You are on page 1of 6

Zato je izopenik iz 'Zlatne zore' Aleister Crowley kao dijete

bio posveeni sljedbenik Isusa, a potom zamrzio kranstvo?


Jesu li sljedbenii !rdo "emplis !rientis sotonisti, kako im
imputiraju neki krani? #ako je $ion %ortune dola u sukob s
&at'ersovom udoviom &inom? #ako je dolo do susreta
Crowleya i (e)ardiea? Zato je Israel (e)ardie naljutio *lanove
'Zlatne zore'?
Izdanci Zlatne zore Ordo Templis Orientis, Drutvo unutarnje
svjetlosti i Israel Regardie
Nakon to je kontroverzni Aleister Crowley izbaen iz Zlatne zore, neko je vrijeme djelovao
samostalno, da bi se 1907. odine !ridr"#io oraniza$iji %rdo &em!lis %rientis. %vo je
dr"tvo !otkraj 19. stolje'a osnovao njemaki kemiar (arl (ellner, a "!ravo kao i Zlatna
zora, i ono ima rozikr"$ijanske i masonske korijene. )ed istoni* tem!lara "brzo se !oeo
!oistovje'ivati s Crowleyevim imenom, a i do dandanas on je neos!orno njeova
najkarizmatinija +i"ra, b"d"'i da a njeovi nasljedni$i nis" "s!jeli nadmaiti. Aleister
Crowley je istovremeno i najozlolaenija linost moderne mistine +ilozo+ije. , dobroj je
mjeri i sam !ridonio ovakvoj neativnoj +ami, svojim eks$entrinim !onaanjem i izjavama.
%+i$ijelna kr'anska $rkva naziva a o$em s"vremeno sotonizma i $rnim maom, no ini se
da " ovome stav" ima !retjerivanja. Zasi"rno !ostoje odre-eni as!ekti Crowleyeva #ivotno
stila i !onaanja .seks"alni !romisk"itet, eks!erimentiranje s o!ojnim droama, krenje
kr'anski* tab"a/ koji s" kr'anima ne!ri*vatljivi, no isto je tako si"rno da oko Crowleya
kr"#e mitovi i lasine, koji se ne mo" ni !otvrditi, ni o!ovrn"ti.
Aleister Crowley .!ravim imenom 0dward Ale1ander Crowley/ ro-en je " !obo#noj
kr'anskoj obitelji 1273. odine " mjest" 4eaminton 5!a, nedaleko 6irmin*ama. (ao dijete,
Crowley je obo#avao svo o$a, !ivara i laiko !ro!ovjednika. 7esto je s njime !"tovao
0nleskom i sl"ao oeve !ro!ovijedi, +"ndamentalistike kr'anske sekte 89lim"tska bra'a:
.9lymo"t* 6ret*ren/. 5ljedbeni$i ovo na"ka striktno s" i doslovno tovali 6iblij", te #ivjeli "
stra*" od vjeno !rokletstva. , svojim je mladim danima 8Ali$k: .kako s" a od milja
zvali/ "svojio, te zaovarao vjerovanje svoji* roditelja. (ako 'e za!isati " svojoj
a"tobiora+iji, " to je vrijeme bio 8naj!osve'eniji sljedbenik ;s"sa " koli:. Nije m" bilo
do!"teno itanje nijedne dr"e knjie osim 6iblije. , to je vrijeme bio !ostao +as$iniran
a!okali!tikom literat"rom. 9o*a-ao je !rivatn" kr'ansk" kol", " kojoj se svojim znanjem
isti$ao od dr"e dje$e< ovo rano razdoblje bilo je sretno za Crowleya.
, 1=. odini doodio se ok. Njeov ota$, idol i "zor na koje se "ledao, "mro je, nakon
viemjesene bolesti. %va traedija teko je !oodila mlado Crowleya. 5 majkom se odselio
" 4ondon, k njenoj rodbini. ,lo" o$a zamijenio je majin brat, tako-er kr'anski
+"ndamentalist, koji 'e svojim zlostavljanjem odl""j"'e djelovati na Crowleyev odnos !rema
reliiji. >a stvar b"de i ora, bio je zlostavljan i " srednjoj koli. 5"oio se tako s estim
+izikim ka#njavanjima, i raznim !oni#avanjima biotni* i +anatini* nastavnika. %lakanje je
Crowley osjetio tek " listo!ad" 1293. odine, kada se "!isao na Cambride.
Nakon troodinje st"diranja kemije na Cambride", Crowley je st"!io na svoj #ivotni !"t
istra#ivaa ezoterini* !odr"ja. ?odine 1292. ot!"tovao je " @vi$arsk", dje se bavio
!laninarstvom i itao knji" Kabbalah Unveiled, 5.4. Aat*ersa. &amo je "!oznao
s"narodnjaka imenom B"lian 6aker, koji 'e a !o !ovratk" " 4ondon !ovezati s lanovima
Zlatne zore. , !oetk" se Crowley zbli#io s isk"snim ade!tom Allenom 6ennettom. 6"d"'i
je 6ennett bio " +inan$ijskim !oteko'ama, Crowley a je !ozvao k sebi. 5ada je Crowley
dobio !riod" da "enja i rit"ale Zlatne zore dobije iz !rve r"ke, od veliko znal$a. 6ennett je
bio matematiar i eks!ert na !odr"j" elektri$iteta. &ako-er je bio i !osve'eni istra#iva na
!odr"j" *ind"izma i b"dizma. 6lizak odnos sa 6ennettom odl""j"'e je "tje$ao na
Crowleyev kasniji interes !rema orijentalnom misti$izm".
(ako je " ranijem !olavlj" o Zlatnoj zori navedeno, Crowleyeva ambi$ija za brzim
na!redovanjem " *ijerar*iji )eda dovela je do s"koba s vode'im lanovima londonske lo#e.
, razdoblj" kra'em od dvije odine .izme-" 1292. i 1900./ Crowleyeva ambi$ija i Aat*ersov
a"tokratski nain vo-enja )eda, ini se da s" odl""j"'e !otko!ali jedinstvo Zlatne zore.
Allen 6ennett je ot!"tovao " 6"rm", a Crowley " Aeksiko. ?odine 1901. Crowley odlazi "
;ndij", a !otom " 6"rm", dje !osje'"je 6ennetta. ;z 6"rme Crowley ide na Cimalaje, dje
s"djel"je " !laninarskoj eks!edi$iji. ?odine 190=. odlazi " @kotsk". &amo 'e !osredstvom
!rijatelja, ?eralda (ellyja, "!oznati svoj" b"d"'" #en" )ose.
Aleister i )ose s" 190D. odine zajedno ot!"tovali " Cejlon .danas 5ri 4anka/, a " !ovratk"
se za"stavili " 0i!t". %vdje, " (air" se zbio jo jedan va#an doa-aj " Crowleyev" #ivot".
9osredstvom )ose kao medija, on je za!isao Book of Law .(njia zakona/. , ovom se s!is"
nalaze dvije reeni$e, klj"ne za nov" reliij" &*elemeE 8)adi to *o'e i to neka ti b"de
$ijeli Zakon: i 84j"bav je zakon, lj"bav !od kontrolom volje:. %sim ovi* izreka .koje
!odsje'aj" na 84j"bi i radi to *o'e sv. A""stina/, Knjiga zakona sadr#i i znatan dio teksta
koji je kon+"zan, !rot"rjean, ili izravno neetian< tako da se ini da je jedino to se !rovlai
kao zajednika !otka izra#avanje " stil" staroei!atski* molitava. 9rimjeri$e, mo#emo t" na'i
nieanski stav o odba$ivanj" s"osje'anja za slabe i nemo'ne< osvetniko i ratoborno boa
!o!"t ono iz 5taro zavjeta, do!"tenje "bijanja nevjernika .kao " ("ran"/, !oansko
#rtvovanje dje$e i dr"e besmisli$e, od koji* se ora-"j" dananji lanovi %.&.%.
oraniza$ija.
9ridr"#ivi se njemakom %rdo &em!lis %rientis 1907. odine, Crowley je i!ak zadr#ao
odre-en" samostalnost, b"d"'i je iste odine +ormirao vlastit" oraniza$ij" Arent"m
Astr"m, !romoviraj"'i individ"alno iz"avanje ok"ltizma, !o "zor" na na"k Zlatne zore.
?odine 191=. Aleister Crowley je na el" britansko %.&.%. %n je !ostao osnivaem
jedinstveno dr"tva nainjeno od tri razliite, no i!ak !ovezane sek$ijeE %.&.%., Arent"m
Astr"m i ?nostike $rkve. Za ov" !otonj" sastavio je tekst nostike mise, !o "zor" na
katolik" mis", 191F. odine. %vo je trebala biti sredinja $eremonija )eda.
Crowley je vrijeme 9rvo svjetsko rata !roveo " 5A>G". Za vrijeme ovo !etoodinje
boravka bio je "lavnom ana#iran na maijskom rad". %d vo-e reda )e"ssa dobio je
do!"tenje za izmjene i !re!ravke rit"ala, ime je stvorio oriinalne %.&.%. rit"ale, razliite
od masonski*. ?odine 19=0. odlazi " ;talij". , mjest" Ce+al" na 5i$iliji osnovao je zajedni$",
nazvavi je Abby o+ &*elema .%!atija &*eleme/. 5lijede'e je odine "zeo najvii, 10. st"!anj
.;!sissim"s/. 6"d"'i se od 3. st"!nja na dalje ini$irao sam " vie st"!njeve, !itanje je koliko
je ovaj najvii st"!anj doista dostiao. Nakon to a je A"ssolinijev re#im !rotjerao iz ;talije
19=F. odine, Crowley je otiao " &"nis. &amo je obolio od kronino bron*itisa, a kako se "
to vrijeme !ro!isivao *eroin kao lijek, !ostao je i ovisnik.
>r"" !olovi$" dvadeseti* odina Crowley je !roveo "lavnom " 9ariz". ?odine 19=2.
tajnikom m" !ostaje ;srael )eardie, i !oma#e " !isanj" a"tobiora+ije, koja bi m" !o!ravila
imae " javnosti. No, 19F0. odine nji* se dvoji$a !ost"!no "dalj"j", te se "skoro sasvim
razilaze.
5lijede'e je razdoblje Crowley tako-er !roveo na !"tovanjima 0vro!om i 5jevernom
A+rikom, a najd"#e se zadr#ao " Njemakoj. Za vrijeme >r"o svjetsko rata ve'ina
evro!ski* oranaka %.&.%. bila je ili "nitena ili !otjerana " ileal". (rajem rata, jedina
aktivna lo#a bila je ona " (ali+orniji. (arl ?remer, Crowleyev !redstavnik " Njemakoj,
doao je " Amerik", nakon osloba-anja iz na$istiko loora. He' ranije, Crowley a je
imenovao svojim nasljednikom na el" %.&.%. oraniza$ije. 5voje je !osljednje dvije odine
#ivota Crowley !roveo " 0nleskoj. ,mro je " !rosin$" 19D7. odine, " jednom !ansion" "
Castins", od res!iratorne in+ek$ije, te kao ovisnik o *eroin".
5redinje mjesto " Crowleyevom literarnom o!"s" ima djelo !oznato !od nazivom Book
Four. %vo je " s"tini sveb"*vatni !rir"nik Crowleyeva sistema maije, a sastoji se od etiri
dijelaE Mysticis .1911/, Magick .191=/, Magic in !heory and "ractice .19=9/, te !helea #
!he Law .19FI/. Za mistin" +ilozo+ij" od ve'e je va#nosti ; dio, Mysticis. %vo djelo jest
!rir"nik iz )aja yoe, " to doba jedan od rijetki* na Za!ad". Crowley a !ie !o "zor" na
Hivekanand", i " njem" na jednostavan nain razjanjava ak i najvia stanja svijesti, !o!"t
d*yane i samad*ija. , !redovor" Crowley !ojanjava da se do skriveni* izvora enerije
dolazi slijedom vrlo odre-eni* !ravila, a "s!jenost se !rimijenjeni* !ost"!aka oit"je
sjedinjenjem s"bjekta i objekta. Bo" Crowley de+inira "!ravo kao oblik medita$ije koji sl"#i
sjedinjenj" s"bjekta i objekta, mikrokozmosa i makrokozmosa, ovjeka i 6oa. Crowley veli
kako je !ro"avaj"'i reliijske !rakse veliki* reliija "tvrdio identinostG"Grazliitosti svi*.
?lavna ideja, veli on, jest da je 6o, A!sol"t "vijek !ris"tan, ali skriven velom ili maskiran
mislima "ma. >o njeova otkrivanja dolazi se "!ravo joom, kojom se dos!ijeva do
samad*ija, stanja " kojem svaki dio "niverz"ma !ostaje $jelina, i dje nema vie s"!rotnosti
oitovano i neoitovano.
Crowleyevo djelo nastavit 'e njeov "enik i tajnik ;srael )eardie, a "tje$at 'e i na
"temeljitelja 5$ientoloke $rkve )ona C"bbarda. @to se tie oraniza$ije %.&.%., ona !ostoji i
danas. ;zme-" nekoliko +rak$ija koje s" se s"dski s!orile oko toa da s" "!ravo one sljedni$i
izvorno Crowleyevo %rdo &em!lis %rientis, !obijedio je ameriki %.&.%. i sljedbeni$i
?radyja A$A"rtryja. Na o!t"#be kr'ana da s" sotonisti .to inae im!"tiraj" i
s$ijentolozima/, Crowleyevi sljedbeni$i vele da s" osnovne !ostavke nji*ove reliije "
!ot!"noj s"!rotnosti s osnovnim !ostavkama sotonizma< osnovne !ostavke &*eleme, s*odno
tome, "klj""j" te#nj" za samos!oznajom, dola#enje do mistiki* isk"stava i s!oznaja vii*
istina, te nadila#enje osobnostiG0a i sta!anje s "niverz"mom.
Bo jedan znaajan izdanak Zlatne zore jest >ion Jort"ne i njezino >r"tvo "n"tarnje
svjetlosti .5o$iety o+ t*e ;nner 4i*t/, +ormirano 19=D. odine. ?lavni djelokr" lanova ovo
dr"tva jest eks!anzija svijesti, " !si*ikim i d"*ovnim !odr"jima. %vakva !roirena svijest
nije $ilj sama !o sebi, ve' !redstavlja !"t !osve'en sl"#bi 6o" i evol"$iji #ivota. 9rimarna
orijenta$ija, za razlik" od Crowleyeve jest kr'anska, !remda "enje >r"tva ob"*va'a isto
tako i !oansk" tradi$ij" 0i!ta i ?rke, te keltsk" mitoloij", kao dio britansko k"lt"rno
naslije-a.
>ion Jort"ne .!ravim imenom Hiolet Aary Jirt*/ ro-ena je na sjever" Kalesa, kod radi'a
4land"dno, 1290. odine. ,brzo nakon njeno ro-enja obitelj se !reselila na j", " KestonG
s"!erGAare. %ta$ i majka !omaali s" " vo-enj" manje *idrotera!ijsko ljeilita, !okraj
mjesta 6at*. %vo je !odr"je " okoli$i 6ristola ostavilo d"bok dojam na mal" Hiolet. Ajesto
arobne lje!ote .danas !rirodni rezervat/ !oti$alo je njen" imaina$ij", !a je tako ve' sa etiri
odine imala vizije Atlantide. %vaj rani naovjetaj kasnije 'e se oitovati razvojem njeni*
vanosjetilni* s!osobnosti, " mladenakoj dobi.
Nakon srednje kole "!isala je londonski "niverzitet, odsjek !si*oloije i !si*oanalize, te je
nakon st"dija radila kao !si*otera!e"t " klini$i medi$inske !si*oloije, na 6r"nswi$k
5L"are" " 4ondon". >ion Jort"ne je !ri*va'ala Jre"dov" misao, da je seks"alnost temelj
!si*oloko blaostanja ovjeka< tovie, smatrala je da je ona tako-er " osnovi i d"*ovno
blaostanja. Nakon 9rvo svjetsko rata !roirila je svoj interes na okolna !odr"ja, a njezin
je !rvi mentor bio irski ok"ltist i mason &*eodore Aoriarty. ?odine 1919. ini$irana je " lo#"
.!rostekl" iz Zlatne zore/ Al!*a et %mea, no "skoro je !rela " redove 5telle Aat"tine, koj"
je vodila Aat*ersova "dovi$a Aina. , slijede'i* je nekoliko odina razvila svoje medij"mske
s!osbnosti, " isto vrijeme nastavljaj"'i slijediti interes za ok"ltizam i .!ara/!si*oloij".
>ion Jort"ne bila je slobodan mislila$, i tijekom vremena razvila je svoje vlastite !olede na
kabal", mistin" kozmoloij", te !oansk" mitoloij", reliij" i +ilozo+ij". %va njezina
tenden$ija k slobodnom !romiljanj" s oslanjanjem na osobna $*annelin isk"stva, dovela j"
je do razmiri$a s Ainom Aat*ers, tako da je 19=D. odine odl"ila osnovati vlastit"
oraniza$ij", !od nazivom 5o$iety o+ t*e ;nner 4i*t. ,skoro je !riv"kla sk"!in" sljedbenika,
te slijede'i* odina razradila na"k >r"tva, koji se sastojao od iroko ras!ona meta+iziki*
!odr"ja. ;zme-" ostalo t" s" bili zast"!ljeni m"koG#enski odnosi, ezoterini redovi i nji*ov
rad, vje#be i rad ini$iranoa, art"rijanske leende, !rin$i!i ezoterino lijeenja i dr"o. (ao
krajnji $ilj >r"tva navodi se razvijanje najvii* !oten$ijala, kroz razvoj vie svijesti i
balansirano izra#avanje $jelok"!no bi'a ovjeka. , !raktinim vje#bama >r"tva, osobit je
nalasak na !oznavanj" kabalistiko >rva #ivota, te !rakti$iranje medita$ije.
>o 19F0. odine >ion Jort"ne je objavila niz djela, od koji* se isti" $soteric %rders i
!raining and &ork of an 'nitiate. %vi radovi o!is"j" s"stav djelovanja ezoterini* redova, te
trenin ini$irano, " stil" drevni* kola ini$ija$ije. , ovom !eriod" izlaze i novele (ecret of
)r. !averner i !he )eon Lover. , svojim je novelama Jort"ne nastojala il"strativno
!rikazati meta+izike !rin$i!e ezoterine +ilozo+ije, te nji*ov" mo"'" !rimjen" "
svakodnevnom #ivot".
, slijede'oj +azi, tijekom trideseti* odina, nastala s" znaajna djela "sychic (elf )efence, te
jedno od njeni* najva#niji* radova, !he Mystical *abalah, "vod " *ermetik" kabal", s"stav
koji ini osnov" za!adne ezoterine tradi$ije. %vo !otonje djelo, me-" ostalim, razmatra i
mikrokozmike ar*eti!ove, !o!"t !rimjeri$e o$a, majke, maiara, m"dre #ene. %ni, !rema
Jort"ne !redstavljaj" !ovez"j"'e silni$e, koje ve#" d"" s odre-enim 8linijama sila: "
makrokozmos"G"niverz"m", odnosno dovode ovjeanstvo k 6o" ili boovima. , !eriod"
izme-" 19F3. i 19F2. odine Jort"ne objavlj"je jo tri noveleE !he &inged Bull, !he +oat
Foot +od, i !he (ea "riestess. %ve s" novele tako-er !raktino razjanjenje !rin$i!a dati* "
djelima vie teoretske naravi.
9oetkom etrdeseti*, izbijanjem >r"o svjetsko rata, nastalo je teko vrijeme za >r"tvo
"n"tarnje svjetlosti. Za vrijeme rata Jort"ne ne objavlj"je nijedno djelo, zbo ra$ionaliza$ije
!a!ira< kom"nika$ija s lanovima obavlja se !"tem 8Ajeseni* !isama: .Monthly Letters/.
&ako-er !ie svoj" !osljednj" novel", Moon Magic. Njene s!ise iz ovo !osljednje
razdoblja "redit 'e i objaviti !ost*"mno ?aret* (ni*t. Ned"o nakon zavretka >r"o
svjetsko rata, !oetkom 19DI. odine, >ion Jort"ne je !remin"la, od le"kemije.
Nakon to se raziao s Crowleyem, ;srael )eardie je !riao 5telli Aat"tini, jednom od
izdanaka Zlatne zore. 6ilo je to 19FF. odine. Njeov je "lazak " Zlatn" zor" bio !ra'en
neodovanjem neki* vi-eniji* lanova, zbo s"radnje s ozlolaenim Crowleyem< no
odl""j"'" je !ot!or" dobio "!ravo od >ion Jort"ne, koja je bila od"evljena njeovim
radom !he !ree of Life. &ijekom svoje d"e karijere, koja je !otrajala vie od !ola stolje'a,
;srael )eardie je izradio re!"ta$ij" najve'e ade!ta Zlatne zore, ali i o!'enito jedno od
najve'i* ade!ata =0. stolje'a.
;srael )eardie ro-en je " #idovskoj obitelji 1907. odine " 4ondon". >jetinjstvo je !roveo "
siromanom 0ast 0nd", a " njeovoj 1D. odini obitelj je emirirala " 5A>, nastanivi se "
Kas*inton". )eardie se kolovao na "mjetnikim kolama " Kas*inton" i 9*iladel!*iji.
He' je " tom razdoblj" !okazivao izvanredn" int"i$ij" " "enj", te je "skoro doao " dodir s
teozo+skom literat"rom M radovima C.9. 6lavatsky, zatim djelima s !odr"ja joe i
*ind"istike +ilozo+ije. Anoo je vremena !rovodio " (onresnoj knji#ni$i, !rovode'i svoja
vlastita istra#ivanja. ,skoro je !ronaao "itelja *ebrejsko, da a !od"i itanj" .materinji
jezik je znao samo ovoriti/, tako da je "skoro moao samostalno !ro"avati kabalistik"
literat"r", na izvornom jezik".
, veljai 19=I. odine )eardie se !ridr"#io )ozikr"$ijanskom dr"tv". &ijekom ove i
slijede'e odine na!redovao je do st"!nja Zelatora. , ovo vrijeme se jae zainteresirao za
ok"ltizam. %tkrivi tada djela Crowleya, iskreno se od"evio, te a je !o#elio osobno
"!oznati. )eardie je na!isao !ismo Crowley", i dobio je odovor. Nakon kra'e !re!iske,
Crowley je mladom )eardie" !on"dio mjesto tajnika. &ako je " listo!ad" 19=2. odine
)eardie ot!"tovao " 9ariz. 5lijede'e tri odine bez"s!jeno je oekivao od Crowleya da a
!od"i tajnama maije i joe. )eardie nije navaljivao, te vidjevi da njeov !oslodava$
nema namjer" !renijeti m" svoje znanje, sam se ba$io na iz"avanje, !omno st"diraj"'i svak"
knji", aso!is ili r"ko!is sa !odr"ja maije, koji m" je bio dost"!an.
Crowleyeva loa re!"ta$ija, !odrijavana jo i !isanjem britanski* tabloida, konano a je
dovela do s"koba s vlastima, tako da je bio zamoljen da na!"sti Jran$"sk". Nekoliko mjese$i
kasnije )eardie m" se !ridr"#io " 0nleskoj. (ako je Crowleyev izdava bankrotirao, vie
nije bio " stanj" !la'ati )eardiea kao osobno tajnika. ?odine 19F0., kako je to ranije
navedeno, )eardie je !ok"ao djelom , Legend of ,leister -rowley "ve'ati "led Crowleya
" javnosti. No, ini se da nita nije !omaalo, !a se nji*ov odnos sve vie *ladio, do konano
razlaza 19F=. odine.
&ridesete s" odine za )eardiea bile neobino !lodne, !a iz to razdoblja !otje" njeova
naj!oznatija djela. ?odine 19F=. objavio je ak dvije knjie. , +arden of "oegranates
rez"ltat je njeovi* vlastiti* kabalistiki* st"dija i temelji se kako na njeovim
!ro"avanjima, tako i na !rik"!ljenom znanj", iz razliiti* izvora. >r"o djelo !he !ree of
Life s!aja materijal s razliiti* !odr"ja " jedn" velik" i jedinstven" $jelin". %vaj
sveob"*vatan rad tako "klj""je drevn" mitoloij" i maij" 0i!ta, antike ?rke, (aldeja$a
i ;zraela$a, jo" i *ind"istika znanja, te s"vremen" teozo+ij".
)eardie se nije d"o zadr#ao " 5telli Aat"tini. Zaklj"ivi kako )ed i njeova "enja ne'e
d"o za#ivjeti "koliko i* netko javno ne obznani i !roiri, na!"stio je 5tell" Aat"tin" krajem
19FD. odine. Ned"o !otom objavio je djelo !he ,rt of !rue .ealing, " kojem je na
kon$izan nain iznio svoj" +ilozo+ij" alternativne medi$ine. 9o!"t s"vremeno znanstvenika
>ee!aka C*o!re, i on smatra da sve " !rirodi vibrira !"lsiraj"'im #ivotom, isto kao i da je
jedan ne!romjenjiv ritam !ris"tan sv"dje " kozmos". ;znad svea )eardie istie korist od
vje#be ritmiko disanja i relaksa$ije, te !re!or""je vje#b" 5rednje st"ba, kojom se jaa
eneretsko !olje oranizma.
, dr"oj !olovi$i trideseti* odina )eardie se !osve'"je st"dij" !si*oloije i !si*otera!ije,
naj!rvo " 4ondon", a !otom " New Nork". ?odine 19F7. dovrio je djelo !he "hiloso/her0s
(tone, knji" o alkemiji, iz j"nijanske !ers!ektive. ;ste je odine izdao obimno djelo " etiri
toma, " kojem je !o !rvi !"ta javno iznio rit"ale i "enja Zlatne zore. >jelo !od jednostavnim
naslovom +olden )awn izazvalo je b"r" !rotesta lanova oraniza$ije, iji je rad do tada bio
obavijen velom misterije. )eardie je ovakav !otez !ravdao #eljom da s!asi "enja Zlatne
zore od zaborava i !r"#i mo"'nost irem kr"" lj"di da se "!oznaj" s njima.
9o !ovratk" " Amerik", )eardie je st"dirao !si*otera!ij", a st"dij je "klj"ivao +re"dijanske,
j"nijanske i )ei$*ove metode i te*nike. ?odine 19F2. objavio je djelo !he Middle "illar, "
kojem s" izlo#ene !raktine vje#be $eremonijalne maije Zlatne zore, korak !o korak. , istoj
knjizi )eardie "s!ore-"je ove maijske te*nike s metodama i *i!otezama !si*oanalize< on je
!raktiki !ok"ao !remostiti jaz izme-" maije i !si*otera!ije.
Nakon di!lomiranja 19D1. odine, )eardie st"!a " redove amerike vojske, dje boravi sve
do zavretka >r"o svjetsko rata. Za ovo je vrijeme iz"avao kr'anski misti$izam, a ove
'e svoje ideje o!isati " djel" !he 1oance of Meta/hysics, objavljenom nakon rata, 19DI.
odine. ?odine 19D7. )eardie se seli " (ali+ornij", dje ima !raks" kao kiro!raktiar i
rei$*ovski tera!e"t. , ovom je !oslijeratnom razdoblj" )eardie tako-er !od"avao
!si*ijatrij" na losan-eleskom (iro!raktikom koled#" .C*iro!ra$ti$ Collee/, !isao brojne
lanke " aso!isima, te na!isao jo niz knjia.
;srael )eardie otiao je " mirovin" 1921. odine, i tada se !ov"kao " mjesto 5edona "
Arizoni, dje je nastavio !isati. Njeova djela iz ovo kasno razdoblja "klj"ivala s"
nasloveE -ereonial Magic, !he Lazy0s Man +uide to 1ela2ation, i !he -o/lete +olden
)awn (yste of Magic. ; " mirovini, nastavio je davati savjete s !odr"ja zdravlja i maije,
sve do same smrti. ,mro je od srano na!ada 1923. odine, na veeri s !rijateljima, "
jednom od svoji* omiljeni* restorana.