You are on page 1of 4

'Rekli su mi da si ensku ljubi', pjevao je Oliver u hitu iz 70-tih

'Oprosti mi pape'. Tko su bili pape koji su ljubili enske, a koji


je papa ljubio mladie, saznajte u ovom postu.
SEKSUALNO AKTIVNI PAPE
Od srednjeg vijeka, Katolika crkva zatijeva !or"alno da njezini sve#enici i $isk%&i $%d% %
celi$at%' (eli$at je &raksa i disci&lina jo) od rane (rkve, ali % &oetk% nije $io strogo
&o)tivan' *asniva se na $i$lijski" &oslanica"a Pavla iz Tarza, a kao dog"a $io je &otvr+en
na Tridentsko" koncil%, zavr)eno" ,-./' godine' 0akle, stav je Katolike crkve da je
djevianstvo i celi$at, sa seks%alno" a&stinencijo" 1vi)i1 nego $rak' U Istonoj crkvi,
sve#enici i"aj% &ravo na $rak, no ne i $isk%&i 2e&isko&i3'
Koliko je &oznato, % 4i"okatolikoj je crkvi $ilo %k%&no &etnaestak &a&a, koji s% % neko"
&eriod% 5ivota vodili seks%alno aktivan 5ivot' Prvi je od nji $io Petar, kojeg je oso$no Is%s
iza$rao za &rvog &oglavara (rkve' 0a je Petar $io o5enjen vidi"o n&r' iz 6atej 7,,8 29I
do)av)i Petar vidje ta)t% njegov% gdje le5i i groznica je trese:3' Kasnija legenda veli da je
Petar i"ao k#erk%, na koj% se &onegdje %kaz%je kao na "%enic% Petronil%' Ne"a dr%gi
&odataka o o5enjeni" &a&a"a % antiko do$a, osi" ;or"izda, na sa"o" kraj% antike
2&onti!ikat od -,8 do -</' godine3' On je $io %dovac i ri"ski +akon, % vrije"e st%&anja na
&a&inski tron' Podario je svijet% sina Silverija, koji je tako+er &ostao &a&a 2-/.=-/>3'
Pa&a ;adrijan II $io je tako+er o5enjen jo) kao "lad' Na &rijestolje je st%&io % &oznoj
5ivotnoj do$i, 7.>' godine, te vladao &et godina' U&ravo je on $io &roglasio &ri"at ri"skog
$isk%&a, na Koncil% % (arigrad% 7.?' godine' Ti"e se za"jerio osiljeli" nje"aki"
$isk%&i"a, kako je svjetovna vlast $ila % r%ka"a !ranakog cara' Pa&a je za&ravo $io &od
neko" vrsto" &atronata !ranakog $isk%&a Anastazija, iji je ne#ak dao &og%$iti ;adrijanov%
s%&r%g% i k#erk%'
0eseto stolje#e donijelo je nekoliko seks%alno aktivni &a&a, koji s% is&isali najcrnje stranice
% &ovijesti &a&instva' Pa&a Sergije III 2vladao od 7?> do ?,,3 $io je jedini &a&a koji je
nar%io %$ojstvo dr%gog &a&e 2@enedikta IV3, te jedini &a&a koji je $io otac van$ranog sina,
koji #e kasnije &ostati &a&a 2Ivan AI3' Njegov se &onti!ikat o&is%je kao 1stra)an i sra"otan1'
Njegov &a&inski &olo5aj $io je dio jednog &ovijesnog razdo$lja % koje" je vladao nered i
$or$e iz"e+% !e%dalni aristokratski !rakcija' Ovo je $ilo i razdo$lje % koje" s% glavn% rije
vodile 5ene B &a&ine lj%$avnice' Ovaj je &eriod ri"ske crkve &oznat kao 1&ornokracija1'
20akle, nis% % &rav% oni koji tvrde da je e"anci&acija &roizvod novog vijeka'3 Cedna takva
"o#na 5ena $ila je Teodora, senatorica i lj%$avnica Sergija III' Povjesniar i $isk%& Li%t&rand
o&isat #e je kao 9$esra"n% $l%dnic%, koja je svoj% "o# oitovala nad ri"sko" gra+anstvo"
&o&%t "%)karca:' Navodno je i slijede#i &a&a Anastazije III 2vladao od ?,,=?,/3 $io njen sin'
A i naredni, &a&a Ivan A 2&onti!ikat od ?,8=?<73, do)ao je do &a&inske asti %z &o"o# "o#ne
Teodore'
6e+%ti", nestao je sa scene zavalj%j%#i intriga"a Teodorine k#eri 6arocije, koja je s isti"
5aro" i 5%dnjo" za vla)#% naslijedila "ajk%' Ona je nai"e, &a&% Ivana A $acila % ta"nic%,
gdje je on %"ro nasilno" s"r#%' 6arocijin iz$or, &a&a Stje&an VII 2&onti!ikat od ?<7=?/,3,
tre$ao je &osl%5iti kao &rivre"eno rje)enje, dok njezin sin Ivan ne stasa za &oglavara (rkve'
Vjerojatno je i on zavr)io nasilno" s"r#%, "ada o ovo"e ne"a sig%rni istorijski
&odataka' Dodine ?/,' dolazi za &a&% Ivan AI, sin $l%dnice 6arocije i &a&e Sergija III' U to
je vrije"e 6arocija $ila ne&rikosnovena vladarica 4i"a, stavljaj%#i &o volji koga je tjela na
&a&ski tron' S &a&inske stolice je Ivana "akn%o $rat Al$erik i $acio ga % ta"nic%, gdje je
%"ro'
Posljednji &a&a % lanc% &ornokracije, koja je trajala &%ni )est desetlje#a, $io je Ivan AII,
%n%k &a&e Sergija III i k#erke njegove &rve lj%$avnice, 6arocije 2dakle, $io je %jedno i
Teodorin &ra%n%k3' U do$a st%&anja na &a&inski tron 2?--3 i"ao je svega ,7 godina' Ovaj je
"ladi &a&a $l%dniio s nekoliko lj%$avnica, &a i s vlastito" ne#ako", &retvoriv)i svet%
ri"sk% &ala% % javn% k%#%' Dodine ?.<' okr%nio je Otona I za ri"sko=nje"akog cara, a isti
ga je car z$acio sa stolice ri"skog $isk%&a dvije godine kasnije' 6e+%ti", &ostoji i &ria o
to"e, da ga je %$io lj%$o"orni "%5 jedne od njegovi lj%$avnica, &rije nego ga je car stigao
s"ijeniti'
Pa&a Kle"ent IV 5ivio je % ,/' stolje#%' Ne zna se godina njegova ro+enja, a &onti!ikat "% je
trajao od ,<.- do ,<.7' godine' Nije $a) izgledao kao najvjerojatniji kandidat za sve#eniki
&oziv' @io je %dovac i otac dvaj% k#eri, a &rije no )to je &ostao sve#enik $io je %s&je)ni vojnik
i odvjetnik' @io je tajnik !ranc%skog kralja L%ja IA' Nakon 5enine s"rti, na&%stio je sve
svjetovne interese i % &ot&%nosti se &osvetio (rkvi' Njegov je %s&on % crkvenoj ijerariji $io
vrlo $rz, tako da je % rok% nekoliko godina od $isk%&a &ostao kardinalo", a na kraj% i
&a&o"
,
'
0o$a %"aniz"a i renesanse, odnosno ,-' i ,.' stolje#e, donijelo je niz &a&a koji $a) i nis%
5ivjeli najedniji" 5ivoto", $lago kazano' Prvi je % niz% &a&a Pio II 2,8-7=,8.83' On je i"ao
naj"anje dvoje van$rane djece 2jedno % Stras$o%rg% i jedno % Ekotskoj3' Pio II $io je iskren
i do$ro#%dan ovjek, &o"alo i naivan, ovjek koji nije skrivao svoja zastranjenja i "ane' @io
je a%tor $rojni erotini &oe"a, kao i jedne o&scene ko"edije, naslovljene Chrysis 2ovakva
etika nije $ila ne%o$iajena % to do$a3' Pio II je $io o$o5avan kao &jesnik od strane svoji
s%vre"enika, a re&%tacij% % $eletristici donijela "% je erotina novela Eurialus i Lukrecija
(Historia de duobus amantibus).
Pa&a Inocent VIII 2,878=,8?<3, ro+en kao Diovanni @attista (F$o, ostavio je za so$o"
$rojn% djec%, od koji je sa"o dvoje $ilo &riznato, dok s% se ostali % javnosti vodili kao
1ne#aci i ne#ake1' O5enio je svojeg starijeg sina za k#erk% Lorenza de 6edicija, a koji je
za%zvrat do$io kardinalski )e)ir za svojeg tek trinaest godina starog sina Diovannija, kasnijeg
&a&e Lea A'
Pa&a Alekasandar VI 2,8?<=,-G/3, ro+en kao 4odrigo @orgia, najkontroverzniji je od svi
seks%alrni &a&a renesanse' Njegovo je &rezi"e &ostalo %zreico" za niske standarde
&a&instva % to do$a' Njega je, kao i "noge ri"okatolike &relate toga do$a, krasila niska
razina "orala' Njegove s% glavne strasti $ile &ole&a za zlato" i lj%$av &re"a 5ena"a, i $io
je &osve#en desetoro djece, koje s% "% njegove lj%$avnice rodile' Aleksandar VI i"ao je
etvero djece s lj%$avnico" Vanozzo" de (attani, tri sina i k#erk%H Diovannija, (esarea,
Do!!reda i L%crezij%' (esare, tada ,>=godi)njak i st%dent % Pisi, i"enovan je nad$isk%&o"
Valencije, a Diovanni je &ostavljen ak za kardinala' (esare je kasnije &ostao za&ovjedniko"
vojske Pa&ske dr5ave, a &o %zor% na oca i sa" je i"ao "nogo van$rane djece' L%crezia
,
Oni koji s% itali &ro)logodi)nji &ost o "istino" !ilozo!% 4oger% @acon%, &risjetit #e se da je to onaj &a&a,
koji je tra5io da "% @acon &o)alje svoje s&ise 1% &otaji1'
@orgia $ila je %data tri &%ta, i i"ala je os"ero djece' Prvi je &%t $ila %data sa trinaest godina, i
njen je s%&r%g, Diovanni S!orza o&t%5io njenog oca 2tj' &a&% Aleksandra3 i $rata (esarea za
incest' Nakon )to je dr%gog s%&r%ga Al!onsa od Aragona likvidirao $rat (esare, %dala se za
Al!onsa d1Este, vojvod% od Ierrare' *a L%crezi% s% kr%5ile glasine da odr5ava raskala)ene
za$ave, i da je sklona trovanj% svoji gostij%, koji joj nis% $ili &o volji' U"rla je "lada, % /?'
godini, z$og ko"&likacija &riliko" svojeg os"og i &osljednjeg &oroda'
Pa&a C%lije II 2,-G/=,-,/3, ro+en kao Di%liano della 4overe $io je %o$iajeno &oznat &od
nadi"ko" 1ratniki &a&a1' *a &a&% je $io iza$ran %z &o"o# (esara @orgije, no ,-G8' ga je
&risilio da na&%sti Italij%' ;tio je ojaati &a&insk% svjetovn% vlast, te &ro)iriti teritorij
Pa&inske dr5ave' Naj&rije je svoje snage %s"jerio &rotiv Venecije, s kojo" je kasnije sklo&io
savez % $or$i &rotiv !erarskog vojvode, saveznika Iranc%ske' I"ao je naj"anje jedn%
van$ran% k#erk%, Ielice 2ro+ena ,87/, dakle <G godina &rije njegova iz$ora za &a&%3' Neki
izvori navode da je i"ao jo) dvije nezakonite k#eri, koje s% %"rle rano, % djejoj do$i'
Pa&a C%lije III 2,--G=,---3, ro+en kao Diovanni 6aria (ioci del 6onte $io je navodno %
&ederastino" odnos% s "ladi#e" Innocenzo", kojeg je &osvojio njegov $rat i stoga je i"ao
njegovo &rezi"e 2(ioci del 6onte3' Unaj"io ga je % sl%5$% kada "% je $ilo svega ,8
godina, a do tada je $io &osl%5itelj $rata @ald%ina' U svega tri godine, "ladi je Innocenzo
na&redovao od ne&is"enog tinejd5era do &olo5aja kardinala, te ga je &a&a C%lije &ostavio za
oso$nog tajnika' Ostali kardinali nis% sa si"&atija"a gledali na svog "ladog koleg%' Na
evro&ski" dvorovi"a &oele s% kr%5iti glasine, da "ladi kardinal za&ravo ne o$avlja svoj%
d%5nost 2$%d%#i da nije i"ao ni dovoljno o$razovanja, ni inteligencije za takvo ne)to3 ve#
&r%5a seks%alne %sl%ge &a&i' Nakon s"rti C%lija III, Innocenzo je dos&io % zatvor, &o)to je
%$io dvojic% lj%di, koji s% ga oklevetali' Kasnije je $io o&t%5en i za silovanje, tako da kad je
%"ro ,->>' godine, $io je saranjen $ez ikakvi &oasti'
Pa&a Kle"ent VII 2,-</=,-/83, ro+en kao Di%lio di Di%liano de1 6edici $io je ne#ak
Lorenza, rodonaelnika slavne k%#e 6edici' Stric "% je oso$no &r%5io &od%k% % "ladosti'
4atovao je &rotiv cara Karla V, zajedno sa Iranc%sko", Venecijo" i 6ilano"' Kad je carska
vojska $ila za%zela 4i", $io je zaro$ljen, no kasnije je vra#en na &a&insko &rijestolje' Poznat
je &o to" e)to se $io s%ko$io s engleski" kralje" ;enriko" VIII, )to je izazvalo raskid
iz"e+% engleske crkve i 4i"a' Pa&a Kle"ent VII najvjerojatnije je otac Alessandra de
6edicija, kojeg je &ostavio vojvodo" od Iirence, nakon )to je Pa&inska dr5ava &ovratila neka
svoja &odr%ja' *a ovog &a&% jo) je jedan detalj zani"ljiv' Nai"e, nakon )to je carska vojska
$ila za%zela 4i" ,-<>', on je, &rotivno &ro&isi"a &%stio $rad%, a ovaj s% o$iaj &rivatili i
njegovi nasljednici, tako da s% do ,7' stolje#a sve &a&e nosili $rade'
Pa&a Pavao III 2,-/8=,-8?3, ro+en kao Alessandro Iarnese, &oznat je &o sazivanj%
Tridentskog koncila ,-8-' godine' Pa&a Aleksandar VI, koji je %zeo njegov% sestr% Di%li% za
lj%$avnic%, o"og%#io "% je $rzo na&redovanje, tako da je &ostao kardinal ,8?/' Ovaj je &a&a
odga+ao svoje i"enovanje &a&o", kako $i zadr5ao svoj &ro"isk%itetni 5ivotni stil, tako da je
&ostao oce" etvoro nezakonite djece' Svojeg je van$ranog sina Pier L%igija Iarnesea
&ostavio za vojvod% od Par"e' Pa&in je sin $io %$ijen % Piacenzi, a on je $i %vjeren da je
%$ojica i"ao &ristanak cara' Nastojao je i&ak odr5ati ne%tralnost % s&or% iz"e+% cara Karla V
i Iranc%ske'
Pa&a Pio IV 2,--?=,-.-3, ro+en kao Divanni Angelo de 6edici, nije $io % srodstv% sa
slavno" &le"i#ko" &orodico" iz Iirence, $io je o$inog &orijekla, ro+en % 6ilan%' Vodio je
&o"irljiv% &olitik% &re"a car% 6aksi"ilian% i )&anjolsko" krlaj% Iili&%' Nastavio je s rado"
Tridentskog koncila i &otvrdio njegove zaklj%ke, "e+% nji"a i Pro!essio !idei Tridentina,
znaajni dok%"ent Katolike crkve' I ovaj je &a&a i"ao nekoliko van$rane djece'
Pa&a Drg%r AIII 2,-><=,-7-3, ro+en kao Ugo @onco"&agni, &oznat je &o re!or"i kalendara
2Dregorijanski kalendar3' On je $io &ostavio svojeg van$ranog sina Diaco"a 2kojeg je rodila
njegova $olonjska lj%$avnica &rije nego )to je $io i"enovan &a&o"3 za kastelana Sv' Angela i
gon!alonijera (rkve, a Venecija ga je, % 5elji da %godi &a&i, &ro"ovirala % &le"i#a'
E&anjolski kralj Iili& II kasnije ga je i"enovao generalo", % njegovoj vojsci' Ovo je dakle
$io &osljednji &a&a za kojega je &oznato da je $io seks%alno aktivan i i"ao djec%'