You are on page 1of 3

U kakvoj su vezi mistini filozof Paracelsus i antiki lijenik

Celsus? to je on radio na dvoru khana Babura, potomka


Din!is"khana? to je novo donijela nje!ova filozofija medicine?
Godine 1493., u mjestu Einsiedeln u vicarskoj roen je mistini filozof i najvei lijenik
renesanse, oznat kao !aracelsus. !otjee iz lemike o"itelji von #o$en$eim. %tac mu je
naime "io sin osiroma&eno' &va"sko' lemia, koji je "io rimoran rodati o"iteljski dvorac.
(z ju)ne se njemake okrajine otac *il$elm reselio u Einsiedeln, nakon zavr&eno' studija
medicine. %vdje se o)enio i do"io sina, koje' je nazvao o +ristotelovu ueniku , -eofrast. .
Einsiedeln su svake 'odine $rlile tisue $odoasnika, kako "i odali &tovanje crnoj /o'orodici
0jednoj od relativno malo"rojni$ u Evroi1. #odoasnici su, o"ino iscrljeni od naorna
utovanja, esto tra)ili lijeniku omo. ( tako se mladi #o$en$eim ve od mali$ no'u uio
tajnama zanata. 2ada mu je "ilo devet 'odina, umrla mu je majka, a se s ocem reselio u
3illac$ u 2oru&koj.
%ko 1459. 'odine je mladi #o$en$eim uisao studij medicine u /aselu, meutim etiri
'odine kasnije studij rekida i otoinje s lutanjima, slino kao i suvremenik mu +'ria.
-ada uzima seudonim !aracelsus, rema lijeniku antiko' 6ima 7elsusu, dodav&i refiks ,
ara 0reko, iznad1, da "i istaknuo, kako 'a nadvisuje. 8tudij je iak dovr&io u talijanskom
'radu 9errara, 1414. 'odine, do"iv&i doktorsku titulu. %vdje se !aracelsus "olje uoznao s
latonskom filozofijom, koja 'a je jo& odranije rivlaila. 8lijedee 'odine odlazi u
8on$eim, 'dje 'a oat -ritemius oduava alkemiji i ma'iji. %vaj je susret "io veoma
rosvjetljujui za mlado' lijenika, jer je od -ritemiusa nauio o rirodi du$ovni$ "ia, i o
unutarnjem znaenju znakova rirode, te o odnosu izmeu makro i mikrokozmosa.
8lijedei$ je osam 'odina !aracelsus rokrstario Evroom uzdu) i orijeko. :ajrije je
otutovao na zaad, osjetiv&i univerzitet ;ontellier, a zatim 8evillu, !ariz i 8or"onnu,
En'lesku, :izozemsku i <ansku, 'dje je reor'anizirao farmaciju i ostavio standarde u
roizvodnji lijekova. !ut 'a otom vodi u vedsku, a u 6usiju, 'dje je ao u tatarsko
zaro"ljeni&tvo, nakon osade ;oskve. -atari su 'a odveli k$anu /a"uru, otomku uveno'
<)in'is=k$ana, i u nje'ovoj je slu)"i roveo odreeno vrijeme. !ut 'a je odveo ak do (ndije,
'dje je /a"ur "io osnovao svoju imeriju oetkom 1>. stoljea. Godine 14?1. rati k$anova
sina u dilomatskoj misiji, u 7ari'rad. !otom je !aracelsus rodu)io do +leksandrije, a odatle
u Grku. (z Grke je dalmatinskom o"alom sti'ao konano do 3illac$a, 14?4. 'odine.
!re&av&i ovaj nevjerojatni ut du' tisue kilometara, !aracelsus je nerestano istra)ivao i
rouavao. 8ada je "io sreman i za oduavanje.
:akon krae' erioda u kojem je o"avljao lijeniku raksu u 8alz"ur'u, ozvan je u /asel,
kako "i izlijeio oznato' tiskara @o$annesa 9ro"ena, rijatelja Erasmusa i njemaki$
$umanista. Godine 14?>. 'radsko 'a vijee /asela imenuje rofesorom rirodoslovlja,
medicine i kirur'ije, te 'radskim lijenikom. :je'ove inovativne medicinske teorije i stro'a
kontrola lijekova koji su se sravljali u aotekama navukli su "ijes odreeni$ kru'ova ljudi.
:je'ovi "eskomromisni ostuci, out javno' saljivanja slu)"eno' ud)"enika medicine,
+vicenino' Kanona, ovaj su "ijes samo sna)ili. 2ada su se nje'ovi rotivnici u svom
sletkarenju ujedinili rotiv nje'a, od ritiskom je morao naustiti 'rad.
!ut 'a 'odine 14?9. vodi u :Arn"er', 'dje nastavlja svoju lijeniku raksu. %vdje je
izlijeio nekoliko navodno neizljeivi$ "olesnika. :ajvjerojatnije se radilo o sifilisu, "olesti
koju su omorci donijeli o ovratku iz zaadne (ndije. :o, u ovom se 'radu !aracelsus nije
du'o zadr)ao, kao vi&e ni u jednom dru'om, u osljednji$ dvadesetak 'odina )ivota. Butajui
od jedno' mjesta do dru'o', u'lavnom na odruju :jemake, +ustrije i vicarske,
!aracelsus se jedva izdr)avao, uvijek na 'ranici "ijede. Cesto je svoj nauk renosio "eslatno
na uenike, a isto je tako dijelio lijekove siroma&nima "ez nadoknade. !aracelsus je umro
1441. 'odine. % nje'ovj smrti ostoji vi&e verzija. !o jednoj, naali su 'a raz"ojnici,
unajmljeni od strane jedno' nje'ovo' suarnika u lijenikoj struci. <ru'a ak verzija,
nje'ovi$ rotivnika, veli o tome kako se u ijanom stanju sotaknuo i te&ko ozlijedio 'lavu,
od e'a je u"rzo umro.
;ada nije imao ni jedno djelo o"ujma out +'riine De occulta philosophia, !aracelsus je
tijekom )ivota sastavio 45 radovaD iz raktine i filozofske medicine, alkemije, rirodoslovlja,
filozofije i dru'i$ odruja. Ea razliku od svoje' suvremenika, koji je isao na latinskom,
!aracelsus je radije isao na njemakom, osi'uravajui se"i tako &iru u"liku, tj. i onu izvan
akademski$ i teolo&ki$ kru'ova. !aracelsusova F$iloso$ia sa'aGH o"u$vaa raznolika
odruja, kao magica 0ma'ija i sna'a volje1I astrologia 0astrolo'ija i du$ovni utjecaji1I
signatum 0nauk o si'naturama i znanju o unutarnjoj "iti kroz vanjske znakove1I nigromantia
0o aro"nja&tvu i rikazama1I necromantia 0divinacija omou umrli$1I medicina adepta
0filozofija adeata i mudrost alkemije i kontemlacije1I mathematica adepta 0matematika
adeata i znanost o okultnim odnosima, 'eometriji, kozmo'rafiji, mjerama, te)inama i
"rojevima1.
. svojem djelu Philosophia occulta !aracelsus veli za ma'iju da je znanost o natrirodnim
stvarima, koja o"u$vaa sve &to izmie ljudskom s$vaanju. %n razlikuje ma'iju kao slo)enu
vje&tinu koja ukljuuje mudrost, za razliku od aro"nja&tva, koje ukljuuje nano&enje zla
dru'im ljudima. 3jerovao je kako astrolo&ka ma'ija mo)e omoi ovjeku kod ozdravljenja,
a je tako u djelu Archidoxa magiae osvetio nekoliko odjeljaka astrolo&kim talismanima za
lijeenje "olesti. :o, kao i veina dru'i$ renesansni$ filozofa !aracelsus od"acuje asolutni
astrolo&ki determinizam, te tvrdi kako filozof mora uravljati zvijezdama, a ne o"rnuto. 8amo
su ljudima na ni)em stunju od risilom nji$ova djelovanja. !aracelsus je "io o"o)an, mada
one&to neortodoksni kr&anin. /o)ja nam se djela otkrivaju kroz mudrost, 'ovorio je, i /o'a
najvi&e veseli ako ostanemo slini njemu. . djelu De fundamento sapientiae veli kako sva
mudrost riada /o'u, tako da oku&avajui s$vatiti se"e mo)emo doi do "o)anske istine,
koja je dana ljudima.
!aracelsusova medicinska filozofija ukazuje na nov ristu ovjeku i znanosti. :je'ovo se
umijee lijeenja zasnivalo na etiri stu"aD naturalnoj filozofiji ili znanju o rirodi, astrolo'iji,
alkemiji te lijenikoj etici. :je'ova je filozofija lju"av rema mudrosti, u temeljnom
latonskom znaenju ove rijei. (stinski filozof morao "i ronai :e"o u se"i samom, smatrao
je, tako da stvari u nama i one izvan nas ine jedno jedinstveno "ie, razlikovano samo u
ojavnim formama. !ravi lijenik ne vidi samo simtome, ve reoznaje i rincie u
ozadini ojavni$ o"lika. /udui da ovjek sadr)i u se"i cjelokuni makrokozmos, nu)no je
oznavati od'ovarajui odnos u ojedinim dijelovima ljudsko' tijela, te na osnovu
oznavanja ovi$ relacija sraviti rikladni lijek. !otre"no je ojmiti :e"o i svekoliku
kreaciju, u svoj nji$ovoj cjelovitosti, zato jer sveukuna stvorena riroda od'ovara jednoj
istini. 9ilozofija odr)avanja zdravlja sastoji se u )ivljenju u skladu s cjelinom, u jedinstvu i
sintezi.
!aracelsusova jednostavna definicija alkemije jest da je to roces roi&avanja omou
vatre. .mijee alkemije sastoji se u odvajanju "eskorisno' od korisno' i dovoenje do stanja
najvee savr&enosti. !riroda ne donosi ni&ta &to "i "ilo savr&eno samo o se"i. Covjekov je
zadatak da dovr&i roces, koji je riroda zaoela. ;oramo u se"i sa'orijeti sve ni)e
elemente, tako da ostanu samo oni istinski lijei i "o)anski. 8amo onaj ovjek, koji je roveo
ovaj alkemijski roces u se"i mo)e ostati jedno sa svojim stvoriteljem, Gosodom.