovog zakona, a ne postoje razlozi na
njihovo oduzimanje u smislu da predstavljaju opasnost po opu sigurnost . &ud je
duan, nakon izjanjenja tuitelja odluiti o tome u roku od 76 dana.
<-6<B<E+%I. 0-?H%I<1.%0;
OSNOVNE ODRED.E O ISPITIVANJ %lan ?!.&
I$&iti+anje o$!0nji*eno( ! i$tra)i +r#i t!"ilac ili OSL8
Ispitivanje trea vriti tako da se u punoj mjeri potuje linost
osumnjienog. !rilikom ispitivanja osumnjienog ne smije se upotrijeiti sila,
prijetnja, prevara, narkotici ili druga sredstava koja mogu uticati na sloodu
odluivanja i izraavanja volje prilikom davanja izjave ili priznanja.
Ako je &o$t!&ljeno &roti+no na+edeni0 &ra+ili0a5 na tako
&ri%a+ljeno0 i$ka)! o$!0nji*eno( ne 0o"e $e )a$ni+ati $!d$ka odl!ka8
POKA OSMNJIENOM O NJE'OVIM PRAVIMA 2*lan R:83
98 Kad $e o$!0nji*eni &r+i &!t i$&it!je &r+o $e !)i0aj! li*ni &odaci o
identitet! , )ime i prezime, nadimak, ime i prezime roditelja, djevojako oiteljsko
ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godina roenja, koje je
narodnosti i iji je dravljanin, A*$R, ime se zanima, kakve su mu oiteljske
prilike, je li pismen, kakve je kole zavrio, je li, gdje i kad sluio vojsku odnosno
ima li in, je li odlikovan, kakvog je imovnog stanja, je li, kad i zato osuivan, je
li i kad je izreenu kaznu izdrao, da li se protiv njega vodi postupak za koje
drugo krivino djelo, a ako je maloljetan, ko mu je zakonski zastupnik+.
:8 )ati0 6e 0! $e $ao&#titi1
za koje krivino djelo se tereti*sumnjii i
osnove sumnje protiv njega.
@8 nakon to(a5 o$!0nji*eni 6e $e &o!*iti o $ljede6i0 &ra+i0a1
1) da nije duan iznijeti odranu niti odgovarati na pitanja / ;pravo na utnju',
2) da moe uzeti ranioca po svom izoru, koji moe iti prisutan njegovom
ispitivanju,
3) da se moe izjasniti o djelu i iznijeti injenice i dokaze u svoju korist, te da
je takav njegov iskaz, ako je dat u prisustvu ranitelja, doputen kao
!)<
dokaz na glavnoj raspravi i da ez njegove saglasnosti moe iti proitan i
koriten na njoj,
4) da ima pravo razgledati spise i priavljene predmete koji mu idu u korist,
5) da ima pravo na prevodioca ukoliko ne zna jezik suda .
O$!0nji*eni $e 0o"e do%ro+oljno odre6i na+edeni7 &ra+a5 ali
njegovo ispitivanje ne moe zapoeti ukoliko se i dok se njegova izjava o
odricanju ne zailjei u zapisnik i dok ne ude potpisana od osumnjienog.
O$!0nji*eni $e ni &od koji0 okolno$ti0a ne 0o"e odre6i &ra+a na
&ri$!$t+o %ranioca5 ako je nje(o+a od%rana o%a+e)na8
$l!*aj! da $e o$!0nji*eni odrekao &ra+a da !)0e %ranioca5 a
ka$nije i)ra)i "elj! da !)0e %ranioca5 i$&iti+anje 6e $e od0a7 &rekin!ti i
&ono+o 6e $e na$ta+iti kada o$!0nji*eni do%ije %ranioca ili mu se ranioc
postavi ili ako osumnjieni izrazi elju da nastavi da odgovara na pitanja.
Ako $e o$!0nji*eni do%ro+oljno odrekne &ra+a da ne od(o+ara na
&o$ta+ljena &itanja5 mora mu se i u tom sluaju omoguiti da se izjasni o svim
injenicama i dokazima koji mu idu u korist.
Ako je &o$t!&ljeno &roti+no odred%a0a koje (arant!j! na+edena
&ra+a5 na to0 i$ka)! o$!0nji*eno( ne 0o"e $e )a$ni+ati $!d$ka odl!ka8
NAIN ISPITIVANJA OSMNJIENO' %l. ?). i ?5.&
O $+ako0 i$&iti+anj! o$!0nji*eno( $a*inja+a $e )a&i$nik8 .itni
dijelo+i i$ka)a !nijet 6e $e do$lo+no ! )a&i$nik8 >akon to je zapisnik
sainjen, osumnjienom 'e se proitati zapisnik i predati kopija zapisnika 8
I$&iti+anje o$!0nji*eno(5 ! &ra+il!5 $ni0a $e na a!dio ili +ideotrak!8
I$&iti+anje o$!0nji*eno( o%a+it 6e $e !) &o0o6 &re+odioca ako
o$!0nji*eni ne &o)naje je)ik $!da5 a ako je $+jedok (l!7 ili nije05 !)
&o0o6 t!0a*a5 odno$no o$o%e koja $e $a $+jedoko0 0o"e $&ora)!0jeti .
-+->?Q+%I. -EI.,0)+
POZIV ZA SASL-ANJE SVJEDOKA %lan ?9.&
S+jedoci $e $a$l!#a+aj! kada &o$toji +jero+atno6a da 6e $+oji0
i$ka)o0 0o6i dati o%a+je#tenja o kri+i*no0 djel!5 !*initelj! i o dr!(i0
+a"ni0 okolno$ti0a8
Po)i+ )a $+jedo*enje do$ta+lja t!"ilac5 odno$no $!d8 !ozivanje kao
svjedoka maloljetne osoe koja nije navrila esnaest godina ivota vri se preko
roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zog potree
da se hitno postupa ili drugih okolnosti.
&vjedoci koji se zog starosti, olesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu
odazvati pozivu mogu se sasluati u njihovom stanu, olnici ili na drugom
mjestu.
koliko $e $+jedok koji je !&o)oren na &o$ljedice neoda)i+anja5 %e)
)akon$ki7 ra)lo(a5 ne oda)o+e &o)i+!5 niti $+oj i)o$tanak o&ra+da5 $!d 0!
0o"e i)re6i no+*an! ka)n! do A8BBB KM ili narediti &rin!dno do+o4enje8
!)"
4aredu za dovoenje svjedoka izvrava sudska policija. Izuzetno,
naredu moe izdati i tuilac, ukoliko uredno pozvani svjedok ne doe, a svoj
izostanak ne opravda, s tim da ovu naredu mora odoriti &!! u roku od 5G sata
od izdavanja narede.
koliko $+jedok koji je !&o)oren na &o$ljedice5 %e) )akon$ki7
ra)lo(a od%ije da $+jedo*i5 $!d 0o"e5 na &rijedlo( t!"ioca5 donijeti rje#enje
o ka"nja+anj! $+jedoka no+*ano0 ka)no0 do @B8BBB KM8 !rotiv ovog
rjeenja doputena je ala koja ne zadrava izvrenje. 4 albi protiv rjeenja
kojim su izreene navedene novane kazne svjedoku, odluuje vanraspravno
vije'e.
OSO.E KOJE NE MO' .ITI SASL-ANE KAO SVJEDO?I %lan ?;.&
Ne 0o"e $e $a$l!#ati kao $+jedok1
a) osoa koja i svojim iskazom povrijedila dunost uvanja dravne,
vojne ili sluene tajne, dok je nadleni organ ne osloodi te dunosti,
b) ranilac osumnjienog:optuenog u pogledu injenica koje su mu
postale poznate u svojstvu ranioca,
c) osoa koja i svojim iskazom povrijedila dunost uvanja
profesionalne tajne )vjerski sluenik/ispovjednik, novinar u svrhu zatite
izvora informacija, advokat, notar, lijenik, i dr.+, osim ako je oslooena te
dunosti posenim propisom ili izjavom osoe u iju je korist ustanovljeno
uvanje tajne,
d) maloljetna osoa koja, s ozirom na uzrast i duevnu razvijenost,
nije sposona shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti.
OSO.E KOJE MO' OD.ITI SVJEDOENJE %lan ?<.&
S+jedo*enje 0o(! od%iti1
a3 brani, odnosno vanbrani drug osumnjienog*optuenog,
%3 roditelj ili dijete, te usvojitelj ili usvojenik osumnjienog*optuenog.
Or(an koji +odi &o$t!&ak d!"an je da na+edene o$o%e5 &rije nji7o+o(
$a$l!#anja ili *i0 $a)na )a nji7o+ odno$ &re0a o$!0nji*eno0Co&t!"eno0
!&o)ori da 0o(! od%iti $+jedo*enje . 9pozorenje i odgovor se unose u
zapisnik.
-soa koja moe oditi svjedoenje prema jednom od osumnjienih:
optuenih moe oditi svjedoenje i prema ostalim osumnjienim:optuenim, ako
se njen iskaz, prema prirodi stvari, ne moe ograniiti samo na ostale
osumnjiene.
Ako je kao $+jedok $a$l!#ana o$o%a koja 0o"e od%iti $+jedo*enje ili je
$a$l!#ana o$o%a koja nije !&o)orena da 0o"e od%iti $+jedo*enje ili to
!&o)orenje nije !ne$eno ! )a&i$nik5 na tak+o0 i$ka)! $e ne 0o"e )a$ni+ati
$!d$ka odl!ka8
PRAVO SVJEDOKA DA NE OD'OVARA NA POJEDINA PITANJA %lan ?".&
!)?
S+jedok i0a &ra+o da ne od(o+ara na &ojedina &itanja ako %i (a
i$tinit od(o+or na ta &itanja i)lo"io kri+i*no0 (onjenj! . O+o $e )a$ni+a na
&rinci&! da niko nije d!"an da &r!"a doka)e &roti+ $e%e (H %e#o prodere se
ipsu# I ). 4vdje treba imati u vidu da je svjedok obavezan da se odazove pozivu
i da svjedoi, a moe samo odbiti davanje odgovora na odre(ena pitanja.
S+jedok koji kori$ti o+o &ra+o od(o+orit 6e na ta &itanja ako 0! $e
da i0!nitet8 I0!nitet $e daje odl!ko0 (la+no( t!"ioca8 Ako ! i$tra)i
na$tane tak+a $it!acija5 onda (la+ni t!"ilac i0a &ra+o da od!$tane od
na*ela le(aliteta i da na o$no+i $+oje &rocjene $+jedok! dadne i0!nitet
koji nije ja+an %t)+8 Htajni i0!nitetI , jer za taj imunitet, osim svjedoka, niko ne
zna&. 2 a uzvrat, on od svjedoka doije odreene informacije ili svjedok na drugi
nain pristane da sarauje. Na (la+no0 &retre$! je $li*na $it!acija5 $ ti0 #to
nakon &rocjene da $+jedok i0a &ra+o na !$kra6i+anje od(o+ora5 (la+ni
t!"ilac 0o"e &od i$ti0 !$lo+i0a kao i ! i$tra)i dati $+jedok! i0!nitet koji je
tada t)+8 Hja+ni i0!nitetI %jer za taj imunitet zna optueni, branilac, itd.&. Dakle5
! o%a o+a $l!*aja5 odl!k! o i0!nitet! !+ijek daje (la+ni t!"ilac i $!d $ ti0
ne0a ni#ta8
Nara+no5 (la+ni t!"ilac !+ijek 0ora &a)iti o kak+o0 $e $+jedok! radi
tj8 da li 0! je i$ti neo&7odno &otre%an5 pa npr. ako tuilac osim ovog svjedoka
ima jo tri kvalitetna svjedoka i jo neke materijalne dokaze kojima moe dokazati
injenice iz optue, onda takvom svjedoku nikada ne smije dati imunitet.
Ako %i $e de$ilo da $+jedok koji je do%io i0!nitet la"no $+jedo*i5
onda t!"ilac &roti+ nje(a 0o"e &red!)eti kri+i*no (onjenje8 9 vezi s ovim
postoji i novina u naem "K!/u, da se takvom svjedoku, ukoliko je oigledno da
se ne zna koristiti svojim pravom i ako njegovi interesi ne mogu iti zatieni na
drugi nain, za savjetnika odreuje advokat.
NAIN SASL-ANJA5 SOENJE I PREPOZNAVANJE %lan ??.&
S+jedoci $e $a$l!#a+aj! &ojedina*no i ! od$!$t+! dr!(i7 $+jedoka8
tok! &o$t!&ka $+jedok $e 0o"e $!o*iti $ dr!(i0 $+jedoci0a i
o$!0nji*eni0Co&t!"eni05 ako $e nji7o+i i$ka)i ne $la"! ! &o(led! +a"ni7
*injenica8
2ko je potreno da se utvrdi poznaje li svjedok osou ili predmet, trait e
se od njega prvo da ih opie ili da navede znakove po kojima se razlikuju, pa e
mu se tek poslije pokazati radi prepoznavanja i to zajedno s drugim njemu
nepoznatim osoama, odnosno ako je to mogue zajedno s predmetima iste
vrste. 2ko prepoznavanje nije mogue na prethodni nain, ono e se izvriti i na
osnovu prepoznavanja fotografija te osoe ili predmeta, postavljenih meu
fotografijama osoa ili predmeta nepoznatih svjedoku.
TOK SASL-ANJA SVJEDOKA %lan !@@.&
Pro&i$ana je d!"no$t $+jedoka da od(o+ore daje !$0eno8 4ijemi i
gluhonijemi svjedoci sasluavaju se preko tumaa.
S+jedok $e &ri&re0a )a da+anje i$ka)a tako #to $e !&o)ora+a1
a) da je duan govoriti istinu,
!5@
b) da ne smije nita preutjeti,
c) da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo i
d) da nije duan odgovarati na pojedina pitanja.
S+a o+a !&o)orenja 0oraj! %iti !ne$ena ! )a&i$nik8
!oslije datih upozorenja, svjedoku se postavljaju opta pitanja koja se
odnose na utvrivanje njegovog identiteta, zanimanja, kao i njegov odnos s
osumnjienim:optuenim, kao i oteenim.
4akon postavljanja ovih optih pitanja, svjedoku se daje upozorenje da je
duan o promjeni adrese ili oravita oavijestiti tuitelja, odnosno sud.
tok! i$tra(e5 nakon o&#ti7 &itanja5 $+jedok $e &o)i+a da i)ne$e $+e
#to 0! je o &red0et! &o)nato5 tj8 on i)no$i $+oja $a)nanja o kri+i*no0
djel!5 !*initelj! i dr!(i0 +a"ni0 okolno$ti0a )a &o$t!&ak8 &voj iskaz
svjedok iznosi u neometanom izlaganju, a nakon toga mu se mogu postavljati
pitanja, vriti provjeravanja, dopune i razjanjenja onoga to je izjavio.
!ostavljanje tih pitanja ima za cilj da se iskaz upotpuni i da se otklone
protivrjenosti i nejasnoe u iskazu ako ih ima.
Priliko0 $a$l!#anja $+jedoka nije do)+oljeno $l!"iti $e o%0ano05
kako %i $e kod nje(a $t+orila &o(re#na &red$ta+a o okolno$ti0a o koji0a
tre%a da $e i)ja$ni8 I$to tako je )a%ranjeno $+jedok! &o$ta+ljati t)+8
$!(e$ti+na &itanja , kojima mu se predoavaju neke okolnosti koje bi trebalo
saznati tek iz njegovog odgovora. !ri tome se svjedok takvim pitanjem ustvari
navodi na to ta i treao da odgovori, npr. umjesto pitanja da li je osumnjieni
na mjestu dogaaja imao neto u rukama, postavi se pitanje1 O9 kojoj je ruci
osumnjieni drao pitoljTP.
S+jedok 6e $e !+ijek &itati otk!d 0! je &o)nato ono o *e0! $+jedo*i ,
kako i utvrdili da li svjedok govori o injenicama koje je saznao iz vlastitog
opaanja ili je o njima uo od drugih osoa.
S+jedoci $e 0o(! $!o*iti ako $e nji7o+i i$ka)i ne $la"! ! &o(led!
+a"ni7 *injenica5 tj8 ako $adr"e kontradiktorne okolno$ti . -uoeni 'e se o
svakoj okolnosti o kojoj se nji#ovi iskazi me(usobno ne slau ponaosob sasluati
i nji#ov 'e se odgovor unijeti u zapisnik. Cstodobno se mogu suoiti samo dva
svjedoka.
3ostoji mogu'nost sasluanja svjedoka ure(ajima za prenos slike i zvuka.
Na 0aloljetn! o$o%! koja tre%a %iti $a$l!#ana kao $+jedok5
&ri0jenj!j! $e &ra+ila koja $e odno$e na $a$l!#anje &!noljetni7 $+jedoka
o$i0 ! $ljede6i0 $l!*aje+i0a1
1. !ozivanje kao svjedoka maloljetne osoe koja nije navrila 7H godina vri
se preko roditelja, odn. zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue
zog potree da se hitno postupa ili zog drugih okolnosti.
2. 4e moe se sasluati kao svjedok maloljetna osoa koja s ozirom na
uzrast i duevnu razvijenost nije sposona shvatiti znaaj prava da ne
mora svjedoiti.
3. !rilikom sasluanja maloljetne osoe, naroito ako je ona oteena
krivinim djelom, postupit e se oazrivo, da sasluanje ne i tetno
utjecalo na psihiko stanje maloljetnika. & asluanje maloljetne osoe
izvrit e se uz pomo psihologa, pedagoga ili druge strune osoe.
!5!
2abranjeno je ote'enog %rtvu krivinog djela& ispitivati o njegovom
seksualnom ivotu prije uinjenog krivinog djela, a ako je takvo ispitivanje
obavljeno, na takvom iskazu se ne moe zasnivati sudska odluka.
-teeni koji se sasluava kao svjedok pitae se da li eli da u krivinom
postupku ostvaruje imovinskopravni zahtjev.
ZAKLETVA ODNOSNO IZJAVA SVJEDOKA %lan !@2.&
Pro&i$ano je da $!d 0o"e )a7tije+ati od $+jedoka da na (la+no0
&retre$! &rije $+jedo*enja &olo"i )aklet+! odno$no dadne i)ja+! 2t)+8
&ro0i$orno &ola(anje )aklet+e odno$no da+anje i)ja+e38 "akletva se polae,
odn. izjava se daje pred sudom. -vjedok u istrazi ne polae zakletvu, odn. ne
daje izjavu.
Pred+i4ena je 0o(!6no$t da $+jedok &olo"i )aklet+! odn8 dadne
i)ja+! &rije (la+no( &retre$a5 ako &o$toji %oja)an da )%o( te"e %ole$ti ili
)%o( dr!(i7 ra)lo(a )starosti, invalidnosti.+ ne6e 0o6i do6i na (l8 &retre$8
Pola(anje )aklet+e5 odno$no da+anje i)ja+e nije o%a+e)no5 jer ukoliko
svjedok odbije da polae zakletvu*da izjavu, nije predvi(ena nikakva sankcija.
OSO.E KOJE NE POLA< ZAKLETV5 ODNOSNO NE DAJ IZJAV
%lan !@).&
)akon! je odre4eno da )aklet+! ne 0o(! &ola(ati odno$no da+ati
i)ja+!1
1. o$o%e koje ! +rije0e $a$l!#anja ni$! &!noljetne 20aloljetnici3 , zato
to zbog nedovoljne psi#ike zrelosti, oni nisu u mogu'nosti da s#vate
znaaj zakletve odn. davanje izjave. 2bog toga maloljetnici ne polau
zakletvu, odnosno ne daju izjavu i tu nema izuzetakaO
2. o$o%e )a koje je doka)ano )ve postoji pravosnana presuda+ ili )a
koje &o$toji o$no+ana $!0nja da $! !*inile ili !*e$t+o+ale ! kri+8
djel! )%o( koje( $e $a$l!#a+aj! )npr. iz nekih razloga u odnosu na te
osoe je razdvojen krivini postupak i u njemu se sudi za isto krivino djelo+ , jer
takva osoba ne smije biti prisiljena na davanje iskaza koji bi, s obzirom na
zakletvu, morao biti istinit, a za nju tetan. 4vo se naravno odnosi na
njeno sasluanje u svojstvu svjedoka.
3. o$o%e koje )%o( d!#e+no( $tanja ne 0o(! da $7+ate )na*aj )aklet+e
odn8 i)ja+e , obzirom da takva osoba zbog svog psi#ikog stanja nije u
mogu'nosti da to s#vati.
Po$e%no tre%a na(la$iti da je $!d o%a+e)an da na $+e o+e okolno$ti
&a)i &o $l!"%enoj d!"no$ti8
3ored toga, treba dodati da ukoliko sud u tom pogledu napravi pogreku,
pa takve osobe poloe zakletvu, onda to nema nikakvi# procesni# posljedica, ve'
se smatra da zakletva nije poloena.
ZA-TIDENI SVJEDOK %lan !@9.&
!52
4a poloaj zatienog svjedoka u postupku pred sudom, primjenjuju se
odrede Zakona o )a#titi $+jedoka &od &rijetnjo0 i !(ro"eni7 $+jedoka8
to0 $0i$l!5 (o+ori0o o tri o$no+ne +r$te $+jedoka koji $e
de,iniraj! o+i0 )akono05 a to $!1
S+jedok &od &rijetnjo01 onaj svjedok ija je lina sigurnost ili sigurnost
njegove porodice dovedena u opasnost zog njegovog uea u
postupku, kao rezultat prijetnji, zastraivanja ili slinih radnji koje su
vezane za njegovo svjedoenje.
(ro"eni $+jedok1 onaj svjedok koji je oziljno fiziki ili psihiki
traumatizovan okolnostima pod kojima je izvreno krivino djelo ili koji pati
od oziljnih psihikih poremeaja koji ga ine izuzetno osjetljivim,
odnosno dijete i maloljetnik.
Za#ti6eni $+jedok1 onaj svjedok koji se sasluava prema "akonu o zatiti
svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.
?E<L+I < F.)0%-BF?)G<I+

+i4aj i rekon$tr!kcija do(a4aja $&adaj! 0e4! naj+a"nije &roce$ne
radnje doka)i+anja8
9viaj i rekonstrukcija dogaaja vre se uz pomo strunih osoa
kriminalistiko/tehnike ili druge struke koje e pomoi u pronalaenju,
osiguranju ili opisivanju tragova, izvriti potrena mjerenja i snimanja, sainiti
skicu i foto/dokumentaciju ili prikupiti i druge podatke.
4a uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak ako i njegova
prisutnost ila od koristi za davanje nalaza i miljenja.
PREDZIMANJE VIKAJA % lan !@;.&
+i4aj $&ada ! radnje doka)i+anja i &red!)i0a $e onda kada je )a
!t+r4i+anje neke +a"ne *injenice &otre%no ne&o$redno o&a"anje8
<o opaanje se vri ulom vida, sluha, opipa i sl. +i4aj je na0jenjen )a
!t+r4i+anje *injenica i) $ada#njo$ti5 &a $e5 ! &ra+il!5 o%a+lja ne&o$redno
&o otkri+anj! kri+i*no( djela8 .akle, uvi(aj se vri u vezi sa krivinim djelom
kada je u zapisniku mogu'e konstatovati objektivno stanje ) npr. nakon
saoraajne nesree ili nakon uistva ili sl.+ .
Za o%a+ljanje !+i4aja nije &otre%an neki ,or0alno;&ra+ni o$no+5 kao
#to je n&r8 nared%a ili rje#enje5 +e6 je do+oljan $a0o 0aterijalni !$lo+5 tj8 da
je )a !t+r4i+anje neke +a"ne *injenice &otre%no ne&o$redno o&a"anje8
Ina*e5 !+i4aj $e +r#i na $+ako0 0je$t! (dje $e ne&o$redni0
o&a"anje0 0o(! !t+rditi neke *injenice +a"ne ! kri+i*no0 &o$t!&k! .
9 zakonu nije propisan nain vrenja uviaja, pa se primjenjuju
kriminalistika pravila i metode.
tok! i$tra(e !+i4aj 0o(! +r#iti t!"ilac ili OSL5 a nakon &odi)anja
o&t!"nice SPS8 Ako $e ! tok! (la+no( &retre$a i$&o$ta+i da je neo&7odan
!+i4aj5 onda (a o%a+lja $!dija5 odno$no &red$jednik +ije6a8
Kada OSL +r#i !+i4aj5 ono je o to0e &ret7odno o%a+e)no o%a+ije$titi
t!"ioca5 o%)iro0 da t!"ilac 0o"e5 ako "eli5 do6i na 0je$to do(a4aja5 te
!5)
)a7tije+ati da $e &ro+ed! odre4ene radnje )a koje on 0i$li da $!
neo&7odne8
O !+i4aj! $e 0ora o%a+e)no $a*initi )a&i$nik i u njega se unosi stanje
zateeno na mjestu uviaja, a nije dozvoljeno unositi iskaze svjedoka, te nalaze i
miljenja vjetaka. "apisnik o uviaju ima karakter javne isprave.
Pri +r#enj! !+i4aja $e 0o(! &ro+oditi i odre4ena +je#ta*enja %n&r8
vjetaenje ispravnosti vozila koje je prouzrokovalo saobra'ajnu nesre'u&.
REKONSTRK?IJA DO'AKAJA %lan !@<.&

"a razliku od uviaja, koji se vri kada je u zapisniku mogue konstatovati
ojektivno stanje, i u pravilu, neposredno po izvrenju krivinog djela,
rekon$tr!kcija do(a4aja $e +r#i naknadno5 tako #to $e &ona+ljaj! radnje ili
$it!acije ! &ri%li"no i$ti0 !$lo+i0a &od koji0a $e &re0a i)+edeni0
doka)i0a do(a4aj de$io8
To &rakti*no )na*i da $e $i0!liraj! !$lo+i &od koji0a je djelo
i)+r#eno8 )npr. ako je u pitanju saoraajna nezgoda, provjerava se da li je sa
tipom vozila kojim je uzrokovana nezgoda ilo mogue odreenom rzinom
savladati krivinu i sl.+
"a razliku od zapisnika o uviaju, ! )a&i$nik o rekon$tr!kciji 0o(! $e
!no$iti i)ja+e $+jedoka ili +je#taka8
Ako $! ! i$ka)i0a &ojedini7 $+jedoka ili o$!0nji*eni7Co&t!"eni7
radnje ili $it!acije ra)li*ito &rika)ane5 rekon$tr!kcija do(a4aja 6e $e
&o$e%no o%a+iti $a $+aki0 od nji78
Rekon$tr!kcija do(a4aja 0o"e $e +r#iti ! tok! cijelo( &o$t!&ka .
tok! i$tra(e $a0o t!"ilac 0o"e &red!)eti rekon$tr!kcij! do(a4aja5
a nakon to(a5 )a+i$no od $tadija &o$t!&ka5 rekon$tr!kcij! +r#i $!dija5
odno$no &red$jednik +ije6a8
4vlatenje organa unutranji# poslova na samostalno obavljanje uvi(aja
ne odnosi se i na rekonstrukciju doga(aja kao istranu radnju, to znai da na
izvo(enje te radnje organ unutranji# poslova nije ovlaten.
Zakon i)ri*ito )a%ranj!je +r#enje rekon$tr!kcije do(a4aja na na*in
da $e +rije4a ja+ni red ili 0oral ili do+odi ! o&a$no$t "i+ot ili )dra+lje lj!di8
Priliko0 rekon$tr!kcije do(a4aja 0o(! $e5 &o &otre%i5 &ono+o
i)+e$ti &ojedini doka)i8
VJE-TAENJE %l. !@?. !2?.&
Vje#ta*enje je doka)no $red$t+o koje $e odre4!je kada )a
!t+r4i+anje i ocjen! neke +a"ne *injenice tre%a &ri%a+iti nala) i 0i#ljenja
lica koja ra$&ola"! $tr!*ni0 )nanji0a5 koji0a ne ra$&ola"e $!d8
Pro+odi $e na o$no+! &i$ane nared%e t!"ioca ili $!da .
Vje#ta*enje o%a+ljaj! $tr!*ne !$tano+e ili or(ani koji $! )a to
o$&o$o%ljeni5 a i)!)etno &ojedinci8 3ostoji i lista stalni# sudski# vjetaka za
odre(ena vjetaenja. Po )a+r#eno0 +je#ta*enj!5 +je#tak $a*inja+a nala) i
0i#ljenje i do$ta+lja (a or(an! koji (a je odredio )a +je#taka8
!55
Po$toje ra)ne +r$te +je#ta*enja kao #to $!1 1. sudsko/medicinska
vjetaenja ) npr. psihijatrijsko+, 2. toksikoloka vjetaenja, 3. vjetaenje
poslovnih knjiga, 4. vjetaenje saoraajnih udesa, 5. grafoloko vjetaenje
itd.
no+ije +rije0e i)!)etno je )na*ajno +je#ta*enje DNK;a anali)o08
2naliza (4K se moe vriti ako je to neophodno potreno za odreivanje
identiteta ili injenice da li otkriveni tragovi neke materije potiu od
osumnjienog: optuenog ili oteenog.
PRE'LED 5 O.DK?IJA I EKS/MA?IJA
9 situacijama kada postoji sumnja ili je o igledno da je ne ija smrt
prouzrokovana po injenjem krivi nog djela , ili je s krivi nim djelom u vezi , tu itelj
je oavezan narediti pregled tijela :le a i vr enje odukcije .
9 sluaju da je tijelo:le ve zakopano, tuitelj u sluaju potree mora od
&!!/a traiti odgovarajuu naredu za ekshumaciju.
PSI/IJATRIJSKO VJE-TAENJE
P$i7ijatrij$ko +je#ta*enje odredit 6e $e ! $lijede6a tri $l!*aja1
1. 2ko se pojavi sumnja da je iskljuena ili smanjena uraunljivost
osumnjienog:optuenog,
2. 2ko se pojavi sumnja da je osumnjieni:optueni uinio krivino djelo
zog ovisnosti od alkohola ili opojnih droga,
3. 2ko se pojavi sumnja da zog duevnih smetnji osumnjieni:optueni nije
sposoan uestvovati u postupku.
2ko se u toku istrage osumnjieni dorovoljno ne podvrgne psihijatrijskom
pregledu radi vjetaenja ili ako je prema miljenju vjetaka potreno due
posmatranje, osumnjieni e se poslati na psihijatrijski pregled, odnosno na
posmatranje u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu. 3jeenje o tome donosi
&!! na prijedlog tuitelja. !osmatranje ne moe trajati due od dva mjeseca.
2ko vjetaci ustanove da je duevno stanje osumnjienog:optuenog
poremeeno, dae svoje miljenje o tome kakav je uticaj takvo duevno stanje
imalo i kakav jo ima na njegovo shvatanje i postupke, kao i da li je i u kojoj mjeri
poremeaj duevnog stanja postojao u vrijeme uinjenja krivinog djela.
:ko se u zdravstvenu ustanovu upu'uje osumnjieni*optueni koji se
nalazi u pritvoru, sudija 'e obavijestiti tu ustanovu o razlozima zbog koji# je
odre(en pritvor da bi se preduzele mjere potrebne za osiguranje svr#e pritvora.
@rijeme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uraunat e se
osumnjienom: optuenom u pritvor, odnosno u kaznu, ako ona ude izreena.
;lava <R : POSE.NE ISTRA<NE RADNJE %l. !)@. !);.&
Po$e%ne i$tra"ne radnje 0o(! $e odrediti &roti+ o$o%e )a koj!
&o$toje o$no+e $!0nje1
!59
1. da je sama ili s drugim osoama uestvovala ili uestvuje u uinjenju
krivinog djela ili
2. da uinitelju ili od uinitelja krivinog djela prenosi informacije u vezi s
krivinim djelom, ili
3. da uinitelj koristi njeno sredstvo telekomunikacija,
ali &od !$lo+i0a1
1. da se na drugi nain ne mogu priaviti dokazi ili i njihovo priavljanje ilo
povezano s nesrazmjernim tekoama i
2. da se radi o krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora 8 godine
ili tea kazna.
Vr$te &o$e%ni7 i$tra"ni7 radnji $! 2P +r$ta31
a) nadzor i te#niko snimanje telekomunikacija,
b) pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka,
c) nadzor i te#niko snimanje prostorija,
d) tajno pra'enje i te#niko snimanje osoba, transportni# sredstava i
predmeta koji stoje u vezi sa njima,
e) koritenje prikriveni# istraitelja %to je posebno obueno 4-J koje djeluje
pod lanim identitetom& i in$ormatora,
9) simulirani i kontrolirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine,
!) nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela.
Pri i)+r#a+anj! &o$e%ni7 i$tra"ni7 radnji5 &olicij$ki or(ani ili dr!(e
o$o%e ne $0ij! &red!)i0ati akti+no$ti koje &red$ta+ljaj! &od$treka+anje na
!*injenje kri+i*no( djela8 2ko su takve aktivnosti preduzete, ta okolnost
iskljuuje krivino gonjenje podstrekavane osoe za krivino djelo izvreno u
vezi s ovim radnjama.
Po$e%ne i$tra"ne radnje odre4!je nared%o0 SPP5 na o%ra)lo"eni
&rijedlo( t!"ioca koji $adr"i1
1. podatke o osoi protiv koje se predlae preduzimanje posene istr.
radnje,
:8 osnove sumnje da osoa protiv koje se predlae preduzimanje radnje
uestvuje ili je uestvovala u uinjenju krivinog djela ili da uinitelju ili od
uinitelja prenosi informacije u vezi s krivinim djelom, ili da uinitelj koristi
njeno sredstvo telekomunikacija,
3. razloge za preduzimanje posene istrane radnje i ostale itne okolnosti
koje zahtijevaju njeno preduzimanje,
4. navoenje posene istrane radnje koja se zahtijeva i nain njenog
izvoenja, te
5. oim i trajanje posene istrane radnje.

Nared%a SPP;a o &ro+o4enj! &o$e%ni7 i$tra"ni7 radnji $adr"i
&odatke i) &rijedlo(a t!"ioca5 kao i !t+r4i+anje trajanja nare4ene radnje8
!5;
I)!)etno5 ako $e &i$ana nared%a ne 0o"e do%iti na +rije0e i ako
&o$toji o&a$no$t od odla(anja5 0o"e $e )a&o*eti $ i)+r#a+anje0 &o$e%ne
i$tra"ne radnje i na o$no+! !$0ene nared%e SPP;a5 a njegova pisana
nareda mora iti priavljena u roku od 24 sata od izdavanja usmene narede.
Ako je neka od &o$e%ni7 i$tra"ni7 radnji &red!)eta %e) nared%e SPP;
a ili ! $!&rotno$ti $ njo05 $!d na tako &ri%a+ljeni0 &odaci0a ili doka)i0a
ne 0o"e )a$ni+ati $+oj! odl!k!8
;lava R
MJERE ZA O.EZ.JEKENJE PRISSTVA OSMNJIENO'C
OPT<ENO' I SPJE-NO VOKENJE KRIVINO' POSTPKA
!risustvo osumnjienog:optuenog u krivinom postupku je apsolutno
itna procesna pretpostavka );conditio sine Uua non'+, jer nije predviena
mogunost suenja u odsustvu.
VRSTE MJERA %lan !)<.&
Po$toji A 2&et3 0jera )a o%e)%je4enje &ri$!$t+a o$!0nji*eno(C
o&t!"eno( toko0 kri+i*no( &o$t!&ka i nje(o+o ne$0etano +o4enje5 a to
$!1
1. 342CG,
2. >:,0.B: 2: .4G4P0>K0,
3. FK0,0 2:B,:>0,
4. K:F-AG4 i
5. 3,CAG4,.
Ran(iranje o+i7 0jera ! )akon! i0a )a o$no+! nji7o+! te"in!5 #to
i$to+re0eno !&!6!je i na redo$lijed nji7o+e &ri0jene8
Zakonoda+ac je !t+rdio i o$no+na &ra+ila kod &ri0jene o+i7 0jera5 a
to $!1
98 prilikom odluivanja koju e mjeru primijeniti, sud se mora pridravati
uslova za primjenu pojedinih mjera, vodei rauna o tome da se tea
mjera ne primjenjuje ukoliko se laom moe postii svrha.
1 skladu s tim, pritvor, kao najtea mjera, ne moe se primijeniti ako se
ista svr#a moe posti'i blaom mjerom, o emu se posebno vodi rauna
kod pritvora prema maloljetniku.
2. sud je duan da po sluenoj dunosti ukine ove mjere kad prestanu
razlozi zog kojih su odreene, odnosno da teu mjeru zamjeni lakom
kad za to nastupe uslovi.
98 POZIV %lan !)".&
Pri$!tno$t o&t!"eno(Co$!0nji*eno( &ri i)+r#enj! radnji ! kri+i*no0
&o$t!&k! o$i(!ra+a $e nje(o+i0 &o)i+anje08
!5<
Po)i+anje $e +r#i do$ta+ljanje0 )at+oreno( &i$ano( &o)i+a5 koji
$adr"i1
98 naziv organa koji poziva,
:8 ime i prezime optuenog*osumnjienog,
@8 naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret,
L8 mjesto gdje optueni ima da do(e,
A8 dan i sat kad treba da do(e,
O8 oznaenje da se poziva u svojstvu optuenog*osumnjienog,
P8 upozorenje da 'e u sluaju nedolaska biti prinudno doveden,
Q8 upozorenje da je duan odma# obavijestiti tuioca, odnosno sud o
promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravite i
R8 slubeni peat i potpis tuioca, odnosno sudije koji poziva.
Kad $e o&t!"eniCo$!0nji*eni &r+i &!t &o)i+a5 &o!*it 6e $e o &ra+! da
!)0e %ranioca i da %ranilac 0o"e %iti &ri$!tan nje(o+o0 $a$l!#anj!8
Do &odi)anja o&t!"nice &o)i+ o$!0nji*eno0 !&!6!je t!"ilac8
Ako o&t!"eni nije ! $tanj! oda)+ati $e &o)i+! !$ljed %ole$ti ili dr!(e
neotklonji+e $0etnje , ispitat e se u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati
njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima .
:8 DOVOKENJE ; NARED.A ZA DOVOKENJE %lan !)?.&
Nared%! da $e o&t!"eni do+ede 0o"e i)dati $!d ! @ $l!*aja1
1) ako je doneseno rjeenje o odreivanju pritvora, ili
2) ako uredno pozvani optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili
3) ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti
oigledno proizlazi da optueni izjegava prijem poziva.
I)!)etno5 ! 7itni0 $l!*aje+i0a5 nared%! )a do+o4enje 0o"e i)dati i
t!"ilac5 !koliko !redno &o)+ani o$!0nji*eni ne do4e5 a $+oj i)o$tanak ne
o&ra+da8 4aredu za dovoenje izvrava sudska policija.
Nared%a )a do+o4enje i)daje $e &i$0eno i ona $adr"a+a1
1. ime i prezime osumnjienog:optuenog koji se ima dovesti,
2. naziv kriv. djela koje mu se stavlja na teret, uz navoenje odrede K"/a,
3. razlog zog kojeg se nareuje dovoenje, i
4. slueni peat i potpis sudije:tuioca koji nareuje dovoenje.
-soa kojoj je povjereno izvrenje narede predaje naredu optuenom i
poziva ga da poe s njom. 2ko optueni to odije, dovest e ga prinudno.

@8 MJERE ZA.RANE %lan !5@. !5@g.&
Za%rana na&!#tanja %ora+i#ta i )a%rana &!to+anja %lan !5@.&
Za%rana na&!#tanja %ora+i#ta 0o"e $e &ri0ijeniti ako &o$toje
okolno$ti koje !ka)!j! da %i o$!0nji*eniCo&t!"eni 0o(ao &o%je6i5 $akriti
$e5 oti6i ! ne&o)nato 0je$to ili ! ino$tran$t+o8
-va mjera odreuje se rjeenjem suda, i njom se osumnjienom:
optuenom zaranjuje da ez odorenja napusti mjesto oravita.
!5"
9 prednjim okolnostima sud moe, ilo kao dodatnu mjeru ili zasenu
mjeru, narediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zaranu izdavanja
novih isprava, kao i zaranu koritenja line karte za prelazak dravne granice.
O$tale 0jere )a%rane %lan !5@a.&
Kada okolno$ti $l!*aja na to !ka)!j! $!d 0o"e i)re6i i o+e 0jere
)a%rane1
1. "aranu poduzimanja odre. poslovnih aktivnosti ili sluenih dunosti,
2. "aranu posjeivanja odreenih mjesta ili podruja,
3. "aranu sastajanja sa odreenim osoama,
4. 4aredu da se povremeno javlja odreenom dravnom tijelu, i
5. !rivremeno oduzimanje vozake dozvole
&ve naprijed navedene mjere sud moe izrei uz mjeru zarane
naputanja oravita i zaranu putovanja.
I)ricanje 0jera )a%rane %lan !5@b.&
S!d 0o"e i)re6i 0jere )a%rane o%ra)lo"eni0 rje#enje0 na &rijedlo(
$tranke ili %ranitelja5 a po sluenoj dunosti kada odluuje o pritvoru 8
rje#enj! koji0 $e odre4!je neka 0jera )a%rane !no$i $e
!&o)orenje o$!0nji*eno0Co&t!"eno0 da $e &roti+ nje(a 0o"e odrediti
&rit+or !koliko &rekr#i i)re*ene )a%rane8
3jeenje u istrazi donosi i ukida &!!, poslije podizanja optunice &!&, a
nakon dostavljanja predmeta sudiji, odn. vijeu u svrhu zakazivanja glavnog
pretresa, taj sudija odn. predsjednik vijea.
O+e 0jere 0o(! trajati dok &o$toji &otre%a )a nji0a5 a najd!"e do
&ra+o$na"no$ti &re$!de5 ako toj o$o%i nije i)re*ena ka)na )at+ora5
odno$no5 najka$nije do !&!6i+anja na i)dr"a+anje ka)ne )at+ora5 ako je
ona i)re*ena8
Ako je i)re*ena no+*ana ka)na5 odno$no done#ena odl!ka o
i0o+in$ko;&ra+no0 )a7tje+! ili od!)i0anj! i0o+in$ke kori$ti5 0jera
)a%rane &!to+anja 0o"e trajati dok $e no+*ana ka)na ne &lati ! &ot&!no$ti5
tj8 dok $e ! cijelo$ti ne i)+r#i odl!ka o i0o+in$ko;&ra+no0 )a7tje+! ili
od!)i0anj! i0o+in$ke kori$ti
O&ra+dano$t i)re*eni7 0jera $!d &rei$&it!je $+aka : 2d+a3 0je$eca .
!rotiv rjeenja kojim se odreuje mjera zarane, moe se izjaviti ala
vijeu krivinog odjeljenja suda. 3ok za rjeavanje po ali je 8 dana od dana
prijema ale. Sala ne zadrava izvrenje rjeenja.
O(rani*enja ! &o(led! $adr"aja 0jera )a%rane %lan !5@d.&
*jerama zarane ne moe se ograniiti pravo osumnjienom:optuenom
da komunicira sa svojim raniteljem u $i%, te da ivi u svom domu, da se via sa
porodicom i liskim roacima, da oavlja svoju profesionalnu djelatnost i sl.,
osim ako se postupak vodi za krivino djelo uinjeno na tetu lanova porodice i
liskih roaka, odnosno za K( nastalo u oavljanju profesionalne djelatnosti.
Po$e%na odred%a o )a%rani &!to+anja %lan !5@g.&
!5?
<zuzetno, u "itni# sluajevi#a , a poseno u onim u kojima se radi o
krivinom djelu za koje se moe izrei kazna zatvora od 7L god. ili tea, tu(ilac
#o(e izrei naredbu o privremenom oduzimanju putnih isprava i line karte, uz
zaranu izdavanja novih isprava kojima se moe prei dravna granica. 4aredu
izvrava policijski organ ili sudska policija. "a oduzete isprave izdaje se potvrda.
- preduzetoj mjeri tuilac odmah oavjetava nadlenog sudiju, tj vijee, koje u
roku od I5 sata trea da odlui o naredi. 2ko je ne izda, isprave e se odmah
vratiti.
L8 JAMSTVO
SLOVI ZA ODREKIVANJE JAMSTVA I NJE'OV SADR<AJ %l. !5!. i !52.&
Ja0$t+o je 0jera )a o%e)%je4enje &ri$!$t+a o$!0nji*eno(C
o&t!"eno( ! kri+i*no0 &o$t!&k! koja $e &ri0jenj!je $a0o ! $l!*aj! da $e5
)%o( %oja)ni da 6e &o%je6i5 &re0a o$!0nji*eno0Co&t!"eno0 tre%a odrediti
ili je +e6 odre4en &rit+or8
"a razliku od pritvora, koji se, zavisno od razloga, moe odrediti ne samo
zog opasnosti od jekstva, ja0$t+o i$klj!*i+o $l!"i $&rje*a+anj! %jek$t+a
o$!0nji*eno(Co&t!"eno(8 <o znai da je jamstvo zamjena za pritvor i to samo
ako je jekstvo osumnjienog:optuenog jedini razlog za odreivanje pritvora .
S!d ne 0o"e &redlo"iti &ri0jen! ja0$t+a5 niti (a odrediti &o
$l!"%enoj d!"no$ti5 +e6 incijati+a !+ijek &oti*e od o&t!"eno(5 nje(o+o(
%ranioca ili tre6i7 lica8
Ako ja0$t+o n!di tre6e lice5 neo&7odan je &ri$tanak o&t!"eno( .
$ez ozira da li jamstvo daje optueni ili tree lice, pored datog jamstva
n!"no je i da $a0 o&t!"eni o%e6a da $e ne6e kriti i da %e) odo%renja ne6e
na&!$titi $+oje &re%i+ali#teC%ora+i#te8
Kada o&t!"eni ili tre6e lice &on!di &ri0jen! ja0$t+a5 $!d ako na4e
da $! i$&!njeni !$lo+i )a &ri0jen! ja0$t+a5 odre4!je i)no$ ja0$t+a za koji
smatra da predstavlja dovoljnu garanciju da optueni nee pojei i o tome
oavjetava davaoca jamstva. Ako da+alac ja0$t+a &ri7+ati taj i)no$5 $!d
dono$i HRje#enje o &ri7+atanj! ja0$t+aI5 a kada ono %!de o%e)%je4eno5
o&t!"eno( &!#ta na $lo%od!8
Ako da+alac ja0$t+a ne &ri7+ati i)no$ ja0$t+a koji odredi $!d5 onda
$e dono$i HRje#enje koji0 $e od%ija &on!4eno ja0$t+oI8 Ja0$t+o dakle
0ora %iti &olo"eno5 odn8 o%e)%je4eno &rije ne(o #to $e o&t!"eni &!$ti na
$lo%od!8 <ek kada rjeenje o prihvatanju jamstva postane pravnosnano,
optueni se puta iz zatvora.
Sadr"in$ki &o$0atrano5 ja0$t+o $e $a$toji ! 0oralnoj o%a+e)i i
0aterijalnoj (aranciji o&t!"eno( ili dr!(o( lica8
1. Horalna obaveza se sastoji u davanju izjave od strane optuenog ili
drugog lica da optueni nee pojei do kraja krivinog postupka, s tim
to ovu izjavu prati i oeanje optuenog da se nee kriti i da ez
odorenja nee napustiti svoje oravite.
2. -a aspekta #aterijalne !arancije , jamstvo moe iti lino i stvarno.
!9@
a3 Li*no ja0$t+o se sastoji u linoj obavezi jednog ili vie gra(ana da
'e platiti utvr(eni iznos jamstva.
%3 St+arno ja0$t+o se sastoji u polaganju gotovog novca, #artija od
vrijednosti, dragocjenosti ili drugi# pokretni# stvari ve'e vrijednosti
koje se lako mogu unoviti i uvati, a kada su u pitanju nekretnine,
jamstvo se realizuje stavljanjem #ipoteke za iznos jamstva na
nepokretna dobra lica koje daje jamstvo.
Vi$ina 0aterijalne (arancije !+ijek (la$i na no+*ani i)no$5 %e) o%)ira
#to $e 0o(! &ola(ati i dr!(e &okretne $t+ari5 odn8 $ta+ljati 7i&oteka na
nekretnine8 Gisinu novanog iznosa jamstva zakonodavac nije odredio, ni u
pogledu najvieg, niti najnieg iznosa. Vi$ina no+*ano( i)no$a ja0$t+a
odre4!je $e $ o%)iro0 na te"in! kri+i*no( djela5 i0o+in$ko $tanje lica koje
daje ja0$t+o5 te li*ne i &orodi*ne &rilike o&t!"eno(8 C pored dati# kriterija,
iznos jamstva predstavlja $aktiko pitanje i odre(uje se za svaki konkretan sluaj.
O$o%a koja daje ja0$t+o 0ora do$ta+iti doka)e o $+o0 i0o+no0
$tanj!5 &orijekl! i0o+ine5 +la$ni#t+! i &o$jed! nad i0o+ino0 koja $e daje
kao ja0$t+o8
Ako o&t!"eni &o%je(ne5 odredi6e 0! $e &rit+or5 a rje#enje0 6e $e
odrediti da je +rijedno$t data kao ja0$t+o &ri7od %!d"eta Federacije
2HRje#enje o &ro&a$ti ja0$t+aI38 2ko optueni prema kome je odreena ova
mjera u toku krivinog postupka pojegne, vrijednost data kao jamstvo rjeenjem
se oduzima i unosi kao prihod u udet #ederacije. 3jeenje o propasti jamstva
donosi se ne ekajui na konaan ishod postupka.
Pro&alo ja0$t+o 6e $e +ratiti ako $e kri+i*ni &o$t!&ak )a+r#i
o%!$ta+o0 &o$t!&ka ili o$lo%a4aj!6o0 &re$!do08
PRESTANAK JAMSTVA %lan !5).&
O+dje $e radi o !kidanj! ja0$t+a ili o$lo%o4enj! od ja0$t+a8 To je
jedan od na*ina &re$tanka ja0$t+a5 a dr!(i na*in &re$tanka ja0$t+a je
&ro&a$t ja0$t+a ; ja0$t+o &ro&ada $a0o ako o&t!"eni &o%je(ne8
O&t!"eno0 6e $e i &ored dato( ja0$t+a odrediti &rit+or1
a) ako na uredan poziv ne do(e, a izostanak ne opravda,
b) ako se sprema za bjekstvo ili
c) ako se protiv njega, poto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi
zakonski osnov za pritvor.
na+edeni0 $l!*aje+i0a5 ja0$t+o $e !kida 2HRje#enje o !kidanj!
ja0$t+aI38 Ja0$t+o $e tako4er !kida i kada je o&t!"eni &ra+o$na"no
o$!4en na ka)n! )at+ora i to kada $t!&i na i)dr"a+anje te ka)ne8
Polo"eni no+*ani i)no$5 dra(ocjeno$ti5 &a&iri od +rijedno$ti ili dr!(e
&okretne $t+ari +ra6aj! $e5 a 7i&oteka $e $kida8
6F<BE0F
ODREKIVANJE PRITVORA %lan !59.&
!9!
Prit+or $e 0o"e odrediti ili &rod!"iti $a0o &od !$lo+i0a &ro&i$ani0
! o+o0 )akon! i $a0o ako $e i$ta $+r7a ne 0o"e o$t+ariti dr!(o0 0jero08
Prit+or odre4!je ili &rod!"a+a rje#enje0 $!d5 na o%ra)lo"en &rijedlo(
t!"itelja5 a nakon #to $e &ret7odno $a$l!#a o$!0nji*eniCo&t!"eni8
O%ra)lo"en &rijedlo( )a &rod!"enje &rit+ora5 t!"itelj je d!"an
do$ta+iti $!d! naj0anje A dana &rije i$ticanja &rit+ora8 Taj &rijedlo( $!d
%e) odla(anja do$ta+lja o$!0nji*eno0Co&t!"eno0 i nje(o+o0 %ranitelj!8
Trajanje &rit+ora 0ora %iti $+edeno na najkra6e n!"no +rije0e8
2ko se optueni nalazi u pritvoru dunost je svih organa koji uestvuju u
krivinom postupku i organa koji im pruaju pravnu pomo da postupaju s
posenom hitnosti .9 toku cijelog postupka pritvor e se ukinuti im prestanu
razlozi na osnovu kojih je odreen, a pritvorenik e se odmah pustiti na sloodu.
Proti+ rje#enja koji0 je od%ijen &rijedlo( )a !kidanje &rit+ora5 "al%a
nije do&!#tena8
RAZLOZI ZA PRITVOR %lan !5;.&
Ako &o$toji o$no+ana $!0nja da je odre4ena o$o%a !*inila kri+i*no
djelo5 &rit+or joj $e 0o"e odrediti1
1. ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od
jekstva,
2. ako postoji osnovana ojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti
dokaze ili tragove vane za krivini postupak ili ako naroite okolnosti
ukazuju da e ometati krivini postupak uticajem na svjedoke, sauesnike
ili prikrivae )u ovom sluaju, pritvor e se ukinuti im se osiguraju dokazi
zog kojih je pritvor odreen+,
3. ako naroite okolnosti opravdavaju ojazan da e ponoviti krivino djelo ili
da e dovriti pokuano krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim
prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei kazna zatvora od 8 )tri+ godine
ili tea kazna,
4. u vanrednim okolnostima, ako se radi o krivinom djelu za koje se moe
izrei kazna zatvora 7L godina ili tea kazna, a koje je, s ozirom na nain
izvrenja ili posljedice krivinog djela, poseno teko, pa i putanje na
sloodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda.
rje#enj! o odre4i+anj! &rit+ora &o$e%no $e 0ora o%ra)lo"iti
)akon$ki o$no+ )a odre4i+anje &rit+ora5 a ne &ara,ra)irati od(o+araj!6a
)akon$ka odred%a . )npr. sud mora orazloiti zato postoji opasnost od
jekstva = npr. samovoljno napustio radno mjesto, vien da ide prema granici,
izvadio putnu ispravu+
NADLE<NOST ZA ODREKIVANJE PRITVORA %lan !5".&
Prit+or $e odre4!je rje#enje0 $!da o odre4i+anj! &rit+ora8 To
rje#enje $e dono$i na &rijedlo( t!"ioca , to znai da bez njegovog prijedloga
sud ne moe odrediti pritvor.
Rje#enje o odre4i+anj! &rit+ora $adr"i1
!92
1) ime i prezime lica koje se liava sloode, odnosno stavlja u pritvor,
2) kriv. djelo za koje se to lice tereti,
3) zakonski osnov za pritvor,
4) orazloenje,
5) pouku o pravnom lijeku.
6) peat suda i potpis sudije.
Rje#enje o &rit+or! &redaje $e o$o%i na koj! $e odno$i ! 0o0ent!
&rit+aranja , pri emu se mora naznaiti sat lienja sloode i sat predaje
rjeenja.
!rethodno se mora odrati poseno roite, na kojem se osumnjienom:
optuenom i njegovom raniocu mora pruiti prilika da se izjasne o prijedlogu
tuitelja za odreivanje pritvora.
!ritvorena osoa ima pravo ale protiv rjeenja o odreivanju pritvora
vanraspravnom vijeu suda koji je odredio pritvor, sastavljenom od trojice sudija,
u roku od 5G sata od prijema rjeenja. Sala ne zadrava izvrenje rjeenja.
@anraspravno vijee svoju odluku mora donijeti u roku od GJ sati.
TRAJANJE PRITVORA ISTRAZI %lan !5?.&
1. ,a)i i$tra(e &rit+or odre4!je SPP i to &o o%ra)lo"eno0 &rijedlo(!
t!"ioca8 1 svom prijedlogu tuilac je duan navesti razloge na kojima temelji
svoj prijedlog. -33 'e uvijek preispitati osnovanost prijedloga tuioca za
odre(ivanje pritvora. koliko na4e da je taj &rijedlo( o$no+an5 dono$i
H rje&enje o odre*ivanju pritvora I i &o to0 rje#enj! &rit+or 0o"e trajati
najd!"e do 9 0je$ec od dana li#enja $lo%ode8 !rotiv tog rjeenja
osumnjieni ima pravo ale vanraspravnom vijeu istog suda. Sala ne
odlae izvrenje rjeenja. !o isteku ovog roka od mjesec dana, osumnjieni
e se pustiti na sloodu ili e se donijeti rjeenje o produenju pritvora.
2. Po i$tek! roka na koji je &rit+or odre4en5 o$!0nji*eni $e 0o"e )adr"ati
! &rit+or! $a0o na o$no+! H rje&enja o produ(enju pritvora I8 O+o
rje#enje dono$i +anra$&ra+no +ije6e i$to( $!da &o o%ra)lo"eno0
&rijedlo(! t!"ioca8 Po o+o0 rje#enj! &rit+or 0o"e trajati najd!"e :
0je$eca . -ud mora voditi rauna o tome za koliko vremena tuilac trai da se
pritvor produi, jer tuilac npr. moe traiti da se pritvor produi za samo jedan
mjesec, ali prije isteka tog roka moe traiti da se produi za jo jedan mjesec.
(akle, vanraspravno vijee ima ovlatenje da pritvor produi za najvie do
dva mjeseca, to zavisi od njegove ocjene o tome koliko je vremena potreno
za provoenje istranih radnji koje trai tuilac.
3. Kada $! ! &itanj! kri+i*na djela $a )a&rije6eno0 ka)no0 &reko 9B
(odina ili te"o0 ka)no05 &rit+or $e 0o"e &rod!"iti naj+i#e jo# )a @
0je$eca . Za o+o &rod!"enje 0oraj! &o$tojati naro*ito +a"ni ra)lo)i5 koje
t!"ilac o%ra)la"e ! $+o0 &rijedlo(!8 Koji su to Onaroito vani razloziP,
zakon ne odreuje, ali svakako da to moraju iti takvi razlozi da u velikoj mjeri
opravdavaju produenje pritvora, to se mora poseno cijeniti u svakom
konkretnom sluaju. Prit+or $e &rod!"a+a &o o%ra)lo"eno0 &rijedlo(!
t!"ioca . O &rod!"enj! &rit+ora ! o+oj $it!aciji odl!*!je +ije6e Vr7o+no(
!9)
$!da Federacije8 I protiv tog rjeenja dozvoljena je ala koja ne zadrava
izvrenje rjeenja. - ali odluuje apelaciono vijee @rhovnog suda.
4. I)!)etno5 ! $lo"eni0 &red0eti0a i kada $! ! &itanj! kri+i*na djela )a
koja je &ro&i$an d!(otrajni )at+or5 &rit+or ! i$tra)i $e 0o"e &rod!"iti )a
jo# @ 0je$eca5 : &!ta !)a$to&no8 Prijedlo( )a o+o &rod!"enje &odno$i
t!"ilac8 Taj &rijedlo( $adr"i i)ja+! kole(ija t!"ila#t+a o &otre%ni0
0jera0a koje tre%a &red!)eti da %i $e i$tra(a okon*ala . I protiv ovog
rjeenja dozvoljena je ala koja ne zadrava izvrenje rjeenja. O o+o0
&rod!"enj! odl!*!je +ije6e Vr7o+no( $!da Federacije5 a o "al%i
a&elaciono +ije6e Vr7o+no( $!da8
Dakle5 &rit+or ! i$tra)i5 zavisno od propisane kazne za krivino djelo u
pitanju, vanosti razloga i sloenosti predmeta , 0o"e trajati 9 S : S @ S @T: U
!k!&no 9: 0je$eci8
Ako $e do i$teka na+edeni7 roko+a ne &ot+rdi o&t!"nica5
o$!0nji*eni 6e $e &!$titi na $lo%od!8
KIDANJE PRITVORA %lan !9@.&
9 toku istrage, a prije isteka roka trajanja pritvora, &!! moe ukinuti
pritvor po prethodnom sasluanju tuioca, donoenjem Krje&enja o ukidanju
pritvora' . !rotiv tog rjeenja tuilac moe podnijeti alu vanraspravnom vijeu,
koje je duno donijeti odluku u roku od GJ sati.
PRITVOR NAKON POTVRKIVANJA OPT<NI?E %lan !9!.&
Prit+or $e 0o"e odrediti5 &rod!"iti ili !kin!ti i nakon &ot+r4i+anja
o&t!"nice5 i to rje#enje0 SPS;a5 !) na&o0en!5 da ako $e o$!0nji*eniC
o&t!"eni +e6 nala)i ! &rit+or!5 rje#enje o &rod!"enj! &rit+ora 0o"e donijeti
$a0o +anra$&ra+no +ije6e8
Kontrola o&ra+dano$ti &rit+ora $e +r#i &o i$tek! $+aka d+a 0je$eca
od dana dono#enja &o$ljednje( rje#enja o &rit+or!8 <al%a &roti+ o+o(
rje#enja ne )adr"a+a nje(o+o i)+r#enje8
Nakon &ot+r4i+anja o&t!"nice5 a &rije i)ricanja &r+o$te&ene &re$!de5
&rit+or 0o"e trajati najd!"e1
a) 9 (od8 u sluaju kriv. djela za koje je propisana kazna zatvora do 6 god.,
b) 9 (od8 i O 0je$eci u sluaju kriv. djela za koje je propisana kazna
zatvora do 7L godina,
c) : (od8 u sluaju kriv. djela za koje je propisana kazna zatvora preko 7L
godina, ali ne i kazna dugotrajnog zatvora,
d) @ (od8 u sluaju kriv. djela za koje je propisana kazna dugotraj. zatvora.

Ako )a o+o +rije0e ne %!de i)re*ena &r+o$te&ena &re$!da5 &rit+or 6e
$e !kin!ti i o&t!"eni &!$titi na $lo%od!8
PRITVOR NAKON IZRI?ANJA PRESDE %lan !92.&

!95
Odre4i+anjeC&rod!"enje &rit+ora &o$lije i)ricanja &r+o$te&ene
&re$!de5 dola)i ! o%)ir $a0o ako &o$toje ra)lo)i )a &rit+or5 i)!)e+ ra)lo(a
postojanja osnovane ojaznosti da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti
dokaze ili tragove vane za kriv. post. ili ako naroite okolnosti ukazuju da e
ometati kriv. post. uticajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae. 2ko razlozi za
pritvor vie ne postoje, takoe e se ukinuti i ranije odreeni pritvor.
9 svim ovim sluajevima donosi se poseno rjeenje o odreivanju:
produenju:ukidanju pritvora protiv koga je ala dozvoljena, ali ona ne zadrava
njegovo izvrenje.
Me4!ti05 &rit+or $e 0ora !+ijek !kin!ti i o&t!"eni &!$titi na $lo%od!
ako je o&t!"eni o$lo%o4en od o&t!"%e ili1
a) je optua odijena, osim iz razloga nenadlenosti suda ili
b) ako je oglaen krivim, a oslooen od kazne ili
c) mu je izreena samo novana kazna ili
d) je uslovno osuen ili
e) je zog uraunavanja pritvora kaznu ve izdrao .
9 svim tim sluajevima pritvor se ukida, jer sa donoenjem ilo koje od tih
odluka nastaje neooriva zakonska pretpostavka da vie nema osnova za
odreivanje i dalje trajanje pritvora i to pritvor gui ulogu koju ima u krivinom
postupku.
Po$lije i)ricanja &r+o$te&ene &re$!de5 &rit+or 0o"e trajati najd!"e
jo# R 2de+et3 0je$eci8 Ako )a to +rije0e ne %!de i)re*ena dr!(o$te&ena
&re$!da kojo0 $e &r+o$te&ena &re$!da &ot+r4!je ili &reina*!je5 &rit+or 6e
$e !kin!ti i o&t!"eni &!$titi na $lo%od!8 Ako ! rok! od R 2de+et3 0je$eci
%!de i)re*ena dr!(o$te&ena odl!ka kojo0 $e &r+o$te&ena &re$!da !kida5
&rit+or 0o"e trajati najd!"e jo# 9 2jedn!3 (odin! od dana i)ricanja
dr!(o$te&ene odl!ke8
6ritvor se uvijek ukida isteko# izreene kazne.
O&t!"eni koji $e nala)i ! &rit+or!5 a &re$!do0 0! je i)re*ena ka)na
)at+ora5 o$ta6e ! &rit+or! do !&!6i+anja na i)dr"a+anje ka)ne5 ali najd!"e
do i$teka ka)ne i)re*ene &re$!do08 !oslije upuivanja lica na izdravanje
kazne, sud vie nije ovlaen da pritvor ukida pozivom na ovaj lan jer je pritvor
prestao i nastavljen izdravanjem kazne.
Zakon &red+i4a 0o(!6no$t !&!6i+anja o&t!"eno( koji je ! &rit+or! !
!$tano+! )a i)dr"a+anje ka)ne i &rije &ra+no$na"no$ti &re$!de i to na
nje(o+ )a7tje+8 Inicijativa moe potei samo od optuenog, ne i od suda )uz
pristanak optuenog+. "ahtjev optuenog nije oavezujui za sud, a sud odluuje
rjeenjem kako kad zahtjev prihvata tako i kad ga odija. ,jeenje donosi sudija,
odnosno predsjednik vije'a, bez obzira da li je optueni stavio prijedlog prije
objavljivanja presude ili kasnije. 3ri tome je bez znaaja visina izreene kazne
zatvora. 3rotiv rjeenja je dozvoljena alba apelacionom vije'u u roku od tri
dana. Nalba optuenog, u stvari, znai da je on odustao od svog za#tjeva.
:pelaciono vije'e 'e tada preinaiti pobijano rjeenje i odluiti da se optueni ne
uputi na izdravanje kazne prije pravnosnanosti presude. 4su(eni koji se ne
nalazi u pritvoru ne moe za#tijevati da prije pravnosnanosti presude stupi na
izdravanje kazne.
!99
LI-ENJE SLO.ODE I ZADR<AVANJE;radnje koje &od!)i0a &olicija %l !9).&
Li#enje $lo%ode je &ri+re0eno od!)i0anje $lo%ode8 Policij$ki or(an
0o"e neko lice li#iti $lo%ode ako $! k!0!lati+no i$&!njena : !$lo+a 8
98 ako postoje osnovi sumnje da je to lice uinilo krivino djelo i
:8 ako postoji ilo koji zakonski razlog za odreivanje pritvora.
Priliko0 li#enja $lo%ode1
&olicij$ki or(an je d!"an tak+o lice %e) odla(anja5 a najka$nije
! rok! od :L $ata5 $&ro+e$ti t!"ioc!8 I)!)etno5 ako $! ! &itanj! djela
terori)0a5 taj rok je P: $ata8 2ko u tom roku lice ne ude sprovedeno,
pustie se na sloodu. .ienje sloode je faktika mjera o kojoj policijski
organ ne donosi nikakvo rjeenje.
t!"ilac je d!"an %e) odla(anja5 a najka$nije ! rok! od :L $ata
da i$&ita to lice i odl!*i da li 6e (a &!$titi na $lo%od! ili 6e SPP;! $ta+iti
&rijedlo( )a odre4i+anje &rit+ora8
SPP je d!"an od0a75 a najka$nije ! rok! od :L $ata5 donijeti
odl!k! o &rijedlo(! )a odre4i+anje &rit+ora8 koliko ne &ri7+ati
&rijedlo(5 donije6e rje#enje koji0 $e &rijedlo( od%ija i to lice od0a7
&!$titi na $lo%od!8
O$o%a li#ena $lo%ode 0ora %iti &o!*ena o $+oji0 &ra+i0a koja i0a !
$klad! $a )akono01
1. pravo na oavjetenje o razlozima lienja sloode , gdje se podrazumjeva8
a. postojanje osnova sumnje da je osoa izvrila odreeno krivino
djelo,
b. postojanje nekog od pritvorskih osnova.
2. pravo vezano uz pouku o pravu na utnju = lice lieno sloode nije duno
dati iskaz, niti odgovarati na postavljena pitanja.
3. pravo osoe liene sloode da uzme ranioca po sloodnom izoru, te da
e joj se postaviti ranilac na njen zahtjev ako zog svog imovnog stanja
nije u mogunosti podmiriti trokove odrane.
4. pravo pomenute osoe da porodica, konzularni sluenik strane drave ili
druga osoa koju odredi, udu oavijeteni o njenom lienju sloode.
Na li#enje $lo%ode $e ne 0o"e i)ja+iti "al%a i) ra)lo(a #to je li#enje
$lo%ode li0itirano roko0 Inajd!"e :LCP: $ataM5 &a je e+ent!alna "al%a
ne&otre%na5 jer 6e 0jera li#enja $lo%ode %iti &rei$&itana od $!d$ke +la$ti5
&o &redaji lica od &olicij$ko( or(ana8 >epostojanje albe na mjeru lienja
slobode ne znai, me(utim, nepostojanje prava na naknadu tete licima koja su
protivpravno liena slobode. >aprotiv, takva lica imaju pravo na naknadu tete u
sluaju nezakonitog lienja slobode, u odre(enom roku i u propisanom postupku.
Sankcije )a ne&o#ti+anje odreda%a o roko+i0a &o$ta+ljeni0 ! o+o0
*lan! *ine kri+i*n! od(o+orno$t )a &roti+&ra+no li#enje $lo%ode5
di$ci&lin$k! od(o+orno$t &olicij$ko( or(ana i oavezu za dravu da naknadi
moralnu i materijalnu tetu nastalu zog neosnovanog lienja sloode.
!9;
<2EFQ.%I. 6F<BE0F+ < 60-B?6+%I. -+ 6F<BE0F.%<G<H+
O&6e odred%e %=lan !95.&
!ritvor se izvrava u ustanovama koje za tu namjenu odredi federalni
ministar pravde. >a poslovima izvravanja pritvora mogu raditi samo oni
uposlenici Federalnog ministarstva pravde koji imaju potrebna znanja i vjetine i
strunu spremu predvi(enu propisima.
Pra+a i $lo%ode &rit+orenika i &odaci o &rit+orenici0a %=lan !99.&
!ritvor se izvrava na nain da se ne vrijea osoa i dostojanstvo
pritvorenika. -vlatene osoe sudske policije i strae ustanove pri izvravanju
pritvora smiju upotrijeiti prinudna sredstva samo u sluajevima odreenim
zakonom. 3rava i slobode pritvorenika mogu biti ogranieni samo u mjeri
potrebnoj da se ostvari svr#a radi kojeg je odre(en pritvor, sprijei bjekstvo
pritvorenika, sprijei poinjenje krivinog djela i otkloni opasnost po ivot i
zdravlje ljudi. Cvidenciju o pritvorenicima vodi #ederalno ministarstvo pravde.
S0je#taj &rit+orenika %=lan !9;.&
!ritvorenici se smjetaju u prostorije odgovarajue veliine koje
udovoljavaju potrenim zdravstvenim uvjetima. 9 istu prostoriju ne smiju iti
smjetene osoe razliita spola. 1 pravilu, pritvorenici se ne'e smjestiti u istu
prostoriju s osobama koje izdravaju kaznu zatvora, sa osobama koje bi na njega
mogle tetno djelovati ili ako bi to moglo tetno uticati na vo(enje postupka.
Po$e%na &ra+a &rit+orenika %=lan !9<.&
!ritvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od 5G
sata. 4jima e se osigurati kretanje na otvorenom prostoru najmanje dva sata
dnevno.
3ritvorenik smije kod sebe imati predmete za osobnu upotrebu, #igijenske
potreptine, o svom troku nabavljati knjige, novine i drugu tampu, te imati
druge predmete u koliini i veliini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti
ku'ni red. 3rilikom prijema u pritvor od pritvorenika 'e se prilikom osobne
pretrage oduzeti predmeti u vezi s krivinim djelom.
Pra+o na ko0!nik8 &rit+orenika $a $&oljni0 $+ijeto0 i %ranitelje0 %=l!9".&
!o odorenju &!!, odnosno &!& i pod njegovim nadzorom ili nadzorom
osoe koju on odredi, pritvorenika imaju pravo posjeivati, u okviru kunog reda,
rani, odnosno vanrani drug i njegovi srodnici, a na njegov zahtjev lijenik i
druge osoe. 3ojedine posjete se mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati
teta za vo(enje postupka. -33, odnosno -3- 'e odobriti konzularnom
slubeniku strane zemlje posjetu pritvoreniku koji je dravljanin te zemlje.
!ritvorenik smije odravati povjerljivu prepisku sa ilo kojom osoom.
Izuzetno, ako to zahtijevaju interesi postupka, moe se odrediti nadzor nad
takvom poiljkom ili se ona zaranjuje, a odreuje se rjeenjem, protiv kojeg je
doputena ala. !ritvoreniku se ne moe zaraniti odailjanje mole, pritue ili
ale.
3ritvorenik ne moe koristiti mobitel, ali ima pravo, u skladu s ku'nim
redom a pod nadzorom uprave pritvora, o svom troku obavljati tele$onske
!9<
razgovore. -33*-3-*sudija*predsjednik vije'a mogu, iz razloga sigurnosti i dr.
propisani# razloga, pritvoreniku rjeenjem ograniiti*zabraniti koritenje tele$ona.
3ritvorenik ima pravo slobodne i neometane veze s braniteljem.
Nad)or nad i)+r#enje0 &rit+ora %=lan !;@.&
4adzor nad izvrenjem pritvora oavlja predsjednik suda.
!redsjednik suda ili sudija kojeg on odredi duan je najmanje jednom u 76
dana oii pritvorenike i ako nae da je potreno, i ez prisutnosti sudskog
policajca, oavijestiti se kako se pritvorenici hrane, kako zadovoljavaju ostale
potree i kako se s njima postupa. 3redsjednik suda, odnosno sudija kojeg on
odredi duan je preduzeti potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uoene pri
obilasku ustanove.
!redsjednik suda, &!!:&!&:sudija:predsjednik vijea, mogu u svako
doa oilazitipritvorenike.

;>+E+ R< : 60,%.-G< < 2+6<-%<G<
Podno#enje i i$&ra+ljanje &odne$aka %=lan !;2.&
O&t!"nica5 &rijedlo)i5 &ra+ni lijeko+i i dr!(e i)ja+e i $ao&6enja
&odno$e $e &i$ano ili $e daj! !$0eno na )a&i$nik8
-vi podnesci moraju iti razumljivi i sadravati sve to je potreno da i
se po njima moglo postupiti.
Ako ! o+o0 )akon! nije dr!(a*ije odre4eno5 $!d 6e &odno$itelja
&odne$ka koji je nera)!0lji+ ili ne $adr"i $+e #to je &otre%no da %i $e &o
nje0! 0o(lo &o$t!&ati &o)+ati da &odne$ak i$&ra+i5 odno$no do&!ni5 a
ako on to ne !*ini ! odre4eno0 rok! $!d 6e &odne$ak od%aciti8
9 pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnositelj e se
upozoriti na posljedice proputanja.
Do$ta+ljanje &odne$aka &roti+noj $tranci %=lan !;).&
!odnesci koji se po ovom zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se
sudu u dovoljnom roju primjeraka za sud i drugu stranku.
2ko ovi podnesci nisu predati sudu u dovoljnom roju primjeraka, sud e
pozvati podnositelja da u odreenom roku preda dovoljan roj primjeraka.
O%a+e)a $a$ta+ljanja )a&i$nika %=lan !;9.&
- svakoj radnji preduzetoj u toku krivinog postupka sastavit e se
zapisnik istovremeno kad se radnja oavlja, a ako to nije mogue, onda
neposredno poslije toga.
"apisnik pie zapisniar. &amo kad se oavlja pretresanje stana ili osoe
ili se radnja preduzima van sluenih prostorija organa, a zapisniar se ne moe
osigurati, zapisnik moe pisati osoa koja preduzima radnju.
Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja na taj nain to osoa
koja preduzima radnju kazuje glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik.
!9"
4sobi koja se sasluava dopustit 'e se da sama kazuje odgovore u
zapisnik. 4vo pravo joj se moe uskratiti u sluaju zloupotrebe.
Sadr"aj )a&i$nika %=lan !;;.&
Za&i$nik $adr"i1 1. naziv organa pred kojim se oavlja radnja, 2. mjesto
gdje se oavlja radnja , 3. dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena , 4. imena i
prezimena prisutnih osoa i u kojem svojstvu radnji prisustvuju, 5. kao i
naznaenje krivinog predmeta po kojem se preduzima radnja.
Za&i$nik tre%a $adr"a+ati %itne &odatke o tok! i $adr"aj! &red!)ete
radnje8 )a&i$nik $e do$lo+no !no$e &o$ta+ljena &itanja i dati od(o+ori8
Ako $! &riliko0 &red!)i0anja radnje od!)eti &red0eti ili $&i$i5 to 6e
$e na)na*iti ! )a&i$nik!8
!rilikom preduzimanja radnji kao to je uviaj, pretresanje stana ili osoa
ili prepoznavanje osoa ili predmeta, u zapisnik e se unijeti i podaci koji su
vani, s ozirom na prirodu takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti pojedinih
predmeta % n&r8 opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na
predmetima i dr.&, a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmski
snimci i slino to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku .
Vo4enje )a&i$nika %=lan !;<.&
"apisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita izrisati, dodati
ili mijenjati. !recrtana mjesta moraju ostati itka.
&va preinaenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju
iti ovjereni od osoa koje potpisuju zapisnik.
itanje i &ot&i$i+anje )a&i$nika %=lan !;".&
4sobe koje se sasluavaju, kao i osumnjieni, odnosno optueni, branitelj
i ote'eni imaju pravo proitati zapisnik ili za#tijevati da im se proita. >a to je
duna da i# upozori osoba koja preduzima radnju, a u zapisniku 'e se naznaiti
da li je upozorenje uinjeno i da li je zapisnik proitan. 2apisnik 'e se uvijek
proitati ako nije bilo zapisniara i to 'e se naznaiti u zapisniku.
Za&i$nik &ot&i$!je $a$l!#ana o$o%a8 Ako $e )a&i$nik $a$toji od +i#e
li$to+a $a$l!#ana o$o%a &ot&i$!je $+aki li$t8
Ne&i$0ena o$o%a !0je$to &ot&i$a $ta+lja oti$ak ka"i&r$ta de$ne
r!ke5 a )a&i$ni*ar 6e i$&od oti$ka !&i$ati njeno i0e i &re)i0e8 :ko se usljed
nemogu'nosti da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak nekog drugog
prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku 'e se naznaiti od kojeg je prsta i s
koje ruke uzet otisak. Ako $a$l!#ana o$o%a od%ije da &ot&i#e )a&i$nik ili da
$ta+i oti$ak &r$ta5 )a%ilje"it 6e $e to ! )a&i$nik! i na+e$ti ra)lo( od%ijanja8
2ko je ilo prigovora u vezi sadraja zapisnika navest e se u zapisniku i
ti prigovori. "apisnik na kraju potpisuje osoa koja je preduzela radnju i
zapisniar.
Za&i$nik o +ije6anj! i (la$anj! %=lan !<!.&
O +ije6anj! i (la$anj! $a$ta+it 6e $e &o$e%an )a&i$nik8
!9?
Za&i$nik o +ije6anj! i (la$anj! $!d$ko( +ije6a $adr"i tok (la$anja i
odl!k! koja je done$ena8
"apisnik o vijeanju i glasanju potpisuju svi lanovi vijea i zapisniar.
-dvojena miljenja prikljuit e se ovom zapisniku ako nisu unesena u zapisnik.
2apisnik o vije'anju i glasanju zatvorit 'e se u poseban omot. -vaj
zapisnik moe razgledati samo vijee apelacionog odjeljenja kad rjeava po
pravnom lijeku i u tom sluaju duno je da zapisnik ponovno zatvori u posean
omot i da na omotu naznai da je razgledalo zapisnik.
;>+E+ R<< : F0)0E<
ROKOVI ZA PREDAJ PODNESAKA I RANANJE %l. !<2. i !<).&
Kad je i)ja+a +e)ana )a rok $0atra $e da je data ! rok! ako je &rije
ne(o #to rok i$tekne &redata ono0 ko je o+la#ten da je &ri0i8
Kad je i)ja+a !&!6ena &reko &o#te &re&or!*eno0 &o#iljko05
tele(ra,o0 ili dr!(i0 teleko0!nikacij$ki0 $red$t+o05 dan $lanja ili &redaje
&o#ti $0atra $e kao dan &redaje ono0e ko0e je !&!6ena8
3okovi se odreuju na sate, dane, mjesece i godine. (an kad je
dostavljanje izvreno, tj. u koji pada dogaaj od kada trea raunati trajanje roka,
ne uraunava se u rok ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan.
Roko+i odre4eni &o 0je$eci0a5 odno$no (odina0a5 )a+r#a+aj! $e
&roteko0 ono( dana &o$ljednje( 0je$eca5 odno$no (odine koji &o $+o0
%roj! od(o+ara dan! kad je rok ot&o*eo8 2ko nema toga dana u posljednjem
mjesecu rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca.
2ko posljednji dan roka pada na dravni praznik ili u suotu i nedjelju, te u
neki drugi dan kada dravni organ ne radi, rok istie protekom prvog narednog
radnog dana.
POVRADAJ PREKA-NJE STANJE %l. !<5 !<;.&
O&t!"eno0 koji i) o&ra+dani7 ra)lo(a &ro&!$ti rok )a i)ja+! "al%e na
&re$!d! ili na rje#enje o &ri0jeni 0jere %e)%jedno$ti5 $!d 6e do&!$titi
&o+ra6aj ! &re4a#nje $tanje radi &odno#enja "al%e5 ako ! rok! od Q dana
od dana &re$tanka !)roka )%o( koje( je &ro&!$tio rok5 &odne$e 0ol%! )a
&o+ra6aj ! &re4a#nje $tanje i ako i$to+re0eno $ 0ol%o0 &reda i "al%!8
Po$lije &roteka roka od @ 0je$eca od dana &ro&!#tanja ne 0o"e $e tra"iti
&o+ra6aj ! &re4a#nje $tanje8
- povraaju u preanje stanje odluuje sudija, odn. predsjednik vijea
koje je donijelo presudu ili rjeenje koje se poija alom. !rotiv rjeenja kojim
se doputa povraaj u preanje stanje nije doputena ala.
Mol%a )a &o+ra6aj ! &re4a#nje $tanje ne )adr"a+a5 &o &ra+il!5
i)+r#enje &re$!de5 odno$no rje#enja o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne
mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali $!d 0o"e odl!*iti da $e $
i)+r#enje0 )a$tane do dono#enja odl!ke &o 0ol%i8
!;@
;lava R<<< 5 ,0%0Q.%I. < -+06O+E+%I. 0,>?)+
VRSTE ODLKA KRIVINOM POSTPK %lan !<<.&
kri+i*no0 &o$t!&k! odl!ke $e dono$e ! o%lik!1
1. presude,
2. rjeenja i
3. narede.
!resudu donosi samo sud, a rjeenje i naredu donose i drugi organi koji
uestvuju u krivinom postupku.
Odl!*i+anje ! $jednici o +ije6anj! i (la$anj! %=lan !<".&
Odl!ke +ije6a dono$e $e &o$lije !$0eno( +ije6anja i (la$anja8
Odl!ka je done$ena kad je )a nj! (la$ala +e6ina *lano+a +ije6a8
Pred$jednik +ije6a r!ko+odi +ije6anje0 i (la$anje0 i (la$a &o$ljednji8
-n je duan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.
Ako $e ! &o(led! &ojedini7 &itanja o koji0a $e (la$a (la$o+i &odjele
na +i#e ra)li*iti7 0i#ljenja5 tako da nijedno od nji7 ne0a +e6in!5 ra)d+ojit
6e $e &o &itanji0a i (la$anje 6e $e &ona+ljati dok $e ne &o$ti(ne +e6ina8
2ko se i na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako to e se
glasovi koji su najnepovoljniji za optuenog prirojiti glasovima koji su od ovih
manje nepovoljni.
Blanovi vijea ne mogu oditi da glasaju o pitanjima koja postavi
predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasao da se optueni osloodi ili da se
presuda ukine i ostao u manjini, nije duan glasati o sankciji . 2ko ne glasa, uzet
e se kao da je pristao na glas koji je za optuenog najpovoljniji.
Na*in (la$anja %=lan !<?.&
!ri odluivanju prvo se glasa je li sud nadlean, kao i o drugim prethodnim
pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima prelazi se na
odluivanje o glavnoj stvari.
Pri odl!*i+anj! o (la+noj $t+ari &r+o 6e $e (la$ati je li o&t!"eni
!*inio kri+i*no djelo i je li kri+i*no od(o+oran5 a )ati0 6e $e (la$ati o ka)ni5
dr!(i0 kri+i*no&ra+ni0 $ankcija0a5 tro#ko+i0a kri+i*no( &o$t!&ka5
imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima trea donijeti odluku.
2ko je ista osoa optuena za vie krivinih djela, glasat e se o krivinoj
odgovornosti i kazni za svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva
djela.
Tajno )a$jedanje %=lan !"@.&
Vije6anje i (la$anje o%a+lja $e ! tajno0 )a$jedanj!8
9 prostoriji u kojoj se oavlja vijeanje i glasanje mogu iti prisutni samo
lanovi vijea i zapisniar.
!;!
Sao&6a+anje odl!ka %=lan !"!.&
Ako o+i0 )akono0 nije dr!k*ije odre4eno5 odl!ke $e $ao&6a+aj!
o$o%a0a !$0eni0 o%ja+lji+anje0 ako $! &ri$!tne5 a do$ta+ljanje0
o+jereno( &rije&i$a odl!ke5 ako $! od$!tne8
2ko je odluka usmeno saopena, to e se naznaiti u zapisniku i u spisu,
a osoa kojoj je saopenje uinjeno potvrdit e to svojim potpisom . :ko osoba
izjavi da se ne'e aliti, ovjereni prijepis usmeno saop'ene odluke ne'e joj se
dostaviti, ako ovim zakonom nije drukije odre(eno.
!rijepisi odluka protiv kojih je doputena ala dostavljaju se s uputstvom
o pravu na alu.
;lava R<E : ,0-B+E>I+%I. 6<-H.%+
Na*in do$ta+ljanja %=lan !"2.&
3ismena se dostavljaju, po pravilu, preko pote. .ostavljanje se moe
obavljati i preko slubene osobe organa koji je odluku donio ili neposredno kod
tog organa.
!oziv za glavni pretres ili druge pozive sud moe i usmeno saopiti osoi
koja se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. 1smeno
pozivanje zabiljeit 'e se u zapisniku koji 'e pozvana osoba potpisati, osim ako
je to pozivanje zabiljeeno u zapisniku o glavnom pretresu.
Li*no do$ta+ljanje %=lan !").&
!ismeno za koje je u ovom zakonu odreeno da se ima lino dostaviti
predaje se neposredno osoi kojoj je upueno. 2ko se osoa kojoj se pismeno
mora lino dostaviti ne zatekne na mjestu gdje se dostavljanje ima izvriti,
dostavlja e se oavijestiti kad i na kom mjestu moe tu osou da zatekne i
ostavit e kod jedne od osoa iz lana 7JG. ovog zakona pismenu oavijest da
radi primanja pismena ude u odreeni dan i sat u svom stanu ili na svom
radnom mjestu. 2ko i poslije ovog dostavlja ne zatekne osou kojoj se pismeno
dostavlja, postupit e po odredi lana 7JG. stava 7. ovog zakona. <ime se
smatra da je dostavljanje izvreno.
Po$redno do$ta+ljanje %=lan !"5.&
!ismena za koja u ovom zakonu nije odreeno da se moraju lino
dostaviti dostavljaju se takoer lino, ali takva pismena u sluaju da se primatelj
ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih
odraslih lanova domainstva koji je duan da primi pismeno. 2ko se oni ne
zateknu u stanu, pismeno se predaje susjedu, ako on na to pristane. 2ko se
dostavljanje oavlja na radnom mjestu osoe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta
osoa se tamo ne zatekne, pismeno se moe uruiti osoi ovlatenoj za prijem
pote koja je duna primiti pismeno ili osoi koja je zaposlena na istom mjestu,
ako ona pristane primiti pismeno.
:ko se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno dostavlja odsutna i da joj
osoba iz stava !. ovog lana zbog toga ne moe pismeno na vrijeme predati,
pismeno 'e se vratiti uz naznaenje gdje se odsutni nalazi.
!;2
Sadr"aj li*no( do$ta+ljanja %=lan !"9.&
O$!0nji*eno0Co&t!"eno0 6e $e li*no do$ta+iti &o)i+ )a &r+o
i$&iti+anje ! i$tra)i5 &o)i+ )a (la+ni &retre$ i &o)i+ )a &retre$ )a i)ricanje
kri+i*no;&ra+ne $ankcije8 -ptuenom koji nema ranitelja, lino e se dostaviti
i optunica, presuda i druge odluke od ijeg dostavljanja tee rok za alu, kao i
ala protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. 3o za#tjevu optuenog,
presuda i druge odluke dostavit 'e se osobi koju on odredi.
Ako o&t!"eno0 koji ne0a %ranitelja tre%a do$ta+iti &re$!d! kojo0
0! je i)re*ena ka)na )at+ora5 a do$ta+ljanje $e ne 0o"e i)+r#iti na nje(o+!
do$ada#nj! adre$!5 $!d 6e o&t!"eno0 &o$ta+iti %ranitelja &o $l!"%enoj
d!"no$ti koji 6e +r#iti o+! d!"no$t dok $e ne $a)na no+a adre$a
o&t!"eno(8
2ko je u pitanju koja druga odluka od ijeg dostavljanja tee rok za alu
ili ala protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora ta e se odluka,
odnosno ala istai na oglasnoj tali suda. !o proteku roka od osam dana od
dana isticanja smatra se da je izvreno punovano dostavljanje.
2ko optueni ima ranitelja, optunica i sve odluke od ijeg dostavljanja
tee rok za alu, kao i ala protivne stranke koja se dostavlja radi odgovara,
dostavit e se ranitelju i optuenom. 9 tom sluaju, rok za izjavu pravnog lijeka,
odnosno odgovora na alu tee od dana dostavljanja pismena optuenom ili
ranitelju. 2ko se optuenom ne moe dostaviti odluka, odnosno ala zato to
nije prijavio promjenu adrese ta e se odluka, odnosno ala istai na oglasnoj
tali suda. 3o proteku roka od osam dana od dana isticanja smatra se da je
izvreno punovano dostavljanje. 2ko se pismeno dostavlja ranitelju
optuenog, a on ima vie ranitelja, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom
od njih.
Do$ta+nica %=lan !";.&
!otvrdu o izvrenom dostavljanju )dostavnicu+ potpisuju primatelj i
dostavlja. !rimatelj e na dostavnici sam naznaiti dan prijema.
2ko je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpie, dostavlja e ga
potpisati, naznaiti dan prijema i staviti napomenu zato je potpisao primatelja.
Od%ijanje &rije0a &i$0ena %=lan !"<.&
Kad primatelj ili odrasli lan njegovog domainstva odije da primi
pismeno dostavlja e zailjeiti na dostavnici dan, sat i razlog odijanja prijema,
a pismeno e ostaviti u stanu primatelja ili u prostoriji gdje je on zaposlen. <ime
je dostavljanje izvreno.
Po$e%ni$l!*aje+ido$ta+ljanja %=lan!"".&
4sobama lienim slobode dostavljanje se vri u sudu ili preko uprave
ustanove u kojoj su smjetene. 4sobama koje uivaju pravo imuniteta u BiH, ako
me(unarodni ugovori ta drugo ne odre(uju, dostavljanje se vri preko
nadlenog ministarstva BiH. .ostavljanje dravljanima BiH koji se nalaze u
inozemstvu izvrava se posredstvom .+3a BiH u stranoj dravi, pod uvjetom da
!;)
se strana drava ne protivi takvom nainu dostavljanja i da osoba kojoj se
dostavljanje obavlja dobrovoljno pristaje da primi pismeno.
;lava RE 5 <2EFQ.%I. 0,>?)+
Pra+o0o6no$t odl!ka %lan !?2.&
!resuda postaje pravomona kad se vie ne moe poijati alom ili kad
ala nije doputena.
Ne0o(!6no$t na&late no+*ane ka)ne %=lan !?).&
:ko se novana kazna propisana u ovom zakonu ne plati u odre(enom
roku, sud 'e postupiti na nain propisan u +2FBiH.
I)+r#enje odl!ke o tro#ko+i0a &o$t!&ka i o od!)i0anj! &red0eta %=l !?5.&
Izvrenje presude u pogledu trokova krivinog postupka, oduzimanja
imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva oavlja sud po odredama koje
vae za izvrni postupak.
!rinudna naplata trokova krivinog postupka u korist udeta #ederacije
vri se po sluenoj dunosti.
:ko je u presudi izreena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta sud 'e
odluiti #o'e li se takvi predmeti prodati po odredbama koje vae za izvrni
postupak ili 'e se predati kriminalistikom muzeju ili drugoj ustanovi ili 'e se
unititi. >ovac dobijen prodajom predmeta pri#od je budeta Federacije.
!ravomona odluka o oduzimanju predmeta moe se van sluaja
ponavljanja krivinog postupka izmijeniti u parninom postupku ako se pojavi
spor o vlasnitvu oduzetih predmeta.
I)+r#no$t odl!ka %=lan !?9.&
2ko ovim zakonom nije drukije odreeno, rjeenje se izvrava kad
postane pravomono. 4areda se izvrava odmah ako organ koji je naredu
izdao ne naredi drugaije.
!ravomonost rjeenja nastupa kad se ono ne moe poijati alom ili
kad ala nije doputena.
Pra+o0o6no$t odl!ke o i0o+in$ko&ra+no0 )a7tje+! %=lan !?<.&
Kad je odluka kojom je odlueno o imovinskopravnom zahtjevu postala
pravomona, oteenom e se na njegov zahtjev izdati ovjeren prijepis odluke s
naznaenjem da je odluka izvrna.
;lava RE< : BF0Q)0E< )F<E<1%0; 60-B?6)+
Vr$te tro#ko+a %=lan !??.&
Tro#ko+i kri+i*no( &o$t!&ka $! i)daci !*injeni &o+odo0 kri+i*no(
&o$t!&ka od nje(o+o( &okretanja do nje(o+o( )a+r#etka8
!;5
<rokovi krivinog postupka ouhvataju1 trokove za svjedoke, vjetake,
tumae i strune osoe i trokove uviaja, podvozne trokove osumnjienog:
optuenog, izdatke za dovoenje osumnjienog:optuenog ili osoe liene
sloode, podvozne i putne trokove sluenih osoa, trokove lijeenja
osumnjienog:optuenog dok se nalazi u pritvoru, trokove tehnikog pregleda
vozila, analize krvi i prijevoza lea do mjesta odukcije, paualni iznos, nagradu i
nune izdatke ranitelja, oteenog i njegovog zakonskog zastupnika.
3aualni iznos utvr(uje se u okviru iznosa odre(eni# odgovaraju'im
propisom, s obzirom na trajanje i sloenost postupka i imovno stanje osobe
obavezne da plati ovaj iznos.
Arokovi iz stava 2. ta. od a& do $& ovog lana i nuni izdaci postavljenog
branitelja ispla'uju se unaprijed iz sredstava tuilatva, odnosno suda, a
napla'uju se kasnije od osoba koje su dune da i# naknade po odredbama ovog
zakona. 4rgan koji vodi krivini postupak duan je da sve trokove koji su
unaprijed upla'eni unese u popis koji se prilae spisu.
Odl!ka o tro#ko+i0a %=lan 2@@.&
$+akoj &re$!di5 kao i rje#enj! koji0 $e o%!$ta+lja kri+i*ni
&o$t!&ak5 odl!*i6e $e ko $no$i tro#ko+e &o$t!&ka i koliko oni i)no$e8
2ko nedostaju podaci o visini trokova, sud e donijeti poseno rjeenje o
visini trokova kad se ti podaci priave. "ahtjev s podacima o visini trokova
moe se podnijeti najkasnije u roku od est mjeseci od dana dostavljanja
pravomone presude ili rjeenja o oustavi krivinog postupka osoi koja ima
pravo da postavi takav zahtjev.
+ad je odluka o trokovima sadrana u posebnom rjeenju o albi protiv
tog rjeenja odluuje vije'e apelacionog odjeljenja.
Tro#ko+i &o$t!&ka kad $e o&t!"eni o(la$i kri+i0 %=lan 2@2.&
Kad $!d o&t!"eno( o(la$i kri+i0 i)re6i 6e ! &re$!di da je d!"an da
naknadi tro#ko+e kri+i*no( &o$t!&ka8
O$o%a koja je o&t!"ena )a +i#e kri+i*ni7 djela ne6e $e o$!diti na
naknad! tro#ko+a ! &o(led! djela )a koja je o$lo%o4ena o&t!"%e5 !koliko
$e ti tro#ko+i 0o(! i)d+ojiti i) !k!&ni7 tro#ko+a8
9 presudi kojom je vie optuenih oglaeno krivim sud e odrediti koliki e
dio trokova snositi svaki od njih, a ako to nije mogue osudit e sve optuene
da solidarno snose trokove.
odl!ci kojo0 rje#a+a o tro#ko+i0a5 $!d 0o"e o$lo%oditi o&t!"eno(
d!"no$ti da naknadi ! cjelini ili djeli0i*no tro#ko+e kri+i*no( &o$t!&ka5
ako %i nji7o+i0 &la6anje0 %ilo do+edeno ! &itanje i)dr"a+anje o&t!"eno(
ili o$o%e koj! je on d!"an da i)dr"a+a8
Tro#ko+i &o$t!&ka ! $l!*aj! o%!$ta+e &o$t!&ka5 o$lo%a4aj!6e ili
od%ijaj!6e &re$!de %lan 2@).&
Kad se oustavi krivini postupak ili kad se donese presuda kojom se
optueni osloaa optue ili kojom se optua odija, izrei e se u rjeenju,
odnosno presudi da trokovi krivinog postupka padaju na teret udetskih
!;9
sredstava, osim u sluaju ako je osoa svjesno podnijela lanu prijavu, koja e
sama snositi trokove krivinog postupka.
Kad sud odije optuu zog nenadlenosti odluku o trokovima donijet
e nadleni sud.
:ko za#tjev za naknadu nuni# izdataka i nagrade iz stava !. ovog lana
ne bude usvojen ili sud o njemu ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana
podnoenja za#tjeva, optueni i branitelj imaju pravo da potraivanja ostvaruju u
parninom postupku protiv Federacije.
'la+a VVII N IMOVINSKOPRAVNI ZA/TJEVI
I0o+in$ko&ra+ni )a7tje+ na$tao i)+r#enje0 kri+i*no( djela 0o"e $e
odno$iti na1
a) naknadu tete,
b) povrat stvari ili
c) ponitenje odreenog pravnog posla.
O i0o+in$ko&ra+no0 )a7tje+! 0o"e $e ra$&ra+ljati ! kri+i*no0
&o$t!&k! $a0o ako je taka+ &rijedlo( $ta+ilo o+la#teno lice i ako $e ti0e ne
%i od!(o+la*io kri+i*ni &o$t!&ak8 4vlateno lice za stavljanje prijedloga za
ostvarivanje imovinskopravnog za#tjeva je lice koje je ovlateno da takav za#tjev
ostvaruje u parnici. Prijedlo( $e &odno$i $!d! najka$nije do )a+r#etka
(la+no( &retre$a8 Predla(a* je d!"an da odre4eno o)na*i $+oj )a7tje+ i da
)a to &odne$e doka)e8 Auilac, odnosno sud, duni su da osumnjienog,
odnosno optuenog, ispitaju u vezi imovinskopravnog za#tjeva. 2*l8 :BP8 ;:9983
ODLIVANJE O IMOVINSKOPRAVNOM ZA/TJEV %lan 2!2.&
O i0o+in$ko&ra+no0 )a7tje+! odl!*!je $!d8
&ud moe predloiti oteenom:optuenom, odnosno raniocu,
provoenje postupka medijacije putem medijatora u skladu s zakonom, ako
ocjeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na
medijaciju. !rijedlog za upuivanje na medijaciju mogu dati i oteeni i optueni,
odnosno ranilac do zavretka glavne rasprave.
&re$!di kojo0 o&t!"eno( o(la#a+a kri+i0 $!d 0o"e o#te6eno0
do$!diti i0o+in$ko&ra+ni )a7tje+ ! cjelini ili 0! 0o"e do$!diti i0o+in$ko;
&ra+ni )a7tje+ djeli0i*no5 a )a o$tatak (a !&!titi na &arni*ni &o$t!&ak8 2ko
podaci krivinog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za
djelimino presuenje, sud e oteenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u
cjelini moe da ostvaruje u parninom postupku.
Kad $!d done$e &re$!d! kojo0 $e o&t!"eni o$lo%a4a o&t!"%e ili
kojo0 $e o&t!"%a od%ija ili kad rje#enje0 o%!$ta+i kri+i*ni &o$t!&ak5 !&!tit
6e o#te6eno( da i0o+8; &r8 )a7tje+ 0o"e o$t+ari+ati ! &arni*no0 &o$t!&k!8
ODLKA O PREDAJI STVARI O-TEDENOM %=lan 2!).&
2ko se imovinskopravni zahtjev odnosi na povrat stvari, a sud ustanovi da
stvar pripada oteenom i da se nalazi kod optuenog ili kod nekog od uesnika
!;;
na glavnom pretresu ili kod osoe kojoj su oni dali stvar na uvanje, odredit e u
presudi da se stvar preda oteenom.
ODLIVANJE O PONI-TENJ ODREKENO' PRAVNO' POSLA %=l. 2!5.&
2ko se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponitavanje odreenog
pravnog posla, a sud utvrdi da je zahtjev osnovan, izrei e u presudi potpuno ili
djelimino ponitavanje tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proistiu,
ne dirajui u prava treih osoa.
VRADANJE STVARI TOK POSTPKA %=lan 2!<.&
2ko je rije o stvarima koje nesumnjivo pripadaju oteenom, a ne slue
kao dokaz u krivinom postupku, te e se stvari predati oteenom i prije
zavretka postupka.
2ko se vie oteenih spore o svojini na stvari, uputit e se na parnini
postupak, a sud e u krivinom postupku odrediti samo uvanje stvari kao
privremenu mjeru osiguranja.
&tvari koje slue kao dokaz oduzet e se privremeno i po zavretku
postupka vratiti vlasniku. 2ko je ovakva stvar neophodna vlasniku ona mu se
moe vratiti i prije zavretka postupka, uz oavezu da je na zahtjev donese.
;>+E+ RE<<< : 0-B+>. 0,F.,B.
O%!$ta+a &o$t!&ka ! $l!*aj! $0rti o$!0nji*eno(Co&t!"eno( %=lan 2!?.&
Kad se u toku krivinog postupka ustanovi da je osumnjieni, odnosno
optueni umro postupak e se oustaviti.
Po$t!&ak ! $l!*aj! ne!ra*!nlji+o$ti o$!0nji*eno(Co&t!"eno( %=lan 22@.&
2ko se u toku postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno optueni u
vrijeme uinjenja krivinog djela io neuraunljiv, sud e utvrditi da je
osumnjieni:optueni uinio krivino djelo u stanju neuraunljivosti, te predmet
uputiti organu nadlenom za pitanja socijalnog staranja radi pokretanja
odgovarajueg postupka.
D!#e+no o%oljenje o$!0nji*eno(Co&t!"eno( ! tok! &o$t!&ka %=lan 22!.&
Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni, odnosno
optueni po uinjenom krivinom djelu oolio od kakvog duevnog ooljenja,
rjeenjem e se prekinuti krivini postupak %lan 5@?.&.
Pri0jena &ra+ila 0e4!narodno( &ra+a %=lan 222.&
9 pogledu iskljuenja krivinog gonjenja za strance koji uivaju pravo
imuniteta u $osni i %ercegovini primjenjuju se pravila meunarodnog prava.
9 sluaju sumnje da li se radi o osoama iz stava 7. ovog lana, tuitelj
odnosno sud e se za ojanjenje oratiti #ederalnom ministarstvu pravde.
Odo%renje )a kri+i*no (onjenje %=lan 22).&
!;<
Kad je zakonom, odnosno drugim opim aktom donesenim na osnovu
ustava i zakona, propisano da je za krivino gonjenje pojedinih osoa potreno
prethodno odorenje nadlenog dravnog organa, tuitelj ne moe pokrenuti,
odnosno nastaviti istragu, niti podii optunicu ako ne podnese dokaz da je
odorenje dato.
Po$e%ni!+jeti)akri+i*no(onjenje %=lan229.&
9 sluaju kada je krivino djelo izvreno van teritorije #ederacije, tuitelj
moe preduzeti krivino gonjenje ako je to krivino djelo propisano u zakonu
#ederacije. <uitelj e, u tom sluaju, preduzeti krivino gonjenje samo ako je
izvreno djelo propisano kao krivino djelo i po zakonu drave na ijoj je teritoriji
krivino djelo izvreno. >i u tom sluaju krivino gonjenje se ne'e preduzeti ako
se po zakonu te drave krivino gonjenje preduzima po za#tjevu ote'enog, a
takav za#tjev nije podnesen.Auitelj moe preduzeti krivino gonjenje, bez obzira
na zakon drave na ijoj je teritoriji krivino djelo izvreno ako se to djelo smatra
krivinim djelom prema pravilima me(. prava.
Dio II N TOK POSTPKA
;lava R<R 5 <-BF+;+
O.AVEZA PRIJAVLJIVANJA KRIVINO' DJELA 2*lan ::Q83
Sl!"%ene i od(o+orne o$o%e ! $+i0 or(ani0a +la$ti ! Federaciji5
ja+ni0 &red!)e6i0a i !$tano+a0a i dr!(i0 &ra+ni0 lici0a5 d!"ne $! da
&rija+e kri+i*na djela o koji0a $! o%a+ije#tene ili )a koja $a)naj! na koji
dr!(i na*in8 9 takvim okolnostima, sluena ili odgovorna osoa e preduzeti
mjere da i se sauvali tragovi kriv. djela, predmeti na kojima je ili pomou kojih
je uinjeno kriv. djelo i drugi dokazi i oavijestit e -&.:tuilatvo ez odlaganja.
2dravstveni radnici, nastavnici, vaspitai, roditelji, staratelji, usvojitelji i
druge osobe koje su ovlatene ili dune da pruaju zatitu i pomo' maloljetnim
osobama, da vre nadzor, nji#ovo odgajanje i vaspitavanje, a koji saznaju ili
ocijene da postoji sumnja da je maloljetna osoba rtva seksualnog, $izikog ili
nekog dr. zlostavljanja, duni su o toj sumnji odma# obavijestiti 4-J ili tuitelja.
PRIJAVLJIVANJE KRIVINO' DJELA OD 'RAKANA 2*lan ::R83
'ra4anin i0a &ra+o &rija+iti i)+r#enje kri+i*no( djela8
S+ako je d!"an &rija+iti !*injenje kri+i*no( djela kada
ne&rija+lji+anje kri+i*no( djela &red$ta+lja kri+i*no djelo .


:

2
+o zna za uinitelja krivinog djela za koje se mo e izre ' i kazna dugotrajnog zatvora , ili ko samo zna da je takvo djelo
uinjeno, pa to ne prijavi, iako od takve prijave ovisi blagovremeno otkrivanje uinitelja ili krivinog djela, kaznit 'e se
novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
!;"
PODNO-ENJE PRIJAVE 2*lan :@B83
Prija+a $e &odno$i t!"itelj!5 &i$0eno ili !$0eno8 2ko se prijava
podnosi usmeno, osoa koja podnosi prijavu upozorit e se na posljedice lanog
prijavljivanja. - usmenoj prijavi sastavit e se zapisnik, a ako je prijava saopena
telefonom, sainit e se sluena zailjeka.
NARED.A O PROVOKENJ ISTRA'E 2*lan :@983
I$tra(! &ro+odi t!"ilac i jedino je on nadle"an )a &ro+o4enje i$tra(e8
<stra!a se provodi kad postoje osnovi su#nje da je uinjeno krivino
djelo.
O &ro+o4enj! i$tra(e t!"ilac dono$i Hnared%! o &ro+o4enj! i$tra(eI8
!rotiv narede tuioca o provoenju istrage nije doputena ala.
Nared%a o &ro+o4enj! i$tra(e tre%a da $adr"i1
1) podatke o uinitelju krivinog djela, ukoliko su ti podaci poznati. .akle,
sada se istraga moe voditi i protiv >> uinioca +. ranije nije moglo.
2) opis djela iz kojeg proizilaze zakonska oiljeja krivinog djela,
3) zakonski naziv krivinog djela,
4) okolnosti koje potvruju osnove sumnje za provoenje istrage i postojee
dokaze,
5) okolnosti koje trea istraiti i istrane radnje koje trea poduzeti.
koliko $e toko0 i$tra(e &oja+e okolno$ti koje !ka)!j! da &o$toje
o$no+i $!0nje da je i neko dr!(o lice5 o$i0 o$!0nji*eno(5 !*e$t+o+alo !
i)+r#enj! KD )a koje $e +odi i$tra(a5 t!"ilac 6e donijeti Hnared%! o
&ro#irenj! i$tra(eI ! odno$! na to dr!(o liceE
Ako t!"ilac ocijeni da ni$! i$&!njeni !$lo+i )a &ro+o4enje i$tra(e5
donije6e Hnared%! o ne&ro+o4enj! i$tra(eI8 O+o 6e %iti ! $lijede6i0
$l!*aje+i0a1
1. ako iz prijave i drugih isprava proizilazi da prijavljeno djelo nije krivino
djelo )npr. radi se o graansko/pravnom odnosu, upravno/pravnom
odnosu, pravno irelevantnom odnosu, nedostaje neki od elemenata
krivinog djela ili nedostaje neki od elemenata opeg pojma kriv. djela+ ,
2. ako ne postoje osnovi sumnje da je prijavljeno lice uinilo krivino djelo,
3. ako je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je to djelo ouhvaeno
amnestijom ili pomilovanjem,
4. ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. ) npr. kod
primjene meunarodnog prava za osoe sa imunitetom, kao i kad je
zakonom propisano da se za odreene osoe krivino gonjenje moe
poduzeti samo po odorenju dravnog organa, a tog odorenja nema+
Kada t!"ilac done$e o+! nared%!5 d!"an je ! rok! od @ dana
o%a+ije$titi o#te6eno( i &odno$ioca &rija+e8 to0 $l!*aj! o#te6eni i
&odno$ilac &rija+e 0o(! ! rok! od Q dana &odnijeti &rit!"%! !red! t!"ioca8
!;?
PROVOKENJE ISTRA'E 2*lan :@:83
)akon! je &ro&i$ano o+la#tenje t!"ioca da 0o"e &red!)i0ati $+e
i$tra"ne radnje5 odno$no radnje doka)i+anja koje $! &ro&i$ane ! )akon!8
Istina, za neke od tih radnji tuilac prethodno mora priaviti naredu od
&!!, kao to je npr . nareda o pretresanju stana.
)akon! je i)ri*ito &red+i4eno da t!"ilac 0o"e1
1. ispitivati osumnjienog % naravno, ako ovaj na to pristane, jer ga titi
princip da niko nije duan iznositi dokaze protiv see 6 nemo prodere se
ipsum' &,
2. sasluavati oteenog i svjedoke,
3. vriti uviaj i rekonstrukciju dogaaja,
4. preduzimati posene mjere koje oezjeuju sigurnost svjedoka,
5. nareivati potrena vjetaenja i
6. prikupljati odreene informacije.
- svim ovim radnjama koje tuilac preduzima moraju iti sastavljeni
zapisnici, koje tuitelj moe kasnije koristiti tokom suenja.
Ako $e o$!0nji*eni nala)i ! &rit+or!5 nared%! )a do+o4enje i
i$&iti+anje i)daje t!"itelj5 i o to0e o%a+je#ta+a SPP;a8
NADZOR T<IO?A NAD RADOM OSL
2O+la#tenja i d!"no$ti OSL ! $l!*aj! i)+r#enja kri+8 djela3 2*lan :@@83
Ako &o$toje o$no+i $!0nje da je i)+r#eno kri+i*no djelo $
&ro&i$ano0 ka)no0 )at+ora &reko A (odina5 OSL je d!"no od0a7
o%a+ije$titi t!"itelja i &od nje(o+i0 nad)oro0 &red!)eti &otre%ne 0jere1
1. da se pronae uinitelj krivinog djela,
2. da se sprijei skrivanje ili jekstvo osumnjienog ili sauesnika,
3. da se otkriju i sauvaju tragovi krivinog djela i predmeti koji mogu
posluiti kao dokazi, te
4. da se prikupe sve informacije koje mogu iti korisne u krivinom postupku.
-&. je duno u ovom sluaju, ako postoji opasnost od odlaganja,
preduzeti neophodne radnje radi izvrenja narojanih zadataka.
O $+e0! #to je &red!)eto5 OSL d!"no je od0a7 o%a+ije$titi t!"itelja i
do$ta+iti &rik!&ljene &red0ete koji 0o(! &o$l!"iti kao doka)8
2ko postoje osnovi sumnje da je izvreno K( za koje je zakonom
propisana kazna zatvora do 6 god., -&. je duno oavijestiti tuitelja o svim
raspoloivim informacijama, radnjama i mjerama koje je preduzelo, najkasnije I
)sedam+ dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je K( uinjeno.
ZIMANJE IZJAVA I PRIKPLJANJE DR'I/ DOKAZA 2lan :@L83

Radi i)+r#enja )adataka i) *lana :@@8 o+o( )akona5 OSL 0o"e1
1. prikupljati potrene izjave od osoa,
!<@
2. izvriti potrean pregled prijevoznih sredstava, putnika i prtljage,
3. ograniiti kretanje na odreenom prostoru za vrijeme potreno da se
oavi odreena radnja,
4. preduzeti potrene mjere u vezi s utvrivanjem identiteta osoa i
predmeta,
5. raspisati potragu za osoom i stvarima za kojima se traga,
6. u prisustvu odgovorne osoe pretraiti odreene ojekte i prostorije
dravnih organa, javnih preduzea i ustanova, obaviti uvid u odre(enu
nji#ovu dokumentaciju, kao i preduzeti druge potrebne mjere i radnje.
Pri &rik!&ljanj! i)ja+a od o$o%a5 OSL 0o"e i)dati &i$ani &o)i+ o$o%i
da do4e ! $l!"%ene &ro$torije5 &od !+jeto0 da $e ! &o)i+! na)na*e ra)lo)i
&o)i+anja8
-soa prema kojoj je preduzeta neka od radnji ili mjera iz ovog lana ima
pravo da podnese prituu tuitelju u roku od tri dana.
4a osnovu prikupljenih izjava i dokaza koji su otkriveni, -&. sastavlja
izvjetaj. 9z izvjetaj dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, priavljeni
izvjetaji, spisi o preduzetim radnjama i mjerama, sluene zailjeke, izjave i
drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjeno vo(enje postupka, ukljuuju'i
sve injenice i dokaze koji idu u korist osumnjienom.
Auitelj moe prikupljati izjave i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je
to potrebno radi otkrivanja drugi# krivini# djela iste osobe, njezini# sauesnika ili
krivini# djela drugi# uinitelja.
ZADR<AVANJE NA MJEST IZVR-ENJA KRIVINO' DJELA 2lan :@A83
OSL i0a &ra+o da o$o%e )ate*ene na 0je$t! !*injenja kri+i*no(
djela )adr"i radi &rik!&ljanja i)ja+a5 ako te o$o%e 0o(! dati o%a+je#tenja
+a"na )a kri+i*ni &o$t!&ak i o to0e je d!"na o%a+je$titi t!"itelja8
"adravanje tih osoa na mjestu uinjenja krivinog djela ne #o(e trajati
du(e od &est sati. 4akon isteka tog perioda, zadravanje e prestati.
-&. moe fotografirati i uzimati otiske prstiju osoe za koju postoje
osnovi sumnje da je uinila krivino djelo. Kada to doprinosi efikasnosti
postupka, -&. moe javno ojaviti fotografiju te osoe, ali samo po odorenju
tuitelja.
Ako je &otre%no da $e !t+rdi od ko(a &oti*! oti$ci &r$tij! na
&ojedini0 &red0eti0a5 OSL 0o"e !)i0ati oti$ke &r$tij! i od o$o%a )a koje
&o$toji +jero+atno6a da $! 0o(le do6i ! dodir $ ti0 &red0eti0a %n&r8 kraa
u anci1 uzimaju se otisci zaposlenika, kako i se eventualno meu pronaenim
otiscima pronaao neki koji ne pripada njime = mogao i iti od izvrioca K( &.
-soa prema kojoj je preduzeta neka od radnji iz ovog lana ima pravo
da podnese prituu tuitelju.
VIKAJ I VJE-TAENJE 2lan :@O83
-&. duno je izvriti uviaj i odrediti potrena vjetaenja )neophodna
vjetaenja -&. jedino i moe odrediti tokom uviaja+, osim pregleda, odukcije
!<!
i ekshumacije lea, uz prethodno oavjetavanja tuitelja )ovo zato to i tuitelj,
ako eli, moe doi na mjesto uviaja+.
2ko je tuitelj prisutan na licu mjesta u toku vrenja uviaja, on od -&.
moe traiti da izvri odreene radnje koje on smatra neophodnim.
&ve radnje koje se preduzimaju tokom uviaja, moraju se evidentirati u
zapisnik, ali i u poseni slueni izvjetaj.
SDSKO OSI'RANJE DOKAZA 2*lan :@Q83
"avisno od faze postupka, sudsko osiguranje dokaza u istrazi vri &!!, a
nakon podizanja optunice &!&.
Da %i SPP ili SPS i)+r#ili $!d$ko o$i(!ranje doka)a5 &otre%no je da
$! k!0!lati+no i$&!njena @ !$lo+a i to1
1. da je $!d$ko o$i(!ranje doka)a ! intere$! &ra+de5 #to je !$t+ari
$+odi na ocjen! )na*aja i +a"no$ti doka)a 2n&r8 iskaza nekog
svjedoka 38 2ko je u pitanju neki nevaan svjedok, koji nije oevidac
dogaaja i koji je npr. samo uo od nekoga za dogaaj koji se desio, tada
se nee vriti sudsko osiguranje dokaza.
2. &o$tojanje +jero+atno6e da $e doka) ne6e 0o6i i)+e$ti na (la+no0
&retre$! 2n&r8 svjedok nee iti dostupan sudu u vrijeme suenja 38
&tranka ili ranilac koji predloe sudsko osiguranje dokaza duni su u
prijedlogu da to orazloe i da tu okolnost uine vjerovatnom.
3. da &o$toji &rijedlo( $tranaka ili %ranioca )a i)+r#enje $!d$ko(
o$i(!ranja doka)a8
+ao to je navedeno, o sudskom osiguranju dokaza odluuje -33 ili -3- i
to na taj nain to provjerava da li su ispunjeni uslovi da se takvo osiguranje
dokaza obavi.
koliko &ri7+ati &rijedlo( )a $!d$ko o$i(!ranje doka)a5 onda $e !
&ri$!tno$ti $tranaka i %ranioca taj $+jedok i$&it!je8 Za o+o i$&iti+anje +a"e
&ra+ila )a i$&iti+anje $+jedoka na (la+no0 &retre$!8 <o znai da se svjedok
ispituje direktno, unakrsno, a po potrei i sud vri dodatno ispitivanje. 2ko na
glavnom pretresu nije moglo iti osigurano prisustvo tog svjedoka na pretresu e
se proitati njegov iskaz . 1koliko taj svjedok pristupi na pretres, on 'e se ispitati,
a njegov raniji iskaz je irelevantan i isti se ne moe itati.
Po$toji5 tako4er5 0o(!6no$t da neki +a"an doka) ne6e 0o6i %iti
kori#ten na $!4enj!5 %n&r8 neka hemijska supstanica ili neka vrsta droge mogu
promjeniti svoj sastav & &a $e i ! o+ak+i0 $it!acija0a 0o"e tra"iti $!d$ko
o$i(!ranje doka)a tj8 da anali)! te 0aterije i)+r#i neki dr"a+ni or(an ili
!$tano+a &rije ne(o je to !o%i*ajeno8
Ako SPP od%ije &rijedlo( )a $!d$ko o$i(!ranje doka)a5 onda dono$i
rje#enje &roti+ koje( ne)ado+oljna $tranka ili %ranilac 0o(! i)ja+iti "al%!
+anra$&ra+no0 +ije6! ! rok! od tri dana .
O.STAVA ISTRA'E 2*lan :@R83
!<2
<uilac ima pravo ne samo da donese naredu o provoenju i
nesprovoenju istrage, ve i naredu o oustavi istrage.
I$tra(a $e o%!$ta+lja Hnared%o0 o o%!$ta+i i$tra(eI koj! i$klj!*i+o
0o"e donijeti t!"ilac i to ! $l!*aje+i0a koji $! i)ri*ito &red+i4eni )akono0
a to $!1
1. da djelo koje je !*inio o$!0nji*eni nije kri+i*no djelo )materijalno/
pravni razlog+ 3adi se o slijedeim situacijama1
a) kada je u pitanju gra(anskopravni, upravnopravni ili pravnoirelevantan
odnos,
b) kada nedostaje neki od elemenata iz opteg pojma krivinog djela ili neki
od elemenata konkretnog krivinog djela,
c) ako je u pitanju beznaajno djelo, nuna obrana ili krajna nuda. 2bog
nune obrane ili krajne nude %kad djelo nije krivino djelo&, istragu je
mogu'e obustaviti samo onda ako svi dokazi upu'uju na iste zakljuke tj.
da je osumnjieni postupao u nunoj odbrani. Bako, a ko iz iskaza dva
svjedoka proizilazi da osumnjieni nije postupio u nunoj orani, a iz
iskaza pet preostalih da jeste, nije mogue naredom oustaviti istragu.
2. da ne0a do+oljno doka)a da je o$!0nji*eni i)+r#io kri+i*no djelo
)injenini razlog+. -vdje se radi o tome da se raspolae sa dovoljno dokaza
o tome da je krivino djelo uinjeno, meutim ne postoji dovoljno dokaza da
je osumnjieni poinitelj krivinog djela. <rea voditi rauna da zakonodavac
samo u tom sluaju dozvoljava tuiocu da ponovo otvori istragu ukoliko doe
do nekih novih dokaza iz kojih proizilazi da je osumnjieni poinio krvino
djelo za koje je voena istraga.
3. da &o$toje okolno$ti koje i$klj!*!j! kri+i*n! od(o+orno$t
o$!0nji*eno(5 o$i0 ! $l!*aj! kada $e ! tok! &o$t!&ka !t+rdi da je
o$!0nji*eni5 ! +rije0e !*injenja kri+i*no( djela5 %io ne!ra*!nlji+8
4. da je djelo o%!7+a6eno a0ne$tijo0C&o0ilo+anje0 ili je na$t!&ila
)a$tara ili &o$toje dr!(e okolno$ti koje i$klj!*!j! kri+i*no (onjenje
)procesno/pravni razlozi+ . 2mnestija i zastara krivinog gonjenja su ureene
odredama krivinog materijalnog prava. !od drugim smetnjama koje
iskljuuju krivino gonjenje podrazumijevaju se smrt ili duevno ooljenje
osumnjienog nakon uinjenja krivinog djela, pravosnano presuena stvar,
te imuniteti prema domaem i meunarodnom pravu.
- donoenju narede o oustavi istrage, tuilac je duan oavijestiti
oteenog, sa navedenim konkretnim i jasnim razlozima oustave istrage, koji
ima pravo podnijeti prituu 9redu tuioca u roku od J dana. <akoer mora
oavijestiti i osumnjienog ako je ispitan, te podnosioca prijave.
Zakon daje o+la#tenje t!"ioc! da &ono+o ot+ori i$tra(! ako je do
o%!$ta+e i$tra(e do#lo i) ra)lo(a #to nije %ilo do+oljno doka)a da je
o$!0nji*eni !*inio kri+i*no djelo . 4aime, ukoliko tuilac doe do novih
dokaza da je osumnjieni uinio krivino djelo, ponovo e otvoriti istragu i
nastaviti sa istragom protiv osumnjienog. Grijeme utroeno do momenta
obustave istrage urauna'e se u rok u kojem bi tuilac trebao okonati istragu.
!<)
OKONANJE ISTRA'E 2*lan :LB83
T!"ilac okon*a+a i$tra(! kad na4e da je $tanje $t+ari do+oljno
ra)ja#njeno da $e 0o"e &odi6i o&t!"nica8 -konanje istrage e se zailjeiti u
spisu, kako i se moglo ocijeniti da li tuitelj preduzima dalje mjere u cilju
podizanja optunice.
Ako $e i$tra(a ne )a+r#i ! rok! od #e$t 0je$eci od dono#enja
nared%e o &ro+o4enj! i$tra(e5 t!"ilac je d!"an o%a+ije$titi (la+no( t!"ioca5
koji 6e $a)+ati kole(ij t!"ila#t+a8 Kole(ij t!"ila#t+a 6e5 ! o+i$no$ti da li $!
to0e ra)lo( $!%jekti+ni 2n&r8 tuilac nije io dovoljno aktivan 3 ili o%jekti+ni
ra)lo)i5 &red!)eti &otre%ne 0jere da %i $e i$tra(a okon*ala %npr. poveati
roj tuilaca koji e raditi na tom sluaju &.
O&t!"nica $e ne 0o"e &odi6i ako o$!0nji*eni nije i$&itanEEE )pod
ovim trea podrazumijevati i situaciju kada je osumnjieni koristio svoje pravo da
ne daje iskaz+ .
SMRT I .OLEST INIO?A KRIVINO' DJELA
2ko u toku krivinog postupka osumnjieni:optueni umre, postupak e se
rjeenjem oustaviti.
2ko se u toku postupka utvrdi da je osumnjieni:optueni u vrijeme
izvrenja krivinog djela io neuraunjiv, a nalazi se u pritvoru ili u psihijatrijskoj
ustanovi, nee se pustiti na sloodu ve e se donijeti rjeenje o njegovom
privremenom zadravanju u trajanju do 8L dana.
Kad se u toku krivinog postupka utvrdi da je osumnjieni:optueni, nakon
izvrenja krivinog djela oolio od kakvog duevnog ooljenja, rjeenjem e se
prekinuti krivini postupak, a to lice e se uputiti nadlenom organu socijalnog
staranja. Kada se zdravstveno stanje optuenog popravi tako da moe
uestvovati u postupku, postupak e se nastaviti.
;lava RR 5 60-B?6+) 06B?P<E+%I+
PODIZANJE OPT<NI?E 2*lan :L983
Kad ! tok! i$tra(e t!"ilac na4e da &o$toji do+oljno doka)a i) koji7
&roi)la)i o$no+ana $!0nja );vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim
dokazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno krivino djelo i neku osou
kao izvrioca krivinog djela'+ da je o$!0nji*eni !*inio kri+i*no djelo5
&ri&re0i6e i !&!titi o&t!"nic! SPS;!5 !) doka)e na koji0a $e o&t!"nica
)a$ni+a8 O&t!"nica $e do$ta+lja ! do+oljno0 %roj! &ri0jeraka )a
o$!0nji*eno( i nje(o+o( %ranioca8
)"akon ne predvia posean rok za podizanje optunice nakon okonanja
istrage, ali optunica e iti podignuta ez odlaganja ako je stanje stvari dovoljno
razjanjeno da se optunica moe podii. -igledno kanjenje u preduzimanju
procesne radnje podizanja optunice moe iti razlog za pokretanje disciplinskog
postupka zog nemarnog odnosa prema radu, stalnog i neopravdanog kanjenja
!<5
u provoenju radnji u vezi s vrenjem tuilake funkcije ili ilo kakvo drugo
ponovljeno nepotivanje dunosti tuioca.+
Nakon &odi)anja o&t!"nice5 o$!0nji*eniCo&t!"eni i %ranilac5 i0aj!
&ra+o !+ida ! $+e $&i$e i doka)e5 te )a7tije+ati da i0 $e o0o(!6i
,otoko&iranje &ojedini7 doka)a koji $! i0 &otre%ni )a &ri&re0anje od%rane8
Nakon &odi)anja o&t!"nice5 $tranke ili %ranilac 0o(! &redla(ati SPS;
! $!d$ko o%e)%je4enje doka)a8
Podno#enje0 o&t!"nice &o*inje no+a ,a)a kri+i*no( &o$t!&ka5 a to
je &o$t!&ak o&t!"i+anja5 koji $e $a$toji od1
1. upuivanja optunice &!&/u,
2. potvrivanja ili odijanja svih ili pojedinih taaka optunice,
3. prethodnog)ih+ prigovora)i+.
4. izjanjenja o krivnji )poricanje ili priznanje krivnje+,
5. pregovaranja o krivnji,
6. sporazuma o priznanju krivnje,
@. povlaenja optunice i
SADR<AJ OPT<NI?E 2*lan :L:83
O&t!"nica5 o%a+e)no5 $adr"i1
7+ na)i+ $!da5
5+ i0e i &re)i0e o$!0nji*eno( $ li*ni0 &odaci0a5
8+ o&i$ djela 2di$&o)iti+ o&t!"nice35 i) ko( &roi)la)e1
a) zakonska obiljeja krivinog djela,
b) vrijeme i mjesto uinjenja krivinog djela,
c) predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvreno krivino djelo, kao
i
d) ostale okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi,
G+ )akon$ki na)i+ kri+i*no( djela5 $ na+o4enje0 odred%e kri+i*no(
)akona5
6+ &rijedlo( o doka)i0a koje tre%a i)+e$ti5 uz naznaenje svjedoka ili
pseudonima zatienih svjedoka i vjetaka, spisa koje trea proitati i
predmeta koji slue kao dokaz 5
H+ re)!ltat i$tra(e5
I+ doka)e koji &otkrije&lj!j! na+ode o&t!"nice8
Jedno0 o&t!"nico0 0o"e $e o%!7+atiti +i#e kri+i*ni7 djela ili +i#e
o$!0nji*eni78 0vo predstavlja prvi 9akultativni dio optu(nice. (akle, jednom
optunicom neka osoa moe iti optuena za dva ili vie kriv. djela, a isto tako
jedna optunica moe ouhvatiti vie osumnjienih. 2ko je neka osoa optuena
za vie krivinih djela, tada, u pravilu, svako od tih krivinih djela trea opisati
zasenim takama, a ovo iz razloga to se u toku suenja moe pokazati da za
neko krivino djelo ne postoje dokazi, pa u tom dijelu trea donijeti osloaajuu
presudu, a u drugom dijelu presudu kojom se optueni oglaava krivim. 1koliko
je nasuprot tome sve opisano u jednoj taki, tada postoji dosta problema da sud
izdvaja dio injeninog opisa za kojeg optuenog treba osloboditi od optube u
odnosu na injenini opis za koji optueni treba biti oglaen krivim.
!<9
Ako $e o$!0nji*eni nala)i na $lo%odi5 ! o&t!"nici $e 0o"e &redlo"iti
da $e odredi &rit+or5 a ako $e nala)i ! &rit+or!5 0o"e $e &redlo"iti da $e
&rit+or &rod!"i ili da $e &!$ti na $lo%od!8 Prijedlo( )a odl!*i+anje o
&rit+or! je dr!(i ,ak!ltati+ni5 ali 0o(!6i dio o&t!"nice . -dluka o pritvoru
moe se donijeti tek poslije potvrivanja optunice. !raktino, prvo se odlui o
potvrivanju optunice, a odmah potom i o pritvoru. :ko se osumnjieni nalazi u
pritvoru, potvr(ivanje optunice se vri do isteka roka trajanja pritvora u istrazi.
ODLIVANJE O OPT<NI?I 2*lan :L@83
Kada o&t!"nica $a &rate6i0 0aterijali0a $ti(ne SPS;!5 onda on
&r+en$t+eno i$&it!je1 7. da li je $!d nadle"an5 5. da li je djelo o%!7+a6eno
a0ne$tijo0 ili &o0ilo+anje0 ili je na$t!&ila )a$tara ili &o$toje dr!(e
okolno$ti koje i$klj!*!j! kri+i*no (onjenje i na kraj! 8. ra)0atra o&t!"nic!
! $0i$l! njene ,or0alne i$&ra+no$ti5 odn8 &ro+jera+a da li $adr"i $+e #to je
&otre%no da $e &o njoj 0o"e &o$t!&iti8
9koliko optunica ne sadri sve ono to je potreno i propisano u zakonu,
&!& e pozvati tuioca da optunicu ispravi odn. dopuni, a istovremeno e mu, u
tom dopisu, ukazati na nedostatke u optunici i ostaviti primjeren rok kako i iste
ispravio, uz upozorenje da e optunica, ukoliko tako ne postupi, iti odaena
kao i svaki drugi neuredan podnesak. 2ko tuilac u ostavljenom roku ne ispravi
odnosno ne dopuni optunicu, sud e rjeenjem odaciti optunicu, a protiv
takvog rjeenja nije doputena ala.
koliko o&t!"nica $adr"i $+e ono #ta je &otre%no da %i $e &o njoj
0o(lo &o$t!&iti5 tj8 ako je &ro&i$no $a$ta+ljena5 onda SPS ra)0atra doka)e5
koji $! do$ta+jeni !) o&t!"nic! kako %i i)+eo )aklj!*ak da li &o$toji
o$no+ana $!0nja da je o$!0nji*eni !*inio kri+i*no djelo koje $e !
o&t!"nici na+odi8 1 tom smislu, -3- treba da &ro*ita doka)e koji su mu
dostavljeni )iskaze svjedoka, nalazi i miljenja vjetaka i sl+ , da i)+r#i !+id !
dr!(e doka)e )skica lica mjesta, fotodokumentacija i sl.+ i &re(leda &red0ete
)no ili neko drugo orue+ .
9koliko je tuilac dostavio dovoljno dokaza iz kojih proizilazi postojanje
osnovane sumnje da je osumnjieni uinio krivino djelo navedeno u optunici,
tada &!& trea da potvrdi optunicu. S+oj! odl!k! o &ot+r4i+anj! o&t!"nice5
SPS tre%a da done$e ! rok! od Q dana5 a ! $lo"eni0 &red0eti0a 9A dana5
ra*!naj!6i od dana &rije0a o&t!"nice8 o+aj rok $e ne !ra*!na+a +rije0e
kada je o&t!"nica +ra6ena t!"ioc!5 radi i$&ra+ke ,or0alni7 nedo$tataka8
koliko od%ije $+e ili &ojedine ta*ke o&t!"nice5 SPS dono$i rje#enje
koje $e do$ta+lja t!"ioc!8 Proti+ o+o( rje#enja do&!#tena je "al%a ! rok! od
:L $ata5 o kojoj odl!*!je +anra$&ra+no +ije6e ! rok! od P: $ata8
"akon ne precizira formu potvrivanja optunice, npr. potvrivanje u formi
rjeenja ili narede. Najjedno$ta+niji na*in &ot+r4i+anja o&t!"nice je
$ta+ljanje $!d$ko( #ta0%ilja ! (ornji de$ni !(ao o&t!"nice koji $adr"i
&o$lo+ni %roj o&t!"nice5 dat!0 &ot+r4i+anja5 i0e i &ot&i$ SPS koji je i)+r#io
&ot+r4i+anje o&t!"nice8 4va $orma potvr(ivanja optunice je primjenjiva kada
optunica sadri samo jednu taku ili se potvr(uju sve take optunice.
!<;
Me4!ti05 ako o&t!"nica $adr"i +i#e ta*aka5 a &ot+r4!j! $e $a0o &ojedine
ta*ke o&t!"nice5 &ot+r4i+anje je neo&7odno i)+r#iti ! ,or0i rje#enja8
%akon potvr*ivanja pojedini" ili svi" taaka optu(nice, osu#njieni
dobija status optu(eno!$$$
Ako $e o&t!"eni nala)i na $lo%odi5 o&t!"nica $e do$ta+lja %e)
odla(anja5 a ako $e nala)i ! &rit+or! onda $e do$ta+ljanje o&t!"nice +r#i !
rok! od :L $ata &o &ot+r4i+anj! o&t!"nice8 SPS 6e o%a+ije$titi o&t!"eno(
da ! rok! od 9A dana od dana do$ta+ljanja o&t!"nice i0a &ra+o &odnijeti
&ret7odne &ri(o+ore5 da 6e i)ja#njenje o kri+nji %iti )aka)ano od0a7 &o
odl!ci $!da o ti0 &ri(o+ori0a5 odno$no &o i$tek! roka )a nji7o+o
&odno#enje5 te da 0o"e na+e$ti &rijedlo(e $+oji7 doka)a koje na0jera+a
i)+e$ti na (la+noj ra$&ra+i8
$l!*aj! ako je $!d donio rje#enje koji0 je od%ijeno &ot+r4i+anje
o&t!"nice5 t!"ilac 0o"e naknadno &odnijeti no+! o&t!"nic!5 ako &rik!&i
no+e doka)e8 4ova ili izmijenjena optunica mora iti zasnovana na novim
dokazima, jer je prethodna optunica odijena upravo zog toga to &!& nije
utvrdio postojanje osnovane sumnje. O+a o&t!"nica $e o%a+e)no &odno$i na
&ot+r4i+anje8
IZJA-NJENJE O KRIVNJI 2*lan :LL83

Izjanjenje o krivnji predstavlja novi institut naeg "K!/a, koncept koji je
uveden reformom krivinog postupka, a to je preneseno iz anglosaksonskog,
odn. angloamerikog sistema )adversarni sistem+.
I)ja#njenje o kri+nji o&t!"eni daje SPS;!8 T! i)ja+! daje ! &ri$!tno$ti
t!"ioca i %ranioca i ta nje(o+a i)ja+a $e !no$i ! )a&i$nik8
Prije da+anja o+e i)ja+e5 o&t!"eni $e 0ora !&o)nati $a $+i0
0o(!6i0 &o$ljedica0a da+anja i)ja+e o &ri)nanj! kri+nje5 a to $!1
da se davanjem ove izjave odrie prava na suenje,
da je upoznat i da razumije posljedice koje se odnose na imovinsko/pravni
zahtjev, oduzimanje imovinske koristi priavljene krivinim djelom,
trokovima postupka, kao i mogunostima da pod odreenim uslovima
ude oslooen njihovog plaanja.
koliko o&t!"eni ne0a %ranitelja5 SPS 6e &ro+jeriti &rednje5 kao i to
da li &o$toje !$lo+i )a &o$ta+ljanje %ranitelja %ako je to zog sloenosti
predmeta i mentalnog/duevnog stanja optuenog u interesu pravde, odnosno
ako ovaj na to ima pravo po osnovu slaog imovnog stanja &8
Priliko0 i)ja#njenja o kri+nji5 o&t!"eni tre%a da $e odre4eno i)ja$ni o
to0e da li je kri+ ili nije5 odno$no da ka"e Hkri+ $a0I ili Hni$a0 kri+I8
Me4!ti05 ako nakon &o)i+a da $e i)ja$ni o kri+nji5 o&t!"eni ne6e da
$e i)ja$ni o kri+nji5 ili ne6e odre4eno da $e i)ja$ni5 ili &o*ne &ri*ati o
kri+i*no0 djel! ili ne*e0 dr!(o05 onda SPS5 eT o,,icio5 ! )a&i$nik !no$i da
$e o&t!"eni i)ja$nio da nije kri+5 tj8 da &ori*e kri+nj!8
Ako $e o&t!"eni i)ri*ito i)ja$ni da nije kri+5 SPS5 6e nakon !no#enja
i)ja+e o &oricanj! kri+nje ! )a&i$nik5 &red0et &ro$lijediti $!diji5 odno$no
+ije6! koje0 je dodijeljen5 radi )aka)i+anja (la+no( &retre$a5 a doka)e koji
!<<
&otkre&lj!j! na+ode o&t!"nice +rati6e t!"ioc!8 'la+ni &retre$ %i6e )aka)an
! rok! od @B dana5 koji rok $e i) o&ra+dani7 ra)lo(a 0o"e &rod!"iti )a jo#
@B dana8 (a li e predmet dostaviti sudiji ili vijeu koje trea da sudi zavisi od
teine krivinog djela, odnosno zaprijeene kazne.
Ako $e o&t!"eni i)ri*ito i)ja$ni da je$te kri+5 SPS 6e 2o&et !
)a+i$no$ti od te"ine kri+8 djela3 &red0et !&!titi $!diji odno$no +ije6! radi
)aka)i+anja ro*i#ta na ko0e 6e $e ra)0otriti 0o(!6no$t &ri7+atanja tak+e
i)ja+e5 odno$no odr"a+anja ra$&ra+e )a i)ricanje kri+i*no;&ra+ne $ankcije8
2akon ne odre(uje rok u kome mora postupiti -3-, ali je oigledno da se ova
radnja treba preduzeti bez odlaganja. >aje'i razlog zbog koji# optueni
priznaje krivnju jesu vrsti dokazi optube i injenica da se priznanje krivnje u
pravilu uzima kao olakavaju'a okolnost prilikom odmjeravanja kazne.
Mo(!6e $! $it!acije da je o&t!"nica &odne$ena i &ot+4ena ! odno$!
na n&r8 d+a o&t!"ena5 &a jedan da i)ja+! da &ri)naje kri+nj!5 a dr!(i &ori*e
kri+nj!8 9 tom sluaju trea izvriti razdvajanje krivinog postupka. 9 odnosu na
optuenog koji je priznao krivicu, nastavlja se postupak izricanja presude ez
odravanja glavnog pretresa, ako sud prihvati izjavu o priznanju krivice. !rema
optuenom koji je negirao krivicu ili sud odaci njegovu izjavu o priznanju krivice,
nastavlja se redovan krivini postupak.
Zakon )a%ranj!je !)i0anje ! o%)ir i)ja+e o &oricanj! kri+ice kao
ote"a+aj!6e okolno$ti &riliko0 od0jera+anja kri+i*no&ra+ne $ankcije8
!rvoitna izjava o poricanju krivice ne uzima se u ozir kod odmjeravanja
sankcije. <o ne znai da optueni ne moe koristiti svoje prvoitne izjave ako je
to u interesu njegove odrane, ako to predstavlja najpovoljniji nain odrane.
RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJ KRIVNJE 2*lan :LA83
Sa0o na o$no+! i)ja+e o &ri)nanj! kri+nje o&t!"eno0 $e ne 0o"e
i)re6i kri+i*no&ra+na $ankcija8 Z%o( to(a je )akonoda+ac &red+idio
o%a+e)! $!da5 i to $!dije5 odno$no +ije6a 2! )a+i$no$ti od te"ine kri+8
djela35 da i)+r#e &ro+jer! date i)ja+e o &ri)nanj! kri+nje &red SPS i da tek
onda odl!*e da li 6e &ri7+atiti i)ja+! o &ri)nanj! kri+nje ili 6e je od%aciti8
Dakle5 kada $!dija odno$no +ije6e5 !) &rate6e 0aterijale do%ije i)ja+!
o &ri)nanj! kri+nje5 tre%a &ro+jeriti da li je i$&!njeno +i#e k!0!lati+ni7
!$lo+a5 koji $! &otre%ni da %i i)ja+a o &ri)anj! kri+nje %ila &ri7+a6ena1
1. !rvo se odnosi na samu izjavu o priznanju krivnje, tj. provjerava se da li je
izjava data dorovoljno, svjesno i sa razumjevanjem,
:8 (rugo, provjerava se da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog
%dakle, sudija*vije'e, isto kao i -3-, vre pregled materijala koje je
dostavio tuilac i na osnovu nji# izvode zakljuak da li ima dokaza o krivnji
optuenog& ,
3. <ree se odnosi na to da li je optueni upozoren i da li je razumio mogue
posljedice izjave o priznanju krivnje, kao to su1
da se davanjem ove izjave odrie prava na suenje,
da li je upoznat i da li razumije posljedice koje se odnose na imovinsko/
pravni zahtjev i oduzimanje imovinske koristi priavljene krivinim djelom,
da li je upoznat o trokovima postupka, kao i mogunostima da pod
odreenim uslovima ude oslooen njihovog plaanja.
!<"
Ako nakon o+i7 &ro+jera $!dijaC+ije6e &ri7+ati i)ja+! o &ri)nanj!
kri+nje o&t!"eno(5 ta i)ja+a $e 0ora kon$tato+ati ! )a&i$nik i nakon to(a $e
na$ta+lja $a ra$&ra+o0 )a i)ricanje kri+i*no;&ra+ne $ankcije8
Ako $!dijaC+ije6e od%aci i)ja+! o &ri)nanj! kri+nje5 to 6e $ao&6iti
$tranka0a i %ranioc! i kon$tato+ati ! )a&i$nik8
9 ovom sluaju, kada odaci izjavu o priznanju krivnje, u daljoj proceduri
suenja ova izjava o priznanju krivnje se ne moe koristiti kao dokaz.
PRE'OVARANJE O KRIVNJI 2*lan :LO83
O$!0nji*eniCo&t!"eni i nje(o+ %ranilac 0o(! $a t!"ioce0 jo# ! ,a)i
i$tra(e &re(o+arati o kri+nji5 odn8 do(o+arati $e o )aklj!*i+anj! $&ora)!0a
o &ri)nanj! kri+nje8 O+o je 0o(!6e i ka$nije5 $+e do okon*anja (la+ne
ra$&ra+e5 odno$no ra$&ra+e &red "al%eni0 +ije6e08
Me4!ti05 ne &o$toji 0o(!6no$t da $!d ra)0atra $&ora)!0 o
&ri)nanj! kri+nje &rije ne(o #to je o&t!"nica &ot+r4ena5 niti $e on 0o"e
)aklj!*iti ako $e o&t!"eni na ro*i#t! )a i)ja#njenje o kri+nji i)ja$nio da je
kri+E
!rilikom pregovaranja o krivnji, sud nema apsolutno nikakvih ovlatenja,
niti da daje sugestije, niti da se na drugi nain mijea u sainjavanje sporazuma
o priznanju krivnje. !regovaranje o krivnji, koje kako smo ve rekli moe otpoeti
jo u toku istrage, u sutini se svodi na to pod kojim uslovima e
osumnjieni:optueni priznati krivnju.
koliko $e t!"ilac i o$!0nji*eni do(o+ore o !$lo+i0a &ri)nanja
kri+nje5 tada )aklj!*!j! $&ora)!05 2jedn! +r$t! !(o+ora ! &i$anoj ,or0i3
koji 0ora %iti &ot&i$an od t!"ioca5 o$!0nji*eno(Co&t!"eno( i nje(o+o(
%ranioca8
To0 &riliko05 !koliko o$!0nji*eniCo&t!"eni &ri$tane da &ri)na
kri+nj!5 t!"ilac 0o"e $a $+oje $trane &on!diti1
a) izricanje kazne ispod zakonskog minimuma, primjenom odredi o
ulaavanju kazne ) npr. za kriv. djelo za koje je predviena kazna zatvora
najmanje 8 god. moe mu ponuditi kaznu 7 ili 5 godine+ ,
b) lau vrstu kazne )npr. izricanje novane kazne umjesto kazne zatvora+ ,
ili drugu vrstu krivino pravne sankcije )npr. uslovna osuda, umjesto
kazne zatvora ili novane kazne+.
Priliko0 $a*inja+anja $&ora)!0a5 $talno $e 0ora +oditi ra*!na o
)akon$ki0 0o(!6no$ti0a5 tj8 0oraj! $e &o#to+ati 0aterijalno;&ra+ne
odred%e kri+i*no( )akona5 &a t!"ilac 0o"e &on!diti $a0o ono #to je
&red+i4eno )akono08 %n&r8 osumnjienom se ne smije ponuditi izricanje
uslovne osude, ako to prema krivinom zakonu nije mogu'e&. 9koliko to tuilac
previdi, takav sporazum prilikom razmatranja sud ne smije prihvatiti.
Po$ti(n!ti $&ora)!0 o &ri)nanj! kri+nje $e5 !) o&t!"nic!5 do$ta+lja
$!d!5 ako je &o$ti(n!t do tren!tka &odi)anja o&t!"nice8 4akon potvrivanja
optunice, &!& razmatra sporazum o priznanju krivice i donosi odluku o izricanju
!<?
krivino/pravne sankcije. !oslije dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu, o
sporazumu odluuje sudija:vijee.
Kada $!d! %!de do$ta+ljen $&ora)!0 o &ri)nanj! kri+nje5 on i$to
0ora %iti ra)0atran i 0o"e %iti &ri7+a6en ili od%a*en8
Priliko0 ocjene da li 6e &ri7+atiti $&ora)!05 $!d &ro+jera+a +i#e
k!0!lti+ni7 !$lo+a5 i to1
1. da li je sporazum o priznanju krivnje zakljuen dorovoljno, svjesno i sa
razumijevanjem, te da li je optueni upoznat sa moguim zakonskim
posljedicama pismenog sporazuma o priznanju krivnje, ukljuujui i
posljedice vezane za imovinsko/pravni zahtjev, oduzimanje imovinske
koristi steene krivinim djelom i trokove kriv. postupka,
2. da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenog,
3. da li je optueni razumio da se sporazumom o priznanju krivnje odrie ne
samo prava na suenje, ve i prava na alu u odnosu na krivino/pravnu
sankciju, koja e mu se na osnovu sporazuma izrei. %ukoliko optueni ili
tuilac izjave albu zbog krivinopravne sankcije koja je izreena
presudom, a koja je bila predvi(ena u sporazumu, onda 'e takva alba biti
odbaena kao nedoputena. Fe(utim, mogu'e su situacije da optuenom
bude izreena krivinopravna sankcija ve'a*manja od onoga to je
predvi(eno u sporazumu o prizanju krivnje. 1 tom sluaju, alba 'e biti
razmatrana kod drugostepenog suda&.
4. da li je predloena krivino/pravna sankcija u skladu sa K"/om,
5. da li je oteenom pruena prilika da se pred tuiteljem izjasni o
imovinsko/pravnom zahtjevu /

Ako $!d &ri7+ati $&ora)!0 o &ri)nanj! kri+nje5 i)ja+a o&t!"eno( $e
!no$i ! )a&i$nik i nakon to(a $e na$ta+lja $a ra$&ra+o0 )a i)ricanje
kri+i*no;&ra+ne $ankcije8
Ako $!d od%aci $&ora)!0 o &ri)nanj! kri+nje5 to 6e $ao&6iti
$tranka0a i %ranioc!5 i i$to kon$tato+ati ! )a&i$nik8 Rlavna rasprava e se
zakazati u roku od 8L dana. 9 ovom sluaju, kada odaci sporazum o priznanju
krivnje, u daljoj proceduri suenja ovaj sporazum o priznanju krivnje se ne moe
koristiti kao dokaz.
O re)!ltati0a &re(o+aranja o kri+nji $!d 6e o%a+ije$titi o#te6eno(8
POVLAENJE OPT<NI?E 2*lan :LP83
Po+la*enje o&t!"nice je &ra+o t!"ioca da ra$&ola"e o&t!"%o05 #to
&red$ta+lja od$t!&anje od &rinci&a le(aliteta kri+i*no( (onjenja5 a
reali)acij! principa #utabiliteta 8
T!"ilac i0a &ra+o da &o+!*e o&t!"nic!5 %e) &ret7odno( odo%renja5
do &ot+r4i+anja o&t!"nice8
Nakon to(a5 &a do &o*etka (la+no( &retre$a5 o&t!"nica $e 0o"e
&o+!6i $a0o !) &ret7odno odo%renje SPS . 3ret#odno odobrenje se daje na
osnovu za#tjeva tuioca sa kratkim razlozima, koji se moe uputiti pismeno ili
usmeno na zapisnik.
!"@
koliko $e o&t!"nica &o+!*e )prije ili nakon potvrivanja+ 5 SPS dono$i
rje#enje koji0 $e kri+i*ni &o$t!&ak o%!$ta+lja8
O o%!$ta+ljanj! kri+i*no( &o$t!&ka od0a7 $e o%a+je#ta+aj!
o$!0nji*eniCo&t!"eni i %ranilac5 kao i o#te6eni8 O%a+je#tenje na+edeni7
lica $e +r#i jedno$ta+no0 do$ta+o0 rje#enja o o%!$ta+ljanj! &o$t!&ka8
?koliko tu(ilac izjavu o povlaenju optu(nice da na !lavno#
pretresu, ista se #o(e tu#aiti sa#o kao izjava o odustanku od optu(be i
tada sud donosi presudu kojo# se optu(ba odbija.
RAZLOZI ZA PRI'OVOR I ODLKA O PRI'OVOR 2*lan :LQ83
Kao #to je +e6 re*eno5 o&t!"eni i nje(o+ %ranilac 0o(! nakon
&ot+r4i+anja o&t!"nice5 a ! rok! od 9A dana od dana !r!*enja o&t!"nice5
&odnijeti &ret7odne &ri(o+ore8 Ti &ret7odni &ri(o+ori $e i)no$e !
&i$0eno0 &odne$k! koji $e do$ta+lja $!d!5 a o nji0a odl!*!je SPS ! rok!
od Q dana8 -vaj &!& ne moe uestvovati u suenju.
-to $e ti*e $a0o( $adr"aja tak+o( &odne$ka ! nje0! $e 0o"e1
1. osporavati nadlenost suda )misli se sa#o na stvarnu nadle(nost , jer u
smislu lana 8H. "K! #$I%, nakon potvrivanja optunice, sud se ne
moe oglasiti mjesno nenadlenim, a niti stranke mogu uspjeno isticati
prigovor mjesne nenadlenosti+,
2. ukazivati na formalne nedostatke optunice
3. isticati da je djelo ouhvaeno amnestijom ili pomilovanjem ili je nastupila
zastara ili postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje
4. osporavati zakonitost dokaza,
5. zahtijevati spajanje ili razdvajanje postupka i
O8 osporavati odluka kojom je optuenom odijen zahtjev za dodjelu
ranioca siromanih. %lan ;@. -tav !. 6+ad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a
postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe izre'i kazna zatvora od tri godine ili
tea kazna ili kada to za#tijevaju interesi pravinosti, bez obzira na propisanu kaznu,
osumnjienom, odnosno optuenom 'e se, na njegov za#tjev, postaviti branitelj, ako
prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbraneM&
koliko tak+i &ri(o+ori ni$! o&ra+dani5 SPS 6e i7 od%iti rje#enje0
&roti+ koje( nije do)+oljena "al%a8
9koliko &!& ocijeni da je prigovor zakonitosti dokaza osnovan, odluie
da se takav dokaz izdvoji iz spisa i vrati tuiocu. <akoer , ako se u postupku po
prigovorima ocijeni da je neki od prigovora od koristi i za saoptuenika, smatrae
se da je i on podnio prethodni prigovor i na isti nain o tome odluiti.
Proti+ odl!ka &o &ri(o+or!5 "al%a nije do&!#tena8
PREDRASPRAVNO ROI-TE 2*lan :LQa83
<okom priprema za glavnu raspravu moe se odrati roite sa strankama
i raniteljem da i se razmotrila pitanja relevantna za glavni pretres, u cilju
njegovog to efikasnijeg voenja i okonanja / predraspravno roi&te .
!"!
;lava RR< 5 ;>+E%< 6F.BF.-
JAVNOST 'LAVNO' PRETRESA 2OPDA JAVNOST3 2*lan :LR83
'la+ni &retre$ je ja+an8
Rlavnom pretresu mogu prisustvovati samo punoljetne osoe.
4sobe koje su prisutne na glavnom pretresu ne smiju nositi oruje ili
opasno oru(e, osim slubenika sudske policije i osoba kojima to dozvoli sudija,
odnosno predsjednik vije'a.
ISKLJENJE JAVNOSTI 2*l8 :AB8 N :A:83
Od ot+aranja )a$jedanja &a do )a+r#etka (la+no( &retre$a5 $!dija5
odno$no +ije6e5 0o"e ! $+ako do%a5 &o $l!"%enoj d!"no$ti ili &o &rijedlo(!
$tranaka i %ranitelja5 ali !+ijek &o nji7o+o0 $a$l!#anj!5 i$klj!*iti ja+no$t )a
cio (la+ni &retre$ ili jedan nje(o+ dio1
1. ako je to u interesu dravne sigurnosti, ili
2. ako je to potreno radi uvanja dravne, vojne, sluene ili vane
poslovne tajne, ili
3. ako je to potreno radi ouvanja javnog reda, ili
4. radi zatite morala u demokratskom drutvu, ili
5. radi zatite osonog i intimnog ivota optuenog ili oteenog, ili
6. radi zatite interesa maloljetnika ili svjedoka.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, ranitelja, oteenog,
zakonskog zastupnika i punomonika.
&udija, odnosno vijee, moe dopustiti da glavnom pretresu na kome je
javnost iskljuena udu prisutne sluene osoe, nauni i javni radnici, a na
zahtjev optuenog moe to dopustiti i njegovom ranom, odnosno vanranom
drugu i liskim srodnicima.
-udija, odnosno vije'e 'e upozoriti osobe koje su prisutne glavnom
pretresu na kome je javnost iskljuena da su dune da kao tajnu uvaju sve ono
to su na pretresu saznale i da neovlateno odavanje tajne predstavlja krivino
djelo.
F?)0E0L.%I. ;>+E%<H 6F.BF.-0H
O%a+e)no &ri$!$t+o na (la+no0 &retre$! 2lan :A@83
&udija, odnosno lanovi vijea i zapisniar moraju iti neprekidno prisutni
na glavnom pretresu .
:ko je u izgledu da 'e glavni pretres trajati due, predsjednik vije'a moe
zatraiti od predsjednika suda da odredi jednog ili dvojicu sudija da prisustvuju
glavnom pretresu kako bi zamijenili lanove vije'a u sluaju nji#ove sprjeenosti.
O%a+e)e $!dije5 odno$no &red$jednika +ije6a 2lan :AL83
&udija, odnosno predsjednik vijea rukovodi glavnim pretresom.
!"2
.unost sudije, odnosno predsjednika vije'a je da se stara za svestrano
pretresanje predmeta i otklanjanje svega to odugovlai postupak, a ne doprinosi
razjanjenju stvari.
-dluke sudije, odnosno predsjednika vijea se uvijek ojavljuju i, s
kratkim orazloenjem razmatranih injenica, unose u zapisnik o glavnom
pretresu.
Redo$lijed radnji (la+no( &retre$a 2lan :AA83
Rlavni pretres tee redom koji je odreen u ovom zakonu, ali sudija,
odnosno predsjednik vijea moe odrediti da se odstupi od redovnog toka
raspravljanja zog posenih okolnosti, a naroito zog roja optuenih, roja
krivinih djela i oima dokaznog materijala.
D!"no$t $!dije5 odno$no &red$jednika +ije6a 2lan :AO83
(unost sudije, odnosno predsjednika vijea je da se stara o odravanju
reda u sudnici i dostojanstvu suda. &udija, odnosno predsjednik vijea moe
odmah poslije otvaranja zasjedanja upozoriti osoe koje su prisutne na glavnom
pretresu da se pristojno ponaaju i da ne ometaju rad suda . -udija*predsjednik
vije'a moe odrediti pretresanje osoba koje su prisutne na glavnom pretresu.
&udija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se sa zasjedanja
udalje sve osoe koje kao sluatelji prisustvuju glavnom pretresu, ako su se
mjere za odravanje reda predviene u ovom zakonu pokazale neefikasnim za
osiguranje neometanog odravanja glavnog pretresa.
9 sudnici je zaranjeno filmsko ili televizijsko snimanje. Izuzetno,
predsjednik suda moe odoriti takvo snimanje na glavnom pretresu .
Ka"nja+anje )%o( nar!#a+anja reda i &roce$ne di$ci&line 2lan :AP83
&udija, odnosno predsjednik vijea moe udaljiti osou iz sudnice da i se
zatitilo pravo na pravedno i javno suenje odnosno odralo dostojanstveno i
neometano suenje.
&udija, odnosno predsjednik vijea moe narediti da se optueni udalji iz
sudnice za odreeni vremenski period ukoliko optueni i nakon upozorenja
nastavi s nedolinim ponaanjem zog kojeg je opravdano njegovo udaljenje iz
sudnice. 1 tom vremenskom periodu sudija, odnosno predsjednik vije'a moe
nastaviti postupak, ukoliko optueni ima branitelja.
:ko tuitelj, branitelj, ote'eni, zakonski zastupnik, punomo'nik
ote'enog, svjedok, vjetak, tuma ili druga osoba koja prisustvuje glavnom
pretresu ometa red ili se ne pokorava nare(enjima sudije*predsjednika vije'a za
odravanje reda, sudija*predsjednik vije'a 'e ga upozoriti. :ko upozorenje bude
bezuspjeno, sudija*predsjednik vije'a moe narediti da se osoba udalji iz
sudnice i kazni novanom kaznom do !@.@@@ +F. :ko tuitelj ili branitelj budu
udaljeni iz sudnice, sudija*predsjednik vije'a 'e obavijestiti G-AG BiH ili
Federalnu advok. komoru iji je branitelj lan, radi preduzimanja daljnji# mjera.
!")
Branitelju ili punomo'niku ote'enog koji, nakon to je kanjen, produi da
naruava red, sudija*predsjednik vije'a moe uskratiti daljnje zastupanje na
glavnom pretresu i kazniti ga novanom kaznom do )@.@@@ +F.
Da+anje la"no( i$ka)a od $+jedoka ili +je#taka 2lan :AQ83
2ko postoji osnovana sumnja da je svjedok ili vjetak na glavnom pretresu
dao lani iskaz, sudija:predsjednik vijea moe narediti da se saini posean
prijepis zapisnika o iskazu svjedoka ili vjetaka koji e se dostaviti tuitelju.
6F.B60-B+E). 2+ 0,FP+E+%I. ;>+E%0; 6F.BF.-+
Zakon je &red+idio &ret&o$ta+ke )a odr"a+anje (la+no( &retre$a na
koji tre%aj! &ri$t!&iti $+e o$o%e koje $! &o)+ane da %i $e (la+ni &retre$
odr"ao8
9 sluaju ako je neko izostao, odravanje glavnog pretresa zavisi od toga
koji je od procesnih sujekata ili uesnika u postupku izostao ) npr. nee se
odlagati ako je samo neki od svjedoka izostao+. "a razliku od toga, ukoliko je
izostao tuilac, optueni ili njegov ranilac, glavni pretres se odlae. 3ostoji
izuzetak u odnosu na branioca, a to je ako se optueni odrekne prava na
branitelja, a odbrana nije obavezna.
OTVARANJE ZASJEDANJA 2*lan :AR83
!ojmovno, otvaranje zasjedanja znai poetak rada na nekom predmetu,
ali to ne znai da je glavni pretres poeo, jer !lavni pretres poinje itanje#
optu(nice . "asjedanje otvara sudija:predsjednik vijea, koji ojavljuje predmet
glavnog pretresa to podrazumijeva saoptavanje imena optuenog i tuitelja,
kao i navoenje krivinog djela za koje je optunica potvrena.
4d otvaranja zasjedanja pa do njegovog zakljuenja sudija odnosno vije'e
treba paziti na nadlenost suda. 1koliko sud nije nadlean, do poetka glavnog
pretresa treba donijeti rjeenje o nenadlenosti, a ako je glavni pretres poeo,
sud mora donijeti presudu kojom se optuba odbija.
NEDOLAZAK T<IO?A NA 'LAVNI PRETRES 2*lan :OB83
koliko t!"itelj ili o$o%a koja (a )a0jenj!je ne do4e na (la+ni &retre$
i$ti $e 0ora odlo"iti8 -vo zog toga jer se ni pod kojim uvjetima glavni pretres
ne moe odrati ukoliko nije prisutan tuitelj. Ako %i $e de$ilo da $e (la+ni
&retre$ odr"i %e) &ri$!$t+a t!"itelja5 ! to0 $l!*aj! je !*injena %itna
&o+reda odreda%a kri+i*no( &o$t!&ka5 )%o( koje $e5 !koliko %!de
i)ja+ljena "al%a5 &re$!da 0ora !kin!ti8
"akon je predvidio sankcioniranje izostanka tuitelja sa glavnog pretresa
pod uvjetom da je isti odloen zog njegovog izostanka . Fe(utim, ukoliko je do
odlaganja dolo iz nekog drugog razloga, kao to je izostanak sudije, onda je
takvo kanjavanje iskljueno.
!ostoji oaveza sudija:predsjednik vijea da pozove tuitelja kako i ovaj
iznio razloge zog kojih je izostao, pa ukoliko su ti razlozi opravdani ) npr. prije
suenja mu pozlilo+ nee iti kanjen, a u protivnom, ako nije ilo opravdanog
!"5
razloga, moe se kazniti novanom kaznom do 6LLL K*. -ud o tome donosi
rjeenje, protiv kojeg je dozvoljena alba, te obavjetava G-AG BiH.
NEDOLAZAK OPT<ENO' NA 'LAVNI PRETRES 2*lan :O983
"akonodavac je takoer predvidio oavezno prisustvo optuenog na
glavnom pretresu. 4jegov izostanak sa glavnog pretresa omoguava
preduzimanje odgovarajuih mjera samo pod uvjetom ukoliko je uredno pozvan
na glavni pretres i nije doao, niti je svoj izostanak opravdao. 2a ovu situaciju
zakonodavac je predvidio njegovo obavezno privo(enje. 1koliko bi se desilo da
optueni naknadno opravda svoj izostanak, sudija*predsjednik vije'a moe
opozvati naredbu.
!ostoje situacije kada optueni koji je uredno pozvan oigledno izjegava
da doe na glavni pretres, tj. u tom pravcu preduzima aktivne radnje ) npr. ve
jednom io privoen, pa ponovno ne doe ili kada sudska policija doe da ga
privede, a on pojegne iz svog stana i slino+ onda su time uspunjeni uvjeti da se
prema njemu odredi pritvor. <aj pritvor moe trajati do ojavljivanja presude, a
najdue 8L dana.
O&t!"eno0 $e ne 0o"e $!diti ! od$!$t+!8 %lan 2;2.&
NEDOLAZAK .RANIO?A NA 'LAVNI PRETRES 2*lan :O@83
!ostoje situacije kada uredno pozvani ranitelj na glavni pretres ne doe
ili ez odorenja napusti glavni pretres i svoj izostanak ne opravda.
9 tim sluajevima glavni pretres se odlae, jer je optuenom garantirano
pravo na formalnu odranu.
1 takvom sluaju obaveza je suda da pozove branitelja da objasni razloge
svog nedolaska, odnosno naputanja bez odobrenja.
$ranitelj nije oavezan da doe na to roite, jer moe sudu dostaviti i
podnesak u kome e ojasniti razloge svog izostanka i ponuditi odgovarajue
dokaze ) npr io olestan+. 1koliko sud ocijeni da razlozi izostanka nisu bili
opravdani, onda u tom sluaju donosi rjeenje o kanjavanju branitelja novanom
kaznom koja moe biti do 9@@@ +F.
Dakle !+jeti )a ka"nja+anje %ranitelja $!1
1) da je uredno pozvan na glavnu raspravu,
2) da je izostao sa te glavne rasprave ili ju je ez odorenja napustio i
3) da kasnije nije opravdao svoj izostanak .

:ko se radi o branitelju koji je postavljen po slubenoj dunosti, a isti
neopravdano izostaje, mogu'e je uz saglasnost optuenog odrediti drugog
branitelja.
NEDOLAZAK SVJEDOKA ILI VJE-TAKA NA 'LAVNI PRETRES 2*lan :OL83
Csto tako postoje situacije da na glavni pretres ne pristupi svjedok ili
vjetak koji su uredno pozvani i svoj izostanak nisu opravdali.
1 tom sluaju sud donosi naredbu o nji#ovom prinudnom dovo(enju.
2akon predvi(a mogu'nost da se i oni u ovakvom sluaju kazne
novanom kaznom do 9@@@ +F.
!"9
Hto se tie samog odlaganja glavnog pretresa zbog nji#ovog nedolaska, to
je $aktiko pitanje i zavisi od konkretne situacije.
0,>+;+%I. < 6F.)<,+%I. ;>+E%0; 6F.BF.-+
RAZLOZI ZA ODLA'ANJE 'LAVNO' PRETRESA 2*lan :OA83
Na )a7tje+ $tranaka ili %ranitelja5 (la+ni &retre$ $e 0o"e odlo"iti
rje#enje0 $!dijeC&red$jednika +ije6a5 ako1 7. tre%a &ri%a+iti no+e doka)e ili
5. ako je o&t!"eni nakon i)+r#eno( kri+i*no( djela ne$&o$o%an da
&ri$!$t+!je (la+no0 &retre$! ili 8. ako &o$toje dr!(e $0etnje da $e (la+ni
&retre$ !$&je#no &ro+ede8
3jeenje kojim se odlae glavni pretres unijee se u zapisnik i, po
mogunosti, odredie se dan i sat nastavka glavnog pretresa. &udija:predsjednik
vijea , e takoer narediti osiguranje dokaza koji se mogu izguiti ili unititi zog
odlaganja glavnog pretresa.
3rotiv rjeenja o odlaganju pretresa nije doputena alba.
NASTAVLJANJE ODLO<ENO' 'LAVNO' PRETRESA 2*lan :OO83

Ako $e (la+ni &retre$5 koji je %io odlo"en5 dr"i &red i$ti0 $!dijo05
odno$no +ije6e05 &retre$ 6e $e na$ta+iti5 a $!dijaC&red$jednik +ije6a 6e
!kratko i)nijeti tok ranije( (la+no( &retre$a8 -udija*predsjednik vije'a moe
odrediti da glavni pretres pone iznova.
Rlavni pretres koji je odloen mora iznova poeti ako se izmijenio sastav
vijea, ili je odlaganja trajalo due od 8L dana, ali vijee, uz saglasnost stranaka i
ranitelja, moe odluiti da se u ovakvom sluaju svjedoci i vjetaci ne
sasluavaju ponovo i da se ne vri novi uviaj, nego da se proitaju iskazi
svjedoka i vjetaka dati na ranijem gl. pretresu, odn. da se proita zapisnik o
uviaju.
2ko se glavni pretres dri pred drugim sudijom:predsjednikom vijea,
glavni pretres mora iznova poeti i svi dokazi se moraju ponovno izvesti.
Izuzetno, ako se glavni pretres dri pred drugim predsjednikom vijea, uz
saglasnost stranaka i ranitelja, vijee moe odluiti da se u ovakvom sluaju
ranije izvedeni dokazi nee izvoditi.
PREKID 'LAVNO' PRETRESA 2*lan :OP83

O$i0 ! $l!*aje+i0a &red+i4eni0 o+i0 )akono05 $!dijaC&red$jednik
+ije6a5 0o"e &rekin!ti (la+ni &retre$ )%o( od0ora ili )%o( i$teka radno(
+re0ena ili da %i $e neki doka) &ri%a+io ! kratko0 +re0en! ili )%o(
&ri&re0anja o&t!"%e ili od%rane8
6rekinuti !lavni pretres nastavlja se uvijek pred isti# sudijo#,
odnosno vijee#. 2ko se glavni pretres ne moe nastaviti pred istim sudijom,
odnosno vijeem ili ako je prekid glavnog pretresa trajao due od J dana,
postupit e se po odredama lana 5HH. ovog zakona = ;nastavljanje odloenog
glavnog pretresa'.
!";
ZAPISNIK O 'LAVNOM PRETRES 2*l8 :OQ8 N :PB83
9oiajeno je da se zapisnik o glavnom pretrese vodi pisanjem na
kompjuteru. 9 taj zapisnik se unosi cijeli tok glavnog pretresa sa svim detaljima
preduzetih procesnih radnji. <akoer se u zapisnik o glavnom pretresu unosi
potpuna izreka, i ta izreka predstavlja izvornik.
2ko je doneseno rjeenje o pritvoru i to rjeenje se unosi u zapisnik.
POETAK 'LAVNO' PRETRESA
la)ak $!dije5 odno$no +ije6a ! $!dnic! 2lan :P983
3rilikom ulaska sudije ili vije'a u sudnicu i prilikom nji#ovog izlaska iz
sudnice svi prisutni, na poziv ovlatene osobe, treba da ustanu.
-tranke i drugi uesnici postupka duni su da ustanu kad se obra'aju
sudu, osim ako za to postoje opravdane prepreke.
+jeti )a odr"a+anje (la+no( &retre$a 2lan :P:83
+ada sudija, odnosno predsjednik vije'a utvrdi prisustvo svi# pozvani#
osoba na glavnom pretresu ili kada odlui da se glavni pretres odri bez
prisustva odre(eni# pozvani# osoba ili je odluivanje o ovim stvarima odloeno,
pozvat 'e optuenog i uzeti od njega osobne podatke radi utvr(ivanja identiteta.
t+r4i+anje identiteta o&t!"eno( i da+anje !&!ta 2lan :P@83
&udija, odnosno predsjednik vijea uzima od optuenog osone podatke
)lan K5.+ da i utvrdio njegov identitet.
4akon utvrivanja identiteta optuenog, sudija, odnosno predsjednik
vijea e upitati stranke i ranitelja da li imaju primjede na sastav vijea i
nadlenost suda.
4akon utvrivanja identiteta optuenog sudija, odnosno predsjednik vijea
e uputiti svjedoke i vjetake van sudnice, u za njih odreenu prostoriju, gdje e
ekati dok udu pozvani da svjedoe. &udija, odnosno predsjednik vijea e
upozoriti svjedoke da dok ekaju o svojim iskazima ne razgovaraju s drugim
svjedocima. >a prijedlog tuitelja, optuenog ili branitelja sudija, odnosno
predsjednik vije'a 'e odobriti onim vjetacima na koje se prijedlog odnosi da
prisustvuju toku pretresa u sudnici.
9koliko je prisutan oteeni, ali jo nije podnio imovinskopravni zahtjev,
sudija, odnosno predsjednik vijea, e ga pouiti da moe podnijeti taj zahtjev do
zakljuenja glavnog pretresa.
-udija, odnosno predsjednik vije'a moe preduzeti neop#odne mjere radi
sprjeavanja me(usobnog komuniciranja svjedoka, vjetaka i stranaka.
Po!ke o&t!"eno0 2lan :PL83
-udija, odnosno predsjednik vije'a 'e upozoriti optuenog na potrebu
paljivog pra'enja toka pretresa i pouit 'e ga da moe iznositi injenice i
predlagati dokaze u svoju korist, da moe postavljati pitanja optuenim,
!"<
svjedocima i vjetacima i da moe davati obrazloenja u vezi s nji#ovim
iskazima. 3oui'e ga i da u toku dokaznog postupka moe dati izjavu kao
svjedok, te u vezi sa tim dati potrebna pojanjenja.
ITANJE OPT<NI?E I VODNA IZLA'ANJA 2*lan :PA83
Zakon i)ri*ito &red+i4a kao o%a+e)! t!"ioca da &ro*ita o&t!"nic!8
'la+ni &retre$ &o*inje *itanje0 o&t!"nice8 Aada se uesnici u
postupku i publika u sudnici upoznaju sa glavnim predmetom krivinog postupka.
O&t!"nic! *ita t!"itelj i to je nje(o+o i$klj!*i+o &ra+o i o%a+e)a8
Po$lije *itanja o&t!"nice5 t!"itelj ne 0o"e +i#e &o+!6i o&t!"nic!5 ali
0o"e dati i)ja+! da od!$taje od o&t!"%e i ! to0 $l!*aj!5 $!d dono$i
&re$!d! kojo0 $e o&t!"%a od%ija8 .akle, nakon podnoenja optunice od
strane tuitelja sudu, pa do poetka glavnog pretresa, tuilac nema pravo da
izmjeni optunicu i to moe uiniti u toku dokaznog postupka.
Nakon *itanja o&t!"nice o%a+e)a je $!da da )atra"i od o&t!"eno( da
$e i)ja$ni da li je ra)!0io o&t!"nic!8 Ako o&t!"eni i)ja+i da je nije ra)!0io5
onda je o%a+e)a $!da da 0! &oja$ni njene na+ode .
Nakon to(a t!"itelj 0ora dati t)+8 !+odn! rije* 2!+odno i)la(anje ili
!+odni (o+or38 0vo je obaveza tu(ioca koji se to!a ne #o(e odrei, niti #u
to pravo #o(e biti uskraeno, a toko# uvodno! izla!anja tu(ilac iznosi
kratke izla!anje o to#e sa koji# e dokazi#a dokazati tezu optu(be . 3ravo
tuioca da ukratko iznese dokaze na kojima zasniva optunicu je prva prilika da
sudu navede vrste i jasne dokaze optube, koji 'e biti izvedeni na glavnom
pretresu. 1vodno izlaganje je, dakle, za tuitelja obavezno i ne treba ga
poistovje'ivati sa zavrnim rijeima.
-to $e ti*e o&t!"eno( i nje(o+o( %ranioca5 )akon &red+i4a da oni
0o(!5 ako "ele5 da Hi)lo"e konce&t od%raneI5 #to de ,akto je$te !+odno
i)la(anje8 4vakvo zakonsko rjeenje je u skladu sa pravom optuenog da ne
iznosi svoju odbranu i koje je osigurano u svakoj $azi postupka, ukljuuju'i i
procesnu situaciju kao to je ova. 4vo pravo ima i svoju logiku jer zato bi
optueni dokazivao svoju nevinost dok tuitelj ne dokae njegovu krivnju.
,0)+2%< 60-B?6+)
IZVOKENJE DOKAZA 2*l8 :PO83
)akon! je &red+i4eno &ra+o $tranaka i %ranioca da &redla"! i
&o)i+aj! $+jedoke5 +je#take5 te i)+ode $+oje doka)e ! $klad! $a &ra+ili0a
odre4eni0 ! )akon!8
Izraz pozivanje svjedoka u toku suenja je u stvari preuzet iz adversarnog
sistema i kada, npr tuitelj kae da poziva nekog svjedoka, to ne znai da on u
ukvalnom smislu izlazi pred sudnicu i poziva svjedoka, ve to radi sluenik
suda, a niti se pod ovim podrazumjeva da on u pripremi suenja svjedoku
dostavlja poziv za suenje. &ve te radnje pozivanja, odnosno dostavljanje poziva
i prozivanje svjedoka, oavlja sud.
S+i doka)i $e 0o(! $+r$tati ! @5 odno$no L (r!&e1
!""
1. dokazi optue,
2. dokazi odrane,
3. dokazi suda i
L8 mogui dodatni dokazi stranaka odnosno ranioca.

Ina*e5 doka)i $e i)+ode $lijede6i0 redo$lijedo01
(okazi optue,
(okazi odrane,
(okazi optue kojima se poijaju navodi odrane )replika+,
(okazi odrane kao odgovor na poijanje navoda odrane od strane
optue )duplika+,
(okazi ije izvoenje je predloio sud,
&vi ostali dokazi, relevantni za izricanje krivino/pravne sankcije,
4avedeni dokazi, u pravilu se izvode navedenim redoslijedom. *eutim,
ako je to u interesu pravinosti, predsjednik vijea je ovlaten da utvrdi da se
dokazi izvode i drugim redoslijedom ) npr. ako ima vie optuenih i vie K(,
predsjednik vijea moe odrediti da se prvo izvode svi dokazi koji se odnose na
jedno djelo, a zatim one koji se odnose na drugo, itd+.
1 pravilu, sud bi trebao uvijek da saeka izvo(enje dokaza optube i
odbrane, pa tek onda izvodi svoje dokaze. 3rema tome, sud treba da se to
manje mijea u prikupljanje dokaze i ispitivanje svjedoka, ali 'e u sluaju
neaktivnosti stranaka i branitelja biti prinu(en da to radi.

DIREKTNO5 NAKRSNO I DODATNO ISPITIVANJE SVJEDOKA 2*l8 :PP83
9 toku glavnog pretresa se izvode dokazi optue, odrane i dokazi suda.
Kada $! ! &itanj! i$ka)i $+jedoka ili +je#taka ono $e &ro+odi &o
0odel! !nakr$no( i$&iti+anja8
9 okviru unaksrnog ispitivanja, ispitivanje svjedoka )isto tako optuenog i
vjetaka+ oavlja se po pravilima anglo/saksonskog )adversarnog+ sistema, ali
se vidi i postojanje elemenata inkvizitorskog sistema, koji se ogledaju u pravu
suda da ispituje svjedoke )optuenog i vjetaka+ i to, kako svjedoke odbrane i
optube, tako i svjedoke koje je sud pozvao.
!oto ove zakonske odrede omoguuju ne samo procesne aktivnosti
stranaka, ve i suda, onda je jasno da imamo mjeoviti postupak , tj. mjeavinu
angloamerike i evropske kontinentalne procedure.
'la+no ili direktno i$&iti+anje $+jedoka o%a+lja $tanka ili %ranilac koji
je &o)+ao $+jedoka8
-ni ga prvi ispituju da dokau istinitost svojih tvrenja.
<ako tuilac nastoji da dokae tezu optue )da je optueni uinio krivino
djelo na nain kako je to opisano u optunici+, a ako direktno ispitivanje vri
ranitelj, on nastoji da dokae antitezu odrane.
Nakon to(a $lijedi !nakr$no i$&iti+anje $+jedoka koje tako4er &oti*e
i) ad+er$arno( $i$te0a8
!"?
!rilikom unakrsnog ispitivanja nastoje se doiti odgovori za suprotnu
stranu i to na nain da se oslae odgovori koje je svjedok dao prilikom direktnog
ili glavnog ispitivanja.
Pri to0e tre%a na(la$iti da $e &itanja &riliko0 !nakr$no( i$&iti+anja
o(rani*a+aj! na o&$e( od(o+ora koji $! dati &riliko0 direktno( i$&iti+anja i
na &itanja ! kori$t +la$titi7 t+r4enja8 Dakle5 (la+no ili direktno i$&iti+anje
li0itira !nakr$no i$&iti+anje8
2ko svjedok prilikom unakrsnog ispitivanja dadne odgovore izvan onoga
to je pitan prilikom direktnog ispitivanja, onda je to prema pravilima adversarnog
sistema irelevantno, i ti odgovori se ne uzimaju u ozir. ,adi toga bi stranka ili
branitelj koji vre takvo ispitivanje morali voditi rauna o tome, a to bi morao da
radi i sud po slubenoj dunosti.
!rilikom unakrsnog ispitivanja ona strana koja oavlja takvo ispitivanje
moe nastojati da dovede u pitanje krediilitet svjedoka ) npr. da dokazuje da
svjedok lae+. !ostoje i situacije u kojima svjedok u vezi nekog krivinog djela,
iznosi sve okolnosti koje se odnose na cijeli dogaaj, iako je vidio samo njegov
dio, pa to trea pri ovom nainu ispitivanja otkriti. -aveza je sudije odn.
predsjednika vijea da zatiti svjedoka od maltretiranja, kao i od ponovnog
odgovaranja na ista pitanja.
Po$ta+ljanje &itanja koja na+ode na od(o+or5 t)+8 $!(e$ti+ni7
&itanja5 je 0o(!6e !) &ret7odno odo%renje $!dije odn8 &red$jednika +ije6a8
<akva pitanja moe dozvoliti sudija odnosno predsjednik vijea ako se radi o
svjedoku pozvanom protiv njegove volje, ako je pristrasan, nevoljan, odnosno
nee da sarauje i pokazuje odojan stav.
+e)i $a ranije $&o0en!ti0 o(rani*a+anje0 !nakr$no( i$&iti+anja
na5 i)0e4! o$talo(5 &itanja ! kori$t +la$titi7 t+r4enja5 0o"e $e )aklj!*iti da
je toko0 !nakr$no( i$&iti+anja 0o(!6e &o$ta+ljati &itanja i ! dr!(o0
&ra+c!5 a ne $a0o ! ok+ir! o&$e(a od(o+ora koji $! dati &riliko0
direktno( i$&iti+anja8 N&r8 0o"e $e &oja+iti &ro%le0 ali%ija5 jer &o$ta+lja $e
&itanje kako &o$t!&iti ! $l!*aj! ako $e n&r8 radi o $+jedok! o&t!"%e i
t!"ilac je to( $+jedoka direktno i$&itao na neke okolno$ti5 ali ne i na
okolno$ti ali%ija o&t!"eno(5 koje %i 0o(le %iti &o)nate to0 $+jedok!5 &a 0!
)%o( to(a %ranilac ne 0o"e &o$ta+ljati &itanja koja %i $e odno$ila na ali%i8
Tak+a $it!acija %i $e tre%ala ra)rije#iti na na*in da %ranilac )atra"i od $!da
do)+ol! da &o$ta+lja tak+a &itanja +e)ana )a ali%i5 a ako to $!d ne do)+oli
da $ta+i &rijedlo( )a $a$l!#anje to( $+jedoka kao $+jedoka od%rane , tj. da
svjedok nakon zavrenog ispitivanja izae i saeka pred sudnicom, jer e ga on
pozvati kao svog svjedoka i direktno ga ispitati.
Nakon !nakr$no( i$&iti+anja $lijedi dodatno i$&iti+anje ili &rot!;
i$&iti+anje5 (dje $tranke ili %ranilac5 koji $! &o)+ali $+jedoka i direktno (a
i$&itali5 do%i+aj! &rilik! da jo# jedan&!t i$&itaj! $+jedoka8
-ni u tom sluaju nastoje da oslae odgovore koje je svjedok dao prilikom
unakrsnog ispitivanja i to naravno ako su u pitanju odgovori koji ne odgovaraju
npr. stranci koja je pozvala svjedoka . .akle, pitanja u ovoj $azi se odnose na ono
to je svjedoka pitala suprotna stranka ili branilac.
Kona*no5 tre%a na(la$iti da ! tok! i$&iti+anja $+jedoka i $!d i0a
&ra+o da &o$ta+lja &itanja5 %ilo ! tok! direktno( ili !nakr$no( i$&iti+anja ili
!?@
dodatno( i$&iti+anja5 a 0o"e i $a*ekati da oni to )a+r#e5 &a da tek onda $!d
i$&ita $+jedoka8 2ko se radi o svjedoku koji je pozvan od strane suda )ne radi
se o svjedoku koga su predloile stranke+ prvo e sud ispitati takvog svjedoka, a
onda e dozvoliti strankama da postavljaju pitanja.
PRAVO SDA DA NE DOPSTI PITANJE ILI DOKAZ 2*l8 :PQ83
S!dijaC&red$jednik +ije6a je do#inus litis na (l8 &retre$! i on
odl!*!je o to0e da li je neko &itanje nedo&!#teno ili ne+a"no5 a i$to tako
odl!*!je o &rijedlo)i0a $tranaka i %ranioca ! &o(led! i)+o4enja no+i7
doka)a5 koje od%ija ako doka) ne0a )na*aja )a &red0et ili je ne&otre%an .
Po#to $!dijaC&red$jednik +ije6a r!ko+odi (la+ni0 &retre$o05
nje(o+o je &ra+o da )a%rani &itanje i od(o+or na &itanje %ilo koje $tranke i
%ranioca5 ako je &itanje1
1. &ono+ljeno ranije postavljeno pitanje i dobiven odgovor,
2. nedo)+oljeno5 a takvo e iti 8
a) ako unakrsno ispitivanje prelazi okvire direktnog ispitivanja, tj. trae se
odgovori na okolnosti i injenice koje nisu ile predmet direktnog
ispitivanja, niti se mogu dovesti u vezu sa predmetom svjedoenja, ili
b) ako se svjedoku suprotne stranke postavljaju sugestivna pitanja ez
prethodne dozvole suda, ili
c) ako se pitanje odnosi na injenice koje se po zakonu ne mogu dokazivati,
)npr. seksualne predispozicije ote'ene strane ili injenice vezane za
dokaz pribavljen na nezakonit nain +.
3. ne+a"no )a &red0et zato to se ne odnosi na injenice koje se mogu
dovesti u vezu sa konkretnim sluajem.
Za%rana &itanja i od(o+ora na &itanje $e odno$i na $+e !*e$nike !
&o$t!&k! , )stranke, ranioca i sudije, lanove vijea+.
Odl!ka $!dijeC&red$jednika +ije6a o )a%rani &itanja ili od(o+ora na
&itanje je kona*na .
Me4!ti05 $tranke i %ranilac i0aj! &ra+o na+eden! odl!k! $!dijeC
&red$jednika +ije6a &o%ijati "al%o0 na &re$!d!5 ako je )%o( )a%rane
&itanja ili od(o+ora *injeni*no $tanje &o(re#no ili ne&ot&!no !t+r4eno8
POSE.NA PRAVILA O DOKAZIMA SLAJEVIMA SEV8 DELIK8 %l. 2<?.&
4te'enog krivinim djelom nije doputeno ispitivati o njegovom spolnom
ivotu prije poinjenog krivinog djela koje je predmet postupka. >iti jedan dokaz
koji se iznosi da bi pokazao ranije spolno isskustvo, ponaanje ili spolnu
orjentaciju ote'enog ne'e se pri#vatiti.
Czuzetno od naprijed navedenog, moe se u postupku koristiti dokaz da
sperma, medicinska dokumentacija o povredama ili dr. materijalni dokazi potiu
od druge osobe, a ne od optuenog.
1 sluajevima uinjenja krivini# djela protiv ovjenosti i vrijednosti
zati'eni# me(unarodnim pravom, pristanak rtve se ne moe upotrijebiti u prilog
odbrane optuenog.
!?!
3rije pri#vatanja dokaza u skladu s ovim lanom obavit 'e se
odgovaraju'e sasluanje s koga je iskljuena javnost.
POSLJEDI?E PRIZNANJA OPT<ENO' N toko0 (la+no( &retre$a 2*l8 :QB83
Mo(!6e $! $it!acije da o&t!"eni ! tok! o&t!"no( &o$t!&ka o$&ori
kri+nj! ili $a t!"ioce0 ne $klo&i $&ora)!0 o &ri)nanj! kri+nje5 &a $e ! tok!
(la+no( &retre$a odl!*i da &ri)na kri+nj!8
Tak+! i)ja+! 0o"e dati nakon i)+edeni7 doka)a na (la+no0 &retre$!8
!oto ni u ovom sluaju takvo priznanje ne moe iti autonoman dokaz, to
je i )akonoda+ac &ro&i$ao da 6e to &ri)nanje %iti &ri7+a6eno $a0o &od
!$lo+o0 ako ranije i)+edeni doka)i !ka)!j! da je o&t!"eni )ai$ta !*inio
kri+i*no djelo8 Tako4er5 &ri)nanje 0ora %iti1
1. &ot&!no %dobrovoljno, svjesno i s razumijevanjem& i
2. ! $klad! $ &rije i)+edeni0 doka)i0a8
Ako $! i$&!njeni o+i !$lo+i5 i)+e#6e $e $a0o doka)i koji $e odno$e
na i)ricanje kri+i*no &ra+ne $ankcije8
Pot&!no &ri)nanje o&t!"eno( $e odno$i na $+e ta*ke o&t!"nice i
)ajedno $a $adr"aje0 &rije i)+edeni7 doka)a &ot+r4!je ta*no$t )akon$ki7
o%ilje"ja kri+i*no( djela o&i$ani7 ! di$&o)iti+! o&t!"nice8
!rema tome, ovdje se trai podudarnost priznanja optuenog i optue u
itnim elementima. Iz ovog proizlazi logian zakljuak da se djelimina,
nepotpuna priznanja ne mogu prihvatiti.
1 praksi, kod nepotpuni# priznanja naje'e se radi o priznanju
objektivnog izvrenja krivinog djela koje u sebi sadri osnove iskljuenja
postojanja krivinog djela % n&r8 nuna odbrana ili krajnja nuda&. 1 ovakvim
situacijama sud je primoran da nastavi dokazni postupak.
Pola(anje )aklet+e5 odno$no da+anje i)ja+e 2lan :Q983
&vi svjedoci polau zakletvu ili daju izjavu prije svjedoenja koja
zamjenjuje zakletvu.
>ijemi svjedoci koji znaju itati i pisati daju zakletvu odnosno izjavu
potpisivanjem teksta zakletve, odnosno izjave, a glu#i svjedoci itaju tekst
zakletve, odnosno izjave. :ko glu#i ili nijemi svjedoci ne znaju itati i pisati,
zakletva, odnosno izjava se daje preko tumaa.
Za#tita $+jedoka od +rije4anja5 &rijetnji i na&ada 2lan :Q:83
&udija:predsjednik vijea, duan je zatititi svjedoka od vrijeanja,
prijetnje i napada. -udija*predsjednik vije'a 'e upozoriti ili novano kazniti
uesnika u postupku ili bilo koju drugu osobu koja vrije(a, prijeti ili dovodi u
opasnost sigurnost svjedoka pred sudom. 9 sluaju oziljne prijetnje svjedoku,
sudija:predsjednik vijea e oavijestiti tuitelja radi preduzimanja kriv. gonjenja.
>a prijedlog stranke ili branitelja sudija*predsjednik vije'a naredi'e
policijskim organima preduzimanje mjera neop#odni# za zatitu svjedoka.
Ka"nja+anje )a od%ijanje $+jedo*enja 2lan :Q@83
2ko svjedok odije da svjedoi ez opravdanog razloga i nakon
upozorenja na posljedice, moe iti kanjen novanom kaznom do 8L.LLL K*.
!?2
2ko i poslije toga odije svjedoiti, moe se zatvoriti, sve dok ne pristane
svjedoiti ili dok njegovo svjedoenje postane nepotreno ili dok se krivini
postupak ne zavri, ali najdue 8L dana.
!rotiv rjeenja o novanom kanjavanju, ili zatvaranju, doputena je ala
koja ne zadrava izvrenje rjeenja - ali odluuje vanraspravno vijee.
An(a"o+anje +je#taka 2lan :QL83
Gjetaka mogu angaovati stranke, branitelj i sud.
Arokove vjetaka iz stava !. ovog lana snosi onaj koji ga je angaovao.
I$&iti+anje +je#taka 2lan :QA83
3rije ispitivanja vjetaka, sudija, odnosno predsjednik vije'a opomenu'e
ga i na njegovu dunost da iznese nalaz i miljenje na najbolji mogu'i nain i u
skladu s vjetinom i pravilima struke i upozori'e ga da davanje lanog iskaza o
nalazu i miljenju predstavlja krivino djelo.
Gjetak 'e poloiti zakletvu, odnosno dati izjavu prije svjedoenja, koja se
daje usmeno.
3isani nalaz i miljenje vjetaka bit 'e pri#va'en kao dokazni materijal
samo ukoliko je taj vjetak svjedoio na pretresu.
SASL-ANJE VAN SDNI?E 2*l8 :QP83
Ako $e ! tok! $!4enja $a)na da $+jedok ili +je#tak nije ! 0o(!6no$ti
da do4e &red $!d5 ili da %i nje(o+ dola)ak %io &o+e)an $ ne$ra)0jerni0
te#ko6a0a5 $!dijaC&red$jednik +ije6a 0o"e narediti da $e $+jedok5 odno$no
+je#tak i$&ita +an $!dnice5 !koliko nje(o+o $+jedo*enje $0atra +a"ni08
&udija:predsjednik vijea, stranke i ranitelj e prisustvovati ispitivanju, a
ispitivanje e se provesti u skladu s pravilima direktnog, unakrsnog i dodatnog
ispitivanja.
Ako $!dijaC&red$jednik +ije6a na4e da je to neo&7odno5 i$&iti+anje
$+jedoka $e 0o"e i)+r#iti &riliko0 rekon$tr!kcije do(a4aja +an $!dnice8
&tranke, ranitelj i oteeni uvijek se pozivaju da prisustvuju ispitivanju svjedoka
ili izvoenju rekonstrukcije. &asluanje e se provesti kao da se izvodi na
glavnom pretresu u skladu s pravilima unakrsnog ispitivanja.
IZZE?I OD NEPOSREDNO' PROVOKENJA DOKAZA 2*l8 :QQ83
Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na glavnom pretresu i mogu
iti koriteni prilikom direktnog i unakrsnog ispitivanja ili poijanja iznesenih
navoda ili u odgovoru na poijanje, nakon ega se prilau kao dokazni materijal
ili za dodatno ispitivanje. 9 ovom sluaju osoi e se dati mogunost da ojasni
ili poije svoj prethodni iskaz.
2apisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci sudije, odnosno
vije'a proitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu samo u sluaju ako su
ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ili se ne mogu prona'i, ili je nji#ov
dolazak pred sud nemogu', ili je znatno otean iz vani# uzroka ili ako bez
zakonski# razloga ne'e da daju iskaz na glavnoj raspravi.
!?)
IZMJENA OPT<.E 2*l8 :RB83
I)0jena o&t!"%e na (la+no0 &retre$! je di$kreciono &ra+o t!"ioca
koje kori$ti kada ocijeni da $e toko0 doka)no( &o$t!&ka i)0ijenilo
*injeni*no $tanje i)nijeto ! o&t!"nici8
2ko tuilac u toku dokaznog postupka na glavnom pretresu, drugaije
ocijeni dokaze prikupljene u istrazi i izvede zakljuak da mu injenini opis iz
optunice nije doar, tada moe traiti od suda da do okonanja dokaznog
postupka izvri izmjenu podnesene optunice, tj. da u injeninom opisu djela
izmjeni odlune injenice.
Dakle5 $!d ne 0o"e nalo"iti t!"ioc! i)0jen! o&t!"%e5 niti $e i)0jena
o&t!"nice 0o"e +r#iti &rije i)+o4enja doka)a )optue odn. odrane+ koji
0o(! da !ka"! da $e i)0ijenilo *injeni*no $tanje i)ne$eno ! o&t!"nici8
<uilac to moe uiniti po svom nahoenju tj. na osnovu svoje nove
sujektivne ocjene, tj. nove ocjene izvedenih dokaza, koja moe iti razliita od
one koju je imao prilikom sastavljanja optue. -ud, u ovom sluaju, mora
dozvoliti tuiocu da izvri izmjenu optunice, a ako mu to zabrani, tuilac moe
uspjeno izjaviti albu zbog relativno bitne povrede odredaba kriv. postupka.
I)0jena o&t!"%e &odra)!0je+a &ro0jen! odl!*ni7 *injenica5 koje $!
na+edene ! *injeni*no0 o&i$! djela i) o&t!"%e5 tj8 i)0jen! oni7 *injenica i
okolno$ti i) *injeni*no( o&i$a djela o&t!"nice koje &red$ta+ljaj! )akon$ka
o%ilje"ja kri+i*no( djela8 (%pr. radie se o izmjeni optunice za krivino djelo
teke krae kada tuilac izmjeni injenice i okolnosti iz optunice koje
predstavljaju oijanje zakljuanog prostora, pa umjesto toga u injenini opis
unese injenice i okolnosti koje predstavljaju provaljivanje+
S dr!(e $trane5 ako t!"ilac +r#i i)0jen! neki7 okolno$ti i)
*injeni*no( o&i$a koje ni$! odl!*ne )ne predstavljaju zakonska oiljeja kriv.
djela+ radi $e o t)+8 &reci)iranj! o&t!"nice5 a ne i)0jeni o&t!"nice . %pr. da je
oteeni na mjesto dogaaja doao iz upe, umjesto iz garae, kako je prvoitno
navedeno u optunici.
I)0jena o&t!"%e ne %i $0jela &ro!)roko+ati i)0jen! &ra+ne
k+ali,ikacije kri+i*no( djela koja %i ote"ala &roce$ni &olo"aj o&t!"eno(8
Kada t!"ilac 0ijenja *injeni*ni o&i$ djela on 0o"e 0ijenjati $a0o one
*injenice i okolno$ti koje $! %ile &red0et o&t!"%e8 Dr!(i0 rije*i0a5 i)0jena
o&t!"%e $e 0o"e odno$iti $a0o na (en!$no 2i$to3 kri+i*no djelo )a koje je
&odne$ena o&t!"%a5 ali ne i na neko dr!(o kri+i*no djelo5 jer %i $e ! to0
$l!*aj! radilo o nedo)+oljeno0 &ro#irenj! o&t!"%e5 koje %i $!d 0orao
od%iti8 %npr. ako je tuilac podnio optunicu protiv optuenog zog krivinog
djela silovanja, pa se pokae da za to krivino djelo nema dokaza, ali se isto tako
pokae da je optueni prije odlaska sa mjesta dogaaja ukrao tanu oteenoj,
to nije ilo ouhvaeno u injeninom opisu djela, onda tuilac nema pravo da
izmijeni optunicu tako to i umjesto injenica i okolnosti koje predstavljaju kriv.
djelo silovanja sada naveo injenice i okolnosti koje predstavljaju kriv. djelo
krae. 9 ovom sluaju i se u stvari radilo o nedozvoljenom proirenju, a ne o
izmjeni optunice+
!?5
$ljed i)0jena o&t!"nice5 a radi &ri&re0anja od%rane5 (la+ni &retre$
0o"e %iti od(o4en8 4 ovoj $akultativnoj zakonskoj mogu'nosti, sud odluuje na
prijedlog optuenog odn. branioca. 'la+ni &retre$ 6e $e od(oditi !koliko $e
radi o )na*ajniji0 i)0jena0a o&t!"nice8 %pr. u sluaju izmjene injenica i
okolnosti kod kriv. djela krae da se radilo o provaljivanju, a ne oijanju
zatvorenog prostora, sud nee dozvoliti odlaganje glavnog pretresa. *eutim,
ukoliko se radi o kriv. djelu iz olasti privrednog kriminala, gdje su izmjene
optunice ile oimnije, uvijek trea dozvoliti odgaanje glavnog pretresa radi
pripremanja odrane. 1 sluaju pri#vatanja prijedloga odbrane, glavni pretres se
odga(a. $+ako0 $l!*aj! od%rani tre%a &r!"iti 0o(!6no$t da $e i)ja$ni o
*injenica0a i &ra+ni0 &itanji0a &roce$no&ra+ne i 0aterijalno&ra+ne
&rirode8 Po+reda o+o( &ra+a &red$ta+lja %itn! &o+red! odreda%a kri+i*no(
&o$t!&ka8
$l!*aj! i)0jene o&t!"%e5 i)0ijenjena o&t!"nica $e ne do$ta+lja na
&ot+r4i+anje , ali $!d 0ora &o)+ati o&t!"eno( da $e i)ja$ni o to0e da li
ra)!0ije i)0jene o&t!"nice i o&t!"nic! ! cjelini8 2atim, sud odluuje da li 'e
odloiti glavni pretres radi pripremanja odbrane.
S o%)iro0 da $e ne +r#i &ot+r4i+anje i)0ijenjene o&t!"nice5 &otre%no
je da i)0e4! ranije o&t!"nice i o&i$a djela ! i)0ijenjenoj o&t!"nici &o$toji
i$to+jetno$t ! o$no+ni0 ele0enti0a8
Izmjena se mora kretati u granicama sujektivnog i ojektivnog identiteta.
2bog toga zakon predvi(a samo izmjenu optube, ali ne i procesnu ustanovu
proirenja optube koju su poznavali raniji procesni zakoni.
DOPNA DOKAZNO' POSTPKA 2*l8 :R983
!rije nego to ojavi da je glavni pretres zavren, sudija:predsjednik
vijea trea upitati stranke i ranioca da li eventualno imaju novih dokaznih
prijedloga.
9 ovom dijelu postupka iskljuena je mogunost da sud pozove neke
svoje svjedoke, ve to mogu uraditi samo stranke i ranilac.
>akon to oni stave svoje dokazne prijedloge, sud ocjenjuje da li su oni
opravdani i samo ukoliko su opravdani pri#vata izvo(enje takvi# dokaza.
ZAVR-NA RIJE 2*l8 :R:83
4akon to sudija:predsjednik vijea ojavi da je dokazni postupak dovren
prelazi se na zavrnu rije.
Stranke i %ranilac i)no$e )a+r#ne rije*i )zavrno izlaganje ili zavrni
govor+, a ako je &ri$!tan o#te6eni i on tako4er8
Za+r#na rije* $tranaka i %ranioca daje $lik! i anali)! ko0&letno(
doka)no( &o$t!&ka8 Nara+no5 &otenciraj! $e oni doka)i koji &ot+r4!j! te)!
o&t!"%e5 odno$no od%rane i oni koji eli0ini#! t+rdnje $!&rotne $tranke8
Stranke i %ranilac i)no$e )a+r#ne *injeni*ne i &ra+ne )aklj!*ke5 te &redla"!
&ri7+atanje ili od%ijanje &ojedini7 doka)a8 2akljuci prate uvodno izlaganje,
daje se prikaz dokaza koji potvr(uju koncept optube, odnosno odbrane
predoen jo u uvodnom govoru. 4a kraju zavrne rijei tuilac, osim
uoiajenog prijedloga da se optueni oglasi krivim, moe predloiti i izricanje
!?9
ilo koje krivinopravne sankcije u skladu sa zakonom, jer nema zakonskih
ogranienja u tom pogledu.
tok! )a+r#ne rije*i t!"ilac 0o"e od!$tati od o&t!"nice5 jer (la+ni
&retre$ jo# nije )a+r#en i tada $!d dono$i &re$!d! kojo0 $e o&t!"%a
od%ija8 Prakti*no5 &o$toji i 0o(!6no$t da t!"ilac ! )a+r#noj rije*i &redlo"i
da $!d done$e &re$!d! kojo0 $e o&t!"eni o$lo%a4a od o&t!"%e5 #to je
naj&o+oljniji i$7od kri+i*no( &o$t!&ka )a o&t!"eno(8 1 tom sluaju sud bi
trebao udovoljiti prijedlogu tuioca, jer bi u suprotnom prekoraio optubu i uinio
bitnu povredu odredaba kriv. postupka.
"avrna rije oteenog je ograniena na analizu dokaza koji potvruju
osnovanost prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva koji se moe
odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili ponitenje odreenog pravnog posla.
Za+r#na rije* je o%a+e)na )a $tranke i %ranioca5 ali o&t!"eni ne 0ora
dati )a+r#n! rije* ako to ne "eli8 Fe(utim, uskra'ivanje optuenom prava na
zavrno izlaganje predstavlja bitnu povredu odredaba krivinog postupka, jer je
ovo pravo sastavni dio prava na odbranu.
-to $e ti*e redo$lijeda )a+r#ni7 rije*i i$te &r+o daje t!"ilac5 )ati0
o#te6eni5 %ranilac i o&t!"eni8 T!"ilac i0a &ra+o da dadne re&lik!5 a
&o$ljednje rije*i !+ijek &ri&adaj! o&t!"eno08
Vi#e t!"ilaca ili %ranilaca 0o(! dati )a+r#n! rije*5 tako da &o
0e4!$o%no0 do(o+or! 0o(! (o+oriti $+i ili $a0o neki od nji75 ali $e ne
$0ij! &ona+ljati ! $+oji0 i)la(anji0a8
2ko svi daju zavrnu rije, vri se podjela izlaganja npr. analiza iskaza
svjedoka, analiza nalaza i miljenja vjetaka, analiza elemenata krivinog djela,
krivine odgovornosti ili okolnosti od kojih zavisi izricanje vrste i visine
krivinopravne sankcije itd.
ZAVR-ETAK 'LAVNO' PRETRESA 2*l8 :R@83
Nakon )a+r#ni7 rije*i5 $!dija5 odno$no &red$jednik +ije6a o%ja+lj!je
da je (la+ni &retre$ )a+r#en5 a $!d $e &o+la*i na +ije6anje i (la$anje radi
dono#enja &re$!de8
Pre0a to0e5 nakon )a+r#ni7 rije*i i o%ja+e da je (la+ni &retre$
)a+r#en 0ora $e donijeti &re$!da5 jer +i#e ne &o$toji )akon$ka 0o(!6no$t
&ono+no( ot+aranja (la+no( &retre$a8
!ovlaenje suda na vijeanje i glasanje radi donoenja presude u smislu
ove odrede znai da se ova procesna radnja oavlja u prisustvu sudije
pojedinca, odnosno lanova vijea i zapisniara. "og toga se sud moe povui
u posenu prostoriju namijenjenu za donoenje odluka ili ostati u sudnici iz koje
e udaljiti stranke, ranioca i puliku do izricanja i ojavljivanja presude.
;lava RR<< 5 6F.-?,+
Pre$!da je $!d$ka odl!ka kojo0 $e ra$&ra+lja kri+i*no&ra+ni )a7tje+
i)ne$en ! o&t!"no0 akt!8 Po$toje L +r$te &r+o$te&eni7 &re$!da koje $!d
dono$i i $a0o $!d 0o"e donijeti $ankcij!5 &re$!d!8
!?;
Pre$!da $e i)ri*e i o%ja+lj!je ! i0e Federacije .o$ne i /erce(o+ine8
VEZANOST PRESDE ZA OPT<. 2*l8 :RA8 Sta+ 983
)akon! je &red+i4eno da $e &re$!da 0o"e odno$iti1
samo na osou koja je optuena )&9$ACK<I@4I
I(C4<I<C<+ i
samo na djelo koje je predmet optue sadrane u
potvrenoj optunici, odnosno na glavnom pretresu izmijenjenoj optunici
)-$ACK<I@4I I(C4<I<C<+.
Dakle5 i)0e4! &re$!de i o&t!"nice 0ora &o$tojati o%jekti+ni i
$!%jekti+ni identitet5 a #to je ! $klad! $a na*elo0 ak!)atorno$ti )tuilac u
optunici odreuje protiv koje osoe se trea voditi krivini postupak i za koje
djelo+.
PRAVNI IDENTITET PRESDE 2*l8 :RA8 Sta+ :83
&o(led! &ra+no( identiteta i)0e4! &re$!de i o&t!"nice5 ja$no je da
on ne 0ora &o$tojati5 jer je ! )akon! i)ri*ito na+edeno da $!d nije +e)an )a
&rijedlo(e t!"ioca i) o&t!"nice ! &o(led! &ra+ne ocjene djela8 -vo znai da
sud ne mora prihvatiti pravnu kvalifikaciju djela iz optunice, ve injenini opis
djela moe pravno kvalifikovati na nain koji smatra ispravnim.
%pr. ako je neke radnje iz optue tuilac pravno kvalifikovao kao krivino
djelo teke krae, sud moe na osnovu ocjene injeninog opisa djela zakljuiti
da se radi o kriv. djelu krae i dosljedno tome izvriti prekvalifikaciju djela.
Za7+alj!j!6i o%a+e)no$ti &o$tojanja $!%jekti+no( identiteta5 $!d
&re$!do0 0o"e o%!7+atiti $a0o on! o$o%! koja je o&t!"ena8 9koliko se u
toku glavnog pretresa pojavi sumnja da je neka druga, a ne optuena, osoa
izvrila odreeno krivino djelo, sud e donijeti osloaajuu presudu.
Cstovremeno, sud ne bi mogao donijeti presudu kojom bi oglasio krivom tu drugu
osobu, jer ona nije obu#va'ena optunim aktom.
O%jekti+ni identitet izmeu optue i presude je posljedica akuzatornog
ili optunog principa. Z%o( o%jekti+no( identiteta i)0e4! o&t!"%e i &re$!de5
$!d ! &re$!di 0ora rije#iti &red0et t!"io*e+o( )a7tje+a i i$to+re0eno ne
$0ije &rekora*iti nje(o+e (ranice8 Dakle5 identitet o&t!"%e i &re$!de 0ora
&o$tojati1
! o%i0! , to znai da presuda mora ouhvatiti i rijeiti predmet
optue u cjelini, tj. sve take u potvrenoj, odnosno na glavnom pretresu
izmijenjenoj optunici,
! $adr"aj! , to znai da se presuda mora odnositi na konaan
sadraj optunice, tj. na ono to je ouhvaeno potvrenom, odnosno na
glavnom pretresu izmijenjenom optunicom.
!ostupajui suprotno, sud i uinio itnu povredu odredaa kriv.
postupka i presuda e se ukinuti, ako u tom smislu ude izjavljena ala.
Po$ta+lja $e &itanje #ta $!d ! *injeni*no0 o&i$! djela o&t!"%e 0o"e
i)0ijeniti5 a da ne &o+rijedi o%jekti+ni identitet &re$!de i o&t!"%e> <o su
!?<
one situacije kada tuilac propusti da izmijeni neke injenice i okolnosti koje je
treao izmijeniti, pa sud doe u situaciju da to uradi.
o+i0 $l!*aje+i0a5 $!d 0o"e1
a3 mijenjati one injenice i okolnosti koje ne predstavljaju konstitutivna
oiljeja krivinog djela )npr. umjesto injenica i okolnosti oijanja kod krivinog
djela teke krae, moe navesti injenice i okolnosti koje predstavljaju provaljivanje
kod krivinog djela teka krae+ ,
%3 u injenini opis djela unijeti neke privilegirajue elemente % npr. tako da
se djelo moe kvalifikovati kao krivino djelo krae umjesto krivinog djela
teke krae+.
Na$!&rot to0e5 $!d ! *injeni*ni o&i$ nikad ne 0o"e !nijeti
k+ali,ikatorne okolno$ti i do+e$ti o&t!"eno( ! te"i &olo"aj od ono(a ! ko0e
je %io8 Ako %i to !radio5 to %i &red$ta+ljalo %itn! &o+red! odreda%a kri+8
&o$t!&ka8 %pr. ako se radi o optunici za kriv. djelo krae, sud ne moe
dodavati injenice i okolnosti koje i to djelo kvalifikovale kao kriv. djelo teke
krae. -rnuta situacija je mogua, odn. da sud iz injeninog opisa djela iz
optunice ispusti kvalifikatorne okolnosti zog kojih je djelo pravno ocjenjeno kao
kriv. djelo teke krae. &ud ovo moe uraditi pod uslovom da ustanovi da takve
okolnosti nisu dokazane, te djelo kvalifikovati kao krivino djelo krae. 9
suprotnom, ako sud povrijedi ojektivni identitet presude i optunice, radie se o
prekoraenju optunice, to ini itnu povredu odredaa kriv. postupka.
&o$t!&k! &re0a 0aloljetnici0a identitet i)0e4! &re$!de i o&t!"%e
rje#a+a $e na na*in da je $!dija )a 0aloljetnike o+la#ten da i %e) &rijedlo(a
t!"ioca done$e odl!k! na o$no+! *injeni*no( $tanja koje je i)0ijenjeno na
(la+no0 &retre$! %l. )"9. st. 5. 2+3 FBiH&.
DOKAZI NA KOJIMA SE ZASNIVA PRESDA 2*lan :RO83
S!d )a$ni+a &re$!d! $a0o na *injenica0a i doka)i0a koji $!
i)ne$eni na (la+no0 &retre$!8
!rema tome, dokazi koji nisu neposredno izvoeni tokom pretresa i
podvrgnuti ocjeni suda ne mogu se koristiti prilikom donoenja presude.
S!d je d!"an $a+je$no ocijeniti $+aki doka) &ojedina*no i ! +e)i $
o$tali0 doka)i0a i na o$no+! tak+e ocjene i)+e$ti )aklj!*ak je li neka
*injenica doka)ana8
S!d 0o"e od$t!&iti od ne&o$redno( i)+o4enja doka)a na (la+no0
&retre$! $a0o onda ako je to &red+i4eno ! )akon!5 kao n&r81
1. postoji mogunost sasluanja svjedoka ili vjetaka van suda ako oni nisu
u mogunosti da dou, a njihovo svjedoenje je vano za konkretni
krivini predmet,
2. da se zapisnici o iskazima svjedoka, vjetaka ili osumnjienog iz istrage
itaju na glavnom pretresu,
3. odrede o radnjama dokazivanja, kao to su uviaj, pretresanje stana,
prostorija ili osoa, privremeno oduzimanje predmeta, imovine ili
dokumentacije,
4. izuzetnu upotreu kao dokaza ovjerenih kopija umjesto originala pismena,
zapisa ili fotografije.
!?"
VRSTE PRESDA 2*lan :RP83
)a+i$no$ti od to(a da li $!d 0eritorno odl!*!je o o&t!"%i t!"ioca ,
)akon i)d+aja : 2d+ije3 +r$te &re$!da koje $!d dono$i ! &r+o0 $te&en!1
!. &roce$na 2,or0alna &re$!da3 i
2. 0eritorne &re$!de8

98 &roce$n! ili ,or0aln! &re$!d! $&ada
!3C&9(2 K-A-* &C -!<9S$2 -($IA2 2*l8 :RQ838
2. Meritorne &re$!de &o $+o0 o%lik! 0o(! %iti1
a) !3C&9(2 K-A-* &C -!<9SC4I -&.-$2D2 -( -!<9S$C,
b) !3C&9(2 K-A-* &C -!<9SC4I -R.2?2@2 K3I@I*,
c) tzv. 9<@3D9A9E2 !3C&9(2 = donosi se kod neuraunljive osoe.
1. 6F0G.-%+ (30FH+>%+) ili PRESDA KOJOM SE OPT<.A OD.IJA
)lan 5KJ.+
Kada je rije je o presudi kojom se optua odija, za istu se zog njene
specifinosti, pored zakonskog naziva, koriste izrazi formalna ili procesna
presuda.
S!d je na &rijedlo( $tranaka ili &o $l!"%enoj d!"no$ti o%a+e)an da
+odi ra*!na da li $! i$&!njeni !+jeti )a dono#enje o+ak+e &re$!de8
Zakonoda+ac nije $l!*ajno na &r+o0 0je$t! &o0en!o o+! &re$!d!5
jer ako $! i$&!njeni !+jeti )a njeno dono#enje5 onda ne &o$toji 0o(!6no$t
da $e $!d !&!#ta ! 0erit!0 $t+ari5 +e6 0ora donijeti &re$!d! kojo0 $e
o&t!"%a od%ija8
Ta &re$!da $e dono$i ! $lijede6i0 $l!*aje+i0a1
1) ako sud nije stvarno nadlean,
2) ako je tuitelj od zapoinjanja pa do zavretka glavnog pretresa odustao
od optunice,
3) ako nije bilo potrebnog odobrenja dravnog organa za vo(enje postupka ili
je ono naknadno povueno,
4) ako je optueni za isto krivino djelo ve' pravomo'no osu(en, oslobo(en
od optube ili je postupak protiv njega rjeenjem obustavljen, o$i0 ako se
podnesu novi dokazi ili ako je postupak obustavljen zbog odustanka
tuitelja od krivinog gonjenja, a do odustanka tuitelja je dolo zbog kriv.
djela zloupotreba slubenog poloaja i
5) ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja oslobo(en od gonjenja ili
se gonjenje ne moe preduzeti zbog zastarjelosti ili postoje druge
okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje.
Po#to je ! &itanj! &roce$na ili ,or0alna &re$!da &ot&!no je ja$no da
nje)ino o%ra)lo"enje tre%a %iti kratko8 4vo je prvenstveno posljedica toga to
se sud nakon donoenja ove presude ne moe uputati u meritum stvari, ocjenu
izvedeni# dokaza i slino. Bako, npr ukoliko tuitelj na glavnom pretresu
odustane od optue onda se u orazloenju samo napie kratko da je
!??
optunica roj taj i tada od tada i tada podnesena protiv optuenog zog
krivinog djela. 4pr. uistva iz lana 7HH. stav 7. K"#$I%, odijena, a onda se u
novom redu samo napie da je tuitelj na odranom pretresu odustao od
optue, pa je sud na osnovu lana 5KJ. taka c. "K!#$I% odluio kao u izreci.
2. H.F<B0F%. 6F.-?,.
:8a PRESDA KOJOM SE OPT<ENI OSLO.AKA OD OPT<.E 2*lan :RR83
O+a &re$!da $e dono$i ! @ 2tri3 $l!*aja &red+i4ena ! )akon!1
1. ako djelo )a koje $e o&t!"eni o&t!"!je nije )akono0 &ro&i$ano kao
kri+i*no djelo8 Ao 'e biti onda ako u djelu opisanom u optunici8
a) nedostaje neki od elemenata opteg pojma krivinog djela , a K" kao
elemente opteg pojma krivinog djela predvia1
da djelo mora biti zakonom propisano kao kriv. djelo,
da su njegova obiljeja propisana zakonom i propisana sankcija,
da je djelo protivpravno )tj, da ne postoji neki od zakonom
predvienih osnova koji iskljuuju protivpravnost, kao to su1 7.
nuna odrana, 5. krajnja nuda, 8. djelo malog znaaja, G.
pristanak povrijeenog, pod odreenim uslovima, 6. preduzimanje
odreenih graanskih ili sluenih dunosti ili oavljanje odreenih
radnji na osnovu zakonskog ovlatenja+, i
%3 nedostaje neki od elemenata konkretnog krivinog djela,
c3 ako je u injeninom opisu optunice naveden neki gra(anskopravni
odnos, upravnopravni odnos ili pravnoirelevantan odnos
d3 da ne postoji uzronostkauzalitet )u smislu da je radnja uzrok
posljedice+ .
2. ako &o$toje okolno$ti koje i$klj!*!j! kri+i*n! od(o+orno$t8 4snovi
koji iskljuuju krivinu odgovornost su8 98 ne#at %iskljuena je krivina
odgovornost kad se neko krivino djelo moe izvriti samo sa umiljajem,
a kod optuenog se utvrdi ne#at&, i :8 stvarna zabluda.
3. ako ne0a do+oljno doka)a da je o&t!"eni !*inio kri+i*no djelo )a
koje $e o&t!"!je8 4vim je konkretizovano naelo in dubio pro reo. .akle,
sud je duan donijeti osloba(aju'u presudu, kako onda kad je sa
sigurno'u utvr(eno, tj. dokazano da optueni nije izvrio kriv. djelo za
koje se optuuje, tako i onda kad sud ostane u sumnji da li je optueni
uinio kriv. djelo. Aako(er, sve injenice koje su in peius optuenog
moraju se sa sigurno'u utvrditi, tj. dokazati, a ako se to ne postigne
uzima se kao da one i ne postoje. C, tre'e, sve injenice koje su in $avorem
optuene osobe uzimaju se kao da postoje i onda kad su utvr(ene sa
vjerovatno'u.
:8% PRESDA KOJOM SE OPT<ENI O'LA-AVA KRIVIM 2*lan @BB83
Ona 0o"e i0ati $ljede6e &oja+ne o%like1
1) osu*ujua presuda kojom se osoa glaava krivom i osuuje na
odreenu vrstu i visinu kazne, ili
2@@
2) uslovna osuda / kojom se osoi utvruje kazna ez njenog izvrenja, ili
3) oslobo*anje od kazne / presuda kojom se optueni koji je oglaen krivim
za odreeno kriv. djelo oslooa od kazne, ili
4) kazneni nalo! / presuda kojom se optuenom koji je oglaen krivim za
odreeno krivino djelo izdaje kazneni nalog.
&re$!di kojo0 $e o&t!"eni o(la#a+a kri+i05 $!d 6e na+e$ti
$lijede6e1
98 )a koje $e kri+i*no djelo o&t!"eni o(la#a+a kri+i05 !) na+o4enje
*injenica i okolno$ti koje *ine o%ilje"ja kri+i*no( djela i od koji7
)a+i$i &ri0jena odre4ene odred%e Kri+i*no( )akona8 )-vaj dio
presude mora iti jasan i odreen, kao i potpun. (akle, sud mora utvrditi
postojanje injenica i okolnosti koje ine oiljeja krivinog djela, i zatim ih
mora unijeti u izreku svoje presude.+
:8 )akon$ki na)i+ kri+i*no( djela i koje $! odred%e Kri+i*no( )akona
&ri0ijenjene8 %2ko je djelo sadrano u sporednom krivinom
zakonodavstvu, tj. u drugom zakonu, navodi se naziv djela / ako je u
zakonu dat takav naziv, kao i naziv posenog zakona o kojem je rije, te
odreda zakona koja propisuje odreeno ponaanje kao krivino djelo+.
@8 kak+a $e kri+i*no&ra+na $ankcija i)ri*e o&t!"eno0 ili $e &o
odred%a0a Kri+i*no( )akona o$lo%a4a od kri+i*no&ra+ne $ankcije .
%9 izreci osuujue presude mora se jasno odrediti vrsta i visina
krivinopravna sankcije koja se izrie, i to kako glavne, tako i sporedne.
"a krivina djela koja su izvrena u sticaju, u izreku presude se unose
krivinopravne sankcije utvrene za svako pojedinano krivino djelo, a
zatim jedinstvena krivinopravna sankcija koja je izreena za sva djela u
sticaju. "ajednika krivinopravna sankcija koja se odmjerava osuenoj
osoi odmjerava se po istim pravilima kao i krivinopravna sankcija za
krivina djela izvrena u sticaju+.
L8 te odl!ke o1
1) uslovnoj osudi,
2) mjerama sigurnosti,
3) oduzimanju imovinske koristi,
4) vraanju predmeta )ako predmeti dotad nisu vraeni vlasniku:. dratelju+,
5) uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne,
6) trokovima krivinog postupka,
@) imovinskopravnom zahtjevu,
A) ojavi pravosnane presude putem sredstava javnog informiranja.
&vaka osuujua presuda ili neki drugi gore navedeni olik presude kojom
se optueni oglaava krivim nee uvijek ouhvatiti sve navede podatke, jer se
uvijek ne donose sve taksativno navedene odluke.
2ko je optuenom izreena novana kazna, u presudi e se odrediti rok u
kojem se novana kazna ima platiti i nain zamjene izvrenja novane kazne u
sluaju da se novana kazna ne plati.
0BI+E>I<E+%I. 6F.-?,.
2@!
VRIJEME I MJESTO O.JAVLJIVANJA PRESDE 2*lan @B983
1) !oto je presuda izreena sud e je odmah ojaviti. 2ko sud nije u
mogunosti da istog dana po zavretku glavnog pretresa izrekne presudu,
odloit e ojavljivanje presude najvie za tri dana i odredit e vrijeme i
mjesto ojavljivanja presude.
2) &ud e u prisutnosti stranaka, ranitelja, zakonskih zastupnika i
punomonika javno proitati izreku i priopiti ukratko razloge presude.
3) -javljivanje presude e se izvriti i kad stranka, ranitelj, zakonski
zastupnik ili punomonik nije prisutan. &ud moe odluiti da optuenom
koji je odsutan, presudu usmeno priopi sudija, odnosno predsjednik
vijea ili da mu se presuda samo dostavi.
4) 2ko je javnost na glavnom pretresu ila iskljuena, izreka presude e se
uvijek proitati u javnom zasjedanju. @ijee e odluiti hoe li i koliko
iskljuiti javnost prilikom ojavljivanja razloga presude.
5) &vi prisutni sasluae itanje izreke presude stojei.
POKA O PRAV NA <AL. I DR'A POZORENJA 2*lan @B@83
1) !o ojavljivanju presude, sudija, odnosno predsjednik vijea, e pouiti
optuenog i oteenog o pravu na alu, kao i o pravu na odgovor na
alu.
2) 2ko je optuenom izreena uvjetna osuda, sudija, odnosno predsjednik
vijea upozorit e ga na znaaj uvjetne osude i na uvjete kojih se mora
pridravati.
3) &udija:predsjednik vijea e upozoriti optuenog da je do pravosnanog
okonanja postupka duan oavijestiti sud o svakoj promjeni adrese.
PISANA IZRADA PRESDE 2*l8 @BL8 ; @BO83
Pre$!da koja je o%ja+ljena 0ora $e &i$ano i)raditi ! rok! od 9A dana
&o o%ja+lji+anj!5 a ! $lo"eni0 $t+ari0a5 i)!)etno ! rok! od @B dana8
2ko presuda nije izraena u tim rokovima sudija, odnosno predsjednik
vijea je duan oavijestiti predsjednika suda zog ega to nije uinjeno.
!redsjednik suda e, po potrei, poduzeti mjere da se presuda to prije izradi.
;lava RR<<< 5 F.,0E%< 6F+E%< ><I.)0E<
P+>B+ %+ 6FE0-B.6.%? 6F.-?,?
PRAVO NA <AL. I ROK 2*lan @BP83

ZKP;! je &red+i4en rok )a "al%! od 9A dana od dana do$ta+ljanja
&re$!de8
3ri tome se u zakonu nita ne navodi o kakvoj se presudi radi, to znai
da se alba moe podnijeti protiv svi# meritorni# i procesni# presuda.
2@2
Po0en!ti rok )a "al%! &red$ta+lja &ra+o $!i (eneri$5 #to )na*i da
$tranke i %ranitelj 2$+ako od nji73 i0aj! $+oj rok )a "al%! od 9A dana5 koji
&o*inje te6i od dana do$ta+ljanja &rije&i$a &re$!de8
+ada su u pitanju osobe koje mogu izjaviti albu u korist optuenog
%brani, vanbrani drug, roditelj ili dijete i usvojitelj, odn. usvojenik& njima se rok
za albu rauna od dana kada je optueni primio presudu.
Po$toji 0o(!6no$t da ! $lo"eni0 $t+ari0a $tranke i %ranitelj tra"e
&rod!"enje roka )a "al%! i i$ti $e i) o&ra+dani7 ra)lo(a 0o"e &rod!"iti jo#
naj+i#e 9A dana8 Kada stranke ili ranitelj podnesu zahtjev za produenje
alenog roka onda od toga dana pa do donoenja odluke suda ne tee rok za
alu, a kada sud donese odluku rok za alu se nastavlja za preostali
vremenski period, a u sluaju da je dozvoljeno produenje alenog roka onda
dolazi do zrajanja preostalih dana sa novih 76 dana alenog roka. 2ko je
produenje alenog roka traila jedna strana i to ude dozvoljeno onda
produenje alenog roka vai i za suprotnu stranu.
.la(o+re0eno &odne$ena "al%a odla"e i)+r#enje &re$!de8
S.JEKTI <AL.E 2*lan @BQ83
Zakonoda+ac je odredio ko 0o"e &odnijeti "al%!5 a to $!1
1. optueni i njegov ranitelj,
2. tuitelj, koji moe podnijeti alu kako na tetu, tako i u korist optuenog
)ovo se nikad nije desilo+,
3. roditelj ili dijete i usvojitelj, odnosno usvojenik )samo u korist optuenog+,
4. oteeni zog trokova krivinog postupka i odluke o imovinskopravnom
zahtjevu i
5. osoa iji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinska korist
priavljena krivinim djelom.
.ranitelj i dr!(e o$o%e koje 0o(! i)ja+iti "al%! ! kori$t o&t!"eno(5
i$t! 0o(! &odnijeti %e) &o$e%ni7 o+la#tenja5 ali ne i &roti+ nje(o+e +olje5
o$i0 ako je o&t!"eno0 i)re*ena ka)na d!(otrajno( )at+ora8
ODRI?ANJE I ODSTAJANJE OD <AL.E 2*lan @BR83
Nakon #to $!d done$e &re$!d!5 &re$taj! nje(o+a o+la#6enja !
$0i$l! e+ent!alno( "al%eno( &o$t!&ka5 &a jedino od +olje $tranaka o+i$i
da li 6e do6i do "al%eno( &o$t!&ka8 +ada se ovo ima u vidu onda je jasno da
je zakonodavac potovao dispoziciju volje stranaka to je sve povezano sa
nji#ovim pravom da se odreknu ili odustanu od ve' izjavljene albe pod
propisanim uvjetima.
Odricanje od &ra+a na "al%! $e $a$toji od i)ja+e o+la#tene o$o%e da
ne6e kori$titi "al%! &roti+ &re$!de5 a od!$tajanje od "al%e )na*i da je
o+la#tena o$o%a dala i)ja+! da &o+la*i %la(o+re0eno &odne$en! "al%!8
3ravno dejstvo imaju samo kod ovlateni# osoba. <ako npr. kako ranitelj, tako
ni druge osoe koje mogu izjaviti alu u korist optuenog ne mogu dati izjavu
da odustaju od ale ukljuujui i onu alu koju su te osoe napisale.
2@)
O&t!"eni $e 0o"e odre6i &ra+a na "al%! tek nakon #to 0! je &re$!da
do$ta+ljena8
Od to(a je na&ra+ljen i)!)etak tako da $e o&t!"eni 0o"e odre6i od
&ra+a na "al%! i &rije to(a !koliko $! i$&!njena d+a !+jeta a to $!1
1) ako se i tuitelj odrekao prava na alu i
:3 ako optueni po presudi ne i treao izdravati kaznu zatvora . Ao 'e biti u
sluaju ako mu je izreena novana kazna, uvjetna osuda, ako je oglaen
krivim, a oslobo(en je od kazne i ako je izreenu kaznu zatvora izdrao u
pritvoru % npr io je u pritvoru H mj., a izreena mu kazna zatvora od H
mj.+.
Do dono#enja odl!ke +ije6a a&elaciono( odjeljenja o&t!"eni 0o"e
od!$tati od $+oje "al%e kao i "al%e koja je i)ja+ljena ! nje(o+! kori$t .
-ptueni jedino ne moe odustati od ale koju je izjavio tuitelj u njegovu
korist )nikada se to nije desilo+.
T!"itelj $e 0o"e odre6i od &ra+a na "al%! od0a7 nakon o%ja+lji+anja
&re$!de5 a 0o"e od!$tati od i)ja+ljene "al%e &rije ne(o #to a&elaciono
+ije6e done$e odl!k!8
SADR<AJ <AL.E I OTKLANJANJE NEDOSTATAKA <AL.E 2*lan @9B83
)akon! je &ro&i$ano #ta "al%a tre%a da $adr"i5 &a je tako na+edeno
da ona tre%a da $adr"i A $a$tojaka i to1
1. oznaenje presude protiv koje se podnosi ala )naziv suda, roj
predmeta i datum donoenje presude+,
2. osnov za poijanje ale )oavezan sastojak+,
3. orazloenje )oavezan sastojak+,
4. aleni prijedlog,
5. potpis )oavezan sastojak+.
Od o+i7 $a$tojaka "al%e o%a+e)ni $!1 o$no+ )a &o%ijanje "al%e5
o%ra)lo"enje i &ot&i$8
2ko je alu podnio optueni koji nema ranitelja ili oteeni koji nema
punomonika, a ala ne sadri sve ono to je potreno i to je navedeno u
zakonu, onda sud poziva alitelja da alu dopuni. 9koliko ne postupi tako i ne
dopuni alu, a ala ne sadri oavezne sastojke onda e sud njegovu alu
rjeenjem odaciti. <o e isto uraditi ako ne moe utvrditi na koju se presudu
njegova ala odnosi.
Kada je u pitanju ala u korist optuenog )ez ozira ima li optueni
ranitelja ili ne+, sud takvu alu sa takvim nedostacima ne moe odaciti i
dostavlja je drugostepenom sudu na rjeavanje. <al%! o&t!"eno( 0o"e
od%aciti jedino ! $l!*aj! ako $e ne 0o"e !t+rditi na koj! &re$!d! $e
odno$i8
-dacivanje ale oteenog ili optuenog zog toga to nisu ni na poziv
suda naveli na koju se presudu odnosi njihova ala moe uslijediti samo nakon
to sud pokua to utvrditi kroz upisnike i imenike.
2@5
Zakonoda+ac &o$t!&a +rlo ri(oro)no ! odno$! na "al%! t!"itelja koja
ne $adr"i o%a+e)ne $a$tojke5 kao i ! odno$! na "al%! o#te6eno( koji i0a
&!no0o6nika5 jer ! $l!*aj! ako te "al%e ne $adr"e o%a+e)ne $a$tojke i$ta
$e od%ac!je5 a to $e *ini i ! $l!*aj! ako $e ne 0o"e !t+rditi na koj!
&re$!d! $e odno$i "al%a8
<AL.ENI OSNOVI %lan )!!.&
Pre$!da $e 0o"e &o%ijati1
1. zog itne povrede odredaa krivinog postupka,
2. zog povrede Krivinog zakona,
3. zog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja,
4. zog odluke o krivinopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi,
trokovima krivinog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, kao i zog
odluke o ojavljivanju presude putem sredstava javnog informiranja.

98 .ITNE POVREDE ODREDA.A KRIVINO' POSTPKA %lan )!2.&
.itne &o+rede odreda%a kri+i*no( &o$t!&ka 0o(! %iti1 98 a&$ol!tne i
:8 relati+ne8
A&$ol!tno %itne &o+rede odreda%a kri+i*no( &o$t!&ka $! tak$ati+no
na%rojane i neo%ori+a je &ret&o$ta+ka da $! one ne(ati+no !tjecale na
)akonito$t i &ra+ilno$t i)re*ene &re$!de5 &a je ! &o(led! nji7o+o(
&o$tojanja i$klj!*eno %ilo kak+o dodatno ocjenji+anje +ije6a a&elaciono(
odjeljenja8 @alja imati u vidu, da apelaciono vijee nakon to ustanovi
opravdanost alenih prigovora u pogledu postojanja itnih povreda krivinog
postupka koje se odnose samo na povredu propisa krivinog postupka o
postojanju odorenja nadlenog organa , kao i u sluaju prekoraenja optue ,
ne 0o"e !kin!ti &r+o$te&en! &re$!d! +e6 je 0ora &reina*iti %l. )2?. st.!.
2+3&. 4vo, naravno, samo pod uslovom, da nema nekog razloga za ukidanje
prvostepene presude zbog postojanja neke druge bitne povrede odredaba kriv.
postupka ili pogreno ili nepotpuno utvr(enog injeninog stanja.
A&$ol!tno %itne &o+rede odreda%a kri+i*no( &o$t!&ka5 tak$ati+no $!
na%rojane ! )akon!5 i to $!1
a) ako je sud io nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude
uestvovao sudija koji nije uestvovao na glavnom pretresu ili koji je
pravomonom odlukom izuzet od suenja,
b) ako je na glavnom pretresu uestvovao sudija koji se morao izuzeti,
c) ako je glavni pretres odran ez osoe ija je prisutnost na glavnom
pretresu po zakonu oavezna ili ako je optuenom, ranitelju ili oteenom
protivno njegovom zahtjevu, uskraeno da na glavnom pretresu upotreljava
svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa,
d) ako je povrijeeno pravo na odranu,
e) ako je protivno zakonu ila iskljuena javnost na glavnom pretresu,
9) ako je sud povrijedio propise krivinog postupka o postojanju
odorenja nadlenog organa / preinaava presudu ,
2@9
!) ako je sud donio presudu, a nije io stvarno nadlean ili ako je nepravilno
odio optuu zog stvarne nenadlenosti / preinaava presudu ,
") ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optue,
i) ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredama ovog
zakona ne moe zasnovati presuda,
j) ako je optua prekoraena / preinaava presudu, i
k) ako je izreka presude nerazumljiva, protivrjena sama sei ili razlozima
presude ili ako presuda uope ne sadri razloge ili u njoj nisu navedeni
razlozi o odlunim injenicama.
.itna &o+reda odreda%a kri+i*no( &o$t!&ka &o$toji i ako $!d ! tok!
(la+no( &retre$a ili &riliko0 dono#enja &re$!de nije &ri0ijenio ili je
ne&ra+ilno &ri0ijenio koj! odred%! ZKP;a5 a to je %ilo ili 0o(lo %iti od
!tjecaja na )akonito i &ra+ilno dono#enje &re$!de (relativno bitne povrede
odredaba krivino! postupka) 8
(akle, relativno itne povrede odredaa krivinog postupka se svode na
neprimjenjivanje ili pogreno primjenjivanje neke procesne odrede.
Kada je ! &itanj! relati+no %itna &o+reda odreda%a kri+i*no(
&o$t!&ka5 &otre%no je da $e "al%o0 !ka)!je ne $a0o na radnje i &ro&!$te
! koji0a $e o(leda ne&ri0jenji+anje ili ne&ra+ilno &ri0jenji+anje odre4ene
odred%e &roce$no( )akona5 ne(o i da $e "al%o0 !ka)!je i ! ko0 $0i$l! i
)%o( *e(a je to %ilo ili 0o(lo %iti od !tjecaja na )akonito i &ra+ilno
dono#enje &re$!de8 9 protivnom, ispitivanje o tome da li je uinjena relativno
itna povreda odredaa krivinog postupka i se pretvorilo u ispitivanje po
sluenoj dunosti.
"a postojanje relativno itne povrede odredaa krivinog postupka nije
potreno da se pogreno postupanje sudije ili vijea krivinog odjeljenja
kumulativno odrazilo kako na zakonito, tako i na pravilno donoenje presude,
ve je dovoljno postojanje jedne od tih posljedica.
:8 POVREDE KRIVINO' ZAKONA %lan )!).&
Po+reda kri+8 )akona &o$toji ako je KZ F.i/ &o+rije4en ! &itanj!1
1. da li je djelo za koje se optueni goni krivino djelo,
2. postoje li okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost,
3. postoje li okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, a naroito da li je
nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili je gonjenje iskljueno usljed
amnestije ili pomilovanja ili je stvar ve pravomono presuena,
4. da li je u pogledu krivinog djela koje je predmet optue primijenjen
zakon koji se ne moe primijeniti,
5. da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri
sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje
sud ima po zakonu,
6. da li su pravilno primij. odrede o uraunavanju pritvora i izdrane kazne.
2@;
2ko sud u alenom postupku utvrdi da su u naprijed navedenom smislu
u prvostepenom postupku povreene odrede K" #$i%, ne moe doi do
ukidanja presude, jer se ista preinauje.
@8 PO'RE-NO ILI NEPOTPNO TVRKENO INJENINO STANJE %l )!5.&
!resuda se moe poijati zog pogreno utvrenog injeninog stanja
)postoji kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio+ ili nepotpuno
utvrenog injeninog stanja )postoji kad sud neku odlunu injenicu uopte nije
utvrdio+. 4epotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove
injenice ili novi dokazi.
L8 ODLKE O KRIVINOPRAVNOJ SANK?IJI5 TRO-KOVIMA POSTPKA5
IMOVINSKOPRAVNOM ZA/TJEV I O.JAVLJIVANJ PRESDE %lan )!9.&
1. !resuda se moe poijati zog odluke o kazni i uvjetnoj osudi kad tom
odlukom nije prekoraeno zakonsko ovlatenje, ali sud nije pravilno
odmjerio kaznu, s ozirom na okolnosti koje utiu da kazna ude vea ili
manja i zog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odrede o
ulaavanju kazne, o osloaanju od kazne, ili o uvjetnoj osudi, iako su
za to postojali zakonski uvjeti.
2. -dluka o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi moe se
poijati i ako odlukom o mjeri sigurnosti ili o oduzimanju imovinske koristi
nije prekoraeno ovlatenje koje sud ima po zakonu, ali je sud nepravilno
donio ovu odluku ili nije izrekao mjeru sigurnosti, odnosno oduzimanje
imovinske koristi, iako su za to postojali zakonski uvjeti. Iz istih razloga
moe se poijati odluka o trokovima krivinog postupka.
3. -dluka o imovinskopravnom zahtjevu, kao i odluka o ojavljivanju
presude putem sredstava javnog informiranja moe se poijati kad je sud
o ovim pitanjima donio odluku protivno zakonskim odredama.
PODNO-ENJE <AL.E %lan )!;.&
Nalba se podnosi sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, kao i za
protivnu stranku i branitelja, radi davanja odgovora.
>eblagovremenu, nedoputenu i albu izjavljenu od neovlatene osobe,
odbacit 'e rjeenjem sudija, odnosno predsjednik vije'a.
OD'OVOR NA <AL. %lan )!<.&
3rimjerak albe dostavlja se protivnoj stranci i branitelju, koji mogu u roku
od " dana od dana prijema podnijeti sudu odgovor na albu. Nalba i odgovor na
albu, sa svim spisima i prepisom zapisnika sa glavne rasprave, dostavlja se
apelacionom odjeljenju.
SDIJA IZVJESTITELJ %lan )!".&
+ad spis po albi stigne apelacionom sudu, predsjednik apelacionog suda
dostavlja spis predsjedniku apelacionog vije'a koji odre(uje sudiju izvjestitelja.
2@<
-udija izvjestitelj moe, po potrebi, od sudije, odnosno predsjednika vije'a
koje je donijelo pobijanu presudu, pribaviti izvjetaj o povredama odredaba
krivinog postupka, a moe i provjeriti navode albe u pogledu novi# dokaza i
novi# injenica ili pribaviti potrebne izvjetaje ili spise. +ada sudija izvjestitelj
pripremi spis, predsjednik vije'a 'e zakazati sjednicu vije'a.
SJEDNI?A VIJEDA %lan )!?.&
4 sjednici vije'a obavijestit 'e se tuilac, optueni i njegov branilac.
:ko se optueni nalazi u pritvoru ili na izdravanju kazne osigurat 'e se
njegova prisutnost.
-jednica vije'a poinje izlaganjem podnositelja albe, a nakon toga druga
stranka izlae odgovor na albu. Gije'e moe od stranaka i branioca koji su
prisutni sjednici zatraiti potrebno objanjenje u vezi sa albom i odgovorom na
albu. -tranke i branilac mogu predloiti da se proitaju pojedini spisi i mogu, po
doputenju predsjednika vije'a, dati potrebna objanjenja za svoje stavove iz
albe, odnosno odgovora na albu, ne ponavljaju'i ono to je sadrano u
objanjenjima. >edolazak stranaka i branioca koji su uredno obavijeteni ne
sprjeava odravanje sjednice vije'a.
>a sjednici vije'a kojoj su prisutne stranke i branitelj javnost se moe
iskljuiti samo pod uslovima odre(enim ovim zakonom %l. od 29@. do 292&.
2apisnik o sjednici vije'a prikljuuje se spisima.
,jeenja o odbacivanju albe kao neblagovremene ili kao nedoputene,
mogu se donijeti i bez obavjetavanja stranaka i branioca o sjednici vije'a.
ODLIVANJE SJEDNI?I VIJEDA ILI PRETRES %=lan )2@.&
Gije'e apelacionog odjeljenja donosi odluku u sjednici vije'a ili na osnovu
odranog pretresa.
'RANI?E ISPITIVANJA PRESDE %=lan )2!.&
Vije6e a&elaciono( odjeljenja i$&it!je &re$!d! ! ono0 dijel! ! koje0
$e ona &o%ija "al%o08
S!d !+ijek 0ora +oditi ra*!na o o$no+a0a i ra)lo)i0a "al%e5 jer 0!
to !ka)!je koji dio &re$!de je o+la#ten da &rei$&it!je ! $0i$l! &odne$ene
"al%e8 Ne0a &rei$&iti+anja &re$!de &o $l!"%enoj d!"no$ti ni ! koje0
&ra+c!8
9koliko sud uvai alu iz osnova itne povrede odredaa krivinog
postupka i ukine presudu, sud se u ovom sluaju ne uputa u preispitivanje
ostalih alenih osnova %pogreno i nepotpuno utvr(eno injenino stanje....&
2ko nije uinjena itna povreda odredaa krivinog postupka sud se
moe upustiti u ispitivanje injeninog stanja, pa ako utvrdi da je ala osnovana
ukida presudu, ali se ni tada kao ni u prethodnom sluaju ne uputa u ocjenu
niih alenih osnova %povrede krivinog zakona i odluka o kazni&.
9koliko je injenino stanje pravilno i potpuno utvreno, tek se tada sud
uputa u ocjenu niih alenih osnova i to povrede krivinog zakona u odnosu na
koje, ukoliko su opravdane, ne moe do'i do ukidanja presude jer se ista
preinauje.
2@"
ZA.RANA REFORMATIO IN PEIS %lan )22.&

Ako je &odne$ena "al%a $a0o ! kori$t o&t!"eno(5 &re$!da $e ne
$0ije i)0ijeniti na nje(o+! #tet!8
4vo podrazumijeva i sluajeve i ako je tuitelj izjavio albu, ali n&r8 samo
zbog odluke o kazni pa do(e do ukidanja presude, onda nakon donoenja
presude u ponovljenom postupku tuitelj moe izjaviti albu samo zbog odluke o
kazni.
Aednom ukinuta presuda po ali optuenog uslovljava zaranu
reformatio in peius i vie se presuda ne moe izmijeniti na njegovu tetu.
.ENEFI?IO ?O/ESIONIS %lan )2).&

Ako "al%eno +ije6e &o+odo0 "al%e jedno( od $ao&t!"eni7 ocijeni da
$! ra)lo)i )%o( koji7 je !+a"ena nje(o+a "al%a od kori$ti i )a $ao&t!"eno(
koji $e nije "alio ili $e "alio5 ali ne ! to0 &ra+c!5 onda 6e $!d !)eti kao da
tak+a "al%a &o$toji .
1vo(enjem ovog pravnog instituta, zakonodavac nastoji da se sprijei
mogu'nost da se sudi dvojici ili vie optueni#, koji su u istoj pravno situaciji, a
da u albenom postupku do(e do razlika. %pr. ako je neki od optuenih u ali
naveo da je prvostepeni sud uinio itnu povredu, pa drugostepeni sud uvai tu
njegovu alu, onda se po sluenoj dunosti ovo proiruje i na saoptuenog koji
nije izjavio alu ili je nije izjavio u tom pravcu.
4ajolji primjer za pravni institut eneficio cohesionis jeste situacija kada
se jedan optueni alio zog odluke o kazni u kojoj navodi da mu prilikom
odmjeravanja kazne nije uzeto u ozir da je u vrijeme uinjenja krivinog djela
io smanjeno uraunljiv. 9koliko sud uvai takvu njegovu alu i odmjeri mu
kaznu u kraem vremenskom trajanju, onda e u smislu ovog pravnog instituta to
iti proireno i na optuenog koji se nije alio ili nije izjavio alu u tom pravcu,
pod uslovom da je i on u vrijeme uinjenja krivinog djela io itno smanjeno
uraunljiv.
ODLKE PO <AL.I %lan )29. ))!.&
Vije6e a&elaciono( odjeljenja 0o"e ! $jednici +ije6a1
7+ rje#enje0 od%aciti "al%! kao ne%la(o+re0en! ako se utvrdi da je
podnijeta nakon proteka zakonskog roka za njeno podnoenje.
5+ rje#enje0 od%aciti "al%! kao nedo&!#ten! ako se utvrdi da je alu
podnijela osoa koja nije ovlatena za podnoenje ale ili osoa koja se
odrekla prava na alu ili osoa koja je odustala od ale ili ako ala po
zakonu nije doputena ) npr. ala optuenog na vlastitu tetu, ili ala
oteenog ili njegovog punomonika izvan okvira propisanih u zakonu+.
8+ &re$!do0 od%iti "al%! kao neo$no+an! i &ot+rditi &r+o$te&en!
&re$!d! kad utvrdi da ne postoje razlozi zog kojih se presuda poija
alom.
G+ &reina*iti &r+o$te&en! &re$!d! ako smatra da su odlune injenice u
prvostepenoj presudi pravilno utvrene, ali da se, s ozirom na utvreno
2@?
injenino stanje i po pravilnoj primjeni zakona, treala donijeti drukija
presuda, a prema stanju stvari i u sluaju itnih povreda odredaa
krivinog postupka o postojanju odorenja nadlenog organa, zatim ako je
sud donio presudu, a nije io stvarno nadlean ili ako je nepravilno odio
optuu zog stvarne nenadlenosti, te ako je optua prekoraena
6+ !kin!ti &re$!d! i odr"ati &retre$ ako utvrdi da postoji neka od itnih
povreda odredaa kriv.postupka %osi# povrede odredaa krivinog
postupka o postojanju odorenja nadlenog organa ili prekoraenja
optue & ili da je presuda zasnovana na pogreno ili nepotpunom
utvrenom injeninom stanju, jer nema ovlatenja da na sjednici vijea
ispravlja injenino stanje.
9 orazloenju takve presude, u dijelu kojim se ukida I st. presuda ili u
rjeenju kojim se ukida I st. presuda, navest e se samo kratki razlozi za
ukidanje.
O $+i0 "al%a0a &roti+ i$te &re$!de +ije6e a&elaciono( odjeljenja
odl!*!je jedno0 odl!ko08
PRETRES PRED VIJEDEM APELA?IONO' ODJELJENJA %lan ))2.&
Zakon &ro&i$!je da 6e $e odred%e o (la+no0 &retre$! ! I8 $t8
&o$t!&k! $7odno &ri0ijeniti i na &retre$ &red +ije6e0 a&elaciono(
odjeljenja8
4a tom pretresu, vijee apelacionog odjeljenja je oavezno da izvede
procesne radnje odreene u prvostepenoj odluci i da raspravi sva sporna pitanja
na koja je u njoj ukazano. !ri tome valja poseno naglasiti, da se zakazani
pretres ponavlja samo u onom dijelu u kome se ponovo sudi , a to moe biti u
cjelini ako je rjeenjem ukinuta prvostepena presuda ili u pojedinim dijelovima
kada je presuda ukinuta djelimino.
Na $jednici +ije6a a&elaciono( odjeljenja nije 0o(!6e i)+oditi
doka)e5 a niti $e 0o"e nakon !kidanja &re$!de &red0et do$ta+iti I $t8 $!d!
na &ono+no $!4enje5 +e6 to +ije6e 0ora odrediti odr"a+anje &retre$a na
ko0e je do)+oljeno i)+oditi doka)e8
3rema ovoj odredbi zakonska odre(enja iz stava 2. se ne odnose na
osobe koje mogu odbiti svjedoenje iz lana ?<. ovog zakona.
P+>B+ %+ ,F?;0-B.6.%? 6F.-?,?
SLOVI ZA PODNO-ENJE <AL.E I POSTPAK PO <AL.I %lan ))).&
Pred+i4ena je 0o(!6no$t &odno#enja "al%e ako $!d koji odl!*!je !
dr!(o0 $te&en! &reina*i &re$!d! &r+o$te&eno( $!da kojo0 je o&t!"eni
o$lo%o4en od o&t!"%e5 te 0! i)rekne &re$!d! kojo0 (a o(la#a+a kri+i05 ili
je &o "al%i na o$lo%a4aj!6! &re$!d! na ra$&ra+i donijelo &re$!d! kojo0 (a
o(la#a+a kri+i08
Proti+ na+edene dr!(o$te&ene &re$!de do)+oljena je "al%a $!d!
tre6e( $te&ena5 a to je Vr7o+ni $!d F.i/8
2!@
Sala protiv drugostepene presude podnosi se prvostepenom sudu, koji
alu zajedno sa spisima predmeta dostavlja drugostepenom sudu. 4akon toga,
drugostepeni sud trea ispitati lagovremenost i doputenost ale, pa tek onda
spise predmeta dostaviti treestepenom sudu )@rhovnom sudu #$i%+.
Vr7o+ni $!d i0a 0o(!6no$t da i$&it!je $a0o &ra+ilno$t
dr!(o$te&ene &re$!de5 a ne i &r+o$te&ene &re$!de8 &ra+o )%o( to(a5 ako
"alitelj i)no$i o&ra+dane &ri(o+ore5 Vr7o+ni $!d 0o"e !kin!ti $a0o
dr!(o$te&en! &re$!d!5 a ne6e dirati &r+o$te&en! &re$!d!8
Hto se tie sastava trolanog vije'a, treba naglasiti da u njemu ne mogu
sudjelovati sudije koje su uestvovale u donoenju presude koja se pobija
albom.
P+>B+ %+ FI.Q.%I.
Do&!#teno$t "al%e na rje#enje %=lan ))5.&
!rotiv rjeenja suda donesenog u prvom stepenu stranke, ranitelj i osoe
ija su prava povrijeena mogu podnijeti alu uvijek kad u ovom zakonu nije
izriito odreeno da ala nije doputena.
3rotiv rjeenja vije'a donesenog u toku istrage nije doputena alba, ako
ovim zakonom nije drugaije odre(eno.
3jeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude
mogu se poijati samo u ali na presudu.
O&6i rok )a &odno#enje "al%e %=lan ))9.&
Sala se podnosi sudu koji je donio rjeenje.
2ko ovim zakonom nije drugaije odreeno, ala na rjeenje podnosi se
u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja.
S!$&en)i+no djelo+anje "al%e %=lan ));.&
:ko u ovom zakonu nije drugaije odre(eno, podnoenjem albe na
rjeenje odlae se izvrenje rjeenja protiv koga je podnesena alba.
Odl!*i+anje o "al%i na rje#enje %=lan ))<.&
- ali protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu odluuje vijee
apelacionog odjeljenja vieg suda, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. -
ali protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu pred @rhovnim sudom
#ederacije odluuje vijee apelacionog odjeljenja @rhovnog suda #$i%.
4 albi protiv rjeenja -33, odnosno -3- odluuje vije'e istog suda, osim
ako ovim zakonom nije drugaije odre(eno.
4dluuju'i o albi sud moe rjeenjem odbaciti albu kao neblagovr. ili
kao nedoputenu, odbiti albu kao neosnovanu ili uvaiti albu i rjeenje
preinaiti ili ukinuti i, po potrebi, predmet uputiti na ponovno odluivanje.
;lava RR<E 5 E+%F.,%< 6F+E%< ><I.)
PONAVLJANJE POSTPKA %lan )5@.&
2!!
Krivini postupak koji je dovren pravomonim rjeenjem ili pravomonom
presudom, moe se na zahtjev ovlatene osoe ponoviti samo u sluajevima i
pod uslovima predvienim u ovom zakonu.
NEPRAVO PONAVLJANJE POSTPKA %lan )5@a.&
Pra+o$na"na &re$!da 0o"e $e &reina*iti i %e) &ona+ljanja kri+i*no(
&o$t!&ka5 ako je ! d+ije ili +i#e &re$!da &roti+ i$to( o$!4enika
&ra+o$na"no i)re*eno +i#e ka)ni5 a ni$! &ri0jenjene odred%e o
od0jera+anj! jedin$t+ene ka)ne )a djela ! $ticaj!8 1 tom sluaju, sud 'e
ovom presudom preinaiti ranije presude u pogledu kazni i izre'i jedinstvenu
kaznu.
>adlenost za izricanje ove presude zavisi od toga koji je sud izrekao teu
kaznu, a presudu donosi u sjednici vije'a, i to na prijedlog tuitelja ili osu(enog,
odnosno branitelja, uz pret#odno sasluanje protivne strane.
NASTAVLJANJE KRIVINO' POSTPKA %lan )5!.&
2ko je krivini postupak rjeenjem pravomono oustavljen ili je
presudom optua pravomono odijena zato to nije ilo potrenog odorenja,
postupak e se na zahtjev tuioca nastaviti im prestanu uzroci zog kojih su
donesene navedene odluke.
PONAVLJANJE POSTPKA ZAVR-ENO' PRAVOMODNIM RJE-ENJEM
%lan )52.&
Ako je i)+an $l!*aje+a i) *lana @L98 o+o( )akona kri+i*ni &o$t!&ak
&ra+o0o6no o%!$ta+ljen &rije &o*etka (la+no( &retre$a5 0o"e $e do&!$titi
&ona+ljanje kri+i*no( &o$t!&ka na )a7tje+ t!"itelja5 ako $e &odne$! no+i
doka)i na o$no+! koji7 $e $!d 0o"e !+jeriti da $! $e $tekli !+jeti )a
&ono+no &okretanje kri+i*no( &o$t!&ka8
Krivini postupak pravomono oustavljen do poetka glavnog pretresa
moe se ponoviti kad je tuitelj odustao od gonjenja, ako se dokae da je do
odustanka dolo usljed krivinog djela zloupotree sluenog poloaja tuitelja.
1 pogledu dokazivanja krivinog djela tuitelja primjenjivat 'e se odredbe
lana )5). stava 2. ovog zakona.
PONAVLJANJE POSTPKA KORIST OSKENO' %lan )5).&

Kri+i*ni &o$t!&ak )a+r#en &ra+o0o6no0 &re$!do0 0o"e $e
&ono+iti ! kori$t o$!4eno(1
a) ako se dokae da je presuda zasnovana na lanoj ispravi ili na lanom
iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa,
b) ako se dokae da je do presude dolo usljed krivinog djela sudije ili
osoe koja je vrila istrane radnje,
c) ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dune
panje i opreza nisu mogli iti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su
sami za see ili u vezi s ranijim dokazima podoni da prouzrokuju
2!2
osloaanje osoe koja je ila osuena ili njezinu osudu po laem
krivinom zakonu,
d) ako je neka osoa za isto krivino djelo vie puta osuena ili ako je vie
osoa osueno zog istog djela koje je mogla uiniti samo jedna osoa ili
neka od njih,
e) ako se u sluaju osude za produeno krivino djelo ili za drugo krivino
djelo koje po zakonu ouhvaa vie istovrsnih ili vie raznovrsnih radnji
iznesu nove injenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osueni nije
uinio radnju koja je ouhvaena djelom iz osude, a postojanje ovih
injenica i ilo od itnog uticaja na odmjeravanje kazne,
9) ako 9stavni sud $osne i %ercegovine ili Cvropski sud za ljudska prava
utvrdi da su u toku postupka krena ljudska prava i osnovne sloode i ako
je presuda zasnovana na tom krenju, i
!) ako je odlukom 9stavnog suda #ederacije ili 9stavnog suda $osne i
%ercegovine prestao vaiti zakon ili drugi propis na osnovu kojeg je ila
donesena pravomona osuujua presuda.
? sluajevi#a iz ta. a) i b) mora se pravomonom presudom dokazati
da su navedene osoe oglaene krivim za odnosna krivina djela. 2ko se
postupak protiv ovih osoa ne moe provesti zog toga to su umrle ili to
postoje okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje, te injenice mogu se utvrditi i
drugim dokazima.
PONAVLJANJE POSTPKA NA -TET OPT<ENO' %lan )55.&
Krivini postupak se moe ponoviti na tetu optuenog ako je presuda
kojom se optua odija donesena zog odustanka tuitelja od optue, a
dokae se da je do ovog odustanka dolo usljed krivinog djela korupcije ili
krivinog djela protiv sluene i druge dunosti tuitelja.
OSO.E OVLA-TENE NA PODNO-ENJE ZA/TJEVA %lan )59.&
"ahtjev za ponavljanje krivinog postupka mogu podnijeti stranke i
ranitelj, a poslije smrti osuenog, zahtjev u njegovu korist mogu podnijeti tuitelj
i zakonski zastupnik, rani, odnosno vanrani drug optuenog, roditelj ili dijete
i usvojitelj, odnosno usvojenik .
"ahtjev za ponavljanje krivinog postupka u korist osuenog, moe se
podnijeti i poto je osueni izdrao kaznu i ez ozira na zastarjelost, amnestiju
ili pomilovanje.
:ko sud sazna da postoji razlog za ponavljanje krivinog postupka,
obavijestit 'e o tome osu(enog, odnosno osobu koja je ovlatena da u korist
osu(enog podnese za#tjev.
POSTPANJE PO ZA/TJEV %lan )5;.&
O )a7tje+! )a &ona+ljanje kri+i*no( &o$t!&ka odl!*!je +ije6e
kri+i * no( odjeljenja $a$ta+ljeno od trojice $!dija
2!)
)a7tje+! $e 0ora na+e$ti &o koje0 $e )akon$ko0 o$no+! tra"i
&ona+ljanje i koji0 $e doka)i0a &otkrje&lj!j! *injenice na koji0a $e )a7tje+
)a$ni+a8 :ko za#tjev ne sadri ove podatke, sud 'e pozvati podnositelja da u
odre(enom roku za#tjev dopuni.
Priliko0 rje#a+anja o )a7tje+!5 ! +ije6! ne6e !*e$t+o+ati $!dija koji
je !*e$t+o+ao ! dono#enj! &re$!de ! ranije0 &o$t!&k!8
ODLIVANJE O ZA/TJEV %lan )5<.&
&ud e rjeenjem zahtjev odaciti ako na osnovu samog zahtjeva i spisa
ranijeg postupka utvrdi da je zahtjev podnijela neovlatena osoa ili da nema
zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka ili da su injenice i dokazi na kojima se
zahtjev zasniva ve ili izneseni u ranijem zahtjevu za ponavljanje postupka koji
je odijen pravomonim rjeenjem suda ili da injenice i dokazi oigledno nisu
podoni da se na osnovu njih dopusti ponavljanje ili da podnositelj zahtjeva nije
u zahtjevu naveo pravni osnov za ponavljanje postupka, ili ga nije potkrijepio
dokazima niti je nepotpun zahtjev dopunio po zahtjevu suda.
2ko sud ne odaci zahtjev dostavit e se prijepis zahtjeva protivnoj stranci
koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne
odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijea
odredit e da se izvide injenice i priave dokazi na koje se poziva u zahtjevu i u
odgovoru na zahtjev.
!oslije provedenih izviaja sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za
ponavljanje postupka na nain iz lana 8GJ. &tav )5+ ovog zakona .
DOP-TENJE ZA PONAVLJANJE POSTPKA %lan )5".&
S!d 6e5 ako ne odredi da $e i)+i4aj do&!ni5 na o$no+! re)!ltata
i)+i4aja )a7tje+ !+a"iti i do&!$titi &ona+ljanje kri+i*no( &o$t!&ka ili 6e
)a7tje+ od%iti5 ako novi dokazi nisu podobni da dovedu do ponavljanja krivinog
postupka.
2ko sud nae da razlozi zog kojih je dopustio ponavljanje postupka u
korist optuenog postoje i za nekog od saoptuenih koji nije podnio zahtjev za
ponavljanje postupka, postupit e po sluenoj dunosti kao da takav zahtjev
postoji.
1 rjeenju kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka, sud 'e
odluiti da se odma# zakae novi glavni pretres.
2ko je zahtjev za ponavljanje krivinog postupka podnesen u korist
osuenog, a sud, s ozirom na podnesene dokaze, smatra da osueni moe u
ponovljenom postupku iti osuen na takvu kaznu da i se uraunavanjem ve
izdrane kazne imao pustiti na sloodu, ili da moe iti oslooen od optue ili
da optua moe iti odijena, odredit e da se izvrenje presude odloi,
odnosno prekine.
+ad rjeenje kojim se doputa ponavljanje krivinog postupka postane
pravomo'no, obustavit 'e se izvrenje kazne, ali 'e sud, po prijedlogu tuitelja,
odrediti pritvor ako postoje zakonski razlozi za pritvor.
2!5
PRAVILA PONOVLJENO' POSTPKA %lan )5?.&
Na &ono+ljeni &o$t!&ak koji $e +odi na o$no+! rje#enja koji0 je
do&!#teno &ona+ljanje kri+i*no( &o$t!&ka5 &ri0ijenj!j! $e i$te odred%e
kao i na &ret7odni &o$t!&ak8 1 ponovljenom postupku sud nije vezan za
rjeenja donesena u pret#odnom postupku.
Ako $e &ono+ljeni &o$t!&ak o%!$ta+i do &o*etka (la+no( &retre$a5
$!d 6e rje#enje0 o o%!$ta+ljanj! &o$t!&ka !kin!ti i ranij! &re$!d!8
Kad $!d ! &ono+ljeno0 &o$t!&k! done$e &re$!d! i)re6i 6e da $e
&ret7odna &re$!da djeli0i*no ili ! cjelini $ta+lja +an $na(e ili da $e o$ta+lja
na $na)i . 9 kaznu koju odredi novom presudom sud e optuenom uraunati
izdranu kaznu, a ako je ponavljanje odreeno samo za neko od djela za koje je
optueni io osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu.
-ud je u ponovljenom postupku vezan zabranom iz lana )22. ovog
zakona %6 :ko je podnesena alba samo u korist optuenog, presuda se ne smije
izmijeniti na njegovu tetu 7&.
;lava RRE 5 60-B?6+) 2+ <2,+E+%I. )+2%.%0; %+>0;+
OPDA ODRED.A %lan )9@.&
Po$t!&ak )a i)da+anje ka)neno( nalo(a )a &re+a$7odni cilj i0a
i)%je(a+anje (la+no( &retre$a8
Da %i t!"ilac %io ! 0o(!6no$ti da )a7tije+a &okretanje i &ro+o4enje
&o$t!&ka )a i)da+anje ka)neno( nalo(a5 0oraj! %iti i$&!njeni odre4eni
&red!$lo+i1
1) da je za predmetno kriv. djelo propisana kazna zatvora do 6 godina ili
novana kazna kao glavna kazna.
2) da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza na osnovu kojih je mogue tvrditi
da je osumnjieni poinio predmetno krivino djelo.

T!"ilac )a7tje+ )a &okretanje &o$t!&ka )a i)da+anje ka)neno( nalo(a
do$ta+lja $!d! ! ,or0i o&t!"nice8
tak+oj o&t!"nici5 t!"ilac je d!"an da i)ri*ito na+ede koja $e
kri+i*no&ra+na $ankcija tra"i da %!de i)re*ena o&t!"eno0 %e) &ro+o4enja
(la+ne ra$&ra+e8 <uilac ni u kom sluaju ne moe traiti u optunici da se u
postupku za izdavanje kaznenog naloga, optuenom izrekne kazna zatvora, ez
ozira na injenicu da je za predmetno krivino djelo predviena kazna zatvora
kao krivinopravna sankcija.
T!"ioc! $! tak$ati+no &o%rojane +r$te kri+i*no&ra+ni7 $ankcija i
0jera koje 0o"e )a7tije+ati da %!d! i)re*ene o&t!"eno05 a to $!1
1) novana kazna,
2) uslovna osuda
mjere sigurnosti, i to1 zarana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcije ili
oduzimanje predmeta, te mjera
oduzimanje imovinske koristi priavljene krivinim djelom.
2!9
NEPRI/VATANJE ZA/TJEVA ZA IZDAVANJE KAZN8 NALO'A %lan )9!.&
O o&t!"nici koja $adr"i )a7tje+ )a i)da+anje ka)neno( nalo(a
odl!*!je $!dija &ojedinac8
O&t!"nic! t!"ioca $a )a7tje+o0 )a i)da+anje ka)neno( nalo(a5
$!dija &ojedinac 6e od%aciti ! @ 2tri3 )akono0 i)ri*ito &ro&i$ana $l!*aja1

1. !koliko $e !$tano+i da &o$toji o$no+ )a $&ajanje &o$t!&ka5 a to se
prije svega odnosi na situaciju gdje imamo8
a) da je optueni u isto vrijeme optuen za vie krivinih djela,
b) da se protiv iste osoe pred sudom vode odvojeni postupci za vie
kriv. djela, te
c) kad se za predmetno krivino djelo vode odvojeni postupci za vie
osoa.
2. kad $e !t+rdi da )a &red0etno kri+i*no djelo nije 0o(!6e &o$ta+iti
taka+ )a7tje+ ! $0i$l! &ro&i$ane ka)ne , %propisana kazna zatvora ve'a od
9 godina, odnosno nije predvi(ena novana kazna kao glavna kazna&
3. ako )atra"ena kri+i*no&ra+na $ankcija ili 0jera nije &red+i4ena 0e4!
do&!#teni0 kri+i*no&ra+ni0 $ankcija0a i 0jera0a %ako bi tuilac traio
npr. kaznu zatvora&.
Na rje#enje $!dije o od%aci+anj! )a7tje+a )a i)da+anje ka)neno(
nalo(a5 t!"ilac i0a &ra+o "al%e +anra$&ra+no0 +ije6!5 koje je d!"no
odl!*iti o "al%i ! rok! od LQ $ati8
$l!*aj! da o&t!"nica koja $adr"i )a7tje+ )a i)da+anje ka)neno(
nalo(a i$&!nja+a ,or0alne !+jete5 a $!dija ocijeni da &odaci $adr"ani !
o&t!"nici ne &r!"aj! do+oljno o$no+a )a i)da+anje ka)neno( nalo(a5
&o$t!&it 6e $a o&t!"nico0 kao da je i$ta &odnijeta na &ot+r4i+anje5 te 6e je
&ro$lijediti ! dalji &o$t!&ak5 &re0a *lan! :L@8 ZKP 2 potvrivanje optunice 38
PRI/VATANJE ZA/TJEVA ZA IZDAVANJE KAZNENO' NALO'A %lan )92.&
Ako $e $lo"i $a )a7tje+o0 )a i)da+anje ka)neno( nalo(a5 $!dija 6e
&ot+rditi o&t!"nic! i )aka)ati $a$l!#anje o&t!"eno(5 %e) odla(anja5 a
najka$nije ! rok! od Q dana od dana &ot+r4i+anja o&t!"nice8
Priliko0 $a$l!#anja $!dija 6e1
a) utvrditi da li je ispotovano pravo optuenog da ga zastupa ranilac,
b) utvrditi da li je optueni razumio optunicu i zahtjev tuioca za izricanje
krivinopravne sankcije ili mjere,
c) pozvati tuitelja da upozna optuenog sa sadrajem dokaza koje je
prikupio tuilac i pozvati ga na davanje izjave o predoenim dokazima,
d) pozvati optuenog da se izjasni o krivnji,
e) pozvati optuenog da se izjasni o predloenoj krivinopravnoj sankciji ili
mjeri.
4a sasluanju je potreno prisusutvo stranaka i ranitelja.
IZDAVANJE KAZNENO' NALO'A %lan )9).&
2!;
:ko optueni izjavi da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu, sudija 'e
proslijediti optunicu zbog zakazivanja glavnog pretresa u skladu sa ovim
2akonom. Llavni pretres bi'e zakazan u roku od )@ dana.
:ko optueni izjavi da je kriv i da pri#vata krivinopravnu sankciju ili mjeru
predloenu u optunici, sudija 'e prvo utvrditi krivnju i onda presudom izdati
kazneni nalog u skladu s optunicom.
;lava RRE< : 60-.B%. 0,F.,B. 0 <2F<G+%I? -?,-). 060H.%.
I)ricanje $!d$ke o&o0ene %=lan)9;.&
&udska opomena izrie se rjeenjem. 9koliko u ovoj glavi nije neto drugo
predvieno, odrede ovog zakona, koje se odnose na presudu kojom se
optueni oglaava krivim, primjenjuju se i na rjeenje o sudskoj opomeni.
O%ja+lji+anje i $adr"aj rje#enja o $!d$koj o&o0eni %lan )9<.&
3jeenje o sudskoj opomeni ojavljuje se odmah po zavretku glavnog
pretresa s itnim razlozima. <om prilikom predsjednik vijea upozorit e
optuenog da mu se za kriv. odjelo koje je uinio ne izrie kazna jer se oekuje
da e i sudska opomena na njega dovoljno uticati da vie ne vri krivina djela.
9 izreci rjeenja o sudskoj opomeni, pored linih podataka o optuenom, i
odluke o mjerama sigurnosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluke o vraanju
predmeta ako predmeti do tada nisu vraeni vlasniku, odnosno dratelju, te
odluka o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o
tome da se pravomona presuda ima ojaviti putem sredstava javnog
informisanja, navest e se samo da se optuenom izrie sudska opomena za
djelo koje je predmet optue i zakonski naziv krivinog djela. 9 orazloenju
rjeenja sud e iznijeti kojim se razlozima rukovodio pri izricanju opomene.
Po%ijanje rje#enja o $!d$koj o&o0eni %=lan )9".&
Rje#enje o $!d$koj o&o0eni 0o"e $e &o%ijati )%o(1 1. itne povrede
odredaa krivinog postupka, 2. povrede K"/a, 3. netano:nepotpuno utvrenog
injeninog stanja, kao i 4. zog toga to nisu postojale okolnosti koje
opravdavaju izricanje sudske opomene.
2ko rjeenje o sudskoj opomeni sadri odluku o mjerama sigurnosti, o
oduzimanju imovinske koristi, o trokovima krivinog postupka ili o
imovinskopravnom zahtjevu, ova odluka se moe poijati iz razloga to sud nije
pravilno primijenio mjeru sigurnosti ili oduzimanje imovinske koristi, odnosno to
je odluku o trokovima krivinog postupka ili imovinskopravnom zahtjevu donio
protivno zakonskim odredama.
Po+reda Kri+i*no( )akona %=lan )9?.&
!ovreda Krivinog zakona u sluaju izricanja sudske opomene postoji,
ako djelo za koje se optueni goni nije krivino djelo, ako postoje okolnosti koje
iskljuuju krivinu odgovornost, ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivino
gonjenje, kada je u pogledu krivinog djela koje je predmet optue primijenjen
zakon koji se ne moe primijeniti, i kada je odlukom o sudskoj opomeni, mjeri
sigurnosti ili oduzimanju imovinske koristi prekoraeno ovlatenje koje sud ima
po zakonu.
2!<
Odl!ke &o+odo0 "al%e %=lan );@.&
2ko je alu protiv rjeenja o sudskoj opomeni izjavio tuilac na tetu
optuenog, drugostepeni sud moe donijeti presudu kojom se optueni oglaava
krivim i osuuje na kaznu ili kojom se izrie uvjetna osuda, ako nae da je
prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice, ali da po pravilnoj primjeni
zakona dolazi u ozir izricanje kazne.
3ovodom bilo ije albe protiv rjeenja o sudskoj opomeni drugostepeni
sud moe donijeti presudu kojom se optuba odbija ili se optueni osloba(a od
optube ako na(e da je prvostepeni sud pravilno utvrdio odlune injenice i da
po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje jedne od ovi# presuda.
;lava RRE<< : 60-B?6+) 6F.H+ H+>0>I.B%<G<H+
06O. 0,F.,B.
Pri0jena dr!(i7 odred%i ZKP;a ! &o$t!&k! &re0a 0aloljetnici0a %=l. );!.&
-drede ove glave primjenjuju se u postupku prema osoama koje su
uinile krivino djelo kao maloljetnici, a u vrijeme pokretanja postupka, odnosno
suenja nisu navrile dvadeset jednu godinu ivota. -stale odrede ovog
zakona primjenjuju se ukoliko nisu u suprotnosti s odredama ove glave.
Pri0jena odred%i &re0a djeci %=l. );2.&
Kad se u toku postupka utvrdi da maloljetnik u vrijeme uinjenja krivinog
djela nije navrio etrnaest godina ivota, krivini postupak e se oustaviti i o
tome e se oavijestiti organ starateljstva.
O%a)ri+o &o$t!&anje %=l. );).&
Pri &red!)i0anj! radnji koji0a je &ri$!tan 0aloljetnik5 a naro*ito &ri
nje(o+o0 i$&iti+anj!5 $+i koji !*e$t+!j! ! &o$t!&k! d!"ni $! &o$t!&ati
o%a)ri+o5 +ode6i ra*!na o d!#e+noj ra)+ijeno$ti5 o$jetlji+o$ti i o$o%ni0
$+oj$t+i0a 0aloljetnika5 kako +o4enje kri+i*no( &o$t!&ka ne %i #tetno
!ticalo na ra)+oj 0aloljetnika8
O%a+e)na od%rana %=l. );5.&
Maloljetnik 0ora i0ati %ranitelja od &o*etka &ri&re0no( &o$t!&ka8
2ko sam maloljetnik, njegov zakonski zastupnik ili srodnici ne uzmu
ranitelja, njega e postaviti po sluenoj dunosti sudija za maloljetnike.
O$lo%o4enje od d!"no$ti $+jedo*enja %=l. );9.&
-d dunosti svjedoenja o okolnostima potrenim za ocjenjivanje
duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima
ivi, oslooeni su samo 1. roditelj, 2 . staratelj, 3. usvojitelj, 4. socijalni radnik, 5.
vjerski ispovjednik, odnosno vjerski sluenik i 6. ranitelj.
S&ajanje i ra)d+ajanje &o$t!&ka %=l. );;.&

2!"
Kad je 0aloljetnik !*e$t+o+ao ! !*injenj! kri+i*no( djela )ajedno $
&!noljetno0 o$o%o05 &o$t!&ak &re0a nje0! 6e $e ra)d+ojiti i &ro+e$ti &o
odred%a0a o+e (la+e8 !ostupak prema maloljetniku moe se spojiti s
postupkom protiv punoljetne osoe i provesti po opim odredama ovog zakona
samo ako je spajanje postupka neophodno za svestrano razjanjenje stvari.
3jeenje o tome donosi &"*, na orazloeni prijedlog tuitelja. 3rotiv ovog
rjeenja nije doputena alba.
Pro+o4enje jedin$t+eno( &o$t!&ka %=l. );<.&
Kad je osoa uinila neko krivino djelo kao maloljetna, a neko kao
punoljetna, provest e se jedinstven postupak po lanu 85. ovog zakona pred
vijeem koje sudi punoljetnim osoama.
Po)i+anje i do$ta+ljanje &i$0ena %=l. );?.&
Maloljetnik $e &o)i+a &reko roditelja5 odno$no )akon$ko(
)a$t!&nika8 .ostavljanje odluka i drugi# pismena maloljetniku vri se s#odno
odredbama lana !"9. ovog zakona s tim da se maloljetniku ne'e dostavljati
pismena isticanjem na oglasnoj ploi suda.
O%ja+lji+anje toka kri+i*no( &o$t!&ka %=l. )<@.&

Ne $0ije $e o%ja+iti tok kri+i*no( &o$t!&ka &re0a 0aloljetnik!5 ni
odl!ka done$ena ! to0 &o$t!&k!8 !ravomona odluka suda moe se ojaviti,
ali ez navoenja osonih podataka maloljetnika iz kojih se moe utvrditi njegov
identitet.
D!"no$t 7itno( &o$t!&anja %=l. )<!.&
-rgani koji uestvuju u postupku prema maloljetniku, kao i drugi organi i
ustanove od kojih se trae oavjetenja, izvjetaji ili miljenja duni su najhitnije
postupiti / kako i se postupak to prije zavrio.
Sa$ta+ $!da %=l. )<2.&
&r+o0 $te&en! $!di $!dija )a 0aloljetnike 2SZM3 koji +odi i
&ri&re0ni &o$t!&ak i o%a+lja i dr!(e &o$lo+e ! &o$t!&k! &re0a
0aloljetnici0a5 ! $klad! $ o+i0 )akono08
@ijee za maloljetnike u sastavu od trojice sudija odluuje po alama
protiv odluke sudije za maloljetnike u sluajevima predvienim ovim zakonom.
60)F.B+%I. 60-B?6)+ %=l. )<). i )<5.&
Pri0jena na*ela o&ort!niteta i od(ojne &re&or!ke

Za kri+i*na djela $ &ro&i$ano0 ka)no0 )at+ora do tri (odine ili
no+*ano0 ka)no0 t!"itelj 0o"e odl!*iti da ne )a7tije+a &okretanje
kri+i*no( &o$t!&ka5 iako &o$toje doka)i da je 0aloljetnik !*inio kri+i*no
djelo5 ako $0atra da ne %i %ilo cjeli$7odno da $e +odi &o$t!&ak &re0a
0aloljetnik!5 $ o%)iro0 na &rirod! kri+i*no( djela i okolno$ti &od koji0a je
!*injeno5 raniji "i+ot 0aloljetnika i nje(o+a o$o%na $+oj$t+a8 Auitelj moe
2!?
zatraiti miljenje organa starateljstva o cjelis#odnosti pokretanja postupka
prema maloljetniku.
Prije dono#enja o+e odl!ke t!"itelj je d!"an ra)0otriti 0o(!6no$t i
o&ra+dano$t i)ricanja od(ojne &re&or!ke
2ko za donoenje takve odluke trea da se ispituju lina svojstva
maloljetnika tuitelj moe, u dogovoru s organom starateljstva, uputiti
maloljetnika u prihvatilite ili u ustanovu za ispitivanje ili vaspitanje, ali najdue
na 8L dana.
Kad je i)+r#enje ka)ne ili od(ojne 0jere ! tok!5 t!"itelj 0o"e odl!*iti
da ne )a7tije+a &okretanje kri+i*no( &o$t!&ka )a dr!(o kri+i*no djelo
0aloljetnika ako $ o%)iro0 na te"in! to( kri+i*no( dijela5 kao i na ka)n!5
odno$no od(ojn! 0jer! koja $e i)+r#a+a5 ne %i i0alo $+r7e +o4enje
&o$t!&ka i i)ricanje kri+i*no&ra+ne $ankcije )a to djelo8
6F<6F.H%< 60-B?6+)
Od(ojne &re&or!ke i )a7tje+ )a &okretanje &o$t!&ka %=l. )<9.&
T!"itelj &odno$i )a7tje+ )a &okretanje &ri&re0no( &o$t!&ka SZM;!8
!rije donoenja odluke o tome hoe li se sloiti s ovim zahtjevom koji se odnosi
na krivina djela s propisanom kaznom zatvora do tri godine ili novanom
kaznom, &"* je duan razmotriti mogunosti i opravdanost izricanja odgojne
preporuke u skladu s odredama K"#$i%. 2ko odlui da izrekne odgojnu
preporuku, &"* e odluiti da se postupak prema maloljetniku ne pokrene. :ko
se -2F ne sloi sa za#tjevom za pokretanje pripremnog postupka, zatrait 'e da
o tome odlui vije'e za maloljetnike.
Pri%a+ljanje &odataka o o$o%no$ti 0aloljetnika %=l. )<;.&
&ri&re0no0 &o$t!&k! &re0a 0aloljetnik!5 &ored *injenica koje $e
odno$e na kri+i*no djelo5 &o$e%no 6e $e !t+rditi (odine "i+ota 0aloljetnika5
okolno$ti &otre%ne )a ocjen! nje(o+e d!#e+ne ra)+ijeno$ti5 i$&itat 6e $e
$redina ! kojoj "i+i i &rilike &od koji0a 0aloljetnik "i+i5 kao i dr!(e
okolno$ti koje $e ti*! nje(o+e o$o%e8
Podatke o o$o%no$ti 0aloljetnika &ri%a+lja SZM8 -2F moe zatraiti
da te podatke prikupi odreena struna osoa )socijalni radnik, defektolog,
psi#olog i dr.&, a moe nji#ovo pribavljanje povjeriti i organu starateljstva.
O$o%e koje &ri$!$t+!j! radnja0a ! &ri&re0no0 &o$t!&k! %=l. )<<.&
SZM $a0 odre4!je na*in i)+o4enja &ojedini7 radnji dr"e6i $e
odreda%a o+o( )akona u onoj mjeri koja osigurava prava maloljetnika na
odbranu, prava ote'enog i prikupljanje dokaza potrebni# za odluivanje.
Radnja0a ! &ri&re0no0 &o$t!&k! 0o(! %iti &ri$!tni t!"itelj i
%ranitelj8 Ispitivanje maloljetne osoe, kad je to potreno, oavit e se uz pomo
pedagoga ili druge strune osoe .
22@
SZM 0o"e odo%riti da radnja0a ! &ri&re0no0 &o$t!&k! %!de
&ri$!tan &red$ta+nik or(ana $taratelj$t+a i roditelj5 odno$no $taratelj
0aloljetnika8
S0je#taj 0aloljetnika %=l. )<".&
&"* moe narediti da se maloljetnik u toku pripremnog postupka smjesti
u prihvatilite, odgojnu ili slinu ustanovu, da se stavi pod nadzor organa
starateljstva ili da se preda drugoj oitelji, ako je to potreno radi izdvajanja
maloljetnika iz sredine u kojoj je ivio ili radi pruanja pomoi, zatite ili smjetaja
maloljetnika.
Odre4i+anje &rit+ora %=l. )<?.&
I)!)etno5 SZM 0o"e 0aloljetnik! odrediti &rit+or ako $e 1. krije ili ako
postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od jekstva, 2. ako postoji
osnovana ojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove
vane za krivini postupak ili ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati
krivini postupak uticajem na svjedoke, sauesnike ili prikrivae i 3. ako naroite
okolnosti opravdavaju ojazan da e ponoviti krivino djelo ili da e dovriti
pokuano krivino djelo ili da e uiniti krivino djelo kojim prijeti, a za ta krivina
djela moe se izrei kazna zatvora najmanje pet godina ili tea kazna,
Na o$no+! rje#enja o odre4i+anj! &rit+ora koje je donio SZM5 &rit+or
0o"e trajati najd!"e 0je$ec dana . @ijee za maloljetnike duno je oaviti
kontrolu neophodnosti pritvora svakih 76 dana.
Vije6e )a 0aloljetnike 0o"e ! $l!*aj! &o$tojanja )akon$ki7 ra)lo(a
&rod!"iti &rit+or )a jo# d+a 0je$eca . 3rotiv rjeenja vije'a doputena je alba
koja ne zadrava izvrenje rjeenja.
Nakon )a+r#etka &ri&re0no( &o$t!&ka5 &rit+or 0o"e da traje najd!"e
jo# #e$t 0je$eci5 $ ti0 da +ije6e )a 0aloljetnike +r#i kontrol! o&ra+dano$ti
o+e 0jere $+aki7 0je$ec dana8
O%ra)lo"eni &rijedlo( %=l. )"!.&
4akon to ispita sve okolnosti koje se odnose na uinjenje krivinog djela
i na osou maloljetnika, &"* dostavlja spise tuitelju koji je duan u roku od J
dana zahtijevati da se pripremni postupak dopuni ili podnijeti orazloeni
prijedlog &"* za izricanje odgojne mjere ili kazne ili izjaviti da odustaje od
postupka i podnijeti prijedlog za oustavu postupka.
2ko tuitelj ne podnese zahtjev da se pripremni postupak dopuni niti stavi
orazloeni prijedlog &"* za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetnikog
zatvora ni u roku od dva mjeseca od dostave spisa od strane &"* / smatrat e
se da je odustao od krivinog gonjenja.
O%!$ta+a &o$t!&ka %=l. )"2.&
2ko u toku pripremnog postupka tuitelj nae da nema osnove za voenje
postupka prema maloljetniku ili se kazna:odgojna mjera ve izdravaju, stavit e
prijedlog &"* da oustavi postupak. 2ko se &"* ne sloi s prijedlogom tuitelja,
22!
zatrait e da o tome odlui vijee za maloljetnike, koje moe odluiti da se
potupak oustavi ili nastavi pred &"*.
Kontrola &o$t!&ka %=lan )").&
-2F obavjetava predsjednika suda svaki# !9 dana koji predmeti
maloljetnika nisu okonani i o razlozima zbog koji# je po pojedinim predmetima
postupak jo u toku. 3redsjednik suda 'e, po potrebi, preduzeti mjere da se
postupak ubrza.
6FE0-B.6.%< 60-B?6+)
Zaka)i+anje ro*i#ta ili (la+no( &retre$a %=lan )"5.&
+ad primi prijedlog tuitelja, -2F zakazuje roite ili glavni pretres.
+azna maloljetnikog zatvora i zavodske mjere izriu se samo po
odranom glavnom pretresu.
-2F 'e saop'it maloljetniku odgojnu mjeru koja mu je izreena.
Odl!*i+anje na (la+no0 &retre$! %=lan )"9.&
Kad $e odl!*!je na o$no+! (la+no( &retre$a5 $7odno 6e $e
&ri0jenji+ati odred%e o+o( )akona o (la+no0 &retre$!5 r!ko+o4enj!
(la+ni0 &retre$o05 o odla(anj! i &rekidanj! (la+no( &retre$a5 o )a&i$nik! i
o tok! (la+no( &retre$a5 ali SZM 0o"e od$t!&iti od o+i7 &ra+ila5 ako $0atra
da nji7o+a &ri0jena ! konkretno0 $l!*aj! ne %i %ila cjeli$7odna8
!ored osoa ije je prisustvo oavezno na glavnom pretresu, na glavni
pretres pozvat e se i roditelji maloljetnika, odnosno staratelj i organ
starateljstva. 4edolazak roditelja, staratelja ili predstavnika organa starateljstva
ne sprjeava sud da odri glavni pretres.
-sim maloljetnika glavnom pretresu mora iti prisutan tuitelj kad je
podnio prijedlog za izricanje odgojne mjere ili kazne i ranitelj.
4a roite e se pozvati tuitelj, maloljetnik, ranitelj, roditelj:staratelj.
$ranitelj i tuitelj su duni prisustvovati. 2ko ne dou, &"* e oavijestiti ured
tuitelja i advokatsku komoru.
I$klj!*enje ja+no$ti %=lan )";.&
Kad $e $!di 0aloljetnik!5 ja+no$t je !+ijek i$klj!*ena8
&"* moe dopustiti da glavnom pretresu udu prisutne osoe koje se
ave zatitom i odgojem maloljetnika ili suzijanjem maloljetnikog kriminaliteta,
kao i naunici.
9 toku glavnog pretresa &"* moe narediti da se, osim tuitelja,
ranitelja i predstavnika organa starateljstva, sa zasjedanja udalje sve ili
pojedine osoe.
"a vrijeme izvoenja pojedinih dokaza ili govora stranaka &"* moe
narediti da se maloljetnik udalji sa zasjedanja .
Zaka)i+anje (l8 &retre$a ili odr"a+anje ro*i#ta i dono#enje odl!ke %=l. )"".&
222
SZM d!"an je )aka)ati (la+ni &retre$ ili odr"ati ro*i#te )a i)ricanje
od(ojne 0jere ! rok! od o$a0 dana od dana &rije0a &rijedlo(a t!"itelja ili
od dana kad je na ro*i#t! odl!*eno da $e odr"i (la+ni &retre$ .
-dlaganje ili prekidanje glavnog pretresa odreuje se samo izuzetno.
SZM d!"an je da &i$ano i)radi &re$!d!5 odno$no rje#enje ! rok! od
o$a0 dana5 a ! &o$e%no $lo"eni0 $l!*aje+i0a ! rok! od 9A dana od dana
o%ja+lji+anja &re$!de5 odno$no rje#enja8
Odl!ke SZM %=lan )"?.&
SZM nije +e)an )a &rijedlo( t!"itelja &ri odl!*i+anj! 7o6e li &re0a
0aloljetnik! i)re6i ka)n! ili 6e &ri0ijeniti od(ojn! 0jer!5 ali ako je t!"itelj
od!$tao od &rijedlo(a5 SZM ne 0o"e 0aloljetnik! i)re6i ka)n! ne(o $a0o
od(ojn! 0jer!8
-2F 'e rjeenjem obustaviti postupak u sluajevima kad sud na osnovu
lana 2?". ta. od d& do $& ovog zakona donosi presudu kojom se optuba odbija
ili kojom se optueni osloba(a od optube %lan 2??.&, kao i kad sudija na(e da
nije cjelis#odno izre'i maloljetniku ni odgojnu mjeru, niti kaznu.
SZM dono$i rje#enje i kad i)ri*e od(ojn! 0jer! 0aloljetnik!8 i)reci
o+o( rje#enja na+odi $e $a0o koja $e 0jera i)ri*e5 ali $e 0aloljetnik ne
o(la#a+a kri+i0 )a kri+i*no djelo koje 0! $e $ta+lja na teret8
1 obrazloenju rjeenja navest 'e se opis djela i okolnosti koje
opravdavaju primjenu izreene odgojne mjere.
3resuda kojom se maloljetniku izrie kazna maloljetnikog zatvora donosi
se u obliku iz lana )@@. ovog zakona.
Tro#ko+i &o$t!&ka i i0o+in$ko&ra+ni )a7tje+ %=lan )?@.&
&"* moe maloljetnika oavezati na plaanje trokova krivinog
postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je maloljetniku
izrekao kaznumaloljetnikogzatvora .
PRAVNI LIJEKOVI
<al%a &roti+ &re$!de i rje#enja %=lan )?!.&
!rotiv presude kojom je maloljetniku izreena kazna maloljetnikog
zatvora, protiv rjeenja kojim je maloljetniku izreena odgojna mjera i protiv
rjeenja o oustavljanju postupka )lan 5J8. stav 5.+ mogu podnijeti alu sve
osoe koje imaju pravo na alu protiv presude )lan 8LJ.+ i to u roku od J dana
od dana prijema presude, odnosno rjeenja.
$ranitelj, tuitelj, rani odnosno vanrani drug, srodnik po krvi u pravoj
liniji, usvojitelj, staratelj, rat, sestra i hranitelj mogu podnijeti alu u korist
maloljetnika i protiv njegove volje.
Sala protiv rjeenja kojim se izrie odgojna mjera koja se izdrava u
ustanovi zadrava izvrenje rjeenja ako &"*, uz saglasnost s roditeljima
maloljetnika i po sasluanju maloljetnika, ne odlui drugaije.
Odl!ke Vije6a )a 0aloljetnike i )a%rana re,or0atio in &ei!$ %=lan )?2.&
22)
Vije6e )a 0aloljetnike 0o"e &reina*iti &r+o$te&en! odl!k! i i)re6i
te"! 0jer! 0aloljetnik! $a0o ako je to &redlo"eno ! "al%i t!"itelja .
2ko prvostepenom odlukom nije izreena kazna maloljetnikog zatvora ili
zavodska mjera, vijee za maloljetnike moe tu kaznu, odnosno mjeru izrei
samo ako odri pretres .
I)0jena odl!ke i o%!$ta+a i)+r#enja %lan )?9.&
Kad $! i$&!njeni )akono0 &ro&i$ani !+jeti )a i)0jen! odl!ke o
i)re*enoj od(ojnoj 0jeri5 odl!k! o i)0jeni dono$i SZM koji je donio
rje#enje o od(ojnoj 0jeri ako $a0 na4e da je to &otre%no5 ili na &rijedlo(
t!"itelja5 !&ra+nika !$tano+e ili or(ana $taratelj$t+a kome je povjeren nadzor
nad maloljetnikom.
!rije donoenja odluke &"* e sasluati tuitelja, maloljetnika, roditelja ili
staratelja maloljetnika ili dr. osoe, a priavit e i potrene izvjetaje od ustanove
u kojoj maloljetnik izdrava zavodsku mjeru, od organa starateljstva i dr.
;lava RRE<<< 5 60-B?6+) 2+ )F<E<1%+ ,I.>+
6F0B<E 6F+E%<4 0-0B+
Jedin$t+eno$t &o$t!&ka %lan )?;.&
Z%o( i$to( kri+i*no( djela5 &roti+ &ra+ne o$o%e $e5 &o &ra+il!5
&okre6e i +odi kri+i*ni &o$t!&ak )ajedno $ &o$t!&ko0 &roti+ !*initelja8
!ostupak samo protiv pravne osoe se moe pokrenuti, odnosno voditi
kada protiv uinitelja krivini postupak nije mogue pokrenuti, odnosno voditi iz
zakonom propisanih razloga ili ako je protiv njega krivini postupak ve
proveden. jedin$t+eno0 &o$t!&k! $e &roti+ o&t!"ene &ra+ne o$o%e i
o&t!"eno( &odi"e jedna o&t!"nica i i)ri*e jedna &re$!da8
?jeli$7odno$t &okretanja kri+i*no( &o$t!&ka %lan )?<.&
T!"itelj 0o"e odl!*iti da &roti+ &ra+ne o$o%e ne )a7tije+a &okretanje
kri+i*no( &o$t!&ka kada okolno$ti $l!*aja !ka)!j! da to ne %i %ilo
cjeli$7odno jer je doprinos pravne osoe uinjenju krivinog djela io neznatan
ili pravna osoa nema imovine ili ima tako malo imovine da ne i ila dovoljna ni
za pokrie trokova postupka, ili ako je protiv pravne osoe zapoet steajni
postupak ili kada je uinitelj krivinog djela jedini vlasnik pravne osoe protiv
kojeg i se krivini postupak inae pokrenuo.
Za$t!&nik &ra+ne o$o%e ! kri+i*no0 &o$t!&k! %lan )?".&
S+aka &ra+na o$o%a ! kri+i*no0 &o$t!&k! 0ora i0ati $+o(
)a$t!&nika koji je o+la#ten )a &red!)i0anje $+i7 radnji )a koje je &o o+o0
)akon! o+la#ten o$!0nji*eni5 odno$no o&t!"eni i o$!4eni8 !ravna osoa u
225
krivinom postupku moe imati samo jednog zastupnika. &ud mora svaki put
utvrditi identitet zastupnika pravne osoe i njegovo ovlatenje za zastupanje.
Odre4i+anje )a$t!&nika %lan )??.&
Za$t!&nik &ra+ne o$o%e ! kri+i*no0 &o$t!&k! je onaj ko je o+la#ten
)a$t!&ati &ra+n! o$o%! &o )akon!5 akt! nadle"no( dr"a+no( or(ana ili &o
$tat!t!5 o$ni+a*ko0 akt! ili dr!(o0 akt! &ra+ne o$o%e8
"astupnik moe ovlastiti za zastupanje nekog drugog )pismenim aktom ili
usmeno na zapisnik u krivinom postupku+ .
I)!)e6e )a$t!&nika i Tro#ko+i )a$t!&nika %l. 5@@. i 5@2&

Za$t!&nik &ra+ne o$o%e ! kri+i*no0 &o$t!&k! ne 0o"e %iti o$o%a
koja je &o)+ana kao $+jedok .
"astupnik pravne osoe u krivinom postupku ne moe iti ni osoa protiv
koje tee postupak zog istog krivinog djela, osim ako je jedini lan pravne
osoe.
<rokovi zastupnika pravne osoe u kr. postupku su trokovi kr. postupka .
Do$ta+ljanje &i$0ena %lan 5@!.&
!ismena, namijenjena pravnoj osoi, dostavljaju se pisarnici i zastupniku.
.ranitelj &ra+ne o$o%e ! kri+i*no0 &o$t!&k! %lan 5@).&
!ravna osoa moe, pored zastupnika, imati ranitelja. !ravna i fizika
osoa, kao i osumnjieni, odnosno optueni ne mogu imati istog ranitelja.
Sadr"aj o&t!"nice %lan 5@5.&
O&t!"nica &roti+ &ra+ne o$o%e ! kri+i*no0 &o$t!&k!5 &ored $adr"aja
&ro&i$ani7 o+i0 )akono05 $adr"i 1
98 naziv pod kojim pravna osoba nastupa u pravnom prometu,
:8 sjedite pravne osobe,
@8 opis krivinog djela i
L8 osnov odgovornosti pravne osobe.
Pre$!da &ra+noj o$o%i %lan 5@;.&
Pored $adr"aja &ro&i$ano( ! *lan! @BB8 o+o( )akona &i$ana &re$!da
&ra+noj o$o%i 0ora $adr"a+ati1
a) ! !+od! &re$!de naziv pod kojim pravna osoa u skladu s propisima
nastupa u pravnom prometu i sjedite pravne osoe, kao i ime i prezime
zastupnika pravne osoe koji je io prisutan na glavnom pretresu,
b) ! i)reci &re$!de naziv pod kojim pravna osoa u skladu s propisima
nastupa u pravnom prometu i sjedite pravne osoe, kao i zakonski propis
po kojem je optuena, po kojem se osloaa optue za to djelo ili po
kojem se optua odija.
229
Mjera o$i(!ranja % lan 5@<.&
"a osiguranje izvrenja kazne, oduzimanja imovine ili oduzimanja
imovinske koristi, sud moe, na prijedlog tuitelja, protiv pravne osoe u
krivinom postupku odrediti privremeno osiguranje. 1 ovom sluaju s#odno se
primjenjuju odredbe lana 2!;. ovog zakona.
;lava RR<R : 60-B?6+) 2+ 6F<HI.%? HI.F+ -<;?F%0-B<,
2+ 0,?2<H+%I. <H0E<%-). )0F<-B< 6F<B+E>I.%.
)F<E<1%<H ,I.>0H < 2+ 0602<E+%I. ?EI.B%. 0-?,.
POSTPAK SLAJ NASTPANJA D-EVNE .OLESTI %=lan 5@?.&
Mo(!6e $! $it!acije da nakon !*injenja kri+i*no( djela kod
o&t!"eno( na$t!&i d!#e+no o%oljenje8 to0 $l!*aj! $tranke i %ranilac $e
0o(! o%ratiti $!d! $a &rijedlo(o0 da $e &rekine kri+i*ni &o$t!&ak5 $
o%)iro0 da o&t!"eni nije $&o$o%an ! nje0! !*e$t+o+ati .
-aveza je suda da, u tom sluaju, zatrai psihijatrijsko vjetaenje kako
i se zaista utvrdilo da li je optueni duevno oolio i da li je sposoan
uestvovati u krivinom postupku.
Ako $e tak+i0 +je#ta*enje0 i$&o$ta+i kao ta*no da je kod o&t!"eno(
na$t!&ila d!#e+na %ole$t nakon !*injeno( kri+i*no( djela i da nije
$&o$o%an !*e$t+o+ati ! &o$t!&k!5 $!d rje#enje0 &rekida &o$t!&ak i
o&t!"eno( !&!6!je or(an! nadle"no0 )a &itanje $ocijalno( $taranja .
4akon to se eventualno poolja zdravstveno stanje optuenog, to se
mora provjeriti preko vjetaka neuropsihijatra, krivini postupak e se nastaviti.
POSTPAK SLAJ NERANLJIVOSTI %=lan 5!@.&
Po$toje $it!acije kada neka te#ko d!#e+no %ole$na o$o%a kojoj je
&otre%no lije*enje5 i koja je o&a$na )a $e%e i )a okolin!5 ! $tanj!
ne!ra*!nlji+o$ti !*ini &roti+&ra+no djelo8
-drede krivinog zakona pokazuju da je zakonodavac izmijenio
shvatanje u odnosu na ranija zakonodavna rjeenja po pitanju da li osoa sa
navedenim osoinama moe uiniti krivino djelo. +rivini zakon izriito predvi(a
da se uiniocu krivinog djela za koje je krivino odgovoran izrie krivinopravna
sankcija. Me4!ti05 kada $! ! &itanj! ne!ra*!nlji+e o$o%e5 kri+i*ni )akon
+i#e ne &red+i4a 0o(!6no$t i)ricanja kri+i*no&ra+ne $ankcije8
Zakonoda+ac je )a!)eo $tano+i#te da ne!ra*!nlji+e o$o%e ne 0o(!
!*initi kri+i*no5 +e6 $a0o &roti+&ra+no djelo . -vdje se polazi od toga da je
uraunljivost )smanjena uraunljivost i itno smanjenja uraunljivost+
pretpostavka za krivnju. $udui da kod neuraunljivih osoa ne postoji krivnja,
samim tim nedostaje jedan od elemenata opeg pojma krivinog djela
)sujektivni elemenat+.
T!"ilac &roti+ ne!ra*!nlji+i7 o$o%a &odno$i $!diji o&t!"nic! na
&ot+r4i+anje5 ali $e tak+e o$o%e ne i)ja#nja+aj! o kri+nji5 $ o%)iro0 da je
kri+nja ! to0 $l!*aj! i$klj!*ena )adversarni sistem+.
22;
T!"ilac je ! o+oj o&t!"nici d!"an $ta+iti d+a &rijedlo(a1
1) da sud utvrdi da je osumnjieni uinio protivpravno djelo u stanju
neuraunljivosti,
2) da sud privremeno odredi prisilini smjetaj u zdravstvenoj ustanovi, uz
izvjetavanje zdravstvene ustanove.
Proti+ o$!0nji*eno(Co&t!"eno( 0o"e $e odrediti i &rit+or5 koji $e
i)+r#a+a ! )dra+$t+enoj !$tano+i8
tok! $!4enja $e 0ora !t+rditi da je ne!ra*!nlji+a o$o%a !*inila
djelo5 a ne $a0o da $e radi o o$o%i $a na+edeni0 o$o%ina0a8
Nakon to(a5 $!d dono$i !t+r4!j!6! &re$!d! koja $ada ! na#e0
kri+i*no0 &o$t!&k! &red$ta+lja *et+rti o%lik &r+o$te&ene &re$!de . !oto je
prethodno podignuta optunica, sud ne moe odluivati rjeenjem, jer na
glavnom pretresu optunicu moe konzumirati samo presuda.
Kada $e done$e !t+r4!j!6a &re$!da5 $!d 0ora donijeti i rje#enje o
&ri+re0eno0 &ri$ilno0 $0je#taj! ! )dra+$t+enoj !$tano+i ! trajanj! od O
0je$eci8
koliko $e na (la+no0 &retre$! !$tano+i da nije rije* o
ne!ra*!nlji+oj o$o%i5 t!"ilac 6e od!$tati od $+oji7 &rijedlo(a %da je optueni
uinio protivpravno djelo u stanju neuraunljivosti i da se predmet uputi organu
nadlenom za pitanja socijalnog staranja+. Zati0 $e $!4enje na$ta+lja kao i )a
$+ako( dr!(o( o&t!"eno(8
Ako t!"itelj ne od!$tane od $+o( &rijedlo(a i) o&t!"nice da je djelo
!*injeno ! $tanj! ne!ra*!nlji+o$ti5 $!d 6e donijeti &re$!d! kojo0 $e
o&t!"%a od%ija8
Po$t!&ak ! $l!*aj! o%a+e)no( lije*enja od o+i$no$ti %=lan 5!!.&
O &ri0jeni 0jere $i(!rno$ti o%a+e)no( lije*enja od o+i$no$ti $!d
odl!*!je &o#to &ri%a+i nala) i 0i#ljenje +je#taka8 9 svom nalazu i miljenju
vjetak trea da se izjasni i o mogunostima za lijeenje optuenog.
2ko je pri izricanju uvjetne osude uinitelju odreeno lijeenje na sloodi,
a on se nije podvrgao lijeenju ili ga je samovoljno napustio, sud moe, po
sluenoj dunosti ili na prijedlog ustanove u kojoj se uinitelj lijeio ili je treao
da se lijei, a po sasluanju tuitelja i uinitelja, odrediti opozivanje uvjetne
osude ili prinudno izvrenje sigurnosne mjere oaveznog lijeenja od ovisnosti.
Od!)i0anje &red0eta %=lan 5!2.&
Pred0eti koji $e &o KZF.i/ 0oraj! od!)eti od!)et 6e $e i kad $e
kri+i*ni &o$t!&ak ne )a+r#i &re$!do0 kojo0 $e o&t!"eni &ro(la#a+a kri+i05
ako to )a7tije+aj! intere$i o&6e $i(!rno$ti o *e0! $e dono$i &o$e%no
rje#enje8
3jeenje o oduzimanju predmeta donosi sudija, odnosno vijee, u
trenutku kad je postupak zavren, odnosno kad je oustavljen, kao i kad je u
presudi kojom je optueni proglaen krivim proputeno da se donese takva
odluka.
22<
Od!)i0anje i0o+in$ke kori$ti &ri%a+ljene kri+i*ni0 djelo0 %=lan 5!).&
Imovinska korist priavljena krivinim djelom utvruje se u krivinom
postupku po sluenoj dunosti.
<uitelj je u toku postupka duan prikupljati dokaze i izviati okolnosti koje
su od vanosti za utvrivanje imovinske koristi priavljene krivinim djelom.
Po$t!&ak od!)i0anja i0o+in$ke kori$ti &ri%a+ljene kri+8 djelo0 %=lan 5!5.&
Kad dolazi u ozir oduzimanje imovinske koristi priavljene krivinim
djelom, osoa na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne
osoe pozvat e se na glavni pretres radi sasluanja.
!redstavnik pravne osoe sasluat e se na glavnom pretresu poslije
optuenog. 4a isti nain postupit e se u odnosu na osou na koju je imovinska
korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok.
-soa na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne
osoe, ovlaten je da u vezi s utvrivanjem imovinske koristi predlae dokaze i
da, po doputenju sudije, odnosno predsjednika vijea, postavlja pitanja
optuenom, svjedocima i vjetacima.
2ko sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u ozir oduzimanje
imovinske koristi, prekinut e glavni pretres i pozvat e osou na koju je
imovinska korist prenesena, kao i predstavnika pravne osoe.
t+r4i+anje i0o+in$ke kori$ti &ri%a+ljene kri+i*ni0 djelo0 %=lan 5!9.&
&ud e visinu iznosa imovinske koristi priavljene krivinim djelom utvrditi
po sloodnoj ocjeni ako i inae njeno utvrivanje ilo povezano s
nesrazmjernim tekoama ili sa znatnim odugovlaenjem postupka.
Pri+re0ene 0jere o$i(!ranja %=lan 5!;.&
Kad dolazi u ozir oduzimanje imovinske koristi priavljene krivinim
djelom, sud e po sluenoj dunosti, po odredama koje vae za izvrni
postupak, odrediti privremene mjere osiguranja.
Sadr"aj odl!ke kojo0 $e i)ri*e 0jera od!)i08 i0o+in$ke kori$ti %=lan 5!<.&
-duzimanje imovinske koristi priavljene krivinim djelom sud moe izrei
u presudi kojom se optueni oglaava krivim i u rjeenju o primjeni vaspitne
mjere. 9 izreci presude ili rjeenja sud e navesti koji se predmet, odnosno
novani iznos oduzima.
Po$t!&ak o&o)i+anja !+jetne o$!de %=lan 52!.&
Kad je ! !+jetnoj o$!di odre4eno da 6e $e ka)na i)+r#iti ako o$!4eni
ne +rati i0o+in$k! kori$t &ri%a+ljen! kri+i*ni0 djelo05 ne nadoknadi #tet!
ili ne i$&!ni dr!(e o%a+e)e5 a o$!4eni ! odre4eno0 rok! nije i$&!nio te
o%a+e)e5 $!d 6e &ro+e$ti &o$t!&ak )a o&o)i+anje !+jetne o$!de na
&rijedlo( t!"itelja ili &o $l!"%enoj d!"no$ti8
&ud je oavezan da zakae sasluanje radi utvrivanja injenica, na koje
e pozvati tuitelja, osuenog i oteenog. 2ko sud utvrdi da osueni nije ispunio
22"
oavezu koja mu je ila odreena presudom, donijet e presudu kojom e
opozvati uvjetnu osudu i odrediti da se utvrena kazna izvri ili produiti rok za
ispunjenje oaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuom oavezom ili
oslooditi osuenog ispunjenja izreene oaveze. 2ko sud nae da nema
osnova za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e oustaviti postupak za
opozivanje uvjetne osude.
;lava RRR : 60-B?6+) 2+ ,0%0Q.%I. 0,>?). 0 BF<-+%I?
0-?,. <>< 6F.-B+%)? HI.F+ -<;?F%0-B< < 6F+E%<4
60->I.,<G+ 0-?,.
Rje#enje o %ri$anj! o$!de %=lan 522.&
Kad &o )akon! %ri$anje o$!de na$t!&a &roteko0 odre4eno(
+re0ena i &od !+jeto0 da o$!4eni ! to0 +re0en! ne !*ini no+o kri+i*no
djelo5 rje#enje o %ri$anj! o$!de dono$i &o $l!"%enoj d!"no$ti or(an
nadle"an )a +o4enje &o$lo+a ka)nene e+idencije8
!rije donoenja rjeenja o risanju osude, izvrit e se potrena
provjeravanja, a naroito e se prikupiti podaci o tome da li je protiv osuenog u
toku krivini postupak za neko novo krivino djelo uinjeno prije isteka roka
predvienog za risanje osude.
Prijedlo( o$!4eno( )a %ri$anje o$!de %=lan 52).&
Ako nadle"ni or(an ne done$e rje#enje o %ri$anj! o$!de5 o$!4eni
0o"e tra"iti da $e !t+rdi da je %ri$anje o$!de na$t!&ilo &o )akon!8
2ko nadleni organ ne postupi po zahtjevu osuenog u roku od 8L dana
od dana prijema zahtjeva, osueni moe traiti da sud donese rjeenje o risanju
osude.
S!d$ko %ri$anje !+jetne o$!de %=lan 525.&
Ako !+jetna o$!da ne %!de o&o)+ana ni &o$lije jedne (odine od
dana &roteka +re0ena &ro+jera+anja5 $!d 6e donijeti rje#enje koji0 $e
!t+r4!je %ri$anje !+jetne o$!de8 -vo rjeenje dostavit e se osuenom,
tuitelju i organu nadlenom za voenje kaznene evidencije.
Po$t!&ak %ri$anja o$!de na o$no+! $!d$ke odl!ke %=lan 529.&
Po$t!&ak )a %ri$anje o$!de na o$no+! $!d$ke odl!ke5 $7odno
odred%a0a KZF.i/5 &okre6e $e na 0ol%! o$!4eno(5 koja $e &odno$i $!d!8
"adueni sudija zakazat e i provesti sasluanje tuitelja i osuenog, a o
ponaanju osuenog moe zatraiti izvetaj od policijskog organa, a moe takav
izvetaj traiti i od uprave ustanove u kojoj je osueni izdravao kaznu.
22?
Ako $!d od%ije 0ol%! )ato #to o$!4eni $+oji0 &ona#anje0 nije
)a$l!"io %ri$anje o$!de5 o$!4eni 0o"e 0ol%! &ono+iti &o i$tek! jedne
(odine od dana &ra+o0o6no$ti rje#enja o od%ijanj! 0ol%e8
9 uvjerenju koje se graanima izdaje na osnovu podataka iz krivine
evidencije, risana osuda i risane pravne posljedice osude ne smiju se
spominjati.
;lava RRR< : 60-B?6+) 2+ 6F?P+%I. H.L?%+F0,%.
6F+E%. 60H0O< < <2EFQ.%I. H.L?%+F0,%<4 ?;0E0F+ ?
)F<E<1%06F+E%<H -BE+F<H+ (l. 42A. 5 434.)
F *eunarodna kriv. pr. pomo prua se po odredama ovog zakona, ukoliko
zakonom $i% ili meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno. G %l 52"&
Mol%e $!da5 odno$no t!"itelja )a &ra+n! &o0o6 ! kri+i*ni0
&red0eti0a do$ta+ljaj! $e ino)e0ni0 or(ani0a di&lo0at$ki0 &!te05 tako
#to $!d5 odno$no t!"itelj 0ol%e do$ta+lja Federalno0 0ini$tar$t+! &ra+de
koje i7 do$ta+lja nadle"no0 0ini$tar$t+! .o$ne i /erce(o+ine8 %lan 52?.&
Po$t!&anje &o 0ol%i ino)e0ni7 or(ana %=lan 5)@.&
Kada #ederalno ministarstvo pravde primi, putem nadlenog ministarstva
$osne i %ercegovine, molu inozemnog organa za pravnu pomo, duno je
molu dostaviti nadlenom tuitelju.
O do&!#teno$ti i na*in! i)+r#enja radnje koja je &red0et 0ol%e
ino)e0no( or(ana odl!*!je $!d5 odno$no t!"itelj &o )akoni0a .o$ne i
/erce(o+ine i ! $klad! $a $+ojo0 nadle"no#6!8
I)+r#enje &re$!de ino)e0no( $!da %lan 5)!.&
S!d ne6e &o$t!&iti &o 0ol%i ino)e0no( or(ana kojo0 $e tra"i
i)+r#enje kri+i*ne &re$!de ino)e0no( $!da .
Izuzetno od odrede stava 7. ovog lana, sud e izvriti inozemnu
pravomonu presudu u odnosu na sankciju koju je izrekao inozemni sud ako je
to predvieno meunarodnim ugovorom, i ako sankciju izrekne i sud prema
krivinom zakonodavstvu #ederacije. 9 izreku presude naeg suda unijee se
potpuna izreka i naziv suda iz inozemne presude, te sankcija. 1 obrazloenju
presude iznijet 'e razloge kojima se rukovodio prilikom izricanja sankcije. 3rotiv
presude mogu izjaviti albu tuitelj i osu(eni ili njegov branitelj, u skladu s
odredbama ovog zakona.
$t!&anje kri+i*no( (onjenja $tranoj dr"a+i %lan 5)).&
Ako je na teritoriji Federacije kri+i*no djelo !*inio $tranac koji i0a
&re%i+ali#te ! $tranoj dr"a+i5 toj dr"a+i $e 0o(!5 i)+an !+jeta )a i)r!*enje
o$!0nji*eni7 odno$no o&t!"eni7 o$o%a &red+i4eni7 ! Zakon! o kri+i*no0
&o$t!&k! .o$ne i /erce(o+ine5 !$t!&iti $+i kri+i*ni $&i$i radi kri+i*no(
(onjenja i $!4enja5 ako $e $trana dr"a+a to0e ne &roti+i8
2)@
9stupanje krivinog gonjenja i suenja nije doputeno ako se njime
stranac moe izloiti nepravednom postupku, nehumanom i poniavajuem
postupanju ili kanjavanju.
Prije &odi)anja o&t!"nice5 odl!k! o !$t!&anj! dono$i t!"itelj8 Nakon
&odi)anja o&t!"nice5 a do !$t!&anja &red0eta $!diji5 odno$no +ije6! !
$+r7! )aka)i+anja (la+no( &retre$a ; odl!k! dono$i SPS5 na &rijedlo(
t!"itelja8
Ako je o#te6eni dr"a+ljanin .o$ne i /erce(o+ine5 !$t!&anje nije
do&!#teno ako $e on to0e &roti+i5 osim ako je dato osiguranje za ostvarivanje
njegovog imovinskopravnog za#tjeva.
Pre!)i0anje kri+i*no( (onjenja od dr"a+e %lan 5)5.&
Federalno ministarstvo pravde 'e za#tjev strane drave da se u Federaciji
preduzme krivino gonjenje dravljanina Bosne i Hercegovine ili osobe koja ima
prebivalite u Bosni i Hercegovine za krivino djelo iz nadlenosti Federacije
izvreno izvan teritorije Bosne i Hercegovine, dostaviti sa spisima nadlenom
tuitelju. 4 odluci kojom se odbija da se preduzme krivino gonjenje, kao i o
pravnomo'noj odluci donesenoj u krivinom postupku, obavijestit 'e se,
diplomatskim putem, strana drava koja je uputila za#tjev.
;>+E+ RRR<< : 60-B?6+) 2+ %+)%+,? QB.B.,
F.4+B<><B+G<I? < 0-BE+F<E+%I. ,F?;<4 6F+E+ 0-0B+
%.06F+E,+%0 0-?L.%<4 < %.0-%0E+%0 ><Q.%<4
->0B0,. (l. 435. 5 444.)
Naknada #tete )%o( neo&ra+dane o$!de %lan 5)9.&

Pra+o na naknad! #tete )%o( neo&ra+dane o$!de i0a o$o%a kojoj je
%ila &ra+o0o6no i)re*ena kri+i*no&ra+na $ankcija ili koja je o(la#ena
kri+o05 a o$lo%o4ena od ka)ne5 a ka$nije je &o+odo0 +anredno( &ra+no(
lijeka &ono+ljeni &o$t!&ak &ra+o0o6no o%!$ta+ljen ili je &ra+o0o6no0
&re$!do0 o$lo%o4ena od o&t!"%e5 ili je o&t!"%a od%ijena o$i0 ! $ljede6i0
$l!*aje+i0a1
1. ako je do oustave postupka ili presude kojom se optua odija dolo
zog toga to je u ponovljenom postupku tuitelj odustao od krivinog
gonjenja, a do odustanka je dolo na osnovu sporazuma s osumnjienim,
odnosno optuenim,
2. ako je u ponovljenom postupku presudom optua odijena zog
nenadlenosti suda, a ovlateni tuitelj je preduzeo krivino gonjenje pred
nadlenim sudom.
-sueni nema pravo na naknadu tete ako je svojim lanim priznanjem ili
na drugi nain namjerno prouzrokovao osudu, osim ako je na to io prinuen.
Za$tarjelo$t &otra"i+anja )a naknad! #tete %lan 5);.&
2)!
Pra+o na naknad! #tete )a$tarije+a &roteko0 tri (odine od dana
&ra+o0o6no$ti &re$!de kojo0 je o&t!"eni o$lo%o4en od o&t!"%e ili kojo0
je o&t!"%a od%ijena5 odno$no &ra+o0o6no$ti rje#enja t!"itelja ili $!da
koji0 je &o$t!&ak o%!$ta+ljen , a ako je povodom za#tjeva za podnoenje
vanrednog pravnog lijeka podnesena alba vije'u apelacionog odjeljenja od dana
prijema odluke tog vije'a.
!rije podnoenja sudu tue za naknadu tete, osteeni je duan da se
svojim zahtjevom orati #ederalnom ministarstvu pravde radi postizanja
sporazuma o postojanju tete i vrsti i visini naknade.
Podno#enje t!"%e nadle"no0 $!d! )a naknad! #tete %lan 5)<.&
2ko zahtjev za naknadu tete ne ude usvojen ili po njemu #ederalno
ministarstvo pravde ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana podnoenja
zahtjeva, oteeni moe kod nadlenog suda podnijeti tuu za naknadu tete.
2ko je postignut sporazum samo u dijelu odtetnog zahtjeva, oteeni
moe podnijeti tuu u pogledu ostatka zahtjeva.
<ua za naknadu tete podnosi se protiv #ederacije. 9 sluaju da
#ederacija naknadi tetu zog neosnovanog lienja sloode ili neopravdane
osude ona stie pravo regresa od kantona ijim je zakonom osnovan sud koji je
donio pravomonu presudu, odnosno rjeenje.
Pra+o na$ljednika na naknad! #tete %lan 5)".&
Na$ljednici o#te6eno( na$lje4!j! $a0o &ra+o o#te6ene o$o%e na
naknad! i0o+in$ke #tete . 4asljednici oteene osoe mogu poslije njegove
smrti nastaviti postupak za naknadu tete, odnosno pokrenuti postupak ako je
oteena osoa umrla prije isteka roka zastarjelosti a da se zahtjeva nije
odrekla.
O$tale o$o%e koji0a &ri&ada &ra+o na naknad! #tete %lan 5)?.&
Pra+o na naknad! #tete &ri&ada1
a) osoi koja je ila u pritvoru, a nije dolo do pokretanja krivinog postupka
ili je postupak oustavljen ili je pravomonom presudom oslooena od
optue ili je optua odijena,
b) osoi koja je izdravala kaznu lienja sloode, a povodom ponavljanja
krivinog postupka izreena joj je kazna lienja sloode u kraem trajanju
od kazne koju je izdrala ili joj je izreena krivinopravna sankcija koja se
ne sastoji u lienju sloode ili je oglaena krivom, a oslooena od kazne,
c) osoi koja je usljed pogreke ili nezakonitog rada organa, neosnovano
liena sloode ili je zadrana due u pritvoru ili ustanovi za izdravanje
kazne ili mjere, osoi koja je u pritvoru provela due nego to traje kazna
zatvora na koju je osuena.
-soi koja je liena sloode ez zakonskog osnova pripada pravo na
naknadu tete ako joj nije odreen pritvor, niti joj je vrijeme za koje je liena
sloode uraunato u izreenu kaznu za krivino djelo ili za prekraj . >aknada
tete ne pripada osobi koja je svojim nedoputenim postupcima prouzrokovala
lienje slobode.
2)2
Naknada #tete &ro!)roko+ane $red$t+i0a ja+no( in,or0iranja %lan 55@.&
2ko je sluaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano lienje
sloode neke osoe prikazan u sredstvima javnog informiranja i time io
povrijeen ugled te osoe, sud e, na njen zahtjev, ojaviti u novinama ili
drugom sredstvu javnog informiranja saopenje o odluci iz koje proizilazi
neopravdanost ranije osude, odnosno neosnovanost lienja sloode . :ko sluaj
nije prikazan u sredstvu javnog in$ormiranja, ovakvo saop'enje 'e se, na za#tjev
te osobe, dostaviti organu, privrednom drutvu ili drugoj pravnoj osobi u kojoj je
ta osoba zaposlena, a ako je to za njenu re#abilitaciju potrebno i politikoj stranci
ili 1.L.
O$o%e koji0a &ri&ada &ra+o &odno#enja od#tetno( )a7tje+a %lan 55!.&
!oslije smrti osuene osoe pravo na podnoenje odtetnog zahtjeva
pripada njenom ranom odnosno vanranom drugu, djeci, roditeljima, rai i
sestrama. 2a#tjev se moe se podnijeti i kad je povodom vanrednog pravnog
lijeka izmijenjena pravna kvali$ikacija djela, ako je usljed pravne kvali$ikacije djela
u ranijoj presudi bio tee povrije(en ugled osu(ene osobe. "ahtjev se podnosi
sudu u roku od est mjeseci. - zahtjevu odluuje vijee.

Re7a%ilitacija %lan 552.&
&ud e po sluenoj dunosti donijeti rjeenje kojim se ponitava upis
neopravdane osude u kaznenoj evidenciji. ,jeenje se dostavlja organu
nadlenom za vo(enje kaznene evidencije. 4 ponitenom upisu ne smiju se
nikom davati podaci iz kaznene evidencije.
Pra+o na naknad! #tete ! +e)i $a )a&o$lenje0 %lan 555.&
-soi kojoj je zog neopravdane osude ili neosnovanog lienja sloode
prestao radni odnos ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja, priznaje se
radni sta, odnosno sta osiguranja kao da je ila na radu za vrijeme za koje je
zog neopravdane osude ili neosnovanog lienja sloode sta izguila . 3rilikom
svakog rjeavanja o pravu na koje utie duina radnog staa, odnosno staa
osiguranja, nadleni organ ili pravna osoba uzet 'e u obzir sta priznat odredbom
stava !. ovog lana. >a za#tjev organa ili pravne osobe kod koje se ovo pravo
ostvaruje, isplatit 'e se iz sredstava budeta Federacije propisani doprinos za
vrijeme za koje je odredbom stava !. ovog lana sta priznat. -ta osiguranja
priznat odredbom stava !. ovog lana u cjelini se uraunava u mirovinski sta.
;>+E+ RRR<<< : 60-B?6+) 2+ <2,+E+%I. 60BI.F%<G. < 0BI+E.
Tra"enje adre$e %lan 559.&
2ko se ne zna preivalite ili oravite osumnjienog: optuenog, kad je
to po odredama ovog zakona neophodno, tuitelj, odnosno sud e zatraiti od
policijskih organa da osumnjienog:optuenog potrae i da tuitelja, odnosno
sud oavijeste o njegovoj adresi.
+jeti )a i)da+anje &otjernice %lan 55;.&
2))
Izdavanje potjernice moe se narediti kad se osumnjieni:optueni protiv
kojeg je pokrenut krivini postupak zog krivinog djela za koje se po zakonu
moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna nalazi u jekstvu, a postoji
nareda za njegovo dovoenje ili rjeenje o odreivanju pritvora. Izdavanje
potjernice nareuje sud.
Izdavanje potjernice naredit e se i u sluaju jekstva osuenog iz
ustanove u kojoj izdrava kaznu , bez obzira na visinu kazne ili bjekstva iz
ustanove u kojoj izdrava zavodsku mjeru vezanu s lienjem slobode. >aredbu u
takvom sluaju izdaje upravnik ustanove.
I)da+anje o%ja+e %lan 55<.&
2ko su potreni podaci o pojedinim predmetima koji su u vezi s krivinim
djelom, ili ove predmete trea pronai, a naroito ako je to potreno radi
ustanovljenja istovjetnosti pronaenog nepoznatnog lea, naredit e se
izdavanje ojave kojom e se zatraiti da se podaci ili oavjetenja dostave
organu koji vodi postupak.
3olicijski organi mogu objavljivati i $otogra$ije leeva i nestali# osoba ako
postoji osnovana sumnja da je do smrti, odnosno nestanka ti# osoba dolo usljed
krivinog djela.
Po+la*enje &otjernice ili o%ja+e %lan 55".&
-rgan koji je naredio izdavanje potjernice ili ojave duan je da je odmah
povue kad se pronae traena osoa ili predmet ili kad nastupi zastarjelost
krivinog gonjenja ili izvrenja kazne ili drugi razlozi zog kojih potjernica ili
ojava nije vie potrena.
Ko ra$&i$!je &otjernic! ili o%ja+! %lan 55?.&
!otjernicu i ojavu raspisuje nadleni policijski organ koga odreuje sud u
svakom pojedinom sluaju, odnosno ustanova iz koje je pojegla osoa na
izdravanju kazne ili zavodske mjere.
2ko je vjerovatno da se osoa za kojom je izdata potjernica nalazi u
inozemstvu, nadleno ministarstvo $osne i %ercegovine moe raspisati
meunarodnu potjernicu.
)F+I
,0,+B< 5 6F01<B+B< 20B-
2)5