You are on page 1of 84

odrivi turizam

u deset koraka
Planiranje odrivog turizma
zasnovanog na batini i
prirodnom naslijeu
Australian
Government
Department of the
Environment and
Heritage
institut za turizam, Zagreb
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 338.48:504>(035)
ODRIVI turizam u deset koraka : planiranje odrivog turzma
zasnovanog na batini i prirodnom naslijeu : prirunik za upravljanje
i razvijanje turistikih regija, destinacija i proizvoda / <preveo, prilagodio
i uredio Hrvoje Cari>. - Zagreb : Institut za turizam : Odraz <i.e.> -
Odrivi razvoj zajednice, 2006.
Prijevod djela: Steps to sustainable tourism
ISBN 953-6145-14-6 (Institut).-
ISBN 953-98563-7-X (Odraz)
I. Turizam - Odrivi razvoj
300718065

Commonwealth of Australia 2004


Naslov izvornika: Steps to sustainable tourism
Hrvatsko izdanje: Hrvatsko izdanje: Hrvatsko izdanje: Hrvatsko izdanje: Hrvatsko izdanje:
Preveo, prilagodio i uredio: Hrvoje Cari
Lektura: Jelena Kneaurek Cari i Marija Grigi
Redakcija: INSTITUT ZA TURIZAM, Zagreb
Grafiki uredio: Zoran Petrovi
Tiskanje ove publikacije je dijelom financijski pomoglo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka RH.
Ovaj se dokument u cijelosti ili u dijelovima smije koristiti za obrazovne i edukacijske potrebe uz obavezno navoenje
izvornika. Komercijalna upotreba ili preprodaja ovog materijala nije dozvoljena. Umnoavanje i drugi naini upotrebe ovog
dokumenta moraju biti u skladu s autorskim pravima te uz pisanu potvrdu:
Assistant Secretary
Heritage Division
Department of the Environment and Heritage
GPO Box 787
CANBERRA ACT 2601
AUSTRALIA
heritage@deh.gov.au
Steps to sustainable tourism izradio je Odjel za turizam i batinu pri Ministarstvu okolia i batine Vlade Australije (Heritage
and Tourism Section of the Australian Government Department of the Environment and Heritage) te suradnici Nicholas Hall
i Lisa Testoni. Stavovi izneseni u ovom dokumentu nisu nuno i stavovi Vlade Australije. Pripremu ove publikacije pomogli
su strunjaci iz meunarodne radne skupine University of Western Sydney i TTF Australia.
Dizajn: Allison Mortlock, Angel Ink.
Institut za turizam
Vrhovec 5, 10000 Zagreb
Tel.: 01-3909666
www.iztzg.hr
hrvoje.caric@iztzg.hr
ODRAZ Odrivi razvoj zajednice
Lj. Posavskog 2, 10000 Zagreb
Tel.: 01-4655203
www.odraz.hr
odraz@odraz.hr
Zahvaljujemo na ustupljenim fotografijama: Zahvaljujemo na ustupljenim fotografijama: Zahvaljujemo na ustupljenim fotografijama: Zahvaljujemo na ustupljenim fotografijama: Zahvaljujemo na ustupljenim fotografijama:
Hrvatskoj turistikoj zajednici, Nacionalnom parku Brijuni, Institutu "Plavi svijet", Udruzi "Glumci u Zagvozdu", Ekocentru
"Caput Insulae", Koncertnom uredu Varadin, Udruzi "Ruta", Zoranu Tadiu, Parku prirode Biokovo, Nacionalnom parku
Brijuni, Parku prirode Medvednica, Nacionalnom parku Paklenica, Anti uljeviu, Gorjanu Agaeviu i Hrvoju Cariu.
Popis fotografija i autora Popis fotografija i autora Popis fotografija i autora Popis fotografija i autora Popis fotografija i autora
Str. i. Str. i. Str. i. Str. i. Str. i. "Pogled s Badnja", PP Paklenica; "Jeleni i srne na ispai u Nacionalnom parku Brijuni", Renco Kosinoi;
"Dioklecijanova palaa i Crkva sv. Duje", H. Cari; "Promjenjivica", H. Cari; "Ronilac i konjic", Ante uljevi
Str. 3. Str. 3. Str. 3. Str. 3. Str. 3. "Lastovska puina", Hrvoje Cari
Str. 26. Str. 26. Str. 26. Str. 26. Str. 26. "Nin", Andrija Carlli; "Biokovski botaniki vrt Kotiina, Katel iz 17. stoljea", Stipe Srzi; "Pore", Josip
Madraevi; "Verige, Nacionalni park Brijuni", Renco Kosinoi; "Arena, Pula", Renzo Kosinoi
Str. 58. Str. 58. Str. 58. Str. 58. Str. 58. "inovnika livada", PP Medvednica; "Manita pe", NP Paklenica; "Medvedgrad", PP Medvednica; "Park prirode
Telaica", Mladen Radulovi Mrlja; "Veternica", PP Medvednica; "Pogled na krku visoravan Biokova s brojnim dubokim
vrtaama izmeu vrhova Sv. Jure i Sv. Ilija", Damir Lackovi; "Potok Velike Paklenice", NP Paklenica; "Biokovo, Potok
Proslap u botanikom vrtu Kotiina", Stipe Srzi
Str. 62. Str. 62. Str. 62. Str. 62. Str. 62. "Beba hobotnica", Petar Krui
Str. 70. Str. 70. Str. 70. Str. 70. Str. 70. "Splitska gradska nonja, Etnografski muzej Split", H. Cari; "Koncert u atriju Franjevakog samostana, Hvar", H.
Cari; "Sol u rukama", Gorjan Agaevi; "Rudnik Zrinski u Parku prirode Medvednica", PP Medvednica; "Rijena laa", H.
Cari
Str. 74. Str. 74. Str. 74. Str. 74. Str. 74. "Physalis", "Bubamare", "Gnijezdo kopca" i "Alpska strizibuba" iz NP Paklenica; "Vilin konjic" iz arboretuma
Trsteno, H. Cari
Zadnja str. korica Zadnja str. korica Zadnja str. korica Zadnja str. korica Zadnja str. korica: "Pogled u arboretum", H. Cari
Za izdavaa: Za izdavaa: Za izdavaa: Za izdavaa: Za izdavaa:
odrivi turizam
u deset koraka
Planiranje
odrivog
turizma
zasnovanog
na batini i
prirodnom
naslijeu
Prirunik za razvijanje i
upravljanje turistikim regijama,
destinacijama i proizvodima
ii
Australija posljednjih desetak godina intenzivno
ulae u primjenu koncepta odrivog razvoja. Ovo je
posebno vidljivo u konkretnim i raznolikim aktivnosti-
ma na razliitim razinama djelovanja. Stjee se
dojam da se upravo partnerstvom inae suprostav-
ljenih sektora uspijevaju ostvariti kvalitetni i konkretni
pomaci. Iz takvih je primjera razvidno da vladine i
nevladine, znanstvene i aktivistike, poslovne i filan-
tropske, profesionalne i volonterske institucije i inici-
jative moraju suraivati te stvarati partnerstva kako
bi se realizirao pomak prema odrivosti.
Ovaj prirunik pisan je na osnovi razliitih iskustava,
a prati projektnu logiku i pazi na primjenjivost u
stvarnom okruenju te stoga nisu bile potrebne nje-
gove velike prilagodbe za nae hrvatske prilike. Upra-
vo e turistike destinacije koje (misle da) imaju
dobru koegzistenciju izmeu turizma i batine, ili
pak one koje tek poinju promiljati o tome, smatrati
ovaj prirunik vrlo korisnim. Priruniku su dodani
odabrani primjeri dobre prakse odrivog turizma
u Hrvatskoj koji su u trenutku pripreme ovog priru-
nika bili dostupni.
Batina: prirodna, kulturna, povijesna i tradicijska
jest osnova naeg identiteta, ali i osnova za razvoj
turizma. Stoga je odrivi turizam spoj batine i turi-
stikih aktivnosti na nain da profitiraju svi. Kako
dospjeti do te razine gdje su svi zadovoljni? Proitajte
u ovom priruniku.
Zahvaljujemo svim suradnicima na susretljivosti,
potpori i razumijevanju te pozivamo sve da pomognu
ODRAZ-u i Institutu za turizam u promoviranju odri-
vog turizma.
mr. sc. Hrvoje Cari Hrvoje Cari Hrvoje Cari Hrvoje Cari Hrvoje Cari
Institut za turizam
Rije urednika hrvatskog izdanja
iii
Uvod izvornika
Prirunik Odrivi turizam u deset koraka nastao je uz pomo
turistikoga gospodarstva, znanstveno-obrazovne zajednice i
djelatnika za zatitu batine.
Prirunik nudi pristup "korak po korak", kako bi se poduprla
partnerstva te postigla dobrobit za turizam uz osiguranje zatite
naeg okolia i nae batine (ukljuujui prirodne, povijesne i
tradicijske vrijednosti) te drutveno-ekonomski razvoj, to je sve
vano za odrivost.
"Australski prirodni i kulturni lokaliteti osnova
su australske turistike privlanosti na
globalnoj razini. Australija moe ponuditi
svojim posjetiteljima jedinstveni doivljaj
krajobraza, povijesti i kulture.
TTF Australija blisko je suraivala s
australskim Ministarstvom za okoli i batinu
pri izradi ovog prirunika kako bi se stvorilo
praktino sredstvo za pomo pri zatiti i
predstavljanju destinacija.
Preporuamo ovaj dokument i njegov pristup
svima koji su ukljueni u razvijanje i
upravljanje turistikim regijama,
destinacijama i proizvodima te se unaprijed
veselimo primjeni "Koraka" za odrivu
budunost."
Christopher Brown Christopher Brown Christopher Brown Christopher Brown Christopher Brown, direktor
TTF Tourism and Transport Forum Australia
iv
v
Sadraj
Rije urednika hrvatskog izdanja ............................................................. ii
Uvod izvornika ...................................................................................... iii
Dobrodolica ........................................................................................ 1
- Kome je namijenjen ovaj prirunik? ....................................................... 3
- Kako se koristiti prirunikom? ............................................................... 3
- Koje su koristi? ................................................................................... 4
- Kako krenuti? ..................................................................................... 5
- Osnovna naela .................................................................................. 5
Odrivi turizam u deset koraka ................................................................ 7
Primjer dobre prakse: Plavi svijet dobrog dupina .................................................. 8
1. KORAK - to elimo postii? ............................................................... 9
Primjer dobre prakse: udo u Zagvozdu ............................................................ 12
2. KORAK - Tko je, tko bi mogao ili trebao biti ukljuen? ........................... 13
3. KORAK - to nam je poznato? ............................................................ 19
Primjer dobre prakse: Priroda, tradicija i kultura u jednom doivljaju .......................... 22
4. KORAK - to ini vau regiju, destinaciju ili proizvod posebnim? ............. 23
5. KORAK - Koja su glavna problemska pitanja? ....................................... 27
6. KORAK - Analiza ............................................................................... 37
Primjer dobre prakse: Razotkrivanje baroka ........................................................ 42
7. KORAK - Naela i ciljevi aktivnosti ..................................................... 43
8. KORAK - Koje su vae ideje i opcije? ................................................... 45
Primjer dobre prakse: Spretne ruke zaigrane vunom ............................................... 50
9. KORAK - Provedba ............................................................................ 51
Primjer dobre prakse: Umjetnost stvaranja pomou prirode ...................................... 54
10. KORAK - Smjernice ......................................................................... 55
Kontrolna lista za planove odrivog turizma .............................................. 56
Korisne knjige, publikacije i
internetske stranice iz podruja odrivog turizma ....................................... 59
Pojmovnik ............................................................................................ 63
O pripremi izvornika Steps to sustainable tourism .................................... 71
Zavrna rije ......................................................................................... 72
vi
1 Odrivi turizam u deset koraka
DOBRODOLICA
Dobro doli! Dobro doli! Dobro doli! Dobro doli! Dobro doli! Odrivi turizam u deset koraka osmiljen je za turoperatore,
menadere zatite okolia i batine, lokalne inicijative te sve druge
zainteresirane za turistike destinacije i pripadajue turistike proizvode.
Pristup prikazan na sljedeim stranicama eli doarati naine
razumijevanja kljunih tema te pristupe zajednikog djelovanja radi
ostvarivanja "odrive" koristi za turizam, lokalnu zajednicu, okoli i
batinu.
World Tourism Organization
Svjetska turistika organizacija
Odrivi turistiki razvoj zadovoljava
potrebe turista i njihovih domaina
titei i unapreujui razvojne
mogunosti.
eli ostvariti upravljanje resursima
na nain da ekonomske, socijalne i
estetske potrebe budu ostvarene tako
da se odri kulturoloki integritet,
osnovni ekoloki procesi, bioloka
raznolikost te sustavi na kojima
poiva ivot.
2 Odrivi turizam u deset koraka
U priruniku Odrivi turizam u deset koraka (ili "Koraci") se upuuje na izraz "na okoli i
batina", pa bi bilo korisno razjasniti to mislimo pod time. "Okoliem" smatramo ekosustave,
ali i kulturne vrijednosti i karakteristike odreenog mjesta. "Batina" obuhvaa nae prirodno,
tradicijsko, autohtono i povijesno naslijee sve ono to smatramo da bi nai potomci
trebali naslijediti. Openito govorei, ova dva izraza su meusobno zamjenjivi.
Razliitih ljudi vrednuju okoli i naslijee na razliite naine. Oni koji rade u turizmu prepoznaju
ih kao osnovno sredstvo za rad ili imovinu te okvir za turistike proizvode. Njihov im poloaj
omoguuje da educiranjem posjetitelja uvelike prenesu vrijednosti prirodne i kulturne batine
odreenih destinacija.
Osnovno naelo ovog prirunika jest potreba prepoznavanja i zatite prirodnih i kulturnih
vrijednosti kako bi se potaknuo razvoj kvalitetnoga turistikog proizvoda i dugorono
unaprijedilo upravljanje turistikim destinacijama. Postizanje odrivog turizma zahtijeva
motivaciju, odlunost i sustavan pristup. "Koraci" su pomagalo ili uputa za ostvarivanje toga
cilja te su razraeni u partnerstvu i za interese turizma i batine. Ove upute, postavljene u
deset koraka, integriraju zahtjeve turizma, okolia i batine za potrebe razvoja i upravljanja
turistikom destinacijom i proizvodima.
Njihova sr je ispravno planiranje. Deset koraka ine cjelovit proces planiranja, ali se mogu
koristiti i u dijelovima, gdje je to prikladno. Mogu se koristiti pri izradi makroplanova radi
postizanja "cjelovite slike", ali i u mikroplaniranju atrakcija na lokalnoj razini. Dosljedno
praenje Koraka pomoi e vam u ostvarivanju potreba posjetitelja, okolia, poduzetnitva i
lokalne zajednice. Za sve njih moe postojati odriva budunost.
Vlada Australije, tj.Ministarstvo okolia i batine razvilo je Korake na osnovi naela stratekog
planiranja te iskustava strunjaka iz podruja planiranja, okolia, batine i turizma. Upute
su osmiljene kako bi bile prikladne u razliitim situacijama.
Koraci su dizajnirani kao praktina alatka koja e i dalje biti unapreivana kroz daljnji rad na
projektima turistikog razvoja. Povratne informacije iz svih projekata bit e koritene za
pripremu drugog izdanja kako bi se u njega inkorporiralo praktino znanje ljudi koji rade na
provedbi odrivog turizma.
Prilagoena verzija ove publikacije zove se Stepping stones to tourism i priprema se upravo
za potrebe autohtonih lokalnih zajednica.
Pratei Korake u cijelosti, moi ete zadovoljiti potrebe posjetitelja, turistikih poduzetnika,
okolia i lokalne zajednice i danas i ubudue.
3 Odrivi turizam u deset koraka
Kome je namijenjen ovaj prirunik?
Ovim se prirunikom mogu koristiti turoperatori, lokalne zajednice, turistike organizacije,
menaderi za upravljanje batinom, tijela odgovorna za regionalni razvoj, upravitelji parkova,
konzultanti i svi drugi zainteresirani za promicanje odrivog pristupa turizmu.
Kako se koristi ovim prirunikom?
Deset koraka moemo iskoristiti na razliite naine. Mogu nam pomoi pri:
procjenjivanju i vrednovanju projekata te za preliminarne procjene razvojnih turistikih
potencijala regije
identificiranju vanih pitanja o turizmu i batini koja se moraju uzeti u obzir u
menadmentu te regionalnom ili poslovnom planiranju
razvoju regionalnih stratekih planova i planova za djelovanje na zatiti batine u
turizmu
pruanju podrke u procesima izrade poslovnih planova ili razvoju turistikih proizvoda
zasnovanih na batini
promicanju djelotvornijeg planiranja razvoja infrastrukture na zatienim podrujima
procjeni mogunosti i pronalaenju boljih poslovnih ideja i prijedloga.
4 Odrivi turizam u deset koraka
Koje su koristi?
Primarne koristi ovog prirunika su to to nudi put kroz sloena pitanja koja mogu utjecati na
postizanje pozitivnih rezultata u zatiti batine i turizmu na korist svih. Prirunik potie:
bolju komunikaciju izmeu sudionika* (zainteresiranih skupina)
bolje razumijevanje kljunih tema
kvalitetnije turistike proizvode
jau podrku lokalne zajednice
kontrolu i smanjenje loih utjecaja
poveano razumijevanje i svijest o prirodnom i kulturnom naslijeu kod zaposlenika u
turizmu, zajednice, turoperatora i gostiju.
Kako bi unaprijedili turistike proizvode ili identificirali
mogunosti za nove proizvode. Koraci mogu pomoi pri
izgradnji boljih odnosa s lokalnom zajednicom i upraviteljima
batine.
Kako bi razvile planove lokalnoga ili regionalnog razvoja
turizma te kako bi pomogle u ostvarivanju pojedinih
projekata.
Kako bi unaprijedili svijest o odrivom turizmu kod svojih
zaposlenika, kako bi razvijali svoje poslovno planiranje i
pomogli definiranju razvojnih smjerova i postupaka
dobivanja potrebnih dozvola za rad u zatienim
podrujima.
Kako bi identificirale mogunosti za razvoj turizma
zasnovanog na batini ili prirodnim resursima te osigurale
da se politika odrivog turizma provodi i unapreuje u
sektoru njihova interesa.
Kako bi ostvarili komunikaciju u duhu partnerstva na
podruju turizma.
Kako bi uzele u obzir trokove, tete i koristi od
turizma u regiji.
Kako bi osigurali da se lokaliteti kulturne batine ispravno
koriste kao turistiki resursi te da planovi upravljanja budu
odrivi. Okvir planiranja moe posluiti i za planiranje
turistikih aktivnosti odreenih lokaliteta.
Kako bi odravale redovite sastanke i raspravljale o
smjernicama razvoja i aktivnostima.
Kako bi osigurale da su pitanja odrivog turizma primjereno
zastupljena u regionalnim planovima.
Kako bi istraili nove mogunosti predstavljanja
destinacije.
Kako bi se okupili i raspravljali o vanim temama
te razvili zajednike ciljeve na dugoronu korist.
Turoperatori
Lokalne
vlasti
Turistiki
poduzetnici
Turistike
organizacije
(npr. HTZ)
Upravitelji
parkova
Inicijativne i interesne
skupine lokalne
zajednice
Agencije i
upravitelji kulturne
batine
Lokalne (autohtone)
zajednice
Regionalne razvojne
organizacije
Turistiki
vodii
Svi
Korake mogu primjenjivati:
*Sudionik = vidi Pojmovnik, str. 63
5 Odrivi turizam u deset koraka
Kako krenuti?
Odrivi turizam je dugoroni cilj. U svojoj biti jest ono to ini turistiko podruje, destinaciju
ili proizvod posebnim. U ovoj publikaciji su okoli i batina kljuni izrazi koji se esto koriste.
Okoli se odnosi na sve ekosustave i njihove dijelove, ukljuujui ljude, kao i kulturne
vrijednosti te karakteristike odreenog mjesta. Batina je nae prirodno, tradicijsko, autohtono
i povijesno naslijee. Okoli i batina su dakle, kljuni dijelovi nae slike stoga to su njihove
vrijednosti i kvalitete okosnica za promidbu, interpretaciju i doivljaj ispunjenja i zadovoljstva
posjetitelja.
Koristei se odabranim pristupom planiranju, saetim u ovim uputama u deset koraka,
moe se pridonijeti izgradnji produktivnijega i trajnijeg partnerstva izmeu turizma i batine.
Nemojte biti iznenaeni ako ete imati potrebu ponovno se vratiti na neke od koraka ili ako
e vam za neke od njih trebati vie vremena kako biste ih svladali. Ove su upute prilagodljive
naravi te se mogu koristiti prema vaim potrebama.
Budite spremni izdvojiti neto vremena i resursa za ovaj proces. Ako to uinite, ustanovit
ete da se radi o vrlo korisnom pomagalu za istraivanje sloenih pitanja, ak i kod vrlo
zahtjevnih lokaliteta batine. Ujedno e vam omoguiti sagledavanje najboljeg smjera razvoja.
Osnovna naela
Nekoliko je osnovnih naela ili uvjerenja koja su utjecala na odabir deset koraka. To su:
participationi proces odluivanja
odrivi razvoj
naela turizma i batine
primjereni razvoj turizma.
Participationi proces odluivanja
Turizam i batina ukljuuju etiri kljuna gledita: turoperatora, institucija odgovornih za
zatitu batine, posjetitelja i lokalne zajednice. Svi oni imaju svoje specifine ideje, probleme
i interese. Ako elimo da sve skupine imaju koristi i prosperiraju, onda njihova gledita
moraju biti uzeta u obzir u procesima planiranja i odluivanja. Ovaj pristup u deset koraka
osmiljen je tako da ukljuuje gledita svih razliitih skupina radi postizanja pozitivnih rezultata
za sve.
6 Odrivi turizam u deset koraka
Odrivi razvoj
Odrivi bi se razvoj trebao odnositi na ekonomska, socijalna i okolina pitanja. Mnogi poslovni
subjekti danas ukljuuju samo socijalne i ekonomske uinke meu poslovne indikatore.
Katkad se ovakav pristup naziva mjerenje trostrukoga konanog rezultata ili trostrukog ishoda
osnovice, tj. tripple bottom line. Ovaj se pristup usredotouje na odgovornost, transparentnost,
usmjerenost prema sudionicima, te na sustavno mjerenje i izvjetavanje.
Naela turizma i batine
Vana dodatna publikacija ovom tivu je Successful Tourism at Heritage Places (Uspjeni
turizam na lokalitetima batine) koja razrauje naela, smjernice i ogledne primjere za
ilustraciju faktora uspjenosti u turizmu za odredita prirodne i kulturne batine. Naela
iznesena u toj publikaciji naglaavaju ovdje spomenute pristupe kao osnovu za dijalog i
suradnju. Ta naela su:
1. Prepoznavanje vanosti batine,
2. Briga o lokalitetima batine,
3. Razvoj partnerstva za viestruku korist,
4. Ugradnja pitanja batine u poslovno planiranje.
5. Investiranje u ljude i lokalitete,
6. Oglaavanje i promoviranje odgovornosti u oblikovanju turistikih proizvoda,
7. Pruanje visoko kvalitetnih doivljaja posjetiteljima i
8. Uvaavanje prava i obaveza lokalnoga, autohtonog stanovnitva.
Primjereni turistiki razvoj
Odrivi turizam u deset koraka odreuje pristup za pomo razvoju primjerenih dugoronih
rjeenja za turistike destinacije s prirodnim i kulturnim vrijednostima. Takoer tei k
uspostavljanju potpore razvoju turistikoga gospodarstva osiguravajui potrebnu zatitu
batine.
Turizam nee biti mogu na nekim prirodnim ili povijesnim lokalitetima ako je nekompatibilan
s njihovim posebnim vrijednostima ili ako se kosi s ciljevima zatite tih lokaliteta. Primjenjujui
upute iz ovoga prirunika, moi ete ocijeniti kada je to sluaj.
7 Odrivi turizam u deset koraka
Odrivi turizam u deset koraka ...
8 Odrivi turizam u deset koraka
Primjer dobre prakse
Plavi svijet dobrog dupina Plavi svijet dobrog dupina Plavi svijet dobrog dupina Plavi svijet dobrog dupina Plavi svijet dobrog dupina
Plavi svijet - Institut za istraivanje i zatitu mora iz
Velog Loinja neprofitna je organizacija koja vodi projekte
istraivanja i zatite ugroenih i zatienih morskih
organizama te provodi obrazovanje o prirodi i okoliu.
Poseban naglasak stavljen je na integralnu zatitu pojedinih
morskih podruja, ime se osigurava trajna zatita ekosustava
i pojedinih vrsta koje u njemu ive te istodobno promovira
odrivi razvoj.
Danas Plavi svijet vodi etiri velika projekta
Jadranski projekt "Dupin"
Loinjski rezervat za dupine
Loinjski edukacijski centar o moru
Zatita i istraivanje morskih kornjaa Jadrana u
suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom.
Jedan od projekata Plavog svijeta jest osnivanje
loinjskog rezervata za dupine - najveega zatienoga
morskog podruja u Jadranu. Ovim projektom jedna se
karizmatina i ugroena ivotinjska vrsta - dobri dupin -
koristi kao promotor zatite cjelokupnog okolia, dok se
istodobno dupinima osigurava podruje potrebno za opstanak
i zadovoljenje kljunih biolokih potreba. Projekt takoer
predvia osnivanje lokalne organizacije koja bi upravljala ovim
podrujem ime bi se omoguila bolja povezanost s lokalnom
zajednicom i brojnim korisnicima prostora.
Cilj ovakve zatite je praktinim primjerom pokazati da
zatita podruja moe donijeti znaajnu gospodarsku korist
podruju ako se njime upravlja na prihvatljiv, odriv nain.
Plavi svijet je partner Sporazuma o zatiti kitova
Sredozemlja, Crnog mora i susjednog atlantskog podruja
(ACCOBAMS) te surauje sa brojnim organizacijama i
institucijama u Hrvatskoj i svijetu. Za svoj rad dobili su
brojne meunarodne nagrade i priznanja.
Kontakt:
Plavi svijet Institut za istraivanje
i zatitu mora
Katel 24, HR-51551 Veli Loinj
Tel.: 051 604 666, Fax: 604 668
e-mail: info@plavi-svijet.org
www.plavi-svijet.org
9 Odrivi turizam u deset koraka
Bez obzira slui li ovaj proces za potrebe razvoja turistike regije, destinacije ili proizvoda,
prvi je korak odreivanje onoga to se eli postii te razumijevanje konteksta projekta.
Izjava o smjeru vaeg razvoja postati e vana referenca za potrebe procesa konzultiranja,
radnih sastanaka, odnose s medijima i javnou te svima ostalima kojima je vano razumjeti
to elite postii. Ako je ukljueno vie sudionika, morate osigurati njihovu suglasnost glede
smjera kojim elite ii prije nego to krenete dalje.
Kojim smjerom idete?
Jasno defnirani smjer pomoi e da vae aktivnosti napreduju. Smjer moe biti toliko
jednostavan koliko vi to elite te moe imati oblik izjave o viziji, misiji ili svrsi projekta.
Posvetite duno vrijeme izradi izjave kako biste bili sigurni da je realna, jasna i ostvariva.
Osmiljajui smjer svoga rada, uzmite u obzir:
to elite postii: kratkorono i dugorono
nunost svoga rada
u kojim vremenskim okvirima djelujete.
1. KORAK
to elimo postii?
Ovaj e vam korak pomoi da:
definirate svoj smjer
shvatite kontekst
Primjeri smjerova razvoja Primjeri smjerova razvoja Primjeri smjerova razvoja Primjeri smjerova razvoja Primjeri smjerova razvoja
elimo identificirati i shvatiti potencijal za turistiki razvoj
regije uz uvjet osnaivanja razvoja lokalne zajednice i zatite
prirodnih i kulturnih vrijednosti.
Ukljuiti pitanja razvoja turizma u Plan upravljanja
lokalitetima s popisa zatiene nacionalne batine
Izraditi plan razvoja ekosmjetaja koji e pridonijeti zatiti
vrijednosti kulturne i povijesne batine u destinaciji.
Regionalni
Popis zatiene
nacionalne batine
Ekosmjetaj
1.
KORAK
10 Odrivi turizam u deset koraka
to ini kontekst vae regije, destinacije ili projekta?
Kako bi svi to bolje shvatili kontekst regije, destinacije ili projekta, mora se definirati okruenje
u obliku pisanog pregleda trenutane situacije. Pregled bi trebao obuhvatiti
drutvene uvjete
ekonomsko okruenje
trenutnu politiku klimu
prirodno i kulturno okruenje.
Na neka od kljunih pitanja moda emo morati jezgrovito odgovoriti:
Koji je kljuni prirodni i kulturni kapital za turizam?
Koliko je trenutano posjetitelja?
Koliki je potencijal za rast broja posjetitelja?
Koliko dobro stvari zasad funkcioniraju?
Je li lokalitet ili regija pogodna za turistiki razvoj?
Ako je uope mogue, trebalo bi jasno identificirati konfliktna podruja ili pitanja izmeu
sudionika zainteresiranih za odreenu lokaciju. Definiranje ovog podruja u ranoj fazi projekta
moe biti vrlo vano za njegov napredak. Kako upravljati konfliktom bit e istraeno u daljnjim
koracima.
Primjer izjave o viziji Primjer izjave o viziji Primjer izjave o viziji Primjer izjave o viziji Primjer izjave o viziji
Vizija projektnog tima jest osiguranje okvira za inicijative odrivog turizma koji e
pomoi u zatiti i upravljanju kljunim kapitalom kulturne i prirodne batine. Taj
okvir bit e koriten u svrhu razvoja novih i postojeih turistikih mogunosti koje
uzimaju u obzir pitanja okolia, ekonomije i drutva.
*Sudionik = vidi Pojmovnik, str. 63
1.
KORAK
11 Odrivi turizam u deset koraka
Primjer opisa konteksta Primjer opisa konteksta Primjer opisa konteksta Primjer opisa konteksta Primjer opisa konteksta
Studija turizma i batine na podruju slijeva jezera Eyre.
Bazen jezera Eyre nalazi se u samom sreditu Australije. Pokriva gotovo 1/6
kontinenta i rasprostire se preko etri australske pokrajine. Protee se od visoravni
Macdonnell do Grat Divida, od Barkly Tablelanda do visoravni Flinders. Ukljuuje
jezero Eyre, pustinju Simpson, Moodnadatta, Birdsville i Strzelecki Tracks te jedan
od svjetski najznaajnijih nedirnutih rijenih ekosustava pustinjskog podruja koji
ukljuuju slijevove rijeka Cooper, Georgina i Diamantina.
Na tom slijevnom podruju ivi samo 57 000 ljudi. Kako bi odrivo upravljali svojim
resursima, prirodnjaci, aboridinske skupine, turoperatori, rudarski i naftni
poduzetnici, zatitari prirode i drugi osnovali su 1990ih godina Koordinacijsku
skupinu za zatitu bazena jezera Eyre (dalje u tekstu LEBCG).
Turizam se percipira kao ekonomski potencijal koji sa sobom nosi i opasnost od
tetnih utjecaja na prirodno i drutveno okruenje. Kako bi odgovorio na taj izazov
LEBCG je u partnerstvu s australskom vladom inicirao projekt Turizam batine jezera
Eyre. U tom je projektu procijenjen kapital batine, ukljueni su svi vani sudionici,
podizana je svijest javnosti, identificirane su lokacije i teme za specifine potrebe
razvoja i upravljanja te su izraeni naputci za kvalitetno odluivanje. Rezultati ovog
projekta su predstavljeni u dokumentu Lake Eyre Basin Heritage Tourism Future
Directions (Upute za budunost turizma temeljenog na batini bazena jezera Eyre).
Iako ne postoje toni podaci o porastu turizma za cijelo slijevno podruje jezera Eyre,
prisutni su indikatori koji potvruju stalni rast, a u nekim slikovitijim predjelima
vidljivije je ak i znaajno poveanje. U pustinji Simpson, na primjer, prije deset je
godina biljeila 300 dolazaka godinje dok se danas biljei 4 000 dolazaka u sezoni.
U pitoresknim gradiima poput Innamincka i Birdsvilla je zabiljeeno takoer
trostruko poveanje posjetitelja te danas ima oko 50 000 godinje.
Turizam je veliki izazov i potencijal te ga se mora sagledati kao integralni dio
inicijativa za upravljanje prirodnim resursima koje se razvijaju na podruju bazena
jezera Eyre.
(Schmiechen, J. 2003., Lake Eyre Basin Heritage Toursim Future Directions, Lake
Eyre Basin Coordinating Group)
1.
KORAK
12 Odrivi turizam u deset koraka
Kontakt:
Kulturna udruga
"Glumci u Zagvozdu"
Zagvozd 21270
Boenko Dedi, predsjednik Udruge,
Vedran Mlikota, dopredsjednik Udruge
Tel. / telefax: 021/847-080
e-mail: glumci.u.zagvozdu@st.htnet.hr
www.glumciuzagvozdu.hr
Razvojni potencijali ovoga kraja su,
osim rijetko viene sinergije lokalne
zajednice i Udruge, jo i bogata
tradicija, ouvan okoli i prirodna
batina koja je dijelom zatiena u
sklopu Parka prirode Biokovo. Stoga je
udruga "Glumci u Zagvozdu" odluila
proiriti djelovanje na zatitu i
prezentaciju lokalnih ekolokih i
tradicijskih vrijednosti. Tako su
organizirali uklanjanje oko 10 tona
otpada iz okolice mjesta te smanjili
broj divljih odlagalita. Senzibilitet za
vlastiti zaviaj i otvorenost prema
"stranom" (u ovom sluaju svijetu
glume i glazbe) moe iskoristiti
najbolje i od jednoga i od drugog te pri
tome stvoriti neto posebno i lijepo.
Sve je poelo na putovanju od Zagreba prema Dubrovniku kada su glumci Vedran Mlikota, podrijetlom iz
Zagvozda, i Darko urdo doli na ideju da se ba u tom mjestu ljeti organiziraju kazalini susreti. Uz
entuzijazam mjetana i glumaca te skromna sredstva 1998. poele su se odravati predstave, koncerti i
drugi kulturni dogaaji koji su uskoro zasluili epitet "udo u Zagvozdu".
udo u Zagvozdu udo u Zagvozdu udo u Zagvozdu udo u Zagvozdu udo u Zagvozdu
Ljetna kulturna zbivanja u Zagvozdu, u organizaciji udruge "Glumci u Zagvozdu" uinila su to mjesto
nezaobilaznim na kulturnoj karti Hrvatske. Taj lokalni kulturni dogaaj posjeuju jednako i umjetnici i
publika iz susjednih krajeva, ali i iz drugih krajeva Hrvatske. Uspjeh se dogodio stoga to je lokalna
zajednica dala podrku inicijativi Udruge te entuzijazmom stvorila neodoljivi ambijent. Konkretnim
(najee volonterskim) doprinosom mnogih mjetana osiguran je kontinuitet i napredak manifestacije
"Glumci u Zagvozdu". Domai ljudi, gosti i umjetnici stvaraju i konzumiraju izvrsne kulturne proizvode
(kazaline predstave), zabavljaju se i drue se te tako stvaraju nezaboravni ugoaj, ali i zanimljiv turistiki
proizvod koji je alternativa jednoobraznoj ponudi kulturnih dogaaja koje nudi susjedna rivijera. I to sve u
autohtonom ambijentu "zaboravljenog" mjesta Dalmatinske zagore.
Primjer dobre prakse
13 Odrivi turizam u deset koraka
Ovaj korak e vam pomoi da:
identificirate sudionike (zainteresirane strane, interesne skupine)
uzmete u obzir kada i kako konzultirati i ukljuiti predstavnike dionika
pronaete naine kako razviti dobre odnose
2. KORAK
Tko je, tko bi mogao ili trebao biti ukljuen?
Vano je saznati tko je sve zainteresiran i odgovoran za pitanja turizma, okolia i batine
vae destinacije ili regije.
Ako sustavno i strateki identificirate i ukljuite one koji imaju udjela u vaoj destinaciji,
regiji ili turistikom proizvodu, moi ete:
osigurati ukljuivanje relevantnih osoba u procese planiranja i u aktivnosti
pomoi odreivanju vanosti batine na odabranim lokalitetima
pomoi osigurati da su sve vane teme uzete u obzir
pomoi pri odluivanju koje aktivnosti su realne i mogu zadovoljiti specifine potrebe
pomoi procesima regionalnog planiranja, te planiranju upravljanja i razvoja.
Ovaj je korak vaan jer se na njemu zasnivaju svi daljnji koraci pa ga je stoga potrebno
kontinuirano aurirati.
Na samom poetku trebalo bi sve koji jesu, koji bi mogli ili trebali biti ukljueni u procese
odluivanja, identificirati te zabiljeiti narav njihova interesa. Nakon toga mogue je uzeti u
obzir razliite pristupe konzultiranja, koji e prerasti u neki drugi oblik zajednikog djelovanja,
primjerice, poput projekta ili poduzetnitva.
2.
KORAK
14 Odrivi turizam u deset koraka
Tko su sudionici (zainteresirane strane, interesne skupine)?
Odredite tko je, tko bi trebao ili mogao biti ukljuen tako da popiete sve potencijalne sudionike.
Uzmite u obzir sljedee kategorije:
Sudionike moete identificirati tako da:
razgovarate s ljudima
prouavate postojee izvjetaje i sline dokumente
ako je potrebno, javno ili formalno traite zainteresirane pojedince ili organizacije.
Zaponite s upotrebom postojeih mrea i foruma kako biste identificirali osobe koje bi
moda htjele biti ukljuene. Pitajte svoje kolege:
s kime biste jo trebali razgovarati
tko nije ukljuen, a trebao bi biti.
Neka ili sva od sljedeih pitanja mogla bi vam pomoi pri identifikaciji ljudi, skupina i
organizacija koje bi moda trebalo izvijestiti, traiti miljenje ili ukljuiti na bilo koji drugi
nain.
2.
KORAK
15 Odrivi turizam u deset koraka
Opa pitanja Opa pitanja Opa pitanja Opa pitanja Opa pitanja
Tko je vlasnik zemlje ili nekretnina povezanih s vaim proizvodom, destinacijom ili
regijom?
Tko je korisnik vaeg proizvoda, destinacije ili regije?
Tko je ukljuen u upravljanje zemljitem ili vodenim povrinama koje se koriste ili
koje planirate koristiti?
Koje su relevantne lokalne vlasti?
Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina
Tko poznaje lokalno, prirodno i
kulturno naslijee u regiji?
Tko posjeduje zemlju na podrujima
gdje se nalaze ti lokaliteti?
Tko upravlja tim podrujem?
Tko ima ulogu skrbnika ili nadzornika
tog naslijea?
Tko su autohtoni, tradicijski vlasnici i/
ili skrbnici tog naslijea?
Tko ivi/radi ili je ivio/radio na tim
lokalitetima?
Tko je zakonski odgovoran za te
lokalitete?
Tko donosi odluke koje utjeu na te
lokalitete?
Koje skupine su zainteresirane ili bi
mogle biti zainteresirane za te lokalitete?
Koji strunjaci su posebno
zainteresirani za te lokalitete?
Koje su nevladine i neprofitne
organizacije aktivne ili bi mogle postati
zainteresirane za te lokalitete?
Postoji li jo netko tko bi mogao
postati zainteresiran ili potencijalno
sudjelovati, odnosno pomoi?
Tko se jo koristi om zemljom?
Postoje li edukatori, treneri, obrazovne
institucije koje bi trebalo ukljuiti?
Tko je vlasnik turistikih tvrtki i
poslova?
Turizam Turizam Turizam Turizam Turizam
Tko su investitori?
Tko nudi smjetaj i prehranu?
Tko nudi usluge prijevoza?
Tko vodi turistike ture?
Tko nudi ostale usluge koje su ovisne o
turizmu?
Koje su regionalne turistike marketinke ili
planerske organizacije?
Koje su udruge i organizacije
za ekonomski razvoj prisutne na tom
podruju?
Tko dodjeljuje suglasnosti i doputenja za
komercijalnu djelatnost?
Tko dodjeljuje ili nudi financiranje za razvoj
turizma na interesnim podrujima?
Tko izdaje turistike vodie?
to pie u vodiima o tome tko je ukljuen
u turizam?
Tko se koristi turistikim proizvodima,
objektima i uslugama?
2.
KORAK
16 Odrivi turizam u deset koraka
Razumijevanje naravi interesa pojedinog sudionika moe uvelike pomoi ovom procesu, bez
obzira na to radi li se o zakonskim, profesionalnim, ekonomskim, kulturolokim ili osobnim
interesima. Ovisno o interesima, neke sudionike e moda trebati samo imati u vidu kod
nekih buduih koraka, dok e druge trebati ukljuiti u procese konzultiranja, a tek manja
skupina bit e konkretno ukljuena. Kljune ili glavne dionike trebalo bi identificirati to je
ranije mogue.
Kako konzultirati i ukljuivati ljude?
Informiranje i ukljuivanje moe biti naporan i vremenski zahtjevan proces, ali najee
upravo taj postupak odreuje uspjeh ili neuspjeh projekata, akcijskih planova i turistikih
proizvoda. Konzultacijski procesi mogu biti usmjereni prema kljunim sudionicima za
specifine potrebe, ali isto tako i prema opem informiranju javnosti radi ostvarivanja
razumijevanja, potpore i dragovoljnog ukljuivanja.
Postoje brojne i raznovrsne tehnike konzultiranja. Odabir najbolje ovisit e o kontekstu,
ciljnoj skupini te dostupnim ljudskim i financijskim resursima. Neke tehnike su formalne,
druge su ciljane i specifine. Meu tehnikama su primjerice:
javni sastanci
intervjui
javne prezentacije, izlobe i informativne postere
savjetodavna tijela
medijska istraivanja
pisane sugestije
telefonske ankete i istraivanja
fokus grupe
tematski dani
voeni informativni posjeti
konferencije ili radionice
graanska okupljanja radi prikupljanja stavova javnosti
vizualno mapiranje
slikovne ili fotografske ilustracije.
Ako elite razviti svoje pristupe za konzultiranje sudionika, moda biste mogli angairati
osobu s takvim iskustvom i/ili obrazovanjem. Dodatni materijali koji opisuju metode
konzultiranja navedeni su u popisu literature.
Koje ljude ukljuiti, najee je pitanje zdrave logike, ali katkad je dobro ukljuivati i osobe
izvan uobiajenih okvira. Katkad takve "neuobiajene" osobe mogu osvjeiti proces i donijeti
nova i zanimljiva razmiljanja.
2.
KORAK
17 Odrivi turizam u deset koraka
Kako razviti uspjene suradnike odnose?
Vie razliitih imbenika moe utjecati na uspostavu ili razvijanje uspjenih suradnikih
odnosa. Na primjer, identificiranje:
voditelja ili nositelja procesa
kljunih osoba za svakodnevnu komunikaciju
vanih partnerstva.
Voditelji i nositelji procesa
Svaki projekt ili proces treba nekoga tko bi koordinirao aktivnosti, povezivao ljude i bio
sredinji izvor informiranja. Ta osoba moe biti inicijator koji pokree proces prije nego to
netko drugi preuzme ulogu koordinatora. To takoer moe biti osoba koju su njezini nadreeni
ili projektni tim formalno imenovali koordinatorom. Ta osoba, kao i sve druge osobe za
kontakt, mora biti jasno odreena te svi kljuni sudionici izvijeteni o njezinoj ulozi i nainima
kontaktiranja.
Projektni timovi, radne skupine ili nadzorni odbori
Gdje god je mogue, sluite se ve postojeim mehanizmima komuniciranja za koordinaciju
aktivnosti i razvijajte ih. Ako odgovarajua savjetodavna skupina ne postoji, bilo bi korisno
uspostaviti radnu skupinu koja e se baviti vanim pitanjima vae regije, destinacije ili
turistikog proizvoda. Svrha ove radne skupine trebala bi biti intersektorska i interorganizacijska
komunikacija radi odreivanja potreba u turizmu, batini i okoliu te radi osiguravanja potpore
za taj proces.
Mogui lanovi radne skupine
2.
KORAK
18 Odrivi turizam u deset koraka
Imenujte lanove i koristite se njima kao dvosmjernim kanalima informiranja ire zajednice.
Ova skupina moe biti formalna ili neformalna. Moe imati razliite uloge poput sredinjice
za informiranje javnosti i slubeno izvjetavanje, moe se baviti prikupljanjem informacija,
istraivanjem opcija, donoenjem odluka itd. Trebala bi zrcaliti sve kljune interese i ukljuiti
relevantne osobe i organizacije u postupke donoenja odluka.
Razvijanje partnerstva
Uspjean turizam najee zahtijeva resurse koje nema samo jedna organizacija, stoga
partnerstva mogu biti efikasan nain pribavljanja resursa s podruja turizma i batine. Ona
mogu pomoi u izgradnji potpore i koordiniranja, umjesto dupliciranja aktivnosti. Partnerstva
u poetnoj fazi osiguravaju sva nuna doputenja te potrebne informacije za vrijeme provedbe
projekta.
Kljuni koraci za razvijanje partnerstva su:
1. Identificiranje kljunih partnera za postizanje vaih ciljeva,
2. Identificiranje osoba koje su ukljuene ili bi trebale biti ukljuene,
3. Izgradnja odnosa (npr. uz pomo ovog prirunika),
4. Razvijanje meusobnog razumijevanja u vanim pitanjima, ukljuujui ona o prirodnoj
i kulturnoj batini,
5. Zajedniko odreivanje ciljeva i podciljeva i
6. Iznoenje vlastitog opredjeljenja za partnerstvo i primjenu dogovorenih aktivnosti.
Ove vam smjernice mogu pomoi da pri uspostavi radne skupine:
odluite koja je uloga radne skupine, koliko esto e se sastajati i to se
oekuje od njezinih lanova
pokuajte zadrati skupinu manjom jer e tako najvjerojatnije biti efikasnija.
Svakako ne zaboravite obavijestiti sve oko sebe o tome to radite, ohrabrite
lanove radne skupine da promoviraju svoje djelovanje, dostignua i kljuna
pitanja
Imenujete osobu za kontakt i/ili koordinatora ili uspostavite sustav rotiranja
te funkcije
Osigurate da svatko moe iznijeti svoje miljenje, sazivajte sastanke s precizno
odreenim dnevnim redom, vremenskim ogranienjem i definiranim ciljevima.
2.
KORAK
19 Odrivi turizam u deset koraka
Informacija je mono sredstvo, stoga e prikupljanje odgovarajuih injenica i podataka
omoguiti primjerenu osnovu za odluivanje. Pretraivanjem postojeih materijala o planiranju
i upravljanju turistikim aktivnostima na podrujima batine te postojeim i potencijalnim
turistikim tritima, otkrit ete da dosta informacija ve postoji.
Gdje traiti
Moda ete trebati traiti podatke u knjigama, novinskim lancima, tonskim zapisima,
izvjetajima sa sjednica, turistikim brourama, godinjim izvjetajima, biljekama
turoperatora, planovima i istraivanjima o upravljanju podrujima batine (prirodne,
arheoloke). Informacije je takoer mogue pronai:
razgovarajui s upuenim pojedincima i pomou intervjua, upitnika i tematskih rasprava
u lokalnim i nacionalnim knjinicama
u privatnim zbirkama
na internetskim stranicama
posredstvom razliitih lokalnih ili regionalnih organizacija
na sveuilitu
kod upravnih tijela za zatitu i upravljanje batinom
u ministarstvima
kod turoperatora.
3. KORAK
to nam je poznato?
Ovaj e vam korak pomoi da:
identificirate postojee izvore informacija i dokumenata relevantne za
va projekt ili proces
locirate i obradite postojee informacije o trenutanim i potencijalnim
turistikim tritima
odredite kapital batine, njezinu vrijednost i tematiku
3.
KORAK
20 Odrivi turizam u deset koraka
Sljedea e vam pitanja pomoi u pronalaenju relevantnih informacija.
Ako moete, pokuajte ustanoviti koje informacije nisu dostupne, a mogle bi biti vane za
stjecanje cjelovite slike. Mogu li se dobaviti na neki drugi nain te tako omoguiti kvalitetnije
planiranje i odluivanje?
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Postoje li:
regionalni planovi ekonomskog razvoja?
odgovarajui planovi lokalne samouprave?
smjernice razvoja lokalne zajednice?
Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina
Koji lokaliteti batine su formalno
registrirani i zatieni?
Koje su vane studije ili projekti bili
provedeni ili se provode?
Postoji li zabiljeena usmena predaja,
prie, legende ili vjerovanja u vezi s
tim lokalitetom?
Postoje li studije o trenutanom stanju
toga lokaliteta?
Postoje li mjerljivi podaci zateenog
stanja?
Postoji li nadzor lokaliteta?
Koji su dijelovi batine kljuni,
ukljuujui i one koji nisu na popisu
zatiene batine (ovo moe biti
prikazano kao poseban popis ili
prilog)?
Koje zakonske obaveze utjeu na
administrirativno upravljanje
podrujem?
Turizam Turizam Turizam Turizam Turizam
Koji turistiki projekti i studije postoje ili se
trenutno provode?
Jesu li statistike posjetitelja ili neki drugi
formalni podaci prikupljeni (upitnici,
podaci o ulazu ili prolasku posjetitelja)?
Tko su posjetitelji (dob, spol, adresa
stanovanja, itd.)?
Koje su aktivnosti posjetitelja za vrijeme
njihovog boravka?
Kada posjetitelji dolaze?
Kako putuju do svog odredita?
Koji su razlozi njihovog dolaska?
Postoji li odreeni fokus ili prioritet za
turizam na regionalnoj ili nacionalnoj
razini?
3.
KORAK
21 Odrivi turizam u deset koraka
Ostali izvori
Informacije o zatiti prirode i batine
Korisno je zapoeti informiranje o zatiti prirode i batine na internetskim stranicama
Ministarstva kulture (www.min-kulture.hr) koja informira o zakonodavstvu, strategijama,
provedbi propisa, zatienim prirodnim vrijednostima, registrima kulturnih dobara, projektima,
aktivnostima i mogunostima financiranja te prua kontakte srodnih institucija (obrazovanja
i dravne uprave). Dravni zavod za zatitu prirode sredinje je struno tijelo koje prikuplja i
obrauje podatke o zatiti prirode te se na njezinim internetskim stranicama moe vidjeti
institucionalni okvir zatite prirode u RH (www.dzzp.hr) kao i na internetskim stranicama
nacionalnih parkova i parkova prirode te drugih javnih i neprofitnih organizacija iz podruja
zatite prirode.
Informacije za razvoj turizma
Internetske stranice Hrvatske turistike zajednice (www.htz.hr) mogu pruiti korisne
informacije, jer sadre poveznice s lokalnim i upanijskim uredima. Ministarstvo mora, turizma,
prometa i razvitka (www.mmtpr.hr) prua vane informacije o zakonodavstvu, natjeajima,
financijskim potporama, planovima i mogunostima turistikog razvoja. Institut za turizam
posjeduje veliku datoteku korisnih statistika, analiza, izvjetaja, radova i knjiga (pod linkom
Biblioteke - dinamiko pretraivanje) koje su dostupne na njezinoj internetskoj stranici
(www.iztzg.hr). Posebno istiemo BIST Sustav poslovne inteligencije za turizam (Business
Intelligence System for Tourism) koji nudi korisniku lak on-line pristup i koritenje informacija
relevantnih za hrvatski turizam.
Za detaljnije podatke pogledajte Popis korisnih adresa.
Kako biste zavrili ovaj korak, morate uzeti u obzir sve prikupljene podatke, pregledati ih te
izraditi:
saetak kljunih izvora informacija
saetak prirodnih i kulturnih dobara u regiji
saetak postojeih i moguih turistikih trita.
Ove saetke moete upotrijebiti:
kako biste informirali sudionike i sve druge zainteresirane za dostupne podatke i ono na
to oni ukazuju
kako biste prikazali na emu se zasnivaju vai procesi
kako biste prikazali postojee informacije te ukazali na one koje je potrebno pribaviti.
3.
KORAK
22 Odrivi turizam u deset koraka
Primjer dobre prakse
Priroda, tradicija i kultura Priroda, tradicija i kultura Priroda, tradicija i kultura Priroda, tradicija i kultura Priroda, tradicija i kultura
u jednom doivljaju u jednom doivljaju u jednom doivljaju u jednom doivljaju u jednom doivljaju
Ekocentar "Caput Insulae", Beli (dalje u tekstu: Centar)
neprofitni je istraivako-edukacijski centar za zatitu
prirode, koji ve trinaest godina aktivno djeluje u Belom
na sjevernom dijelu otoka Cresa. Osnovna je djelatnost
Centra integralna zatita ugroene vrste bjeloglavog
supa. Od 1990. godine prati se populacija tih ptica na
svim otocima Kvarnera u suradnji s Ornitolokom
postajom Cres HAZU. Jedinke supa prstenuju se,
oznaavaju krilnim markicama i prate se njihove
migracije. Populacija supova dohranjuje se na
hranilitima kako bi se osigurao njezin opstanak.
Centar ima posebnu ulogu u spaavanju mladih supova
koji nesretnim sluajem padnu u more, koji se pronau
bolesni, otrovani ili ranjeni. Stoga u sklopu kompleksa
Centra postoji i Oporavilite za bjeloglave supove, u kojem
se ozlijeeni supovi lijee do ponovnog putanja u prirodu.
Uz osnovni program zatite bjeloglavih supova svoje
ciljeve Centar ostvaruje i kroz druge programe. To su:
1. Zatita bioraznolikosti otoka Cresa,
2. Zatita kulturno-povijesnog naslijea Tramuntane,
3. Edukacijski program,
4. Program volonterskog centra,
5. Eko-turistiki program i
6. Interpretacijski centar.
Centar se zalae za ekoturizam kao jedinu mogunost
povezivanja tradicijskog naina ivota zasnovanog na
pregonskom ovarstvu i sitnoj poljoprivredi s
gospodarskim razvojem ovoga kraja. Ouvanje
prirodnoga i kulturno-povijesnog naslijea te njegova
promocija provodi se u sklopu Interpretacijskog centra s
tri stalna muzejska postava te postavom "Etnoloka
batina Tramuntane" na otvorenom prostoru.
Centar ima jedinstvenu mreu od sedam ekostaza (ukupno
60 km) ureenih na starim i zaputenim putovima koji su
nekada povezivali sela sjevernog dijela otoka. Na jednoj od
staza nazvanoj "Izloba povijesti i umjetnosti u prirodi"
postavljeno je dvadesetak skulptura akademskog kipara
Ljube de Karine s uklesanim stihovima i mislima Andra
Vida Mihiia, lokalnog pjesnika. Ovaj uspjean primjer
povezivanja turizma, batine, lokalne zajednice i zatite
ugroene vrste bjeloglavog supa ne bi bio mogu bez
ljubavi, truda i odricanja svih zaposlenika Centra,
prijatelja i volontera iz Hrvatske i cijeloga svijeta.
Kontakt:
Ekocentar Caput Insulae - Beli
Beli 4, HR-51559 Beli - otok Cres
Tel.:/ telefax 051 840 525
e-mail: caput.insulae@ri.htnet.hr
www.caput-insulae.com
23 Odrivi turizam u deset koraka
U sklopu ovoga koraka morate identificirati vane vrijednosti u vaoj regiji, destinaciji ili
proizvodu te naine na koje se te vrijednosti predstavljaju posjetiteljima i kako ga oni razumiju.
Destinacije mogu biti posebne zbog razliitih razloga mogu biti vane lokalnoj zajednici ili
cijelom svijetu.
Turizam, batina i lokalna zajednica imat e koristi od razvijanja zajednikog razumijevanja
onoga to je znaajno jer e razviti usuglaeni pristup predstavljanja batine posjetiteljima.
Identificiranje prirodne i kulturne batine
Lokaliteti prirodne i kulturne batine esto su kljuni resursi turizma. Jedinstvena kvaliteta
lokaliteta i njegove vrijednosti mogu initi velik dio turistike atrakcije, odnosno biti glavna
atrakcijska osnova.
Razumijevanje vrijednosti vaih lokaliteta batine kljuno je za uspjean razvoj proizvoda,
planiranje, promidbu, upravljanje i interpretaciju. Takoer je vano da se uzme u obzir
primjerenost uvoenja ili poveanja turistikih aktivnosti na lokalitetu batine. Razumijevanje
navedenog pomae pri osiguravanju kompatibilnosti budueg razvoja i stalne brige za
vrijednosti batine.
Moda ete otkriti da su strunjaci ve dokumentirali vrijednosti odreenog podruja kulturne
i prirodne batine. Strunjaci koji se bave pitanjima batine ve imaju strukturirane metode,
kriterije za procjenjivanje vanosti lokaliteta. Informacije o estetskim, povijesnim, znanstvenim,
drutvenim ili duhovnim znaajkama biti e vane za daljnji rad. Pronaite ove informacije.
Dobar izvor su lokalni, regionalni ili nacionalni popisi batine.
Identificiranje ostalih vrijednosti
Ostale vrijednosti, osim onih koje su strunjaci ve prepoznali, takoer su vrlo vane. One
mogu imati manje opipljive znaajke koje ine te destinacije, regije ili doivljaje posebnima
lokalnoj zajednici ili posjetiteljima. Mogu se odnositi na kulturne, drutvene, rekreacijske i
ekonomske aspekte koritenja prostora.
Dodatne informacije o identificiranju vrijednosti mogu se pronai u publikaciji Protecting
Heritage Places Kit (Prirunik za zatitu destinacija batine), koji je naveden u popisu literature
na kraju ovog prirunika.
4. KORAK
to ini vau regiju, destinaciju ili proizvod
posebnim?
Ovaj e vam korak pomoi:
identificirati to je to posebno u vaoj regiji, destinaciji
ili proizvodu
ustanoviti kako se te posebnosti ili vrijednosti
prepoznaju i predstavljaju
ustanoviti postoji li potencijal za daljnje koritenje tih
vrijednosti u turizmu i turistikoj interpretaciji
4.
KORAK
24 Odrivi turizam u deset koraka
Perspektiva turizma
Prie i legende koje se zasnivaju na vrijednostima lokalne batine posebno su zanimljive
posjetiteljima, pogotovo ako ih prenosi lokalno stanovnitvo. Te prie su ono to posjetitelji
nose sa sobom kui i dalje ih prepriavaju u svojoj ivotnoj sredini.
Za odreivanje to ini regiju, destinaciju ili proizvod posebnim, moramo uzeti u obzir te
vrijednosti koje su nam poznate. Pitanja u tablici mogu vam pomoi pri identifikaciji tih
posebnih atributa vae regije, destinacije ili proizvoda.
to je posebno za vau regiju, destinaciju ili proizvod? to je posebno za vau regiju, destinaciju ili proizvod? to je posebno za vau regiju, destinaciju ili proizvod? to je posebno za vau regiju, destinaciju ili proizvod? to je posebno za vau regiju, destinaciju ili proizvod?
Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina Okoli i batina
Koje su poznate prirodne i kulturne
vrijednosti regije ili destinacije?
Koje su vrijednosti batine formalno
prepoznate i navedene u registrima
batine?
Koje su ostale vrijednosti koje
(najvjerojatnije) postoje, a nisu u
registru batine?
Koje su povijesno-prirodno-kulturne
teme prepoznate kao posebne?
Do kojih vrijednosti (formalnih i
neformalnih) dre u lokalnoj zajednici?
Turizam Turizam Turizam Turizam Turizam
Kojim se posebnim vrijednostima regije,
destinacije ili proizvoda ve koriste u
turizmu?
Koje su osobitosti i vrijednosti regije,
destinacije ili proizvoda posebno zanimljive
posjetiteljima?
Postoje li posebno slikoviti predjeli koji
privlae posjetitelje u regiju, u destinaciju
ili proizvodu?
Koje se teme koriste u promociji i
marketingu?
4.
KORAK
25 Odrivi turizam u deset koraka
Sljedea e vam pitanja pomoi pri identifikaciji podruja pogodnih za unapreenje i razvoj
novih programa, aktivnosti, usluga i infrastrukture.
Rezultati ovog koraka mogu biti predstavljeni u obliku izjave koja opisuje zato je regija,
destinacija ili proizvod poseban. Ova je izjava kombinacija identificiranih vrijednosti i ostalih
vrijednosti koje potencijalno ine regiju, destinaciju ili proizvod privlanim za posjetitelje.
Takva se izjava naziva Izjava o vrijednostima, batini i turizmu.
Ova se izjava moe koristiti kako bi se razvilo zajedniko razumijevanje o tome to je posebno
u dotinom mjestu te na najbolji nain predstavilo te vrijednosti posjetiteljima (titimo batinu
i unaprjeujemo turistiki proizvod). Jednom kad se dogovori, izjava moe initi osnovu za
sudionike u njihovoj pripremi za sljedei korak.
Izjavu bi trebalo popratiti kratkim opisom:
1. Kako se prepoznaju i predstavljaju postojee vrijednosti.
2. Koji dodatni potencijal postoji za koritenje tih posebnih vrijednosti u turizmu i
turistiko-interpretacijskim programima.
Razumijevanje i predstavljanje vrijednosti batine Razumijevanje i predstavljanje vrijednosti batine Razumijevanje i predstavljanje vrijednosti batine Razumijevanje i predstavljanje vrijednosti batine Razumijevanje i predstavljanje vrijednosti batine
Pitanje Pitanje Pitanje Pitanje Pitanje
Koliko su dobro vrijednosti prirodne i
kulturne batine shvaene i
predstavljene?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Koliko su dobro istaknute vrijednosti koje
prepoznaju sudionici?
Postoji li zajedniko razumijevanje to ini
posebnim regiju, destinaciju ili proizvod?
Oituje li se to u postojeim planovima,
strategijama ili drugim pisanim
materijalima?
Gdje i kako se mogu napraviti nune
promjene?
Koliko dobro se posebnosti i vrijednosti
koriste u postojeim proizvodima i
marketingu? Koje su vrijednosti istaknute?
Koji se aspekti posebnih vrijednosti ne
koriste u turizmu?
Koji se aspekti vrijednosti slabo ili krivo
koriste?
Prenose li se vrijednosti u potpunosti ili
prema potrebi?
Na koji bi se nain posebne vrijednosti
mogle efikasnije predstavljati?
4.
KORAK
26 Odrivi turizam u deset koraka
27 Odrivi turizam u deset koraka
Ovaj je korak posveen identificiranju vanih podruja i tema koje mogu utjecati na budue
dogaaje. To prije svega zahtijeva dobru komunikaciju i sagledavanje svih prikupljenih
informacija. Definirajte vana ili nerijeena pitanja koja e imati utjecaja na vau regiju,
destinaciju ili turistiki proizvod. Prije nego to zaponete, zapamtite:
Problemska pitanja nisu uvijek problemi, njima se moe baviti i rjeavati ih.
Identificirajte konflikte u odnosu na kljune teme oznaite one koje ete nuno
razjasniti i analizirati tako da ih moete navesti kada za to doe vrijeme.
Fokusirajte se na pitanja, a ne na osobe koje ih postavljaju.
Pobrinite se da se uzmu u obzir problemska pitanja koja su identificirana te da budu
obraena u sljedeim koracima: individualni stavovi moraju biti obraeni i njihov
doprinos zabiljeen.
U definiranju problemskih pitanja moete naii na takva koja zahtijevaju struno
miljenje ili daljnje istraivanje. To moe ukljuivati i profesionalnu procjenu: stanja
lokaliteta, trinog potencijala, upravljanja posjetiteljskim aktivnostima i interpretacije.
Dobivanje profesionalnog miljenja ili traenje dodatnih informacija moe pomoi
izgradnji stabilnijih osnova planiranja aktivnosti, trokova i pripreme posebnih dozvola.
Potpuno i temeljito razumijevanje problemskih pitanja kasnije e vam takoer pomoi
pri razvoju indikatora i mjerenju djelotvornosti.
Naini identificiranja problemskih pitanja
Identificirajte problemska pitanja jasno i temeljito. Gdje je nuno, upotrijebite profesionalni
pristup i vjetine strunjaka koji imaju iskustva ili su obueni u pitanjima rada sa sudionicima
i identificiranja kljunih problemskih pitanja.
Ako planirate sami proi kroz proces, razmislite o odvojenim sastancima ili sesijama kako bi
sudionici stigli promisliti, prokomentirati ili savjetovati se te tako kvalitetnije pridonijeti procesu.
Zabiljeite to ljudi govore. Osigurajte svima mogunost da iskau svoj stav.
Naini pomou kojih moete identificirati ili provjeriti vanost problemskih pitanja:
Vratite se na 2. korak (Tko je ukljuen?) i uzmite u obzir pitanja koja proizlaze iz
razliitosti perspektiva ili razliitosti sudionika. Ako u potpunosti ne razumijete proizala
pitanja, pronaite nain na koji ete doznati neto vie.
Vratite se na 3. korak (to nam je poznato?) kako biste uzeli u obzir pitanja koja su se
tom prilikom javila. Postoje li neke preporuke otprije?
Vratite se na 4. korak (to je posebno?) i uzmite u obzir teme koje su se javile u procesu
razumijevanja to ini regiju, destinaciju ili turistiki proizvod posebnim.
5. KORAK
Koja su glavna problemska pitanja*?
(U ovom se tekstu rije issue prevodi sintagmom "problemska pitanja" jer najbolje odgovara kontekstu
prirunika, op. prev.)
Ovaj korak e vam pomoi pri:
identifikaciji i razumijevanju glavnih podruja i tema koje utjeu na
vau regiju, destinaciju i proizvod.
5.
KORAK
*
28 Odrivi turizam u deset koraka
Identifikacija problemskih pitanja
Kako biste lake obuhvatili sva relevantna pitanja turizma i batine, moda bi bilo korisno
razmotriti:
doivljaje posjetitelja/korisnika
stavove lokalne zajednice
naine upravljanja i utjecaje na prirodu i batinu
pitanja infrastrukture
pitanja trita i marketinga
dostupnost turistikog proizvoda
treninge i izgradnju ljudskih potencijala
strateki i resursni kontekst
zakonodavstvo i dozvole.
Uzevi u obzir svako od navedenih problemskih pitanja, bilo bi korisno razmotriti priloena
pitanja od kojih sva nee biti prikladna u vaoj situaciji.
Doivljaji posjetitelja/korisnika Doivljaji posjetitelja/korisnika Doivljaji posjetitelja/korisnika Doivljaji posjetitelja/korisnika Doivljaji posjetitelja/korisnika
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koja su oita
problemska pitanja,
a proizlaze iz
istraivanja trita?
Koji su obrasci kretanja
posjetitelja?
Koja su otvorena pitanja
interpretacije?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Je li napravljeno regionalno istraivanje trita
glede oekivanja posjetitelja i njihovog
zadovoljstva vienim?
Gdje posjetitelji ulaze, a gdje izlaze s podruja atrakcije?
to posjetitelji rade tijekom zadravanja na tom podruju?
Okupljaju li se posjetitelji na odreenim mjestima?
Na kojim se mjestima posjetitelji najdue zadravaju?
Nastaju li guve?
Jesu li odreene sezone/doba godine popularnije?
Jesu li posjete neprimjerene za odreeno doba godine?
Koja je prosjena duljina boravka turista?
Koji jo imbenici utjeu na kretanja turista?
Kakva je kvaliteta interpretacije i predstavljanja vrijednosti
batine posjetiteljima?
Predstavljaju li se neke vrijednosti batine jasnije i
kvalitetnije od drugih?
ije je gledite prikazano u tim interpretacijama?
Jesu li zastupljene razliite perspektive?
Je li interpretacija prilagoena razliitim korisnicima?
Koliko su dobro edukacijske komponente ukljuene u
turistiko-interpretacijske programe i proizvode?
5.
KORAK
29 Odrivi turizam u deset koraka
Stavovi lokalne zajednice Stavovi lokalne zajednice Stavovi lokalne zajednice Stavovi lokalne zajednice Stavovi lokalne zajednice
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koja su pitanja vana za
lokalnu zajednicu? Kako
se lokalna zajednica
moe ukljuiti u razvoj
turistikog proizvoda i
aktivnosti upravljanja
turizmom?
Koja su kljuna pitanja
intelektualnog
vlasnitva?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Kako e se razvijati i odravati ukljuivanje lokalne
zajednice?
Koje barijere turistikom razvoju postavlja domicilno
stanovnitvo i lokalna zajednica? Primjerice to mogu biti
obrazovanje, kultura, zdravstvo, financije, znanja o
turistikom sektoru i marketing.
Koji su utjecaji na dobrobit lokalne zajednice te kako bi se
mogli razvijati u budunosti?
Kako turizam moe pridonijeti lokalnoj zajednici?
Postoji li intelektualno vlasnitvo, pravo koritenja ili neka
druga prava vezana za turistiki resurs?
Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koja se pitanja i teme
javljaju u vezi s
razumijevanjem
posebnosti destinacije i
lokaliteta batine?
Koje opasnosti postoje?
Koja su pitanja
vezana za upravljanje
aktivnostima
posjetitelja?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Koje obaveze i pitanja nastaju u vezi s posebnou i
vrijednou destinacije?
Postoje li druge prirodne i kulturne vrijednosti koje bi se
mogle uklopiti u interpretaciju, poslovanje ili proizvod?
Postoji li opasnost za vrijednost batine, krajobraz ili
fiziki izgled destinacije?
Hoe li se turizam odvijati na zatienom podruju ili
u njegovoj blizini?
Da li e to utjecati na upravljanje zatienim podrujem?
Mogu li se opasnosti svrstati u prioritete?
Da li se odreena mjesta pretjerano eksploatiraju?
Je li problem u veliini grupa posjetitelja ili u nastajanju
guvi?
Postoje li upute za izraunavanje prihvatnoga kapaciteta
ili ogranienja u broju posjetitelja za odreene lokacije?
Postoje li materijali o smanjenju utjecaja na okoli
relevantni za odreene aktivnosti, lokaciju i regiju?
Je li postojee ponaanje posjetitelja primjereno?
Postoje li specifini zahtjevi za upravljanjem lokacijom, s
obzirom na razliite sezonske aktivnosti?
Koje aktivnosti posjetitelji provode ili e provoditi?
Koji su utjecaji vezani za te aktivnosti?
5.
KORAK
30 Odrivi turizam u deset koraka
Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju (nastavak) Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju (nastavak) Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju (nastavak) Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju (nastavak) Naini upravljanja prirodnom batinom i utjecaji na nju (nastavak)
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
to se moe doznati o
utjecajima na okoli te
da li se ti utjecaji
primjereno nadziru?
Koja je razina
ukljuenosti
gospodarstva?
Koje su arine toke?
to znamo o odreenim
pitanjima prirode i
batine?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Koje pozitivne i negativne posljedice (socio-kulturoloke,
ekonomske i ekoloke) nastaju utjecajem na odreenu
destinaciju ili regiju? Utjecaji ukljuuju promjene na
vegetaciji, tlu, vodi, ivotinjskom svijetu, u doivljajima
posjetitelja, u dobrobiti za lokalnu zajednicu itd.
to je uzrok tih posljedica?
Koja je kvaliteta polazinih podataka za uspostavu nulte
toke nadzora?
Postoje li naputci koji bi mogli pomoi aktivnostima
nadzora?
Da li je bilo devastacije ili vandalizma na podruju
turistike aktivnosti?
Na koji nain turistiko gospodarstvo pridonosi (ili bi
moglo pridonijeti) zatiti i/ili odravanju prirodne i
kulturne batine?
Koji su lokaliteti ili atrakcije osobito dobro posjeeni?
Koji je razlog njihove popularnosti?
Kako se ti preferirani lokaliteti nose s postojeom razinom
koritenja?
Koje su teme proizale ili e proizai iz specifinih
strunih studija kao to su npr. arheoloke studije,
istraivanje flore i faune, procjene vizualnih i krajobraznih
utjecaja?
Postoji li potreba izrade posebnih strunih studija za
dobivanje dozvola, suglasnosti ili zbog nekih drugih
razloga?
Pitanja infrastrukture Pitanja infrastrukture Pitanja infrastrukture Pitanja infrastrukture Pitanja infrastrukture
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koja pitanja transporta
utjeu na turizam regije
ili destinacije?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Koliko su udaljeni glavni meunarodni i domai prometni
pravci?
Moe li postojea infrastruktura podnijeti eljeni broj
turista (zrani transport, kvaliteta cesta, smjetajni
kapaciteti, usluge i turistiki objekti, raznolikost
doivljaja)?
Koliko su adekvatne postojee prometnice, signalizacija i
transport u odnosu na dostupnost odredita i kvalitetu
doivljaja posjetitelja?
Je li potrebna izgradnja novih prometnica?
Je li potrebno unapreivanje ili racionalizacija mree
prometnica?
Da li se signalizacija moe unaprijediti kako bi se pruile
kvalitetnije i jasnije informacije gostima?
Koji se propisi odnose na turizam i razvoj infrastrukture?
Da li postojei planovi cestogradnje zadovoljavaju rast
turizma?
5.
KORAK
31 Odrivi turizam u deset koraka
Pitanja infrastrukture (nastavak) Pitanja infrastrukture (nastavak) Pitanja infrastrukture (nastavak) Pitanja infrastrukture (nastavak) Pitanja infrastrukture (nastavak)
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koji se kljuni objekti
nalaze na lokalitetima
prirodne batine i jesu li
primjereni i dostatni?
Kako se koristi tekua i
flairana voda?
Koja se pitanja vezana
za energiju postavljaju?
Kako se gospodari
otpadom?
Koji jo aspekti
infrastrukture postoje?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Postoji li informacijski centar za posjetitelje (turistike
informacije, ured HTZ, info-punkt), koliko informacija
prua i koriste li ih posjetitelji?
Stvaraju li guve u informacijskim centrima i na kljunim
atraktivnim lokacijama probleme ili e u dogledno vrijeme
guve postati problem?
Jesu li staze i turistiki objekti prilagoeni hendikepiranim
posjetiteljima?
Jesu li postojei turistiki vodii, broure i drugi pisani
materijali primjereni potrebama posjetitelja?
Jesu li usmene upute, savjeti, napomene, naputci i opisi
djelatnika u turizmu primjereni?
Kako e rasti potreba za vodom rasti u odnosu na
procjenu rasta turizma?
Ovisi li domicilno stanovnitvo o istim izvorima vode kao i
posjetitelji?
Da li e porast potronje vode zbog dolaska posjetitelja
ugroziti dostavu vode domicilnom stanovnitvu?
to se moe uiniti kako bi se sauvala/reciklirala voda?
Koji se naini koritenja i tehnologije proizvodnje energije
zasad koriste? Kako bi ih se moglo unaprijediti?
Je li dostupni stalni izvor elektrine struje?
Postoje li alternativni izvori energije?
Da li domicilno stanovnitvo ovisi o istim izvorima
energije kao posjetitelji?
Koliko e potranja za energijom rasti s obzirom na
poveani posjet gostiju?
to se moe uiniti kako bi se smanjilo nastajanje otpada?
Jesu li infrastruktura i postupci upravljanja otpadom
adekvatni?
Koje probleme glede gospodarenja otpadom nosi razvoj
turizma?
Koji programi/usluge postoje za reciklau?
Koji su procesi zbrinjavanja otpada?
Za koje su kapacitete dizajnirani postojei sustavi
gospodarenja otpadom?
Na koji e nain oni pratiti razvoj turizma?
Kako telekomunikacijska infrastruktura zadovoljava
trenutane potrebe?
Koje su predviene potrebe kako bi telekomunikacije
ubudue mogle podrati razvoj turizma?
to se moe uiniti u edukaciji zaposlenih, gostiju i
lokalne zajednice kako bi se smanjila potronja vode,
energije i koliina otpada?
5.
KORAK
32 Odrivi turizam u deset koraka
Pitanja marketinga i trita Pitanja marketinga i trita Pitanja marketinga i trita Pitanja marketinga i trita Pitanja marketinga i trita
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
to se vidi iz ire
perspektive?
to se zna o trenutanoj
situaciji na tritu?
to utjee na trinu
dostupnost regije,
destinacije, turistike
atrakcije ili proizvoda?
Na koji se nain regija,
destinacija ili proizvod
nudi na tritu?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Koje su dravne smjernice stratekog razvoja marketinga
u turizmu i koje bi od njih mogle utjecati na regiju? Jesu li
razraene u obliku plana?
Kakav je profil dosadanjih posjetitelja regije, destinacije,
turistike atrakcije ili proizvoda?
Kako na posjet utjeu godinja doba? Koji sezonalnost
utjee na posjet?
Kakva je potranja za turistikim proizvodima regije koji
se zasnivaju iskljuivo na destinacijama prirodne i/ili
kulturne batine?
Postoje li u blizini vee urbane sredine?
Kakva su preusmjeravanja s glavnih turistikih i tranzitnih
ruta potrebna?
Je li prisutan trend promjene ili naznake moguih mijena?
Postoji li specifinost koja privlai turiste u neku regiju, k
nekoj destinaciju ili proizvodu?
Postoji li suradnja u promidbi regije? Koje se marketinke
aktivnosti trenutano odvijaju?
Razumije li marketing potrebe posjetitelja i da li ih
ukljuuje u svoje aktivnosti?
Odgovara li marketing pojedine lokacije, atrakcije ili
proizvoda cjelovitom marketingu i imidu regije?
Kakav je odnos marketinga regije spram susjednih regija?
Na koji se nain pojedini lokalitet odnosi spram drugih
marketinkih atrakcija?
Dostupnost turistikih proizvoda Dostupnost turistikih proizvoda Dostupnost turistikih proizvoda Dostupnost turistikih proizvoda Dostupnost turistikih proizvoda
Pitanje Pitanje Pitanje Pitanje Pitanje
Koja bi pitanja i
problematiku trita
trebalo uzeti u obzir u
budunosti?
Potpitanje Potpitanje Potpitanje Potpitanje Potpitanje
Koji su oekivani trendovi potranje na tritu u odnosu
na ponuene proizvode?
Kakav je realni potencijal novih atrakcija?
Na koji nain raznolikost ponude moe bolje zadovoljiti
potrebu za razliitim vrstama posjeta i razliitim profilima
posjetitelja?
Mogu li se postojei proizvodi unaprijediti putem
primjerene interpretacije?
Moe li tematski pristup posluiti za unapreenje
postojeih turistikih proizvoda ili stvoriti bolju
povezanost radi stvaranja regionalnog proizvoda?
5.
KORAK
33 Odrivi turizam u deset koraka
Ekonomske koristi i trokovi Ekonomske koristi i trokovi Ekonomske koristi i trokovi Ekonomske koristi i trokovi Ekonomske koristi i trokovi
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koje su dobre i loe
strane s ekonomskog
gledita?
Postoje li druga vana
pitanja vezana za
resurse?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Koji su potencijalni dobici i gubici za lokalnu zajednicu?
Jesu li oni jasno i realno izraeni i jesu li shvaeni?
Koja se pitanja otvaraju u odnosu na parametre novca,
vremena itd?
Trening i izgradnja ljudskih potencijala Trening i izgradnja ljudskih potencijala Trening i izgradnja ljudskih potencijala Trening i izgradnja ljudskih potencijala Trening i izgradnja ljudskih potencijala
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Kakav je odnos spram
pitanja razvoja vjetina i
strunosti?
Postoje li problemi u
komunikaciji?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Koje su specifine vjetine i strunost potrebni kako bi se
razvili i odravali visokokvalitetni proizvodi?
Kakva je poslovna i financijska potpora nuna?
Je li dostupno primjereno obrazovanje?
Je li nuno analizirati potrebe?
Kakvi su postojei kapaciteti za sudjelovanje u upravljanju
i razvoju turistikih procesa?
Kakva je potpora nuna kako bi se omoguilo ljudima da
efikasnije sudjeluju u turistikim procesima?
Koji uhodani mehanizmi ili forumi za komunikaciju
postoje, kao npr. razvojni odbori, radne skupine, forumi
lokalne zajednice itd?
Postoji li okvir za partnerstvo menadera, lokalne
zajednice i turistike industrije?
Koje mehanizme komuniciranja treba uspostaviti kako bi
se pruila potpora turistikim procesima?
5.
KORAK
34 Odrivi turizam u deset koraka
Strateki i resursni kontekst Strateki i resursni kontekst Strateki i resursni kontekst Strateki i resursni kontekst Strateki i resursni kontekst
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koji aspekti politikoga,
stratekoga i
zakonodavnog
okruenja e posebno
utjecati na budue
dogaaje?
Koji su strateki
prioriteti ili smjernice?
Koje mogunosti
financiranja postoje za
va projekt ili plan?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Tko donosi odluke?
Kako se donose odluke (kakav je proces donoenja
odluka)?
Koji je vremenski okvir za planiranje ciklusa (kada se novi
planovi ili strategije ili korporativni ciljevi revidiraju)?
Koji su postojei politiki pritisci?
Koji su mogui utjecaji na osobnoj razini?
Koja je svrha/koji su ciljevi kljunih planova i strategija?
Koji drugi procesi planiranja mogu utjecati na
menadment i/ili turistike potencijale destinacije?
Kako e turizam utjecati na druge planove?
Tko aktivno provodi planove i strategije?
Postoje li ve sredstva za projekt?
Mogu li se dobiti dodatna sredstva?
Koji su drugi mogui izvori financiranja (npr. natjeaji)?
Mogu li se ostvariti i kakva darivanja u uslugama i
dobrima?
Zakonodavstvo i dozvole Zakonodavstvo i dozvole Zakonodavstvo i dozvole Zakonodavstvo i dozvole Zakonodavstvo i dozvole
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koji imbenici odluuju
o vrsti potrebnih
dozvola?
Koji se zakonski zahtjevi
lokalnih vlasti
primjenjuju u vaoj
destinaciji, na podruju
ili predloenom
lokalitetu?
Koji se nacionalni
zahtjevi primjenjuju na
vaoj destinaciji,
podruju ili
predloenom lokalitetu?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Tko predlae promjene?
Tko treba traiti posebna odobrenja?
Na koga bi mogle utjecati bilo kakve promjene ili
prijedlozi projekata?
Kako vlasniki odnosi utjeu na procese izdavanja
dozvola?
Jesu li potrebne suglasnosti domicilnog stanovnitva ili
nekoga drugoga tko se tradicionalno koristi prostorom?
Postoje li postupci pomou kojih je mogue dobiti
takvu suglasnost?
Koji se lokalni propisi moraju uzeti u obzir?
Na koji nain zakoni utjeu na mogunost razvoja?
Koje se lokalne smjernice ili procedure moraju
potivati?
Koji su trokovi i vremenski faktori uraunati u
dobivanje odobrenja?
Koji se nacionalni propisi moraju uzeti
u obzir?
Koje se jo nacionalne procedure moraju
potivati?
5.
KORAK
35 Odrivi turizam u deset koraka
Promiljena prezentacija i rasprava o temama proizalim iz procesa odgovaranja na navedena
pitanja moe se pripremiti po poglavljima poput ovih koja su navedena u ovom koraku ili u
bilo kojem obliku koji je pogodan za vau regiju, destinaciju ili turistiki proizvod. Gdje god
je mogue, identificirajte prioritete najvie razine, onako kako e ih oznaiti relevantni strunjaci
ili kako e biti usuglaeni konsenzusom. Ovo e pomoi pri usredotoivanju na analizu u
sljedeem, 6. koraku.
Katkad je neka tema openito prepoznata, ali ne postoji dovoljno podataka kako bi se dolo
do razumne procjene. U takvom sluaju morate pribaviti dodatne informacije ili analitikom
metodom doi do jasne slike.
Razliite su vrste analiza pogodne za turizam, batinu i poslovno planiranje, a opisane su u
sljedeem koraku.
Zakonodavstvo i dozvole (nastavak) Zakonodavstvo i dozvole (nastavak) Zakonodavstvo i dozvole (nastavak) Zakonodavstvo i dozvole (nastavak) Zakonodavstvo i dozvole (nastavak)
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koji dravni zahtjevi
postoje i moraju se
potovati u vaoj
destinaciji, na podruju
ili predloenoj turistikoj
atrakciji?
Koji meunarodni
zahtjevi postoje i moraju
se potovati u vaoj
destinaciji, na podruju
ili predloenoj turistikoj
atrakciji?
Koje su dozvole nune?
Koji su dobrovoljni
standardi relevantni?
Koja su pitanja vezana
za akreditaciju?
Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja Potpitanja
Hoe li se na bilo koji postupak morati primjeniti odredbe
zakona o zatiti prirode, okolia ili batine?
Kakav to uinak ima na mogue aktivnosti?
Koje aktivnosti i postupci mogu pridonijeti zadovoljavanju
zahtjeva?
Kako pripremiti potrebne informacije koje e odgovarati
regionalnim i dravnim procesima odobravanja aktivnosti?
Koliki su trokovi i koliko je vremena potrebno za
dobivanje potrebnih doputenja?
Postoje li neki drugi uvjeti i zahtjevi?
Postoji li lokalitet s popisa Svjetske batine, Ramsara ili
bilo koje druge meunarodne liste?
Moe li va prijedlog utjecati na meunarodnu vanost tog
lokaliteta?
Koje su dozvole potrebne da bi se radilo na odreenom
lokalitetu ili poduzimalo komercijalne ili druge aktivnosti?
Koji je proces dobivanja dozvola?
Koji su trokovi i vremenski faktori su ukljueni u proces
dobivanja potrebnih doputenja?
Koji dobrovoljni standardi mogu pomoi u ostvarivanju
vieg standarda rada?
Koji dobrovoljni standardi mogu doprinijeti zadovoljavanju
zahtjeva za dobivanje doputenja ili potivanju zakona?
Postoje li akreditacijske sheme adekvatne za vau regiju i
zakonodavne procese?
to je sve ukljueno u dobivanje akreditacija?
Koji su trokovi i koristi dobivanja i koritenja
akreditacijskih shema?
5.
KORAK
36 Odrivi turizam u deset koraka
Upravljanje konfliktima
Vrlo je vano identificirati podruja konflikta jer se u suprotnom oni mogu pojaviti kasnije u
projektu, kao prepreke aktivnostima i napretku. Sagledavanje konflikata, ideja i ljudi ire od
uobiajenoga konteksta sueljavanja, zahtijeva poniranje u uzrok problema. Za to je esto
korisna vjeba "Koji se problem nalazi iza problema?" jer pomae sagledavanju uzroka. No,
neki su konflikti neizbjeni. Oni mogu pretvoriti projekte u neizvedive ideje, ali oni su
mogunost za prilagoavanje postojeim problemima. Nauiti ivjeti s problemom esto je
prvi i najvaniji korak u njegovu dugoronom rjeavanju.
Postoje razliite metode pri posredovanju u konfliktima i njihovom razrjeavanju. Nuno je
stvoriti atmosferu uvaavanja gledita, istraivanja otvorenih pitanja i iznalaenja zajednikih
rjeenja, a ne usredotoiti se na pojedine osobe i njihova gledita te stvarati suparniku
situaciju.
U nekim sluajevima neformalni i suradniki pristupi rezultirat e uspjehom, dok e drugi
zahtijevati formalne naine kao to su pregovaranje, arbitraa i posredovanje. Koritenje
usluga profesionalnoga i neutralnog pomonika moe dati dobre rezultate.
Klju upravljanja konfliktima i njihovo rjeavanje obuhvaa sljedee:
osigurati da u proces budu ukljuene sve strane
zadrati otvorenu i dobru komunikaciju
prilagodljivost i agilnost
izgraditi konsenzus veine sudionika.
5.
KORAK
37 Odrivi turizam u deset koraka
Nakon to su kljuna pitanja i teme izale na vidjelo, moda ete trebati dalje na njima raditi
kako biste razjasnili to se dogaa. Vane teme moraju biti posve razumljive i jasne kako bi
se donijele ispravne odluke o daljnjem tijeku djelovanja.
Koncentrirajte se na analizu prioritetnih podruja. Ako su vam resursi ogranieni, moda
ete procjenu morati izvesti iz postojeih informacija i analiza. Analiza moe biti zasnovana
na jednostavnom pristupu pri procjeni neke teme, s obrazloenjem kako se dolo do nekog
zakljuka i navoenjem koji podatci ili informacije podupiru upravo takav zakljuak.
Naprednija metoda vam moe pomoi u boljem poslovnom i menaderskom odluivanju, ali
isto tako moe zahtijevati previe vremena i novca, stoga ete biti prisiljeni na odreene
kompromise. U svakom sluaju, morat ete jasno izraziti kako ste doli do sadanjeg
razumijevanja situacije.
Mnoge metode analize koje su opisane ovdje, tipizirane su metode koje se upotrebljavaju pri
stratekom planiranju. Neke od njih, kao npr. analiza trita, sastavni su dio poslovnog
planiranja. Morat ete odluiti koja vrsta analize je relevantna ili primjerena vaoj situaciji.
Svrha koritenja odreene analize jest bolje razumijevanje imbenika odreene kompleksne
situacije. Analiza e takoer pomoi u daljnjem identificiranju prioriteta.
Kljune analitike metode mogu, izmeu ostaloga, ukljuivati sljedee:
analizu trita
analizu zatite batine
SWOT analizu
analizu situacije
analizu trokova i dobiti
analizu prioriteta.
6. KORAK
Analiza
Ovaj e vam korak pomoi da:
analizirate, razjasnite i definirate prioritete
pripremite kratak saetak zakljuaka vae analize
6.
KORAK
38 Odrivi turizam u deset koraka
Analiza trita
Stanoviti broj pitanja o tritu proizlazi iz prethodnog koraka. Analiza trita jest analitiki
saetak koji nam govori kako se regija, destinacija ili proizvod uklapaju u trite. Ona uzima
u obzir prodajnost ili profitabilnost proizvoda ili usluga zasnovanu na informacijama o proizvodu
ili potencijalnom tritu.
Analiza trita moe sadravati i procjenu kako se va turistiki proizvod, destinacija ili regija
nosi s postojeom konkurencijom. Postoje li drugi koji se natjeu za to trite? Kolika je
njihova snaga? A kolika je vaa? Je li trite dovoljno veliko za sve zainteresirane? Kako se
vaa regija, destinacija ili turistiki proizvod treba predstaviti na tritu da bi vaa ponuda
maksimalno zadovoljila potrebe ljudi?
U osnovi, analiza trita bi trebala procijeniti ponudu i potranju za turistikim proizvodima,
smjetajem, transportom i uslugama u odnosu na vau situaciju. Ova vrsta analize moe
pomoi pri inteligentnom pozicioniranju vaeg proizvoda na tritu.
Moete procijeniti potencijale trita koristei se informacijama o prodaji slinih proizvoda i/
ili u slinim regijama. Statistike za turistiki sektor prikupljaju se stalno u cijeloj zemlji te su
dostupne u Ministarstvima, uredima HTZ-a te u relevantnim upanijskim uredima (pogledajte
popis adresa).
Analiza trita esto ukljuuje i procjenu kretanja na tritu. Trendovi ostvareni tijekom
odreenog razdoblja mogu upuivati na to kolika e ubudue biti potranja za vaim
proizvodom ili uslugama. U saetku vae analize trita morate objasniti va potencijal za
budui razvoj, zasnovan na informacijama o tritu i trendovima.
Analiza zatite batine
U 4. koraku identificirali ste faktore koji ine vau destinaciju posebnom to su lokalne
vrijednosti batine. U nekim sluajevima, kada utjecaji turizma na batinu postanu oitiji,
morate se vratiti na to pitanje s dodatnim konkretnim studijama vrijednosti batine ili tehnikim
studijama o nainu koritenja i uincima turizma na batinu.
Jedna vana vrsta analize jest analiza stanja. Ovom se metodom koriste za to osposobljeni
konzervatorski strunjaci kako bi ocijenili da li objekti, lokaliteti i prirodne znamenitosti zbog
svoga trenutanog stanja i svojih mogunosti mogu podnijeti direktne i indirektne utjecaje
buduih turistikih aktivnosti.
Analiza situacije
Ona je opis konteksta u okviru kojeg se turizam odvija. Ukljuuje glavne faktore, poput
sezonskih ili geografskih, te funkcionalne odnose. Razumijevanje situacije je prvi korak u
smjeru oblikovanja adekvatnog odgovora na nju.
Analiza situacije ukljuuje analizu razliitih potreba i vrijednosti, razumijevanje onoga to
funkcionira dobro, kao i onoga to ne funkcionira te razumijevanje kapaciteta koji su ukljueni.
Ukljuivanje drugih u analizu situacije pomae izgradnji boljeg razumijevanja konteksta ili
situacije.
6.
KORAK
39 Odrivi turizam u deset koraka
SWOT analiza (snage, slabosti, prilike, opasnosti)
Ovo je standardni alat za pomo pri identificiranju i analiziranju tema koje ste definirali u 5.
koraku. SWOT analiza je jednostavna i koristan je dio mnogih tipova stratekog planiranja,
ukljuujui i poslovno planiranje.
U ovom procesu morat ete uzeti u obzir postojee snage i slabosti vae situacije te budue
prilike i opasnosti. Zapamtite da slabosti i opasnosti mogu postati snage i prilike ako se
njima pozabavimo.
Ova analiza e vam pomoi dobiti pregled kljunih tema te artikulirati pitanja koja se do
sada moda nisu pojavila. Korisno je napraviti SWOT analizu nakon to ste prikupili i obradili
informacije o temama definiranim u prethodnom koraku.
Mogua pitanja za SWOT analizu Mogua pitanja za SWOT analizu Mogua pitanja za SWOT analizu Mogua pitanja za SWOT analizu Mogua pitanja za SWOT analizu
Snage Snage Snage Snage Snage
Je li vaa turistika destinacija
popularna?
Kojim se aspektima okolia i batine
dobro upravlja?
Jesu li zaposlenici koji rade na
menadmentu turizma i batine
obrazovani?
Koje su jake strane vaih zaposlenika
ili drugih ljudi ukljuenih u proces?
Prilike Prilike Prilike Prilike Prilike
Postoji li mogunost promoviranja vaih
prirodnih i kulturnih dobara turistima?
Postoje li osobe u lokalnoj zajednici
zainteresirane za rad u menadmentu
turizma i batine?
Moe li turizam pridonijeti boljoj
iskoritenosti slabo koritene infrastrukture
batine (npr. povijesne zgrade)?
Koje mogunosti postoje za ostvarivanje
suradnje i partnerstva?
Slabosti Slabosti Slabosti Slabosti Slabosti
Doimaju li se postojei pristupi
interpretaciji zastarjelima ili im treba
revizija?
Postoje li fizike prepreke ili drugi
faktori koji oteavaju menadment
posjetitelja?
Jesu li neki imbenici problem za
marketing?
Na to upuuju evaluacije i povratne
informacije posjetitelja?
to se moe napraviti bolje?
Postoje li nedostatci u treningu i
kapacitetima?
Opasnosti Opasnosti Opasnosti Opasnosti Opasnosti
to je opasno za vrijednosti batine,
destinacije ili regije?
to je opasno za fiziko stanje lokaliteta
batine?
to je opasno za odrivost ekonomskog ili
drutvenog funkcioniranja lokalne
zajednice?
to je opasno za odrivost poslovnog
sektora?
Koje oite opasnosti proizlaze iz analize
potencijalnih rizika?
6.
KORAK
40 Odrivi turizam u deset koraka
Analiza trokova i koristi
Ovo je relativno jednostavna i esto koritena tehnika. Kao to joj ime sugerira, kod nje se
jednostavno zbrajaju vrijednosti odreenih koristi analiziranog pristupa ili ideje i onda oduzmu
pripadajui trokovi. Trokovi mogu biti stalni ili jednokratni. Koristi se generalno akumuliraju
tijekom vremena.
Trokovi i koristi mogu biti financijski, drutveni i okolini. Odreivanje financijske vrijednosti
trokova i koristi moe se pokazati vrlo subjektivnim i izazovnim procesom. Analiza trokova
i koristi moe biti vezana za mjerenje uinaka triju kljunih podruja: ekonomije, drutva i
zatite okolia i izvjetavanje o tome.
Analiza trokova i koristi moe biti provedena formalno, koristei se uvjerljivim financijskim
indikatorima, ili neformalno. Najjednostavnije ju je naiti tako da se u tablici popiu svi
oekivani trokovi i koristi.
Primjerice, u analizi trokova i koristi mogu se postaviti ova pitanja koja se odnose na regiju,
destinaciju ili projekt:
Mogua pitanja Mogua pitanja Mogua pitanja Mogua pitanja Mogua pitanja
Trokovi Trokovi Trokovi Trokovi Trokovi
Hoe li poveano izlaganje vrijednosti
i zainteresiranost za lokalitet rezultirati
veom opasnou od vandalizma i
oteenjem lokaliteta?
Hoe li poveanje cestovnog prometa
stvoriti vee trokove odravanja?
Hoe li uspostava intenzivnijeg
upravljanja okoliem stvoriti dodatne
trokove investitorima?
Koristi Koristi Koristi Koristi Koristi
Hoe li planski razvoj smjetajnih
kapaciteta zamijeniti nekvalitetan,
improvizirani smjetaj i kampiranje na
neprikladnim podrujima?
Hoe li posebne vrijednosti podruja biti
efikasnije predstavljene osnivanjem centra
koji bi pruao interpretacijske informacije i
pomagao u orijentaciji posjetiteljima?
Hoe li posjetitelji produiti boravak ako se
na podruju postavi kljuni objekt ili
sadraj?
Moe li se pristup izvrsnosti u upravljanju
okoliem iskoristiti za promociju i
marketing?
6.
KORAK
41 Odrivi turizam u deset koraka
Analiza prioriteta
Postoje razliiti naini definiranja prioriteta, ali jedan od najjednostavnijih jest da se sagleda
vanost i hitnost teme koja se analizira.
Odabravi teme, upiite ih u jednostavan grafiki prikaz koji vam moe se olakati odabir
prioriteta.
Uzmite u obzir svaku temu i njezino mjesto na grafu. Teme koje su ocijenjene kao vane i
hitne oito e morati biti prioritetne. Prioriteti koji se nau drugdje na grafu, to e mjesto
zauzeti ovisno o kontekstu teme koju zastupaju. Sljedea pitanja mogu pomoi pri analizi
prioriteta i njihovu pozicioniranju na grafu:
Koje su aktivnosti i mogunosti vezane za pojedinu prepreku ili potrebu?
Koje aktivnosti i mogunosti mogu unaprijediti i poduprijeti postavljene prioritete
ili odgovornost za njih?
Postoje li aktivnosti koje, ako se ne poduzmu, mogu rezultirati negativnim
posljedicama?
Koje se prilike same po sebi pojavljuju i svakako bi ih trebalo iskoristiti?
Idealno bi bilo napraviti ovu analizu unutar skupine sudionika kako bi se razvilo zajedniko
razumijevanje kljunih tema i pitanja. Pomoglo bi i upuivanje na konkretne mogunosti i
rjeenja kao i na smjerove aktivnosti. U tom kontekstu bilo bi korisno razviti i razumijevanje
meu sudionicima o daljnjim moguim smjerovima.
6.
KORAK
42 Odrivi turizam u deset koraka
Primjer dobre prakse
Razotkrivanje baroka Razotkrivanje baroka Razotkrivanje baroka Razotkrivanje baroka Razotkrivanje baroka
Varadinske barokne veeri osnovane su
1968. godine, a prvi festival odran je
1971. godine. Od tada se u mnogim
dvoracima i crkvama s tog podruja
sjeverozapadne Hrvatske svake jeseni,
krajem rujna i poetkom listopada,
razlijee barokna glazba hrvatskih i
svjetskih glazbenika i ansambala. Festival
je od 1986. godine pod pokroviteljstvom
Europskog savjeta za kulturu u
Strassbourgu. Od 1992. taj je dravni
festival pod pokroviteljstvom
Predsjednika Republike Hrvatske, a
organizira ga Koncertni ured Varadin.
Kontakt:
Koncertni ured Varadin
A. Cesarca 1, 42000 Varadin
Tel./ telefax: +385 (0)42 212 907
GSM: +385 (0)98-284-054 - Raymond Rojnik
e-mail: koncured@vz.htnet.hr
www.vbv.hr
Programski su Barokne veeri usmjerene
prema istraivanju i izvoenju europske i
hrvatske barokne glazbe s naglaskom na
varadinsku, a uz to predstavljaju i likovno,
knjievno i gastronomsko barokno blago u
doba berbe groa u ovoj vinorodnoj regiji.
Osim istaknutih domaih glazbenih
umjetnika, a mnogi od njih su podrijetlom
iz Varadina ili okolnih mjesta, na
koncertima Varadinskih baroknih veeri
nastupa i Varadinski komorni orkestar te
istaknuta europska i svjetska glazbena
imena. Varadinske barokne veeri
neprestano su rasle dosegnuvi i broj od 30
koncerata tijekom festivala.
Osim glazbenika, barokom se bave i
restorani i hoteli koji na jelovnicima nude
barokna jela varadinskoga kraja i vrhunska
vina ovoga podneblja. Potpun doivljaj
osiguravaju galerije koje otvaraju prigodne
izlobe djela likovne batine i suvremene
umjetnosti, ali i dogaanja u Starom gradu
gdje se odravaju veeri barokne poezije i
predstavljaju knjige o glazbi i glazbenicima.
43 Odrivi turizam u deset koraka
Poto ste stvorili sliku i bolje razumijevanje kljunih pitanja batine, morate uzeti u obzir to
biste htjeli postii. To bi trebao biti uravnoteeni pristup koji ukljuuje brigu o batini i
razvijanje turizma gdje je to mogue.
U 2. i 6. koraku prikupili ste sve relevantne materijale i spoznaje. Koristei ih kao osnovicu,
morate uzeti u obzir gdje elite biti u budunosti. U ovom ete koraku odrediti specifine
ciljeve ili, ako je to prikladnije, naela djelovanja.
Ta naela ili ciljevi moraju se baviti turistikom stvarnou i zatitom te batinjenjem prirodnog
i povijesnog naslijea.
Vrlo je vano da naela ili ciljevi budu dogovoreni s kljunim sudionicima do te mjere da ih
oni osjeaju kao da su njihovi vlastiti. Primjena naela najbolje funkcionira kada ljudi imaju
osjeaj da su imali vanu ulogu u njihovoj izradi.
Naela
U nekim sluajevima naela mogu biti najprimjereniji nain usmjeravanja budueg rada.
Naela se mogu izraziti u obliku naputaka, protokola ili izjave. Primjerice, turistiki e
poduzetnik moda izraditi naela odgovornog turizma ili popis protokola o pitanjima tradicije
i naslijea lokalne domicilne zajednice i turizma.
U planovima zatite povijesne batine mogu se esto nai izjave o konzervatorskoj politici.
Takvi slubeni stavovi glede konzervacijske zatite, trebali bi ukljuivati naela koji se odnose
na turizam i batinu.
7. KORAK
Naela i ciljevi aktivnosti
Ovaj e vam korak pomoi:
Sastaviti jasno pisanu izjavu o naelima ili ciljevima ili o obojem
prema kojima e se usmjeravati budue aktivnosti
dobiti potporu za ta naela ili ciljeve od strane svih kljunih partnera
ili sudionika.
Napomena: U nekim sluajevima ete trebati razraditi ideje prije nego to zaponete
ovaj korak. U tom smislu vam moe pomoi da napravite 8. korak prije 7. koraka.
7.
KORAK
44 Odrivi turizam u deset koraka
Ciljevi
Postavljanje ciljeva najei je nain planiranja. Ciljevi su kratke izjave o eljenim
dostignuima. Oni su meta prema kojoj ciljamo te nam mogu jasno prikazati arite planova
i napora.
Ciljevi moraju biti napisani jasnim jezikom, moraju biti mjerljivi, ostvarivi i vremenski
ogranieni. Vaan su dio mnogih dokumenata, ukljuujui i poslovne planove.
Ciljevi su stvoreni promiljanjem o tome kako bismo htjeli da budunost izgleda. Ugradite
ciljeve u izraze koji reflektiraju ekonomske i drutvene tenje kao i namjere o brizi za batinu.
Ciljeve bi trebali zajedniki utvrditi svi sudionici ili poslovni partneri kako bi svi bili "vlasnici"
tih ciljeva.
Mjerenje razine postignutog cilja moe se postii pomou indikatora ili opipljivih rezultata.
Takoer moete napraviti podjelu na logine etape ili segmente, pa mjeriti dostignua po
sistemu "prolaznog vremena" ili uinjenog pomaka.
Kako va posao bude napredovao, izvjetaji e trebati prikazati napredak u ostvarivanju
ciljeva. To je nain i osnova na kojoj vi ili bilo tko drugi moe mjeriti rezultate.
Primjeri ciljeva Primjeri ciljeva Primjeri ciljeva Primjeri ciljeva Primjeri ciljeva
Razviti strategiju regionalnog turizma usmjerenog na kljuna podruja meusobno
tematski povezana.
Razviti odnose i komunikaciju izmeu turoperatora i lokalnih i regionalnih
menadera lokaliteta prirodne i kulturne batine odravanjem stalnih sastanaka.
Unaprijediti regionalne smjerokaze i interpretacijske oznake turistikih atrakcija na
podrujima batine.
Uvrstiti i unaprijediti internacionalno prepoznavanje regije kao eko-turistike
destinacije.
Osigurati dostupnost edukacijskih materijala prema vrijednosti pojedinog lokaliteta.
Osigurati poveanje financiranja za promociju izrazitih prirodnih i kulturnih
vrijednosti regionalne batine.
Osnaiti kapacitete lokalne zajednice za potporu i sudjelovanje u turizmu pomou
treninga i prosvjeivanja.
Poveati svoj udio u tritu s 2% na 5% u razdoblju od dvije godine.
7.
KORAK
45 Odrivi turizam u deset koraka
Razvili ste ideje i koncepte u 3. koraku (Koje su informacije dostupne?), 4. koraku (to ini
regiju, destinaciju ili proizvod posebnim?), 5. koraku (Identificiranje problemskih pitanja) i
6. koraku (Analiza tema). Ciljevi identificirani u 7. koraku mogu vam pomoi pri razvijanju
ideja i opcija u ovom koraku.
Vjerojatno ete imati mnogo razliitih mogunosti i smjerova do ostvarivanja vaeg cilja ili
ciljeva. Ako radite u regiji ili zajednici, trebali biste uzeti u obzir razliite mogunosti prije
nego to se definitivno odluite. U turistikom planiranju bilo bi poeljno testirati izvedivost
opcija, te ih prezentirati prije nego to se odobri njihova provedba ili financiranje.
Ovaj korak e vam pomoi u pojanjavanju ideja i opcija te u donoenju odluka kao i u
pripremi za provedbu aktivnosti.
8. KORAK
Koje su vae ideje i opcije?
Ovaj e vam korak pomoi da:
detaljnije razradite vae ideje i, ako je potrebno, razvijete opcije
radite na vaim idejama i opcijama s kljunim sudionicima i
odgovornim za donoenje odluka
traite odgovore o preferiranim opcijama s partnerima i kljunim
sudionicima.
Razvijanje ideja
Tijekom ovog procesa sigurno e i vai suradnici razviti mnogo ideja. Sada je trenutak da se
te ideje prezentiraju i da se uzme u obzir njihova izvedivost. Moda ete trebati povezati
srodne ideje kao pakete buduih aktivnosti. Morat ete uzeti u obzir kljune teme i biti
sigurni da su sve mogunosti uzete u obzir te da su predviene sve potencijalne opasnosti.
Ako se jasne ideje ne pojave, moete ih razviti u raspravi, diskusiji i radom u fokus grupi ili
radionici.
Proces utvrivanja opcija:
1. razvijanje ideja,
2. predstavljanje ideja ili opcija radi testiranja,
3. analiza kljunih tema ako se pokae potrebnim,
4. razvijanje najprikladnijih opcija i
5. traenje suglasnosti za opciju.
8.
KORAK
46 Odrivi turizam u deset koraka
Openito, ideje i opcije bi trebale obuhvatiti:
doivljaje posjetitelja
ukljuivanje lokalne zajednice
brigu o vrijednostima batine
infrastrukturu
marketing
razvoj proizvoda
komunikaciju sa sudionicima
trening i podizanje kapaciteta
nune resurse i potporu.
Obratite pozornost na problemska pitanja i analize (5. i 6. korak) kako biste se podsjetili na
to koje aspekte morate uzeti u obzir. Tablica u prilogu "pomono" je sredstvo za generiranje
ideja i ona znai razmatranje u sklopu razliitih aspekata i osiguravanje da se razliiti aspekti
uzmu u obzir.
Aspekti Aspekti Aspekti Aspekti Aspekti
Doivljaji posjetitelja Doivljaji posjetitelja Doivljaji posjetitelja Doivljaji posjetitelja Doivljaji posjetitelja
Ukljuivanje lokalne Ukljuivanje lokalne Ukljuivanje lokalne Ukljuivanje lokalne Ukljuivanje lokalne
zajednice zajednice zajednice zajednice zajednice
to e pomoi unaprjeenju iskustva posjetitelja?
Koje su specifine aktivnosti mogu poduzeti kako bi se
upotpunio doivljaj posjetitelja?
Na koji nain zadovoljavamo potrebe posjetitelja za
posebnim iskustvima s podruja prirodnoga i kulturnog
naslijea?
Kako e se provoditi i unaprjeivati interpretacija batine
(prirunik Successful Tourism at Heritage Places moe
vam u tome pomoi)?
Koje e se teme iz podruja batine koristiti za potrebe
kreiranja doivljaja?
Kojim e se aktivnostima s podruja doivljaja batine
posjetitelji baviti?
Kako maksimizirati ukljuivanje lokalne zajednice?
Je li mogue ukljuiti predstavnike lokalne zajednice u
procese donoenja odluka?
Kako se lokalna zajednica moe ukljuiti u turistike
aktivnosti na podruju batine?
Koja e se vrsta regionalne suradnje inicirati?
Tko e sve biti ukljuen u razvoj turizma?
Koja se daljnja ili potencijalna partnerstva mogu uzeti u
obzir?
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
8.
KORAK
47 Odrivi turizam u deset koraka
Aspekti Aspekti Aspekti Aspekti Aspekti
Briga o vrijednostima Briga o vrijednostima Briga o vrijednostima Briga o vrijednostima Briga o vrijednostima
okolia i batine okolia i batine okolia i batine okolia i batine okolia i batine
Infrastruktura Infrastruktura Infrastruktura Infrastruktura Infrastruktura
Marketing Marketing Marketing Marketing Marketing
Razvoj proizvoda Razvoj proizvoda Razvoj proizvoda Razvoj proizvoda Razvoj proizvoda
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Kako se moe najbolje brinuti o vrijednostima
batine?
Kako e se upravljati utjecajem posjetitelja?
Koja e ogranienja biti obavezna u koritenju lokaliteta?
Koje e aktivnosti direktno pridonijeti upravljanju
vrijednostima i lokalitetima batine?
Kako e se suraivati s institucijama i osobama
zaduenim za upravljanje batinom?
Kako e se osigurati adekvatno konzultiranje o pitanjima
intelektualnog vlasnitva, prava autohtonog stanovnitva,
jednakosti spolova itd.?
Postoji li znaajna i zatiena biljna ili ivotinjska vrsta?
Postoje li znaajne krajobrazne vrijednosti? Jesu li
prepoznate ili zatiene? U kojoj su mjeri dostupne? Jesu
li osjetljive na utjecaj posjetitelja?
Na koji je nain najbolje planirati infrastrukturu?
Na koji je nain najbolje integrirati turistiko planiranje s
postojeim lokalnim/regionalnim planiranjem?
to e se poduzeti kako bi se zadovoljile potrebe
posjetitelja glede transporta, vode, otpada i ostalih
komunalnih usluga?
Kakvo e se oznaavanje razviti?
Hoe li planirana infrastruktura rabiti odrive izvore
energije i tehnologije?
Kako poveati djelotvornost marketinga?
Kako e posjetitelji saznati za proizvod ili
destinaciju?
Moe li se postii suradnja u marketingu na regionalnoj
razini?
Koje se kljune informacije mogu prenijeti posjetiteljima
(npr. minimiziranje utjecaja na vrijednosti batine)?
Kako se moe postii koordinacija s tradicionalnim
vrstama turizma?
Postoji li i kakva je marketinka strategija?
Koja su problemska pitanja destinacije, regije ili drave?
Hoe li se proizvodi promovirati u posjetiteljskim
centrima?
Kako se turistiki proizvodi mogu razvijati?
Postoji li dobra poveznica izmeu proizvoda i trita?
Je li va proizvod ili usluga komplementaran s
regionalnim proizvodima ili uslugama?
Kako bolje razumijevanje vrijednosti batine moe
rezultirati novim turistikim proizvodima i marketinkim
mogunostima?
8.
KORAK
48 Odrivi turizam u deset koraka
Aspekti Aspekti Aspekti Aspekti Aspekti
Komunikacija Komunikacija Komunikacija Komunikacija Komunikacija
Trening i podizanje Trening i podizanje Trening i podizanje Trening i podizanje Trening i podizanje
kapaciteta kapaciteta kapaciteta kapaciteta kapaciteta
Resursi i potpora Resursi i potpora Resursi i potpora Resursi i potpora Resursi i potpora
Polazini podaci i Polazini podaci i Polazini podaci i Polazini podaci i Polazini podaci i
monitoring monitoring monitoring monitoring monitoring
Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja Pitanja
Koji je najbolji nain za unaprjeenje, maksimizaciju i
odravanje komunikacije izmeu razliitih zainteresiranih
strana?
Jesu li potrebni novi komunikacijski forumi?
Kako e se relevantne ili zainteresirane osobe
obavjetavati o postignutim ciljevima?
Kakav nain predstavljanja treba uspostaviti na vladinim i
industrijskim forumima?
Koja je vrst osnaivanja lokalne zajednice i ljudi potrebna?
Koje e vjetine zaposlenici trebati kako bi zadovoljili
odreene standarde?
Koje bi poduzetnike vjetine trebalo nagraditi?
Moe li formalni trening, program za razvoj sektora ili
turistiko akreditiranje pomoi pri podizanju kvalitete?
Koji su resursi i potpora potrebni?
Kakvi e savjeti biti potrebni i tko ih moe pruiti?
Koju najbolju praksu upravljanja okoliem i batinom
primijeniti?
Koje bi istraivanje bilo korisno provesti?
Koji su podatci o fizikom stanju lokaliteta prirodne i
kulturne batine potrebni radi sagledavanja pozitivnih i
negativnih rezultata pri konzervaciji?
Koji su podatci potrebni o posjetiteljima i od posjetitelja
kako bi se kvalitetnije zadovoljila njihova oekivanja i
potrebe?
Koji e podatci o stavovima lokalne zajednice, socijalno
drutvenim pitanjima i drugim kljunim temama
omoguiti djelotvoran monitoring pozitivnih i negativnih
utjecaja turizma?
Tko je odgovoran za prikupljanje osnovnih podataka?
Kakav e se sustav monitoringa uspostaviti kako bi se
osigurala kontrola nad najznaajnijim utjecajima na
okoli, vrijednosti batine, vitalnost zajednice te poslovni
razvoj?
Koji e se indikatori, kao mjera odrivosti,
odabrati?
8.
KORAK
49 Odrivi turizam u deset koraka
Predstavljanje ideja ili opcija radi provjere
Kada ideje uobliite u prijedlog projekta za koji vjerujete da bi mogao funkcionirati, tada bi
bilo korisno predstaviti ga zainteresiranim i relevantnim osobama. Upotrijebite njihovo znanje
i iskustvo kako biste testirali zadovoljava li va projekt potrebe kljunih interesa i pitanja, te
ukljuuje li sve aspekte djelovanja i mogunosti.
Kada predstavite opcije, trebali biste dati realnu procjenu izvedivosti, ukljuujui i informacije
o resursima i potrebnom vremenu.
Analiza kljunih tema, ako se pokae potrebno
U procesu razvijanja ideja ili opcija moda ete zakljuiti da nemate jasnu sliku ili da vam
nedostaju neki vani elementi. Ako se to dogodi, vratite se na 5. i 6. korak kako biste
prikupili jo informacija ili detaljnije proanalizirajte situaciju. Ako imate vie moguih scenarija,
moete ih testirati uz pomo postojeih analiza trita. Moda ete biti u prilici provesti
testiranje trita, vaih ideja ili prijedloga projekta.
Razvijanje najprikladnijih opcija
Nakon testiranja ideja i eventualnog prikupljanja dodatnih informacija, moete se odluiti za
optimalnu opciju. Nju bi morala pratiti pojanjenja i podatci koje ste dosad prikupili u procesu
razvoja najprikladnijih opcija. Ta opcija moe biti predstavljena kao prijedlog projekta, studija
izvedivosti ili strateki plan. Dobra komunikacija i vjetine osoba ukljuenih u ovaj korak
kljuni su za uvjeravanje drugih u korisnost predloene opcije.
Traenje suglasnosti za opciju
Proces usuglaavanja oko najbolje opcije i daljnjeg tijeka aktivnosti mogu zakomplicirati
suprotstavljeni interesi. Razliiti sudionici mogu imati razliite i legitimne prioritete. U ovom
je trenutku vano usredotoiti se na pozitivne zajednike interese koji povezuju turizam,
zatitu batine i lokalnu zajednicu te mogu biti osnova za suradnju.
Jednom kad se usuglase zajedniki interesi oko opcije, u okviru sljedeeg e se koraka traiti
formalna i neformalna suglasnost sudionika. Radi daljnjeg pozivanja na postignute dogovore
i suglasnosti, nuno ih je na neki nain dokumentirati.
8.
KORAK
50 Odrivi turizam u deset koraka
Primjer dobre prakse
Spretne ruke zaigrane vunom Spretne ruke zaigrane vunom Spretne ruke zaigrane vunom Spretne ruke zaigrane vunom Spretne ruke zaigrane vunom
Desetak tona ostriene vune svake godine ostaje na
Cresu zaboravljeno po gromaama, jamama i
livadama gdje predstavlja estetski i ekoloki problem.
Lokalna udruga "Ruta" odluila je ukazati na
mogunost rjeavanja tog problema tako da se
odbaena vuna obradi i pretvori u autohtoni
proizvod.
Filcanje, eljanje, namakanje u vodi i sapunu,
gnjeenje i valjanje pokazali su se dovoljno
zanimljivim turistima koji rado prolaze teajeve
filcanja. Takoer, kreativnim radionicama za djecu i
mlade "Ovje ludorije" popularizira se rad s vunom te
njeguje tradicija.
Projektom "Rublje moje none" "Ruta" eli inicirati
stvaranje etnoloke zbirke, a kroz projekt "Semnj"
otrgnuti zaboravu stare uance te promovirati
izvorne otoke proizvode na sajmu to se svake godine
odrava od 5. do 7. kolovoza, uz blagdan Gospe
Snjene, a potjee jo iz davne 1244. godine!
"Ruta" za svoj rad esto dobiva priznanja, pa je tako
u turistikoj akciji Plavi cvijet prvo mjesto u
kategoriji suvenira u Primorsko-goranskoj upaniji
pripalo upravo udruzi "Ruta". Izlobama radova,
prezentacijama i teajevima tehnike filcanja vune
"Ruta" se predstavila u zemlji i inozemstvu, a
redovito su pozivani i na razne manifestacije,
osobito one s predznakom "eko".
Kontakt:
"Ruta"
Vesna Jaki
Drvenik 28
51557 Cres
Tel.: 0983130298
e-mail: ruta@net4u.hr
51 Odrivi turizam u deset koraka
Ovaj e vam korak pomoi da:
razvijete aktivnosti za primjenu vaih ideja, prijedloga ili opcija
ideje i opcije predstavite na jasan i logian nain
osigurate njihovo ukljuivanje u druge relevantne planove i strategije
razvijete metode praenja i ocjenjivanja
uzmete u obzir i druge sudionike koji bi mogli utjecati na vae ciljeve
9. KORAK
Provedba
Odabrane opcije ili ideje iz prethodnog koraka treba pretvoriti u aktivnosti koje ete primijeniti.
Ostvarivanje novih projekata i ideja esto mora ukljuivati i brojne sudionike, organizacije i
skupine. Tako ete za izvravanje zadataka jedne organizacije ili poduzetnika, najvjerojatnije
morati dobiti potporu ili doputenje drugih. Koje god okolnosti postojale, nuno je imati
jasan plan provedbe. Ovo nije samo zdrava poslovna logika ve i standardna praksa u
upravljanju projektima. Ovaj se plan jo naziva i "akcijski plan" ili "plan rada".
Sve organizacije koje sudjeluju u provedbi moraju se pozvati na svoje planske dokumente te
osigurati poveznicu izmeu provedbe i tih dokumenata. Cjelokupna provedba plana za turizam
na podruju batine moe biti izraen kao osnova zajednikog djelovanja.
U prilogu se nalazi primjer tablice koja obuhvaa sva vana pitanja koja bi trebalo postaviti
za svaki cilj iz provedbenog/akcijskog plana.
A AA AA
to treba to treba to treba to treba to treba
napraviti napraviti napraviti napraviti napraviti
(predloena (predloena (predloena (predloena (predloena
aktivnost ili aktivnost ili aktivnost ili aktivnost ili aktivnost ili
strategija)? strategija)? strategija)? strategija)? strategija)?
B BB BB
Tko je Tko je Tko je Tko je Tko je
odgovoran, odgovoran, odgovoran, odgovoran, odgovoran,
koga bi koga bi koga bi koga bi koga bi
trebalo trebalo trebalo trebalo trebalo
ukljuiti? ukljuiti? ukljuiti? ukljuiti? ukljuiti?
C CC CC
Trajanje Trajanje Trajanje Trajanje Trajanje
provedbe i provedbe i provedbe i provedbe i provedbe i
rokovi? rokovi? rokovi? rokovi? rokovi?
D DD DD
Koji su Koji su Koji su Koji su Koji su
potrebni potrebni potrebni potrebni potrebni
resursi? resursi? resursi? resursi? resursi?
E EE EE
Kako e se Kako e se Kako e se Kako e se Kako e se
nadzirati nadzirati nadzirati nadzirati nadzirati
ova ova ova ova ova
aktivnost ili aktivnost ili aktivnost ili aktivnost ili aktivnost ili
strategija? strategija? strategija? strategija? strategija?
9.
KORAK
52 Odrivi turizam u deset koraka
Dodatni imbenici
Dodatni imbenici koje je vano uzeti u obzir su:
strategije za politiku potporu
komunikacija
jaanje kapaciteta
povezivanje
odreivanje faza
utjecaji.
Strategije za politiku potporu
Uzmite u obzir i ukljuite aktivnosti koje mogu pridonijeti izgradnji eljene politike potpore.
U tu svrhu nuno je uzeti u obzir lobiranje za ciljeve i aktivnosti koje se provode.
Komunikacija
Dobri mehanizmi komuniciranja kljuni su za povezivanje razliitih interesa kako bi se ostvarilo
zajedniko djelovanje. Kako bismo to postigli moramo uzeti u obzir i ukljuiti sve mogue
aktere i aktivnosti. Naalost, esto se dogaa da se komunikaciji ne posveuje dovoljno
vremena i resursa.
Jaanje kapaciteta
Iako organizacijski razvoj ili razvoj lokalne zajednice moe biti sastavni dio projekta i ciljeva,
nuno je uzeti u obzir specifine vjetine i znanja koja se moraju stei putem treninga i
jaanja kapaciteta kako bismo ostvarili navedene ciljeve. Kakvu potporu ili izgradnju dodatnih
kapaciteta trebaju pojedinci ili grupe kako bi mogli uspjeno sudjelovati u provedbi projekta?
Povezivanje
Promislite kako povezati razliite aktivnosti kako biste postigli bolji kumulativni efekt. esto
se okrupnjavanjem vie aktivnosti moe postii eljeni rezultat s manje muke.
Odreivanje faza
Uzmite u obzir koje su aktivnosti dijelovi jedne faze te procijenite koliko su djelotvorne prije
nego to odluite o daljnjim smjerovima.
Utjecaji
Kako biste zaista neto promijenili u svom djelovanju nuno je stei potporu i uvaavanje
kljunih sudionika (zainteresiranih strana). Kako emo utjecati na sudionike moramo opisati
u svojim planovima aktivnosti.
Zadravanje smjera
Sve strateke, razvojne i akcijske planove nuno je pratiti i sagledavati kako ne bismo izgubili
vjerodostojnost. Najbolji nain provedbe planova jest stalna provjera i izvjetavanje o napretku.
To se moe postii pomou:
mjerenja i indikatora
monitoringa i izvjetavanja te
ocjenjivanja i pregleda.
9.
KORAK
53 Odrivi turizam u deset koraka
Mjerenja i indikatori
Koriste se kako biste mjerili napredovanje te identificirali dostignua. Pomau demonstrirati
razinu kvalitete provedbe projekta, programa ili strategije. Takoer mogu ukazati na podruja
na kojima su mogua unapreenja. Indikatori mogu biti kvalitativni i kvantitativni podatci.
Oni moraju biti: logino povezani s definiranim ciljevima, mjerljivi, provjerljivi i nepodloni
utjecaju i nepristrani.
Indikatori mogu biti relativno jednostavni, jeftini i lagano izmjerljivi. Moete ih razvijati sami
ili se posluiti ve postojeim.
Monitoring i izvjetavanje
Ugradite u vae provedbene planove toke za provjeru dostignua. Dobro je redovito izvjetavati
o provedbi aktere odgovorne za pitanja turizma i batine. To e pomoi u lakem sagledavanju
onoga to je postignuto i onoga to jo treba postii.
Vremenski okviri za monitoring i izvjetavanje su izuzetno vani te ih se mora paljivo odmjeriti.
Morate osigurati dovoljno vremena kako biste zakljuili jesu li rezultati zadovoljavajui te je
li postignuta eljena promjena. Ako se pojave nepredvidive prepreke, nuno ih je hitno
prijaviti kako bi se izbjegle neeljene posljedice. Morate takoer razmotriti koliko vam vremena
potrebno kako biste prikupili i doradili prikupljene podatke.
Ocjenjivanje i pregled
Va bi plan takoer trebao uzeti u obzir i vremenski okvir (tri do pet godina je uobiajeno).
Sveobuhvatni pregled i ocjenjivanje nuni su na kraju procesa kako biste mogli zakljuiti
koje su izmjene i prilagodbe plana potrebne.
Praenje napredovanja projekta slui prilagoavanju i preusmjeravanju napora uzrokovanim
dinaminim promjenama u okruenju.
9.
KORAK
54 Odrivi turizam u deset koraka
Primjer dobre prakse
Umjetnost stvaranja Umjetnost stvaranja Umjetnost stvaranja Umjetnost stvaranja Umjetnost stvaranja
pomou prirode pomou prirode pomou prirode pomou prirode pomou prirode
Kontakt:
Zoran Tadi
Ivana Gundulia 6
21460 Stari Grad
Tel.: 098 9532 967
e-mail: wattadic@yahoo.com
www.hvart.hr
Lutanje hvarskim plaama, poljima,
brdima i proplancima veini znai
ponajprije magian vizualni i auditivni
uitak. No, Zoranu Tadiu, slobodnom
hvarskom umjetniku roenom,
kolovanom i nastanjenom u Starom
Gradu na Hvaru, etnje rodnim otokom
znae puno vie.
Osim arobne zbirke skulptura, Zoran Tadi oblikuje i
nakit, a njegove unikatne ogrlice nastale takoer iz
ostataka skupljenih u prirodi, privlae pozornost brojnih
gostiju koji se nau u Zoranovoj galeriji. Naizgled
mrtva, flora i fauna otoka Hvara na udesan je nain
oivjela pod prstima ovog iznimnog umjetnika.
Taj osebujni umjetnik sa svojih se
etnji vraa ruku punih svega to mu
je priroda prepustila jer njoj vie nije
potrebno. Iz komadia korijenja, algi,
koljaka, kamenja, krzna, pandi, zuba
Zoran oblikuje stvorenja koja
poznajemo iz okoline, ali i neobine
fantastine ivotinje roene u njegovoj
mati koje sam umjetnik naziva "mali
bestiarij".
Autor, koji je do sada izlagao u
mnogim europskim zemljama gdje je
ostvario velik uspjeh, kae: "izradio
sam cijeli niz skulptura koje svojim
oblicima, izraslim iskljuivo iz moje
glave, promatraa mogu podsjetiti na
udesnu pojavnost ivota koji me
okruuje, bilo u stvarnosti bilo u
mati. Uzimam ono to je priroda
odbacila, recikliram ekoloki
otpad i pazim da ne unitavam
prirodu."
55 Odrivi turizam u deset koraka
Ovaj e vam korak pomoi da:
pripremite kratku izjavu u obliku smjernica koja e prikazati vae
* kljune vrijednosti naslijea
* kljune teme i podruja razvoja
* rezultate dogovora i sporazume.
10. KORAK
Smjernice
U procesu pripreme plana ovaj je korak zakljuak ili kratak pregled. to krae trebalo bi
saeti:
kljune vrijednosti naslijea regije, destinacije ili proizvoda
kljune teme ili podruja razvoja
sporazume i rezultate dogovora izmeu sudionika (zainteresiranih strana, aktera, interesnih
skupina).
Ako budete ili ovim koracima kako biste djelotvorno vodili projekt ili niz vanih sastanaka,
ovaj bi korak trebao omoguiti svim sudionicima da uvide rezultate i postignua. Postoje i
drugi, kreativni naini predstavljanja rezultata, npr. uz pomo slika ili nekih drugih oblika
komuniciranja.
Kako god bilo, tablica u nastavku e vam korisno posluiti kako biste izvijestili kolege i
nadreene te kako biste pripremili materijale za elektronike i tiskane medije.
10.
KORAK
56 Odrivi turizam u deset koraka
1. KORAK to elimo postii?
Jeste li:
definirali smjerove i ciljeve projekta ili procesa?
shvatili kontekst regije, destinacije ili projekta?
Tko je, tko bi mogao ili trebao biti ukljuen?
Jeste li:
identificirali glavne skupine sudionika (zainteresiranih strana,
aktera, interesnih skupina)?
uzeli u obzir kada i kako konzultirati i ukljuiti predstavnike
sudionika?
izradili naine razvijanja dobrih odnosa?
to nam je poznato?
Jeste li:
identificirali izvore informacija relevantne za va projekt ili
proces?
locirali i obradili postojee podatke o postojeim i potencijalnim
turistikim tritima?
odredili kapital batine, njezine vrijednosti i teme?
to ini vau destinaciju ili proizvod posebnim?
Jeste li:
identificirali to je posebno u vaoj regiji, destinaciji ili proizvodu?
ustanovili kako se posebnosti prepoznaju i predstavljaju?
ustanovili postoji li potencijal za daljnje koritenje tih vrijednosti
u turizmu i turistikoj interpretaciji?
Koja su glavna problemska pitanja?
Jeste li:
identificirali i shvatili glavna problemska pitanja koja se odnose
na vau regiju?
Analiza
Jeste li:
analizirali, razjasnili i definirali prioritete?
pripremili kratak sadraj vae analize?
2. KORAK
3. KORAK
4. KORAK
5. KORAK
6. KORAK
KONTROLNA LISTA ZA PLANOVE
ODRIVOG TURIZMA
Temeljito dokumentiranje 10 koraka bit e dostatna podloga za produciranje kvalitetnog
plana za potrebe destinacije, regije ili turistikog proizvoda. Ova kontrolna lista moe posluiti
za preispitivanje ili korigiranje planova i poslovanja.
57 Odrivi turizam u deset koraka
7. KORAK Naela i ciljevi aktivnosti
Jeste li:
sastavili jasnu pisanu izjavu na osnovi koje e se voditi budue
aktivnosti u kojoj su propisani ciljevi, naela djelovanja ili oboje?
dobili potporu od kljunih partnera ili sudionika za naela ili
ciljeve?
Koje su vae ideje i opcije
Jeste li:
detaljno razradili vae ideje i razvili opcije?
razradili ideje i opcije zajedno s kljunim sudionicima i
donositeljima odluka?
iznali odgovore o preferiranim opcijama zajedno s partnerima i
kljunim sudionicima?
Provedba
Jeste li:
razvili provedbene aktivnosti za vae ideje, prijedloge ili
preferirane opcije?
pripremili aktivnosti u jasnom i loginom okviru?
osigurali da vae aktivnosti budu prema potrebi ukljuene u
druge planove i strategije?
razvili metode procjene i monitoringa?
uzeli u obzir dodatne faktore koji bi mogli utjecati na postizanje
ciljeva?
Smjernice
Jeste li:
pripremili kratku izjavu u obliku smjernica koje e prikazati:
* vrijednosti naslijea
* kljune teme i podruja razvoja
* rezultate i podruja razvoja
* rezultate dogovora i sporazume?
8. KORAK
9. KORAK
10. KORAK
58 Odrivi turizam u deset koraka
59 Odrivi turizam u deset koraka
KORISNE KNJIGE, PUBLIKACIJE I INTERNETSKE
STRANICE IZ PODRUJA ODRIVOG TURIZMA
Postoje brojni drugi izvori koji se odnose na odrivost turizma, regionalni turizam i razvoj
turistikog proizvoda. Ovdje su popisani samo odabrani izvori. Za jo detaljnije podatke
zatraite savjet u Institutu za turizam, na internetskim stranicama biblioteke Instituta za
turizam ili u odgovarajuem ministarstvu, agenciji ili lokalnom uredu.
Ask First: A guide to respecting indigenous heritage places and values, Australian
Heritage Commission, Canberra, 2002
Agenda 21 for the travel & tourism industry: towards environmentally sustainable
development / Geoffrey H. Lipman, Antonio Enrquez Savignac, Maurice F. Strong. -
London, 1996
Awards for improving the coastal environment: the example of the Blue Flag. - Paris,
1996
Australian Natural Heritage Charter for the conservation of places of natural heritage
significance. Second edition, Commonwealth of Australia, Canberra, 2002
Beyond the green horizon: principles for sustainable tourism: a discussion paper
commissioned from Tourism Concern by WWF UK / ed. by Shirley Eber. - Godalming,
1992
Community Planning for Ecotourism: partnerships for sustainable futures, Monash
University Graduate School of Environmental Science, 1997
Developing viable regional tourist accommodation, Part 2 - A practical "how to" guide,
Tourism Task Force, Planning Workshop Australia and Arthur Andersen, Sydney, 1998
EcoRam (Ecotourism Rapid Assessment Model): A simple guide to assessing 'great'
ecotourism business ideas), Tourism Queensland, Brisbane, 2001
Ecotourism: Principles, Practices and Policies for Sustainability, UNEP, Paris, Megan
Epler Wood 2002
Ecotourism: a sustainable option? / ed. by Erlet Cater, Gwen Lowman. - Chichester ...
[etc.], 1994
Ecotourism: an introduction / David A. Fennell. - 2. izd. - London; New York, 2003
EKO-hotel: "zeleni hotel" / [Ante Radni]. - Zagreb, 1997
Ekopark Pernat na otoku Cresu: program revitalizacije, Rijeka
Going Places: Developing natural and cultural heritage tourism in Australia Issues
Paper, National Tourism and Heritage Taskforce for the Environment Protection and
Heritage Ministers' Council, Canberra, 2003
Guide for local authorities on developing sustainable tourism. - Madrid, 1998. - (A
Toruism and Environment Publication)
Ideas for Community Consultation: A discussion on principles and procedures for
making consultation work, A report prepared for the NSW Department of Urban Affairs
and Planning, February 2001, Dr Lyn Carson and Dr Katharine Gelber
International Cultural Tourism Charter: principles and guidelines for managing tourism
at places of cultural and heritage significance, International Council on Monuments and
Sites (ICOMOS), ICOMOS International Cultural Tourism Committee, December 2002
Indicators of sustainable development for tourism destinations: a guidebook. - Madrid,
2004
Loving them to death?: sustainable tourism in Europe's nature and national parks -
Grafenau, 1993
60 Odrivi turizam u deset koraka
Keeping the Bush in the Game, new approaches to making regional tourism more
competitive, Tourism Task Force, Sydney, 2002
Managing Tourism at World Heritage Sites: a practical manual for World Heritage site
managers, Pedersen, A., UNESCO World Heritage Centre, Paris, 2002
Protecting Heritage Places Information and Resource Kit, Australian Heritage
Commission, Canberra, 2001
Making tourism more sustainable: a guide for policy makers / english language editor:
Geoffrey Bird. - Paris; Madrid, 2005
Maritimna turistika Hrvatska / Darko Vlahovi, Split; Zagreb, 2003
Mountains of the world: tourism and sustainable mountain development / Mountain
Agenda. - Berne, 1999
Nature tourism: managing for the environment / edited by Tensie Whelan, foreword by
Peter A. A. Berle. - Washington D.C., 1991
Prema odrivom razvitku turizma u Hrvatskoj: meunarodni znanstveni skup, Zagreb,
prosinac 1994. = Towards sustainable tourism development in Croatia: zbornik radova
/ [glavni i odgovorni urednik Zoran Klari], Zagreb, 1994
Protecting Local Heritage Places: a guide for communities, Australian Heritage
Commission, Canberra, 1998
Protecting Natural Heritage - using the Australian Natural Heritage Charter,
Commonwealth of Australia, Canberra, 2003
Pursuing common goals: Opportunities for tourism and conservation, Commonwealth of
Australia, Canberra, 2003
Round table on planning for sustainable tourism development: 10th General Assembly,
Bali, Indonesia, 30 September - 9 October 1993. - Madrid, [1994]
Savjetovanje 'Ekoloka proizvodnja hrane i ekoturizam: zbornik radova, Zagreb, 2000/
05
Selektivni turizam: uvod u menadment prirodnih i kulturnih resursa / Tonka Pani
Kombol, Matulji, 2000
Sustainable development of ecotourism: a compilation of good practices in SMEs. -
Madrid, 2003
Sustainable development of tourism = Desarrollo sostenible del turismo: a compilation
of good practices = Dveloppement durable du tourisme. - Madrid, 2000
Sustainable tourism: a geographical perspective / dited by C. Michael Hall and Alan A.
Lew. - Harlow, 1998
Sustainable tourism: a marketing perspective / Victor T.C. Middleton, Rebecca Hawkins.
- Oxford, 1998
Sustainable tourism?: European experiences / ed. by Gerda K. Priestley, J. Arwel
Edwards, Harry Coccossis. - Wallingford, 1996
Successful Tourism at Heritage Places: A guide for tourism operators, heritage managers
and communities, Australian Heritage Commission and CRC for Sustainable Tourism,
Canberra, 2001
Sustainable Tourism in Protected Areas - guidelines for planning and management,
Eagles, P., McCool, S. and Haynes, C., World Commission on Protected Areas, Gland,
Switzerland, 2002
The Burra Charter: The Australia ICOMOS Charter for Places of Cultural Significance,
Australia ICOMOS Incorporated, Burwood, 2000.
Triple Bottom Line Measurement and Reporting in Australia, Suggett, D. and Goodsir,
B., The Allen Consulting Group, 2002
61 Odrivi turizam u deset koraka
The challenge of tourism carrying capacity assessment: theory and practice / ed. Harry
Coccossis, Alexandra Mexa. - Aldershot; Burlington, 1998
The competitive destination: a sustainable tourism perspective / J.R. Brent Ritchie,
Geoffrey I. Crouch. - Oxon; Cambridge, 2003
The competitive destination: a sustainable tourism perspective / J.R. Brent Ritchie,
Geoffrey I. Crouch. - Oxon; Cambridge, 2003
The German ecotourism market. - Madrid, 2001. - (Special report / Market Intelligence
and Promotion Section, Sustainable Development of Tourism Section; 10)
The Italian ecotourism market. - Madrid, 2002. - (Special report / Market Intelligence
and Promotion Section, Sustainable Development of Tourism Section; 13)
Towards sustainable tourism / Miroslav Dragievi, Zagreb, 1993
Turistika eko destinacija "Manik": programska studija / Marinko Maradin ... [et al.],
Karlovac, 1997
Turizam i odrivi razvoj hrvatskog ruralnog prostora: zbornik radova / ur. odbor Stjepan
Cukor ... [et al.], Varadin, 1998
Internetske stranice Internetske stranice Internetske stranice Internetske stranice Internetske stranice
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka - www.mmtpr.hr
Ministarstvo kulture RH - www.min-kulture.hr
Dravna uprava za zatitu okolia - www.dzzp.hr
Hrvatska turistika zajednica - www.htz.hr
Institut za turizam, Zagreb - www.iztzg.hr
Nacionalni parkovi:
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/
http://www.risnjak.hr/
http://www.paklenica.hr/
http://www.np-mljet.hr/
http://www.kornati.hr/
http://www.brijuni.hr/
http://www.npkrka.hr/
http://www.np-sjeverni-velebit.hr/
Australske organizacije koje se bave turizmom i odrivim razvojem: Australske organizacije koje se bave turizmom i odrivim razvojem: Australske organizacije koje se bave turizmom i odrivim razvojem: Australske organizacije koje se bave turizmom i odrivim razvojem: Australske organizacije koje se bave turizmom i odrivim razvojem:
Aboriginal Tourism Australia www.ataust.org.au
Australian Tourist Commission www.atc.net.au
Australian Heritage Directory www.heritage.gov.au
Department of the Environment and Heritage (heritage tourism)
www.deh.gov.au/heritage/tourism/sustainable.html
Ecotourism Australia www.ecotourism.org.au
Sustainable Tourism Cooperative Research Centre
www.crctourism.com.au
Protected Area Management Agencies in Australia and New Zealand
www.deh.gov.au/parks/hoa/index.html
62 Odrivi turizam u deset koraka
Za dodatne i aurne informacije provjerite lokalne i regionalne internetske stranice turistikih
organizacija, nacionalnih parkova i parkova prirode u regiji, upanijskih i lokalnih vlasti,
muzeja, arheolokih parkova
63 Odrivi turizam u deset koraka
APARTMANSKO NASELJE APARTMANSKO NASELJE APARTMANSKO NASELJE APARTMANSKO NASELJE APARTMANSKO NASELJE ugostiteljski objekt u kojemu se pruaju usluge smjetaja, a
mogu se pruati i druge ugostiteljske usluge. Apartmansko naselje sastoji se od vie objekata
sa jednim ili vie apartmana na istoj lokaciji.
BATINA BATINA BATINA BATINA BATINA nae prirodno, kulturno, povijesno i tradicijsko naslijee.
BIORAZNOLIKOST BIORAZNOLIKOST BIORAZNOLIKOST BIORAZNOLIKOST BIORAZNOLIKOST sveukupnost svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi ekolokih
sustava, a ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta te raznolikost izmeu ekolokih
sustava. (Iz Zakona o zatiti prirode).
DEGRADACIJA OKOLIA DEGRADACIJA OKOLIA DEGRADACIJA OKOLIA DEGRADACIJA OKOLIA DEGRADACIJA OKOLIA Iskoritavanje ili unitavanje potencijalno obnovljivog resursa
(tlo, panjak, uma, divlja) bre negoli se on moe prirodno obnoviti, regenerirati. Degradacija
znai unazaivanje odreenog okolia na niu geoloku i ekoloku razinu, do razine na kojoj
nije mogue imati primarnu funkciju ili vrijednost u ljudskom vijeku (neobnovljivost).
DOKOLIARSKA EDUKACIJA DOKOLIARSKA EDUKACIJA DOKOLIARSKA EDUKACIJA DOKOLIARSKA EDUKACIJA DOKOLIARSKA EDUKACIJA obuhvaa neobavezno uenje (gledanje, promatranje, sluanje,
doivljavanje, spoznavanje) turista i izletnika o posjeenim turistikim atrakcijama tijekom
njihova putovanja i boravka u turistikoj destinaciji dokoliarsko obrazovanje dokoliarsko obrazovanje dokoliarsko obrazovanje dokoliarsko obrazovanje dokoliarsko obrazovanje.
EKOLOGIJA EKOLOGIJA EKOLOGIJA EKOLOGIJA EKOLOGIJA znanost o meusobnim odnosima i utjecajima ive i neive prirode.
EKO SUSTAV EKO SUSTAV EKO SUSTAV EKO SUSTAV EKO SUSTAV dinamian kompleks zajednica biljaka, gljiva, ivotinja i mikroorganizama i
njihovoga neivog okolia koji meusobno djeluju kao funkcionalna jedinica. (Iz Zakona o
zatiti prirode).
POJMOVNIK
Definicije su preuzete iz knjiga i publikacija:
Weber S. i Mikai V., Osnove turizma, kolska knjiga
Kuen E., Turistika atrakcijska osnova, Institut za turizam, 2002
Successful Tourism at Heritage Places
The Burra Charter
The Australian Natural Heritage Charter
The Dictionary of Travel, Tourism and Hospitality Terms
Ecotourism Australia Association
Interpretation Australia Association
The Department of Industry, Tourism and Resources
Miller G.T., Living in the Environment. 13th ed. Brooks/Cole-Thomson Learning: Pacific
Grove, 2004
Zakon o okoliu (NN, br. 82/94.)
Zakon o zatiti prirode (NN, br. 162/03.)
Kako se razvijao turizam u Hrvatskoj razvijala se i njegova terminologija koja nije uvijek bila
"u dosluhu" s hrvatskim standardnim jezikom. Neki od strunih naziva imaju prihvatljivu
zamjenu u hrvatskom jeziku, za neke se mogu nai prihvatljivi i prikladni neologizmi, a za
neke bi doslovni prijevod na hrvatski potpuno izmijenio struno znaenje, koje je vezano uz
izvornik.
U nastavku nudimo definicije vanijih pojmova kao i nehrvatskih izraza koji se koriste u
turizmu i zatiti okolia i batine.
64 Odrivi turizam u deset koraka
EKOLOKI ODRIVI RAZVOJ EKOLOKI ODRIVI RAZVOJ EKOLOKI ODRIVI RAZVOJ EKOLOKI ODRIVI RAZVOJ EKOLOKI ODRIVI RAZVOJ vidi odrivi razvoj. Ovaj je izraz u naravi identian izrazu
odrivi razvoj, ali s isticanjem vanosti i nunosti uzimanja u obzir ekolokih pitanja pri
zatiti okolia.
EKOLOKI ZNAAJNO PODRUJE EKOLOKI ZNAAJNO PODRUJE EKOLOKI ZNAAJNO PODRUJE EKOLOKI ZNAAJNO PODRUJE EKOLOKI ZNAAJNO PODRUJE podruje koje bitno pridonosi ouvanju bioloke
raznolikosti u Republici Hrvatskoj. (Iz Zakona o zatiti prirode)
EKOTURIZAM EKOTURIZAM EKOTURIZAM EKOTURIZAM EKOTURIZAM turizam koji podrava naela odrivog razvoja te je usmjeren prema
razumijevanju i potivanju ekologije i kulturnih vrijednosti lokalne zajednice. Glavni elementi
su drutvena i ekoloka odgovornost te edukacija, to ovu vrstu turizma razlikuje od onih
vrsta koje se fokusiraju na doivljaj prirode ili avanture.
GEOLOKA RAZNOLIKOST GEOLOKA RAZNOLIKOST GEOLOKA RAZNOLIKOST GEOLOKA RAZNOLIKOST GEOLOKA RAZNOLIKOST raznolikost koja se zasniva na znaajkama geologije, geomorfo-
logije, paleontologije, tla, hidrologije i Zemljine atmosfere.
"GRAND TOUR" PUTOVANJE "GRAND TOUR" PUTOVANJE "GRAND TOUR" PUTOVANJE "GRAND TOUR" PUTOVANJE "GRAND TOUR" PUTOVANJE putovanje u glavne gradove i neka druga europska mjesta
koja su se smatrala zanimljivima radi izobrazbe i odgoja mladih, pripadnika aristokracije.
Ova su se putovanja poduzimala krajem 17. i poetkom 18. stoljea.
INDIVIDUALNI TURIZAM INDIVIDUALNI TURIZAM INDIVIDUALNI TURIZAM INDIVIDUALNI TURIZAM INDIVIDUALNI TURIZAM naziv za turizam u kojem turisti imaju mogunost optimalnog
osobnog (pojedinanog) izbora pri putovanju u turistiku destinaciju, kao i naina boravka i
kretanja u njoj. Ta vrsta turizma suprotnost je tzv. masovnom turizmu; pojedinani turizam pojedinani turizam pojedinani turizam pojedinani turizam pojedinani turizam
INFORMACIJSKI PUNKT INFORMACIJSKI PUNKT INFORMACIJSKI PUNKT INFORMACIJSKI PUNKT INFORMACIJSKI PUNKT obavijesni je ureaj (sadraj) uz odreenu turistiku atrakciju
kako bi se upotpunila njezina turistika dostupnost. Ovisno o veliini i drugim znaajkama
turistike atrakcije, najmanji sadraj informativnog punkta moe biti interpretacijska ploa,
a najvei prijemno-informacijski sklop, koji uz parkiralita, ugostiteljske, trgovake i sanitarne
sadraje ima posebne prostore za pripremu posjetitelja turistike atrakcije (izloba,
predavaonica, dvorana s projekcijama, muzej i sl.); obavijesna toka obavijesna toka obavijesna toka obavijesna toka obavijesna toka
INTERPRETACIJSKA PLOA INTERPRETACIJSKA PLOA INTERPRETACIJSKA PLOA INTERPRETACIJSKA PLOA INTERPRETACIJSKA PLOA obavezni je dio informacijskog punkta na kojoj se slikama i
tekstovima tumai i obrazlae turistika atrakcija; (ploa s tumaenjima) (ploa s tumaenjima) (ploa s tumaenjima) (ploa s tumaenjima) (ploa s tumaenjima).
HOTEL HOTEL HOTEL HOTEL HOTEL ugostiteljski objekt u kojemu se pruaju usluge smjetaja i zajutarka, a mogu se
pruati i druge usluge uobiajene u ugostiteljstvu.
INTERPRETACIJA INTERPRETACIJA INTERPRETACIJA INTERPRETACIJA INTERPRETACIJA nain prenoenja ideja i osjeaja koji pomau ljudima saznati neto
vie o kulturi, okruenju ili prirodi. Ovaj se proces odvija posredstvom turistikih vodia,
kustosa, ili nekoga drugoga strunog osoblja. Takoer mogu posluiti informacijske ploe,
broure, knjige i elektroniki mediji (internetske stranice, videokasete, DVD).
INTERPRETACIJA ATRAKCIJE INTERPRETACIJA ATRAKCIJE INTERPRETACIJA ATRAKCIJE INTERPRETACIJA ATRAKCIJE INTERPRETACIJA ATRAKCIJE predstavljanje neke turistike atrakcije na takav nain koji
e zaokupiti njegovu panju i pruiti nova saznanja.
KAMP KAMP KAMP KAMP KAMP ugostiteljski objekt u kojem se na ureenom prostoru turistima iznajmljuje zemljite
za kampiranje, ureaji i oprema za kampiranje, a mogu se pruati i druge usluge.
KONZERVACIJA KONZERVACIJA KONZERVACIJA KONZERVACIJA KONZERVACIJA aktivnosti zatite lokaliteta usmjerene na zadravanje svih zateenih
kvaliteta batine.
KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST prostorna strukturiranost prirodnih i od ovjeka stvorenih
krajobraznih sastavnica (biolokih, ekolokih, geolokih, geomorfolokih i kulturnih vrijednosti).
KULTURNI TURIZAM KULTURNI TURIZAM KULTURNI TURIZAM KULTURNI TURIZAM KULTURNI TURIZAM odnosi se na odlaske osoba izvan mjesta stalnog boravka koji su
motivirani u cijelosti ili djelomino interesom za povijest, umjetnost, naslijee ili stil ivota
lokaliteta, regije, grupe ili institucije.
65 Odrivi turizam u deset koraka
KULTURNO, POVIJESNO I TRADICIJSKO NASLIJEE KULTURNO, POVIJESNO I TRADICIJSKO NASLIJEE KULTURNO, POVIJESNO I TRADICIJSKO NASLIJEE KULTURNO, POVIJESNO I TRADICIJSKO NASLIJEE KULTURNO, POVIJESNO I TRADICIJSKO NASLIJEE sve ovjekove tvorevine koje se
prenose s generacije na generaciju, a nose trajnu vrijednost i vanost; primjerice povijesne
zgrade i zbirke, umjetnika djela, obiaji, nain ivota, vjetine i zanati, gastronomija
MARKETING U TURIZMU MARKETING U TURIZMU MARKETING U TURIZMU MARKETING U TURIZMU MARKETING U TURIZMU upravljaka funkcija koja organizira i usmjerava sve poslovne
aktivnosti ukljuene u procjenjivanje potreba potroaa i pretvaranje njihove kupovne moi
u stvarnu potranju za turistikim proizvodom, ini ga dostupnim potroau i pri tome ostvaruje
dobit ili neki drugi poslovni cilj.
MARKETINKI SPLET MARKETINKI SPLET MARKETINKI SPLET MARKETINKI SPLET MARKETINKI SPLET turistiki proizvod, cijena, promocija i distribucija oblikovani i
usmjereni na zadovoljavanje potreba izabranoga ciljnog segmenta turistike potranje.
MARKETINKA VALORIZACIJA MARKETINKA VALORIZACIJA MARKETINKA VALORIZACIJA MARKETINKA VALORIZACIJA MARKETINKA VALORIZACIJA obuhvaa (kratkorono) trino vrednovanje onih turistikih
atrakcija koje su spremne, ili e to biti do idue sezone, za posjet turista i koje su dio
destinacijskog turistikog proizvoda; trino vrednovanje trino vrednovanje trino vrednovanje trino vrednovanje trino vrednovanje.
MASOVNI TURIZAM MASOVNI TURIZAM MASOVNI TURIZAM MASOVNI TURIZAM MASOVNI TURIZAM naziv za najraireniju vrstu turizma koja je obiljeila razdoblje poslije
Drugoga svjetskog rata, a zasnivala se uglavnom na atraktivnosti na moru i morskoj obali te
velikim skijalitima. Individualne odluke turista u organizaciji ove vrste turizma potpuno su
zanemarene; turizam gomile turizam gomile turizam gomile turizam gomile turizam gomile.
MOTEL MOTEL MOTEL MOTEL MOTEL ugostiteljski objekt smjeten uz prometnice, namijenjen kraem zadravanju gostiju,
koji uz usluge smjetaja i zajutarka osigurava i usluge vezane za prometna sredstva gostiju,
a moe pruati i druge ugostiteljske usluge.
MONITORING MONITORING MONITORING MONITORING MONITORING (praenje, nadgledanje) prikupljanje i procjenjivanje informacija kako bi se
procijenila uspjenost nekih rjeenja i njihova provedba.
NOSIVI KAPACITET NOSIVI KAPACITET NOSIVI KAPACITET NOSIVI KAPACITET NOSIVI KAPACITET pojam (engl. carrying capacity) koji oznaava granicu turistikih
aktivnosti iznad koje dolazi do zasienosti (saturacije) prostora, degradacije okolia i smanjenja
zadovoljstva gostiju.
OBNOVLJIVI RESURS OBNOVLJIVI RESURS OBNOVLJIVI RESURS OBNOVLJIVI RESURS OBNOVLJIVI RESURS vidi resurs, turistiki resurs. Resurs koji se moe obnoviti prirodnim
procesima u odreenom, ovjeku dohvatljivom vremenu; primjerice drvea, ume, trava i
livade, isti zrak, plodno tlo. Ako se obnovljivi resursi crpe bre nego to se obnavljaju
postaju neobnovljivi resursi (npr. plodno tlo erodira u kamen ili glineno tlo).
ODRIVI RAZVOJ ODRIVI RAZVOJ ODRIVI RAZVOJ ODRIVI RAZVOJ ODRIVI RAZVOJ najee se definira kao razvoj koji omoguava sadanjim generacijama
da ostvare svoje potrebe a da ne ugroze potrebe buduih generacija. Jednostavnije i jasnije
reeno: ne smijemo troiti iz svog okruenja bre nego to se okruenje moe obnoviti /
regenerirati.
ODRIVOST ODRIVOST ODRIVOST ODRIVOST ODRIVOST sposobnost sustava ili jedinke da preivi tijekom nekog nedefiniranog perioda.
ODRIVI TURIZAM ODRIVI TURIZAM ODRIVI TURIZAM ODRIVI TURIZAM ODRIVI TURIZAM vidi degradacija okolia. Turizam koji moe opstati tijekom dueg
razdoblja jer ne uzrokuje degradaciju okolia ve ostvaruje korist u ekonomskom, ekolokom,
drutvenom i kulturnom okruenju u kojem se odvija.
OKOLI OKOLI OKOLI OKOLI OKOLI prirodno okruenje: zrak, tlo, vode, klima, biljni i ivotinjski svijet u ukupnosti
uzajamnog djelovanja i kulturna batina kao dio okruenja koju je stvorio ovjek. (Iz Zakona
o zatiti prirode)
ORGANIZIRANO PUTOVANJE ORGANIZIRANO PUTOVANJE ORGANIZIRANO PUTOVANJE ORGANIZIRANO PUTOVANJE ORGANIZIRANO PUTOVANJE putovanje koje je organizirala turistika ili putnika agencija.
66 Odrivi turizam u deset koraka
PAKET-PUTOVANJE PAKET-PUTOVANJE PAKET-PUTOVANJE PAKET-PUTOVANJE PAKET-PUTOVANJE ono putovanje koje organizira i prodaje turoperator, a sadrava usluge
prijevoza i smjetaja, a vrlo esto i usluge prehrane te druge dodatne usluge.
PAKET-ARANMAN PAKET-ARANMAN PAKET-ARANMAN PAKET-ARANMAN PAKET-ARANMAN naziv za turistiki proizvod koji potroaima nudi turistika agencija, a
koji ukljuuje organizirani smjetaj i prehranu, organizirano putovanje i izlete po izboru.
PANSION PANSION PANSION PANSION PANSION ugostiteljski objekt srodan hotelu u kojemu se gostima redovito za dui boravak
pruaju usluge smjetaja i prehrane, a mogu se pruati i druge usluge uobiajene u
ugostiteljstvu.
PLAN TURISTIKOGA RAZVOJA PLAN TURISTIKOGA RAZVOJA PLAN TURISTIKOGA RAZVOJA PLAN TURISTIKOGA RAZVOJA PLAN TURISTIKOGA RAZVOJA osnovni dokument o turistikom razvoju kojim se utvruju
ciljevi razvoja, izvritelji pojedinih akcija, kao i sredstva za postizanje ciljeva.
PLANIRANJE TURISTIKOGA PLANIRANJE TURISTIKOGA PLANIRANJE TURISTIKOGA PLANIRANJE TURISTIKOGA PLANIRANJE TURISTIKOGA RAZVOJA RAZVOJA RAZVOJA RAZVOJA RAZVOJA planiranje razvoja svih sastavnih dijelova
turistikoga proizvoda usluge smjetaja i prehrane, prijevoza i turistikih atrakcija kao i
infrastrukture i svih elemenata koji se mijenjaju razvojem turizma, uz procjenu trokova i
koristi turistikoga razvoja na okoli.
POSEBNI OBLICI TURIZMA POSEBNI OBLICI TURIZMA POSEBNI OBLICI TURIZMA POSEBNI OBLICI TURIZMA POSEBNI OBLICI TURIZMA skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti grupa osoba koje
putuju i borave u mjestima izvan uobiajene sredine radi nekih posebnih razloga ili obiljeja
destinacije. Najei kriteriji podjele posebnih oblika turizma su duljina boravka u destinaciji,
mobilnost turista, vrsta posjeenoga turistikog prostora, nain organizacije putovanja i sadraji
(aktivnosti) tijekom boravka u destinaciji.
POSJETITELJ POSJETITELJ POSJETITELJ POSJETITELJ POSJETITELJ osoba koja putuje u mjesto izvan uobiajene sredine u trajanju od najvie
12 mjeseci, a glavni razlog putovanja ne smije biti obavljanje plaene djelatnosti u mjestu
koje se posjeuje. U posjetitelje se ubrajaju turisti i posjetitelji na jednodnevnim izletima.
POSLOVNI PLAN POSLOVNI PLAN POSLOVNI PLAN POSLOVNI PLAN POSLOVNI PLAN (engl. business plan) plan koji naznauje svrhu, ciljeve, aktivnosti,
resurse i oekivane rezultate poslovne aktivnosti.
PRIVATNI SMJETAJ PRIVATNI SMJETAJ PRIVATNI SMJETAJ PRIVATNI SMJETAJ PRIVATNI SMJETAJ oblik dopunskog smjetaja u vrijeme kada se pojavljuje intenzivna
turistika potranja, a obuhvaa kue za odmor i sobe za iznajmljivanje u vlasnitvu graana.
PROMOCIJA U TURIZMU PROMOCIJA U TURIZMU PROMOCIJA U TURIZMU PROMOCIJA U TURIZMU PROMOCIJA U TURIZMU skup aktivnosti kojima se komunicira s potencijalnim kupcima
nastojei ih razliitim sredstvima i/ili preko medija uvjeriti u pogodnosti koritenja odreenoga
turistikog proizvoda.
PROIZVOD PROIZVOD PROIZVOD PROIZVOD PROIZVOD vidi Turistiki proizvod.
PRIRODNO NASLIJEE (prirodna batina, vrijednosti) PRIRODNO NASLIJEE (prirodna batina, vrijednosti) PRIRODNO NASLIJEE (prirodna batina, vrijednosti) PRIRODNO NASLIJEE (prirodna batina, vrijednosti) PRIRODNO NASLIJEE (prirodna batina, vrijednosti) odnosi se na ekosustave, bioloku
i geoloku raznolikost te druge elemente prirode koji nose posebne znanstvene, drutvene,
estetske ili funkcionalne vrijednosti za sadanju ili budue generacije.
PUTNIK PUTNIK PUTNIK PUTNIK PUTNIK svaka osoba koja putuje izvan uobiajene sredine.
POLAZINI / OSNOVNI PODATCI POLAZINI / OSNOVNI PODATCI POLAZINI / OSNOVNI PODATCI POLAZINI / OSNOVNI PODATCI POLAZINI / OSNOVNI PODATCI (engl. baseline data) podatci koji se prikupljaju prije
poetka projekta ili nekog procesa promjene kako bi se mogla mjeriti dostignua.
RESTORAN RESTORAN RESTORAN RESTORAN RESTORAN ugostiteljski objekt za prehranu u kojemu se redovito, tijekom glavnog obroka
(ruak, veera), pripremaju i usluuju topla i hladna jela, pia i napitci. Restoransko osoblje
usluuje goste za stolom hranom i piem koji se konzumiraju u samom restoranu.
RESURS RESURS RESURS RESURS RESURS sve materijalne i energetske vrijednosti uzete iz ivoga i neivog okolia kako bi
se zadovoljile ljudske potrebe i elje.
67 Odrivi turizam u deset koraka
SELEKTIVNI TURIZAM SELEKTIVNI TURIZAM SELEKTIVNI TURIZAM SELEKTIVNI TURIZAM SELEKTIVNI TURIZAM jedan od naziva skupine onih vrsta turizma ije su znaajke u
opreci sa znaajkama masovnog turizma. Individualni turizam ustraje tek na jednoj znaajki
selektivnog turizma (individualne odluke); odabirni (izborni) turizam odabirni (izborni) turizam odabirni (izborni) turizam odabirni (izborni) turizam odabirni (izborni) turizam
SEZONALNOST SEZONALNOST SEZONALNOST SEZONALNOST SEZONALNOST svojstvo turistikih atrakcija da privlae turiste samo u odreeno doba
godine i svojstvo turizma da njegove pojedine vrste ne mogu poslovati tijekom cijele godine.
STACIONARNE ATRAKCIJE STACIONARNE ATRAKCIJE STACIONARNE ATRAKCIJE STACIONARNE ATRAKCIJE STACIONARNE ATRAKCIJE atrakcije koje imaju svojstvo privlaenja turista na viednevni
boravak u svojoj blizini i tu potiu podizanje smjetajnih sadraja; boravine privlanosti boravine privlanosti boravine privlanosti boravine privlanosti boravine privlanosti
STANITE STANITE STANITE STANITE STANITE jedinstvena funkcionalna jedinica ekolokog sustava, odreena geografskim,
abiotikim i biotikim svojstvima, sva stanita iste vrste ine jedan stanini tip. (Iz Zakona o
zatiti prirode).
SUDIONIK SUDIONIK SUDIONIK SUDIONIK SUDIONIK (sinonimi: dionik, interesna skupina, zainteresirana strana, akter) Predstavnik
zainteresirane institucije, formalne ili neformalne skupine ljudi na koje utjeu odreene odluke
ili aktivnosti. Sudionici mogu biti iz svih sektora (dravni, profitni, neprofitni) i sa svih razina
(ministarstva, lokalna uprava, regionalni savezi, udruge, zadruge, firme, korporacije, fakulteti,
instituti).
SUSTAV NACIONALNIH RAUNA (SNA) SUSTAV NACIONALNIH RAUNA (SNA) SUSTAV NACIONALNIH RAUNA (SNA) SUSTAV NACIONALNIH RAUNA (SNA) SUSTAV NACIONALNIH RAUNA (SNA) sveobuhvatan skup ekonomskih pokazatelja koji
se odnose na gotovo sve dijelove ekonomske proizvodnje. Neki su sektori u strukturi SNA
nedovoljno opisani, kao na primjer turizam, zbog ega se izrauje posebna turistika satelitska
bilanca.
TRITE TRITE TRITE TRITE TRITE splet postojeih i potencijalnih kupaca proizvoda ili usluga.
TURIST TURIST TURIST TURIST TURIST posjetitelj koji je ostvario noenje.
TURIZAM TURIZAM TURIZAM TURIZAM TURIZAM skup odnosa i pojava vezanih za aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima
izvan uobiajene sredine, i to neprekidno do najvie godine dana radi provoenja slobodnog
vremena, poslovnih i drugih razloga.
TUROPERATOR TUROPERATOR TUROPERATOR TUROPERATOR TUROPERATOR turistika agencija, grosist iji je osnovni cilj poslovanja u osmiljavanju
turistikog putovanja, njegovoj organizaciji i promociji.
TURISTIKA ATRAKCIJA TURISTIKA ATRAKCIJA TURISTIKA ATRAKCIJA TURISTIKA ATRAKCIJA TURISTIKA ATRAKCIJA osobito privlana obiljeja destinacije, tj. oni resursi koji su u
odreenoj mjeri prilagoeni i dostupni turistikom razgledavanju te ne zahtijevaju poseban
napor da se otkriju i da se u njima uiva. Oznaava pojedine dijelove ive ili neive prirode
te materijalnih i nematerijalnih ljudskih tvorevina koje su zasebno ili zajedno s drugim
dijelovima ve postale turistiki proizvod zbog osiguranih posebnih uvjeta, odnosno oznaava
svojstvo pojedinih dijelova ive ili neive prirode te materijalnih i nematerijalnih ljudskih
tvorevina da po osiguranju odreenih posebnih uvjeta mogu privui turiste; turistika turistika turistika turistika turistika
privlanost privlanost privlanost privlanost privlanost
TURISTIKA AGENCIJA TURISTIKA AGENCIJA TURISTIKA AGENCIJA TURISTIKA AGENCIJA TURISTIKA AGENCIJA posrednik izmeu turistike potranje i ponude. Osnovni cilj
poslovanja turistikih agencija jest organizacija i prodaja putovanja, koja mogu organizirati i
prodavati u cijelosti ili samo jedan njegov dio (obino smjetaj) te obavljanje drugih
posrednikih poslova.
TURISTIKI APARTMAN TURISTIKI APARTMAN TURISTIKI APARTMAN TURISTIKI APARTMAN TURISTIKI APARTMAN ugostiteljski objekt u kojem se pruaju usluge smjetaja, a mogu
se pruati i druge ugostiteljske usluge. Turistiki apartman moe biti zaseban graevni objekt,
jedan ili vie apartmana u jednoj zgradi i vie apartmana pojedinanih objekata na istoj
lokaciji.
68 Odrivi turizam u deset koraka
TURISTIKA BILANCA TURISTIKA BILANCA TURISTIKA BILANCA TURISTIKA BILANCA TURISTIKA BILANCA saldo turistikih prihoda i rashoda nekoga turistikog podruja ili
zemlje.
TURISTIKA DESTINACIJA TURISTIKA DESTINACIJA TURISTIKA DESTINACIJA TURISTIKA DESTINACIJA TURISTIKA DESTINACIJA obuhvaa ire podruje turistikog mjesta ije se granice
funkcionalno ire do crte na kojoj prestaje utjecaj jedinstvenoga turistikog proizvoda iju
jezgru ini turistiko mjesto.
TURISTIKI KADROVI TURISTIKI KADROVI TURISTIKI KADROVI TURISTIKI KADROVI TURISTIKI KADROVI struno osoblje u turistikoj destinaciji (u ranom odnosu i honorarno),
obrazovano za potrebe turistikog gospodarstva; turistiko osoblje turistiko osoblje turistiko osoblje turistiko osoblje turistiko osoblje
TURISTIKA MOTIVACIJA TURISTIKA MOTIVACIJA TURISTIKA MOTIVACIJA TURISTIKA MOTIVACIJA TURISTIKA MOTIVACIJA najee obuhvaa vie razloga za putovanje. To mogu biti:
odmor i rekreacija, razgledavanje, nazonost seminaru ili konferenciji, poslovni razlozi, posjet
prijateljima ili rodbini, vjerski razlozi, zdravlje, posjet kulturnim priredbama, port, uenje,
kupnja ili neki drugi razlozi.
TURISTIKO MJESTO TURISTIKO MJESTO TURISTIKO MJESTO TURISTIKO MJESTO TURISTIKO MJESTO ono mjesto koje posjeuje vei broj turista i posjetitelja na
jednodnevnim izletima, a svojom opremljenou omoguuje prihvat i boravak turista.
TURISTIKO ODREDITE TURISTIKO ODREDITE TURISTIKO ODREDITE TURISTIKO ODREDITE TURISTIKO ODREDITE (destinacija) prostorna jedinica koju posjeuje vei broj turista i
posjetitelja na jednodnevnim izletima. Turistika destinacija moe biti samostalni turistiki
objekt, naselje ili grad, regija ili cijela zemlja, a svojom opremljenou omoguuje prihvat i
boravak turista.
TURISTIKA ORGANIZACIJA TURISTIKA ORGANIZACIJA TURISTIKA ORGANIZACIJA TURISTIKA ORGANIZACIJA TURISTIKA ORGANIZACIJA osniva se za zemljopisno podruje neke destinacije, obino
zemlje, regije ili mjesta. Cilj turistike organizacije jest da maksimizira mogunosti za razvoj
turizma u destinaciji, a marketing i posebno promocija njezine su osnovne zadae.
TURISTIKA POLITIKA TURISTIKA POLITIKA TURISTIKA POLITIKA TURISTIKA POLITIKA TURISTIKA POLITIKA skup smiljenih i koordiniranih akcija razliitih organizacija i
asocijacija ukljuenih u stvaranje turistikog proizvoda koje su usmjerene na postizanje
odgovarajuih uinaka. Provodi se posebnim turistikim mjerama.
TURISTIKA PONUDA TURISTIKA PONUDA TURISTIKA PONUDA TURISTIKA PONUDA TURISTIKA PONUDA ona koliina dobara i usluga koja se nudi po odreenim cijenama
radi zadovoljenja turistikih potreba.
TURISTIKA POTRANJA TURISTIKA POTRANJA TURISTIKA POTRANJA TURISTIKA POTRANJA TURISTIKA POTRANJA neka koliina turistikih dobara i usluga koje budui turisti
mogu i ele kupiti po odreenoj cijeni.
TURISTIKA POTREBA TURISTIKA POTREBA TURISTIKA POTREBA TURISTIKA POTREBA TURISTIKA POTREBA svaka potreba koja svoje podmirenje zasniva na turizmu. Turistike
se potrebe u ukupnim ljudskim potrebama mogu smatrati potrebama vieg reda jer do pojave
turizma dolazi tek kada su zadovoljene egzistencijalne potrebe.
TURISTIKA POTRONJA TURISTIKA POTRONJA TURISTIKA POTRONJA TURISTIKA POTRONJA TURISTIKA POTRONJA vrijednost dobara i usluga kojima se koriste posjetitelji ili se
one koriste za njih. Najee obuhvaa izdatke za paket-putovanja, smjetaj, hranu i pie,
prijevoz, rekreaciju, portske i kulturne aktivnosti, kupnju i ostalo.
TURISTIKI POTROA TURISTIKI POTROA TURISTIKI POTROA TURISTIKI POTROA TURISTIKI POTROA osoba koja "troi" turistiki proizvod.
TURISTIKI PROIZVOD TURISTIKI PROIZVOD TURISTIKI PROIZVOD TURISTIKI PROIZVOD TURISTIKI PROIZVOD sloen proizvod koji obuhvaa dobra i usluge razliitih gospodarskih
grana, a namijenjen je zadovoljavanju turistikih potreba. Kljuna obiljeja proizvoda su
reputacija, cijena, garancija kvalitete, posebnost itd.
TURISTIKO PUTOVANJE TURISTIKO PUTOVANJE TURISTIKO PUTOVANJE TURISTIKO PUTOVANJE TURISTIKO PUTOVANJE ono putovanje koje traje izmeu 24 sata i 365 dana, a potaknuto
je sljedeim razlozima: odmor i rekreacija, posjet prijateljima i roacima, poslovni razlozi,
lijeenje, vjerski razlozi ili neki drugi razlog.
69 Odrivi turizam u deset koraka
TURISTIKA SATELITSKA BILANCA/TURISTIKI SATELITSKI RAUNI ( TURISTIKA SATELITSKA BILANCA/TURISTIKI SATELITSKI RAUNI ( TURISTIKA SATELITSKA BILANCA/TURISTIKI SATELITSKI RAUNI ( TURISTIKA SATELITSKA BILANCA/TURISTIKI SATELITSKI RAUNI ( TURISTIKA SATELITSKA BILANCA/TURISTIKI SATELITSKI RAUNI (engl. engl. engl. engl. engl. TSA, TSA, TSA, TSA, TSA, account account account account account) )) ))
skup opih standarda i definicija koji se primjenjuje u mjerenju stvarnog doprinosa turizma
gospodarstvu neke zemlje. Te mjere ukljuuju doprinos turizma bruto domaem proizvodu,
zaposlenosti, kapitalnim investicijama, prihodu od poreza i sl. Na prijedlog Svjetske turistike
organizacije (WTO) UN-ova komisija za statistiku 2000. je godine usvojila TSA.
TURISTIKI SEKTOR/PODRUJE TURISTIKI SEKTOR/PODRUJE TURISTIKI SEKTOR/PODRUJE TURISTIKI SEKTOR/PODRUJE TURISTIKI SEKTOR/PODRUJE sloeni sektor/podruje gospodarstva koji ine proizvodi
i usluge razliitih djelatnosti, na prvome mjestu djelatnosti ugostiteljstva.
TURISTIKE PARAATRAKCIJE TURISTIKE PARAATRAKCIJE TURISTIKE PARAATRAKCIJE TURISTIKE PARAATRAKCIJE TURISTIKE PARAATRAKCIJE naziv za turistike privlanosti koje ne posjeduju dokoliarska
obiljeja, a predmet su nedokoliarskih motiva putovanja i boravka (poslovni, prometni,
obrazovni, zdravstveni i sl.)
TURISTIKI RESURS TURISTIKI RESURS TURISTIKI RESURS TURISTIKI RESURS TURISTIKI RESURS vidi resurs i obnovljivi reurs. Skupni naziv za turistike atraktivnosti
i atrakcije, turistiku supra-strukturu, turistike agencije, turistiku organiziranost destinacije,
turistike kadrove i slino; (osnovica turistikoga gospodarstva) (osnovica turistikoga gospodarstva) (osnovica turistikoga gospodarstva) (osnovica turistikoga gospodarstva) (osnovica turistikoga gospodarstva). One vrijednosti koje uzrokuju
veu posjeenost nekog prostora i pridonose njegovu znatnijem turistikom razvoju.
TURISTIKI SUSTAV TURISTIKI SUSTAV TURISTIKI SUSTAV TURISTIKI SUSTAV TURISTIKI SUSTAV gospodarska poduzea, organizacije ili institucije, javne organizacije
i dravna tijela iji je cilj stvaranje sloenoga turistikoga proizvoda, njegova usmjeravanja,
nadzora i unapreenja.
TURISTIKA SUPRASTRUKTURA TURISTIKA SUPRASTRUKTURA TURISTIKA SUPRASTRUKTURA TURISTIKA SUPRASTRUKTURA TURISTIKA SUPRASTRUKTURA zajedniki naziv za sve graevine, sadraje, ureaje i
terene turistikog gospodarstva koji u turistikoj destinaciji omoguuju boravak turista i
posjetitelja na jednodnevnim izletima; turistika nadgradnja turistika nadgradnja turistika nadgradnja turistika nadgradnja turistika nadgradnja.
TURISTIKO TRITE TURISTIKO TRITE TURISTIKO TRITE TURISTIKO TRITE TURISTIKO TRITE skup odnosa turistike potranje i ponude koji nastaje razmjenom
turistikih dobara i usluga za novac.
UGOSTITELJSKA DJELATNOST UGOSTITELJSKA DJELATNOST UGOSTITELJSKA DJELATNOST UGOSTITELJSKA DJELATNOST UGOSTITELJSKA DJELATNOST djelatnost koja obuhvaa pripremanje hrane i pruanje
usluga prehrane, pripremanje i posluivanje pia i napitaka te pruanje usluga smjetaja.
UGOSTITELJSKI OBJEKT UGOSTITELJSKI OBJEKT UGOSTITELJSKI OBJEKT UGOSTITELJSKI OBJEKT UGOSTITELJSKI OBJEKT objekt koji prua osnovne turistike usluge usluge smjetaja i
prehrane.
VIZITACIJSKE ATRAKCIJE VIZITACIJSKE ATRAKCIJE VIZITACIJSKE ATRAKCIJE VIZITACIJSKE ATRAKCIJE VIZITACIJSKE ATRAKCIJE imaju svojstvo poticanja turista i posjetitelja na jednodnevnim
izletima samo na krai obilazak, bez potrebe podizanja smjetajnih sadraja u vlastitoj blizini.
VRSTE TURIZMA VRSTE TURIZMA VRSTE TURIZMA VRSTE TURIZMA VRSTE TURIZMA definiraju se zbog potreba statistikog evidentiranja. Najee se kao
kriteriji razlikovanja koriste: zemlja podrijetla posjetitelja i smjer njihovog kretanja, pa se
razlikuju domai i inozemni turizam, ulazni i izlazni, unutarnji, nacionalni i meunarodni
turizam.
ZATITA OKOLIA ZATITA OKOLIA ZATITA OKOLIA ZATITA OKOLIA ZATITA OKOLIA djelatnost koja se bavi ljudskim utjecajima na zrak, vodu i tlo (uzroci i
posljedice). Zasniva se na politikim, gospodarskim, tehnolokim, pravnim, sociolokim,
ekolokim i drugim spoznajama. Zatitom okolia osigurava se cjelovito ouvanje kakvoe
okolia, ouvanje prirodnih zajednica, racionalno koritenje prirodnih izvora i energije na
najpovoljniji nain za okoli, kao osnovni uvjet zdravog i odrivog razvoja. (Iz Zakona o
okoliu)
70 Odrivi turizam u deset koraka
71 Odrivi turizam u deset koraka
O pripremi izvornika
"Steps to sustainable tourism"
Ovih 10 koraka razvilo je Ministarstvo okolia i batine Vlade Australije. Nastao je na osnovi
suradnje australske vlade i turistikog sektora te kao nastavak publikacije "Uspjean turizam
na podrujima batine" (Sucessfull Tourism at Heritage Places). Stoga moemo zakljuiti da
su "Koraci" pratei prirunik publikaciji "Uspjean turizam na podrujima batine".
Godinama raste potranja za sustavnim integriranjem potreba turizma, okolia i batine u
svrhu planiranja destinacija i projekata. Uvid u meunarodna iskustva upuuje na zakljuak
da uspjean turizam zasnovan na batini zahtijeva dobro isplaniran i regionalno koordiniran
pristup baziran na partnerstvu vlasti i lokalne zajednice. Djelotvorni procesi planiranja trebali
bi uzeti u obzir potrebe upravljanja lokalitetom, posjetiteljsku infrastrukturu i usluge te
marketing u regionalnom kontekstu.
Radna skupina za nacionalni turizam batine koju je imenovalo Vijee Ministarstva zatite
okolia i batine, identificirala je potrebu za unaprjeenjem komunikacije izmeu regionalnih
sudionika turizma, batine i drugih sektora (vidi Going Places: Developing natural and cultural
heritage tourism in Australia Issues Paper 2003). Radna skupina sugerirala je razvijanje
procesa koji bi omoguavao integralno strateko planiranje za odrivi turizam na podrujima
kulturne i prirodne batine.
U 2003. Ministarstvo industrije, turizma i resursa Vlade Australije objavilo je izvjetaj
"Razvijanje zajednikog cilja" koji je uzeo u obzir potrebe upravljanja turizmom na zatienim
podrujima Australije. Ovaj izvjetaj preporua: "Treba ohrabrivati sustave koji omoguavaju
razumijevanje voditelja zatienih podruja i turistikih operatera".
Lokalne vlasti i nacionalne turistike organizacije su, vezano za zatiena podruja, takoer
identificirale sline potrebe u smislu odrivoga turistikog menadmenta te ele osigurati da
proces odluivanja uravnoteuje razliite potrebe sudionika.
U procesu izrade "Koraka" uzeti su u obzir komentari referentnih skupina. lanovi referentne
skupine bili su strunjaci iz podruja turistikog planiranja, batine i razvoja lokalne zajednice.
Metodologija "Koraka" testirana je na forumima, konferencijama, tematskim sastancima,
skupovima i konzultacijama na terenu.
Ovaj proces od 10 koraka prati osnovnu metodologiju stratekog planiranja te stoga postoji
logina poveznica s poslovnim i regionalnim planiranjem. "Koraci" se usredotouju na trine
perspektive turizma te identifikaciju i zatitu prirodnih i kulturnih vrijednosti. Ovaj je proces
povezan s procesom opisanim u publikaciji "Protecting Heritage Places Kit" i pripadajuim
materijalima (Australskim standardima za zatitu prirodne i kulturne batine):
the Australia ICOMOS Burra Charter (ICOMOS povelja)
the Australian Natural Heritage Charter (Povelja o Australskom prirodnom naslijeu)
Ask First: A guide to respecting Indigenous heritage places and values (Prirunik za
uvaavanje autohtone batine i vrijednosti).
72 Odrivi turizam u deset koraka
Tijekom pripreme ovog prirunika pojavio se primjetan meunarodni interes, posebno glede
mogue upotrebe prirunika u postupaku upravljanja svjetskom batinom.
"Koraci" su se usaglaavali i tako postigli komplementarnost s vodeim meunarodnim
dokumentima i poveljama kao to su:
Meunarodna povelja kulturnog turizma
Upravljanje turizmom na lokalitetima i spomenicima svjetske batine
Ekoturizam: naela, praksa i programi odrivosti.
"Koraci" e pomoi u zadovoljavanju potreba razliitih lokalnih, podrunih, regionalnih i
nacionalnih zajednica pri planiranju i provedbi odrivog turizma zasnovanog na batini te
njegovu razvoju. "Koraci" nude izravnu pomo u povezivanju turizma i batine na regionalnoj
i lokalnoj razini.
Zavrna rije
"Odrivi turizam u deset koraka" je dokument koji e nastaviti svoj razvoj, ne samo u podruju
"dobre teorije" nego i "dobre prakse". Ako nam elite pomoi u ovom procesu, molimo vas da
nam poaljete komentare ili zapaanja o vaim iskustvima u primjeni "Koraka". Kontaktirajte
s nama na dolje navedenim adresama.
Nadamo se da emo s vremenom moi iznijeti vie razliitih iskustava i oglednih primjera
kako bismo ilustrirali stvarnu primjenu svakog od 10 koraka. S vremenom ovaj e proces
pratiti i struni trenerski i drugi pratei materijali.
Adrese za kontakt: Adrese za kontakt: Adrese za kontakt: Adrese za kontakt: Adrese za kontakt:
Institut za turizam Institut za turizam Institut za turizam Institut za turizam Institut za turizam
Vrhovec 5
10000 Zagreb
Tel.: 01-3909658
www.iztzg.hr
e-mail: hrvoje.caric@iztzg.hr
ODRAZ ODRAZ ODRAZ ODRAZ ODRAZ
Lj. Posavskog 2
10000 Zagreb
Tel.: 01-4655203
www.odraz.hr
Kontakt za izvorni materijal na engleskom jeziku:
Heritage Division Heritage Division Heritage Division Heritage Division Heritage Division
Department of the Environment and Heritage
GPO Box 787, CANBERRA ACT 2601, Australia
e-mail: heritage@deh.gov.au
73 Odrivi turizam u deset koraka
ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice neprofitna je organizacija usmjerena na
aktivnosti odrivog razvoja na dobrobit lokalne zajednice.
ODRAZ okuplja strunjake s iskustvom na podruju prostornog planiranja,
zatite okolia, odrivog razvoja te civilnog drutva, a koje su stekli kao
aktivisti, kroz rad u dravnoj upravi, javnim poduzeima ili meunarodnim
organizacijama.
Programi edukacije za udruge, lokalnu samoupravu i druge sudionike u
drutvu, informiranje, promocija koncepta odrivog razvoja, pruanje tehnike i
strune pomoi, rad s medijima te izdavatvo osnovne su aktivnosti ODRAZ-a.
Vie informacija o aktivnostima ODRAZ-a na web-stranici www.odraz.hr
Institut za turizam vodea je istraivaka i savjetodavna kua na podruju
turizma i ugostiteljstva u Hrvatskoj. Osnovan 1959. godine, Institut se tijekom
proteklih 47 godina razvio u instituciju s izuzetnim praktinim iskustvom u
razvoju i upravljanju turizmom. Kua zasniva svoju strunost na znanstvenom
radu, kontinuiranim trinim istraivanja i praenju poslovnog okruenja te na
stalnom usavravanju multidisciplinarnoga radnog tima sastavljenog od 20
istraivaa uz podrku administrativnog osoblja.
U institutu za turizam objedinjuju se specijalistika znanja iz razliitih domena
vanih za razvoj i upravljanje turizmom, primjerice ekonomije, marketinga,
upravljanja, prometa, zatite prostora i suvremenih tehnologija. Institut
obuhvaa pet stratekih poslovnih jedinica. To su:
1. Istraivake aktivnosti,
2. Planiranje i razvoj,
3. Informacije i dokumentacija,
4. Obrazovanje te
5. Biblioteka i izdavatvo.
Vie informacija o aktivnostima Instituta za turizam na web-stranici
www.iztzg.hr
institut za turizam, Zagreb
74 Odrivi turizam u deset koraka
75 Odrivi turizam u deset koraka
76 Odrivi turizam u deset koraka
odrivi turizam
u deset koraka
Batina: prirodna, kulturna, povijesna i Batina: prirodna, kulturna, povijesna i Batina: prirodna, kulturna, povijesna i Batina: prirodna, kulturna, povijesna i Batina: prirodna, kulturna, povijesna i
tradicijska jest osnova naeg identiteta, ali i tradicijska jest osnova naeg identiteta, ali i tradicijska jest osnova naeg identiteta, ali i tradicijska jest osnova naeg identiteta, ali i tradicijska jest osnova naeg identiteta, ali i
osnova za razvoj turizma. Stoga je odrivi osnova za razvoj turizma. Stoga je odrivi osnova za razvoj turizma. Stoga je odrivi osnova za razvoj turizma. Stoga je odrivi osnova za razvoj turizma. Stoga je odrivi
turizam spoj batine i turistikih aktivnosti turizam spoj batine i turistikih aktivnosti turizam spoj batine i turistikih aktivnosti turizam spoj batine i turistikih aktivnosti turizam spoj batine i turistikih aktivnosti
od kojeg od kojeg od kojeg od kojeg od kojeg profitiraju svi. Kako dospjeti do te profitiraju svi. Kako dospjeti do te profitiraju svi. Kako dospjeti do te profitiraju svi. Kako dospjeti do te profitiraju svi. Kako dospjeti do te
razine gdje su svi zadovoljni? Proitajte u razine gdje su svi zadovoljni? Proitajte u razine gdje su svi zadovoljni? Proitajte u razine gdje su svi zadovoljni? Proitajte u razine gdje su svi zadovoljni? Proitajte u
ovom priruniku. ovom priruniku. ovom priruniku. ovom priruniku. ovom priruniku.
ISBN 953-6145-14-6
Besplatni
primjerak
ODRAZ ODRAZ ODRAZ ODRAZ ODRAZ www.odraz.hr www.odraz.hr www.odraz.hr www.odraz.hr www.odraz.hr
Institut za turizam Institut za turizam Institut za turizam Institut za turizam Institut za turizam www.iztzg.hr www.iztzg.hr www.iztzg.hr www.iztzg.hr www.iztzg.hr
P
r
i
r
u

n
i
k

z
a

r
a
z
v
i
j
a
n
j
e

i

u
p
r
a
v
l
j
a
n
j
e

t
u
r
i
s
t
i

k
i
m

r
e
g
i
j
a
m
a
,

d
e
s
t
i
n
a
c
i
j
a
m
a

i

p
r
o
i
z
v
o
d
i
m
a