You are on page 1of 21

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZTRAVNIK

FAKULTET :ZDRAVSTVENA NJEGA


STUDIJ I CIKLUSA ; GODINA STUDIJA: III GODINA
SMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA




Fizika aktivnost u rehabilitaciji starijih osoba
Seminarski rad






TRAVNIK; 2013.godine
2

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZTRAVNIK
FAKULTET :ZDRAVSTVENA NJEGA
STUDIJ I CIKLUSA ; GODINA STUDIJA: III GODINA
SMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA


Fizika aktivnost u rehabilitaciji starijih osoba
Seminarski rad
IZJAVA: Ja Dubravac Miro student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik,Indeks
broj: 0095-10/RFT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da
sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo
profesora odnosno asistenta.
POTPIS STUDENTA: Miro Dubravac

STUDENT:Miro Dubravac
PREDMET:Fizioterapija u gerijatriji
PROFESOR: prof.dr. Dijana Avdi
ASISTENT: mr. Anesa Zaimovi Moyer


3

SADRAJ:

1.UVOD ................................................................................................................................ 4
3.1. Procjena zdravstvenog i funkcionalnog statusa ................................................................ 8
3.2.Anamnezni podaci.............................................................................................................. 9
3.3.Obiteljski i socijalni uvjeti ivljenja..................................................................................... 9
3.4.Fiziki pregled i dopunski pregledi ................................................................................... 10
3.5.Specifinosti, pozitivni efekti i ogranienja fizike aktivnosti kod starih osoba .............. 10
4.KINEZITERAPIJA ............................................................................................................... 12
5.PROGRAM FIZIKOG TRENINGA ..................................................................................... 14
6.INTENZITET FIZIKOG TRENINGA .................................................................................... 15
7.TRAJANJE FIZIKOG TRENINGA ....................................................................................... 15
8.UESTALOST FIZIKOG TRENINGA .................................................................................. 16
9.FIZIKA AKTIVNOST U PROGRAMU REHABILITACIJE ...................................................... 17
10.ZAKLJUAK .................................................................................................................... 20



4

1.UVOD
Gerijatrija je grana medicine, koja se bavi promovisanjem zdravlja i prevencijom i
lijeenjem oboljenja starijih lica. Izraz dolazi od rijei geron starac i jatros
ljekar. Gerijatrija se razlikuje od gerontologije, koja prouava sam proces starenja.
Sekundarne komplikacije koje su mnogo ee kodd starijih nego kod mlaih osoba:
Padanje ( slaba miina snaga, vid, srednje uho...)
Ulceri ( ne kretanje, slaba cirkulacija...)
Duboka venska tromboza
Kontrakture (poinju u roku od 24 sata ne pomicanja)
Neishranjenost / malnutricija
Depresija ( otuenost od porodice i okoline).
Ljudski ivotni vijek sve je dulji i iako je starenje prirodan bioloki proces, moemo
ga usporiti primjerenom tjelesnom aktivnou. Uistinu, istraivanja pokazuju da
osobe tree ivotne dobi koje ostaju tjelesno aktivne imaju manje zdravstvenih
tegoba nego to bi odgovaralo njihovim godinama.
Danas je poznato da redovita tjelesna aktivnost moe doprinijeti mnogim pozitivnim
promjenama i boljoj funkcionalnoj sposobnosti u bilo kojem ivotnom razdoblju,
stoga odmah odbacite predrasudu da ste ''prestari'' za vjebanje. Ipak, imajte na umu
da se va program vjebanja mora usredotoiti na vae aktualne probleme i
sposobnosti, dakle nisu svi oblici jednako dobri za sve osobe.
Starije osobe dnevno bi trebale biti aktivne najmanje 30 minuta. Programi vjebanja
koje izaberete trebali bi biti usmjereni na dijelove koji su najvie podloni
degenerativnim promjena i ozljedama, a to su kraljenica, kukovi, koljena i ramena.
Program bi, takoer, trebao sadravati vjebe snage, izdrljivosti, fleksibilnosti i
pokretljivosti, relaksacije i oputanja. Pazite da intenzitet izabranog programa bude
prilagoen vaoj kondiciji jer bi svako preoptereenje moglo izazvati ozbiljne
ozljede. Ako dosad niste bili u formi, ponite postupno i s vremenom produavajte i
intenzivirajte vjebanje, a nee odmoi da se prije poetka i posavjetujte s
lijenikom.
5

Starenje, kao sastavni dio ivljenja povezano je sa postepenim, ali
progresivnim fiziolokim promjenama organizma, kao i poveanjem 31prevalence
akutnih i kroninih bolesti. Pri tome nastaju ireverzibilne i progresivne promjene
koje utjeu na funkcioniranje stanica, tkiva i organa, a tijekom vremena i kompletnog
organizma.S produenjem ivotnog vijeka, posljednjih godina, osobito je porasla
populacija starijih od 85 godina. Zahvaljujui novim dostignuima medicine, ljudi
sve vie preivljavaju ranije fatalne bolesti, kao to su modani udar, infarkt
miokarda i zloudni tumori. Meutim, pored progresivnih bolesti stariji ljudi pate i
od pridruenih psiholokih trauma.Brojne i vrlo razliite promjene se dogaaju
tijekom procesa starenja u organizmu. Promjene se manifestiraju na razini stanice,
tkiva i samog organizma kao cjeline. Pri tome se pokreu razliiti procesi i
mehanizmi koji dovode do opadanja svih fiziolokih procesa i smanjenja
psihofizikih sposobnosti osoba starije ivotne dobi.

Recept za dug ivot jest umjerenost, i u
hrani i piu, a posebno je vano
bavljenje razliitim oblicima rekreacije.
Zato se dobro osjeam i u dubokoj
starosti.
Leon tukelj, najstariji ivui olimpijski
pobjednik (Pariz, 1924. i Amsterdam,
1928.), uoi 100-tog roendana, 1998.
Godine









6

2. STARENJE
Tijekom starenja mijenja se tjelesni sastav i graa tijela, odnosno smanjuje se
postotni udio koji ine kosti i miii, a poveava se masno tkivo. Degenerativne
promjene, koje se tom prilikom dogaaju, mogu biti kvalitativne i kvantitativne.
Karakteristino je da dolazi do smanjenja mase funkcionalnog tkiva, uz poveanje
mase masnog i vezivnog tkiva, odnosno kolagenih vlakana.
U skeletnim miiima se smanjuje aktivnost miinih enzima, au miokardu smanjuju
se kreatin kinaze, aldolaza, superoksid dizmutaza i katalaza, to ujedno dovodi do
smanjenja funkcionalnosti ovih miia.
U miokardu raste koncentracija lipofuscina i umnoava se vezivno tkivo, odnosno
raste sadraj kolagena, au miofibrilima se smanjuje aktivnost ATP-aze to sve
smanjuje funkcionalnost sranog miia. U kostima se smanjuje koncentracija
kalcija, magnezija i fosfora, kao i gustoa kosti, to dovodi do nastanka osteoporoze i
fragilnosti kostiju. Takoer se smanjuje i gustoa stanica u sinovije zglobova, ime
zglobovi postaju manje otporni i reparabilni na lezije. Promjene u kolagenu se
odnose na veu fragilnosti kolagenih vlakana i njihovu veu osjetljivost na dejstvo
kolagenaze.
Starenjem mehanika svojstva kolagenih vlakana postaju loija, a time i njihova
funkcionalnost. Elastinske niti mijenjaju svoju grau, gube svoju elastinost i lake
pucaju i fragmentiu, ime gube i svoju funkcionalnost. Hijalinska hrskavica, sa
starenjem organizma, pokazuje tendenciju dehidriranja i pretvara se u fibrohrskavicu,
ime se smanjuje elastinost, a na mjestima gdje je ona izloena veem optereenju i
pritisku, na primjer kod meniska koljenskog zgloba, ona postaje tanja i uz to moe i
kalcifikovati. U krajnjem, elastinost i pokretljivost zglobova se smanjuje, oni
postaju kruti, a slino se moe rei ne samo za "klasine" zglobove, nego i za rebarne
hrskavice i intervertebralne diskuse.
Proces starenja ostavlja posljedice i na srcu, tako da je kod starijih osoba sposobnost
za fiziku aktivnost i naprezanje smanjena. U miokardu se taloi lipofuscina, a raste i
sadraj kolagena, au miofibilama se smanjuje aktivnost ATP-aze. Kao posljedica
nastaje smanjenje snage sranog miia 32uz smanjenje brzine kontrakcije, a tijekom
starenja i srana frekvencija se smanjuje (usporava). Smanjeni su inotropna i
7

hronotropna funkciona sposobnost, umanjen je tlak punjenja tijekom dijastola uz
smanjenje ejekcione sposobnosti. Povean je sistoliki otpor, a smanjuju se udarni i
minutni volumen.

Promjene na organima za disanje, koje se pojavljuju tijekom starenja, takoer
ograniavaju fizike mogunosti starih osoba, a time i primjenu fizike aktivnosti
kao rehabilitacijskih postupaka. Ove promjene se odnose na smanjenje povrine
alveola, ime se smanjuje pluno-kapilarna perfuzija i oksigenacija krvi, a zbog
smanjenja elastinosti plua, sternokostalnih zglobova i kraljenice, kao i smanjene
funkcionalnosti miia koji umaju ulogu u disanju, smanjeni su dini pokreti i
ventilacija plua, to sve doprinosi pojavi hipoksije. Zakljuno, smanjenje
respiratorne funkcije utjee na fiziku kondiciju i uvjetuje loije podnoenje veeg
fizikog napora.

Nastupanje ovih procesa se moe usporiti odgovarajuim i pravovremenim fizikim
aktivnostima, koje bi trebalo zapoeti prije 50. godine ivota. Pomenuti procesi, koji
umanjuju psihofiziku aktivnost i sposobnost, nisu isti kod svake osobe. Oni
pokazuju interindividualne varijabilnosti, tako da je mogue nai potpuno "zdrave i
aktivne" stare osobe.









8

3.FIZIKA AKTIVNOST U REHABILITACIJI STARIJIH OSOBA
3.1. Procjena zdravstvenog i funkcionalnog statusa

U odabiranju vrste i stupnja fizike aktivnosti, koja e se primijeniti u
preventivno-terapijskim postupcima kod starih osoba, odluujui su vrsta i broj, kao i
stupanj izraenosti onih bolesti koje su kontraindikacija ili ograniavajui faktor za
primjenu odgovarajue fizike aktivnosti, a koje su prisutne kod dotine osobe. Da bi
se nainila pravilna procjena u tom smislu, potrebno je detaljno poznavanje povijesti
bolesti, detaljan fiziki pregled bolesnika i odgovarajua medicinska dokumentacija
o do tada izvrenim dijagnostikim i terapijskim postupcima. Nakon ovakve procjene
stanja bolesnika i procjene koristi koju bi on imao od fizike aktivnosti, odreuju se
vrsta, uestalost i intenzitet odgovarajuih fizikih aktivnosti. U protivnom, ukoliko
se spomenuti preduvjeti ne potuju, fizika aktivnost nee imati korisnih, a moe
imati ak i tetnih efekata. esto je za ovakve procjene potrebno dosta vremena,
strunosti i truda.


9

3.2.Anamnezni podaci

Anamnezni podaci, kod osoba starije ivotne dobi, ne moraju uvijek biti
pouzdani, to ovisi mnogo od psihikog stanja bolesnika i prisustva demencije, a uz
to, simptomatologija esto moe biti nedovoljno izraena ili nespecifina. To se
moe odnositi na razne organe i organske sustave, npr.. mogu postojati senzorni
deficiti (vida, sluha), nedovoljno izraeni ili neprepoznati simptomi kao to su
dispnea, problemi s hodom, ravnoteom, vrtoglavicom, padovima, inkontinencijom,
a koji su esto prisutni kod starih osoba. Za dobivanje dodatnih podataka, kako o
sadanjem zdravstvenom stanju, tako io ranijim bolestima, od koristi je razgovor sa
lanovima 33porodice koji ive s dotinom osobom. Treba imati u vidu da kod
starijih osoba klinika slika bolesti moe biti drugaija nego kod mlaih. U takvim
sluajevima, standardna pitanja u anamnezi nee biti od koristi (npr. bolesnik koji
ima i artritis i ishemijsku bolest srca, nee dati podatke o pojavi angine pektoris ili
dispneje, prilikom hodanja jer je njegov hod znaajno ogranien artritisom). Od
koristi je i informacija o vrstama i dozama lijekova koje pacijent koristi
(psihoaktivne, kardiovaskularne, antidijabetesne, ...), o prehrani (koliina, broj
obroka, sastav) i navikama (puenje cigareta, alkoholna pia). Svakako se treba
informasati o ranije preboljenim bolestima i njihovim posljedicama po zdravlje. Svi
spomenuti, ai drugi podaci, predstavljaju polaznu toku za donoenje pravilnih
odluka o tretmanu pacijenta. Procjena funkcionalnog statusa i psihofizike
sposobnosti, u korelaciji s postojeim bolestima koje mogu biti ograniavajui faktor
u primjeni fizike aktivnosti u rehabilitacijskim postupcima dotine osobe, od vrlo
velikog je znaaja.

3.3.Obiteljski i socijalni uvjeti ivljenja

Obiteljsko i socijalno stanje i uvjeti u kojima ivi pacijent takoer treba uzeti
u obzir, tj.. da li pacijent ivi sam ili u obitelji (brano stanje, broj lanova obitelji,
pomo ukuana, njihovo razumijevanje i podrka, ...), kao i smjetajne uvjete i
lokaciju (uvjeti stanovanja, lokacija stana, spratnost, prisutnost lifta u zgradi,
svjetlinu , pristup zgradi, prometni transport, ...). Nekada se mogu uzeti u obzir
10

zdravstvene (kuna njega) i socijalnohumanitarne organizacije koje mogu biti od
koristi i od pomoi pacijentu u provedbi planiranog rehabilitacijskog programa.
Takoer treba procijeniti i uzeti u obzir i pacijentove elje, navike, hobiji, socijalne
kontakte i drugo. Ove uvjete je najbolje procijeniti prilikom kune posjete. Nekada
pomenuti uvjeti i okruenje imaju znaajnog utjecaja na mogunosti provedbe
programa rehabilitacijskih postupaka.


3.4.Fiziki pregled i dopunski pregledi

Kako anamneza, tako i fiziki pregled treba, kao i dopunski pregledi, da budu
detaljni, uz dosta strpljenja i obino traju due nego kod mlaih i zdravijih osoba.
Oni trebaju omoguiti detaljan uvid u zdravstveno stanje pacijenta i njegove
psihofizke sposobnosti, jer e ovi elementi biti kljuni u opredeljivanju za vrstu
fizikalne terapihje, odnosno fizike aktivnosti, u rehabilitacijskom postupku. Pored
indikacija za pojedine vidove terapije, jo vanije je procijeniti kontraindikacije da
ne bi dolo do neeljenih pojava i komplikacija. esto je, pri tome, potrebno ukljuiti
specijaliste raznih specijalnosti, ime se osigurava interdisciplinarna suradnja i bolje
zbrinjavanje oboljelog. Iz objektivnih razloga, nemogue je, na ovom mjestu, iznijeti
sve pojedinosti na koje treba obratiti pozornost, au toku daljeg izlaganja bit e
spomenuti samo neki akcenti, na odgovarajuim mjestima.

3.5.Specifinosti, pozitivni efekti i ogranienja fizike aktivnosti kod starih
osoba
Prilikom postavljanja indikacija i kontraindikacija, plana i programa fizikalne
terapije, odnosno fizike aktivnosti, moraju se uzeti u obzir sljedei elementi:
1. Funkcioni kapacitet organizma i razlike koje postoje u usporedbi s mlaima,
zbog procesa starenja koji dovodi do atrofikih i degenerativnih promjena
tkiva i organa (osteoporoza, ateroskleroza s KVB itd..). Treba uoiti razliku
izmeu kalendarske i bioloke dobi.
11

2. Polsedice prebolelih bolesti ili ozljeda, od kojih su neke vrlo este u starosti
(kontrakture i ankiloze nakon ozljede i cerebrovaskularnog insulta itd..), A
koje znaajno utjeu na pokretljivost osobe.
3. Funkciono stanje kardiovaskularnog i respiratornog sustava (stanje poslije
infarkta miokarda, prisutnost kardiomiopatije i srane insuficijencije,
hiperetenzija, periferna arterijska okluzivna bolest, bolesti plua itd..). Ove
bolesti i stanja mogu znaajno ograniiti odgovarajue terapijske postupke.
Prije pravljenja plana terapije i njenog zapoinjanja moraju se obaviti: anamneza,
fiziki pregled bolesnika (posebno srca i krvnih ila, krvnog tlaka, pulsa i plua),
zatim detaljna fizijatrijska procjena lokomotornog sustava (procjena stanja i
funkcionalnosti miia i zglobova). Kod istovremenog prisustva vie bolesti, za
svaku bolest posebno, treba procijeniti potrebu i korist od fizikalne terapije, a nju
uvoditi postupno i odrediti prioritete.
Pozitivni efekti, specifinosti i ogranienja, u odnosu na pojedine postupke fizikalne
terapije, kod osoba starije ivotne, bie pomenute u kratkim crtama u tekstu koji
slijedi.












12

4.KINEZITERAPIJA
Kod starih osoba moe imati terapijski i rekreacionopreventivni znak. Rekreacija kod
starih osoba je potrebna iz psiholokih i fiziolokih razloga. Prednost imaju vjebe
relaksacije, spretnosti. ravnotee, koordinacije, laki sportovi i etnje, a manje su
pogodne vjebe brzine i snage. Svakako je prethodno potrebno odrediti vrstu, opseg,
duljinu trajanja i stupanj optereenja ovih aktivnosti. esto su potrebni solo pristupi i
rad s pacijentom i kombinirana terapija s ostalim vidovima rehabilitacijskih
postupaka.
Ukoliko se potuju opi uvjeti adekvatnog vjebanja za dotunu osobu, ne bi trebalo
da se jave potekoe. Kada je potrebno ojaati odreenu skupinu miia (fleksora-
ekstenzora trupa, abduktora ramena, ekstenzora podlaktice itd.) dovoljno je
primijeniti i samo 20% postojee maksimalne miine snage da bi se postigao cilj, a
bez opasnosti za pacijenta od nastanka komplikacija.
Pasivne vjebe se koriste kao profilaktina mjera od nastanka kontrakture zglobova
kod bolesnika koji dugo lee ili su u tekom kahektikom stanju.Od svih zglobova
najugroeniji je skoni zglob jer kontraktura u plantarnoj fleksiji nastaje brzo
(poloaj stopala u ekvinusu), a vrlo se teko i sporo korigira. Padivne vjebe ujedno
odravaju duljinu miinih vlakana i sprjeavaju skraenje i kontrakturu miia, a
odravaju i proprioceptivni senzibilitet.

Aktivne vjebe, koje jedine poveavaju trofike miia, usmjerene su tono na
odreene miie i miine skupine, koje su zahvaene "ispadom" njihove funkcije.
Kod starijih osoba pogodne su izometrike vjebe jer kod 35njih nee doi do
preoptereenja. Treba izbjegavati vjebe kod kojih dolazi do napinjanja i
prenapuhavanja plua.
13



Vjebe kod starih osoba se rade u leeem poloaju (na strunjai, na radnom stolu,
leaju, krevetu) jer zahtijevaju manje energije, ne dolazi doi preoptereenja, a
rastereuju sve strukture tijela. Ovakvo vjebanje je neophodno ako postoji bolni
sindrom (artroze, diskopatije itd..).
U kineziterapiji se koristi i suprotnostrana i konsenzualna reakcija gdje se koristi
efekt fizikalne terapije s usmeravanjnem na kontralateralne, neaktivirane miie
odnosno segmente ime se i oni aktiviraju i postiu bolji terapijski efekti.









14

5.PROGRAM FIZIKOG TRENINGA
Program fizikog treninga mora biti individualan. Prije ukljuenja u program
treninga treba razmotriti itav niz faktora, kao to su ivotno doba, spol, integritet
skeletno-miinog sustava, motiviranost, a kod kardiovaskularnih bolesnika jo treba
procijeniti ventrikularnu funkciju i teinu koronarne bolesti srca. Prije poetka
treninga treba uraditi test optereenja srca, rade ga sve osobe starije od 35 godina,
osobe s dokazanom koronarnom boleu srca, s faktorima fizika za aterosklerozu,
obiteljskom anamnezom prerane koronarne bolesti, naprasne smrti ili s drugim
zdravstvenimproblemima.

Tri su komponente fizikog treninga: intenzitet, trajanje i uestalost. Meu njima
postoji uzajamna povezanost. eljeni uinak fizikog treninga moe se postii ako se
jedna komponenta smanji, a druga ili druge dvije poveaju. Na primjer kod bolesnika
s anginom pektoris, da bi se sprijeile ishemijske epizode, intenzitet treninga je
manji, ali zato due traje i ee se obavlja.












15

6.INTENZITET FIZIKOG TRENINGA
Intenzitet fizikog treninga se odreuje na temelju srane frekvencije
postignute na kraju testa fizikog optereenja. Preporuuje se da u fizikom treningu
srana frekvencija bude 65-85% srane frekvencije s kraja testa optereenja. Uvijek
se zapoinje s manjim intenzitetom fizike aktivnosti, koja se postupno poveava.
Fiziki trening mora biti praen osjeajem ugode, kako tijekom, tako i poslije
treninga. Trening ne srne izazvati osjeaj veeg umora, malaksalosti, palpitacija ili
anginoznih bolova. Kod bolesnika s anginom pektoris trening se izvodi pri sranoj
frekvenciji koja je za 10 manja od one koja dovodi do anginoznih bolova.
Za kompletno izvoenje fizikog treninga treba kombinirati vjebe i nogu i ruku.
Postoji razlika u fiziolokom odgovoru pri maksimalnom i submaksimalnom radu
ruku i nogu. Maksimalno optereenje i tjelesna potronja kisika manji su pri fizikom
optereenju rukama nego nogama. Pri odreenom submaksimalnom optereenju
srana frekvencija, krvni tlak, potronja kisika i dupli proizvod vei su pri radu ruku
nego nogu. Zbog toga se pri fizikom treningu s radom rukama koriste optereenja
koja su oko 50% od onih koja se koriste pri radu nogama. U tom sluaju su slina
ponaanja srane frekvencije i drugih parametara pri ovim dvjema vrstama
optereenja razliitih intenziteta.
7.TRAJANJE FIZIKOG TRENINGA
Trajanje fizikog treninga je 30-60 minuta. Uvijek je na poetku zagrijavanje. U
razdoblju zagrijavanja, koji traje 10 minuta, izvode se bolje gimnastike vjebe i
vjebe istezanja veih miia nogu i ruku. Tijekom zagrijavanja, srana frekvencija
postupno se ubrzava, smanjuje se mogunost sranih aritmija i miino-kotanih
ozljeda. Pjeaenje, kaskanje i biciklizam su najee primjenjivane aktivnosti u
fizikom treningu. Plivanje je takoer korisno, ali se kontrola tee obavlja, kao i
mogunost hitne intervencije. Pjeaenje, koje se najee koristi, treba upranjavati
u prirodi. Za osobe preko 60 godina starosti preporua se brzina hodanja 3-4 km / h,
a za mlae 4-6 km / h.

Fiziku aktivnost treba upranjavati u prijepodnevnim ili veernjim satima, prije
veere ili prije spavanja. Aktivnost ne treba obavljati u nepovoljnim atmosferskim
16

uvjetima (temperatura nia od 0 C ili via od 30 C, vlanost zraka vea od 70%),
poslije veih obroka, uzbuenja, uzimanja alkohola ili tijekom prolaznih infekcija.
Osobe koje fiziki treniraju moraju nauiti sebi odreuju puls i da budu upoznate sa
simptomima koji zahtijevaju prekid fizike aktivnosti (anginozni bol, slabost,
palpitacija i dr..).

Trening se zavrava periodom hlaenja koji traje 10 minuta. Slino periodu
zagrevanja, i hlaenje se izvodi vebama istezanja ruku i nogu i lakim gimnastikim
vebama. Hlaenje je posebno vano kod koronarnih bolesnika, kod kojih
se ventrikularne aritmije javljaju pri naglom prestanku fizike aktivnosti.

8.UESTALOST FIZIKOG TRENINGA
Uestalost fizikog treninga treba biti najmanje etiri puta tjedno.
Funkcionalno poboljanje se postie postupno tijekom vie tjedana. Testovi
optereenja treba se obnavljaju na 6-8 tjedana. Na ponavljanim testovima optereenja
bolesnici postiu vee vrijednosti srane frekvencije i fizikog kapaciteta. Ako se
trening prekine, uinci se gube nakon dvije do tri tjedna. Ponovni poetak treninga
mora biti na nioj razini optereenja od onog kada je trening prekinut.
Kod osoba koje nemaju oteenu cirkulaciju, kao pomona terapija moe primijeniti
termoterapija, koja je korisna, ai rado prihvaena kod starih osoba. Ona prua
dodatne korisne uinke izazivanjem aktivne hiperemije, relaksacije muskulature i
smanjenja boli. Pri tome treba potivati sva upozorenja i mjere opreza za ovaj vid
terapije. Ukoliko se primjenjuje masaa kao terapijski postupak, ona treba biti
njena.
Balneoterapija, kao mjera fizikalne terapije, kod starih osoba moe biti od viestruke
koristi, jer ona, osim samog fizikalnog lijeenja ukljuuje i odreene dnevne
aktivnosti, dijetu, relaksaciju i pozitivne psihike doivljaje sa socijalnim
kontaktima, koji popravljaju raspoloenje i motivaciju za lijeenje. Slini efekti se
postiu i sa zdravstvenim turizmom kod starijih osoba koje su dobro pokretne.

17

9.FIZIKA AKTIVNOST U PROGRAMU REHABILITACIJE
Ve je spomenuto da odgovarajua fizika aktivnost, podeena za starosnu dob, kod
uvjetno zdravih pacijenta, ima preventivne uinke. Pluna funkcija i aerobni
kapacitet kod osoba koje su fiziki dosta aktivne, due su ouvani, odnosno sporije
se smanjuju tijekom starenja, nego kod slabo realne ili neaktivnih osoba. Redovito
provoena fizika aktivnost pomae u ouvanju kotano-miinog sustava, tj.. u
ouvanju miine snage i vrstine kosti uz smanjenje gubitka miine mase i
kortikalnog dijela kotanog tkiva. Aerobne tjelesne aktivnosti, kao bre hodanje,
biciklizam, plivanje, tranje imaju pozitivan utjecaj na psihosomatski status osobe
bez obzira na ivotnu dob. Glavni fizioloki uinak ovih aktivnosti ispoljava se u
vidu porasta broja eritrocita, poveanja protoka krvi, poveanja sadraja mioglobina i
mitohondrija u miocitima uz poveanje enzimske aktivnosti za aerobnu glikolizu.
Ove promjene omoguuju djelotvornije stvaranje i aktivnost ATP to je vano za
miini rad i dopremanje kisika u tkiva. Redovito provoena i adekvatna fizika
aktivnost smanjuju vrijednost krvnog tlaka, triglicerida u plazmi, koliinu tjelesne
masti (borba protiv pretilosti), a poveava koncentraciju zatitnog HDL-kolesterola u
plazmi, poboljava toleranciju glukoze (prevencija i lijeenje dijabetesa) i poveava
fibrinolitike aktivnost u krvi. Prema tome, redovita fizika aktivnost ima pozitivne
kardio-metabolike uinke koji se viaju kod metabolikog sindroma, a koji
predstavlja znaajan rizik za nastanak ishemijske bolesti srca i uope KVB. Takoer,
fizika aktivnost kod ve oboljelih, adekvatno 36primenjena, moe imati pozitivnih
efekata u terapijsko-rehabilitacijskim postupcima.
Da bi fizika aktivnost bila od koristi, potrebno je da ona bude primijenjena u pravo
vrijeme, kod pravih pacijenata, u dobro procijenjenom obimu i intenzitetu, jer u
protivnom moe imati vie tete nego koristi. Poznato je da postoji realna opasnost
od intenzivne, neodmjerene fizike akivnosti i da moe se u tim sluajevima pojavi
iznenadna srana smrt tijekom takve aktivnosti, ak i kod osoba koje nisu stare. Kod
starijih osoba, do ovakvog incidenta uglavnom dolazi kod onih koji imaju ishemijsku
bolest srca, gdje bolje nastane ventrikularna fibrilacija. S obzirom na uestalost
ishemijske, koronarne bolesti srca kod starijih osoba fizika aktivnost mora biti
manjeg intenziteta i ona se ne smije naglo poveavati.
18

Prije ukljuivanja starije osobe u program fizike aktivnosti potrebno je paljivo
procijeniti eventualno prisutnost ograniavajui faktora i kontraindikacija za ovaj vid
aktivnosti. Posebnu pozornost treba obratiti na Anamnezni podatke o obolijevanju od
koronarne bolesti, kao i simptomima koji na nju ukazuju, o prisustvu arterijske
hipertenzije, cerebrovaskularnog insulta ili pojave iznenadne srane smrti u obitelji.
Kod starijih osoba je smanjena tolerancija na fiziki napor, a tome doprinosi vie
inilaca. to se tie stanja srca i krvnih ila, kod starijih osoba smanjeni su inotropna
i hronotropna funkciona sposobnost srca, smanjen je tlak punjenja tijekom dijastola
uz smanjenje ejekcione sposobnosti. Povean je sistoliki otpor, a smanjuju se udarni
i minutni volumen. Takoer je smanjeno opskrbu miokarda kisikom emu doprinose
aterosklerotske promjene na krvnim sudovima i smanjenje vitalnog kapaciteta i
funkcionalnosti plua. Treba uzeti u obzir da na smanjenje funkcionalnosti srca
mogu utjecati i prisutne bolesti srca (koronarna bolest, hipertenzivna bolest,
kardiomiopatija itd.). Za detekciju i procjenu stepenosti ovih promjena esto je
potrebna konzultacija kardiologa.
Na odreivanje stupnja fizike aktivnosti, u rehabilitacijskim postupcima, svakako
utjee i stanje perifernih krvnih sudova. Aterosklerotski proces, koji s godinama
ivota napreduje, uz pojavu suavanja i zaepljivanja arterija i smanjenje elastinosti
zida krvnih ila, izaiva povean otpor protjecanju krvi, odnosno smanjen krvni
protok ne samou srcu i mozgu, nego iu ekstremitetima i drugim organima i
sustavima.
Promjene na organima za disanje, koje se pojavljuju tijekom starenja, takoer
ograniavaju fizike mogunosti starih osoba, a time i primjenu fizike aktivnosti
kao rehabilitacijskih postupaka.
Starenje sa sobom donosi i niz drugih promjena u organizmu koje mogu utjecati na
izbor fizike aktivnosti u postupku rehabiligtacije: smanjenje sposobnosti adaptacije,
ogranienost ope psihofizike funkcionalne sposobnosti, aterosklerozu sa
smanjenjem promjera i elastinosti krvnih ila, uz poveanje perifernog otpora i
loiju cirkulaciju u udovima i na drugim mjestima.
Na lokomotornom sustavu najee su prisutni smanjena pokretljivost zglobova,
produeno vrijeme za oporavak (vraanje) snage, usporen metabolizam, labavost
ligamenata i miia i njihova smanjena funkcionalnost, a to doprinosti lakem
19

nastanku nategnua i ruptura, dok osteoporoza doprinosti nastanku fraktura pri
padovima.
Puenje, sedanterni nain ivota i rada, arterijska hipertenzija, pretilost i dijabetes
poveavaju opasnost od neeljenih pojava tijekom fizike aktivnosti, naroito ako su
ovi faktori rizika udrueni kod jedne osobe.
Prilikom procjenjivanja indikacija i kontraindikacija za primjenu fizike aktivnosti i
odreivanja njenog oblika, uestalosti, trajanja i intenziteta vrloesto je potrebna
struna procjena od strane odgovarajuih specijalista. Drugim rijeima, u ovim
postupcima je dosta esto potrebna interdisciplinarna suradnja na raznim razinama
zdravstvene zatite.
















20

10.ZAKLJUAK

Svi pozitivni efekti, koji su spomenuti u naprijed navedenim vidovima terapije, imaju
cilj produenje ivota starih ljudi uz ouvanje to boljeg tjelesnog i psihikog
zdravlja i na taj nain poboljavanje kvalitete ivota. Podrazumijeva se da se na ovaj
nain otklanjaju ili umanjuju ivotna nesposobnost i ovisnost od tue njege i pomoi.
Iz tih razloga je potrebno odravati i obnavljati to bolju funkciju ruku, aka i donjih
udova, ime se osigurava njihova dobra funkcija i tjelesna pokretljivost, dok je
leanje potrebno svesti samo na neophodnu mjeru, za akutno i tee oboljele osobe.
Dokazano je da se duim leanjem pojaava depresivno raspoloenje, smanjuje
imunitet, pogorava cirkulacija, pojaava anemija, atrofija miia i u cjelini uzevi
pogorava funkcija mnogih organa. Za starije osobe vrlo je vano kretanje vlastitim
snagama, pa i uz pomo ortopedskih pomagala, a uz ouvanje to vee mogunosti
samozbrinjavanja.
Meutim, da bi od fizikalne terapije i fizike aktivnosti kao dijela ove terapije imali
sve pomenute korisne uinke, a da se pri tome u to manjem broju sluajeva pojave
neeljeni, sporedni efekti i komplikacije terapije, potrebno je uzeti u obzir sve
indikacije i kontraindikacije za provoenje ovakvog lijeenja i treba dobro procijeniti
psihofiziko stanje i funkcionalnu sposobnost svakog pacijenta posebno.
Koristi tjelesne aktivnosti tjelovjebe za stariju osobu su oito brojne. Da bi korist
tjelovjebe bila osjetna, ona mora biti redovita, uestala najmanje 23 puta tjedno,
najbolje svakodnevno, odgovarajueg intenziteta (najee umjerenog) i/ili
modificiranog prema kriterijima fizioloke starosti i stupnju zdravlja odnosno
bolesti starije osobe) te odgovarajueg trajanja (najmanje 15 minuta).

21

Literatura:

1. Deveerski G. Rehabilitacija gerijatrijskih pacijenata. U: Vukadinov J. i sar. Gerijatrija
i nega starih osoba. Novi Sad, Medicinski fakultet Novi Sad, 2006: 285-295.
2. The Merck Manual of Geriatrics Chapter 20:2002
3. www.stetoskop.info