You are on page 1of 60

Kako organizirati

savjetovanje s javnou
o pitanjima prometa
i kretanja
CIVITAS ELAN Zagreb
Za bolji i istiji promet u gradovima
Z A G R E B
Kako organizirati savjetovanje s javnou
o pitanjima prometa i kretanja
CIVITAS ELAN Zagreb
izdava
ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice
e-mail
odraz@odraz.hr
materijal priredila
Lidija Pavi-Rogoi, ODRAZ-Odrivi razvoj zajednice
suradnici
Marina Mari Turk, ODRAZ-Odrivi razvoj zajednice
Stjepan Kelec-Suhovec, Grad Zagreb, Gradski ured za
strategijsko planiranje i razvoj Grada
Vinja Jeli Mck, ODRAZ-Odrivi razvoj zajednice
Milena Marega, REC- Regionalni centar za zatitu okolia
Srednje i Istone Europe, Ured u Sloveniji
prijevod
Mario Dumani i Iva eler
lektura
Iva eler
napomena
Ovaj prirunik sadri odabrana poglavlja publikacije
Involving Stakeholders: Toolkit on Organising Successful
Consultations prevedena na hrvatski jezik i dopunjena
praktinim primjerima ostvarenim u provedbi projekta
CIVITAS ELAN u Zagrebu.
Publikacija Involving Stakeholders: Toolkit on Organising
Successful Consultations pripremljena je u okviru Inicijative
CIVITAS. U izvornom obliku nalazi se na sljedeem linku:
http://www.civitas.eu/docs_internal/723/Brochure_
STAKEHOLDER_CONSULTATION_web.pdf
autorska prava
Inicijativa CIVITAS, www.civitas.eu
grafiko oblikovanje
Bestias dizajn
tisak
Bestias
Zagreb, 2012., I. izdanje,
Tiskano u 500 primjeraka
ISBN 978-953-7765-01-9
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice
u Zagrebu pod brojem 811388.
Ovaj Prirunik prireen je u okviru projekta CIVITAS ELAN
CIVITAS ELAN Zagreb
Kako organizirati
savjetovanje s javnou
o pitanjima prometa
i kretanja
Projekt sufnancira EU
Sadraj
Kako li je jadno i naivno nadanje da e se svijet popraviti,
da e kriza lijepo proi i da e povijest tek tako, sama od
sebe, neovisno o nama, obdariti ovjeanstvo sreom. ...
ovjek treba biti idiot da bi mogao vjerovati u promjenu
neovisnu o njemu, a pogotovo u popravljanje, promjenu
u kojoj nema aktivnog udjela. Dobar i sve bolji svijet nije
rezultat bezlinog razvoja u kojem se moe uivati kao u
ugodnim prednostima, kao da je rije o sunanju.
Bla Hamvas, Kap prokletstva
Mirakul, Zagreb, 2003.
0. uvod 6
O priruniku 6
Saetak i kljune preporuke 6
1. savjetovanje s dionicima i ukljuivanje graana 12
1.1. Defnicije 14
1.2. Zato je savjetovanje s dionicima vano? 17
2. izgradnja djelotvornih partnerstava 26
2.1. Budite svjesni zato gradite partnerstva 26
2.2. Stvaranje partnerstava 29
2.3. Uspostavite djelotvorna i trajna partnerstva 30
3. izrada strategije 40
3.1. Strateko planiranje 40
3.2. Oblikujte strategiju ukljuivanja dionika 41
4. aktivnosti ukljuivanja i praenje aktivnosti 52
4.1. Ankete ili izravan kontakt 52
4.2. Odabir odgovarajuih aktivnosti 56
4.3. Pomno planiranje 58
4.4. Aktivnosti praenja i evaluacija 60
5. savjetovanje s dionicima unutar tematskih
podruja projekta civitas elan 74
5.1. Ukljuivanje dionika u aktivnost u vezi s kolektivnim prijevozom putnika 74
5.2. Ukljuivanje dionika u mjere koje se odnose na sigurnost 82
5.3. Ukljuivanje dionika u mjere koje se odnose na upravljanje mobilnosti,
informiranje i edukaciju 92
prilog: informacije o aarhukoj konvenciji 102
reference 106
ostali izvori 107
Ukljuivanje javnosti u aktivnosti
projekta CIVITAS ELAN
U Europi raste vanost ukljuivanja javnosti u procese donoenja odluka odnosno u pripremu
politika, programa i planova u razliitim podrujima djelovanja drutva. Postoji vie razloga
za intenziviranje ukljuivanja javnosti. Sve jae uvjerenje o mnogostranoj koristi ukljuivanja
javnosti ogleda se, prije svega, u kvalitetnijim rjeenjima i odlukama, veoj prihvatljivosti tih
rjeenja i podrci njihovoj provedbi, veem meusobnom povjerenju javne uprave i javnosti, a
konano i u boljoj informiranosti i osvjetenosti ljudi.
Europska komisija zahtijeva da se u projekte koji su fnancirani iz europskih fondova na primjeren
nain ukljue razliiti dionici i javnost. S druge strane, mogunosti ukljuivanja oekuju i
zahtjevaju graani koji su osvjeteniji i spremniji suraivati u planiranju svega to utjee na
njihov ivot, u to zacijelo spada i mobilnost.
Projekt CIVITAS ELAN bio je u velikoj mjeri odobren i zahvaljujui svom jakom participativnom
karakteru. Dionicima i zainteresiranoj javnosti u gradovima ukljuenim u projekt doista je
otvorio nove mogunosti da odigraju svoju ulogu tijekom planiranja, provedbe i praenja mjera
na podruju odrive mobilnosti. Tako je u Gentu nastavljeno dosadanje uspjeno ukljuivanje
javnosti, dok su u Brnu, Zagrebu, Ljubljani i Portu uvedeni novi pristupi i provedene uspjene
aktivnosti savjetovanja s dionicima i javnou.
Zato Gent na podruju savjetovanja s graanima izrazito odskae od ostalih partnerskih gradova
u projektu CIVITAS ELAN? Gradska uprava ima dvadeset-i-vie-godinju tradiciju planiranja u
lokalnim zajednicama, to znai da konzultira stanovnike grada o svim vanijim pitanjima vezanim
za upravljanje gradom. Konzultira se, primjerice, o tome kako urediti gradsku ulicu kako bi to
vie odgovarala eljama stanovnika, pa i o tome kako planirati glavnu eljezniku postaju koja je
istovremeno i glavno putniko multimodalno vorite. Osnove projekta koje su izradili strunjaci
prezentirali su zainteresiranim graanima i kljunim dionicima, nakon toga prikupili njihova
miljenja i prijedloge i u velikoj ih mjeri ukljuili u daljnju pripremu nacrta. Pritom su upotrijebili
razliite naine i kanale za obavjetavanje i razliite tehnike i metode konzultiranja. U gradskoj
upravi postoji poseban odjel za planiranje i provedbu postupka ukljuivanja stanovnika, a za
praenje i usmjeravanje savjetodavnog procesa osnovano je vijee sastavljeno od predstavnika
razliitih dionikih skupina. Za te su aktivnosti osigurana i fnancijska sredstva. S druge strane,
graani se rado odazivaju, jer znaju da e njihovi prijedlozi biti ozbiljno razmotreni i uvaeni
u procesu oblikovanja konanih rjeenja. Graani planiraju razvoj svog grada i ivot u njemu
zajedno sa strunjacima i gradskom upravom.
U ostalim partnerskim gradovima projekta ELAN nivo participativne kulture je znaajno
nii. Stoga je mnoge aktivnosti ukljuivanja javnosti bilo tee provesti. U Ljubljani i Zagrebu,
primjerice, esto se mogla zamijetiti rezerviranost i nepovjerenje graana koji su bili pozvani
na konzultacijski dogaaj gdje im je bila pruena mogunost izraziti svoje miljenje i predloiti
dodatne prijedloge. Uzroke nepovjerenju moemo traiti u manjku participativne tradicije i
participativnih vjetina, ali i u uvjerenju da njihovi prijedlozi nee biti uvaeni. U Brnu i Portu
nastojanja vezana uz sudjelovanje javnosti bilo je jo tee provesti.
Govorei o Zagrebu, CIVITAS ELAN je potaknuo dobre procese suradnje i tako otvorio put za
jaanje meusobnog povjerenja meu akterima. Kroz provedene aktivnosti graani su bili
adekvatno informirani, a imali su i mogunost izraziti miljenje koje je preneseno donositeljima
odluka. Kroz te konzultativne aktivnosti prometni strunjaci i gradska uprava upoznali su potrebe
i miljenje stanovnika, relevantnih strunjaka i specifnih dionika.
U ovom su priruniku prikazana tri dobra primjera dijaloga s graanima i specifnim dionikim
skupinama provedena u Zagrebu u okviru projekta CIVITAS ELAN. Pokazane su koristi od takvog
pristupa, to znai da bi i nakon zavretka projekta trebalo nastaviti s takvim nainom rada.
Milena Marega,
direktorica REC-a Slovenija i koordinatorica
aktivnosti ukljuivanja graana u projektu CIVITAS ELAN
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 2 3
0
Uvod
0
Uvod
o priruniku
Ukljuivanje dionika poboljava kvalitetu mjera za urbanu mobilnost pa se sve vie prepoznaje
kao vana sastavnica svakog procesa donoenja odluka. Prema studiji iz 2009. Ususret odrivoj
urbanoj mobilnosti: Istraivanje interesa europskih gradova za CIVITAS, programe treninga i
izvore informacija
1
, lokalne slube za mobilnost (prometni praktiari) i donositelji odluka temu
su prepoznali kao kljuni imbenik za uspjenu provedbu mjera mobilnosti.
Inicijativa Europske komisije CIVITAS nastoji gradovima irom Europe pomoi u razvoju nove
kulture mobilnosti. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je ukljuiti sve one osobe koje sudjeluju
u procesu donoenja odluka ili koje na njega mogu utjecati (dionici). Ovaj prirunik stoga su
oblikovali spomenuti prometni praktiari, kako bi vam olakali postupak ukljuivanja dionika u
proces planiranja. Pojedini dijelovi prirunika olakat e vam planiranje, provedbu i vrednovanje
aktivnosti ukljuivanja dionika u vae mjere za mobilnost.
Potencijalni korisnici ovog prirunika prije svega su osobe zaposlene u lokalnim uredima za
planiranje i provedbu mjera mobilnosti u okviru mree CIVITAS. No, moe biti koristan svakoj
osobi zainteresiranoj za ostvarivanje odrive urbane mobilnosti. Takoer je namijenjen osobama
koje su ukljuene u planiranje i provedbu prometnih mjera, sadri pojanjenja na koji se nain
moe ostvariti ukljuivanje dionika te kako im takav nain rada moe biti od koristi.
saetak i kljune preporuke
Ovaj prirunik sadri smjernice, prijedloge i primjere iz prakse, koji e vam pomoi u planiranju i
provedbi niza savjetodavnih aktivnosti.
Pored injenice da savjetovanje s dionicima u sve veoj mjeri postaje zakonska obaveza
(kako na primjer stoji u saetku osnovnih injenica Aarhuke konvencije u Prilogu), prirunik
donositeljima i provoditeljima odluka moe biti viestruko koristan. Kroz savjetovanje s
dionicima ostvaruje se sljedee:
- proces donoenja odluka postaje kv32 alitetniji budui da su zainteresirane strane ukljuene
od samog poetka;
- omoguuje se prepoznavanje spornih pitanja i potekoa prije samog donoenja odluke;
- okupljaju se razliiti dionici s drugaijim miljenjima, to omoguuje zajedniko dogovaranje
i sprjeava suprotno djelovanje u kasnijoj fazi, koje moe usporiti proces donoenja odluka;
- onemoguuju se zastoji i smanjuju trokovi u provedbenoj fazi;
- dionicima se omoguuje bolje razumijevanje ciljeva koji se ele postii donoenjem
odreenih odluka, kao i pitanja koja iz toga proizlaze;
- stvara se osjeaj vlasnitva nad odlukama i mjerama, ime se postie njihova vea
prihvaenost;
1 http://www.civitas.eu/docs1/Needs_Assessment_Report0.pdf
- proces donoenja odluka je demokratiniji - daje graanima i lokalnim zajednicama mo
utjecanja na odluke i posljedino, vei osjeaj odgovornosti;
- jaaju lokalni kapaciteti;
- javnost stjee vee povjerenje u donositelje odluka; i
- stvaraju se prilike u kojima dionici i donositelji odluka mogu uiti jedni od drugih razmjenom
informacija i iskustava.
U nastavku su saeti najkorisniji prijedlozi i preporuke koje e vam omoguiti provedbu uspjenog
savjetovanja s dionicima i unapreenje vaeg procesa donoenja odluka.
PREPORUKA 1.: SLIJEDITE STRATEGIJU U EST KORAKA
Strategija u est koraka sadri jezgrovit pregled glavnih toaka koje treba imati na umu kada se
priprema savjetovanje s dionicima:
1. Odredite teme kojima ete se baviti u okviru savjetovanja;
2. Prepoznajte koje je dionike potrebno ukljuiti;
3. Analizirajte mogui doprinos razliitih dionika;
4. Osmislite strategiju ukljuivanja;
5. Savjetujte se s relevantnim dionicima;
6. Provedite evaluaciju i naknadno praenje daljnjih aktivnosti.
PREPORUKA 2.: IZGRADITE DJELOTVORNA PARTNERSTVA
U okviru strategije u est koraka, izgradnja djelotvornih partnerstava ostvaruje se u prva tri
koraka. Trebat ete razmotriti koje dionike ukljuiti i zato, razmisliti o moguim ulogama dionika
prije nego zaponete s konzultacijama te o najboljem nainu meudjelovanja tijekom cijelog
procesa savjetovanja. Potrebno je:
- prepoznati dionike i zapoeti komunikaciju s njima;
- analizirati njihove ciljeve i resurse;
- omoguiti strukturirano ukljuivanje svih dionika;
- identifcirati i vremenski isplanirati odgovarajue faze donoenja odluka i metode ukljuivanja
svih razliitih skupina dionika;
- razraditi sveukupnu strategiju suradnje i naela ukljuivanja dionika;
- stvoriti kulturu planiranja koja se temelji na redovnoj komunikaciji, meusobnim
konzultacijama i zajednikom donoenju odluka; i
- pripremiti dionike i nastaviti s njima raditi tijekom svih dogaanja.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 6 7 0. Uvod
PREPORUKA 3.: OSMISLITE STRATEGIJU U EST KORAKA
etvrti korak ove strategije u est koraka bavi se planiranjem ukljuivanja. Upravljati savjetovanjem
s dionicima znai razvijati strategiju kojom se defniraju koraci za svaku fazu procesa. Strategijom se
defnira tko e biti ukljuen u proces donoenja odluka, nain prepoznavanja sudionika i metoda za
njihovo ukljuivanje. Strategijom je takoer potrebno utvrditi vrste aktivnosti ukljuivanja (metode,
alati i tehnike). U oblikovanju vlastite strategije sudjelovanja, potrebno je sljedee:
- napraviti vremenski plan i proraun;
- na odgovarajui nain identifcirati sve bitne dionike i ukljuiti ih u sve faze procesa;
- uzeti u obzir razliitost interesa, resursa i kapaciteta dionika;
- osigurati dovoljno transparentnih informacija kako bi se omoguilo informirano ukljuivanje
dionika te sprijeili negativni dojmovi (primjerice tajnovitost ili korporatizam);
- koristiti mehanizam naknadnog praenja aktivnosti kako bi se osiguralo uvaavanje zahtjeva
dionika te planirati nain uvrtavanja rezultata postupka sudjelovanja dionika u proces
donoenja odluka, i
- razmotriti razliite alate i tehnike za ukljuivanje te odabrati one najprimjerenije u
odgovarajuem lokalnom kontekstu.
PREPORUKA 4.: AKTIVNOSTI UKLJUIVANJA
Dobra strategija ukljuivanja koristi se razliitim formatima i tehnikama (npr. ankete, razgovori
i skupine za raspravu) na razliitim razinama primjene. Ne postoji jedinstveni pristup od 7 do
77 godina za ukljuivanje odgovarajuih dionika: to ovisi o vaim pojedinanim i sveukupnim
ciljevima, samim dionicima koje ukljuujete i raspoloivim resursima. Za uspjeno ukljuivanje
potrebno je:
- razmotriti to elite postii;
- uzeti u obzir kontekst teme koja e biti predmet rasprave (razina opeg znanja, sloenost
problematike itd.);
- odabrati razinu ukljuivanja dionika (prijenos informacija je jednosmjeran proces; konzultacije
su dvosmjeran proces koju razinu ukljuenosti oekujete od dionika?);
- uzeti u obzir razliite interese i aktivnosti pojedinih dionika;
- razmotriti ukljuivanje dionika u svakoj fazi procesa;
- istovremeno koristiti razliite metode;
- voditi rauna o ispunjavanju odgovarajuih zakonskih uvjeta;
- koristiti lokalne resurse; i
- uvijek provesti naknadno praenje aktivnosti.
PREPORUKA 5.: PROVEDITE EVALUACIJU I NASTAVITE PRATITI AKTIVNOSTI
Evaluacija i naknadno praenje aktivnosti zasluuju posebnu pozornost tijekom cijelog procesa.
Da bi evaluacija bila djelotvorna potrebno je:
- nastojati djelovati tako, da u obzir to je vie mogue uzimate rezultate savjetovanja s
dionicima;
- sve dionike informirati o tome kako koristite informacije i prijedloge koje od njih dobivate;
- evaluirati cijeli proces i rezultate savjetovanja;
- defnirati pokazatelje za potrebe evaluacije prije poetka procesa savjetovanja, to e vam
omoguiti prikupljanje potrebnih informacija tijekom aktivnosti.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 8 9 0. Uvod
Savjetovanje s dionicima
i ukljuivanje graana
1
1
Savjetovanje s dionicima
i ukljuivanje graana
Ukljuivanje dionika sve je vanije u oblikovanju nekog projekta. U odreenim okolnostima,
sudjelovanje javnosti moe biti ak i obvezno. U ovom poglavlju bit e govora o defniranju
dionika te e se ispitati znaenje i vanost njihovog ukljuivanja.
Savjetovanje s dionicima znai ukljuivanje razliitih dionika u proces donoenja odluka. Kljuna
skupina dionika u smislu procesa donoenja odluka je upravo ira javnost, a mogunosti za
sudjelovanje javnosti formaliziraju se u okviru razliitih razina propisa. Na meunarodnoj razini,
Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u
pitanjima okolia (Aarhuka konvencija) formalizira mogunosti sudjelovanja javnosti u procesima
donoenja odluka o pitanjima koja se tiu okolia (ukljuujui promet i urbano planiranje) te u
odlukama koje se tiu predloenih zakona, projekata (ukljuujui dozvole i ovlatenja), programa,
politika i planova (vie informacija u saetku osnovnih injenica u prilogu). Na europskoj razini
Aarhuka konvencija ojaana je i provodi se kroz zakonodavstva EU
2
, a daljnje zakonodavstvo
postoji i na nacionalnoj razini u svakoj dravi lanici.
3

Unato mnogim propisima kojima se formalizira mogunost sudjelovanja javnosti i konzultiranja
dionika, i dalje je prisutno nepovjerenje kada je rije o ovoj temi. Belgijski upitnik o podrci
javnosti (Bachus i Wallenborn, 2005.) tako primjerice pokazuje da samo 26 od 71 ispitanika (javni
dunosnici, akademici itd.) podravaju sudjelovanje javnosti u odrivom razvoju. Od toga je njih
22 izrazilo miljenje u smislu sudjelovanje moe biti korisno, ali ga je iznimno teko organizirati;
proces sudjelovanja dionika trebao bi krenuti od svakodnevnih situacija meu graanima, a
sudjelovanje bi trebalo promatrati kao proces uenja.
Politiari esto imaju podvojeni stav prema participativnim pristupima. S jedne strane, sve je
vea svijest o koristima sudjelovanja javnosti kada je rije o smanjenju jaza izmeu politiara
i graana, ime se u javnosti osigurava vea potpora odlukama i politikama. S druge strane, i
dalje postoje strahovi vezani uz imbenike za koje se smatra da su nepoznati, odnosno da ih se
ne moe kontrolirati. Tako se neki politiari pribojavaju da ukljuivanje dionika (poglavito ire
javnosti) moe voditi k neostvarivim prijedlozima i situaciji u kojoj politiari nikakve odluke ne
mogu donijeti samostalno, bez ukljuivanja dionika. Iako je savjetovanje s dionicima korisno,
oni se ne moraju ukljuivati u svaki proces donoenja odluka, odnosno ak niti u svaku fazu
procesa. Neka su podruja vrlo pogodna za provoenje participativnih postupaka, ukljuujui
teme koje se tiu temeljnih vrijednosti i naela (na primjer, raspravljanje o temama izbora izmeu
koritenja automobila i drugih naina prijevoza, s obzirom da mnogi smatraju kako automobil
nudi slobodu, sigurnost na cesti, kvalitetu ivota itd.) i pitanja javnih politika koja iziskuju
istovremeno obuhvaanje javne svijesti, uenja, traenja rjeenja i emocionalnog ili etikog
prihvaanja konane odluke (Elliot et al. 2005., 12).
2 Direktiva o sudjelovanju javnosti u pitanjima zatite okolia (2003/35/EC); Direktiva1997/11/EC o procjeni
utjecaja na okoli; Direktiva 2001/42/EC o procjeni uinaka pojedinih planova i programa na okoli
3 U hrvatski Zakon o zatiti okolia (Narodne novine br. 110/07) ukljuene su odredbe Aarhuke konvencije.
Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zatite okolia objavljena je u
Narodnim novinama 64/08.
Bez obzira na zabrinutost, sudjelovanje javnosti i opa ukljuenost dionika sve su vaniji i sve se
vie ugrauju u nacionalna zakonodavstva i europske uredbe. Zbog demokratske i pragmatine
zabrinutosti, sve vie strana u drutvu poziva na participativno odluivanje, poglavito graani.
U modernom odluivanju, ukljuivanje dionika i graana postalo je temeljna dunost i pravo.
U smislu dobre i primjereno razmotrene strategije sigurno je da e sudjelovanje dionika i
graana unaprijediti opu kvalitetu, djelotvornost, (cjenovnu) uinkovitost, transparentnost,
prihvaenost i opravdanost vaih prometnih projekata.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 12 13 1. Savjetovanje s dionicima i ukljuivanje graana
1.1
definicije
DIONICI
Dionik je bilo koji pojedinac, skupina ili organizacija na koju predloeni projekt i njegova provedba
utjeu ili mogu utjecati
4
. To ukljuuje iru javnost, poduzea, tijela javne vlasti, organizacije
civilnog drutva (OCD), razne strunjake i posebne interesne skupine. Podrobniji popis moguih
dionika nalazi se u donjoj tablici.
Vlada/nadlena tijela Poduzea/operatori Zajednice/civilno
drutvo
Ostali
Europska unija Nacionalna poslovna
udruenja
Nacionalne OCD koje
se bave zatitom
okolia
Istraivake ustanove
Ministarstvo prometa Veliki poslodavci Autoprijevoznika
udruenja i auto
klubovi
Sveuilita
Ostala ministarstva Privatni fnancijeri Sindikati Ustanove za izobrazbu/
usavravanje
Regionalne vlasti Meunarodna/domaa
poduzea
Mediji Strunjaci iz drugih
gradova
Lokalne vlasti Regionalna/lokalna
poduzea
Forumi lokalnih vlasti
Susjedni gradovi Lokalna poslovna
udruenja
Organizacije u lokalnoj
zajednici
Lokalne prometne
vlasti
Mala poduzea Lokalne interesne
skupine
Prometna policija Trgovci na malo Skupine biciklista/
etaa
Ostala lokalna tijela
nadlena za prijevoz
Komunalna poduzea
(npr. opskrba
elektrinom energijom,
telekomunikacije)
Skupine korisnika
javnog prijevoza
Ostala nadlena tijela
lokalnih vlasti
Inenjeri/ugovaratelji,
izvoai radova
Korisnici prijevoza
Politiari Prijevoznici/pruatelji
prijevoznih usluga
Graani
4 Prema priruniku GUIDEMAPS, Uspjeno donoenje odluka u sektoru prometa. Prirunik za projektno
upravljanje i ukljuivanje dionika, Europska komisija, London/Aachen, 2004.
Ostali donositelji
odluka
Konzultanti u prijevozu Posjetitelji
Partnerska tijela Tvrtke koje se bave
organizacijom
zajednikog koritenja
vozila (car-sharing)
Graani susjednih
gradova
Voditelji projekata Iznajmljivai bicikala Osobe s invaliditetom
Struno osoblje Ostali pruatelji usluga
prijevoza
Vlasnici zemljita
Hitne slube Djelatnici u prijevozu
Izvrni rukovoditelji u
podruju zdravstva i
sigurnosti
Roditelji/Djeca
Osobe starije dobi
Popis uobiajenih dionikih skupina, podijeljen u etiri skupine
5
.
Tri iroke skupine dionika su (Buhrmann et al. 2009.)
6
:
- primarni dionici - oni na koje odreena problematika utjee (pozitivno ili negativno);
- kljuni subjekti - oni na pozicijama moi ili koji imaju struna znanja; i
- posrednici - oni koji imaju utjecaj na provedbu odluka ili interes u odreenom podruju (kao
to su prijevoznici, OCD, mediji itd.).
SAVJETOVANJE S DIONICIMA
Savjetovanje s dionicima, poznato i kao participativni pristup, integriranje je miljenja i
interesa relevantnih dionika u procesu odluivanja. Cilj je proces donoenja odluka uiniti
transparentnijim, prikupiti to vie podataka i prijedloga na kojima e se temeljiti odluke te
osigurati podrku donesenim odlukama. Iako ih openito pokreu donositelji odluka ili projektni
tim, konzultacije dionika takoer mogu pokrenuti i sami dionici.
Ukljuivanje dionika trebalo bi se smatrati trajnom i dugoronom aktivnosti. Moe se provoditi
na svim stupnjevima procesa oblikovanja politika: planiranje, provedba i/ili evaluacija.
5 Prema priruniku GUIDEMAPS,Uspjeno donoenje odluka u sektoru prometa. Prirunik za projektno
upravljanje i ukljuivanje dionika, Europska komisija, 2001.
6 Slina je podjela izloena u priruniku GUIDEMAPS, 2004.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 14 15 1. Savjetovanje s dionicima i ukljuivanje graana
Participativni pristupi koji se mogu primijeniti u nekome od ili u sva tri koraka ciklusa planiranja prijevoza
(Elliot et al. 2005., 9)
Koje dionike ukljuiti, kada i u kojem opsegu, pitanja su kojima se treba odvojeno baviti u okviru
svakog procesa donoenja odluka. Ovaj prirunik daje smjernice za pronalaenje odgovora na
navedena pitanja.
UKLJUIVANJE GRAANA
U okviru procesa savjetovanja s dionicima, ukljuivanje graana je nain koji ljudima na lokalnoj
razini omoguuje ukljuivanje u planiranje i oblikovanje rjeenja za lokalne probleme tako da
ona odraavaju njihove potrebe. Graani su takoer esto i (krajnji) korisnici usluga prijevoza.
Iako odluke koje donositelji odluka na kraju donesu u konanici utjeu na ivote graana, tek
odnedavno je prepoznata vanost aktivnog ukljuivanja graana u procese donoenja odluka.
1.2.
zato je savjetovanje s dionicima vano?
Iako ukljuivanje dionika nije uvijek jednostavan proces, ono unapreuje kvalitetu odluka, jaa
njihovu javnu podrku i ini proces oblikovanja politika demokratskijim. Takoer pridonosi
unapreenju urbane mobilnosti i najbolji je nain postizanja zajednikog razumijevanja ciljeva,
problema i moguih strategija za provedbu rjeenja. U prolosti je vrijednost ukljuivanja dionika
bila podcijenjena. Uloeno je puno rada kako bi se podigla svijest o pozitivnim rezultatima procesa
konzultacije dionika i razvila potrebna struna znanja. Ipak, u sluajevima kada su prorauni i
resursi ogranieni, vlasti konzultacije dionika ne stavljaju visoko na ljestvicu prioriteta. Mnogi
vjeruju da su upravo strunjaci oni koji donose najbolje odluke o prometu, a da lokalni politiari
mogu primjereno predstavljati interese dionika.
KORISTI OD UKLJUIVANJA DIONIKA
- prijedlozi dionika poboljavaju kvalitetu odluka;
- sporna pitanja i potekoe mogu se prepoznati prije donoenja odluke;
- okupljanjem razliitih dionika, koji imaju drugaija miljenja, mogue je zajedniki doi do
dogovora; time se izbjegavaju suprotstavljeni stavovi u kasnijoj fazi, to moe usporiti proces
donoenja odluka;
- ukljuivanje dionika spreava odgaanja i smanjuje trokove u fazi provedbe;
- dionici stjeu bolje razumijevanje ciljeva koji se ele postii pojedinim odlukama te pitanja
u vezi s njima;
- konzultiranje dionika daje osjeaj vlasnitva nad odlukama i mjerama te poboljava njihovu
prihvaenost;
- proces donoenja odluka postaje demokratskiji, dajui graanima i lokalnim zajednicama
mo utjecaja na odluke, a time i vei osjeaj odgovornosti;
- savjetovanje s dionicima moe omoguiti i jaanje lokalnih kapaciteta;
- jaa povjerenje javnosti u donositelje odluka;
- dionici i donositelji odluka ue jedni od drugih razmjenjujui informacije i iskustva.
Sudjelovanje u provedbi
Sudjelovanje u planiranju
Sudjelovanje u evaluaciji
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 16 17 1. Savjetovanje s dionicima i ukljuivanje graana
19 18 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
21 20 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
23 22 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
Izgradnja
djelotvornih partnerstava
2
uiniti putem anketa, fokusnih skupina, razgovora ili foruma na internetu. Time ete prikupiti
irok raspon moguih rjeenja i informacija kojima moete baratati pri oblikovanju svojih
politikih odluka (konzultacije i mapiranje razlika).
Razlozi za savjetovanje s dionicima i oekivani rezultati mogu se razvrstati uzdu dvije osi (Elliot et al. 2005.)
ODABERITE ODGOVARAJUE TEME
Postavljanje ciljeva procesa savjetovanja ide ruku pod ruku s odreivanjem tema ili predmeta
kojima ete se baviti. Hoete li raspravljati o prilazima gradu kao cjelini, usredotoiti se na jednu
ili vie crnih toki u pjeakoj infrastrukturi, na odreene ciljne skupine (kao to su starije osobe)
ili na dostupnost javnog prijevoza? Omjer u kojem je savjetovanje s dionicima potrebno ili uope
mogue ovisit e o temama koje odaberete. S tim u vezi, moete razmotriti etiri sljedea pitanja
(Elliot et al. 2005.):
- Je li javnost upoznata s temom? U sluaju velikog broja dionika, savjetovanje s dionicima mora
poeti stavljanjem naglaska na davanje informacija i podizanje svijesti. Mnogi, a ponekad ak
i vane skupine dionika, nisu svjesni prepreka u osnovnoj mobilnosti osoba s invaliditetom,
starijih korisnika prijevoza i osoba koje putuju s malom djecom, kao niti prepreka s kojima se
suoavaju zbog loe dostupnosti javnog prijevoza.
- U kojoj je mjeri tema nova? Postoje li u vaoj zemlji strunjaci ili grad koji imaju potrebno
znanje i iskustva o toj temi? Postoje li ikakvi odgovarajui propisi? Ako ne, mogunosti
konzultiranja dionika bit e ograniene.
- Koliko je tema sloena? Na primjer, ako vam je cilj navesti javnost da plonike dre
prohodnima i bez prepreka kako bi se poboljao pristup, mnogo je dionika koji mogu dati
informacije i miljenja. Ipak, ako elite raspraviti o dostupnosti javnih objekata, trebat ete
dionike s tehnikim znanjem ili iskustvima iz prve ruke.
2
Izgradnja djelotvornih partnerstava
Djelotvorna partnerstva kljuna su za djelotvorno ukljuivanje. Njihova izgradnja odnosi se na
otvaranje komunikacijskih kanala koji e donijeti najveu korist vama i onima koje ukljuujete
u donoenje odluka o urbanoj mobilnosti. Djelotvorna partnerstva su ona s odgovarajuim
dionicima, primjerenom razinom meudjelovanja, dobrom komunikacijom i meusobnim
razumijevanjem. Potrebno je dobro razmisliti o tome koje dionike pozvati i zato, razmotriti
njihove mogue uloge prije poetka participativnog procesa te nastaviti razmiljati o najboljem
nainu i vremenu njihova ukljuivanja u proces. Kako biste odabrali odgovarajue dionike u
pravo vrijeme, vano je utvrditi koje ciljeve elite postii njihovim ukljuivanjem u proces te koja
pitanja elite s njima raspraviti.
2.1.
budite svjesni zato gradite partnerstva
Jasna defnicija pitanja koja treba rjeavati te ciljeva koje treba ostvariti vodit e vas k identifkaciji
odgovarajuih dionika i kroz proces planiranja, provedbe i evaluacije procesa ukljuivanja dionika.
Onemoguit e postavljanje nerealnih oekivanja od samog procesa. Ako ve od poetka jasno
komunicirate o ciljevima i temama, isto e se odnositi i na sve dionike u procesu savjetovanja.
ODREDITE SVOJE CILJEVE
Konzultiranje dionika nije samo sebi svrha, iako bi ga donositelji odluka i voditelji projekata
mogli tako doivljavati zbog zakonskih uvjeta. Ukljuivanjem dionika mogu se ostvariti razliiti ili
ak viestruki ciljevi, ovisno o odabirima organizatora.
U kontekstu evaluacije, vrsta pokazatelja ovisit e o ciljevima koje ste odabrali i koji su potrebni
kako biste mjerili uinkovitost odreene strategije. Ako je va cilj prikupljanje povratnih
informacija kako biste prilagodili plan, primljene reakcije mogue je brojano izraziti. Ako vam
je cilj jaanje svijesti, u okviru evaluacije takoer e biti potrebno mjeriti razinu steenog znanja.
Kako biste proveli odgovarajuu evaluaciju, vai bi ciljevi trebali biti to pametniji, odnosno
prema takozvanim naelima SMART: specifni, mjerljivi, dostini, realni i vremenski odreeni.
Ciljevi se mogu razvrstati u dvije osi: razlozi za angairanje dionika i rezultati koje elite postii
(Van Asselt et al. 2001.). Meu tim razlozima mogu biti demokratizacija (omoguavanje dionicima
da znaajno, a mogue i obvezujue, utjeu na proces donoenja odluka) ili savjetovanje
(prikupljanje ideja i miljenja dionika kao ulaznih podataka za potrebe procesa donoenja
odluka). eljeni rezultat moe biti irok raspon odabira i informacija (tzv. mapiranje razlika)
ili dogovor svih dionika o najboljoj odluci ili odlukama (postizanje konsenzusa). Pri odabiru
najboljeg rjeenja za rekonstrukciju ulice u stambenom podruju, gradski dunosnici (vjerojatno
zajedno s poduzeem koje se bavi urbanim planiranjem) mogu, primjerice, istaknuti razliite
prijedloge, pozvati graane da glasaju za najbolja rjeenja i u konanici organizirati jedan ili vie
sastanaka dionika kako bi se donijela odluka o slijedu aktivnosti (demokratizacija i postizanje
konsenzusa). Kada izraujete novi plan mobilnosti, dobro je utvrditi sva uska grla i mogua
rjeenja savjetovanjem s osobama koje se s tim problemima svakodnevno susreu, a to moete
Konzultacije Demokratizacija
Mapiranje
razlika
Postizanje
konsenzusa
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 26 27 2. Izgradnja djelotvornih partnerstava
- Koliko je tema sporna? Ukoliko je tema pristupa postala polarizirana, primjerice zato to je
lokalna akcijska grupa estoko prosvjedovala protiv opinske politike strogog ograniavanja
automobilskog prometa u pjeakim zonama, nastojanja za mirenjem razliitih strana mogu
se ispostaviti beskorisnima. U tom sluaju, ispravan pristup mogao bi biti prvo se konzultirati
sa svakom skupinom pojedinano, jasno defnirajui toke prijepora. Potom e moda biti
lake defnirati i pitanja u kojima postoji suglasnost. Ukoliko ta metoda ne donese rezultate,
moda ete jednostavno morati doi do zakljuka kako se slaete da se ne slaete. Kako god
bilo, trebali biste izbjegavati prekidanje kontakta: ignoriranje onih koji vam se suprotstavljaju
vjerojatno e dugorono stvarati probleme.
Razliiti aspekti problema ili projekta mogu iziskivati konzultacije s razliitim dionicima. Imajte
na umu da dionici, ukljuujui graane, mogu igrati vanu ulogu u tom prvom koraku defniranja
problema ili teme. Isto tako, pomna analiza teme moe sprijeiti neuinkovito djelovanje.
Razliita gledita dionika mogu biti vrijedan resurs u procesu defniranja problema.
TRI KATEGORIJE DIONIKA
Primarni dionici:
Oni na koje e mjere u konanici utjecati, bilo pozitivno ili negativno (npr. graani, razliite drutvene
skupine ili strukovna udruenja, gradske etvrti, grane gospodarstva, pojedinane organizacije itd.).
Kljuni subjekti:
- oni koji nose politiku odgovornost (gradonaelnici, vijenici, druge razine vlasti);
- oni s fnancijskim resursima;
- oni koji imaju autoritet (s obzirom na odreenu temu ili zemljopisno okruenje);
- oni koji imaju vjetine i strunost u pitanjima prometa i povezanim podrujima (uprave, sveuilita,
privatni sektor itd.);
- oni koje lokalno stanovnitvo prepoznaje i koji s njime imaju dobre odnose (istaknuti lokalni
pojedinci).
Posrednici:
- oni koji provode prometne politike (npr. javni prijevoz i slube koje upravljaju infrastrukturom,
policija itd.)
- oni ukljueni u glavne djelatnosti prometa (npr. prijevoznici tereta)
- oni sa stalnim interesnim predstavnicima (npr. udruenja, komore, OCD)
- oni koji daju informacije i izvjetaje o prometu (uprava, prijevoznika poduzea, mediji itd.)
2.2.
stvaranje partnerstava
Kada su ciljevi i teme jasni, moete poeti graditi uinkovita partnerstva identifcirajui
odgovarajue dionike i komunicirajui s njima. Vodite rauna o tome odakle dolaze, to ih zanima
i kojim resursima raspolau za ostvarenje svojih ciljeva.
KOGA UKLJUITI
Zaponite popisom svih moguih dionika (popis u poglavlju 1.1. moe posluiti kao osnova).
Vrlo je vano odluiti koga ukljuiti i s kime stvarati partnerstva prije poetka procesa donoenja
odluka. Ukoliko dionike ukljuite u kasnijoj fazi, mogli bi vam prigovarati zbog odabira koje ste
napravili u ranijoj fazi ili bi mogli imati osjeaj da im je dan samo ogranien ili simbolian utjecaj.
Posebno je vano ukljuiti donositelje odluka ve od samog poetka procesa kako bi se osigurala
potrebna politika podrka savjetima ili odluci/odlukama dionika.
Proces identifkacije dionika trebao bi se ponoviti u kontekstu promjenjivih okolnosti (ukljuujui
ponovnu procjenu ukljuenosti ve odabranih dionika). Trebate imati na umu da se s odabirom
provedbenih opcija mogu pojaviti novi dionici - primjerice lokalni stanovnici na koje utjeu
uinjeni odabiri.
Trebali biste istraiti to bi dionike moglo motivirati na sudjelovanje u procesu ukljuivanja. Tri
iroke skupine dionika navedene su u okviru na stranici 28. Ukljuuju one na koje konkretno
pitanje utjee pozitivno ili negativno, one koji imaju mo ili strunost (kljuni subjekti) i one koji
imaju utjecaj na provedbu odluka ili interes s obzirom na dano pitanje (npr. posrednici, kao to
su prijevoznici, OCD, mediji itd.).
Kljune toke koje treba imati na umu pri identifkaciji dionika:
- na listu dionika vano je ukljuiti medije, budui da imaju velik utjecaj na javnu prihvaenost
mjera prometne politike i sliku procesa donoenja odluka u javnosti;
- kada je rije o ukljuivanju graana, daleko je vanije ukljuiti razliite skupine (po dobi,
kulturi, rodnoj pripadnosti), nego obuhvatiti velik broj ljudi (Wates 2000.), dok e za neke
ciljne skupine, kao to su djeca, moda biti potreban poseban pristup.
- zagovaratelj projekta s dobrim komunikacijskim vjetinama moe pridobiti kako politiku,
tako i javnu podrku za odluke.
ANALIZIRAJTE UKLJUENOST VAIH DIONIKA
Sljedei korak je pomna analiza dionika s vaeg popisa:
- Koji su njihovi ciljevi (ili skrivene namjere)?
- to mogu izgubiti ili dobiti?
- Koliki imaju utjecaj?
- Jesu li u mogunosti sudjelovati?
- Hoe li biti voljni sudjelovati?
- Jesu li sposobni dati doprinos?
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 28 29 2. Izgradnja djelotvornih partnerstava
Dobro razumijevanje koristi koje dionici mogu imati od ukljuivanja i suradnje pomoi e vam da
ih uvjerite u prednosti procesa.
Preporuuje se odreivanje skupina dionika sa slinim interesima, sposobnostima i/ili onih koji su
bitni za konkretnu problematiku. Time ete znati bolje prepoznati uzroke moguih nesporazuma
(Buhrmann et al. 2009.) kao i mogui nedostatak u odabiru dionika. Koristan alat u mapiranju
dionika je matrica utjecaja i interesa kojom se dionici kategoriziraju prema njihovoj ukljuenosti
i moguem utjecaju s obzirom na temu mobilnosti (UN Habitat 2001., 24). Najvanije je ukljuiti
to je mogue vie dionika koji imaju velik utjecaj i kojima je tema bitna (znaajan interes), dok
su dionici s manjim utjecajem i neznatnim interesom manje vani.
Malen utjecaj Velik utjecaj
Neznatan interes Skupina dionika najnieg
prioriteta
Skupina korisna za oblikovanje
miljenja tijekom donoenja
odluka i posredovanja
Znatan interes Vana skupina dionika kojoj je
moda potrebno osnaivanje
Najkritinija skupina dionika
Dionike se moe mapirati prema utjecaju i razini interesa (UN Habitat 2001., 24)
2.3.
uspostavite djelotvorna i trajna partnerstva
Odravanje dobrog partnerstva zahtijeva planiranje. Interakcija treba biti dobro strukturirana,
s jasnim i odgovarajuim koracima za ukljuivanje tijekom cijelog procesa donoenja odluka.
Redovna komunikacija je potrebna kako bi se odravao djelotvoran dijalog s dionicima, a trebalo
bi im nakon sastanaka i dogaanja osigurati povratne informacije.
Ukoliko se savjetovanje s dionicima ne organizira na odgovarajui nain, teko e se iskoristiti
njihova miljenja i prijedlozi. To moe rezultirati gubitkom vjerodostojnosti procesa savjetovanja
pa ak i samog procesa donoenja odluka.
Potrebno je takoer pripaziti da miljenje jednog dionika ne dominira u raspravama i rezultatu
savjetovanja. Mogue je da e dionici koji ne sudjeluju u javnoj raspravi ili koji moda nemaju
odgovarajui kapacitet potreban za stvaranje vlastitih stavova imati osjeaj da se njihova
miljenja ne uzimaju u obzir. Ukljuivanje ili osnaivanje slabih subjekata trebalo bi biti trajni
zadatak.
Partnerstvo bi trebalo trajati tijekom cijelog procesa odluivanja, od faze planiranja, preko faze
provedbe pa sve do kraja evaluacije, to treba isplanirati daleko unaprijed, a dionici trebaju imati
informacije o tome na koji nain e biti ukljueni tijekom cijelog procesa. Bez obzira hoe li se
takav intenzitet ukljuenosti odnositi na sve dionike, bitno je sve dionike informirati o tome na
koji nain e se njihovo miljenje i prijedlozi koristiti te kako proces napreduje, kako bi imali
osjeaj vlasnitva nad odlukama koje se donose i mjerama koje se provode.
U sljedeem poglavlju bit e rijei o tome kako oblikovati kvalitetnu strategiju ukljuivanja, to je
od temeljne vanosti za izgradnju djelotvornih partnerstava.
Prijedlozi za stvaranje djelotvornih partnerstava
- identifcirajte dionike i uspostavite komunikaciju s njima;
- analizirajte ciljeve i resurse dionika (npr. koristei matricu utjecaja i interesa iz poglavlja 2.2);
- ukljuivanje svih dionika treba biti dobro strukturirano;
- defnirajte ukupnu strategiju suradnje i naela za ukljuivanje dionika;
- identifcirajte i vremenski isplanirajte odgovarajue faze donoenja odluka te metode za ukljuivanje
razliitih skupina dionika koje planirate ukljuiti,
- stvorite kulturu planiranja koja se temelji na redovnoj komunikaciji, meusobnom savjetovanju i
zajednikom odluivanju; i
- s dionicima organizirajte dogaanja kao i naknadno praenje aktivnosti.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 30 31 2. Izgradnja djelotvornih partnerstava
33 32 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
35 34 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
37 36 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
Izrada strategije
3
3.
Izrada strategije
Nakon identifciranja glavnih dionika koje ete ukljuiti te postavljanja osnovnih ciljeva takvog
procesa ukljuivanja, moete krenuti s podrobnijim planiranjem. Ovo poglavlje sadri okvir koji
e vam omoguiti strukturiranje rada, a usredotoeno je na oblikovanje kvalitetne strategije za
ukljuivanje dionika.
3.1.
strateko planiranje
Savjetovanje s dionicima iziskuje pomnu organizaciju i planiranje. Trebate jasno defnirati
svoje ciljeve, dionike koje biste htjeli ukljuiti i ulogu koju e oni igrati, vremenski plan, vrste
aktivnosti ukljuivanja koje biste htjeli provesti te va proraun. Kako biste omoguili smislenu
evaluaciju procesa savjetovanja i donoenja odluka, prije poetka projekta potrebno je defnirati
pokazatelje i evaluacijske metode. Vrlo vaan dio strategije ukljuivanja je nain na koji svoj
projekt predstavljate razliitim dionicima. Konzultacije s dionicima esto su integrirane u
medijsku strategiju u okviru ireg komunikacijskog plana, posebno kada je rije o stratekom
razvoju prometa.
Kvalitetno planiranje i uvrtavanje svih neophodnih koraka postii ete ralanjivanjem procesa u
dobro defnirane faze. Ovaj prirunik slijedi strategiju u est koraka koja je prikazana u nastavku
(Buhrmann et al. 2009.):
Prva tri koraka odnose se na pitanja koga ukljuiti i obraena su u poglavlju 2. Prirunika. U
ovom se poglavlju razmatra kako izraditi dobru strategiju ukljuivanja (korak etiri). U poglavlju
4. propitkuje se irok raspon moguih aktivnosti ukljuivanja i praenja (koraci pet i est).
3.2.
oblikujte strategiju ukljuivanja dionika
Buhrmann et al. (2009.) istiu kako strategija ukljuivanja treba sadravati sljedee:
- kad i na koji nain ukljuiti dionike;
- nain provoenja takvog ukljuivanja;
- uloge (koje se mogu i mijenjati tijekom procesa) i oekivanja od pojedinih skupina dionika;
- vjetine potrebne za upravljanje procesom (mogu biti unutarnje/vanjske);
- vremenski okvir;
- proraun;
- postupke izvjetavanja.
Tijekom oblikovanja strategije, vodite rauna o tome jesu li vaa tema ili projekt ve prikazani u
medijima te kakve su bile kritike pojedinih dionika.
U nastavku e biti rijei o nekoliko posebnih tema: razmjeru ukljuivanja dionika; vremenskom
planiranju i proraunu. O opsegu moguih aktivnosti i tehnika bit e rijei u poglavlju 4.
SPEKTAR UKLJUIVANJA
Kako biste najdjelotvornije iskoristili resurse i vrijeme te postigli najbolje mogue rezultate, od
temeljne je vanosti odabrati odgovarajuu razinu ukljuivanja za svakog dionika. Najosnovniji
oblik interakcije s dionicima je pruanje informacija. Iako defnicije ukljuivanja, angairanja,
sudjelovanja i savjetovanja znaju biti razliite, veina izvora suglasna je da stvarno
ukljuivanje dionika pretpostavlja dvosmjernu komunikaciju. ak i tada, razine interakcije svake
od ukljuenih strana mogu se razlikovati, kako je prikazano u nastavku.
Prikazane su mogue razine ukljuivanja dionika sa stanovita organizatora strategije. Razine ukljuivanja na
lijevoj strani omoguuju vrstu kontrolu nad donoenjem odluka, dok, postepeno gledano udesno, odgovarajua
razina ukljuivanja podrazumijeva znatno aktivnije pristupe sudjelovanju (izvor: IAP 2007.).
Kako utvrditi odgovarajuu razinu ukljuivanja za svakog pojedinog dionika? Prije svega
je potrebno vratiti se ciljevima defniranima u prvoj fazi procesa i utvrditi to elite dobiti od
savjetovanja. Potom e vam moda trebati povratne informacije ili odluka tehnikih strunjaka,
pri emu ete graane samo informirati i uvjeravati u ispravnost rezultata kroz marketinku
kampanju koja potie uporabu tehnikih inovacija. No, kada je rije o starijim graanima,
1. Odredite teme kojima ete se baviti
2. Identifcirajte dionike
3. Analizirajte meusobni odnos subjekata
4. Izradite strategiju ukljuivanja
5. Konzultirajte dionike
Alati i tehnike
6. Provedite evaluaciju i obavijestite dionike o odlukama
Dionicima
dajete
informacije
kako bi bolje
razumjeli
probleme i
rjeenja
Radite s
dionicima
tijekom cijelog
procesa kako
bi se uzeli u
obzir njihovi
interesi
O odlukama
dobivate
povratne
informacije od
dionika
Dionike
ukljuujete u
sve korake u
odluivanju,
ukljuujui i
oblikovanje
svih moguih
rjeenja
Konano
pravo
odluivanja
preputate
dionicima
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 40 41 3. Izrada strategije
klasine marketinke kampanje manje su pogodne, a promjene u ponaanju vjerojatnije e se
dogoditi njihovim aktivnim ukljuivanjem (Taschner and Fiedler 2009.). Dostupnost i elja za
davanjem doprinosa te kapaciteti dionika takoer mogu utjecati na eljenu razinu ukljuenosti,
kao i vremenski plan i proraun (vie pojedinosti u sljedeem poglavlju) te razina iskustva kojim
vaa organizacija ili tim raspolau. Kao i u sluaju identifkacije dionika (poglavlje 2), za poetak
je potrebno razmotriti visoku razinu ukljuenosti na svakom stupnju procesa i potom eliminirati
nepotrebne aktivnosti ukljuivanja.
Vrsta politike
ukljuivanja
graana
Politika poruka Komunikacijska razina
Cilj Metodologija
Zatvorena politika Mi odluujemo to je
dobro za tebe!
Odnosi s javnou:
ogranieni na obvezne
zahtjeve
Minimalna razina:
davanje informacija
Poluotvorena politika Reci nam to misli da
je dobro, a mi emo se
za to pobrinuti!
Konzultacije: graanin
kao korisnik
Minimalna razina: javna
rasprava
Transparentna
politika
Zajedno moemo
ostvariti promjenu!
Partnerstvo s
odgovornim
graanima
Razliite tehnike
ukljuivanja
Mogui naini sagledavanja razliitih razina ukljuivanja (Mobiel 21 2002.)
Gornja tablica prikazuje razliite poglede na politike ukljuivanja. Imajte na umu da konzultirane
strane mogu imati osjeaj neuvaavanja ako smatraju da njihovi politiari nisu iskreno
zainteresirani za ono to imaju za rei, nego jednostavno ele o svemu odluivati sami.
VREMENSKI PLAN I PRORAUN
Proces sudjelovanja nije jednostavan i moe trajati dosta dugo. Potrebno je imati na umu
najvanije rokove, jer oni mogu ograniiti opseg vaih aktivnosti ukljuivanja. Voditi rauna o
vremenskom okviru znai odluivati unaprijed u kojoj e vam fazi oblikovanja politike (planiranje,
provedba, evaluacija) trebati miljenja i preporuke dionika.
Trokovi participativnog procesa ovise o metodama koje se koriste i odabranoj ciljnoj skupini.
Primjerice, internetske ankete mogu se organizirati i obraditi lako i uz niske trokove, dok e
proces koji ukljuuje nekoliko radionica s razliitim skupinama dionika vjerojatno podrazumijevati
trokove osvjeenja, nabavu materijala, a moda i angairanje odgovarajueg strunjaka ako va
projektni tim nema vjetine ili znanje potrebno za provoenje procesa ukljuivanja dionika.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 42 43 3. Izrada strategije
45 44 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
47 46 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
49 48 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
Aktivnosti ukljuivanja
i praenje aktivnosti
4
4.
Aktivnosti ukljuivanja
i praenje aktivnosti
Savjetovanje s dionicima uglavnom je ogranieno na - i uglavnom se doivljava kao - proces koji:
- je potreban samo zato da se udovolji propisima;
- slui samo za davanje informacija (npr. javna okupljanja, objave za medije, pisma, obavijesti
i oznake);
- ukljuuje dionike u relativno kasnoj fazi postupka planiranja.
Ipak, postoji velik broj tehnika za ukljuivanje vrlo razliitih skupina dionika u razliite faze
projekta odnosno procesa donoenja odluka.
Primjetna je sklonost usmjeravanja rasprave i planiranja na aktivnosti koje je potrebno
organizirati, a da se pripremni koraci nisu odgovarajue razmotrili u ranijim fazama. Za odabir
najprikladnijih tehnika bitno je uzeti u obzir sve ciljeve, teme, analize dionika i strategiju
ukljuivanja, a nerazmatranje tih sastavnica poveava mogunost koritenja neodgovarajuih
metoda ukljuivanja.
4.1.
ankete ili izravan kontakt
Postoje tri mogunosti za savjetovanje s dionicima: ankete, sastanci jedan na jedan i viedionike
konzultacije (Logan 2004.):
- Anketa je metoda sustavnog prikupljanja informacija od velikog uzorka pojedinaca.
Ankete sadre standardiziranu skupinu pitanja i omoguuju statistiku analizu prikupljenih
informacija.
- Sastanci jedan na jedan su intervjui s ogranienom skupinom osoba koje se esto odabiru
zbog svoje strunosti ili poznavanja odnosno sposobnosti predstavljanja odgovarajue
skupine dionika (npr. predsjednik gradskog vijea ili mjesnog odbora). Ovo je otvoreniji i
kvalitetniji pristup od provoenja ankete.
- Viedionike konzultacije provode se putem radionica koje okupljaju razliite dionike kako bi
razmijenili zamisli i zajedniki osmislili rjeenja.
Navedene tri opcije podrobnije su opisane u nastavku, pri emu su istaknute mogue koristi
svakoga od tih pristupa.
ANKETE
Ankete su korisne zbog sljedeih razloga:
- trokovi su niski i mogue ih je provesti relativno brzo u usporedbi s drugim pristupima;
- odgovori se mogu dobiti od velikog broja osoba;
- lako ih je analizirati;
- moe se prikupiti niz razliitih miljenja i prijedloga.
Najvea prednost anketa je to to se mogu prikupiti informacije od velikog broja osoba uz relativno
niske trokove i rizik. Najpovoljnije ankete su internetski upitnici. Postoje internetske stranice
koje korisniku omoguuju jednostavno oblikovanje i analiziranje internetskih anketa, kao to su
SurveyMonkey, Zoomerang, SurveyGizmo i Question Pro
7
. Negativna strana je to to se tim putem
ostvaruje komunikacija samo s osobama koje imaju pristup internetu i koriste ga. Ako elite doi
i do onih koji su digitalno nepismeni, moda ete istovremeno koristiti i metodu raspaavanja
tiskanih upitnika ili upotrijebiti internetski upitnik kao smjernice za telefonski intervju.
Kada izraujete anketu, trebate se pobrinuti da ispitanici ine reprezentativni uzorak: bolje je
imati manji broj ispitanih osoba koje predstavljaju razliite skupine, nego vei uzorak sastavljen
od osoba mahom iz jedne skupine. Razmotrite ukljuivanje razliitih lokalnih organizacija kako
biste anketama doli do razliitih ciljnih skupina. Razmislite o moguem poveanju odaziva
davanjem manjih poticaja ili mogunosti dobivanja neke manje nagrade. No, budite realistini:
stope odaziva znatno e ovisiti o ciljnoj skupini i temi vae ankete. Ako kontaktirate odabrane
dionike iji je interes za konkretnu temu visok, moete oekivati odaziv od skoro 100%. No, ako
javnost anketirate o pitanju koje nije u sreditu interesa, moete oekivati odaziv od 20% do 30%.
Internetski programi omoguuju odreivanje veliine eljenog uzorka kako bi se dobili pouzdani
rezultati.
8
Jo jedan nain poveanja odaziva je voditi anketu telefonski ili izravno, licem u lice
(vie informacija na temu sastanaka jedan na jedan nalazi se u sljedeem odlomku). Ciljne
skupine openito su sklonije dati odgovor ako ih se izravno kontaktira, a anketar pritom moe
pojasniti ono to ispitanici ne razumiju. Meutim, takav nain anketiranja podrazumijeva znatno
vee trokove.
Odmah na poetku obavezno dajte informaciju o tome koliko je vremena potrebno za ispunjavanje
upitnika. Ukoliko elite prikupiti veu koliinu informacija, najbolje je razdijeliti tiskane primjerke
upitnika i zamoliti ispitanike da ih vrate potom. To e produiti vrijeme potrebno za prikupljanje
odgovora, ali e se upitnici zato potpunije ispunjavati.
Anketna pitanja treba dobro osmisliti:
- Tono odredite koje su vam informacije potrebne. Dobro je zabiljeiti kakve zakljuke
oekujete. Primjerice: X posto gradskih stanovnika ima osjeaj da su prometne guve
problem ili velik problem, ili Rjeenje gradskih prometnih guvi koje se najee spontano
istie jest poboljavanje cestovne infrastrukture (to navodi X% ispitanika).;
- Vodite rauna o tome da pri nuenju vie moguih odgovora isti budu pomno razraeni i
da se meusobno iskljuuju. Na primjer, ako se pitanje odnosi na omiljeni nain putovanja,
a ponuen je izbor izmeu automobila, bicikla, vlaka, javnog prijevoza ili pjeaenja, dvije
kategorije se preklapaju (vlak i javni prijevoz), a onima koji radije koriste koturaljke, podzemnu
eljeznicu ili taksi uope nije ponuena mogunost takvog odgovora. Moete dodati i
otvoreni odgovor (Ostalo: __________) ili navesti da je mogue zaokruiti vie odgovora;
- Bitno je da u odgovarajuoj cjelini traite samo jednu vrstu informacije. Pitanje Volite li se
voziti biciklom i hodati nije korisno, jer neki e radije voziti bicikl, a drugi hodati, i obrnuto;
- Izbjegavajte uporabu argona. Iako je odriva mobilnost vrlo jasan i esto koriten koncept
meu strunjacima za promet, taj izraz iroj javnosti predstavlja prilino nedokuiv pojam;
7 www.surveymonkey.com; www.zoomerang.com; www.surveygizmo.com; www.questionpro.com
8 Program za uzorkovanje Sample Size Calculator nalazi se na stranicama www.surveysystem.com/sscalc.
htm#one
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 52 53 4. Aktivnosti ukljuivanja i naknadno praenje aktivnosti
- Izbjegavajte negativne formulacije. Na primjer, nije lako tumaiti odgovor ne na izjavu
Nikada ne koristim automobil za kratke dionice;
- Moete dodati mogunost otvorenog odgovora kako bi ispitanici mogli unijeti neki drugaiji
odgovor koji se odnosi na njih. Osmislite ifre koje moete dodijeliti tim odgovorima kako
biste ih analizirali. Primjerice, ako pitate Kako biste rijeili gradski problem parkiralita?,
odgovore biste mogli kategorizirati u skladu s kljunim konceptima kao to su vie parkirne
infrastrukture, cijene, upravljanjem potrebama itd.;
- Provjerite postoje li u pitanjima nedosljednosti i dvosmislenosti tako da od suradnika zatraite
da ispune upitnik i daju povratnu informaciju.
Velike ankete mogu dati zanimljiv uvid u to to razliiti dionici misle i osjeaju, no takve
informacije nije uvijek lako pretvoriti u konkretnu aktivnost. Ako 90% stanovnika grada
smatra da je parkiranje velik problem, njih 75% je protiv veih cijena, a 78% ih nije spremno
smanjiti koritenje automobila, morat ete birati izmeu poveanja broja parkiralita i parkirne
uinkovitosti, nastojanja da javnost uvjerite u potrebu za prelazak na druga prometna sredstva te
mijenjanja politike cijena parkiranja. Ankete su dobra osnova za rasprave.
Daljnji podrobniji sastanci s razliitim dionicima i strunjacima trebali bi biti sljedei korak u
nastojanju boljeg tumaenja rezultata ankete i njihovog pretvaranja u aktivnosti.
SASTANCI JEDAN NA JEDAN
Sastanci jedan na jedan korisni su iz sljedeih razloga:
- na njima se stjee dubinski uvid u miljenja i zamisli ciljne skupine;
- prikuplja se niz razliitih miljenja i prijedloga;
- prilika su za stvarni dijalog s dionicima;
- omoguuju izgradnju kontakata i umreavanje s ciljnom skupinom;
- omoguuju stjecanje vlasnitva nad planom i njegovim ciljevima.
Pojedinano sastajanje s kljunim dionicima zahtjeva daleko vie vremena i resursa (osobito ako
osoba koja vri intervju mora putovati kako bi se sastala s ispitanicima), ali moe takoer imati
znaajne prednosti. Ispitiva moe pojasniti nejasnoe i dobiti pojanjenja od svojih ispitanika.
Kada elite stei jasan uvid u gledita i nain razmiljanja vaih ciljnih skupina, podrobnije
intervjuiranje kljunih dionika moe biti korisno. Takva vrsta intervjua moe vam pomoi u
uspostavljanju osobnog odnosa s vaim dionicima i poveati njihov osjeaj vlasnitva nad
konkretnim pitanjem. Kako bi se taj osjeaj i zadrao, vano je ispitanicima vrlo jasno objasniti na
koji nain e se njihove informacije koristiti i koliko e se drugih miljenja uti, to znai da nee
biti mogue uzeti u obzir sve njihove zamisli. Vodite rauna o tome da ostavite dovoljno vremena
za obradu prikupljenih informacija te da o tome podnesete izvjetaj projektnom timu.
VIEDIONIKO SAVJETOVANJE
Viedioniko savjetovanje korisno je iz sljedeih razloga:
- moe se prikupiti niz razliitih miljenja i prijedloga, ime se dobiva slika o miljenjima i idejama
ciljne skupine;
- dionici mogu zajedniki ponuditi nova, kreativna rjeenja i zajedno predloiti kompromis;
- daje mogunost stvarnog dijaloga izmeu dionika;
- moe vam omoguiti stvaranje kontakata i umreavanje s ciljnom skupinom;
- daje mogunost postizanja konsenzusa i prevladavanja razlika meu razliitim skupinama dionika;
- omoguuje stvaranje osjeaja vlasnitva nad planom i njegovim ciljevima;
- sudionici ija miljenja se razlikuju mogu uiti jedni od drugih i, konano;
- takve konzultacije su uinkovit nain koritenja vremena.
Najpoznatija metoda viedionikog savjetovanja je putem fokusnih skupina koje se sastoje od
est do deset dionika. Od dionika se trai da iznesu svoje poglede, miljenja, uvjerenja i stavove
u odnosu na temu o kojoj je rije. Unaprijed defnirajte nekoliko pitanja na koja elite dobiti
odgovore sudionika. Pitanja se postavljaju u interaktivnom grupnom okruenju, pri emu se
sudionici ohrabruju na raspravu. Fokusne skupine nije teko organizirati, rezultati se dobivaju
relativno brzo, a veliina uzorka je uveana istovremenim razgovorom s vie osoba. Razgovori u
fokusnim skupinama mogu biti vrijedna dopuna anketnim rezultatima.
Sljedea tablica prikazuje da kada je cilj savjetodavnog procesa dobivanje rjeenja i novih zamisli,
postoji nekoliko razliitih kreativnih metoda koje dionike potiu na razmiljanje izvan okvira.
Komparativne prednosti konzultiranja razliitih dionika
Koristi Anketa Intervjui Viedioniko
savjetovanje
Niz miljenja i prijedloga
Poveano zadovoljstvo dionika konanim
rezultatom
Prilika za stvarni dijalog
Prilika za stvaranje konsenzusa
Prilika za stvaranje osjeaja vlasnitva nad planom
i njegovim ciljevima
Prilika za sudionike razliitih miljenja da ue
jedni od drugih
Uinkovita uporaba vremena
Niski trokovi (ukoliko nema trokova putovanja)
Usporedba koristi koje donose tri oblika konzultiranja dionika (Logan 2004.)
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 54 55 4. Aktivnosti ukljuivanja i naknadno praenje aktivnosti
* Model ukljuivanja dionika Planning for Real, osmiljen u Velikoj Britaniji.
Matrica alata GUIDEMAPS omoguuje odabir odgovarajueg alata (prema priruniku GUIDEMAPS 2004, 65)
4.2.
odabir odgovarajuih aktivnosti
Ukoliko elite obuhvatiti irok raspon osoba, preporuuje se kombinacija razliitih metoda.
Prirunik GUIDEMAPS sadri klasifkaciju razliitih tehnika savjetovanja s dionicima, prema razini
njihove korisnosti u razliitim okolnostima (vidi sljedeu tablicu). Va izbor tehnike ovisit e o
raspoloivom vremenu, resursima i strunom znanju, znaajkama ciljne skupine i prirodi teme.
Prvih 12 tehnika u tablici GUIDEMAPS primjeri su davanja informacija i prikupljanja miljenja
i prijedloga. U prethodnom odlomku ukratko su opisana pitanja koja je potrebno razmotriti
kada odabirete odgovarajuu tehniku za prikupljanje informacija. K tome, internetska stranica
Community Planning Website (www.communityplanning.net) nudi dosta kreativnih i zanimljivih
naina prikupljanja ideja i miljenja kao to su foto-anketa, shema nagraivanja, natjecanje
u idejama, video-platforma na kojoj graani mogu objavljivati svoja miljenja itd. Za potrebe
davanja informacija moete razmotriti razliite medije (pisma, plakati, internetske najave, bilteni,
a moda i televizijske i radio-emisije). to je vaa ciljna skupina manje defnirana, treba uloiti vie
napora u koritenje razliitih kanala.
Interaktivan nain kombiniranja procesa davanja informacija te prikupljanja miljenja i prijedloga
je organiziranje dogaanja ili postavljanje informativnog centra ili tanda (tehnike 13 do 17).
Raspon moe biti od vrlo formalne javne rasprave do razigranog tanda s interaktivnim igricama
na lokalnoj proslavi. Ukoliko elite da informacije budu dostupne tijekom duljeg vremenskog
razdoblja, a resursi su ogranieni, moete razmotriti postavljanje izlobe bez osoblja. Treba pomno
razmisliti o lokaciji kako bi se doprlo do veine ljudi ili do bitnih ljudi. Obrasci za komentare mogu
motivirati posjetitelje na davanje povratnih razmiljanja o prikazanim informacijama.
Informacijski centar ili dogaanje mogu takoer biti prilika za sklapanje poznanstava i uoavanje
dionika koji bi eljeli igrati aktivniju ulogu.
Tehnike od br. 18 do 22 oblikovane su tako da se pomou njih dopre do odabranih dionika u
malim skupinama. Ta metoda moe rezultirati aktivnijim sudjelovanjem, otvorenijim razgovorima
i raspravama te veim vlasnitvom nad projektom. Posebno je korisna u sloenim i dugotrajnim
projektima ili kada postoje razliita gledita i treba pronai zajedniki nazivnik. U primjeni
navedenog interaktivnog oblika savjetovanja s dionicima, nastojte ne podizati previe njihova
oekivanja. Svatko treba razumjeti svrhu aktivnosti i kako e se njegovo miljenje i prijedlozi
koristiti. Naravno, pritom svakako trebate ispuniti ono to ste obeali. Odabrani dionici trebaju
biti reprezentativni, ali i svjesni da rasprave u malim skupinama ne mogu biti potpuna zamjena
za ukljuivanje koje obuhvaa iru zajednicu. Takva mala grupna okupljanja ne moraju se
organizirati kao skupine za raspravu (npr. fokusne skupine). Meu drugim mogunostima moe
se spomenuti sljedee:
- terenski posjeti mjestu provedbe projekta ili slinim lokacijama u drugim gradovima;
- tehnike radne skupine u kojima strunjaci rade zajedno na konkretnom pitanju;
- ocjene graana, gdje predstavnici graana prosuuju o postojanosti tvrdnji koje predstavljaju
strunjaci; i
- radionices praktinimvjebama(npr. projektiranjeidealneulice, alokacijaraspoloivogprorauna
itd.), igre ili igre uloga; proces razmjene ideja (tzv. brainstorming) kojimse potie kreativnost.
9
9 Vie informacija o brainstormingu moete pronai na: www.mindtools.com/brainstm.html
K
la
s
if
k
a
c
ija
0
o
p

e
p
r
im
je
n
jiv
o
0
d
je
lo
m
i
n
o
p
r
im
je
n
jiv
o
1. Pisma
2. Plakati, obavijesti i oznake
3. Letci i broure
4. Kratka pisana informacija
5. Bilteni
6. Tehniki izvjetaji
7. Telefonske tehnike
8. Radio i TV-emisije
9. Internetske tehnike
10. Internetski forumi
11. Ankete pomou upitnika
12. Intervjuiranje kljunih osoba
13. Izlobe
14. Informativni centri
15. Informativni sastanci
16. Javna okupljanja
17. Tematski dogaaji
18. Posjeti u zajednici
19. Fokusne skupine
20. Radionice
21. Ocjena graana
22. Tehnike radne skupine
23. Skupovi dionika
24. Dogaanja s ciljem defniranja
prometne vizije
25. Dogaanja vikendom
26. Planiranje za ozbiljno*
27. Dogaanja na otvorenom
K
o
g
a
u
k
lju

it
i

ir
a
p
u
b
lik
a
0
0
C
iljn
a
p
u
b
lik
a
0
0
K
a
d
a
u
k
lju

it
i
D
e
f
n
ic
ija

p
r
o
b
le
m
a
0
0
F
o
r
m
u
lir
a
n
je

o
p
c
ija
0
0
P
r
o
c
je
n
a
o
p
c
ija
0
0
F
o
r
m
a
ln
o

o
d
lu

iv
a
n
je
P
la
n
p
r
o
v
e
d
b
e
P
r
a

e
n
je
i
e
v
a
lu
a
c
ija
V
r
s
t
a
p
r
o
je
k
t
a
S
t
r
a
t
e
g
ija
0
S
h
e
m
a
0
0
T
r
a
ja
n
je
u
k
lju

iv
a
n
ja
O
g
r
a
n
i
e
n
o
0
0
K
o
n
t
in
u
ir
a
n
o
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 56 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 57
Zadnjih pet tehnika (23 do 27) omoguuje savjetovanje s velikim skupinama dionika. Takve
aktivnosti odlian su nain dobivanja povratnih informacija o vaem projektu kao cjelini, odnosno
nain preispitivanja cijelog niza ideja. Na primjer, mogli biste odrati skup s predavanjima i
radionicama, ili dogaanje koje tematizira vizije, na kojemu dionici analiziraju postojeu situaciju
i predlau rjeenja. Budui da se mogue radi o izrazito velikim dogaanjima, potrebni su prilini
resursi i nad njima je openito teko imati kontrolu. Treba osigurati odgovarajui vremenski okvir
za program kako bi se sasluala sva miljenja te gledati da dogaanjem ne dominira samo jedna
strana. Najsveobuhvatniji oblik ove vrste konzultacija dionika je dogaanje koje moe trajati
jedan cijeli vikend. Naime, ako se vikend u cijelosti odvoji za konzultacije o cijelom projektnom
procesu, od defnicije problema do formuliranja rjeenja, moe se ostvariti vrlo temeljita rasprava.
Za dogaanja koja se odvijaju vikendom uobiajeno je da obuhvaaju velik broj razliitih tehnika,
poglavito onih koje su navedene u prethodnome tekstu.
Ukoliko dionici ukljuuju ciljne skupine do kojih je tee doprijeti, primjerice osobe s invaliditetom,
preporuljivo je kontaktiranje organizacija koje ih predstavljaju i koje mogu dati savjet ili pomoi
u organiziranju aktivnosti koje omoguuju kontaktiranje s njima. Te ciljne skupine posebno su
osjetljive na mjere u prometu i mogu pruiti vrijedne prijedloge, ukoliko ih znate potaknuti na
sudjelovanje.
4.3.
pomno planiranje
Uspjeh odabrane aktivnosti ukljuivanja u znatnoj mjeri ovisi o temeljitoj organizaciji i pripremama.
Od pomoi mogu biti prijedlozi za organiziranje sastanaka dionika navedene u okviru.
Europska komisija koristi dobre primjere internetskih alata za konzultacije dionika i javne
konzultacije: na internetskim stranicama http://europe.eu/take-part/ graani mogu unijeti svoja
miljenja, pridruiti se raspravama putem interneta i sudjelovati u savjetovanju s javnosti. Graani
takoer mogu ostaviti komentare o zanimljivim i poticajnim blogovima10 i video-zapisima na
stranicama, to ukljuuje i pregled svih otvorenih konzultacija o razliitim politikama.
Stranice za planiranje zajednice Community Planning Website (www.communityplanning.net)
korisne su jer javnosti omoguuju oblikovanje vlastitih gradova i sela u bilo kojem dijelu svijeta.
Sadre popise naela, metoda i scenarija od A do te niz korisnih predloaka i kontrolnih lista.
Ukljuivanje dionika pokriveno je po svim aspektima planiranja, ukljuujui projekte mobilnosti.
10 Blog je internetska stranica putem koje pojedinac moe voditi svoj osobni dnevnik te ga, po potrebi, i uiniti
dostupnim za javnost.
Organiziranje sastanaka dionika
Kada organizirate sastanke na kojima e dionici oblikovati akcijski plan za mjere mobilnosti,
sljedei prijedlozi mogu vam pomoi u spreavanju neugodnih iznenaenja.
- Postavljanje male izvrne skupine sastavljene od predstavnika lokalne uprave,
odgovarajuih tijela vlasti te, po mogunosti, viih razina vlasti moe biti korisno kako bi
se ve u ranoj fazi odredio opseg projekta i smjer u kojemu e se kretati.
- Kroz cijeli participacijski proces vano je ponuditi razliite mjere za pruanje informacija,
podizanje svijesti, prevenciju, provedbu, prometnu organizaciju i infrastrukturu.
- Na prvom sastanku s dionicima i kljunim subjektima vano je dati kratak i jasan pregled
ciljeva participacijskog projekta. To se najbolje ostvaruje u obliku prezentacije u kojoj ete
opisati ono to projektom elite postii.
- Prezentacija problema kojima se treba pozabaviti te postojeih ili planiranih inicijativa
razjasnit e situaciju svima ukljuenima. Takav pregled bit e prvi korak u odreivanju
problemskih prioriteta u okviru projekta te e u kasnijoj fazi omoguiti strukturiranje
akcijskog plana.
- Voenje zapisnika na svakom sastanku i njegovo stavljanje na raspolaganje svim
sudionicima osigurat e objektivno informiranje skupina za podrku i stanovnika u
podruju, stambenoj zoni ili regiji. Takoer e onima koji nisu sudjelovali na sastanku biti
izvor informacija o buduim aktivnostima i inicijativama.
- Na kraju svakog sastanka, zainteresirane sudionike i graane trebalo bi pitati jesu li i dalje
voljni sudjelovati u procesu.
- Vano je biti realan u postavljanju ciljeva i odluivanju o vremenskom planu. Koje
aktivnosti se mogu provesti kratkorono, srednjorono i dugorono?
- Nakon svakog sastanka potrebno je u akcijskom planu naznaiti na kojim inicijativama se
radilo i u emu je postignut napredak u usporedbi s prethodnim sastankom. To se moe
postii koritenjem razliitih boja za oznaavanje u akcijskom planu.
Zatraite od gradskog vijea ili gradonaelnika i vijenika da odobre konani plan.
Time ete osigurati potporu veine za plan kojim se realiziraju siguran i odriv promet i
mobilnost (ponaanje).
Izvor: Mobiel 21 2002.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 58 59 4. Aktivnosti ukljuivanja i naknadno praenje aktivnosti
4.4.
aktivnosti praenja i evaluacija
Kako bi vaa partnerstva bila djelotvorna tijekom cijelog projekta, kultura komunikacije i
povratnog informiranja od temeljne je vanosti. Informirajte sve dionike o tome kako su njihovi
pogledi, zabrinutost ili prijedlozi uvrteni u proces. Pruite im informacije i o svim znaajnim
odgodama kako bi se izbjegao osjeaj otuenja. Nastojte djelovati u skladu s rezultatima
savjetovanja s dionicima to je vie mogue.
Uz trajne aktivnosti naknadnog praenja, takoer je potrebno isplanirati sustavnu evaluaciju
procesa savjetovanja s dionicima. Ovaj odlomak sadri okvir za praenje i evaluaciju koji vam moe
pomoi u oblikovanju evaluacijske metodologije za vae aktivnosti angairanja (Mobiel 21 2010.).
Cjelokupna evaluacija obuhvaa kako sam proces tako i rezultate savjetovanja s dionicima,
koje usporeujete s ciljevima koje ste na poetku sami postavili. Vremenski plan i proraunska
ogranienja nee omoguiti evaluaciju svakog aspekta procesa, tako da ete pri planiranju
strategije morati napraviti jasan izbor s obzirom na to koji je najvaniji pokazatelj njegovog
uspjeha. Potrebno je utvrditi je li rije o broju sudionika, koliini novih ideja ili moda raznolikosti
konzultiranih graana. Pronalaenje odgovora na ta pitanja prije poetka procesa savjetovanja
omoguit e prikupljanje odgovarajuih evaluacijskih informacija tijekom procesa.
Popis pokazatelja trebalo bi koristiti za strukturiranje evaluacijskog procesa, kako je prikazano u
tablicama na str. 61 i 62. Razina iscrpnosti vaeg evaluacijskog okvira ovisit e o pretpostavljenoj
svrsi evaluacije, to treba razmotriti ve u fazi planiranja.
Izbor metoda prikupljanja informacija o pokazateljima rezultata ovisi o imbenicima i kriterijima
opisanima u ranijim poglavljima. To ukljuuje razinu sudjelovanja i vrstu ukljuenosti koju elite
ostvariti, identifciranje dionika i broja sudionika. Opaanja, analiza dokumenata, izvjetaji i koriteni
mediji, strukturirani upitnici za velike skupine, okrugli stolovi za manje skupine i intervjui s kljunim
dionicima najee su metode praenja. Razmislite o tome kako evaluacijske aktivnosti moete
povezati s aktivnostima savjetovanja s dionicima: primjerice, konzultacijski okrugli stol moetezavriti
kratkim evaluacijskim razgovorom ili ispunjavanjem evaluacijskih obrazaca, ili moete neposredno
organizirati sastanke s odreenimosobama kako bi s njima obavili evaluacijski intervju.
EVALUACIJA PROCESA
Evaluacijom procesa utvruje se jesu li predvieni koraci u procesu savjetovanja s dionicima
zaista provedeni, bez obzira na to jesu li ciljevi ostvareni ili ne. Veinu tih informacija organizator
savjetovanja s dionicima dobit e bez veih problema. Evaluacija procesa obino se provodi kroz
evaluacijski sastanak s kljunim dionicima.
Pokazatelj Metoda praenja
Tko je potaknuo savjetovanje s dionicima? Intervjui s kljunim subjektima
Tko je bio ukljuen u razradu sadraja? (navesti sve
pojedinane uloge)
Intervjui s kljunim subjektima,
promatranje
Tko je bio ukljuen u praktinu razradu? (navesti
svaku ulogu pojedinano.)
Intervjui s kljunim subjektima
Je li defniran proraun? S kojim ciljem? Jesu li neke
od zadataka obavili vanjski strunjaci?
Intervjui s kljunim subjektima
Je li vremensko voenje bio odgovarajue? Dokumenti (dnevni red, pozivnice itd.)
Kako ste okupili vau skupinu/skupine? Je li to bio
dobar nain?
Dokumenti i razgovori
Jesu li odgovarajui informativni materijali bili
pravovremeno dostupni?
Dokumenti, promatranje,
prikupljanje materijala
Koje su aktivnosti provedene? Kakav je uspjeh
postignut? Kakvi su uvjeti bili u okruenju?
Dokumenti, promatranje, povratne
informacije
Koliko je osoba sudjelovalo u procesu i na koji nain?
(pasivno sluanje, aktivno sudjelovanje)
Brojani pokazatelji
Koja vrsta osoba je sudjelovala u procesu? (Je
li postojala orijentacija prema obrazovanijim
sudionicima? Jesu li skupine dionika slale
predstavnike s niih razina i slabog utjecaja?)
Upitnici, intervjui i kontrolna lista
Na koji nain razliiti dionici procjenjuju postignuti
napredak?
Upitnik, intervju i kontrolne liste
Primjeri pokazatelja za evaluaciju procesa (Mobiel 21 2010.)
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 60 61 4. Aktivnosti ukljuivanja i naknadno praenje aktivnosti
NEPOSREDNI UINCI I UTJECAJI
Neposredne uinke (rezultate) i cjelokupni uinak (odnosno ostvareni utjecaj na donoenje
odluka) trebalo bi procijeniti u odnosu na svrhu i ciljeve konzultacijskog procesa. Kako bi se
omoguila provedba odgovarajue evaluacije, vai bi ciljevi trebali biti to pametnije odabrani
(prema naelima SMART): specifni, mjerljivi, dostini, relevantni i vremenski odreeni.
Pokazatelj Metoda praenja
to je bio konkretni rezultat ili proizvod
vaeg participacijskog procesa (izvjetaj,
prikaz rjeenja itd.)?
Analiza dokumenata, rezultati promatranja,
fotografje
Jesu li dionici informirani o rezultatima?
Kako su primili povratne informacije?
Razgovori s dionicima
Je li na razini politike provedena rasprava
o procesu savjetovanja s dionicima i jesu
li njeni rezultati ukljueni u postupak
donoenja odluka?
Razgovori s predstavnicima gradskog vijea
Na koji je nain organizirano ire povratno
informiranje graana?
Analiza dokumenata
U kojoj su mjeri dionici zadovoljni
rezultatima participacijskog procesa?
Upitnik (nakon mjesec dana)
Kakve su namjere u pogledu daljnjeg
ukljuivanja i naknadnih aktivnosti praenja?
Upitnik
Je li participativni proces rezultirao boljom
kvalitetom projekta ili plana?
Intervjui
Je li participativni proces rezultirao veom
potporom javnosti?
Intervjui
Koji su najvaniji imbenici uspjeha (ili
neuspjeha)?
Intervjui
Primjeri pokazatelja za evaluaciju rezultata i utjecaja (Mobiel 21 2010.)
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 62 63 4. Aktivnosti ukljuivanja i naknadno praenje aktivnosti
65 64 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
67 66 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
69 68 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
71 70 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja
Savjetovanje s dionicima
unutar tematskih podruja
projekta CIVITAS ELAN
5
5
Savjetovanje s dionicima
unutar tematskih podruja
projekta CIVITAS ELAN
5.1.
ukljuivanje dionika u aktivnost
u vezi s kolektivnim prijevozom putnika
KORAK 1: ODREIVANJE TEMA ZA RASPRAVU
Ova se tema u okviru projekta CIVITAS ELAN odnosi na promicanje koritenja kolektivnog
prijevoza i poboljanje njegove kvalitete te integraciju s ostalim nainima prijevoza i osiguranje
dostupnosti. Kako bi se osiguralo uvaavanje njihovih potreba, krajnji korisnici usluga trebaju
biti ishodite za kreiranje politike i biti ukljueni u proces donoenja odluka. Na podruju koje
ukljuuje toliko kljunih dionikih skupina na razliitim razinama, njihovo ukljuivanje od
iznimne je vanosti za rjeavanje mnogih postojeih potekoa, koje obuhvaaju rad s razliitim
vrstama mobilnosti (privatna vozila, javni prijevoz, bicikli), kao i s drugaijim tehnikim sustavima
(naplata karata, vrste informacija).
KORAK 2: IDENTIFIKACIJA DIONIKA
Dionici s ovog podruja mogu se podijeliti u tri skupine, od kojih se neke preklapaju.
Razmatrano pitanje utjee na sljedee dionike:
- prometne vlasti;
- operatori (autobus, eljeznica, vienainski, udruenja, infrastruktura);
- korisnici, ukljuujui i one sa smanjenom pokretljivou; te
- tehnoloke tvrtke i industrije.
Ovo pitanje znaajno utjee na sljedee dionike:
- tijela nadlena za natjeajne procedure;
- donositelje odluka;
- politiare;
- prometne vlasti;
- Europsku komisiju;
- tehnoloke tvrtke i industrije;
- istraivake institucije;
- konzultante;
- organizacije civilnog drutva.
Dionici koji posjeduju informacije, znanje i strunost o ovom pitanju su sljedei:
- donositelji odluka;
- Europska komisija;
- prometne vlasti;
- operatori;
- tehnoloke kompanije i industrije;
- istraivake institucije;
- konzultanti i
- organizacije civilnog drutva.
KORAK 3: ANALIZA ODNOSA SNAGA DIONIKIH SKUPINA
U tablici u nastavku navedeni su ciljevi pojedinih dionikih skupina, kao i to mogu dobiti ili izgubiti.
Dionici Ciljevi Gubitak/dobitak
Tijela nadlena za natjeajne
procedure
Najbolja usluga, najnia cijena Potpora programa/novac
Donositelji odluka Povoljni/podupirujui programi Slika u javnosti/potpora
programu /opravdanost
Politiari Potpora politikoj viziji/profl Politika potpora /reizbor
Prometne vlasti Najbolja usluga, najnia cijena Potpora programu/novac
Europska komisija Povoljni/podupirujui programi Slika u javnosti/potpora
programu/opravdanost
Tehnoloke kompanije i
industrije
Koritenje tehnologije/
ostvarenje najveeg mogueg
profta
Utjecaj (rezultira poslom i
novcem)
Istraivake institucije Ozbiljno shvaanje savjeta/
stjecanje utjecaja
Utjecaj (rezultira poslom i
novcem)
Konzultanti Ozbiljno shvaanje savjeta/
stjecanje utjecaja
Utjecaj (rezultira poslom i
novcem)
Organizacije civilnog drutva Potpora viziji/ programu Utjecaj (rezultira novcem?)
Korisnici Najbolja (brza, udobna, jeftina)
usluga od vrata do vrata
Najbolja usluga
Operatori (autobus, eljeznica,
vienainski, udruenja,
infrastruktura)
Prihvatljiva usluga za najniu
cijenu, maksimalizacija profta
Gubitak/dobitak profta
(rezultira zaposlenicima,
utjecajem, itd.)
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 74 75 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
Razine utjecaja i interesa razliitih dionika navedene su u tablici utjecaja i interesa u nastavku.
Malen utjecaj Velik utjecaj
Neznatan interes - Tehnologija i industrija
- Istraivake institucije
- Konzultanti
- Organizacije civilnog drutva
- Europska komisija
Znatan interes - Donositelji odluka
- Korisnici
- Operatori
- Tijela nadlena za natjeajne
procedure
- Politiari
- Prometne vlasti
KORAK 4: IZRADA STRATEGIJE UKLJUIVANJA
Osnovni koraci izrade strategije ukljuivanja navedeni su u nastavku.
Ciljevi Dionici
Okupljanje zainteresiranih strana Svi (barem znatno zainteresirani i utjecajni;
idealno i svi ostali)
Donoenje odluka Svi, barem korisnici i operatori
Osiguravanje postojanja uporita za odluke u
politikama i zakonima
Politiari, donositelji odluka, industrija
Provedba odluka Donositelji odluka, industrija, korisnici, operatori
Nadziranje ispravne provedbe Prometne vlasti, korisnici, operatori, organizacije
civilnog drutva
KORAK 5: AKTIVNOSTI UKLJUIVANJA
Za razliite je dionike potrebno planirati razliite aktivnosti ukljuivanja. Posebne aktivnosti
uz pomo kojih se dionici mogu ukljuiti u planiranje i provedbu u ovom tematskom podruju
projekta CIVITAS ELAN ukljuuju:
- radionice;
- neformalnu razmjenu ideja;
- telefonske ili osobne intervjue;
- komentare na pisani sadraj (npr. prijedloge izvjea);
- natjeaje na temu pri emu netko moe osvojiti nagradu;
- okupljanje sudionika u projektu u projektni konzorcij, te
- okupljanje sudionika u izradi i/ili provedbi u konzorcij.
KORAK 6: PRAENJE I EVALUACIJA
Kako bi dionici znali da se njihovi stavovi, miljenja i komentari uzimaju u obzir, mogue ih je
informirati o kljunim fazama projekta putem:
- internetskih stranica;
- elektronikih biltena;
- lanaka;
- prezentacija na sastancima dionika i
- poziva na pilot-akcije.
primjer iz zagreba: savjetovanje s dionicima i graanima o novom
putnikom terminalu
OPIS AKTIVNOSTI
Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada u suradnji sa ZET-om, H infrastrukturom i
udrugom Bicikl izradio je idejni projekt novog intermodalnog putnikog terminala Sava-Sjever.
Smjeten u junom dijelu grada u blizini rijeke Save, novi je terminal projektiran tako da ukljuuje
eljezniku, tramvajsku, autobusnu, biciklistiku i taksi infrastrukturu s ciljem poveanja
koritenja javnog putnikog prometa, ali i kao pokreta gospodarskog rasta i urbanog razvoja
u tom dijelu grada.
Zbog prisustva pet razliitih naina prijevoza i predvienog utjecaja na razvoj, Grad je odluio
ukljuiti razne lokalne dionike i graane u izradu Studije intermodalnog terminala na nain da
se radna verzija idejnog projekta sadrana u Studiji predstavi graanima i dionicima i zatrai
njihovo miljenje.
KOJI SU DIONICI UKLJUENI I ZATO
Gradska je uprava u studiju ukljuila razna tijela javne uprave meu kojima su Odjel za promet
Gradskog ureda za prostorno ureenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i
promet, Ured gradonaelnika, Ured za imovinsko pravne poslove i imovinu grada te Sluba
za mjesnu samoupravu. Pozvani su i operatori javnog prijevoza: gradsko prometno poduzee,
nacionalni eljezniki prijevoznik, privatne autobusne kompanije, udruenje taksi prijevoznika i
Hrvatski autoklub, organizacije civilnog drutva poput udruge biciklista, udruge paraplegiara,
udruge slijepih i slabovidnih osoba i Zelene akcije, predstavnici sveuiline zajednice i predstavnici
vlasnika zemljita. Takoer se savjetovalo i s predstavnicima gradskih etvrti.
STRATEGIJA UKLJUIVANJA
Odlueno je da se provede iroko informiranje putem medija i prezentacija, kako bi se javnost
u ranoj fazi planiranja upoznala s planiranim zahvatom. Nakon toga su predviene javne
prezentacije te sastanci s relevantnim dionicima.
lanci o studiji objavljeni su u dnevnim i dvotjednim novinama. Izdanje gradskih novina zagreb.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 76 77 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
hr tiskano u 300.000 primjeraka besplatno je dostavljeno kuanstvima. Studija je predstavljena
kroz televizijske i radio emisije te u posebnoj brouri koja je distribuirana na prezentacijama
planiranog terminala. lanak o Intermodalnom putnikom terminalu Sava-Sjever tiskan je u
dvomjesenom informativnom glasilu Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada
INFO br.7, a dostupan je i u digitalnom obliku na http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/
strategijsko_planiranje/info_07.pdf (str. 16-21).
AKTIVNOSTI UKLJUIVANJA
Aktivnosti ukljuivanja obuhvatile su pet sastanaka s dionicima, dvije prezentacije graanima
i medijima te graanima tree dobi u domu za starije i nemone osobe Centar. Autori studije
posjetili su neke dionike u njihovim prostorijama, ukljuujui Hrvatsku udrugu paraplegiara
i tetraplegiara, udrugu Bicikl i Udrugu slijepih Zagreb. Ostali su pozvani u Gradski ured za
strategijsko planiranje i razvoj Grada kako bi se oitovali o prijedlogu studije.
Medijska prezentacija ukljuivala je est novinskih lanaka koji su poticali itatelje na slanje
komentara i prijedloga. Broura koja je tiskana i dijeljena dionicima i graanima sadrava opis
terminala i grafke priloge ukljuujui situacijsko rjeenje, popreni presjek i trodimenzionalnu
animaciju budueg terminala. U brouri je objavljen poziv graanima da alju primjedbe
i prijedloge elektronskom ili redovnom potom na adresu Gradskog ureda za strategijsko
planiranje i razvoj Grada. Broura se moe nai na http://www.civitaszagreb.hr/media/14354/
intermodalni_putnicki_terminal_sava_sjever_letak.pdf11.
Sastanci s dionicima i prezentacije graanima ukljuivali su opis studije i priliku za raspravu.
Sudionici su mogli prekinuti izlaganje i postavljati pitanja u bilo kojem momentu, to je pridonijelo
oputenoj atmosferi na koju su sudionici dobro reagirali. Graane se poticalo da gradskoj upravi
potom ili elektronikom potom alju upite i prijedloge na koje se uvijek odgovaralo.
TO SMO NAUILI
Dionici i graani obavijeteni su o idejnom projektu u ranoj fazi izrade studije, a gradska uprava i
autori dobili su povratne informacije. Rasprave su se odvijale u oputenom ozraju uz meusobno
uvaavanje i potivanje. Autori studije obradili su sve prikupljene primjedbe i prijedloge, a dio
prijedloga je ugraen u konanu verziju studije. Prema prijedlozima graana i dionika radna
verzija projekta dopunjena je kako slijedi:
- pjeakim nathodnikom iznad Savske ceste koji povezuje terminal s tramvajskim stajalitem
na zapadnoj strani Savske ceste
- dodatnim voznim trakom na ulazu u podzemnu garau ispod terminala
- preporukom da se taktilne linije voenja za slijepe i slabovidne osobe ugrade u pjeake
povrine (za razliku od dosadanje prakse ljepljenja)
- novom lokacijom za podzemno-nadzemnu javnu garau sa zapadne strane Jadranskog
mosta i
- ukljuivanjem prostora zapadno i juno od terminala u program javnog urbanistiko-
arhitektonskog natjeaja koji e biti proveden za terminal.
11 Stranica www.civitaszagreb.hr bit e aktivna do sredine 2014. godine.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 78 79 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
80 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 81 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
5.2.
ukljuivanje dionika u mjere koje se odnose na sigurnost
KORAK 1: ODREIVANJE TEMA ZA RASPRAVU
Prilikom provedbe mjera koje se odnose na sigurnost, primarni je cilj smanjiti broj cestovnih
nesrea i unaprijediti sigurnost svih naina prijevoza.
Sigurnost na cestama moe se unaprijediti tako da se infrastruktura uini sigurnijom, to je
odgovornost lokalne vlasti, tako da se vozila uine sigurnijima, to je odgovornost proizvoaa
i ponekad nacionalne vlasti i/ili Europske unije te promjenom ponaanja vozaa, to je
odgovornost sudionika u cestovnom prometu. Konzultacije dionika potrebne su na razliitim
razinama za sve vrste mjera te mogu biti u rasponu od informativnih kampanja do suradnje s
industrijom ili primjedbi skupina korisnika na sigurnosne zahtjeve.
Vrsta potrebnog savjetovanja s dionicima uvelike ovisi o vrsti mjere koja se provodi, a raspon
mjera s obzirom na ovu temu vrlo je irok. Jedan od konkretnih primjera je jednotjedna kampanja
podizanja svijesti o kretanju Prometna zmija Sam
12*
", koja se organizira u svibnju svake godine,
u 1.300 osnovnih kola u Flandriji, nizozemskom govornom podruju Belgije. U nastavku teksta
ovaj se primjer razrauje kroz sve korake strategije.
Igra Prometna zmija Sam jednotjedna je kampanja podizanja svijesti o kretanju za osnovne kole
nastala u Flandriji.
Ciljevi kampanje su sljedei:
- promicati odrive naine kretanja za put od kue do osnovne kole;
- pomoi djeci da se kreu samostalno;
- baviti se problemom manjkave sigurnosti prometa pri poveanoj gustoi prometa na ulazu u kolu;
- unaprijediti sigurnost putovanja do kole biciklom ili pjeice, promicanjem koritenja zatitnih kaciga
i refektirajuih jakni, te
- uvesti kulturu odrive mobilnosti u osnovne kole.
Primarne ciljne skupine su ravnatelji osnovnih kola, uitelji, uenici u dobi od 6 do 12 godina i roditelji.
Sekundarna se ciljna skupina odnosi na lokalne imbenike poput lokalne policije, lokalne vlasti i
pruatelja usluga javnog prijevoza.
Kampanja ima vieslojni pristup od aktivnosti podizanja svijesti koje daju rezultate u kratkom roku te
od partnera zahtijevaju razmjerno mali angaman, preko obrazovnih aktivnosti koje od kola zahtijevaju
viu razinu ukljuenosti, do podrobnije osmiljenih aktivnosti koje zahtijevaju dugotrajnu ukljuenost
kole, roditelja i lokalnih vlasti (policije, prometnih vlasti i pruatelja usluga javnog prijevoza).
Kada se radi o promjeni ponaanja djece, roditelji, uitelji i ravnatelji kola imaju velik utjecaj na ivote
djece. Djeca uvelike, pa ak i u potpunosti, ovise o odraslima kada se radi o putovanju pa je stoga od
presudne vanosti ukljuiti i odrasle.
12 Sam je ime zmije, maskote kampanje.
KORAK 2: IDENTIFIKACIJA DIONIKA
Dionici ukljueni u mjere povezane s ovom temom podijeljeni su, ovisno o svojoj ulozi, u tri
skupine.
Dionici na koje utjee ovo pitanje su:
- korisnici, ukljuujui skupine korisnika (udruenja biciklista, udruenja roditelja, itd.);
- odredita putovanja poput kola i radnih mjesta;
- policija;
- lokalni pruatelji zdravstvenih usluga;
- operatori javnog prijevoza;
- prijevoznici roba i njihovi vozai te
- industrije i dobavljai opreme.
Dionici koji utjeu na mjere su:
- korisnici, ukljuujui skupine korisnika (udruge biciklista, udruge roditelja, itd.);
- lokalna vlast;
- nacionalna vlast i EU;
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 82 83 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
- prometne vlasti i tijela koja upravljaju ureenjem prostora;
- policija;
- lokalni pruatelji zdravstvenih usluga;
- organizacije civilnog drutva;
- konzultanti;
- mediji;
- operatori javnog prijevoza;
- prijevoznici roba i njihovi vozai te
- industrije i dobavljai opreme.
Dionici koji pruaju znanje i strunost su:
- lokalne vlasti;
- nacionalne vlasti i EU;
- prometne vlasti i tijela nadlena za ureenje prostora;
- policija;
- organizacije civilnog drutva;
- konzultanti;
- operatori javnog prijevoza;
- prijevoznici roba i njihovi vozai;
- industrije i dobavljai opreme te
- istraivake institucije.
U okviru kampanje Prometna zmija Sam mogue je identifcirati brojne vane dionike:
- Kampanju je pokrenula jedna famanska organizacija civilnog drutva u nadi da e se ona proiriti
na sve famanske osnovne kole kako bi dolo do promjene naina kretanja djece od svakodnevne
vonje autom do zdravijih i sigurnijih mogunosti poput hodanja ili vonje bicikla.
- Flamanski uitelji vani su dionici budui da kampanja zahtijeva da svako dijete dosegne odreenu
razinu prometnog obrazovanja, dok kola takoer mora obrazovati uenike o temama poput
mobilnosti i odrivosti.
- Slubenici i dunosnici u gradskoj upravi u ijoj su nadlenosti mobilnost, odrivost i zdravstvo
takoer imaju udjela budui da mogu iskoristiti kampanju prilikom provedbe dijela gradske
politike mobilnosti, odrivosti, odnosno zdravstva podizanjem svijesti meu djecom obrazujui ih o
sigurnijim, zdravijim i odrivijim nainima kretanja.
- Provedba kampanje u razliitim kolama pomo je lokalnoj policiji u njihovim nastojanjima da
obrazuju djecu o sigurnosti na cestama.
KORAK 3: ANALIZA ODNOSA SNAGA DIONIKIH SKUPINA
Odnos snaga imbenika navodi se u tablici utjecaja i interesa u nastavku:
Malen utjecaj Velik utjecaj
Neznatan
interes
- pruatelji zdravstvenih usluga
- organizacije civilnog drutva
- konzultanti
- istraivake institucije
- industrija
- nacionalne vlasti i EU
Znatan interes - odredita putovanja (npr. kole)
- prijevoznici roba i njihovi vozai
- korisnici
- lokalne vlasti
- prometne vlasti i tijela koja upravljaju
ureenjem prostora
- operatori javnog prijevoza
Matrica utjecaja i interesa u kampanji Prometna zmija Sam:
Malen utjecaj Velik utjecaj
Znatan interes - organizacija civilnog drutva koja je
pokrenula kampanju
- ravnatelji kola
- gradska uprava
- gradski vijenici
- lokalna policija
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 84 85 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
KORAK 4: IZRADA STRATEGIJE UKLJUIVANJA
Prvi je korak strategije ukljuivanja odluka koga ukljuiti. Postoji iroki raspon sigurnosnih mjera
u svim nainima pa e izbor najboljih sudionika ovisiti o tome radi li se o:
- infrastrukturnim mjerama;
- mekim mjerama;
- tehnolokim mjerama ili
- kombinaciji svega navedenog.
Glavni cilj strategije ukljuivanja mijenja se ovisno o vrsti mjere. U sluaju infrastrukturnih mjera
glavna je briga prihvatljivost. Prvi je korak ukljuivanja dionika u ovu vrstu mjere rasprava o
postojeem stanju i pronalazak dobrog razloga za iniciranje infrastrukturnih promjena.
U sluaju mekih mjera, poput kampanje Prometna zmija Sam, sudjelovanje dionika uglavnom je
potrebno u svrhu komunikacije. Vano je informirati javnost o razlozima provedbe mjere, kakav
e ona utjecaj imati na korisnike te koja e uloga pripasti korisnicima.
Tehnoloke mjere, poput postavljanja video nadzora u svrhu poboljanja sigurnosti javnog
prijevoza, ili inteligentni transportni sustav (ITS) kojem je cilj primorati vozae na sporiju vonju,
mogu zahtijevati ukljuenje industrije, posebno radi li se o ukljuivanju nove tehnologije, pri
emu e korisnici nove tehnologije takoer biti ukljueni. U odreenim sluajevima probna
provedba moe biti nain ukljuivanja dionika i osiguranje prihvaanja nove tehnologije.
Ukljuivanje e ovisiti o tome na koga izravno utjee pitanje/problem s kojim se bavi mjera te tko
ima utjecaja nad njim, kako je opisano u koraku 2.
Koraci Koga ukljuiti (minimum)
Okupljanje zainteresiranih strana Sve, posebice imbenike sa znatnim interesom i
velikim utjecajem
Donoenje odluka Sve, posebice one na koje utjeu mjere
Osiguravanje postojanja uporita za odluke u
politikama i propisima
Politiare, policiju, donositelje odluka, industriju
Provedba odluka Donositelje odluka, korisnike, odredita putovanja
Nadziranje ispravne provedbe Prometne vlasti, korisnike, operatore, odredita
putovanja
Planiranje faza kampanje Prometna zmija Sam
1: Pripremna faza (rujan-listopad)
Tijekom pripremne faze organizacija civilnog drutva koja je pokrenula kampanju kontaktira gradsku
upravu, gradske vijenike i ravnatelje kako bi ih obavijestila o kampanji.
Glavna je poruka tijekom ove faze prednost sudjelovanja u kampanji za dionike. Ova se poruka razlikuje
ovisno o dioniku. Primjerice, poruka je gradskoj upravi i gradskim vijenicima kako Prometna zmija
Sam moe pomoi prilikom provedbe odrive gradske politike mobilnosti i zdravstva na lokalnoj
razini te kako navedena kampanja korespondira s akcijskim planom Odrivo do kole. U ovoj fazi
gradska uprava i gradski vijenici zamoljeni su da obavijeste sve osnovne kole u svojim gradovima o
mogunosti sudjelovanja u kampanji.
Komunikacija s ravnateljima ima drugaiji naglasak. U ovom je sluaju poruka kako e sudjelovanje
u kampanji Prometna zmija Sam pomoi njihovoj koli postizanje odreenih razina edukacije o
sigurnosti u prometu i odrivosti.
Tijekom ove faze gradovi i kole zamoljeni su da donesu odluku o evaluacijskom procesu koji e im
pomoi da izmjere pomak ostvaren kod uenika kao rezultat sudjelovanja u kampanji.
Grad takoer moe zapoeti proces unapreivanja sigurnosti u prometu u blizini kola i to prije, za
vrijeme i nakon kampanje.
2: Faza provedbe (svibanj)
Tijekom faze provedbe glavni su dionici ravnatelji, uitelji i roditelji koji zapravo provode aktivnosti
kampanje u kolama.
3: Faza evaluacije (svibanj-lipanj)
Procjenjuju se udjeli u nainima prijevoza prije, tijekom i nakon sudjelovanja u kampanji. Kako je ranije
navedeno, aktivnosti evaluacije zapoinju ve u prvoj, pripremnoj fazi, prije poetka kampanje tako da
je mogue utvrditi pomak.
Udjeli s obzirom na nain prijevoza raunaju se prebrojavanjem pjeaka, biciklista, korisnika javnog
prijevoza i osobnih automobila na temelju podignutih ruku uenika u uionici. Prebrojavanje prije
pokretanja kampanje obino se odrava tijekom travnja, a prebrojavanje tijekom kampanje sredinom
tjedna u kojem se odvija kampanja. Prebrojavanje po isteku kampanje trebalo bi se izvriti tijekom
svibnja ili lipnja.
Prema miljenju grada, lokalna policija moe pomoi pri mjerenju mogueg poboljanja sigurnosti u
prometu u blizini kola prije, tijekom i nakon kampanje. Isti vremenski slijed evaluacije treba koristiti i
prilikom procjene poboljanja sigurnosti u prometu. U cilju unapreenja kampanje i uvoenja promjena
ukoliko je to potrebno, organizacija civilnog drutva svim osnovnim kolama koje sudjeluju u kampanji
alje obrazac za evaluaciju po isteku tjedna u kojem se odvija kampanja, kako bi procijenile aktivnosti
kampanje i materijale koji su se koristili.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 86 87 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
KORAK 5: AKTIVNOSTI UKLJUIVANJA
Aktivnosti ukljuivanja ovise o mjeri koja se implementira. U sluaju sigurnosnih mjera koje
zahtijevaju novu tehnologiju dionici se mogu ukljuiti u pilot-aktivnosti koje omoguavaju
korisnicima da uvide sve prednosti tehnologije i pruaju mogunost ispravljanja nedostataka.
U sluaju mekih mjera cilj je potaknuti promjene ponaanja na temelju argumenata o sigurnosti.
Aktivnosti ukljuivanja mogu obuhvaati:
- radionice i sastanke;
- internetske stranice i elektronske biltene, odnosno
- graanski sporazum za sigurnost na cestama.
Prilikom izrade infrastrukturnih mjera usmjerenih na poboljanje sigurnosti vano je uzeti u
obzir primjedbe korisnika. Osim gore navedenih, aktivnosti ukljuenja dionika mogu ukljuivati
fokusne skupine ili ak takozvane graanske porote.
KORAK 6: PRAENJE I EVALUACIJA
Sa svojim dionicima trebate stalno komunicirati o uspjehu mjera. Postoji mnogo statistikih
podataka o sigurnosti na cestama, pojasnite im to znae te statistike i predstavite vremenski
slijed. Prije evaluacije osigurajte da dionici razumiju to e se mjeriti te to dobiveni rezultati
znae u sigurnosnom pogledu.
primjer iz zagreba: sigurnost i zatita starijih osoba u javnom
prijevozu
OPIS AKTIVNOSTI
Udjel starijih stanovnika u ukupnom stanovnitvu Zagreba neprekidno raste. Na podruju
grada Zagreba 2001. registrirano je 14,9% stanovnika starijih od 65 godina. Prema neslubenim
podacima Popisa stanovnika 2011., udjel te dobne skupine poveao se na 17%.
Stoga je potrebno posvetiti vie panje i poveati zatitu starijih stanovnika u svakodnevnom
ivotu a posebice u prometu, budui da su oni najee rtve prometnih nesrea u gradu Zagrebu.
Ciljevi mjere su bili:
- poboljati sigurnost starijih graana u javnom prijevozu
- poveati pouzdanost javnog prijevoza za starije graane te
- poveati razumijevanje zaposlenika javnog prijevoza za potrebe starijih graana
Tijekom provoenja projekta postignuta su poboljanja za sigurnost i zatitu putnika javnog
prijevoza, ukljuujui i stariju populaciju: sufnancirani su novi niskopodni autobusi i tramvaji
koji omoguavaju laki i sigurniji ulazak i izlazak iz vozila, ugraene su platforme u vozilima
prilagoene putnicima s potekoama u kretanju, postavljeno je 147 displeja koji informiraju
o dolasku tramvaja i autobusa na stajalita, uveden je sustav za nadzor i upravljanje prometom
i postavljene su digitalne kamere u vozilima u funkciji video nadzora, a na veini stajalita
postavljene su nadstrenice za zatitu od oborina.
U ovoj aktivnosti posebna je panja poklonjena graanima starije dobi i aktivnoj interakciji s njima.
KOJI SU DIONICI UKLJUENI
U provoenju aktivnosti sudjelovali su:
- Stariji graani kao ciljna skupina mjere: korisnici domova za starije i nemone osobe Grada
Zagreba; korisnici projekta Gerontolokog centra namijenjenog starijim sugraanima koji
nisu ukljueni u sustav institucijskog zbrinjavanja; lanovi Sindikata umirovljenika Hrvatske -
Povjerenitvo za grad Zagreb i lanovi Matice umirovljenika grada Zagreba,
- Ostali dionici koji su pridonijeli uspjenom provoenju aktivnosti: Gradski ured za socijalnu
zatitu i osobe s invaliditetom; vozai autobusa i tramvaja ZET-a; Sektor za promet Gradskog
ureda za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet;
Prometna policija PU zagrebake i novinari.
STRATEGIJA UKLJUIVANJA
Partneri koji sudjeluju u ovoj aktivnosti izradili su Plan ukljuivanja svih relevantnih dionika te
defnirali nain provoenja aktivnosti. Planirani su susreti s graanima starije dobi - radionice
u domova za starije i nemone osobe, trening za seniore u ZET-ovoj remizi te sudjelovanje na
obiljeavanju Meunarodnog dana starijih osoba. Takoer je osmiljen nain informiranja,
edukacije i ukljuivanja vozaa autobusa i tramvaja, koji su vani akteri u postizanju razumijevanja
za potrebe starijih graana.
Osmiljen je nain informiranja putem internetske stranice www.civitaszagreb.hr, CIVITAS ELAN -
Info servisa i ukljuivanja medija. Predviena je i izrada tiskanih materijala s praktinim savjetima
za starije graane i promotivni video flm.
Mnoge ideje dobivene su temeljem iskustva operatora javnog prijevoza grada Salzburga. Upravo
je upoznavanje s idejama i iskustvima drugih gradova prednost sudjelovanja u partnerskim
projektima fnanciranim iz sredstava EU.
AKTIVNOSTI UKLJUIVANJA
Radionice za starije graane
Odrano je 13 radionica u razliitim domovima za starije i nemone osobe u gradu Zagrebu, jedna
u Matici umirovljenika grada Zagreba te jedna u Sindikatu umirovljenika Hrvatske - Povjerenitvo
grada Zagreba. Dodatne dvije radionice odrane su u povodu obiljeavanja Svjetskog dana
zdravlja 2012. Ti su susreti organizirani uz aktivnu pomo Gradskog ureda za socijalnu zatitu i
osobe s invaliditetom.
Ukupno je sudjelovalo 500-tinjak starijih osoba. Na radionicama se razgovaralo o navikama
i potrebama starijih graana u kretanju gradom te je korisnicima pruena prilika da iznesu
probleme i potekoe s kojima se susreu u koritenju javnog prijevoza i drugih oblika kretanja.
Sadraj radionica sastojao se od kratkog predstavljanja projekta CIVITAS ELAN te predstavljanja
broure s praktinim savjetima za sigurnije koritenje javnog prijevoza namijenjene starijim
sugraanima. Takoer je prikazan promotivni video Alojz i Vlatka na temu sigurnosti i kretanja
starijih osoba u javnom prijevozu ostvaren u suradnji ODRAZ-a i Kinokluba Zagreb. Sudionici
radionica imali su priliku razgovarati i s vozaima autobusa i tramvaja ZET-a i uti preporuke
vozaa za sigurniju vonju u vozilima javnog prijevoza. Na radionicama su sudjelovali i
predstavnici prometne policije koji su upozoravali starije osobe na opasnosti u prometu, osobito
pri prijelazu prometnica na raskrijima.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 88 89 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
Tijekom provoenja radionica uvidjelo se da starija populacija ima dosta pitanja i nedoumica
prema novitetima u javnom prijevozu, poput novog naina naplate prijevoza, otvaranja vrata
pritiskom na tipkalo na novijim vozilima, ulaska i izlaska iz vozila. Bilo je primjedbi na prekratko
trajanje zelene faze za pjeake na nekim raskrijima te zahtjeva za veim brojem semafora sa
zvunim upozorenjima.
Kroz razgovor na radionicama prikupljeni su mnogi prijedlozi, primjedbe i pohvale koji su
proslijeeni mjerodavnim slubama.
Uvoenjem novog voznog parka poboljana je komunikacija izmeu putnika/graana i ZET-a. Novim
niskopodnim tramvajima i autobusima smo jako zadovoljni, osjeamo se sigurnije i udobnije. Ovo je
velik kvalitativni pomak, ali uvijek moe bolje.
Rozalija Bali,
korisnica projekta Gerontolokog centra Trenjevka
Radionice s vozaima ZET-a
Odrane su etiri radionice u ZET-u s temom sigurnosti starijih osoba tijekom kojih je vie od 160
vozaa autobusa i tramvaja upozoreno na potrebe starijih graana u javnom prijevozu. Vozai
su imali priliku govoriti o svojim zapaanjima i preporukama. Kao rezultat radionica, jedan voza
autobusa i jedan voza tramvaja ukljuili su se u dijalog s graanima starije dobi koji se provodio
kroz radionice.
Ogledna radionica sa starijim graanima
Organizirana je u ZET-ovoj remizi ogledna obuka starijih graana o sigurnijem koritenju javnog
prijevoza. Sudionici su proli sve elemente sigurnog koritenja javnog prijevoza, od ulaska i izlaska
iz vozila do sigurnog kretanja u vozilu. Slike s treninga iskoritene su za brouru s praktinim
savjetima za sigurnije koritenje javnog prijevoza namijenjen osobama starije dobi.
Svakodnevno se koristim javnim prijevozom i jako sam zadovoljna napravljenim poboljanjima zadnjih
godina. Pogotovo postavljanjem displeja na stajalitima koji mi pomau u lakem planiranju putovanja i
novim niskopodnim tramvajima koji mi omoguavaju laki ulazak i izlazak.
Mira Pape,
korisnica projekta Gerontolokog centra Trenjevka
Broura za starije graane
U brouri su navedeni savjeti o tome kako se pripremiti za putovanje javnim prijevozom, kako
sigurno ui u vozilo, kako se ponaati tijekom vonje i aktivno pratiti putovanje te kako se na
vrijeme pripremiti za siguran izlazak iz vozila.
Broura sadri i informacije o vrstama voznih karata i njihovom koritenju te telefonske brojeve
za dobivanje korisnih informacija o javnom prijevozu.
Promotivni flm Alojz i Vlatka
U suradnji s Kinoklubom Zagreb izraen je kratki promotivni flm Alojz i Vlatka na temu
sigurnosti i kretanja starijih osoba u javnom prijevozu.
Video flm Alojz i Vlatka predstavljen je:
- na radionicama u domovima za starije i nemone osobe
- u sklopu ciklusa Srijedom u tramvaju u Info-punktu CIVITAS ELAN-a
- tijekom predstavljanja projekta na drugim skupovima
- putem medija ( televizija, internetski portali, drutvene mree)
Film se moe vidjeti na internetskoj stranici:
http://www.civitaszagreb.hr/multimedija/videogalerije/alojz-i-vlatka-mala-skola-voznje-
tramvajem/
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 90 91 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
TO SMO NAUILI
Na sastancima partnera ukljuenih u aktivnost kontinuirano se pratio i ocjenjivao nain
provoenja. Tijek radionica i ukljuivanje novih sudionika kontinuirano su se prilagoavali
potrebama i zanimanju korisnika. Korisnici domova za starije osobe pohvalili su organizaciju
radionica naglaavajui koliko im je bitna panja koja se poklanja graanima njihove dobi.
Pohvalili su nove niskopodne tramvaje i autobuse te displeje na stajalitima. Vrlo korisnim
ocijenili su brouru s praktinim savjetima za starije osobe u koritenju javnog prijevoza, prvu
takve vrste, te flm Alojz i Vlatka.
Provedene aktivnosti pridonijele su boljoj kvaliteti ivota graana starije dobi ukljuenih u
projekt i to u dva vida: dobili su poruku da nisu zaboravljeni dio drutva te upute za sigurnije i
kvalitetnije putovanje autobusima i tramvajima.
5.3.
ukljuivanje dionika u mjere koje se odnose na upravljanje
mobilnosti, informiranje i edukaciju
KORAK 1: ODREIVANJE TEMA ZA RASPRAVU
Mjere koje se odnose na utjecanje na prometno ponaanje uvelike su usmjerene na sudjelovanje
dionika te su, stoga, strategije ukljuivanja dionika neizostavni imbenik.
Budui da je ponaanje u prometu najee rezultat navika, a ne razuma, utjecanje na njega moe
zahtijevati promjenu drutvenih normi, to nije ni brz ni lak proces. Potrebna je odriva kampanja
kako bi promjena ponaanja, odnosno promjena u vidu manjeg koritenja osobnih automobila
od strane samo jedne osobe, postala stvarnost. Od iznimne je vanosti suradnja s pojedincima,
a jedan od naina komunikacije s graanima je putem lokalnih udruga i organizacija koje imaju
vanu ulogu u ovakvim mjerama. Promjena ponaanja unutar navedenih organizacija kljuna
je prilikom promjene socijalnih normi. Isto tako, pridobivanje istaknutih pojedinaca, poput
politiara ili poznatih osoba, kako bi prikazali promjenu ponaanja ili poduprli vae mjere moe
biti vrlo uspjeno prilikom promicanja ire promjene ponaanja.
Iako se odreena razina promjene ponaanja moe postii bez otrih mjera, suradnja s graanima
u postizanju promjene ponaanja trebala bi biti integrirana zajedno s ostalim mjerama: metoda
koritenja mrkve i batine pomae utrti put prema ostvarenju promjene ponaanja.
KORAK 2: IDENTIFIKACIJA DIONIKA
Primarni su dionici pripadnici iroke javnosti. Suradnja s njima bit e uinkovitija ukoliko se
podijele u manje skupine ili ako im se obraa putem, primjerice, radnog mjesta. Skupine se mogu
podijeliti s obzirom na godine, pa se tako mlaim ljudima moe obraati prije nego postanu
esti korisnici osobnih automobila. Kako je ranije navedeno, na prometno ponaanje mogue je
uinkovitije utjecati ukoliko su ukljueni elnici lokalnih udruga, politiari ili poznate osobe na
lokalnoj razini.
Dionici uobiajeno ukljueni u mjere utjecanja na ponaanje u prometu ukljuuju:
- graane;
- lokalne udruge, posebno njihove voditelje;
- politiare;
- lokalnu vlast;
- odredita putovanja (kole, bolnice, itd.);
- prometne vlasti;
- tvrtke;
- medije;
- konzultante;
- ostale organizacije civilnog drutva;
- korisnike koncepta dijeljenja automobila;
- pruatelje usluga javnog prijevoza te
- EU (putem prioriteta za fnanciranje).
KORAK 3: ANALIZA ODNOSA SNAGA DIONIKIH SKUPINA
Matrica utjecaja i interesa
Malen utjecaj Velik utjecaj
Neznatan
interes
- ostale organizacije civilnog drutva
- konzultanti
- predsjednici lokalnih udruga i
organizacija
- lokalne poznate osobe
- EU
- graani
Znatan interes - odredita putovanja (kole, bolnice,
itd.)
- tvrtke
- pruatelji usluga javnog prijevoza
- lokalna vlast
- politiari
- prometne vlasti
- mediji
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 92 93 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
KORAK 4: USPOSTAVA STRATEGIJE UKLJUIVANJA
U pridobivanju javnosti na promjenu ponaanja u prometu, sedam je osnovnih koraka:
1. Svijest o problemu
2. Prihvaanje injenice da ljudi kao pojedinci pridonose problemu, ali isto tako, da mogu
doprinijeti i rjeenju
3. Uvianje ostalih raspoloivih mogunosti, osim postojeeg ponaanja
4. Evaluacija razliitih raspoloivih mogunosti
5. Odabir na temelju evaluacije raspoloivih mogunosti
6. Isprobavanje rjeenja na kraim relacijama ili u kraem vremenskom razdoblju
7. Promjena navika i dugoroan izbor novog ponaanja u prometu.
Prilikom suradnje s graanima u svrhu promicanja promjena u ponaanju nije dovoljno samo
pruiti informacije. Za pojedince su potrebna rjeenja prilagoena njihovim potrebama. Tako i
interakcija s ukljuenim graanima mora biti odgovarajua upravo za njih.
Graani mogu biti ukljueni putem svojih radnih mjesta (tvrtka), redovnih odredita putovanja
(bolnica, kola), organizacija civilnog drutva, lokalnih poznatih osoba ili istaknutih pojedinaca.
Dionici, meu kojima su bolnice, organizacije civilnog drutva, graani, itd., mogu biti ukljueni
kroz odgovarajue prijedloge koji nisu povezani s prometom, poput Vai e zaposlenici biti u
boljoj formi ukoliko na posao dolaze biciklom, to e smanjiti broj dana bolovanja ili Prilaz koli
bit e sigurniji ukoliko manje roditelja automobilom dovozi svoju djecu, itd.
Vrsta informacija koje se pruaju pojedincima ovisit e o njihovom napretku u odnosu na sedam
koraka i uvijek se trebaju tome i prilagoditi.
KORAK 5: AKTIVNOSTI UKLJUIVANJA
Postoji nekoliko naina ukljuivanja ljudi, primjerice putem:
- centara za mobilnost;
- konzultanata za mobilnost;
- putnih informacija (koje su u idealnom sluaju personalizirane);
- edukacije i obuke (za mlade ljude ili tvrtke) te
- planiranja putovanja (za tvrtke ili kole).
KORAK 6: PRAENJE I EVALUACIJA
Svi dionici trebaju biti ukljueni u praenje i evaluaciju procesa kako bi procijenili djeluju li
predmetne mjere i vidjeli to se dalje moe uiniti. Osim stalnog nadzora, grad treba zatraiti
povratne informacije o infrastrukturi ili ostalim eventualnim problemima s mobilnosti. To znai
izravno sudjelovanje dionika, ukljuujui graane, u lokalnoj politici odrive mobilnosti.
primjer iz zagreba: dijalog o mobilnosti s graanima u mjesnim
odborima
OPIS AKTIVNOSTI
Grad Zagreb se neprestano iri, raste broj stanova, uslunih i komercijalnih sadraja. ire se
naselja, poveava se broj osobnih automobila to dovodi do prometne zaguenosti i niza drugih
problema vezanih uz mobilnost. I graani prepoznaju uzroke i posljedice prometnih problema;
tako su u anketi provedenoj u okviru CIVITAS ELAN-a kao najvee prometne probleme u Zagrebu
istaknuli prevelik broj automobila i zaguenost prometa.
Cilj aktivnosti Sveobuhvatni dijalog o mobilnosti bio je poboljati sudjelovanje ope i strune
javnosti u procesima odluivanja, razviti povjerenje izmeu graana i vlasti te ukljuiti graane
u pronalaenje konkretnih rjeenja.
U okviru te aktivnosti planiran je i niz susreta s graanima u mjesnim odborima du Savske ceste,
demonstracijskog koridora projekta CIVITAS ELAN. Osnovna svrha organiziranja tih susreta bila
je potaknuti graane na promiljanje i predlaganje poboljanja prometnih uvjeta u njihovom
neposrednom okruenju te, openito, ohrabriti graane na aktivniji odnos s gradskim vlastima u
pitanjima bitnim za njihovu svakodnevicu.
KOJI SU DIONICI UKLJUENI
Susrete je organizirao ODRAZ-Odrivi razvoj zajednice, kao voditelj aktivnosti. Ciljna skupina su
bili graani, stanovnici podruja devet mjesnih odbora iz tri gradske etvrti; predstavnici vijea
gradskih etvrti i mjesnih odbora te voditelji i lanovi udruga. Pozivani su bili i ostali partneri u
projektu, relevantni gradski uredi te Prometna policija PU Zagrebake.
Uspjenom provoenju aktivnosti pridonijeli su i:
- Volonterski centar Zagreb
- Centar za edukaciju i savjetovanje Sunce
- Centar za kulturu Trenjevka
- Centar za flozofju medija i medijska istraivanja - CFM.
STRATEGIJA UKLJUIVANJA
Pripremljen je plan susreta s graanima po mjesnim odborima kao ciklus razgovora o prometu u
kvartu. Za organizaciju susreta bilo je potrebno uspostaviti kontakte s predstavnicima gradskih
etvrti i mjesnih odbora kako bi im se objasnila svrha i nain organiziranja susreta s graanima te
ih se zainteresiralo za aktivno sudjelovanje.
Osmiljen je nain informiranja putem internetske stranice www.civitaszagreb.hr, CIVITAS ELAN - Info
servisa, Facebook fanpage stranice - Za bijeli Zagreb grad te ukljuivanja medija. Takoer je predvieno
pozivanje graana putemletaka i plakata. Planirana je i izrada flmske zabiljeke s tih susreta.
Kao zavrno dogaanje planiran je okrugli stol s predstavnicima mjesne samouprave, gradskim
uredima, urbanim sociolozima, udrugama, novinarima i drugim relevantnim strunjacima i
zainteresiranim graanima.
Takoer je isplanirana suradnja s drugim relevantnim organizacijama koje mogu pomoi u
pribliavanju graanima.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 94 95 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
AKTIVNOSTI UKLJUIVANJA
Uvodni sastanak
U suradnji s Centrom za kulturu Trenjevka organiziran je uvodni sastanak s predstavnicima
gradske etvrti Trenjevka-jug i Trenjevka-sjever te predstavnicima i vijenicima mjesnih odbora
s podruja tih etvrti. Nakon kratkog upoznavanja s projektom CIVITAS ELAN razmotrena su
pitanja kako okupiti graane, postii dobar odaziv i motivirati ih na ukljuivanje u rjeavanju
prometnih problema u njihovom okruenju. Na sastanku su dobiveni konstruktivni prijedlozi
i sugestije koji su primjenjeni u izradi plana susreta s graanima i praktino koriteni pri
organiziranju sastanaka.
Priprema susreta
Prvi korak u pripremi bio je stupanje u kontakt s predstavnicima odabrane gradske etvrti i
mjesnih odbora, kako bi se pribavila suglasnost za odravanje sastanka, potrebne informacije
o mjestu i vremenu sastanka, o relevantnim lokalnim kontaktima, suradnicima i nainu dostave
poziva. U veini sluajeva informiranje i pozivanje graana na susrete ostvareno je uz pomo
volontera Volonterskog centra Zagreb, dijeljenjem letaka te postavljanjem plakata na kljunim
mjestima (npr. oglasnim ploama u naseljima ili u stambenim objektima, kolama, vrtiima i
drugim ustanovama gdje se okuplja vei broj graana).
Na susrete s graanima bili su pozivani i predsjednici vijea gradskih etvrti i mjesnih odbora,
vijenici, predstavnici suvlasnika stambenih zgrada, partneri u projektu CIVITAS ELAN,
predstavnici podrunih policijskih uprava, lokalnih udruga i drugi kompetentni sugovornici.
Pripremna faza je trajala dulje nego to smo oekivali. Razlog za to su nepostojanje prakse
sazivanja graana na sastanke u odabranim mjesnim odborima, nedovoljan broj zaposlenika
i nedostatak komunikacijske opreme. U sluaju MO Kneija, taj je nedostatak nadomjeten
angamanom predstavnika gradske etvrti Trenjevka-jug. Izuzetak su bili i MO Folnegovievo
naselje i Oton upani, koji su se dobrovoljno ukljuili u aktivnost te su sami i pripremili susrete.
Susreti s graanima u mjesnim odborima
U razdoblju od svibnja do listopada 2011. godine organizirano je pet susreta s graanima kojima je
biloobuhvaenodevet mjesnihodborautri gradskeetvrti. Ukupnojesudjelovalooko150sudionika.
Susreti su zapoinjali kratkim predstavljanjem projekta CIVITAS ELAN i uvodnim obraanjem
predstavnika gradske etvrti ili mjesnog odbora. Kad su to prostorni uvjeti mjesnih odbora
dozvoljavali, u suradnji s Centrom za edukaciju i savjetovanje Suncebilo je organizirano uvanje
djece. Na taj nain je mladim roditeljima omogueno sudjelovanje na sastanku dok su se njihova
djeca u susjednom prostoru upoznavala s prometom kroz interaktivne igre.
Glavnu rije na susretima imali su graani kojima je dana prilika da otvoreno prokomentiraju
uvjete kretanja svojim kvartom. Graani su ukazivali na konkretne probleme u njihovom
susjedstvu poput gustog prometa koji tee stambenim ulicama ugroavajui mir i sigurnost
stanara, nedostataka biciklistikih staza, nedovoljno sigurnih uvjeta kretanja djece na putu do
kole i vrtia, nedostataka djejih parkova, parkirnih mjesta, neadekvatnih prostora za sastanke
na razini mjesnih odbora i dr.
Prikupljena miljenja i prijedlozi graana proslijeeni su mjerodavnim gradskim uredima i
slubama. Dobivene su i neke konkretne sugestije za promjene koje treba uvesti za bolje i
uinkovitije djelovanje mjesne samouprave.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 96 97 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
Zavrna rasprava
Zavrno dogaanje organizirano je pod nazivom Graani o mobilnosti u kvartu. Svrha je bila
podijeliti sa irim krugom sudionika pitanje vanosti dijaloga s graanima o prometu i kretanju
na lokalnoj razini - osvijetliti probleme i prepreke te razmotriti mogua poboljanja i nastavak
aktivnosti koje su pokrenute u okviru projekta CIVITAS ELAN.
Polazite za raspravu bili su ostvareni razgovori o mobilnosti koji su prethodno voeni u devet
gradskih mjesnih odbora. U sklopu okruglog stola premijerno je prikazan flmski zapis susreta s
graanima u trajanju od 15 minuta. Film je izradio CFM - Centar za flozofju medija i medijska
istraivanja u suradnji s ODRAZ-om.
Panelisti su bili Milena Marega, ravnateljica slovenskog REC-a, koja je predstavila iskustva
iz drugih CIVITAS ELAN gradova te Gojko Beovan, predsjednik CERANEO-a, koji je govorio o
razlozima zbog kojih sudjelovanje graana treba poticati.
to graani zamjeuju, komentiraju i predlau; kako ojaati dijalog na razini mjesne samouprave
te kako ukljuiti graane u poboljanje ivotnih uvjeta u njihovom susjedstvu bile su teme o
kojima se razgovaralo tijekom rasprave. Razgovori s graanima doprinose boljoj informiranosti
i osvijetenosti ljudi, a sukladno tome razvijaju uspjenije sudjelovanje javnosti u donoenju
odluka. Rezultati toga su, kako se moglo uti od graana na tribini, nerijetko kvalitetnija rjeenja
i odluke, njihova bolja prihvaenost od strane graana te vea podrka njihovoj implementaciji.
Uinjeno je mnogo, s malim snagama, vrlo kvalitetno u danim okvirima. Treba osigurati sustav koji ne
smije funkcionirati bez graana, koji mora ukljuiti volju graana u sve svoje odluke i itavu politiku
Grada. Moramo inzistirati na tome da graani doista dobiju priliku da odgovorno odluuju.
Juraj Hrenjak,
pravni strunjak za lokalnu i regionalnu samoupravu
Okrugli stol Graani o mobilnosti u kvartu, 3. travnja 2012.
TO SMO NAUILI
Susreti s graanima po mjesnim odborima su pokazali nisko razvijenu praksu konzultiranja
graana o planovima i aktivnostima u njihovom okruenju. Graani nisu upoznati s nainom
djelovanja lokalne samouprave, ne poznaju mehanizam malih komunalnih akcija, nerijetko ne
poznaju ni svoje predstavnike u mjesnoj samoupravi, ne znaju gdje se nalazi prostor njihova
mjesnog odbora i ne posjeuju njegovo sjedite. Razlog tome su dobrim dijelom neprimjereni
uvjeti u kojima djeluje veina mjesnih odbora, ograniene prostorne i komunikacijske mogunosti
i sl. Drugi razlog je nepovjerenje graana u mogunost utjecanja na donoenje odluka, ak i onih
koje se tiu njihovog susjedstva.
Graani koji su se ukljuili u susrete bili su zadovoljni to im je pruena mogunost zajednikog
druenja, upoznavanja predstavnika mjesnih odbora, razmjene miljenja te zajednike rasprave
o pitanjima iz svog okruenja. Upoznali su nain i redoslijed komuniciranja s gradskim vlastima, u
nekim su sluajevima doznali vie o aktivnostima koje su provedene ili predloene za provedbu.
Iznijeli su kvalitetne, razumne i argumentirane prijedloge o tome to bi trebalo poboljati u
njihovom okruenju.
Susreti s graanima pokazali su da postoji potreba i njihov interes za kvalitetnijom
komunikacijom s predstavnicima gradskih vlasti te praksom susretanja i neposredne
komunikacije u kojoj bi se problemi mogli raspraviti, postii meusobno razumijevanje i
zajedniki potraiti najprikladnija rjeenja.
Ve su i ovi prvi susreti doprinijeli nekim konkretnim rjeenjima. Potaknuti sudjelovanjem i raspravom o
prometu u njihovom naselju na susretu s graanima u mjesnom odboru Veslako naselje, predstavnici
Vijea roditelja O Cvjetno naselje zajedno s ravnateljicom nedugo nakon susreta organizirali su
sastanak u koli na temu Sigurnost djece u prometu u Cvjetnom naselju, na kojem su okupili predstavnike
Sektora za promet Gradskog ureda za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne
poslove i promet, Policijske postaje Trnje i predsjednike vijea mjesnih odbora. Na sastanku su uspjeli
dogovoriti struni uviaj prometne situacije u naselju, koji je i izvren od strane predstavnika Sektora za
promet nekoliko dana nakon sastanka.
Ponukan tom potrebom te prijedlozima danim na zavrnom okruglom stolu, ODRAZ je na
Koordinaciji gradonaelnika, predsjednika Skuptine Grada Zagreba i predsjednika vijea
gradskih etvrti predstavio aktivnosti susreta po mjesnim odborima ukazujui na nedostatnu
komunikaciju graana i Grada. Zakljueno je kako je potrebno uloiti napor u poboljanje
dijaloga s graanima.
elim zahvaliti projektu CIVITAS ELAN koji je uspio izgraditi most izmeu graana, predstavnika mjesne
samouprave i Grada. Ove se aktivnosti trebaju nastaviti - ali u veem opsegu. One se moraju dalje
razvijati i jaati. Trebamo vie ovakvih aktivnosti.
Vinko Fulir,
Predstavnik Gradske etvrti Trenjevka-jug
Okrugli stol Graani o mobilnosti u kvartu, 3. travnja 2012.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 98 99 5. Savjetovanje s dionicima unutar tematskih podruja projekta CIVITAS ELAN
Informacije
o Aarhukoj konvenciji
prilog
prilog
Informacije o Aarhukoj konvenciji
GRAANSKA PRAVA U ODLUIVANJU O PROMETU I URBANOM PLANIRANJU
Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u
pitanjima okolia
13
usvojena je u Aarhusu, u Danskoj, 25. lipnja 1998. na 4. Ministarskoj konferenciji
Okoli za Europu. Aarhuka konvencija velika je prekretnica u graanskim pravima. Konvenciji
su prethodili dvogodinji pregovori uz sudjelovanje civilnog drutva, a stupila je na snagu 31.
listopada 2001. Konvencija je utjecala na zakonodavstvo EU te na nacionalna zakonodavstva,
uspostavljajui jednaku razinu zatite prava diljem cijele Europe.
Aarhauka konvencija prvi je meunarodni sporazum koji prua pravni okvir koji jami prava
javnosti na:
- dobivanje informacija o okoliu na zahtjev ili kao rezultat aktivnog informiranja na inicijativu
vlasti putem razliitih mehanizama (poput informativnih centara, javnih registara, baza
podataka, internetskih stranica, itd.);
- sudjelovanje u donoenju odluka o odreenim aktivnostima, tijekom pripreme planova,
programa i politika koji se odnose na okoli te zakonskih odredbi koje mogu imati znaajnog
utjecaja na okoli; te
- pristup pravosuu u sluajevima u kojima je povrijeeno pravo graana na pristup
informacijama te na sudjelovanje javnosti u odreenom projektnom odluivanju odnosno u
sluajevima krenja zakona o zatiti okolia.
Aarhuka konvencija obvezuje tijela javne uprave iz svih sektora i na svim razinama, nacionalnim,
regionalnim, lokalnim itd., kao i ostale organizacije s javnim ovlastima na podruju zatite okolia.
EU I AARHUKA KONVENCIJA
Europska je zajednica prenijela naela Aarhuke konvencije putem Direktive 2003/4/EC o javnom
pristupu informacijama o okoliu, Direktive 2003/35/EC o sudjelovanju javnosti u izradi odreenih
planova i programa koji se odnose na okoli te brojnim drugim direktivama, ukljuujui Direktivu
2001/42/EC o procjeni uinaka pojedinih planova i programa na okoli
14
; Direktivu 1997/11/EC
o procjeni utjecaja na okoli te Okvirnu direktivu o vodama (Direktiva 2000/60/EC). Direktive
2003/4 i 2003/35 takoer sadre i odredbe o pristupu pravosuu.
Putem Uredbe (EC) br. 1367/2006, EU takoer primjenjuje odredbe Aarhuke konvencije na
institucije i tijela EU-a, krovna tijela, urede ili agencije uspostavljene Ugovorom o osnivanju EC-a
ili na njegovim osnovama, uzimajui u obzir tri stupa Aarhuke konvencije.
13 Konvencija Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE)
14 Tzv. SEA Directive, Direktiva o stratekoj procjeni utjecaja na okoli
PRIMJENA AARHUKE KONVENCIJE NA PODRUJU PROMETA I URBANOG PLANIRANJA
Konvencija se provodi putem nacionalnih zakonodavstava i zakonodavstva EZ-a (vie u
prethodnom tekstu). Javne vlasti trebaju donijeti specifne pravne odredbe i/ili praktina
rjeenja kako bi Konvencija zaivjela u svakodnevnoj praksi. Raspon ove Konvencije je iri od
onog obuhvaenog pojmom okolia. Ona je takoer poveznica izmeu zatite okolia i ljudskih
prava i pravima buduih generacija te s odrivim razvojem.
I prvi i drugi stup Konvencije odnose se na donoenje odluka povezanih s prometom i urbanim
planiranjem budui da pokrivaju aktivnosti i planirane programe pripremljene i provedene ne
samo od strane vlasti zaduenih za zatitu okolia, nego i od strane ostalih, ukljuujui sektorske
i opinske planove, programe, politike i zakonodavstvo (promet, urbano planiranje, izgradnja,
energija, turizam, itd.), u sluajevima gdje navedeno znatno utjee na okoli.
Informacije o zatiti okolia obuhvaaju irok i neiscrpan popis elemenata vezanih uz okoli
(zrak, vodu, tlo, itd.), kao i imbenike, aktivnosti ili mjere koji utjeu na navedene elemente,
ukljuujui i administrativne mjere, sporazume o zatiti okolia, politike, zakonodavstvo, planove
i programe koji utjeu ili bi mogli utjecati na elemente okolia, kao i analizu koristi i trokova
te ostale analize i pretpostavke koje se primjenjuju prilikom donoenja odluka o okoliu. One
takoer obuhvaaju ljudsko zdravlje i sigurnost, uvjete ivota, kulturne lokalitete i izgraene
strukture u mjeri u kojoj navedeno utjee ili bi moglo utjecati na ranije navedene elemente,
imbenike, aktivnosti ili mjere.
Stup koji se odnosi na sudjelovanje javnosti obuhvaa gotovo sva podruja donoenja odluka
i sve sektore koji mogu imati znaajan utjecaj na okoli (odluke o posebnim predloenim
aktivnostima, lanak 6. i provedbene uredbe i ostale zakonski obvezujue odredbe i pravila) te
planove, programe i politike koje se odnose na okoli (lanak 7.).
lanak 6. Konvencije odnosi se na vrste aktivnosti za koje je potrebna podrobna procedura
sudjelovanja javnosti. Navedene su aktivnosti sline onima za koje je obino potrebna izrada
procjene utjecaja na okoli ili okolina dozvola
15
u skladu s odgovarajuim nacionalnim ili EU
zakonodavstvom ili s UNECE-ovom Konvencijom o procjeni utjecaja na okoli u prekograninom
kontekstu (Konvencija Espoo). Osim industrijskih postrojenja i sektora (kemijski, farmaceutski te
ostale teke i lake industrije, kao i energetski i mineralni sektori te sektor obrade metala) te nekih
poljoprivrednih aktivnosti koje mogu uzrokovati zagaenje zraka, vode ili tla, odnosno buku,
navedene aktivnosti ukljuuju prometni sektor (izgradnja meugradskih eljeznikih pruga,
zranih luka, autocesta i brzih cesta, kopnenih plovnih putova i luka za kopneni vodni promet,
trgovinskih vorita te dokova za utovar i istovar, povezanih s kopnenim i vanjskim lukama).
Gospodarenje otpadom, ukljuujui postrojenja za spaljivanje, odlaganje komunalnog otpada te
postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda takoer su obuhvaeni.
Konvencija defnira osnovna naela i pristup sudjelovanju javnosti koje bi trebalo primijeniti na
sve vrste donoenja odluka, ukljuujui promet i urbano planiranje. Navedeno ukljuuje:
15 IPPC, ujedinjeni uvjeti zatite okolia ili jednostavnije okolina dozvola, direktiva je Europske unije kojoj je cilj
spreavanje i kontrola oneienja
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 102 103 PRILOG: Informacije o Aarhukoj konvenciji
- pravovremeno i uinkovito informiranje zainteresirane javnosti;
- razumne rokove za sudjelovanje, ukljuujui omoguavanje sudjelovanja u ranoj fazi;
- pravo zainteresirane javnosti na besplatno dobivanje informacija koje su neophodne za
donoenje odluka, te
- obvezu tijela koje donosi odluke da u obzir uzme ishod sudjelovanja javnosti te ju
pravovremeno obavijesti o odreenoj odluci, odnosno objavi tekst odluke, ukljuujui
razloge i opravdanja na kojima se ona temelji.
Zainteresirana javnost defnira se kao javnost na koju utjeu ili bi mogle imati utjecaja odluke o
okoliu, odnosno koja ima interesa u donoenju odluka o okoliu.
Stup koji se odnosi na pristup pravnom lijeku podupire primjenu prava obuhvaenih ostalim
stupovima te omoguava pristup pravnom lijeku putem sasluanja na sudu ili drugom neovisnom
i nepristranom tijelu, poput pravobranitelja, ustanovljenom u skladu sa zakonom u sluajevima
kada se:
- zahtjev za informaciju ignorira, neopravdano odbija ili se na njega neprimjereno odgovori;
- znaajna i proceduralna prava na sudjelovanje zainteresirane javnosti ne potuju prilikom
odluivanja u sluaju projekata ili aktivnosti obuhvaenih lankom 6. te kada djela i propusti
privatnih osoba i javnih vlasti proturjee odredbama nacionalnog zakonodavstva koje se
odnose na okoli (pristup se treba omoguiti svima koji zadovoljavaju kriterije navedene u
nacionalnom zakonu).
Konvencija takoer zahtijeva pristupane mogunosti albe i sudski sustav koji je transparentan,
pravovremen, nepristran, pravedan i fnancijski pristupaan, kao i odgovarajui i uinkovit pravni
lijek (sudska zabrana). Odgovarajui mehanizmi pomoi trebaju se uspostaviti u cilju uklanjanja
ili smanjenja fnancijskih i ostalih prepreka pristupa pravdi.
VANOST AARHUKE KONVENCIJE ZA GRADOVE
Aarhuka konvencija i nacionalni i EU propisi takoer obuhvaaju lokalnu razinu. Lokalne su
vlasti obvezne pridravati se svih odredbi Konvencije prilikom planiranja razvoja i provedbe
projekata, planova i programa koji se odnose na promet ili urbano planiranje, a koji mogu
imati utjecaja na okoli i ljudsko zdravlje. Od posebne je vanosti da lokalne vlasti obavijeste
graane i organizacije civilnog drutva o nadolazeem planiranju i procesu donoenja odluka
putem raznih kanala i metoda, dovoljno rano kako bi bili primjereno obavijeteni o oekivanim
koracima i ishodima, kako bi mogli dobiti potrebne informacije i pripremiti se za sudjelovanje
u nadolazeim formalnim procedurama sudjelovanja javnosti ili u neformalnim aktivnostima
ukljuivanja dionika. Graani i organizacije civilnog drutva trebaju znati koje su informacije
dostupne te gdje i kako im mogu pristupiti. Potrebno je jasno navesti postojee prilike i njihovu
moguu ulogu prilikom utjecanja na donoenje odluka, koja je njihova mogua uloga, kako se
koriste njihovi komentari i prijedlozi, kako se rjeavaju njihove dvojbe te kako je mogue osporiti
odreene odluke.
Iako se Konvencija moe iskoristiti kao korisno ishodite i pomo, nema jedinstvenih rjeenja.
Lokalne vlasti stoga trebaju razviti i provesti vlastiti pristup i strategiju za svaki proces donoenja
odluka na transparentan nain i uz sudjelovanje zainteresiranih, kako bi komunikacija i
sudjelovanje bili uinkovitiji i dugotrajniji.
VIE INFORMACIJA
www.unece.org/env/pp/
http://aarhusclearinghouse.unece.org/
http://ec.europa.eu/environment/aarhus/
Prirunik o konvenciji: www.unece.org/env/pp/acig.pdf
www.unece.org/env/documents/2006/pp/ece%20mp%20pp%205_E.pdf
www.bankwatch.org/guide/complaint_mechanisms/
kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima
donoenja zakona, drugih propisa i akata
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih
propisa i akata, Vlada RH usvojila je krajem studenog 2009. (NN 140/09).
Kodeks savjetovanja prua smjernice za uinkovito savjetovanje dravnih tijela i
zainteresirane javnosti u postupku donoenja zakona i drugih akata, kao i postojee dobre
prakse savjetovanja koja ve provode pojedina tijela dravne uprave. Odredbe Kodeksa
odgovarajue primjenjuju tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
pravne osobe koje imaju javne ovlasti u postupcima donoenja opih akata kojima ureuju
pitanja iz svoga djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana ili druga
pitanja od interesa za opu dobrobit graana i pravnih osoba na njihovu podruju, odnosno
podruju njihove djelatnosti (ureenje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komunalna
djelatnost i druge javne slube, zatita okolia, i drugo).
Tekst Kodeksa moete nai:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_140_3402.html
Ured za udruge Vlade RH u 2010. godini izdao je publikaciju Smjernice za primjenu Kodeksa
savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i
akata (http://www.uzuvrh.hr/userfles/fle/Smjernice_PDF.pdf )
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 104 105 PRILOG: Informacije o Aarhukoj konvenciji
Reference
Sljedea su izdanja i dokumenti koriteni prilikom izrade ovog prirunika. Primarni izvori na
kojima se temelji sadraj su kako slijedi:
- Buhrmann, Sebastian, Ivo Cre, Karen Vancluysen, Janos Monigl, Andras Szekely, Simon
Edwards, David Jefrey i Mark Beecroft, 2009. Users and implementers of innovative concepts.
Stakeholder analysis and recommendations for uptake. Dostupno na: www.niches-transport.
org/fleadmin/NICHESplus/Deliverables/D2_2_Users_and_implementers_of_innovative_
concepts_fnal.pdf (pregledano 9. srpnja 2012.)
- Elliot, Janice, Sara Heesterbeek, Carolyn J. Lukensmeyer i Nikki Slocum, 2005. Participatory
methods toolkit. A practitioners manual. King Baudouin Foundation. Dostupno na: http://
www.kbs-frb.be/uploadedFiles/KBS-FRB/Files/EN/PUB_1540_Toolkit_5_DeliberativePolling.
pdf (pregledano 9. srpnja 2012.)
- GUIDEMAPS, Successful transport decision-making. A project management and stakeholder
engagement handbook Dostupno na: http://www.civitas.eu/docs_internal/591/
GUIDEMAPSHandbook_web.pdf (pregledano 9. srpnja 2012.)
Ostali izvori
- Hyllenius, Pernilla, Christer Ljungberg i Lena Smidfelt Rosqvist, 2004. SUMO System for
Evaluation of Mobility Projects. Dostupno na: http://www.epomm.eu/downloads/SUMO_
eng-1.pdf (pregledano 9. srpnja 2012.)
- International Association for Public Participation, 2007. IAP2 Spectrum of Public Participation.
Dostupno na: www.iap2.org (pregledano 9. prosinca 2010.)
- Logan, Jane, 2004. Stakeholder Consultations. Dostupno na: www.axi.ca/tca/nov2004/
associatearticle_2.shtml (pregledano 3. oujka 2011.)
- Taschner, Stefan i Matthias Fiedler, 2009. Stakeholder Involvement Handbook. Dostupno na:
www.aeneas-project.eu (pregledano 10. prosinca 2010.)
- UN Habitat, 2001. Tools to support participatory urban decision-making process. (Urban
Governance Toolkit Series). Dostupno na: ww2.unhabitat.org (pregledano 8. prosinca 2010.)
- Van Asselt, M., J. Mellors, N. Rijkens-Klomp, S. Greeuw, K. Molendijk, P. Beers i P. van Notten,
2001. Building Blocks for Participation in Integrated Assessment: A review of participatory
methods. Maastricht, Nizozemska
- Wates, Nick, 2000. The community planning handbook. London: Earthscan Publications
- Wolfram, Mark i Sebastian Buhrmann, 2007. SUTP Manual. Guidance for stakeholders.
Dostupno na: www.pilot-transport.org (pregledano 9. prosinca 2010.)
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 106 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 107
o priruniku
involving stakeholders: toolkit on organising sucessful
consultations
Prirunik na engleskom jeziku Involving stakeholders:Toolkit on Organising Sucessful
Consultations tiskan je u lipnju 2011. Namijenjen je svima koje zanimaju konzultacije s dionicima.
Dostupan je na internetskoj stranici inicijative CIVITAS: http://www.civitas-initiative.eu/docs_
internal/723/Brochure_STAKEHOLDER_CONSULTATION_web.pdf
Prirunik je nastao pod pokroviteljstvom CIVITAS VANGUARD-a (Promicanje odrivog gradskog
prijevoza u proirenoj Europi putem inicijative CIVITAS). CIVITAS VANGUARD je pokrenut u rujnu
2008. u okviru Inicijative CIVITAS kao podrka projektima CIVITAS plus na podruju koordinacije
i informiranja. Kao i svi projekti CIVITAS, fnanciran je iz 7. okvirnog programa za istraivanje i
tehnoloki razvoj Europske komisije.
AUTORI
Patrick Auwerx, Elke Bossaert i Sarah Martens (Mobiel 21 CIVITAS VANGUARD)
Jorgina Cuixart i Susana Forjan (EUROC ITIES CIVITAS VANGUARD)
Uz priloge partnera konzorcija CIVITA S VANGUARD
UREDNICA
Anna Clark (Polis CIVITAS VANGUARD )
NAPOMENA
Stajalita navedena u ovom izdanju iskljuiva su odgovornost autora i ne odraavaju nuno
stajalita Europske komisije ili VANGUARD-a.
ZATITA AUTORSKOG PRAVA
Svi lanci i slike iz ovog izdanja mogu se slobodno koristiti. Potrebno je meutim navesti da se
radi o materijalima Inicijative CIVITAS.
inicijativa civitas
Inicijativa CIVITAS odgovor je Europske unije na rastue probleme koje promet uzrokuje u
europskim gradskim centrima. Zaguenje prometom, buka, ispuni plinovi i otean pristup sreditu
sve ozbiljnije ugroavaju ljudsko zdravlje i okoli te umanjuju kvalitetu ivota u gradovima.
Inicijativa CIVITAS doprinosi postizanju odrivog, istijeg i energetski uinkovitijeg prometa u
gradovima diljem Europe te unaprjeuje kvalitetu ivota graana kombiniranom primjenom
najsuvremenije tehnologije i osiguranjem punog sudjelovanja graana.
Broj zemalja i demonstracijskih projekata koje sufnancira Europska komisija stalno rastu:
2002. - 2006. - CIVITAS I - 19 europskih gradova, etiri projekta
2005. - 2009. - CIVITAS II - 17 europskih gradova, etiri projekta
2008. - 2012. - CIVITAS PLUS - 25 europskih gradova, pet projekata, meu kojima je i CIVITAS ELAN
u kojem sudjeluje grad Zagreb
Ciljevi inicijative CIVITAS:
- promicati i provoditi odrive, istije i energetski uinkovitije mjere u gradskom prometu;
- provoditi integrirane mjere utemeljene na novim, inovativnim tehnologijama te javnim
politikama koje odgovaraju potrebama graana.
Vie na www.civitas.eu
civitas elan
Projekt CIVITAS ELAN, lan velike europske obitelji projekata CIVITAS, ima za cilj poboljanje
kvalitete ivota graana uspostavom kvalitetnijih rjeenja u gradskom prometu te promicanjem
i poticanjem odrivih, istih i energetski uinkovitih naina odvijanja prometa.
Provodi se u pet dinaminih, veih i srednje velikih nacionalnih i regionalnih europskih centara
jake kulturne tradicije:
- Ljubljana, Slovenija
- Zagreb, Hrvatska
- Gent, Belgija
- Porto, Portugal
- Brno, eka.
Projekt provodi konzorcij koji se sastoji od 39 partnera - gradskih uprava, fakulteta, poduzea
za javni prijevoz, udruga, medija i dr., koje su odabrali gradovi te tri partnera koji djeluju na
koordinacijskoj razini.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 108 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 109
partneri u projektu civitas elan zagreb
Koordinator
Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada
Ostali partneri
ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice
Zagrebaki Holding Podrunica Zagrebaki elektrini tramvaj Podrunica istoa
Fakultet prometnih znanosti
Hrvatske eljeznice - H Infrastruktura
Udruga Bicikl
Graani prvi!
U projektu CIVITAS ELAN je posebno naglaeno sudjelovanje graana u irokom rasponu od
informiranja i podizanja razine svijesti, do senzibiliziranja javnosti na prometne probleme i
aktivnog sudjelovanja pri donoenju odluka.
Projekt traje etiri godine, od 15. rujna 2008. do 15. listopada 2012. godine.
Projekt obuhvaa osam podruja djelovanja:
- Alternativna goriva i energetski uinkovita vozila
- Zajednike putnike usluge i integriranje razliitih vrsta prijevoza
- Upravljanje mobilnou prema specifnim potrebama
- Djelovanje na ponaanje u prometu
- Zatita, sigurnost i zdravlje
- Inovativne prometne usluge
- Distribucija tereta
- Prometna telematika.
Vie o projektu CIVITAS ELAN u Zagrebu na www.civitaszagreb.hr, koja e biti funkcionalna do
sredine 2014. godine.
Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 110 Kako organizirati savjetovanje s javnou o pitanjima prometa i kretanja 111
ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice
- vizionarstvo
- proaktivnost
- informiranje
- razvoj sposobnosti
- partnerstvo
- za odrivi razvoj
Projekt CIVITAS ELAN
sufnancira EU
Za bolji i istiji promet u gradovima
Z A G R E B