You are on page 1of 77

www.nasciturus.

com
Treći dio : K A Z N E N O D J E L O
I. POJAM KAZNENOGA DJELA
1. MATERIJALNI POJAM KAZNENOG DJELA
Kazena djela su ponašanja za koja kaznen zakon p!opsuje kaznu.
Postavlja se pitanje što zakonodavac smije predvidjeti kao kazneno djelo, a to
je pitanje o "a#e!jalno" poj"u kazneno$ djela% o njegovom sadržaju ili
njegovoj biti.
Kazneno djelo u materijalnome smislu je ponašanje &o'jeka koj" se
po'!e(uju na!o&#o '!jedna p!a'na do)!a% #j.'!edno#e )ez koj* d!uš#'o
ne ) "o$lo ops#a# l )% u naj"anju !uku% )la u$!o+ena nje$o'a
s$u!nos#.
Postoje pravna dobra kojima se štiti slobodni razvitak pojedinca – individualna
pravna dobra i pravna dobra koja omogućuju zajednički život – univerzalna
pravna dobra.
Za materijalni pojam kaznenog djela kao ponašanja čovjeka potrebna je i
od!e(ena k'al#e#a ljudske !adnje.
Zatjev da se propisivanjem kazneni djela moraju štititi samo naročito
vrijedna pravna dobra u stvari znači da zakonodavac mora biti obazriv u
propisivanju kazneni djela.
Kazna kao ogovor na kazneno djelo najteža je sankcija koju pravni poredak
uopće poznaje i zato se smije primjenjivati samo ako se zaštita pravnog dobra
ne može postići na drugi, blaži način.
Kazna mora biti ultima ratio !posljednje sredstvo" kriminalne politike.
#a taj način dolazi do izražaja ,!a$"en#a!nos# !ne štite se sva pravna dobra,
nego samo jedan njiov ulomak, $ragment" ili supsdja!nos# kaznenog prava
!sankcijama valja pribjeći samo ako se dovoljna zaštita ne može postići na
drugi, blaži način".
Ma#e!jaln poja" kazeno$ djela p!e#*od zakonu.
www.nasciturus.com
-. .ORMALNI POJAM KAZENOG DJELA
.o!"aln poja" kazneno$ djela je sad!+an u zakonu za#o je &s#o
p!a'ne na!a'.
%n obuvaća pravne pretpostavke kažnjivosti koje su svojstvene svim
kaznenim djelima.
&a bi neko djelo bilo kažnjivo nije dovoljno da su njime ostvarena sva obilježja
nekog kznenog djela sadržana u opisu tog kaznenog djela u posebnom djelu
kaznenog zakonodavstva, nego se moraju ispuniti i odre'ene pretpostavke
predvi'ene u općem djelu kaznenog zakonodavstva.
Prema tome postoje ( obilježja koja su zajednička svim kaznenim djelima i
koja se moraju ispuniti da bi u konkretnom slučaju postojalo kazneno djelo )
1. RADNJA / da bi postojalo kd mora najprije postojati radnja kao voljno
ponašanje čovjeka. *toga će iz pojma kaznenog djela biti isključeni svi
učinci prirodni sila i životinja. +adnjom se ne mogu smatrati ni sve
djelatnosti ili stanja čovjeka pa će iz tog pojma biti isključene i njegove
gole misli, uvjerenja, njegov značaj i način života. ,jelesni pokreti čovjeka,
ako su izvan domašaja njegove volje, neće ulaziti u pojam radnje.
-. +adnjom koja odgovara zakonskom opisu ujedno se ostvaruje 0I1E
KAZNENOG DJELA. Pod tim pojmom razumjevamo ukupnost obilježja
nekog kd. -iće kd sadrži ono što je tipično za neko kazneno djelo.
2. &a bi neko ponašanje bilo kazneno djelo nije dovoljno da je njime
ostvareno biće kd, nego se traži i da je PROT3PRA4NO.
5. Za postojanje kd nije dovoljna ni protupravnost, nego se traži i KRI4NJA
. nekom iznimnim slučajevima neće biti kaznenog djela usprkos tome što
postoji radnja koja je predvi'ena u zakonu kao kazneno djelo i koja je
protupravna i skrivljena.
. tim slučajevima traže se još i P%*/-#/ P+/,P%*,01K/ K02#341%*,4.
.o!"aln poja" kazneno$ djela p!eds#a'lja okosn6u &#a'o$ sus#a'a
op7e$ djela kazneno$ p!a'a kao klju&no$ djela kaznenop!a'ne
do$"a#ke.
www.nasciturus.com
II. R A D NJ A
Radnja je #e"eljn sas#ojak u poj"u kazneno$ djela% njena okosn6a% dok
su os#ala o)lje+ja sa"o njen a#!)u# koje ona po'ezuje u &'!s#u 6jelnu.
. njemačkoj teoriji nastalo je nekoliko teorija o radnji )
1. na#u!als#&ka l kauzalna #eo!ja !adnje
#ajpoznatija teorija o radnji.
#astala pod utjecajem pozitivističke $ilozo$ije krajem 56.st. ali i danas ima
velik broj pristalica.
+adnja je svako voljno ponašanje čovjeka koje dovodi do neke promjene u
vanjskom svijetu. 1olja se pri tom
uzima u obzir samo kao pokretač ljudskog djelovanja pa se ne pita što se
njome oće postići.
-. so6jalna #eo!ja !adnje
+adnja je socijalno značajno ljudsko ponašanje.
Pri tome se pod ponašanjem razumjeva svaki čovjekov odgovor na zatjeve
koje mu nameće neka socijalna situacija.
. tom smislu je i nečinjenje ponašanje jer je i ono jedan mogući odgovor na
zatjev društva da se u odre'enoj situaciji nešto aktivno učini.
2. pe!sonalna #eo!ja !adnje
+adnja je sve ono š to se mo ž e pripisati č ovjeku kao dru š tveno 7duovnom
sredi š tu djelovanja .
+adnja je o č itovanje li č nosti .
Naj'a+nja ljudska ponašanja koja se ne "o$u s"a#!a# !adnjo" 8
a9 radnje nisu "sl koje se ni na koji način nisu očitovale u vanjskom svijetu
)9 nisu radnje ni !e,leksn pok!e# koji se sastoje u neposrednom prenošenju
podražaja sa senzorni na motorne živce. npr.netko povrijedi
nekoga prilikom trzaja zbog dodira električnog voda
69 nisu radnje #jelesne !eak6je zaz'ane neodolj'o" slo".
npr.potpisivanje isprave kad ruku nasilno vodi druga osoba
. slučaju sle kojoj se "o$lo odolje# l p!je#nje gdje radnja postoji jer je
osoba prema kojoj je usmjerena sila ili prijetnja mogla birati izme'u dvije
mogućnosti. npr. u slučaju
blagajnice u banci u koju je razbojnik uperio pištolj tražeći da mu preda novac
pa ona to i učini
www.nasciturus.com
d9 iz pojma radnje valja isključiti #jelesne pok!e#e u )es'jesno" s#anju –
duboki san, nesvjestica8
. tom slučaju, kao i kod neodoljive sile, tijelo djeluje kao meanički
predmet jer na njega svijest nema nikakvog utjecaja. #o u takvim
slučajevima temelj kaznenog djela može biti neka prethodna radnja. npr.
epileptičar koji je za vrijeme epileptičnog napadaja prouzročio nesreću jer
je sjeo za volan automobila
-esvjesno stanje treba razlikovati od p!'!e"ene duše'ne po!e"e7enos# u
kom slučaju radnja postoji ali može biti isključena ubrojivost.
Kod privremene duševne poremećenosti svijest je očuvana i $unkcionira, iako
na nenormalan način ! impulzivne radnje – imaju porijeklo u svijesnim
procesima".
e9 #ema radnje nečinjenjem ako je zbog utjecaja neodoljive sile ili
besvjesnog stanja postojala nesposo)nos# za !adnju. ,ko
je svezan ili je u nesvjesti nije u stanju pružiti pomoć drugome pa će
kazneno djelo nepružanja pomoći biti u tom slučaju isključeno već stoga
što nema radnje.
,9 Prema tradicionalnom svaćanju nisu radnje niti ak# p!a'ne oso)e.
Ka+nj'os# p!a'n* oso)a
Protiv kažnjivosti pravni osoba obično se ističe da one nisu sposobne za
radnju, bez obzira na to od koje se teorije radnje polazi jer sve teorije radnju
svaćaju kao ponašanje čovjeka.
*matra se da iza akata pravne osobe stoje zapravo radnje njeni
predstavnika pa je onda razumljivo i da ti predstavnici odgovaraju za svoje
radnje i onda kada njima nisu ostvarili korist za sebe nego za pravnu osobu.
#e može biti govora o krivnji pravni osoba jer je krivnja prijekor upućen
čovjeku kao slobodnoj i odgovornoj osobi, što pravna osoba nije.
,ako'er se ističe da kazna ima svru popravljanja počinitelja, pa onda ne
može biti govora o popravljanju pravne osobe.
Pobornici kažnjivosti pravni osoba polaze od činjenice da u modernom
društvu postoji potreba za kažnjavanjem pr.osoba i da kp u toj potrebi mora
udovoljiti.
*matra se da nije dovoljno oduzeti pravnoj osobi imovinsku korist, nego je
treba i kazniti.
,akvom kaznom se ide za ostvarivanjem generalne prevencije.
Postoje 9 temeljna modela kaznene odgovornosti pravni osoba )
ι objektivna odgovornost pravne osobe – temelji se na potrebi da se očuvaju
odre'ena pravna dobra
ι odgovornost pravne osobe za kaznena djela njezinih tijela – tu se i krivnja
odre'eni $izički osoba uračunava pravnoj osobi
ι autonomna krivnja pravne osobe – kao krivnja zbog loše organizacije
7 :rvatski KZ ne predvi'a kažnjavanje pravni osoba.
www.nasciturus.com
III. BIĆE KAZNENOG DJELA
*kup obilježja nekog k. djela koja moraju biti obuvaćena namjerom.
4zražava u čemu se sastoji zabranjeno ponašanje, te sadrži ono što je tipično
za neko k. djelo po čemu se ono razlikuje od drugi. #edostaje li u pojedinom
slučaju samo jedno obilježje kaznenog djela, nije ostvareno njegovo biće.
Pojam bića usko je povezan s pojmom ZAK!"K#A $%"A, no neka
okolnost ne postaje djelom bića samo zato što se nalazi u opisu tog k. djela.
;oguće je da se opis i biće ne poklapaju, te je u tom slučaju potrebno
dopuniti opis k. djela ako želimo doći do bića.
4spravnije je govoriti o biću k. djela kao o njegovu sastojku nego predvi'enosti
u zakonu – ona nam omogućuje da uz korekture do'emo do bića k.d. kao
njegova sastojka
$&A'! ()& je društvena vrednota koju pravni poredak štiti prijetnjom
kazne. %dnosi se na realni, društveni sadržaj, te pretodi propisivanju k.djela,
a time i svrsi zakona !ratio legis". ,o je zapravo vrijednost na kojoj počiva
sigurnost društva idealne naravi.
Pojam pravno dobro je pojam koji je vrlo sličan pojmu svre zakona ,ali mu
pretodi. Pravno dobro se uvijek povre'uje posredno, putem napada na
objekt radnje.
)*+K, &A(!*+ je individualizirani, realni predmet na kojem se izvršava
radnja.
O0ILJE:JA KAZNENOG DJELA
; desk!p#'na !opisna" – odnose se na tjelesne ili duševne datosti ili
4 mogu se razumjeti na temelju svakodne7
vnog iskustva
; no!"a#'na !vrijednosna" – uključuju neku normu ,bilo pravnu ili opću
kulturološku i podrazumjevaju neko
vrednovanje
; o)jek#'na – bitno je da su neovisna od procesa koji se odvijaju na
duševnom području počinitelja
a9 radnja svojstvena tome k. djelu
)9 objekt radnje
69 posljedica7učinak u vanjskom svijetu, vremenski 4 prostorno
odvojen od radnje
d9 uzročna veza7 da je upravo ta radnja svojstvena tom k.
djelu prouzročila posljedicu
e9 opis počinitelja
; su)jek#'na – usmjerenost volje
www.nasciturus.com
4R<TE KAZNENI= DJELA PREMA TIPOVIMA BIĆA K. DJELA
1.#e"eljna / npr .ubojstvo
k'al,6!ana /npr. teško ubojstvo. Kaznena djela za koja su
propisane teže kazne zbog novi obilježja koja djelo
čine težim -kvali.ikatorne okolnosti/
p!'le$!ana / npr. ubojstvo na mah. Kaznana djela za koja su
propisane blaže kazne zbog obilježja koja djelo čine
lakšim -privilegirajuće okolnosti/
Kaznena djela kvali$icirana težom posljedicom7 posebna vrsta kvali$icirani k.
djela kod koji je, pored posljedice svojstvene tom k. djelu, dodatno obilježje
teža ili daljnja posljedica.
-."a#e!jalna / k.djela koja u svom biću sadrže posljedicu svaćenu
kao učinak na objektu radnje koji je prostorno i vreme7
nski odvojen od same radnje !npr. ubojstvo0 kra1a"
,o!"alna / k.d. kod koji se biće iscrpljuje u samoj radnji pa ona
nema posljedicu u opisanom smislu.
;e'utim , imaju posljedicu u širem smislu koja se sastoji u tome da se
počiniteljevo ponašanje očitovalo u vanjskom svijetu ! npr. silovanje/
2.kaznena djela po'!e('anja / većina k.d.
7sastoje se u uništenju ili drugom
realnom oštećenju objekta radnje
kaznena djela u$!o+a'anja / kod koji se kažnjava već samo
ugrožavanje objekta radnje !k.d.protiv
okoliša"
-konkretnog ugrožavanja – sastoje se u dovo'enju u opasnost
objekta radnje tako da izostanak povre'ivanja ovisi
samo od sretnog stjecaja okolnosti
-apsraktnog ugrožavanja – kd kojima je svojstveno da na
tipičan način izazivaju konkretnu opasnost, iako ona
nije njiovo obilježje
kaznena djela "ješo'#o$ #pa / kod nji se isprepliću ugrožavanje i
povre'ivanje
Kaznena djela povre'ivanja i konkretnog ugrožavanja su materijalna kaznena
djela.
Kaznena djela apstraktnog ugrožavanja su $ormalna kaznena djela.
www.nasciturus.com
5. K.d. koja se sas#oje u s#'a!anju neko$ p!o#up!a'no$ s#anja8

#!ajna / kod ovi k.d. počinitelj je stvorio protupravno stanje i nakon
toga ga održava svojom voljom. ,ako se k.d. neprekidno
obnavlja do trenutka kad počinitelj odluči prekinuti protupr.
*tanje ili ga vanjske okolnosti prisile na to.
Kd je $ormalno dovršeno nastupom protupravnog stanja, ali
je materijalno dovršeno tek prestankom protupr. stanja
Kd s#anja / njima se tako'er stvara protupravno stanje, ali ono
nakon toga postoji neovisno o volji počinitelja.
nastupom protupravnog stanja kd je dovršeno u
materijalnom i $ormalnom smislu
>. jednos#a'na / štite samo jedno pravno dobro
slo+ena / < ili više pravni dobara
?. jednoak#na / sastoje se iz samo jedne radnje
'šeak#na / < ili više radnji
za pokušaj višeaktni kd dovoljno je da počinitelj započne izvršavati prvu
radnju, a i za supočiniteljstvo vrijedi isti princip.
@. podjela p!e"a k!u$u "o$u7* po&n#elja8
op7aA delicta communia – kd koja može počiniti svatko !kz7=tko>"
pose)naA delicta propria – mogu počiniti samo osobe s odre'enim
svojstvom koje je posebno istaknuto u
zak. opisu npr.službena osoba
- prava posena ! svojstvo počinitelja utječe na samo
postojanje k. djela
- neprava posena ! može počiniti svatko, ali je posebno
svojstvo počinitelja kvali$ikatorna
okolnost

'las#o!u&naA počinitelj ga mora sam izvršiti, bilo da je potrebno
njegovo tjelesno sudjelovanje u počinjenju ili da je na
drugi način potrebno njegovo osobno sudjelovanje u radnji počinjenja
B. kaznena djela &njenje" / tzv. Komisivni delikti
7ostvaruju se kršenjem zabranjujuće – proibitivne norme
7prevladavaju u zakonu
kaznena djela ne&njenje" / tzv.misvni delikti
7ponašanja kojima se krši nadre'ujuća7imperativna norma
7zakon i kažnjava iznimno
www.nasciturus.com
"#$I"%#"%#
Kazneno se dijelo može počiniti činjenjem i nečinjenjem.
P!a'a kaznena djela ne&njenje"A delicta omissiva
*astoji se u nepoduzimanju radnje koju nalaže zakon.
Počinitelj mora učiniti sve što je u njegovoj moći da bi otklonio
nastajanje posljedica, ali se ne traži od njega da mora otkloniti
posljedicu.
Posljedica je izvan bića kaznenoga dijela.
Kazneno dijelo može počiniti svatko tko se na'e u odre'enoj situaciji, te
počinitelj nema položaj garanta.
Primjer za ovakvo kazneno dijelo je nepružanje pomoći. 4znimno, počinitelj ne
može biti svatko, nego je krug mogući počinitelja sužen ! nepružanje
medicinske pomoći".
-itno je da sam počinitelj nečinjenja nije uzrokovao situaciju.
Nep!a'a kaznena djela ne&njenje" / delicta comissiva per
omissionem
,o su kaznena dijela koja se satoje u kršenju dužnosti da se spriječi nastup
podljedice.
Posljedica ulazi u biće kaznenoga dijela.
%dgovara samo ona osoba koja je pravno obvezna spriječiti nastupanje
posljedica !garant".
PO&O'A% (A)A"TA
(arant je osoba koja garantira da do posljedice neće doći, odnosno počinitelj
koji je pravno obvezan spriječiti nastupanje zakonom opisane posljedice.
- *ormalna teorija pravni+ dužnosti ili teorija i,vora –
odre'uje pojam garanta polazeći od izvora iz kojeg su nastale
pravne dužnosti načinjenje. ,i izvori su) zakon, ugovor i
pretodna opasna radnja
- *unkcionalna teorija pravni+ dužnosti – pravne dužnosti na
činjenje odre'uje prema tome kako $unkciju imaju prema
pravnom dobru
Ga!an#ne o)'eze)
1. dužnosti ,a-tite nekog pravnog dora
a" dužnost zaštite na temelju prirodne povezanosti ! roditelji i djeca, bračni
drugovi"
b" dužnost zaštite na temelju postojanja uske životne zajednice ! izvanbračna
dijeca i omoseksualna zajednica, u koliko je zajednica nastala s ciljem da
www.nasciturus.com
se njezini članovi me'usobno pomažu , te tako'er kod zajednica koje su
na stale pri nekom opasnom potvatu"
c" dužnosti zaštite na temelju dobrovoljnog preuzimanja neke
obveze!njegovateljica, učitelj, zatim dužnosti koje proistječu iz drugi
ugovora i iz radnog odnosa"
-. dužnosti nad,ora nad i,vorima opasnosti – temelji se na načelu da
dužnost nadzora nad nekim izorom opasnosti nužno povlači i dužnost da se
spriječe štetne posljedice koje iz tog izvora mogu proizači)
a" dužnost na temelju pretodne opasne radnje – tko izazove opasnost
dužan je spriječiti štetne posljedice koje mogu iz nje proizaći
b" dužnost nazdora nad izvorima opasnosti koji su u vlasti počinitelja !vlasnik
auta za nesreću izazvanu neispravnošću"
c" dužnost nadzora nad trećim osobana koje predstavljaju opasnost !osobe
koje brinu za odgoj djece, te dužnost vojni službeni i odgovorni osoba
da spriječe kaznena dijela podre'eni"
.&A/0/&A %#1"A.# V)I%#1"O2TI

&a bi postojalo nepravo k.djelo nečinjenjem potrebno je postojanje garantne
obveze, ali zakon traži da je takvo propuštanje po djelovanju i značenju
jednako počinjenju tog djela činjenjem – klauzula ne vrijedi uvijek.
Kod kazneni djela kod koji je predvi'eno samo prouzročenje posljedice, a
da radnja nije posebno opisana, dovoljno je utvrditi samo garantnu dužnost.
Klauzula ednake vrijednosti se odnosi na samo na ona kaznena djela u
kojima je način počinjenja pobliže opisan, odnosno gdje postoji neki modalitet
radnje npr. ubojstvo
na okrutan ili krajnje podmukao način nije isto činjenjem i nečinjenjem
2PO2OB"O2T 0A )A1"%/
;ora postojati da bi uopće postojalo kazneno djelo nečinjenjem
- op7a sposo)nos# za !adnju7počinitelj neće odgovarati za kd
nečinjenja, ako nitko drugi na njegovu mjestu ne bi bio u stanju
poduzeti aktivnu radnju npr. ako je u
nesvijesti ili vezan pa nije u stanju pružiti pomoć
- nd'dualna sposo)nos# za !adnju7 kad konkretna osoba nije
u stanju poduzeti radnju tako'er neće odgovarati
npr. neplivač ako se netko utapa
Vrijedi pravilo3 ni od koga se ne može zatijevati ono što je iznad
njegovi mogućnosti) ultra posse nemo tenetur
www.nasciturus.com
B&A'# .A'"%AVA"%# 0A "#$I"%#"%#
Počinitelj koji je počinio kazneno djelo nečinjenjem može se blaže kazniti,
osim ako se radi o kaznenom djelu koje se može počiniti samo nečinjenjem.
%va odredba se odnosi samo na zakonski neregulirana kaznena djela
nečinjenjem i na zakonski regulirana kd nečinjenjem koja se mogu počiniti
činjenjem ili nečinjenjem.
npr. zlouporaba povjerenja
-laže kažnjavanje za nečinjenje je uvijek $akultataivno ! ocjena suda".


3ZROCNO<T D KA3ZALITET9
7%biležje k.d i sastavni dio bića k.d, zatjev da je upravo radnja prouzročila
posljedicu
.zročnost može u zakonu biti izrijekom istaknuta – npr.2tko prouzroči smrt
drugoga32 , ali je najčešće neopisano obilježje kaznenog djela.
.zročnost se ne pojavljuje kod $ormalni kd, već samo kod kd s posljedicom,
a me'u njima posebno i kod kd kvali$iciranim težom posljedicom !materijalna
kd".
.zročna veza je uvijek objektivne naravi, te pretodi krivnji.
*misao uzročnosti je da počinitelj odgovara samo za one promjene u
vanjskom svijetu koje su njegovo djelo, a ne i za one koje se slučajno
nadovezuju na njegovu radnju.
1. TEORIJA EK4I4ALENEIJE D jednake '!jedno# s'* uz!oka9
*matra uzročnim sve ljudske radnje koje su na bilo koji način utjecale na
nastanak posljedice.
Koristi čisto prirodno7znanstveni kriterij, odnosno pri utvr'ivanju uzroka ne
pribjegava se nikakvom odabiru uzroka prema njiovom pravnom značenju,
niti se ona na bilo koji drugi način vrednuju.
,eorija ima u vidu da svaka posljedica obično ima više uzroka, pa je dovoljno
da je počiniteljeva radnja jedan od uzroka ili suuzroka.
,eorija se obično povezuje s $ormulom condicio sine 4ua non-5nužni uvjet ?
uvjet bez kojeg se ne može", pa se ponašanje počinitelja smatra uzrokom
ako bez njega ne bi došlo do posljedice7uvodi se praktična metoda
ipotetičnog postupka eliminacije .
3z!o&nos# ne7e )# sklju&ena8
5. istodobno s radnjom počinitelja djelovao 4 neki dr. učinak
<. u slučaju naknadnog djelovanja drugi uzroka
www.nasciturus.com
9. u slučaju naknadnog djelovanja treći osoba
(. u sl. naknadnog djelovanja žrtve
zn"ka8 prekid uzročnosti –slučajevi u kojima treća osoba ili sama
žrtva neovisno o pretodnoj radnji počinitelja otvara novi
uzročni niz kojim se poništavaju učinci pretodne radnje.
@ormula condicio sine 4ua non na daje odgovor na mnoge slučajeve,
posebice kod)
a9 ku"ula#'no$ kauzal#e#aAslučajeva kad je posljedica uzrokovana
s više istodobni radnji od koji je svaka za sebe dovoljna da
i proizvede
)9 *po#e#&ko$ kauzal#e#aA zbivanje koje realno nije utjecalo na
posljedicu, ali bi proizvelo tu istu posljedicu da ona nije
nastalazbog drugog uzroka
69 uz!o&nos# s'od na "saon p!o6es ako je z)ljsko djelo'anje
Kod 4%$,+,%5K# KA6ZA7%,+,A $ormula c.s.A.n. dovodi do
neprivatljivi rezultata.
,ome se probalo doskočiti proširenjem $ormule) 7 uzročnost bi bila isključena
samo ako bi, i da nije bilo radnje počinitelja, posljedica izostala u njenom
konkretnom obliku, pa je onda za postojanje uzročnosti dovoljno da je
radnjom počinitelja posljedica modi$icirana.
#ovije teškoće s $ormulom dovode u novije vrijeme do privaćanja $ormule o
ZAKONITOM 34JET3 ) o uzročnoj vezi može se govoriti samo kad su
odre'ene promjene u vanjskom svijetu prema nekom poznatom prirodnom
zakonu nužno povezane s pretodnom radnjom.
6 prednost8 uzročnost B zbiljska pojava
6 slabost8 ne može pomoći tamo gdje zbiljska uzročnost nije poznata
"ajslaija to7ka teorije ekvivalencije 8
7 obuvaća preširok krug uzroka
7 smatra uzrokom vrlo udaljene ljudske radnje
7 uzima u obzir sasvim netipične, tj. slučajne uzroke
-. TEORIJA ADEK4ATNO<TI
,raži da promjena u vanjskom svijetu bude adekvatna ili tipična posljedica
neke radnje, odnosno da prema općem životnom iskustvu postoji vjerojatnost
da će odre'ena radnja izazvati odre'enu posljedicu.
,raži da se sudac naknadno stavi u položaj objektivnog promatrača koji prije
počinjenja djela ocjenjuje vjerojatnost nastupanja posljedice 4 koji raspolaže
znanjem razumnog čovjeka iz kruga kojem pripada počinitelj, te posebnim
znanjem koje ima počinitelj.
www.nasciturus.com
npr. hemo.iličar i kamen
- počinitelj ne zna da je osoba emo$iličar, a nije vjerojatno da bi
se nekoga moglo usmrtiti lakšom ozljedom putem ga'anja
kamenom B #/;0 .Z+%C#%*,4
- počinitelj zna da je žrtva emo$iličar 4 zna što je svojstveno za
tu bolest B P%*,%34 .Z+%C#%*,
,eorija se može svatiti kao dopuna teorije ekvivalencije, jer rješava neke
slučajeve u kojima teorija ekvivalencije dovodi do preširoke odgovornosti.
0li još uvijek nije dovoljna jer se pod nju ne mogu podvesti svi slučajevi u
kojima treba zanijekati odgovornost.
2. TEORIJA O0JEKTI4NOG 3RAC3NA4ANJA
#astala u okviru suvremene njemačke dogmatike.
%dgovara na pitanje pod kojim uvjetima će se posljedica objektivno uračunati
počinitelju kao njegovo djelo.
0ko takvo uračunavanje nije moguće, nije ostvareno ni biće kd.
%bjektivnost uračunavanja znači isključenje kriterija značajni za krivnju
!subjektivno uračunavanje" kao subjektivni odnos počinitelja prema djelu.
#a naturalistički – empirijski svaćenu uzročnost teoriju ekvivalencije
nadovezuje i normativnu – vrijednosnu ocjenu.
#ormativna sastavnica objektivnog uračunavanja sastoji se u zatjevu da se
radnjom počinitelja mora stvoriti protupravna opasnost za objekt radnje, i da
se upravo ta opasnost mora realizirati u posljedici koju predvi'a zakon kao
obilježje kaznenog djela.
%ba ta uvjeta se moraju ostvariti – ako se jedan od nji ne ostvari B #/;0
.Z+%C#%*,4
npr. radnjom počinitelja nije stvorena protupravna opasnost za objekt
radnje
; vo'enjem ubojice nije još ostvarena nikakva opasnost za žrtvu
B .&0D3/#/ +0&#3/
; nagovaranje žrtve na let zrakoplovom
B #%+;0D#/? P+01#% 4+/D/10#,#/ +0&#3/
; svi slučajevi #/0&/K10,#%E K0.Z0D4,/,0 jer kod nji opasnost
nije novostvorena već je postojeća opasnost zanemarivo povećana
- hemo.iličar – opasnost od emo$ilije postoji već od ranije a
bacanjem kamena na žrtvu je neznatno
povećana
npr. počinitelj je radnjom stvorio opasnost ali se u posljedici nije
realizirala ta već neka druga opasnost
www.nasciturus.com
; slučaj =P+%P4*0#%E 0D,/+#0,41#%E P%#0F0#30> B počinitelj
ne poštuje dužnu pažnju ali posljedice bi nastale 4 da ju je poštivao
; posljedica se počinitelju neće uračunavati kao njegovo djelo niti kada
je 4Z10# Z0F,4,#%E P%&+.C30 P%1+43/G/#/ #%+;/
. posljedici se mora realizirati upravo ona opasnost koja je nastala zbog
povrede dužne pažnje.
Posljedica se neće uračunati počinitelju niti kada je izvan zaštitnog područja
povrije'ene norme.

3ZROCNO<T KOD NEPRA4I= K.D. NECINJENJEM
#eprava kd u svom biću sadrže posljedicu na pitanje) =može li nečinjenje
uopće nešto uzrokovati 92
9e: ni+ilo ni+il *it 9 !iz ničega ne nastaje ništa"
Počinitelj se ne kažnjava zato što je prouzročio posljedicu , već zato što ju nije
otklonio.
Postoji više svaćanja o ovom problemu)
5" uzrok posljedice nije nečinjenje nego #/K0 &+.E0 &3/D0,#%*,
počinitelja koju je poduzeo umjesto one koju je trebao
npr. čuvar gleda ,' dok lopovi pljačkaju i ne spriječava ih
<" ,/%+430 4#,/+@/+/#H43/ ) nečinjenje izjednačava s aktivnim
činjenjem jer se odustajanjem od voljne radnje poništava uvjet koji
bi spriječio posljedicu
9" neki teoretičari priznaju da Z-4D3*K%E K0.Z0D4,/,0 nema i
puštaju na pojam = P+01#4 K0.Z0D4,/, >
(" moderna teorija – P*/.&%K0.Z0D4,/,7 problem se rješava u
okviru pojma objektivnog uračunavanja pa se tako izbjegava i sam naziv
uzroka
Kod nepravi kazneni djela nečinjenjem moguć je samo ;IPOT#TI$.I
.A/0A&IT#T tj. nečinjenje i posljedica su povezani samo onda kad bi
činjenje otklonilo posljedicu F primjena modi*icirane *ormule c.s.4.n. kao
;IPOT#TI$.I PO2T/PA. 1O1AVA"%A P)OP/<T#"# )A1"%#
- budući da je riječ o ipotetičkom sudu ne može se nikad 5IIJ
tvrditi nešto – dovoljna je vjerojatnost , ali mora biti '%"K%
www.nasciturus.com
",6$A!* '*+&*A,!",% ili '*+&*A,!", K*A
#&A!%5% "A "%#6&!:;6
npr. gra1evinski poslovo1a nije udaljio pijanog radnika – ubio se
prevrtanjem stroja – da ga je udaljio visoko je vjerojatno da se ne
bi ubio

www.nasciturus.com
IV. P R O T U P R A V N O S T
ODNO< 0I1A K.D. I PROT3PRA4NO<TI
&a bi neka radnja predstavljala kazneno djelo moraju se njome najprije
ostvariti sva obilježja kd ili biće kd.
%svarenje bića kd je nužni ali ne i dovoljni uvjet protupravnosti.
;oguće je da netko ostvari sva obilježja kaznenog djela, a da njegova
radnja ne bude protupravna is toga ne bude kazneno djelo.
Protupravnosti, a time ni k.d. nema kada postoje !azloz sklju&enja
p!o#up!a'nos# / s#ua6je u koj"a dopušaju7a Dpe!"s'na no!"a9
ponš#a'a u&nke za)!anjuju7e Dp!o*)#'ne9 no!"e.
Zaključak o protupravnosti nekog ponašanja donosi se u < $aze )
1. prvo se mora utvrditi da neko ponašanje ispunjava biće kaznenog djela
-.onda se mora utvrditi da protupravnost nije isključena zbog postojanja
nekog razloga isključenja protupravnosti
Protupravnost se, prema tome, sastoji iz jednog POZITI4NOG 3T4RGENJA i
jednog NEGATI4NOG 3T4RGENJA.
Kako je pozitivna satavnica protupravnosti utvr'ena već samim time što je
utvr'eno biće kaznenog djela, proizlazi d se u praksi protupravnost utvr'uje
samo ne$a#'no, i to onda kada u obzir dolazi neki razlog isključenja
protupravnosti.
%dnos bića kaznenog djela i protupravnosti dobro izražava $ormula prema
kojoj )7e kazneno$ djela nd6!a p!o#up!a'nos# – u slučaju ispunjenja
bića kd u pravilu postoji i protupravnost, ali su moguće iznimke – indicija je
svaćena kao okolnost koja s odre'enom vjerojatnošću upućuje na neki
zaključak.
.mjesto pojma protupravnosti rabi se ponekad kao istoznačnica pojam
#/P+01%.
4pak postoji razlika me'u njima.
Protupravnost je svojstvo radnje – njena suprotnost pravnoj normi.
#epravo je sama ta radnja.
Teo!ja o ne$a#'n" o)lje+j"a )7a kazneno$ djela
*matra da biće kd osim pozitivni obilježja iz zakonskog opisa čine i
nepostojanje razloga isključenja protupravnosti kao njegovo negativno
obilježje.
#a taj je način dobiveno p!oš!eno l skupno )7e kazneno$ djela koje uz
obilježja sadržana u zakonskom opisu čine i nepisana negativna obilježja.
,eorija ne stoji, jer obilježja koja utvr'uju protupravnost izražavaju načelni
stav zakona o tome što je zabranjeno !generalno" , dok obilježja koja
www.nasciturus.com
isključuju protupravnost vrijede samo iznimno i to u onim pojedinačnim
slučajevima kad neko ponašanje nije društveno štetno jer služi zaštiti viši
vrijednosti od oni koje se štite propisivanjem kd.
@%+;0D#0 4 ;0,/+430D#0 P+%,.P+01#%*,
Protupravnost valja svatiti kao jedinstvo $ormalne i materijalne
protupravnosti.
+adnja je) A ,o!"alno p!o#up!a'na kad se njom krši neka kazneno7
pravna norma
A "a#e!jalno p!o#up!a'na kad se njome povre'uje pravno
dobro čijoj zaštiti služi kaznenopravna norma na način koji je
društveno štetan
;aterijalna protupravnost je važna za razumjevanje razloga isključenja
protupravnosti.
;aterijalna protupravnost ne postoji kad postoji neki razlog isključenja
protupravnosti – jer tada počinjeno djelo nije društveno štetno.
;atrijalna protupravnost tako'er omogućava s#upnje'anje nep!a'a koje nije
moguće ostane li samo u granicama $ormalne protupravnosti.
RAZLOZI I<KLJ3CENJA PROT3PRA4NO<TI
1. Mons#&ke #eo!je – pokušavaju sve razloge isključenja protupravnosti
svesti na jedinstveno temeljno načelo
,ako je prema ,/%+434 *1+:/ isključena protupravnost nekog ponašanja
kojim se ostvaruje biće kaznenog djela ako je ono prikladno sredstvo za
postizanje zakonom priznate svre.
-. Plu!als#&ke #eo!je – utvr'uju načela svojstvena nekoj skupini razloga
isključenja protupravnosti ili samo pojedinačnom razlogu.
Prevladavaju.
)a,lo,i isklju7enja protupravnosti se djele u = skupine3
- razlozi uspostavljeni radi zaštite prestižnog interesa – isključuju
protupravnost radnje ako je interes očuvanja jednog pravnog
dobra veći od interesa očuvanja drugog pravnog dobra
7 npr. K+03#30 #.2&0
- razlozi uspostavljeni zbog načela nepostojanja interesa –u
odre'enim slučajevima pravni poredak odustaje od zaštite
nekog pravnog dobra jer za nju nema interesa
7 npr. P+4*,0#0K %F,/K/#4K0
www.nasciturus.com
RAZLOZI I<KLJ3CENJA PROT3PRA4NO<TI MOG3 <E NAJ0OLJE
PODJELITI <AMO PREMA IZ4ORIMA NA<TANKA 7 čisto $ormalni kriterij)
a9 razlozi predvi'eni u op7e" djelu – nužna obrana , krajnja nužda , sila ili
prijetnja , zakonita uporaba sredstava prisile
)9 razlozi predvi'eni u pose)no" djelu – propisani su samo za odre'eno
kazneno djelo – npr. otkrivanje tajne u općem interesu kod kaznenih djela
neovlaštenog otkrivanja pro.esionalne tajne
L zakon kod a" i b" uvodi razloge isključenja protupravnosti $ormulom ) #/;0
K0Z#/#%E &3/D0, koja znači da nema kaznenog djela zato što nema
protupravnosti
69 razlozi nastali z'an "a#e!jalno$ kaznenp!a'no$ zakonoda's#'a –
nastali u drugoj grani domaćeg prava, u me'unarodnom ili običajnom
pravu
<30JEKTI4NA O0ILJE:JA RAZLOGA I<KLJ3CENJA
PROT3PRA4NO<TI
&a bi u pojedinom slučaju bila isključena protupravnost, kod počinitelja mora
postojati 'olja da pos#up u skladu s p!a'o" F on mora pozna'a#
s#ua6ju z)o$ koje je sklju&ena p!o#up!a'nos#.
PRA4NI 3CINEI I<KLJ3CENJA PROT3PRA4NO<TI
Po7initelj radnje čija je protupravnost isključena nije počinio kazneno djelo i
ne može se kazniti – to njegovo djelo nije kazneno djelo. *ud donosi
oslo)a(aju7u p!esudu.
2udionici –supočinitelj, poticatelj, pomagatelj – tako'er ne čine kd i moraju
se osloboditi optužbe.
Kod poticanja i pomaganja to proizlazi iz TEORIJE LIMITIRANE
AKEE<ORNO<TI jer su ti oblici sudioništva kažnjivi samo ako je glavni
počinitelj izvršio protupravnu radnju.
'rtva radnje nema pravo na nužnu obranu, jer takva radnja nije protupravan
napad.
www.nasciturus.com
MOG31I RAZLOZI I<KLJ3CENJA PROT3PRA4NO<TI8
1. N3:NA O0RANA
#ajvažniji razlog isključenja protupravnosti.
$l.=> .0- ona o)!ana koja je p!jeko po#!e)na da po&n#elj od se)e
Il d!u$o$a od)je s#odo)n l z!a'no p!eds#oje7
p!o#up!a'n napad
#ema kaznenog djela kada je počinitelj postupao u nužnoj obrani.
$ravo na nužnu obranu izvodi se iz dva načela8
1. na&elo sa"ozaš##e prema kome nitko nije dužan trpjeti povrede svoji
pravni dobara pa je ovlašten silom odbiti napad na nji
-. na&elo po#'!('anja Da,!"a6je9 p!a'a / jer se priznavanjem prava na
n.o. osigurava prevlast prava nad nepravom
#užna obrana sadrži poruku da pravo ne treba ustupiti nad nepravom, pa se
stoga od napadnutog ne smije tražiti da se spašava bijegom ! turpis $uga ".
⇒ NAPAD
&a bi postojalo pravo na nužnu obranu mora postojati napad.
#apad je svako povre'ivanje ili ugrožavanje nekog pravno zaštićenog dobra,
koje potječe od čovjeka.
#apad životinje se u pravilu ocjenjuje prema pravilima krajnje nužde, a ne
nužne obrane, osim ako netko koristi životinju kao sredstvo napada.
#apad se može izvršiti i #/C4#3/#3/; ako se njime ispunjavaju sve
pretpostavke nekog nepravog kaznenog djela nečinjenjem7nužna obrana –
prisiliti garanta na dužno činjenje ili samostalno otkloniti nastup posljedice –
npr. ako majka ne hrani dijete0 svatko ju može prisiliti na to ili provaliti u njen
stan i nahraniti dijete.
19 :rvatski KZ ne ograničava pravna dobra protiv koji napad mora biti
usmjeren, ali u praksi rv. sudova najčešće se priznaje nužna obrana kad se
štiti +'o#, #jelesna 6jelo'#os# i slo)oda % a načelno se priznaje i pravo na
nužnu obranu u slučaju zaš##e "o'ne &as#, ali ne usmrćenjem.
+adnjom se u nužnoj obrani mogu štititi i p!a'na do)!a d!+a'e i p!a'n*
oso)a, ako se radi o dobrima koja mogu biti i individualna, ali nitko nema
pravo braniti poredak kao takav, niti je dopušteno sprečavati društveno štetne
radnje –npr. uništavanje pornogra.skog materijala
-9 #apad mora biti protupravan , ali ne mora predstavljati i neko kazneno
djelo, nego je dovoljno da se njime povre'uju pravna dobra iz bilo kojeg
područja
npr.smetanje posjeda<protupravni napad
www.nasciturus.com
4z ti razloga nije dopuštena)
7 nu+na o)!ana p!o#' nu+ne o)!ane
- nu+na o)!ana p!o#' !adnje poduze#e u k!ajnjoj nu+d koja
sklju&uje p!o#up!a'nos#
- napadnu# ne"a p!a'o na n.o. od napada na koj je p!s#ao
ako #aka' p!#anak sklju&uje p!o#up!a'nos# napada
#apad poduzet radi realizacije osnovane tražbine je protupravan !vjerovnik
nema pravo napada na dužnika, nego samo pravo tužbe" , osim ako vjerovnik
ima pravo na samopomoć po pravilima gra'anskog prava.
29 #apad ne mora biti skrivljen.
59#apad mora biti istodoban ili izravno predstojeći.
#ije dozvoljena tzv. anticipirana nužna obrana – protiv napada koji se tek
planiraju ili tek pripremaju.
#apad izravno predstoji u slučaju ponašanja koje svakog časa može dovesti
do povre'ivanja tako da svako otklanjanje obrambene radnje dovodi u pitanje
njezin uspje ? takvim stanjem smatra se i završni stadij pripremni radnji koji
izravno pretodi pokušaju.
%brana od budućeg napada nije dopuštena niti kad ga napadač otvoreno
najavljuje – npr.prijetnja ubojstvom još nije povreda pravnog dobra – života ,
ali kad je prijetnja već i pokušaj kaznenog djela nužna obrana je dopuštena –
npr.razbojnik uperi pištolj u žrtvu tražeći da mu žrtva preda novac7protupravni
napad je otpočeo i jedno od dobara7 sloboda odlučivanja je povrije'eno.
Zaštitna sredstva koja se podstavljaju u očekivanju budućeg napada
ispunjavaju uvjet istodobnosti jer djeluju u trenutku napada, ali je
pitanje jesu li ona prijeko potrebna za odbijanje napada – npr. bomba
na prozoru za provalnika je pretjerana i nije nužna obrana
Pravo na nužnu obranu traje za čitavo vrijeme trajanja napada, dakle sve dok
napadač nije de$initivno odustao ili promašio, odnosno dok nije nastupila
povreda , te traje i kada je napad privremeno prestao.
,amo gdje je napad de$initivno prestao, prestaje pravo na nužnu obranu jer to
onda više nije obrrana , nego %*1/,0 zbog pretodnog napada.
⇒ O0RANA
19 %brana mora biti prijeko potrebna za odbijanje napada.
Pri ocjeni jeli obrana u konkretnom slučaju prijeko potrebna treba uzeti u obzir
sve okolnosti slučaja, ja&nu napada, odnos ,z&ke sna$e napada&a
napadnu#o$, te odnos s!eds#a'a koj"a su se poslu+l.
www.nasciturus.com
%cjena se mora vršiti e= ante i mora biti objektivna, te se sudac mora upitati
kako bi postupio svaki razuman čovjek u položaju napadnutog.
-9 %d napadnutog se traži da što je moguće više štedi napadača, tj.u slučaju
kada može birati izme'u više razni, jednako djelotvorni načina
obrane odabere onaj koji je za napadača blaži.
#apadnuti se mora ograničiti samo na de,enz'nu o)!anu !puko odbijanje ili
pariranje udaraca", nego ima pravo i na o,enz'nu o)!anu% odnosno smije
prijeći u protunapad ako se drugačije ne može obraniti. 0li od napadnutog se
ne smije tražiti da štedi napadača na svoju štetu – npr. žena koju napada
mladić s nožem u ruci> od nje se ne može zahtijevati da ga udari po ruci već
ga može udariti i šakom po glavi i tako na siguran način otkloniti opasnost
29 #apadnuti je dužan privatiti pomoć treće osobe , ako ju je ona spremna
pružiti pravodobno i učinkovito.
%d napadnutog se ipak ne može tražiti da na ponižavajući način traži pomoć
treći osoba, pa je dvojbeno stajalište da je žena nad kojom je započeto
silovanje dužna vikanjem dozvati eventualne prolaznike.
#apadnuti isto tako nije dužan pouzdati se u pomoć oni koji je očito ne žele
pružiti – znatiželjni promatrači.
Pravo na nužnu obranu postoji samo kad policija nije u stanju pružiti pomoć.
59 &a bi postojalo pravo na nužnu obranu nije potrebna razmjernost izme'u
napadnutog dobra i dobra koja se povre'uju u obrani.
4znimka vrijedi samo kad je u pitanju u)ojs#'o !ad zaš##e "o'ne.
,o znači da je ubiti napadača dopušteno jedino radi obrane 241%,0, ,43/D0 i
*D%-%&/ , ali ne i imovine.
>9 +adnja napadnutog mora biti upravljena prema nekom dobru napadača, a
ako napadnuti u nužnoj obrani povrijedi dobro treće osobe, njegova se radnja
ima procjenjivati prema odredbama o krajnjoj nuždi – npr.ako blagajnica da
novac razbojniku
?9 #a strani napadnutog mora postojati o)!a")ena 'olja kao subjektivno
obilježje nužne obrane, a ukoliko ta volja ne postoji nema ni nužne obrane –
npr.sporazumna tučnjava
www.nasciturus.com
⇒ OGRANICENJA PRA4A NA N3:N3 O0RAN3
7 napadnuti se mora)
7 ograničiti na sigurnu obranu
- uklanjati napadu
- koristiti de$enzivnu obranu
- pretrpjeti lakše ozljede
$ostoje ? situacije u kojima dolazi u obzir ograničenje prava na nužnu
obranu.
1. "apad osoe koja nije kriva ili je nje,ina krivnja osjetno smanjena –
ograničeno je pravo na nužnu obranu kad je napadač dje#e, duše'n
)olesnk, osoba u neo#klonj'oj za)lud ili #eško pjana osoba.
npr.osoba koju teško pijani napadač vrije1a dužna je ukloniti se napadu0
jer nema pravo udariti jako šakom u bradu napadača da ovaj prilikom
pada zadobije smrtonosne ozljede
-. "apad osoe kojoj je napadnuti garant po prirodnoj pove,anosti –
pravo na nužnu obranu jue ograničeno ?iznimno? ako je ugrožen život
napadnutog on smije ubiti srodnika ako se ne može drugačije obraniti. –
npr.otac nema pravo ubiti sina ako on tuče majku0 no otac ima pravo ubiti
sina u času kada ovaj ide prema njemu sa podignutom sjekirom
2. Be,na7ajni napad – ne može se priznati pravo na nužnu obranu u slučaju
napadnutog ili nepodnošljivog nesrazmjera ti dobara. Kod beznačajni
napada na imovinu vlasnik nema pravo na obranu koja dovodi u pitanje
tjelesnu cjelovitost – npr. vlasnik nema pravo osigurati voćku od kra1e
pomoću električnih ure1aja koji mogu ubiti kradljivca
5. Isprovocirani napad –ukoliko sam napadnuti svojim pretodnim
ponašanjem izazove napad.
&va slučaja)
• namjerna provokacija ili iscenirana nužna obrana7 potpuno gubi pravo na
nužnu obranu napadnuti koji je namjerno izazvao napad na sebe da bi pod
izgovorom nužne obrane, s unaprijed pripremljenim
oružjem ozljedio ili ubio napadača

• kada je napadnuti svojim ponašanjem izazvao napad na sebe, ali ne u
namjeri da povrijedi napadača – pravo na nužnu obranu je ograničeno, dužan
je uzmaknuti ili se ograničiti na de$enzivnu obranu ili pretrpjeti lakše tjelesne
ozljede, ako mu takva obrana ne bi pružila sigurnu zaštitu, ima pravo na onu
obranu koja bi se neskrivljeno napadnutoj osobi priznala kao prijeko potrebna
npr. žena koja je teško uvrijedila svog priležnika pa je on pošao prema njoj
goloruk u namjeri da ju pljusne0 nema pravo ubosti ga nožem u trbuh i nanijeti
mu teške tjel. ozljede
www.nasciturus.com
⇒ N3:NA POMO1
,o je nužna obrana kojom počinitelj odbija protupravni napad od drugoga.
0ko je protupravno napadnut, svatko ima pravo pružiti mu pomoć.
%soba koja pruža nužnu pomoć ima pravo pružiti takvu pomoć uvijek kada bi i
sam napadnuti imao pravo na nužnu obranu.
%brambena volja mora postojati i kod onoga tko pruža pomoć i kod
napadnutog, jer nitko nema pravo pružati pomoć drugome koji to ne želi.
⇒ P3TATI4NA N3:NA O0RANA
Postoji kad počinitelj pogrešno smatra da postoji napad.
%vdje se ne radi o nužnoj obrani, jer nužna obrana pretpostavlja realan, a ne
zamišljeni napad, tj.radnja počinjena u putativnoj nužnoj obrani je u'jek
p!o#up!a'na p!o#' nje je dopuš#ena nu+na o)!ana.
4pak, predstavlja jedan oblik zablude o okolnostima koje isključuju
protupravnost koja utječe na krivnju.
⇒ PREKORACENJE N3:NE O0RANE
&jelo počinjeno u prekoračenju nužne obrane je kažnjivo i protupravno i protiv
njega je dozvoljena nužna obrana.
0ko sud utvrdi da je optuženik prekoračio granice nužne obrane, mora donijeti
%*.G.3.K. P+/*.&..
Prekoračenje može biti)!< situacije"
0" Inten,ivno prekora7enje nužne orane ili inten,ivni eksces – kad
napadnuti primjeni obranu koja nije bila prijeko potrebna, i to zato što je
precjenio jačinu napada ili je uporabio teže sredstvo obrane, iako je imao
na raspolaganju blaže – npr.goloruk napad – obrana) metak u čelo
-" #ksten,ivno prekora7enje nužne orane ili eksten,ivni eksces –– kad
napadnuti povrijedi napadača prije nego što je napad počeo ili kada je već
prestao !obrana nije istodobna" – npr.napadnuti pucao u le1a napadaču.
#ema ga u našem KZ , počiniteljevo djelo se može smatrati putativnom
nužnom obranom ili može postojati privilegirana okolnost !ubojstvo na
ma".
Počinitelj koji je prekoračio n#enz'ne $!an6e nu+ne o)!ane može se
)la+e kazn#% a ako je došlo do prekoračenja zbog jake razdraženosti ili
prepasti uzročene napadom, može se i oslo)od# kazne.
,o posebno stanje zakon označuje kao jaku razdraženost ili prepast<
posebna stanja za koja se traži da budu prouzročena napadom
$&+$A", – tzv.astenički e$ekt – izraz slabosti počinitelja
*AKA &AZ(&A@+!", – tzv.stenički a$ekt – izraz snage i agresivnosti
počinitelja
www.nasciturus.com
4ako u slučaju eks#enz'no$ p!eko!a&enja nu+ne o)!ane nije moguće ni
ublažavanje ni oslobo'enje od kazne, ipak i takvo prekoračenje može imati
neke pravne učinke.
%no može biti podloga za P.,0,.1#. #.2#. %-+0#. u slučajevima kad
počinitelj pogrešno drži da je napad već otpočeo ili još nije prestao, pa mu se
u tom slučaju mogu priznati učinci koje zakon predvi'a za zabludu o
okolnostima koje isključuju protupravnost.
-. KRAJNJA N3:DA
Krajnja nužda je istodobna opasnost za nečije opravdane interese koja se
može otkloniti samo povre'ivanjem tu'eg opravdanog interesa.
&jelo je počinjeno u k.n. ako počinitelj povrijedi tu'i opravdani interes i pri tom
ostvari obilježja nekog kaznenog djela radi toga da spasi naki drugi opravdani
interes.
Kod krajnje nužde radi se o sukobu dvaju opravdani interesa, dakle o
sukobu dvaju prava, te ona svoje opravdanje pronalazi samo u na&elu
sa"ozaš##e.
D'je '!s#e k!ajnje nu+de8
⇒ KRAJNJA N3:DA KAO RAZLOG I<KLJ3CENJA
PROT3PRA4NO<TI
#ema kaznenog djela kad je počinitelj počinio takvo djelo radi toga da od
sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivljenu
opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je učinjeno zlo
manje od onog koje je prijetilo.

Počiva na na&elu p!es#+no$ n#e!esa 8 ako su u pitanju različiti interesi
očuvanja pravni dobara, dopušteno je spašavanje jednog pravnog dobra na
račun drugoga uvijek kada je interes očuvanja pravnog dobra koje se spašava
veći od interesa očuvanja pravnog dobra koje se žrtvuje.
npr.> ubijanje psa radi spašavanja života
> provala u stan radi spriječavanja štete
$retpostavke za postojanje prava na krajnju nuždu )
0" %P0*#%*, 7 s#anje u koje" pos#oj 'je!oja#nos# da 7e nas#up#
po'!eda neko$ p!a'no$ do)!a.
#ebitan je izvor opasnosti – može biti od prirodni sila i pojava, od tu'i
stvari, ponašanja čovjeka, $iziološki i patološki procesa i sl.
Zakon ne ograničava pravna dobra koja se mogu štititi, ali su najčešće to
+'o#, #jelesna 6jelo'#os#, zd!a'lje, slo)oda i "o'na.
www.nasciturus.com
%pasnost može prijetiti samom počinitelju ili nekom drugom, ali mora biti
istodobna s radnjom kojom se ona otklanja.
%pasnost mora biti s#odo)na s radnjom kojom se otklanja.
4zričito je propisano da opasnost mora biti neskrivljena jer onaj tko se sam
doveo u stanje krajnje nužde, nema pravo spašavati se na račun drugi.
-" %,KD0#30#3/ %P0*#%*,4 –!adnja je op!a'dana k!ajnjo"
nu+do" ako se opasnos# nje "o$la o#klon# na d!u$ na&n.
+adnja mora biti prikladna da se njome otkloni opasnost, a tako'er mora
predstavljati i najblaže sredstvo7 takvo sredstvo koje tu'e dobro povre'uje u
najmanjoj mogućoj mjeri.
;ora se primjeniti svako dostupno sredstvo ili način otklanjanja opasnosti, pa
i bijeg, zato što se krajnja nužda temelji samo na načelu zaštite nekog
interesa a ne i načelu potvr'ivanja prava nad nepravom.
+adi ispunjenja uvjete da učinjeno zlo bude manje od onog koje je prijetilo,
potrebno je utvrditi rang pravni dobara koja su u sukobu, već prema visini
zapriječene kazne u kaznenom zakonu za povredu nekog pravnog dobra
!život, zdravlje8".
-udući da je život najveće pravno dobro nikad na temelju krajnje nužde nije
dopušteno žrtvovati nečiji život, ni kada postoje kvalitativne razlike – npr.život
starca za život mladića , ni kada postoje kvantitativne razlike – npr.život
manjeg broja ljudi za život većeg broja ljudi.
Potrebno je još uzeti u obzir opseg i jačinu povreda koje se uspore'uju,
stupanj ugroženosti na obje strane , te opći interes u svru normalnog
$unkcioniranja pravnog poretka.
Krajnja nužda biti će isključena u slučaju kad je radnja koja otklanja opasnost
prijeko potrebna , čak i za zaštitu njaviši pravni dobara7 života, ako je u
suprotnosti s nekim temeljnim vrijednostima pravnog poretka – npr.muče
otmičara da bi se saznalo gdje su taoci
opse$ ja&na po'!eda → dopušteno je spašavati dobro nižeg ranga
kome prijeti velika šteta na račun dobra
nižeg ranga kojem prijeti mala šteta
0ko su dobra iste vrijednosti M vrste – ovisi kome pripadaju B ne može se
spašavati dobro veće vrijednosti koje pripada bogatašu na račun dobra manje
vrijednosti koje pripada siromau.
s#upanj u$!o+enos# → kod kd ugrožavanja – usporedba stupnja
vjerojatnosti da se spasi neko dobro i stupnja
rizika nastupa štete na drugoj strani
npr.hitna vozi bolesnika i pritom krši prometna pravila> može ali do odre1ene
mjere – ne može konkretno ugrožavati a pogotovo izazivati nesreću7 da pro'e
kroz crveno i izazove sudar
op7 n#e!es → ne smijemo razmatrati samo inters osobe čije dobro se
žrtvuje
www.nasciturus.com
npr. čovjek ubije psa koji je klao njegove guske < pas je vrijedniji od gusaka
ali je opravdanje krajnje nužde ovdje u prirodnom pravu obrane opravdanog
interesa
Počinitelj mora znati da postoji stanje krajnje nužde i mora postupati sa
sviješću da otkloni opasnost, odnosno mora postojati volja za spašavanjem B
subjektivno obilježje krajnje nužde
⇒ KRAJNJA N3:DA KAO RAZLOG ZA O<LO0OGENJE OD KAZNE
&l.2H KZ 7 Počinitelj će se osloboditi kazne za počinjeno djelo kad je postupao
radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću
neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je
učinjeno zlo 3/&#0K% onom koje je prijetilo.
*ud donosi %*.G.3.K. P+/*.&. , ali #/;0 K0Z#/.
&jelo ostaje društveno štetno i protupravno, ostaje i krivnja, ali se oprašta jer
je jedno dobro ipak spašeno.
&va zla moraju biti jednaka, a sve druge pretpostavke su iste kao kod krajnje
nužde i isključenja protupravnosti.
%va vrsta krajnje nužde priznaje se samo u slučajevima spašavanja
egzistencijalni dobara – +'o#, #jel.6jelo'#os#, slo)oda i to samo kada su
ona ozbiljno ugrožena i kad je nastao psiički pritisak koji opravdava
oslobo'enje od kazne.
*toga je, prilikom otklanjanja opasnosti od drugog, krug počinitelja sužen
samo na osobe bliske žrtvi – +/*,+4K,41#% ,.;0C/#3/
⇒ KOLIZIJA D3:NO<TI
Postoji kad netko jednu dužnost može ispuniti samo na račun druge.
npr.otac u požaru može spasiti samo jedno dijete
Kada su u pitanju dužnosti različitog ranga, mora se ispuniti dužnost višeg
ranga.
npr.u požaru se mora spasiti čovjek0 a ne skupa slika
Kad su u pitanju dužnosti istoga ranga, protupravnost se isključuje pozivom
na nadzakonsku k!ajnju nu+du jer svi razlozi isključenja protupravnosti ne
moraju biti izričito propisani zakonom ako obuvaćaju ponašanja koja nisu
društveno štetna , odnosno kojima nedostaje materijalna protupravnost.
npr.otac iz požara uspije spasiti samo jedno dijete pa drugo umre B učinjeno
zlo je jednako onom koje je prijetilo B k.n kao razlog oslobo'enja od kazne ,
ali očev postupak ne možemo nazvati protupravnim jer kad kažemo da je
nešto protupravno moramo moći reći i što bi u tom slučaju bilo ispravno , a to
bi onda ovdje bilo spašavanje drugog djeteta , pa bi prvo djete umrlo B
P+%,.+3/C#%*, i #/P+01/&#%*, B jedini način za isključenje
protupravnosti za ovakvu situaciju je NADZAKON<KA KRAJNJA N3:DA.
www.nasciturus.com
⇒ D3:NO<T IZLAGANJA OPA<NO<TI
#ema krajnje nužde ako je počinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.
1rijedi za vojnike, vatrogasce, policajce 8
4pak, imaju pravo na krajnju nuždu ako bi se od nji zatjevale radnje koje
znače sigurnu smrt ili tešku tjelesnu ozljedu.
,o vrijedi za obje vrste krajnje nužde.
⇒ <ILA I PRIJETNJA
;ogu isključivati kazneno djelo ili imati druge pravne učinke.
19 #/%&%D3410 *4D0 –vis asoluta B izravno iznu'ivanje nekog
ponašanja tako da se onemogućuje voljno
upravljanje njime
npr. - netko nekoga gurne i ovaj razbije vazu
- primjena hipnoze i omamljujućih sredstava
&l.21 7 nema kaznenog djela , jer nema radnje ! a ne zato što nema
protupravnosti"
-9 *4D0 K%3%3 */ ;%ED% %&.P+43/,4 – vis compulsiva
B sastoji se u radnji poduzetoj radi iznu'ivanja nekog ponašanja koje žrtva
mora izabrati, ako ne želi da joj se dogodi neko zlo
npr.blagajnica da novac pljačkašu
29 P+43/,#30 – najavljivanje riječima ili gestama nekog zla za slučaj da
se netko ne ponaša na željeni način
p!"jena sle l p!je#nje I<KLJ3CI4AT 1E PROT3PRA4NO<T → ako su
ispunjene opće pretpostavke krajnje nužde, a učinjeno zlo je manje od onog
koje je prijetilo.
P!"jena sle l p!je#nje 0IT 1E RAZLOG ZA O<LO0OGENJE OD KAZNE
→ ako su ostvarene opće pretpostavke krajnje nužde, a učinjeno zlo je
jednako onom koje je prijetilo.
npr.čuvar u konc. logoru naredi pod prijetnjom ubojstva zatvoreniku da ubije
ili osakati drugog zatvorenika
%dredbe o sili i prjetnji nemaju konstitutivno značenje već su to interpretativna
pravila ! vis absoluta za isključenje radnje, a sila i prijetnja za primjenu krajnje
nužde".
www.nasciturus.com
⇒ P3TATI4NA KRAJNJA N3:DA
. slučaju kada počinitelj samo zamišlja opasnost.
&jelo je protupravno, ali zabluda može utjecati na krivnju.
0ko je počinjeno zlo manje od onoga koje je navodno prijetilo, radi se o
za)lud o okolnos#"a koje sklju&uju p!o#up!a'nos#.
npr.blagajnica daje novac razbojniku sa plastičnim pištoljem
0ko je počinjeno zlo jednako, !ad se o za)lud o okolnos#"a z)o$ koj*
zakon od!e(uje oslo)a(anje od kazne.
npr.A prijeti )>u plastičnim pištoljem i traži ga da ubije A>a0 što A i učini jer
misli da je pištolj pravi
2. ZAKONITA 3PORA0A <RED<TA4A PRI<ILE
&l.2- KZ 7 Ne"a kazneno$ djela kad slu+)ena oso)a na #e"elju
zakonske o'las# p!"jen s!eds#'a p!sle u skladu sa
zakono"
Ponajprije se odnosi na policiju – npr.pravo na uhićenje , ali ovlaštenje na
uporabu sredstava prisile mogu imati i druge službene osobe –sudski ovršitelj,
psiijatar, pripadnik nadzorne službe.
*ud je dužan ispitati jesu li)
19 s!eds#'a p!sle p!"jenjena u skladu sa o'las#"a sad!+an" u
zakonu,
-9da li je slu+)ena oso)a )la s#'a!no "jesno nadle+na
29da li je poš#'ana ,o!"a koju zakon za*#je'a.
0ko je službena osoba ispunila sve ove uvjete , primjena sile s njene strane
isključuje protupravnost, a time i kazneno djelo.
0ko neki od uvjeta nije ispunjen, pa ako postoji i krivnja, službena osoba je
počinila kazneno djelo.
4sključenje protupravnosti u slučaju zakonite uporabe sredstava prisile
proizlazi već iz na&ela jedns#'a p!a'no$ po!e#ka po kojemu ono što je
dopušteno u jednoj grani prava, ne može biti protupravno u drugoj.
,a odredba ima deklaratorni značaj.
0ko je službena osoba postupala u zabludio okolnostima koje isključuju
protupravnost, djelo ostaje protupravno te tada +!#'a ima ograničeno pravo na
nužnu obranu, nema pravo na nužnu obranu koja bi uključivala nasilje.
www.nasciturus.com
%na ima pravo uvjeravati službenu osobu da se vara, a ako u tome ne uspije,
dužna se privremeno pokoriti.
5. I<KLJ3CENJE PROT3PRA4NO<TI PREMA
MEG3NARODNOM RATNOM PRA43
#ajvažniji izvori su )
∗ ( 2enevske konvencije iz 56(6. god.
∗ < dopunska protokola iz 56NN. god.
Radnja koja je u skladu s "e(una!odn" !a#n" p!a'o" je dopuš#ena
!adnja u !a#u% al "o!a spunja'a# od!e(ene u'je#e 8
a9 radnja mora biti poduzeta za vrijeme ratnog stanja – nije potrebna najava
rata, već je to svaki oružani me'unarodni ili neme'unarodni sukob
)9 radnje smiju poduzimati samo bojovnici i to pripadnici redovne vojske, te
pripadnici policija i dobrovoljački odreda ako)
- imaju na čelu osobu odgovornu za svoje podre'ene
- imaju stalan znak za razlikovanje koji se može raspoznati na
usaljenosti
- otvoreno nose oružje
- pri svojim se operacijama pridržavaju zakona i običaja rata
69 radnja je dopuštena samo na ratnom području, od kojeg su izuzete
sanitetske i sigurnosne zone
d9 radnja mora biti usmjerena na vojne ciljeve, a ne civilne objekte
e9 rat se smije voditi samo dopuštenim sredstvima ! zabranjena uporaba
bojni otrova i otrovni oružja"
,9 radnja se mora voditi dopuštenim metodama
+adnje u ratu koje ne ispunjavaju navedene uvjete predstavljaju neki od ratni
zločina ili neko drugo kazneno djelo.
>. ZAPO4IJED NADREGENOG
Pitanje isključuje li zapovijed nadre'enog protupravnost radnje podre'enog,
postavlja se prvenstveno kod vojni kazneni djela.
Ne"a kazneno$ djela ako nje$o'a zakonska o)lje+ja os#'a! pod!e(en
po zapo'jed nad!e(eno$a% a #a se zapo'jed #&e slu+)ene du+nos#%
osim ako se zapovijed odnosi na počinjenje ratnog zločina ili drugog
kaznenog djela za koje se po zakonu može izreći kazna od 1H $od.za#'o!a
'še ili ako je )lo o&#o da se z'!šenje" zapo'jed &n kazneno djelo.
www.nasciturus.com
Zapovijed nadre'enog u vrlo ograničenom opsegu isključuje protupravnost
radnje podre'enoga i to isključivo u vojnom ustrojstvu, te se ne može
analogno primjeniti na državnu upravu, službene ili privatne osobe.
Postupanje po zapovijedi nadre'enoga može predstavljati olakotnu okolnost
za podre'enog – tako je u statutu 4H,O7a odobrena lakša kazna za
podre'enog ako to zatijeva pravičnost.
?. PO<T3PANJE PRI4ATNI= O<O0A PO ZAKON<KOJ
O4LA<TI
3 nek" slu&aje'"a zakon daje p!'a#n" oso)a"a o'las# koje su
na&e s'ojs#'ene slu+)en" oso)a"a.
npr.svatko ima pravo uhititi počinitelja kd za koje se goni po službenoj
dužnosti ako ga uhvati in .lagranti – u činu radnje0 odnosno neposredno
poslje ako je zatečena u okolnostima koje upućuju da je počinila kd
Tak'e o'las# sklju&uju p!o#up!a'nos# / "o!a pos#oja# od$o'a!aju7e
su)jek#'no o)lje+je koje se sas#oj u #o"e da po&n#elj *o7e u*7enka
p!eda# nadle+no" #jelu.
%vdje spadaju i slučajevi samopomoći iz EP7a , kod koji nedostaje istodobni
protupravni napad ili istodobna opasnost, pa se mogu podvesti pod nužnu
obranu ili pod krajnju nuždu.
npr.pravo na zaštitu posjeda silom
@. PRI<TANAK OITE1ENIKA
1rijedi o$!an&eno na&elo volenti non *it iniuria – onome tko pristaje ne čini
se nepravda.
*.ED0*#%*, – pristanak jedne strane koji isključuje biće kaznenog
djela
npr.pristanak na se= nije silovanje
P+4*,0#0K – kada je druga strana počinitelju odobrila povredu pravnog
dobra, a time i ostvarenje bića kd, me'utim
protupravnost je isključena
*uglasnost i pristanak se razlikuju po pravnim učincima.
$retpostavke isključenja protupravnosti zbog pristanka8
www.nasciturus.com
A Prvi uvijet za valjanost pristanka je dspon)lnos# po'!je(eno$ do)!a –
pristanak isključuje protupravnost samo kada se radi o dobru kojim oštećenik
može slobodno raspolagati – disponirati.
,akva dobra nikad ne mogu biti %PK0 &%-+0.
;e'utim, oštećenik nema pravo slobodno raspolagati ni onim
4#&414&.0D#4; &%-+4;0 na čijem održanju postoji 4#,/+/* &+.F,10.
,o u prvom redu vrijedi za +'o# &o'jeka pa je eutanazija prema našem
pravu zabranjena.
A P!s#anak sklju&uje p!o#up!a'nos# samo kod oni individualni dobara
kod koji 0.,%#%;430 P%3/&4#H0 ne dolazi u sukob s društvenim
interesima.
,o će biti slučaj kod lakši tj.ozljeda prilikom davanja krvi, tetoviranja8
7 značajnu ulogu ima p!s#anak kod ozljeda u spo!#u.
. tom je slučaju isključena protupravnost i najteži ozljeda ako su zadane iz
neaja i uz poštivanje pravila igre.

&a bi u slučaju disponibilnosti pravnog dobra pristanak isključivao
protupravnost mora udovoljiti slijedećim pretpostavkama)
a" p!s#anak se "o!a odnos# na )udu7e &njenje l ne&njenje jer
naknadni pristanak nema učinka
b" pristanak se mora o&#o'a# p!e"a 'an
c" osoba koja daje pristanak mora biti s'jesna nje$o'a zna&enja i
sposo)na da donese #ak'u odluku !ni dijete, ni duševni bolesnik – za
nji pristanak daje zakonski zastupnik ili staratelj
d" pristanak ne s"je )# dan u za)lud, pod p!slo" ili opoz'an p!je
do'!šenja djela
B. PRA4O RODITELJA NA .IZICKO KA:NJA4ANJE
DJEEE
1ršeći svoju dužnost odgajanja djece roditelji i mogu i $izički kažnjavati ako
to ne čine na ponižavajući način i ako pri tom djetetu ne nanose tjelesne
ozljede.
%vo svoje pravo roditelji mogu prenjeti i na druge osobe – baku, babP sitericu,
ali ne i na učitelje u školijer iako su i oni odgojitelji, njiova se zadaća ne može
izjednačiti sa roditeljskom.
www.nasciturus.com
J. PRIGO4OR <A4JE<TI
Ne"a kazneno$ djela kada se !ad o 'ojnoj oso) l 'ojno" o)'eznku
koje" je u p!opsano" !oku u'a+en p!$o'o! sa'jes#.
npr.odazvao se mobilizaciji ali ne želi primiti oružje zbog prigovora savjesti0
pa je taj prigovor komisija za civilnu službu prihvatila i odredila mu civilnu
službu

www.nasciturus.com
V. K R I V NJ A
F su)jek#'n odnos po&n#elja p!e"a djelu z)o$ koje$ "u se
"o+e upu## p!jeko!
*uvremeno k.p. privaćanjem krivnje odbija objektivnu odgovornost.
#ačelo krivnje → $ormula N3LLA POENA <INE E3LPA !nema kazne
bez krivnje"
&l.5.KZ8>nitko ne može biti kažnjen , niti se prema njemu može primjeniti
druga kaznenopravna sankcija, ako nije kriv za počinjeno djelo.>
na&elo k!'nje + na&elo zakon#os# = #e"elj "ode!no$ k. p!a'a
<LO0ODA I KRI4NJA
Problem slo)odne 'oljeA lier aritrium ! < temeljna stajališta koja su se
oštro suprostavila u 56.st."
5" INDETERMINIZAM je svaćanje po kojemu čovjek nije podvrgnut
prirodnim kauzalnim zakonima, nego slobodno donosi odluke i
poduzima radnje.
*loboda je logička pretpostavka krivnje jer nema nikakvog smisla upućivari
prijekor onome tko nije mogao postupiti drukčije.
Prema njima, delinkventa kažnjavamo što je kao slobodno i odgovorno biće
mogao postupiti u skladu sa pravom, ali se on odlučio za nepravo!kd".
<" DETERMINIZAM ,pak,smatra da je čovjek kao dio prirode podvrgnut
općem zakonu kauzaliteta i stoga u svojim odlukama i postupcima
odre'en – determiniran.
*loboda volje je privid koja je posljedica nepoznavanja svi kauzalni zakona,
osobito oni koji vrijede za duševni život.
,o onda vrijedi i za delinkventa.
+/D0,41#4 4#&/,/+;4#4Z0; – čovjek je sposoban oduprijeti se poticajima
izvana i prilagoditi svoje ponašanje društvenim vrijednostima i normama.
+/D0,41#4 &/,/+;4#4Z0; – i pravne norme su jedan kauzalni čimbenik
koji pored utjecaja naslje'a i okoline, tako'er determinira ljudsko ponašanje
www.nasciturus.com
zbog čega je opravdano upućivanje prijekora delinkventu i njegovo
kažnjavanje.
/stav ); = bliži indetrminističkom svaćanju
Krivnja u KP je i ;%+0D#0 K+41#30 u socijalno–etičkom smislu.
;jerilo nije individualni već općeprivaćeni moral jednoga društva na
odre'enom stupnju povijesnog razvitka.
Krivnja kao moralna kategorija mora se odnositi na počinjeno djelo a ne na
karakter ili način života počinitelja.
O1"O2 P)OT/P)AV"O2TI I .)IV"%#
PROT3PRA4NO<T = sud o nekom djelu kao objektivnom i
subjektivnom zbivanju koje proturječi pravnom
poretku
1rijedi za svakoga , tj. kriterij je 0P*+0K,#4, P+%*3/C#4 C%13/K
KRI4NJA ima u vidu K%#K+/,#%E,P%3/&4#0C#%E C%13/K0 kao
osobu od krvi i mesa.
.)IV"%A / MAT#)I%A&"OM I P)O?#2"OM ..P.
MATERIJALNO K.P. ⇒ krivnja ima dvostruku ulogu
∗ krivnja kao temelj kaznenopravne sankcije jer od njenog postojanja
ovisi oće li uopće biti izrečena
∗ krivnja kao mjera kazne
PROEE<NO K.P. ⇒ krivnja je svaćena kao skup svi pretpostavki za
postojanje kaznenog djela i donošenje osu'ujuće
odluke
P2I;O&O<.# I "O)MATIV"# T#O)I%# .)IV"%#
$"%47:K+ ,+&%*+ – #jem. kraj 56. st., utjecaj pozitivizma u
$ilozo$iji
- de$inicija krivnje kao su)jek#'no$ odnosa po&n#elja p!e"a
djelu
- krivnja se iscrpljuje u NAMJERI NE=AJ3 !to su njeni oblici"
- <4IJE<T O PROT3PRA4NO<TI kao posebno obilježje krivnje
nije još poznata, te se eventualno javlja kao sastavni dio
namjere
- 30ROJI4O<T nije pretpostavka krivnje, već njen nužni
sastavni dio.
www.nasciturus.com
!&BA,%'!+ ,+&%*+ – #jem. Početak <I.st.
- naglašavaju PRIJEKOR kao bitno obilježje krivnje
- obilježje krivnje je MOG31NO<T DA <E ZA=TIJE4A
DR3GACIJE PONAIANJE, pa ako nema te mogućnosti nema
ni krivnje
,a mogućnost je bila vrijednosni sud o djelu konkretnog počinitelja i bila je
čisto normativne naravi.
- na temelju te ideje su u #jemačkom pravu nastali tzv.
I<PRICA4AJ31I RAZLOZI
Kad oni postoje, onda iako postoje i krivnja i protupravnost oni su oslabljeni
do te mjere da prijekor više nije opravdan.
7 K+41#30 3/ . H3/D4#4 #%+;0,41#/ #0+014
#ormativne teorije krivnje u #jemačkom pravu se djele na)
5" psi+olo-ko-normativne teorije krivnje
K!'nja je unutarnji odnos počinitelja prema djelu zbog kojeg mu se može
uputiti prijekor.
. toj je koncepciji krivnja jedinstvo psiičkog supstrata i suda o njemu.
%na obuvaća A u)!oj'os#
A na"je!u l ne*aj
A s'jes# o p!o#up!a'nos#
A nepos#ojanje sp!&a'aju7* !azlo$a
<" 7isto normativne teorije krivnje
&anas vladajuće stajalište njem. kaznenopravne znanosti.
K!'nja je osobni prijekor počinitelju što nije propustio protupravnu radnju,
iako ju je mogao propustiti.
Krivnja je prekorljivost oblikovanja volje.
Prijekor se upućuje počinitelju zato što nije oblikovao volju onako kako se od
njega traži.
,aj prijekor je moguć samo kad postoji A u)!oj'os#
A s'jes# o p!o#up!a'nos#
A nepos#ojanje sp!&a'aju7*
!azlo$a
#jiova razlika nije velika.
#i čisto normativne teorije krivnje ne odbacuju zbiljski sadržaj krivnje !njen
psiološki supstrat", nego ga samo izdvajaju iz krivnje i ocjenjuju u okviru
protupravnosti.
www.nasciturus.com

"O)MATIV"O POIMA"%# .)IV"%# / "OVOM ;)V. 0A.O"O1AV2TV/
&l.2JKZ ⇒ Ckriv za kazneno djelo je počinitelj koji je u vrijeme
počinjenja djela bio /B)O%IV 0 koji je postupao s
"AM%#)OM ili iz "#;A%A kad je zakonom propisano
kažnjavanje i za taj oblik krivnje0 a bio je 2V%#2TA"
ili je bio 1/'A" i MO(AO BITI 2V%#2TA" da je njegovo
djelo 0AB)A"%#"O@
2 o)lje+ja k!'nje8
1. 30ROJI4O<T
-. NAMJERA l NE=AJ
9. <4IJE<T O PROT3PRA4NO<TI l MOG31NO<T TE <4IJE<TI
1. 30ROJI4O<T
Prvi sastojak krivnje.
-iti ubrojiv znači biti sposoban za krivnju , pa neubrojiva osoba nije kriva.
Zakon polazi od toga da je počinitelj protupravne radnje u normalnim
okolnostima ubrojiv pa ne de$inira ubrojivost, već neu)!oj'os#.
Cl.5H / #eubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja zakonski obilježja
kaznenog djels nije bila u mogućnosti svatiti značenje svog postupanja ili nije
mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti , privremene duševne
poremećenosti , nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne
smetnje .
#eubrojivost treba razlikovati od nesposobnosti za radnju.
#eubrojiva je osoba sposobna za radnju jer je njeno ponašanje izraz njene
volje, ali je ta volja posljedica odre'eni duševni smetnji pa se takvoj osobi
zbog toga ne može uputiti prijekor.
-udući da neubrojivost isključuje krivnju, nema ni kaznenog djela.
P!a'n u&nak neu)!oj'os# je da se p!e"a neu)!oj'o" po&n#elju ne
"o+e p!"jen# nkak'a kaznenop!a'na sank6ja.
www.nasciturus.com
Prema neubrojivoj osobi pokreće se kazneni postupak, jer se neubrojivost u
tom slučaju utvr'uje samo sudskom presudom – nakon presude, ako osoba
izravno ugrožava život ili sigurnost sebe ili drugi primjenit će se odredbe o
prisilnom zadržavanju i smještaju u psiijatrijsku ustanovu.
Metode utvrAivanja neurojivosti 3
a9 )ološka "e#oda7 sastoji se u utvr'ivanju nekog patološkog biološkog
stanja, te je potrebno samo postaviti dijagnozu da počinitelj boluje od neke
duševne bolesti.
%ni polaze od neoborive presumpcije da duševna bolest isključuje slobodno
odlučivanje.
#eprivatljiva metoda.
)9 ps*ološka "e#oda – smatra da treba utvrditi samo je li počinitelj mogao
svatiti značenje svog postupanja i je li mogao vladati svojom voljom.
#ije primjienjena ni u jednom postojećem kaznenom zakonodavstvu.
69 )ološko7ps*ološka l "ješo'#a "e#oda – treba najprije utvrditi
odre'eno biološko !organsko stanje" , a onda izvršiti psiološku ocjenu tog
stanja tako da se ocjeni kako je ono utjecalo na mogučnost svaćanja
vlastitog postupka i mogućnost vladanja vlastitom voljom.
Biopsi+olo-ki temelj neurojivosti 3
19 D3IE4NA 0OLE<T Dps*oza9 – teški poremećaj na intelektualnom ili
emocionalnom području čovjeka
→ eg,ogene organske psi+o,e – imaju dokazano porijeklo u nekoj ozljedi ili
oboljenju mozga !traumatske psioze, toksički uvjetovane psioze, alkoolne
4 narkomanske psioze, psioze izazvane in$ekcijom"
→ endogene psi+o,e – $unkcionalna oboljenja – oboljenja kod koji nije
dokazan nikakav somatski uzrok, iako se njegovo postojanje pretpostavlja
!sizo$renija, manično7depresivna psioza ili ciklotimija"
-9 PRI4REMENA D3IE4NA POREME1ENO<T – teži poremećaj svijesti
izazvan uzrocima koji pripadaju normalnoj psiologiji !ipnoza, umor"
→ akutna opitost samo nekad isključuje ubrojivost
sličan je akutnoj opitosti i utjecaj opojn* d!o$a% iako će i one rje'e potpuno
isključivati ubrojivost.
→ patolo-ka opitost isključuje ubrojivost ! posljedica nepodnošenja alkoola
zbog oštećenja mozga ili nekog drugog somatskog oboljenja.
→ a*ekti – samo iznimno isključuju ubrojivost i to kada su toliko snažni da
dovode do suženja svijesti !mržnja, sta, ljubomora, stres"
www.nasciturus.com
→ radnja kratkog spoja – kod koje počinitelj na iracionalan način, radnjom
koja je potpuno strana njegovoj ličnosti, želi razrješiti neku unutarnju napetost
→ sumra7na stanja – nisu uzrokovana bolešću
npr. slučaj inače duševno zdravog počinitelja koji je probudivši se noću u
sumračnom stanju u koje je zapao zbog prethodnog umora i utjecaja alkohola
ušao u susjedov stan i izbo ga nožem iako nije bio s njim u nikakvoj sva1i
29 NEDO4OLJAN D3IE4NI RAZ4ITAK – misli se na duše'nu zaos#alos# ili
"en#alnu !e#a!da6ju
,o je stanje zaostalog ili nepotpunog razvoja uma.
%štećenja su uvjetovana genetskim, psiosocijalnim ili čimbenicima okoline.
,radicionalna podijela ) &/-4D#%*,, 4;-/H4D#%*,, 4&4%,430
*vijetska zdravstvena org.)
→ lako mentalno retardirane osoe
→ umjereno mentalno retardirane osoe
→ te-ko mentalno retardirane osoe
→ duoka mentalna retardacija
59 DR3GE TE:E D3IE4NE <METNJE – novi temelj neubrojivosti
psiički anormalna ponašanja koja se ne mogu označiti kao duševna bolest
jer su u granicama razumljivosti.
→ psi+opatija – uro'ena de$ormacija karaktera koja otežava normalnu
društvenu komunikaciju.
Cesti su počinitelji krvni ,imovinski i seQualni delikataa.
→ neuro,a – stečena duševna smetnja koja se sastoji u abnormalnim
reakcijama u odre'enim situacijama
→ poremeBaj nagona – odnosi se prvenstveno na spolni nagon, te se može
očitovati u izopačenosti seQualnosti ili iperseQualnosti
sve će te smetnje samo u iznimnim slučajevima isključivati ubrojivost i to onda
kada se približavaju duševnim bolestima, kao npr.kod tzv. )o!de!lne
snd!o"a / granični slučajeva koji se odnose na =ličnosti koje sadrže u sebi
u sebi elemente neuroze, psioptaije pa čak i psioze, a u $rustrirajućim
situacijama sklone su psiotičkim reakcijama.>
MoguBnost s+vaBanja i vladanja 3
Potrebno je utvrditi kako je utvr'eno biopsiološko stanje djelovalo na
mogućnost svaćanja značenja vlastitog postupanja – n#elek#ualna
sas#a'n6a i na mogućnost vladanja vlastitom voljom – 'oljna sas#a'n6a.
Za postojanje neubrojivosti potrebna je jedna sastavnica.
Mo$u7nos# s*'a7anja / odnosi se na značenje djela, odnosno na njegovu
protupravnost.
;ogućnost svaćanja, a time i ubrojivost je isključena kad počinitelj nije imao
svijest o protupravnosti, kad se nalazio u neotklonjivoj zabludi o
protupravnosti, pa mu se ne može uputiti prijekor.
www.nasciturus.com
Mo$u7nos# 'ladanja 'las##o" 'oljo" / znači da je počinitelj bio u stanju
dovesti u sklad svoje ponašanje s pretodnom spoznajom protupravnosti i
suzdržati se od uzvršenja protupravne radnje.
%bje mogućnost se neće ispitivati apstraktno, nego uvijek u odnosu na
konkretno kazneno djelo.
2AMO2.)IV&%#"A "#/B)O%IVO2T
Za ocjenu !ne"ubrojivosti mjerodavno je i vrijeme počinjenja protupravne
radnje7 tempore criminis.
0D4, npr.netko se opije u namjeri da se ohrabri i onda u stanju
neubrojivosti počini provalnu kra1u
→ postoji tzv. P+/,:%&#0 K+41#30
*amoskrivljena neubrojivost – actio liera in causa ! radnja slobodna u
uzroku" je stanje kada počinitelj nije bio slobodan u trenutku počinjenja djela –
in actu, ali je bio slobodan , a onda i kriv, u trnutku kada je uzrokovao svoju
neubrojivost7 in causa
Prema &l.51KZ ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se svojom krivnjom
doveo u stanje u kojem nije mogao svatiti značenje svog postupanja ili
vladati svojom voljom uporabom akoola , droga , ili drugi sredstava
!npr.lijekova", ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo
što ga je počinio bilo obuvaćeno njegovom namjerom ili je kod njega
postojao neaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje.
• na"je!no sa"osk!'ljena neu)!oj'os# / kod počinitelja već u
vrijeme dovo'enja u stanje neubrojivosti mora postojati namjera u
odnosu na sva obilježja kaznenog djela
&ovoljno je planiranje neke vrste kaznenog djela.
npr. netko se napije u namjeri da siluje ženu na koju nai1e
&ovoljna je i neizravna namjera tj.svijest počinitelja da u neubrojivom stanju
može počiniti kazneno djelo i pristajanje na takav isod.
. praksi se namjerno skrivljena neubrojivost teško dokazuje i zato je velika
rijetkost.
• ne*ajno sa"osk!'ljena neu)!oj'os# / postoji kad je u vrijeme
dovo'enja u neubrojivo stanje kod počinjenja postojao neaj glede
počinjenog kaznenog djela, a zakon propisuje kažnjivost i za neaj
npr. pijanac teško ozlijedi drugoga
a" iako je opijajući se znao da je sklon nasilju ali je mislio da će se
moći svladati – *13/*#4 #/:03
www.nasciturus.com
b" nije mislio da će biti nasilan iako je zbog svoji raniji reakcija u
pijanom stanju morao to predvidjeti – #/*13/*#4 #/:03
2MA"%#"A /B)O%IVO2T
4nstitut uveden tek početkom <I.st.
Pod'!s#a u)!oj'os# za koju je ka!ak#e!s#&no s"anjenje k!'nje.
*manjeno ubrojiva osoba je ipak ubrojiva, jer je,mogla svatiti značenje svog
ponašanja i vladati svojom voljom, iako otežano.
*manjena ubrojivost utvr'uje se istom metodom kao i neubrojivost, ali je
njezina ocjena drukčija – počinitelj je u otklonjivoj zabludi o protupravnosti.
4ma < pravna učinka )
5. počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kd bio smanjeno ubrojiv može se
)la+e kazn#, ako do smanjene ubrojivosti nije došlo samoskrivljeno –
&l.5-KZ
<. smanjeno ubrojivom počinitelju se uz kaznu ili uvjetnu osudu može izreći i
s$u!nosna "je!a o)'ezno$ ps*ja#!jsko$ lje&enja, ako postoji
opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budućnosti poticajno djelovati
na počinjenje novog kd
+azlikuje se s"anjena u)!oj'os# kao !azlo$ za u)la+a'anje kazne kad
po&n#elj nje )o s'jes#an p!o#up!a'nos#, iako je uz veći napor to mogao
biti, i s"anjena u)!oj'os# kao olako#na okolnos# kad je po&n#elj, iako
otežano, ipak )o s'jes#an p!o#up!a'nos#.
0ko se pojavi sumnja o ubrojivosti okrivljenika, sud je dužan odrediti
psiijatrijsko vještačenje.
%&#%* *.H0 4 P*4:430,+0
%cjena ubrojivosti je pravno pitanje na koje treba odgovoriti sud.
4pak sud ne može odlučiti o tome bez pomoći psiijatra kao vještaka.
. novije vrijeme vještaci su i psiolozi jer biopsiološki temelji neubrojivosti ne
moraju biti patološke naravi nego mogu pripadati i normalnoj psiologiji.
Psiijatri su podjeljeni oko toga da li psiijatrija uopće može dati odgovor na
pitanje o ubrojivosti.
A("O2TI$A)I – po njima ne mogu , već mogu samo utvrditi !ne"postojanje
duševne bolesti i eventualno ukazati na njene utjecaje na mogućnost
svaćanja i vladanja.
("O2TI$A)I – mogu ako po'u od doživljaja samog počinitelja, analize
njegovog ponašanja i biogra$ske analize.
:rvatski psiijatri su bliži njima.
www.nasciturus.com
-. NAMJERA
Na"je!a je znanje *#jenje )7a kazneno$ djela% #e sad!+ 'oljnu
n#elek#ualnu sas#a'n6u.

Na"je!a je #e+ o)lk k!'nje od ne*aja% #e sad!+ 'š s#upanj p!jeko!a
u'jek je p!ed'(ena 'ša kazna.
Na"je!a je ujedno #e"eljn o)lk k!'nje% jer se kažnjava namjerna
povreda svi pravni dobara, dok se za neaj kažnjava samo kad su
povrije'ena najviša pravna dobra i kad je to izričito istaknuto u zakonu.
npr. gdje piše Dtko drugoga usmrti2 misli se – tko drugoga usmrti s
namjerom
A9 IZRA4NA NAMJERA ! dolus directus
Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svog djela i oće
njegovo počinjenje.
⇒ n#elek#ualna l ko$n#'na sas#a'n6a z!a'ne na"je!e
*astoji se u svijesti o djelu koja mora obuvatiti sva obilježja kaznenog djela.
*vijest mora obuvaćati i kvali$ikatorne okolnosti, te počinitelj mora biti
svjestan radnje i posljedice, te uzrročne veze me'u njima, te deskriptivna i
normativna obilježja kaznenog djela.
*vijest o djelu mora biti aktualna – mora zbiljski postojati za vrijeme počinjenja
djela !dovoljna je svijest u neizoštrenom obliku".
⇒ 'oljna sas#a'n6a
*astoji se u tome da počinitelj oće počinjenje djela.
%zravna namjera prvog stupnja > postoji kad počinitelj ide za tim da ostvari
obilježja kd, kad mu je baš stalo do toga da počini kazneno djelo.
#aglasak je na voljnoj sastavnici.
Posoji i kad počinitelj ne ide samo za tim da ostvari obiležje nekog kd, nego
istodobno ostvaruje i neke druge cileve.
%zravna namjera drugog stupnja – kad počinitelju nije stalo do toga da ostvari
obilježja nekog kd, ali zna da će ona sigurno biti ostvarena poduzme li on
namjeravanu radnju.
#aziva se još i sigurno znanje.
www.nasciturus.com
#aglasak je na intelektualnoj sastavnici, a voljna je sastavnica samo nužna
posljedica.
Postoji i kad je ostvarenje bića kaznenog djela prema iskustvu vjerojatno u
visokom stupnju.
09 NEIZRA4NA NAMJERA ! dolus eventualis
&l.55 KZ 7 Počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da
može počiniti djelo, pa na to pristaje.
%na je blaži oblik krivnje nego izravna prvog stupnja.
⇒ n#elek#ualna sas#a'n6a je odre'ena kao svjest o mogućnosti počinjenja
djela
⇒ 'oljna sas#a'n6a je odre'ena kao pristajanje na djelo
RAZLIKA NEIZRA4NE NAMJERE OD IZRA4NE PR4OG <T3PNJA
7 po voljnoj sastavnici jer počinitelj koji postupa s neizravnom namjerom neće
ostvarenje kaznenog djela nego samo na njega pristaje.
RAZLIKA NEIZRA4NE NAMJERE OD IZRA4NE DR3GOG <T3PNJA
7 po intelektualnoj sastavnici jer počinitelj kod neizravne namjere ostvarenje
djela ne smatra sigurnim, niti vjerojatnim u visokoj mjeri, nego samo mogućim.
Kod neizravne namjere počinitelj pristaje na počinjenje djela, dok kod
svjesnog neaja on samo lakomisleno misli da se ono neće dogoditi ili da će
ga on moći spriječiti, pa prema tome ne pristaje na počinjenje djela.
PRI RAZGRANICENJ3 NEIZRA4NE NAMJERE I <4JE<NOG NE=AJA
može nam kao pomoćno sredstvo poslužiti i @rankova $ormula prema kojoj
neizravna namjera postoji ako počinitelj sebi kaže)>bilo ovako ili onako,
svakako ću poduzeti radnju.>
PO<E0NE 4R<TE NAMJERE 8
• dolus nd!e6#us / počinitelju zabranjenog djela uvijek se uračunavaju sve
posljedice koje proiza'u iz takva djela ! iz srednjovjekovnog k.p."
• dolus $ene!als / opća namjera – odnosi se na slučajeve odstupanja
kauzalnog toka, npr. kada počinitelj ne ostvaruje posljedicu radnjom koju je
poduzeo u tu svru, nego nekom drugom, koju je poduzeo pogrešno misleći
da je posljedica već nastupila
npr. počinitelj puca u nekoga i baci ga u rijeku0 a ovaj umre tek
utapljanjem
• dolus al#e!na#'us / alternativna namjera – postoji kada počinitelj oće
odre'enu radnju, i pri tom nije siguran koja će posljedica nastati, ali oće i
jednu i drugu. . takvim će se slučajevima uvijek kazniti za teže djelo a
istodobno i za lakše kad je moguć njegov stjecaj s težim.
www.nasciturus.com
• dolus an#e6endes / prethodna namjera – namjera koja je stvorena prije
nego je počela radnja počinjenja, a nije se realizirala u radnji počinjenja !bez
ikakva je učinka"
• dolus su)seKuens / naknadna namjera – namjera koja je stvorena nakon
što je radnja već dovršena !tako'er nema učinka"
• dolus p!ae"ed#a#us / predumišljaj – postoji ako je neko kd počinjeno
nakon dužeg razmišljanja !nije uvijek znak povećane krivnje"
• dolus !epen#nus / nenadana namjera 7 postoji kad počinitelj kazneno
djelo počini =na ma> , tj.doveden je bez svoje krivnje u stanje jake
razdraženosti ili prepasti napadom, zlostavljanjem ili teškim vrije'anjem od
strane žrtve


NE=AJ
4z neaja postupa počinitelj kad je svjestan da može počiniti djelo, ali
lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti, kao i kad
nije svjestan da može počiniti djelo.
#eaj je u odnosu na namjeru )la+ o)lk k!'nje jer se počinitelj iz neaja
zatjevima pravnog poretka ne suprostavlja svjesno, nego iz nepažnje.
Kako je neajna odgovornost najčešće vezana uz nastup posljedice, to su
neajni delikti u pravilu "a#e!jalna kaznena djela. . tom se slučaju neaj
može odrediti prema povre'ivanju i ugrožavanju kao posljedici.
;oguće je i da se kažnjava samo neajna radnja, tj.da i neajni delikti budu
,o!"alna kaznena djela !neajna odavanja državne, poslovne, službene ili
vojne tajne i kaznena djela protiv okoliša".
#eajna kaznena djela mogu biti počinjena &njenje". npr.
lovac koji puca na nešto što je šupnulo u grmu i ubije čovjeka.
;ogu biti počinjena i ne&njenje".
"pr. odgovorna osoba iz nehaja ne postavi propisane zaštitne naprave i na
taj način počini kazneno djelo dovo1enja u opasnost života i imovine
općeopasnom radnjom ili sredstvom. ZAK!"K% &+#67%&A! !+$&A'
KAZ!+! (*+7 !+5%!*+!*+B
"pr. otac iz nehaja ne spriječi majku da ubije dijete  ZAK!"K%
!+&+#67%&A! !+$&A' KAZ!+! (*+7 !+5%!*+!*+B
www.nasciturus.com
<'jesn nes'jesn ne*aj
Počinitelj postupa sa <4JE<NIM NE=AJEM kad je svjestan da može počiniti
djelo, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.
*vjesni se neaj naziva i lu=uria !objest,razuzsanost".
%vdje se intelektualn sastavnica ne razlikuje od one kod neuzravne namjere
jer je počinitelj u oba slučaja svjestan da može počiniti djelo.
+azlika je u voljnoj sastavnici koja se kod neizravne namjere sastoji u
pristajanju na djelo, a kod svjesnog neaja može biti dvojaka.
&akle, moguće je da počinitelj lakomisleno smatra da neće doći do počinjenja
djela.
npr. vozač vozi djevojku na skrovito mjesto protivno njenoj volji0 a kad mu
ona najavi da će tijekom vožnje iskočiti0 smatra da se to ipak neće dogoditi0
nakon čega djevojka iskače i pogiba
,e je moguće da počinitelj lakomisleno smatra da će moći spriječiti počinjenje
djela.
npr. vojnik u šali uperi pušku u drugog vojnika pazeći da zatvarač ne do1e u
stražnji položaj u kome bi došlo do ubacivanja metka u cijev0 ali je do toga
ipak došlo pa je ispaljeni metak usmrtio drugog vojnika
Počinitelj postupa s NE<4JE<NIM NE=AJEM kad nije svjestan da može
počiniti djelo, iako je prema okolnostima i svojim osobnim svojstvima bio
dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti – &l.5>KZ.
#aziva se i negligentia !nemarnost,bezbrižnost".
#ema nikakvog psiičkog odnosa počinitelja prema djelu.
npr. > lovac koji puca na nešto što se miče u grmlju misleći da se radi
o divljoj svinji0 pa ubije drugog lovca
> tajnica koja zaboravi isključiti kuhalo i na taj način izazove požar
+azlika izme'u svjesnog i nesvjesnog neaja je kvalitativne naravi.
O)jek#'n su)jek#'n k!#e!j ne*aja
&a bi se počinitelja moglo osuditi zbog neajnog delikta potrebno je najprije
udovoljiti %-3/K,41#%;, zatim *.-3/K,41#%; K+4,/+43..
♣ povreda )*+K,%'!+ (6@!+ $A@!*+
Za postojanje neaja potrebna je najprije povreda objektivne dužne pažnje.
,o je pažnja koju bi uložio savjestan i razuman čovjek iz kruga kome pripada
počinitelj kad bi se našao u istom položaju.
19 %bjektivna dužna pažnja se najprije sastoji u du+nos# da se p!ed'd
opasnos# za zaštićeno pravno dobro.
www.nasciturus.com
,aj vid dužne pažnje se naziva i unutarnja pažnja.
%na nameće svakom dužnost da razmotri uvjete pod kojima poduzima neku
radnju i da predvidi njen tijek.
Pri ocjeni je li povrje'ena objektivna dužna pažnja mora se uzeti u obzir i
posebno znanje počinitelja i poći od pretpostavke da razuman i savjestan
čovjek ima takvo znanje.
npr. otac koji je ostavio pušku s mecima na dohvat svom sinu0 znajući
da sin pokazuje veliki interes za oružje0 bio je dužan previdjeti
mogućnost da će sin u igri ubiti drugog dječaka0 pa se smrt tog
dječaka ima pripisati njegovom nehaju
-9 4z previdljivosti opasnosti slijedi du+nos# na p!"je!eno ponašanje% tj. na
takvo ponašanje kojim će se izbjeći mogućnost na počinjenje djela.
,o je tzv. vanjska pažnja.
Ponašanje koje je u skladu s vanjskom pažnjom može biti različito.
%no se u nekim slučajevima mora sastojati u propuštanju opasne radnje.
npr. ocijeni li vozač da je u datoj situaciji pretjecanje opasno0 dužan je
odustati od njega
1anjska dužna pažnja se može sastojati i u dužnosti da se izvrše neke
pripreme.
npr. liječnik prije operacije mora provesti odre1ene pretrage
Pravila objektivne dužne pažnje mogu potjecati iz razni izvora.
;ogu se temeljiti na zakonu ili drugom propisu, mogu biti sadržana i u
pravilima struke, i na životnom iskustvu.
♣ povreda "6)*+K,%'!+ (6@!+ $A@!*+
.z objektivni 7 generalni kriterij mora se zadovoljiti i subjektivni –individualni.
,raži se da je počinitelj povrijedio i subjektivnu dužnu pažnju.
,aj će uvjet biti ispunjen kad počinitelj ne udovolji dužnosti da prema svojim
osobnim mogućnostima predvidi opasnost svoje radnje i da u skladu s tim
predvi'anjem prilagodi svoje ponašanje.
,o ipak ne znači da će uvijek kada u trenutku počinjenja djela nema povrede
subjektivne dužne pažnje biti isključena krivnja.
Privati li se počinitelj opasne djelatnosti koja nadilazi njegove mogućnosti,
postojat će k!'nja z)o$ p!euz"anja.
KRI4NJA KOD KAZNENI= DJELA K4ALI.IEIRANIM TE:OM
PO<LJEDIEOM
www.nasciturus.com
To su kaznena djela kod koj* #e"eljn o)lk pos#aje k'al,6!an za#o š#o
je nje$o'" po&njenje" p!ouz!o&ena daljna posljed6a% #e+a od
#e"eljne.
,akve su teže posljedice u našem KZ najčešće teška tjelesna ozljeda ili smrt
žrtve ili imovinska šteta veliki razmjera.
#ajpoznatije i najčešće takvo kd jest teška tjelesna ozljeda kvali$icirana smrću
kod koje počinitelj s namjerom zadaje tešku tjelesnu ozljedu zbog koje
ozlje'eni umre.
4 $ormalna kaznena djela mogu biti kvali$icirana težom posljedicom, što je u
zakonu dosta čest slučaj.
npr. kod kd protupravnog oduzimanja slobode kod kojeg su kao
kvali.ikatorne okolnosti predvi1ene teško narušenje zdravlja ili
druge teške posljedice ili smrt osobe kojoj je oduzeta sloboda
Konstrukcija kaznenog djela kvali$iciranog težom posljedicom opravdava se
time da treba izrazito strože kažnjavati radnje kojima je svojstvena odre'ena
opasnost ako se u posljedici takvi radnji ostvarila upravo ta opasnost.
3skla('anje od$o'o!nos# za #e+u posljed6u s na&elo" k!'nje
&l.52KZ / teža kazna koju zakon propisuje za težu posljedicu kaznenog
djela se može izreći sa"o kad je po&n#elj $lede #e
posljed6e pos#upao s ne*aje"
Kod odgovornosti za težu posljedicu moguće su 9 kombinacije namjere i
neaja )
⇒ ko")na6ja na"je!a L ne*aj / za temeljno kazneno djelo je predvi'ena
namjera, a za posljedicu neaj.
,o su slučajevi kad je iz temeljnog namjernog kaznenog djela proizašla
posljedica koju počinitelj nije tio, ali koja se može pripisati njegovom neaju.
0ko je temeljno kazneno djelo počinjeno s izravnom namjerom, govori se o
preterintecionalitetu.
. svim tim slučajevima je važno dokazati neaj u odnosu na težu posljedicu.
⇒ ko")na6ja ne*aj L ne*aj / u slučajevima kada je i za temeljno kd i za
težu posljedicu predvi'en neaj
npr.prometna nesreća0 ako je netko poginuo
⇒ ko")na6ja na"je!a L na"je!a / u pravilu ne dovodi do kaznenog djela
kvali$iciranog težom posljedicom, jer ostvarenje te posljedice predstavlja
samostalno namjerno kazneno djelo.
4pak će u nekom slučajevima i namjera u odnosu na težu posljedicu vositi
samo do kaznenog djela kvali$iciranog težom posljedicom.
a" u slučaju kad #e+a posljed6a ne p!eds#a'lja pose)no kazneno
djelo, pa onda ni osuda za takvo kd nije moguća
www.nasciturus.com
b" kad teža posljedica predstavlja posebno kd koje može biti u stjecaju s
temeljnim kaznenim djelom, ali je za #aka' s#je6aj p!ed'(ena )la+a
kazna ne$o za k'al,6!an o)lk.
2.<4IJE<T O PROT3PRA4NO<TI
,reće obilježje krivnje.
To je no!"a#'na D'!jednosna9 ka#e$o!ja je! u'jek p!e#pos#a'lja no!"u
koja po&n#elju nala+e kaka' s#a' #!e)a zauze# p!e"a p!a'no" po!e#ku.
To je po&n#elje'o znanje da se s'ojo" !adnjo" suko)lja'a s p!a'o" l
da &n neš#o p!a'no za)!anjeno.
,ek kad se utvrdi da je počinitelj postupao s namjerom ispituje se je li
postupao i sa svješću o protupravnosti.
&l.2J KZ / da bi počinitelj bio kriv mora biti urojiv0 postupati s
namjerom ili ne+ajem0 te biti svjestan da je njegovo djelo
,aranjeno
0ko počinitelj nije bio svjestan protupravnosti djela, bio je u zabludi o
protupravnosti djela koja pod odre'enim uvjetima može i isključivati ili
ublažavati krivnju.
⇒ ak#ualna s'jes# o p!o#up!a'nos# / kad počinitelj zna da je
njegovo djelo protupravno !psiološka činjenica"
⇒ po#en6jalna s'jes# o p!o#up!a'nos# A svijest koja nije postojala
u vrijeme počinjenja djela, ali ju je počinitelj mogao i bio dužan imati
!normativna kategorija"
⇒ nez!a'na s'jes# o p!o#up!a'nos# / ako počinitelj nije siguran da
li je neko ponašanje protupravno, pa se ipak odluči na njega, tj.
pristaje i na protupravnost, odnosno postupa s aktualnom sviješću o
protupravnosti
*vijest o protupravnosti ne mora biti jasna, nego je dovoljna čak i ako je
potisnuta u svijesti.
www.nasciturus.com
TEORIJE O 3LOZI <4IJE<TI O PROT3PRA4NO<TI 3 POJM3
KRI4NJE 8
♣,+&%*A !AB*+&+ -vorsatztheorie/
,emelji se na svaćanju da namjera ne obuvaća samo svijest o pojedinim
obilježjima kd, nego i svijest o protupravnosti.
*matra se da namjera dobiva svoj kriminalni sadržaj samo ako je svaćena
kao dolus malus tj.ako obuvaća i počiniteljevu svijest da čini zlo.
*vijest o protupravnosti mora biti aktualna.
#edostatak je u tome što sužava krivnju i namjeru, te izjednačava namjeru i
svijest o protupravnosti.
♣ ,+&%*A K&%'!*+ - schuldtheorio/
Prema njoj je svijest o protupravnost ili mogućnost te svijesti samostalni
sastojak krivnje koji je neovisan o namjeri.
&ovoljna je potencijalna svijst o protupravnosti i to ne samo kod neajni,
nego i kod namjerni delikata.
.svojio ju je i naš KZ.
*vijest o protupravnosti je poseban sastojak krivnje, odvojen od namjere, a
potencijalna svijest o protupravnosti je izjednačena s aktualnom.
PREDMET <4IJE<TI O PROT3PRA4NO<TI
⇒ okolnosti koje počinitelj mora znati da bi bio svijestan protupravosti
⇒ počinitelj mora biti svijestan da je ono što čini pravno zabranjeno, neće biti
dovoljna svijest o nemoralnosti radnje, dovoljna je i laička svijest o pravnoj
zabranjenosti
ZA0L3DE
;oguće je da počinitelj u odnosu na protupravnu radnju ima pogrešnu
predo'bu.
Počiniteljeve zablude mogu utjecati na njegovu krivnju.
,radicionalno kazneno pravo je sve relevantne zablude djelilo u < skupine)
♦ zabluda o činjenicama – #))O) CA?TI
♦zabluda o pravu – #))O) I/)I2
♦%KZ+: – stvarna i pravna zabluda
1. ZA0L3DA O 0I13 KAZNENOG DJELA
www.nasciturus.com
&l.5@KZ – u zabludi o biću kaznenog djela nalazi se počinitelj koji u vrijeme
počinjenja kaznenog djela nije svjestan nekog njegovom zakonom odre'enog
obilježja.
Kod počinitelja u zabludi o biću djela uvijek je isključena namjera, ali takav će
počinitelj svejedno odgovarati za neaj ako je u zabludi bio iz neaja, tj.ako je
njegova zabluda bila otklonjiva !skrivljena" i ako zakon za počinjeno djelo
propisuje kažnjavanje i za neaj.
npr.osoba koja je platila račune novcem za koji nije znala da je krivotvoren.
-udući da počinitelju koji je u zabludi o biću djela uvijek nedostaje
intelektualna sastavnica namjere. ,o je zabluda o biću djela ustvari
%-+#.,0 *,+0#0 #0;3/+/ pa se razmatranja o njoj nadovezuju na
razmatranja o namjeri. Pri tome je neodlučno je li počinitelj imao P%E+/F#.
P+/&%G-. o biću kd ili nije imao #4K0K1. predo'bu o tome.
0ko počinitelj samo #43/ *4E.+0# da li postoji neko obilježje kd, neće se
raditi o zabludi o biću jer u tom slučaju postoji intelektualna sastavnica
neizravne namjere.
Zabluda o biću kd može se odnositi samo na %-3/K,41#0 %-4D3/230 -4K0
K.&. , tj.na obilježja koja odre'uju kazneno djelo kao vanjsku pojavu.
Zabluda se može odnositi i na deskriptivna i normativna obilježja k.d. bez
obzira radi li se o zabludi glede činjenica od koji ovisi postojanje tog
normativnog obilježja 7 npr.tu1a stvar – ili glede značenja obilježja.
#a kvali$ikatorne okolnosti se tako'er može odnositi zabluda – ako počinitelj
ne zna da postoje kvali$ikatorne okolnosti, ali je svjestan svi obilježja
temeljnog kaznenog djela, odgovarat će samo za temeljno kazneno djelo te
na -D0#K/,#0 K0Z#/#0 &3/D0.
a" za)luda o O0JEKT3 / error in persona vel in objecto
%dnosi se na zabludu o identitetu ili nekim drugim osobinama osobe ili
drugog objekta na kome se vrši radnja.
,a je zabluda neodlučna, tj. ne isključuje namjeru ako je sa stajališta
kaznenog djela koje se čini stvarni objekt radnje jednako vrijedan kao i
zamišljeni.
npr. ubije li netko osobu A misleći da ubija osobu )0 počinitelj je kaznenog
djela ubojstva jer je znao da ubija čovjeka0 pa je identitet žrtve nebitan
)9 za)luda o 3ZROCNOJ 4EZI / ako se odnosi na nebitna odstupanja
stvarnog od zamišljenog kauzalnog toka ne predstavljaju zabludu o biću kd.
ipak i zabluda o uzročnoj vezi može iznimno imati pravne učinke.
&o toga će doći u situaciji koja je poznata pod nazivom aerratio ictus
!skretanje udaraca".
% toj pravnoj $iguri je riječ kad počinitelj prouzroči posljedicu na drugom, a ne
na željenom objektu.
npr. A puca na ) u namjeri da ga usmrti0 ali pogodi A čiju smrt ne
želi

. teoriji prevladava svaćanje da je u slučaju iberratio ictus u pitanju idealni
stjecaj pokušaja kaznenoga djela prema napadnutome objektu i neajnog
www.nasciturus.com
kaznenog djela prema stvarno povrije'enom objektu.
,o privaća i naša sudska praksa.
-. ZA0L3DA O OKOLNO<TIMA KOJE I<KLJ3C3J3
PROT3PRA4NO<T
&l.5@KZ A u zabludi o okolnostima koje isključuju protupravnost nalazi se
počinitelj koji je zakonska obilježja kd ostvario namjerom, ali je u vrijeme
počinjenja kaznenog djela pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema
kojima bi djelo bilo dozvoljeno da su one stvarno postojale.
Počinitelj smatra da postoje okolnosti koje isključuju protupravnost, ali nji
nema.
7 npr.putativna nužna obrana0 putativna krajnja nužda
> susjeda provaljuje drškom metle noću u njegov stan da bi pozvala doktora s
njegovog tele.ona – on misli da je metla ustvari puška i nožem ubada susjedu
-putativna nužna obrana/
Kod ove vrste zablude postoji i ostaje namjera, ali se ona ne kažnjava, te
nema kaznenog djela – nisu ostvarene pretpostavke za kažnjivost namjere.
. slučaju ako je počinitelj bio u zabludi o okolnostima koje isključuju
protupravnost iz neaja – odnosno ako je zabluda bila otklonjiva da nije došlo
do povrede dužne pažnje, kaznit će se za počinjenje kaznenog djela kad
zakon za to djelo propisuje kažnjavanje i za neaj.
2. ZA0L3DA O PROT3PRA4NO<TI DJELA
%brnuta strana svijesti o protupravnosti.
#ije kriv počinitelj koji iz opravdani razloga nije znao i nije mogao znati da je
djelo zabranjeno – &l.5?KZ / kada je počinitelj svjestan svi obilježja
kaznenog djela i prema tome postupa sa namjerom, ali djelo smatra
dopuštenim.
npr. stranac spava sa curom ispod E? godina0 te misli da je to kao u
njegovoj zemlji dopušteno
a9 0ko je do takve zablude došlo iz opravdani razloga, tj.ako je zabluda bila
neo#klonj'a !neskrivljena", isključena je i krivnja po7initelja se ne može
osuditi ,a po7injeno djelo.
)9 #o i u slučaju ako je zabluda bila o#klonj'a, ona ne ostaje bez učinaka jer
u tom slučaju zakon predvi'a da se po7initelj može laže ka,niti / &l.5?KZ
Podjela zablude o protupravnosti na neotklonjivu i otklonjivu samo je druga
strana podjele svjesti o protupravnosti na aktualnu i potencijalnu.
. tom pogledu su moguće 9 situacije)
♠ moguće je da počinitelj postupa s aktualnom svijesti o protupravnosti.
www.nasciturus.com
,ada je on potpuno svjestan protupravnosti svog djela i nije ni u kakvoj
zabludi o protupravnosti.
. tom slučaju njegova krivnja je neokrnjena.
♠ moguće je da počinitelj postupa s potencijalnom svijesti o prptupravnosti,
tj.da nije bio svjestan protupravnosti ali je bio dužan i mogao biti svjestan da
je njegovo djelo zabranjeno.
,akav počinitelj se nalazi u otklonjivoj zabludi o protupravnosti koja smanjuje
njegovu krivnju, zbog čega zakon predvi'a mogućnost ublažavanja kazne.
♠ moguće je da počinitelj nema ni aktualne ni potencijalne svijesti o protupr.,
tj.da nije bio svjestan protupravnosti djela, niti je bio dužan i mogao biti
svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.
. tom slučaju je on neotklonjivoj zabludi o protupravnosti koja potpuno
isključuje krivnju.
Vrste ,alude o protupravnosti 3
a9 z!a'na za)luda o p!o#up!a'nos# / pojavljuje se kao zabluda o
postojanju norme.
Počinitelj zna što čini, ali ne zna da postoji norma koja zabranjuje tu
radnju.
)9 nez!a'na za)luda o p!o#up!a'nos# / može biti zabluda o postojanju
nekog razloga isključenja protupravnosti ? počinitelj zamišlja da postoji
neki razlog isključenja protupravnosti koji ne postoji
69 za)luda o su"p6j / može uz odre'ene pretpostavke biti zabluda o
protupravnosti.
0ko je počinitelj na laički način svjestan značenja nekog obilježja
kaznenog djela, ali zbog preuskog tumačenja tog obilježja do'e do
zaključka da se njegovo ponašanje ne može podvesti – supsumirati pod
odgovarajući opis kaznenog djela, on je samo u zabludi o kažnjivosti svog
ponašanja.
,akva zabluda nije i zabluda o protupravnosti i ne proizvodi nikakve
pravne učinke ako počinitelj poznaje zabranu iz neke druge pravne grane
i na taj način spoznaje protupravnost svog ponašanja.
3edino ako počinitelj zbog svog preuskog tumačenja nekog obilježja
nije svjestan da je njegovo ponašanje u sukobu s nekom drugom granom
prava, njegova zabluda o sumpciji postaje ujedno i zabluda o
protupravnosti.
Za)luda o p!o#up!a'nos# je "o$u7a kod ne*ajn* kaznen* djela Kod
svjesnog neaja počinitelj je u pravilu svjestan protupravnosti.
www.nasciturus.com
Kod svjesnog neaja ipak počinitelj može biti u zabludi o protupravnosti prije
svega neizravnoj
npr. netko vozi prebrzo jer je dobio nalog da prekorači brzinu pa misli
da isključuje protupravnost0 a skrivio je nesreću

Kod nesvjesnog neaja nema svjesti o djelu , time ni konkretne svjesti o
protupravnosti, ali je dovoljna 0P*,+0K,#0 svijest o protupravnosti – svijest
da su odre'ena ponašanja općenito uzevši protupravna.

O#klonj'os# za)lude o p!o#up!a'nos# / "je!la 8

Za)luda 7e se s"a#!a# o#klonj'o" ako ) s'a#ko% pa po&n#elj% "o$ao
lako spozna# p!o#up!a'nos# djela.
,u zakon ima u vidu tzv.delicta per se – kaznena djela po sebi – kd kod koji
je protupravnost očigledna !kd protiv života".
Za)luda 7e se s"a#!a# o#klonj'o" ako se !ad o po&n#elju koj je s
o)z!o" na s'oje z'anje% zan"anje l slu+)u )o du+an upozna# se s
od$o'a!aju7" p!ops"a.
,u zakon ima u vidu tzv. delicta mere prohibita – čisto zabranjena kd – kd kod
koji se protupravnost može spoznati samo na temelju odre'eni propisa.
npr. svaki sudionik prometa dužan je upoznati se s prometnim
propisima
5. ZA0L3DA O OKOLNO<TIMA Z0OG KOJI= ZAKON ODREG3JE
O<LO0OGENJE OD KAZNE
Kod putativne krajnje nužde
0ko počinitelj u takvoj zabludi učini zlo koje je jednako onom koje je, po
njegovom mišljenju, prijetilo zabluda se više ne odnosi na okolnosti koje
isključuju protupravnost, nego na okolnosti zbog koji zakon odre'uje
oslobo'enje od kazne.
npr. ako A dječjim pištoljem prijeti ) da ovaj ubije A i ovaj to učini
,a odredba se odnosi i na otklonjivu !skrivljenu" zabludu o okolnostima zbog
koji zakon odre'uje oslobo'enje od kazne – počinitelj koji je iz neaja u
zabludi o okolnostima zbog koji zakon odre'uje oslobo'enje od kazne ,
kaznit će se za neajno počinjenje kaznenog djela, dok neotklonjiva zabluda
nije regulirana, ali može počinitelja osloboditi od kazne i to za namjerno
kazneno djelo.
www.nasciturus.com
O1(OVO)"O2T 0A .A0"#"A 1%#&A PO$I"%#"A /
2)#12TVIMA %AV"O( P)IOPĆAVA"%A
&l.5B.KZ odre'uje da za takvo djelo najprije odgovara autor, a supsidijarno
mogu odgovarati i druge osobe koje su sudjelovale u tiskanju ili objavljivanju.
a" Kod povremeni+ pulikacija !novine, časopisi" odgovoran je glavni
urednik, ukoliko je autor nepoznat i sl.
A 4 to ako je autor nepoznat do završetka gl.rasprave pred prvost.
sudom
A ako je in$ormacija objavljena bez pristanka autora
A ako su u tijeku objavljivanja postojale stvarne ili pravne smetnje za
pokretanje kaznenog progona protiv autora koje i dalje traju
)9 Kod nepovremeni+ pulikacija !knjige,letci" supsidijarno !u, autora"
odgovaraju i,dava7 ili nakladnik ili tiskar.
,u postoji kaskadna odgovornost gdje odre'ene osobe odgovaraju prema
redosljed, pa odgovornost pretodne osobe isključuje odgovornost slijedeće,
a svaka se osoba može osloboditi krivnje tako da imenuje pretodnu
c" Kod kaznenog djela počinjeni putem audio ili video ureAajaD
odgovaraju autorD a supsidijarno proi,voditelj
d" Kada je sredstvo koje sadrži kd počinjeno u ino,emstvu, kriv je
uvo,nik
%vdje u nekim slučajevima dolazi do odstupanja od načela krivnje, pa otuda i
speci$ičnost ovi kazneni djela.

VI. POSEBNE PRETPOSTAVKE KAŽNJIVOSTI
Ponekad su potrebne uz radnju, biće, protupravnost i krivnju da bi se
ostvarilo kazneno djelo u $ormalnom smislu.
1. O0JEKTI4NI 34JETI KA:NJI4O<TI
Pozitivna pretpostavka kažnjivosti, jer je njiovo postojanje uvjet postojanja
kaznenog djela.
,o su materijalne pretpostavke kažnjivosti koje ne pripadaju ni protupravnosti
ni krivnji.
www.nasciturus.com
4ako su dijelovi zakonskog opisa, ne predstavljaju i obilježja kaznenog djela
pa ne moraju biti obuvaćeni ni namjeron ni neajem.
19pravi ojektivni uvjeti kažnjivosti ! ne utječu na postojanje ni na težinu
neprava pa im je jedina uloga da suzuju kažnjivost i olakšavaju položaj
gra'ana kao adresata kaznenopravni normi.
#e dodaju ništa već postojećoj kriminalnoj količini, pa su u skladu s načelom
krivnje.
-9 nepravi ojektivni uvjeti kažnjivosti / utječu na postojanje ili težinu
neprava i na taj način utemeljuju kažnjivost.
Kad nji ne bi bilo, djelo uopće ne bi bilo kažnjivo.
npr. kazneno djelo sudjelovanja u tučnjavi – da bi se kod tog djela počinitelja
moglo kazniti predvi'enom kaznom, nije dovoljno je da je on samo sudjelovao
u tučnjavi već i da je tučnjava za posljedicu imala smrt ili osobito tešku
tjelesnu ozljedu jedne ili više osoba
#epravi objekti kažnjivosti su u sukobu s načelom krivnje jer ne moraju biti
obuvaćeni krivnjom. Krivnja bi morala obuvatiti čitavo nepravo.
-. 0EZNACAJNO DJELO
-eznačajnost djela je +0ZD%E 4*KD3.C/#30 K0Z#/ kao pose)na
Dne$a#'na9 pretpostavka kažnjivosti, jer o kaznenom djelu može samo biti
riječi ako nije beznačajno.
#ema kaznenog djela iako su ostvarena sva njegova obilježja ako je djelo
očito beznačajno s obzirom na na&n pos#upanja po&n#elja, njegovu
k!'nju i nastupjelu posljed6u za zaštićeno dobro i pravni sustav.
npr. netko ukrade kutiju šibica
9 mjerodavne okolnosti za beznačajnost djela)
5" #0C4# P%*,.P0#30 P%C4#4,/D30
<" #3/E%10 K+41#30
9" #0*,.P3/D0 P%*D3/&4H0 Z0 Z0F,4K/#% &%-+% 4 P+01#4 *.*,01
⇒ "o!aju )# spunjene ku"ula#'no
-eznačajno djelo ostaje i dalje protupravno, što znači da je protiv njega
dopuštena nužna obrana , ali ne isključuje sankcije predvi'ene u drugim
granama zakona kao u npr. prekršajnom pravu.
1rijedi načelo de minimis non curat praetor – sudac ne brine o neznatnim
stvarima.
%dredba o beznačajnosti jela je najčešće primjenjivana nakon stupanja na
snagu novog KZ7a kod k.d. zlouporabe opojni droga.
.stanova beznačajnog djela je jedan od mogući načina rješenja problema
bagatelnog kriminala.
www.nasciturus.com
,reba razlikovati beznačajna djela od oni kod koji nema ni povrede pravnog
dobra jer se u društvu toloeriraju !iako bi se naoko mogla podvesti pod biće
nekog kd" pa su isključena već iz bića kaznenog djela.
npr. netko daje svojim ro1acima pravne savjete – to nije kazneno djelo
nadripisarstva
Kod beznačajni kazneni djela postoji -4K/ K0Z#/#%E &3/D0 i
P+%,.P+01#%*, , a kod oni drugi ponašanja #/RR 4 zato i ne možemo
izjednačiti.
Kad bismo to učinili to bi značilo da ne dopuštamo pravo na nužnu obranu
kod beznačajni djela pa bi npr. vlasnik cigarete morao trpiti što mu je netko
krade.
VII. STADIJI KAZNENOG DJELA
,ijekom počinjenja namjernog kaznenog djela počinitelj može proći kroz više
stadija.
,o se naziva kriminalni put – iter criminis.
*tadiji namjernog kaznenog djela su )
•donošenje odluke
npr. provalnik odlučuje počiniti provalnu kra1u i zamisliti način počinjenja ™
#/ K02#3010 */
• p!p!e"ne !adnje
npr. provalnik pribavlja alat i razgleda objekt ™ . P+014D. */ #/
K02#3010
• pokušaj
npr. provali ali začuje korake pa pobjegne bez da je nešto uzeo ™
K02#3010 */ K%& #/K4: K& – *0;% P%#/K0&
• do'!šeno kazneno djelo
npr. uzeo je i odnio sa sobom neke stvari ™ .143/K */ K02#3010
%vi stadiji su mogući, ali nisu uvijek nužni.
%d stadija koje je počinitelj dostigao ovisit će i kažnjivost. #užna je samo
odluka – uvjet namjere.
%stane li počinitelj samo kod donesene odluke, neće se nikad kazniti jer za
same misli se ne kažnjava – cogitationis nemo poenam patitur.
www.nasciturus.com
#eajno kazneno djelo moguće je samo kao dovršeno kazneno djelo.
1. PRIPREMNE RADNJE
,o su radnje poduzete s ciljem da se omogući ili olakša počinjenje kaznenog
djela.
.glavnom je to nabavljanje sredstava, uklanjanje prepreka, stvaranje prilike,
razgledavanje mjesta itd.
Za pripremne radnje se u pravilu ne kažnjava jer su one toliko udaljene od
počinjenja kaznenog djela da još ne predstavljaju opasnost za pravno dobro.
%ne kriminalni sadržaj dobivaju samo ako i povežemo sa zločinačkom
namjerom.
npr. kupnja otrova može biti i korisna radnja ako kupac njime misli
trovati štakore0 a ako misli nekoga ubiti još uvijek je moguće da
odustane
&10 *D.C030 K02#3010#30 P+4P+/;#4: +0&#34 )
- zbog kriminalnopolitički razloga
→ nesa"os#alna kaznena djela / delicta preparata – kad zakon biće
kaznenog djela proširi i na sve moguće pripremne radnje.
%bično je to kod politički kazneni djela.
Kod nji pokušaj nije moguć, jer je obuvaćen pojmom pripremanja.
→ sa"os#alna kaznena djela / delicta sui generis – zbog posebne
opasnosti odre'eni pripremni radnji, takve radnje se proglase za
posebno kazneno djelo.
npr. izrada ili posjedovanje sredstava za krivotvorenje
www.nasciturus.com
Kod nji je pokušaj moguć, iako najčešće nije kažnjiv.
#ije moguć stjecaj kaznenog djela pripremanja i poušaja ili dovršenog
kaznenog djela, jer je u tom slučaju pripremanje kao tzv. prolazni delikt
nekažnjivo pretodno djelo.
-. POK3IAJ
Pokušaj nije kažnjiv kod svi kd, nego samo kada se radi o kaznenom djelu
za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od S god. ili teža, a za
pokušaj drugog kaznenog djela samo kad zakon izričito propisuje kažnjavanje
i za pokušaj.A &l.22 KZ
,/%+43/ % -4,4 P%K.F030, %&#%*#% % ,/;/D3. #3/E%1/
K02#341%*,4 )
19 o)jek#'ne #eo!je / bit pokušaja vide u ugrožavanju objekta radnje, jer
iako nije došlo do nikakvi povreda, objekt radnje je bio ugrožen. %ne
traže da se pokušaj uvijek blaže kažnjava nego dovršeno kazneno djelo,
te nekažnjivost apsolutno neprikladnog pokušaja. ,raži se bliska opasnost
nastupa posljedice.
-9 su)jek#'ne #eo!je / opravdanje za kažnjavanje pokušaja nalate u
počiniteljevoj zločinačkoj volji koja je kod pokušaja ista kao i kod
dovršenog kd. ,raže
jednake kazne za pokušano i dovršeno kd., te neprikladni pokušaj
izjednačavaju sa svakim drugim pokušajem.
29 "ješo'#e #eo!je / vode računa i o objektivnim i o subjektivnim mjerilima,
te je za nji bit pokušaja u zločinačkoj volji počinitelja koja se ostvarila u
djelu.
%-4D3/230 P%K.F030 )
www.nasciturus.com
5. !AB*+&A – subjektivna pretpostavka pokušaja – počinitelj mora s
namjerom početi ostvarenje kaznenog djela.
#amjera mora u cjelosti odgovarati namjeri kod dovršenog kd, odnosno mora
obuvatiti sva obilježja konkretnog kd, uključujući i posljedicu.
&ovoljna je i neizravna namjera za pokušaj.
.z namjeru moraju postojati i subjektivna obilježja kd kada su i ona
obuvaćena bićem kaznenog djela, npr. nema pokušaja kra'e bez namjere
prisvajanja.
#amjera postoji i kad počinitelj nije ostvario sva obilježja kaznenog djela jer je
to ovisilo od nekog vanjskog uvjeta koji se nije ispunio, ali je on bio spreman
to kazneno djelo dovršiti.
npr. počinitelj provali u kuću u namjeri da ukrade odre1enu
stvar0 ali je tamo ne prona1e
#ema pokušaja ako se počinitelj nije konačno odlučio oće li dovršiti djelo.
npr. nacilja pištoljem na žrtvu
#amjera mora biti usmjerena na dovršenje kaznenoga djela.
#ema valjane namjere ako počinitelj oće da kd ostane u pokušaju,
računajući da će on ili netko drugi spriječiti njegovo dovršenje.
#ekažnjiv je i tzv.agent provokator koji potiče pretpostavljenog delinkventa na
počinjenje kd kako bi ga policija mogla uvatiti još u stadiju pokušaja.
Pokušaj iz neaja je pojmovno nemoguć jer je namjera konstitutivni element
pokušaja, ali ako ipak uzmemo da postoji, neajni postupak nije kažnjiv.
npr. lovac puca na čovjeka misleći da je životinja i promaši
F. ZA$5%!*A!*+ ",'A&+!*A KAZ!+!#A (*+7A – počinitelj mora
izaći iz stadija pripremni radnji i ući u stadij pokušaja.
Počinitelj je započeo ostvarenje kd kad je svojom radnjom već ostvario jedno
obilježje kaznenog djela na koje se odnosi njegova namjera.
npr. suprug je počeo gušiti svoju suprugu0 ali ju je susjed spasio

Kod višeaktni kazneni djela dovoljno je da je počinitelj započeo samo prvu
radnju koja ulazi u biće kaznenog djela.
npr. silovanje – dovoljno je da je počeo s uporabom sile
Počinitelj je započeo ostvarivati kd i kada je poduzeo radnju koja ne
predstavlja ostvarenje nekog obilježja kaznenog djela ako je ona, prema
njegovoj zamisli, tako usko povezana sa ostvarenjem bića kaznenog djela da
on u me'uvremenu ne mora poduzimati više nikakve radnje, nego može
odma prijeći na počinjenje kaznenog djela.
,o je tzv. individualno7objektivna teorija koja polazi od zamisli počinitelja
!individualna sastavnica", te traži neposrednu povezanost tako zamišljene
pripremne radnje i radnje počinjenja !objektivna sastavnica".
G. !+('&:+!", KAZ!+!# (*+7A – kazneno djelo je dovršeno kad
su ostvarena sva njegova obilježja.
&a bi se moglo govoriti o pokušaju, kazneno djelo ne smije biti dovršeno.
www.nasciturus.com
PO2#B"I 2&/$A%#VI PO./<A%A )
Pokušaj se najčešće javlja kod materijalni+ ka,neni+ djela u obliku
izostanka posljedice.
npr. počinitelj puca na žrtvu s namjerom da ju ubije no ona ostane na
životu
;oguć je i kod *ormalni+ ka,neni+ djela, ako počinitelj nije ostvario sva
obilježja kaznenog djela.
npr. silovanje je započeo silom0 ali nije izvršio spolni odnošaj
Pokušaj je moguć i kod kvali*iciranog ka,nenog djela, ako je počinitelj
pored obilježja temeljnog kaznenog djela počeo ostvarivati i kvali$ikatorna
obilježja.
npr. uzdržavanoj osobi zadao nekoliko uboda nožem na spavanju0 ali je
žrtva ostala na životu
K4ALI.IEIRANI POK3IAJ je pokušaj kod kojeg počinitelj nije ostvario
obilježja namjeravanog nego nekog drugog kaznenog djela7
Pokušaj je moguć i kod ka,nenog djela kvali*iciranog težom posljedicom,
ako je već pokušaj temeljnog kaznenog djela doveo do teže posljedice.
npr. pokušaj silovanja – žrtva iskoči iz auta i ubije se
Pokušaj je moguć i kod nepravi+ ka,neni+ djela ne7injenjem.
,akav pokušaj započinje u trenutku kad je objekt radnje doveden u
neposrednu opasnost.
npr. kad majka nije hranila dijete u namjeri da ga usmrti0 ali ga je netko
drugi hranio i spasio – pokušaj ubojstva nečinjenjem
.A'"%AVA"%# 0A PO./<A%
Počinitelj koji je pokušao ostvarenje kaznenog djela kaznit će se kao da je
djelo dovršeno, ali se može i blaže kazniti – $akultativno ublažavanje kazne –
ovisno o tome do koje se mjere počinitelj približio dovršenju djela, koliki je
stupanj opasnosti njegove radnje i koliki je stupanj njegove zločinačke volje
!krivnje".
#aši sudovi u pravilu ublažavaju kaznu.

2. NEPRIKLADNI Dnepodo)n9 POK3IAJ

Postoji kad je počinitelj pokušao ostvarenje kd neprikladnim sredstvom ili
prema neprikladnom objektu – &l.22KZ
www.nasciturus.com
npr. netko puca na mrtvog čovjeka
-itno je da počinitelj nije svjestan neprikladnosti sredstva ili objekta jer ako
jest, onda nema namjere dovršenja, a time ni pokušaja.
primjer neprikladnog sredstva – postavljanje eksploziva koji je
neispravan
primjer neprikladnog ojekta – oduzimanje pokvarenog auta
Apsolu#no nep!kladan pokušaj – kad ni pod kojim uvjetima ne može
doći do dovršenja kd
npr. pucanje u leš
Rela#'no nep!kladan pokušaj – kad su sredstva i objekt u principu
prikladni za počinjenje kd, ali ne u
konkretnom slučaju
npr. trovanje nedovoljnom količinom otrova
#eprikladni pokušaj je uvijek kažnjiv kada je kažnjiv i običan pokušaj, ali
zakon ovdje predvi'a i $akultativno oslobo'enje od kazne – !azlka od
o)&no$ pokušaja.
Pu#a#'n delk# – postoji kad počinitelj pogrešno smatra da je njegovo
ponašanje kazneno djelo
7 nema kaznenog djela
#eprikladni pokušaj je obrnuta zabluda o biću kd.
5. DO4RIENO KAZNENO DJELO
Kad su ostvarena sva obilježja kaznenog djela – $ormalno dovršenje.
Kad se kazneno djelo ostvarilo u punoj mjeri, tj. kad je nastupila posljedica –
materijalno dovršenje.
;aterijalno dovršenje je moguće na < načina )
⇒ počinitelj može nastaviti ostvarenje kd i nakon njegova $ormalna dovršenja
– kod trajni kazneni djela i kazneni djela s iterativnom strukturom ! kod
koji se radnja počinjenja ponavlja".
⇒ počinitelj može ostvariti cilj za kojim je išao i poduzimanjem daljni radnji
kojima se više ne ostvaruju obilježja kaznenog djela
,o se odnosi na kaznena djela počinjena sa ciljem.
www.nasciturus.com
>. DRAGO4OLJNI OD3<TANAK
Kad je sam počinitelj odustao od dovršenja kaznenog djela iako ga je mogao
završiti.
#aš zakon predvi'a da se počinitelj koji je dragovoljno odustao od kažnjivog
pokušaja kaznenog djela može osloboditi od kazne – &l.25KZ
∑ @0K.D,0,41#% %*D%-%G/#3/ %& K0Z#/
 d!a$o'oljn odus#anak od nedo'!šeno$ pokušaja / kad je počinitelj
dragovoljno prekinuo započeto počinjenje iako je bio svjestan da je prema
svim okolnostima radnju mogao nastaviti.
&ovoljna je pasivnost !prekidanje započete radnje".
0ko počinitelj još nije učinio sve što je prema njegovoj zamisli bilo nužno da
kd bude u cijelosti ostvareno, pokušaj je ne dovršen, a dragovoljni se
odustanak sastoji u prekidanju daljne djelatnosti.
%dustanak mora biti konačan.

 d!a$o'oljn odus#anak od do'!šeno$ pokušaja / počinitelj je nakon
dovršetka radnje spriječio nastupanje posljedice.
,raži se aktivnost.
0ko je počinitelj učinio sve što je prema njegovom planu bilo potrebno za
ostvarenje kaznenoga djela, pokušaj je dovršen, a dragovoljni se odustanak
sastoji u aktivnoj radnji kojom se spriječava nastup posljedice.
;oguć je samo kod materijalni kazneni djela.
 d!a$o'oljn odus#anak od 'šeak#no$ pokušaja / kad počinitelj prestane
djelovati poslije prve, ali prije posljednje radnje koja može dovesti do cilja.
 neuspjel pokušaj / ako počinitelj misli da sa sredstvima koja mu stoje na
raspolaganju ne može dovršiti kd.
&ragovoljni odustanak tada nije moguć jer počinitelj ne može odustati od
nečega što ne može učiniti !prema vlastitom mišljenju".
npr. ispuca sve metke nepogodivši osobu0 a misli da nije sposoban
ubiti žrtvu npr.gušenjem
 odus#anak je d!a$o'oljan / ako se temelji na autonomnoj odluci tj. na
odluci koju je počinitelj donio na temelju slobodnog samoodre'enja, a da na
nju nije bio prisiljen vanjskom okolnostima, odnosno da motivi odustanaka
nisu bili eteronomne naravi.
odus#anak nje d!a$o'oljan / ako je do njega došlo zato što se stanje
izmjenilo u pravcu koji je za počinitelj anepovoljan, pa bi dovršenje djela bilo
skopčano s neugodnostima na koje on nije računao.
npr. odustao je od silovanja jer žrtva ima menstruaciju
 neuspjel odus#anak / kad usprkos počiniteljevu odustanku, kazneno
djelo bude dovršeno.
;ože biti samo olakotna okolnost.
www.nasciturus.com
 djelo#'o!no kajanje / nema dragovoljnog odustanka ni kad počinitelj
prekine djelatnost ili pokuša spriječiti nastup posljedice nakon $ormalnog
dovršenja kd.
,u je $akultativno, a ponekad i obvezno oslobo'enje od kazne.
F #4*. *D.C03/14 &+0E%1%D3#%E %&.*,0#K0
Zakon propisuje da će se u slučaju dragovoljnog odustanka od počinjenja
kaznenog djela počinitelj kazniti za one radnje koje tvore neko drugo
samostalno kazneno djelo – &l.25KZ
. slučaju dragovoljnog odustanka počinitelj će se kazniti za dovršeno
kazneno djelo koje je sadržano u pokušanom kaznenom djelu samo
ako je to djelo samostalno tj.ako može biti u idealnom stjecaju s pokušanim
kd.
ϖ za d!a$o'oljnos# odus#anka kod sudonš#'a / potrebno je da sudionik
dragovoljno spriječi počinjenje kaznenog djela – &l.2?KZ, a predvi'eno je i
obvezno oslobo'enje od kazne.
VIII. SUDIONIŠTVO
*.&4%#4F,1% . F4+/; *;4*D. )
υ pojedna&no po&n#eljs#'o 8 glavno počiniteljstvo
posredno počiniteljstvo
υ sudonš#'o u u+e" s"slu 8 supočiniteljstvo
poticanje
pomaganje
1. POJEDINACNO POCINITELJ<T4O
1. ojektivne teorije po7initeljstva
Polaze od restriktivnog pojma počinitelja, tj.smatraju da je zakonodavac dajući
opis pojedinog kaznenog djela mislio na onog tko je osobno počinio kazneno
djelo, a ne i na poticatelja i pomagatelja.
%dredbe o kažnjavanju poticatelja i pomagatelja predstavljaju razloge koji
proširuju kažnjivost.
@%+;0D#% %-3/K,41#/ ,/%+43/ – smatraju da je po&n#elj onaj tko
potpuno ili djelomično sam izvršava radnju opisanu u zakonskom opisu
kaznenog djela, dok su drugi po#6a#elj i po"a$a&.
&aju precizan pojam počinitelja.
www.nasciturus.com
#edostatak im je u tome jer previše sužavaju pojam počinitelja, isključuju
posrednog počinitelja, te preusko tumače pojam supočiniteljstva.
;0,/+430D#% %-3/K,41#/ ,/%+43/ – smatraju da se radnja počinitelja u
odnosu prema radnji poticatelja i pomagatelja odlikuje većim stupnjem
opasnosti, te ukazuje na razlike u vrsti i intenzitetu uzročnosti, pa je
počiniteljev doprinos uzrok, dok je poticateljev samo uvjet – to povećava
mogućnost uspjea kd.
;aterijalno objektivna je i ,/%+430 4*,%&%-#%*,4 – ili teorija o
sudjelovanju prije i za vrijeme počinjenja djela.
*tavlja naglasak na vrijeme poduzimanja radnje pa supočiniteljem smatra
svakoga tko djeluje u vrijeme počinjenja djela, dok djelovanje prije počinjenja
djela smatra poticanjem ili pomaganjem.
=. sujektivne teorije po7initeljstva
,emelje se na /K*,/#Z41#%; P%3;. P%C4#4,/D3*,10 prema kome je
počinitelj svatko tko suuzrokuje posljedicu predvi'enu u biću kaznenog djela.
.z tu pretpostavku onda i poticatelj i pomagatelj su počinitelji, pa za njiovo
kažnjavanje ni ne treba posebna odredba u zakonu.
,/%+430 &%D.*0 – najpoznatija inačica ti teorija
Kriterij razlikovanja se nalazi u usmjerenosti volje sudionika.
Po&n#elj je onaj tko oće kazneno djelo kao vlastito.
<udonk u u+e" s"slu je onaj tko djelo oće kao tu'e, tko svoju volje
podre'uje volji drugoga tako da mu prepušta konačnu odluku i stoga postupa
sa sudioničkom voljom.
,/%+430 4#,/+/*0
Po&n#elj je onaj tko postupa vlastitom interesu,
<udonk u u+e" s"slu je onaj tko postupa u tu'em interesu.
2. mje-ovite teorije po7initeljstva
,/%+430 % P%&3/D4 +0&0 – svi sudionici jednako odgovaraju za kazneno
djelo, jer su ga zajedno dogovorili, izveli i djelovali u času počinjenja kd.
*vako neposredno sudjelovanje u radnji počinjenja je počiniteljstvo.
Proširuje pojam počinitelj na supočinitelja ako su ispunjena 9 uvjeta )
- pretodni dogovor sudionika za zajedničko počinjenje
- dioba rada
- svi sudionici moraju postupati u času počinjenja
Previše proširuje supočiniteljstvo na račun pomaganja.
,/%+430 % 1D0*,4 #0& &3/D%; – polazi od toga da je radnja počinjena
odre'ena subjektivnim i objektivnim značajkama.
#a subjektivnom planu traži se upravljačka volja, a na objektivnom planu
doprinos djelu odre'ene težine.
www.nasciturus.com
Po&n#elje" se onda smatra onaj tko prema značenju svog objektivnog
doprinosa vlada tijekom nekog zbivanja – onaj tko vlastoručno ostvaruje sva
obilježja kaznenog djela i kad postupa u interesu drugog.
. slučaju supočiniteljstva svaki sudionik mora zadržati vlast nad djelom –
.unkcionalna vlast – svi supočinitelji donose odluku o počinjenju i daju
doprinos odre'ene važnosti u neposrednom ostvarivanju obilježja kd u okviru
podjele rada.
;rvatski ka,neni ,akon
.svojen je dualistički model pojma sudioništva, te razlikuje pojedinačnog
počinitelja kaznenog djela i sudionika.
&l.2> KZ / Pojedna&n po&n#elj kazneno$ djela je oso)a koja 'las##"
&njenje" l ne&njenje" l pos!eds#'o" d!u$e oso)e po&n kazneno
djelo.
/ <udon6 u po&njenju kazneno$ djela su supo&n#elj%
po#6a#elj I po"a$a#elj.
Privaćena je mješovita teorija vlasti nad djelom ) po#6a#elj po"a$a#elj ne
'ladaju djelo"% al pos!edn po&n#elj supo&n#elj 'ladaju.
2. AKEE<ORNO<T <3DIONIIT4A 3 3:EM <MI<L3
:rvatsko kazneno pravo utemeljeno je na načelu akcesornosti sudioništva u
užem smislu, tj.njegove ovisnosti o glavnom djelu.
Pojedini doprinosi sudionika u užem smislu postaju relevantni samo ako je
glavni počinitelj izvršio radnju.
#ačelo akcesornosti prvenstveno vrijedi za poticanje i pomaganje dok je kod
supočiniteljstva maguće samo kao ovisnost doprinosa jednog supočinitelja od
doprinosa drugog, tako da oni tek u zajedničkom djelovanju omogućuju
počinjenje kaznenog djela.
Postojanje sudioništva ovisi prvenstveno od stadija počinjenja kaznenog djela
u koji je ušao glavni počinitelj !ako se može kazniti glavnog počinitelja,
kažnjivo je i sudioništvo".
0kcesornost sudioništva ogledese i u ovisnosti kažnjivosti sudionika od toga
koja je opća obilježja kaznenog djela ostvario glavni počinitelj.
F teorije 8
a9 s#!o$a ak6eso!nos# / za kažnjivost sudionika potrebno je da glavni
počinitelj ostvari sva obilježja kaznenog djela, pa tako i krivnju.
0ko nema krivnje glavnoga, nema upće kaznenog djela.
#edostatak je u tome što sudionici ponekad ostaju nekažnjeni jer glavni
počinitelj nije kriv.
www.nasciturus.com
)9 l"#!ana ak6eso!nos# / za kažnjivost poticatelja i pomagača dovoljno je
da je glavni počinitelj ostvario protupravnu radnju.
Poticatelj i pomagatelj odgovaraju u skladu sa svojom krivnjom, što znači
da oni mogu odgovarati i kad nema krivnje glavnog počinitelja.
,o je načelo neovisnosti krivnje pojedini sudionika u širem smislu.
#epravo radnje poticatelja i pomagatelja kvalitativno ovisi od neprava
radnje glavnog počinitelja pa i onda i njiova kazna ovisi od kazne
predvi'ene za radnju glavnog počinitelja.
#epravo glavno počinjenje može ovisiti od neki okolnosti koje se mogu i
ne moraju prenosti na poticatelja i pomagatelja.
,ako naš zakon utvr1uje G tipa okolnosti 8
1. s#'a!ne okolnos# po&n#elja / okolnosti koje se odnose na počinitelja,
ali koje obilježavaju kazneno djelo u njegovom realnom sadržaju.
.zimaju se u obzir i sudionicima.
npr.nužno svojstvo počinitelja rodoskvrnuća je da je srodnik žrtve0 ali to
svojstvo se uzima u obzir i sudionicima pa će oni odgovarati za poticanje i
pomaganje kad nemaju ta svojstva
-. oso)ne okolnos# po&n#elja / okolnosti koje ukazuju na posebne
dužnosti odre'eni osoba !vojne ili službene osobe".
,ako'er su prenosive i uzimaju se u obzir sudionicima samo ako su
obilježje kaznenog djela !kad su u pitanju prava posebna kd".
npr.tko potakne službenu osobu na krivotvorenje službene isprave bit će
poticatelj bez obzira na to što i sam nije službena osoba
2. s#!o$o oso)ne okolnos# / okolnosti koje su potpuno vezane uz ličnost
konkretnog počinitelja pa se onda samo njemu uzimaju u obzir i ne
prenose se na druge sudionike.
,o su oklnosti zbog koji zakon isključuje krivnju, dozvoljava oslobo'enje
od kazne ili ublažavanje kazne.
npr. jedan sudionik počini ubojstvo iz koristoljublja a drugi ne –
koristoljublje kao kvali.ikatorna okolnost tereti samo njega
Tp!enos'e okolnos# / stvarne ili osobne okolnosti počinitelja koje
predstavljaju obilježje kaznenog djela ili utječu na visinu propisane kazne, te
se uzimaju u obzir i sudionicima.
Tnep!enos'e oklnos# / strogo osobne okolnosti zbog koji zakon
isključuje krivnju, dozvoljava oslobo'enje od kazne ili njezino ublažavanje jer
se one mogu uzeti u obzir samo onom počinitelju ili sudioniku kod kojeg
postoje.
5. PO<REDNO POCINITELJ<T4O
www.nasciturus.com
Te"elj se na okolnos# da se po&n#elj "o+e poslu+# d!u$" &o'jeko"
!ad po&njenja kazneno$ djela / #ada je #aj d!u$ Dnepos!edn po&n#elj9
sa"o s!eds#'o u nje$o'" !uka"a.
npr. netko naredi petogodišnjem djetetu da donese tu1u stvar
&l.2> KZ propisuje da kazneno djelo može biti počinjeno i posredstvom
druge osobe.
Posredni počinitelj uvijek ima vlast nad djelom jer ima vlast nad neposrednim
počiniteljem !razlika od poticatelja" kao sredstvom koji je uvijek u odnosu
podčinjenog prema posrednom počinitelju !ta podčinjenost može proizlaziti iz
prisile ili zablude ili kao razlog isključenja protupravnosti".
Kad postoji puna odgovornost neposrednog počinitelja kao sredstva,
posredno počiniteljstvo je isključeno.
Posredni počinitelj mora imati potrebna svojstva da uopće može biti počinitelj
tog kaznenog djela.
#e može biti posredni počinitelj onaj koji nema traženo svojstvo.
npr. neslužbena osoba navede u zabludu službenu osobu da mu izda
službenu ispravu s neistinitim sadržajem – ne može biti posredni počinitelj jer
kod ovog kaznenog djela ne bi mogao biti počinitelj uopće jer nije službena
osoba.
4sto je kod vlastoručni kazneni djela – npr.dvobračnost
2lu7ajevi posrednog po7initeljstva 3
19 kad s!ed#s'o ne os#'a!uje o)lje+ja kazneno$ djela / slučajevi kad
posredni počinitelj koristi zabludu žrtve ili je prisiljena da se sama ozljedi ili
usmrti.
npr.netko nagovori drugog da dodirne električni vod pod naponom – on je
posredni počinitelj ubojstva a ne počinitelj sudjelovanja u samoubojstvu,
jer samoubojstvo podrazumjeva slobodnu odluku žrtve da se usmrti.
-9 slu&aj neslo)odno$ s!eds#'a / kad neposredni počinitelj djeluje pod
prisilom koju na njega vrši počinitelj pa se nalazi u krajnjoj nuždi.
npr. muškarac pištoljem liječnika prisili da protupravno prekine trudnoću
njegove cure
29 kada je oso)a u za)lud #o p!'ens#'eno o )7u kd / neposredni
počinitelj vrši protupravnu radnju.
npr.gazda svoju kućnu pomoćnicu pošalje na tržnicu da proda EH
krivotvorenih novčanica po EHH eura0 a ona to ne zna
59 ko!š#enje oso)e koja nje k!'a / npr.djeteta ili neubrojive osobe
Prijeporno je radi li se o poticanju ili posrednom počiniteljstvu – ocjena
ovisi o tome jesu li dijete ili neubrojivi potpuno ovisni o tu'oj volji !ako jesu
onda se radi o posrednom počiniteljstvu".
www.nasciturus.com
>9 kod del6#a p!op!a / kada osoba koja ima traženo svojstvo navede
osobu koja to svojstvo nema da s namjerom počini kazneno djelo.
npr.službena osoba nagovara osobu koja taj status nema da unese lažne
podatke u službenu ispravu – službena osoba je tada posredni počinitelj, a
druga osoba je samo pomagač – &%D%Z#% *+/&*,1% -/Z
P%,+/-#/ K10D4@4K0H43/ !ta se $igura tako naziva"
#ovost na ovom području je +oQinova konstrukcija posrednog počiniteljstva u
situacijama kada se počinitelj koristi ORGANIZIRANIM APARATOM MO1I.
,o je slučaj =počinitelja za pisaćim stolom> – osoba koja se koristi dobro
uodanom organizacijom za ostvarivanje svoji zločinački ciljeva.
,akav počinitelj ne pozna neposredne počinitelje, ali zna da će oni poslušno
izvršiti zapovijedi ili će biti zamijenjeni drugima.
#eposredni počinitelji su samo sredstvo u rukama izdavatelja zapovijedi.
,a $igura se može primijeniti i na nalogodavce glede kazneni djela počinjeni
u okviru zločinačke organizacije.
Prvi puta je upotrijebljena na njemačkom saveznom sudu 566(.godine.
5. <3POCINITELJ<T4O
<upo&n#elj kazneno$ djela su d'je l 'še oso)a koje na #e"elju
zajedn&ke odluke po&ne kazneno djelo #ako da s'aka od nj* sudjeluje
u po&njenju l na d!u$ na&n )#no p!donos po&njenju kazneno$
djela.
*vaki od supočinitelja ima $unkcionalnu vlast nad djelom jer svaki od nji ima
$unkciju koja je bitna za ostvarenje plana, a vladajući svojim udjelom, svaki
ujedno vlada i cjelinom.
&a bi postojalo supočiniteljstvo potrebno je da se ispune subjektivne i
objektivne pretpostavke )
U su)jek#'na p!e#pos#a'ka / zajednička odluka, odnosno dogovor da se
počini kazneno djelo.
svaki supočinitelj more biti svjestan da djeluje s ostalima i mora to tjeti,
moraju se dogovorom podijeliti uloge, odnosno zadaci koji će svaki od
supočinitelja imati.
&ogovor može biti i prešutan ili se temeljiti na konkludentnim radnjama.
&o dogovora u pravilu dolazi prije počinjenja djela !komplot", ali je moguće da
pojedini supočinitelj pristupi za vrijeme počinjenja, sve dok kazneno djelo nije
$ormalno završeno – *.KH/*41#% *.P%C4#4,/D3*,1% – moguće je dik
dijelo nije materijalno dovršeno.
npr.netko nakon .ormalnog dovršenja kra1e preuzme prijevoz ukradene robe
na sigurno mjesto
*ukcesivni supočinitelj odgovara samo za svoj doprinos u kd budući da ne
može imati vlast nad prošlim zbivanjem.
Problem kod sukcesivnog počiniteljstva nastaje ako novi supočinitelj pristupi u
trenutku kad su ostali već ostvarili neko obilježje kaznenog djela u čemu on
nije sudjelovao.
www.nasciturus.com
npr. pridruži se provalnicima nakon provaljivanja u prostor i krade s njima –
kad bi odgovarao za provalo to bi se kosilo s teorijom o vlasti nad djelom pa
on odgovara samo za kra'u.
P0+0D/D#% P%C4#4,/D3*,1% – ako dva ili više supočinitelja zajednički
prouzroče posljedicu, a da me'u njima nema dogovora.
npr.dva vozača sa sudare i prouzroče smrt neke osobe
;oguće je i *.P%C4#4,/D3*,1% 4Z #/:030, ali kod njega supočinitelji
djeluju na temelju zajedničke odluke.
npr. dva radnika na gradilištu zajedno bace gredu sa zgrade i slučajno
usmrte prolaznika
U o)jek#'na p!e#pos#a'ka / zajedničko počinjenje djela koje je i uvjet
postojanja $unkcionalne vlasti nad djelom.
*vi supočinitelji sudjeluju u radnji počinjenja opisanoj u zakonu tako da svaki
od nji ostvari barem jedno obilježje kaznenog djela.
Pojam zajedničkog počinjenja proširuje se i na radnje kojima se izravno ne
ostvaruju obilježja kaznenog djela.
npr. supočinitelj je onaj koji drži žrtvu dok joj drugi zabija nož u le1a
*vi doprinosi ostvareni u okviru zajedničkog dogovora uračunavaju se svim
počiniteljima.
npr. I osoba tuče žrtvu i ona umre – svi su supočinitelji u ubojstvu a nebitno
je koji je od nji zadao žrtvi smrtonosan udarac.
*upočinitelj može biti samo osoba koja u konkretnom kaznenom djelu može
biti počinitelj.
*upočiniteljstvo je moguće i nečinjenjem.
npr. otac i majka se dogovore da ne hrane dijete pa ga tako ubiju
;oguće je da 5 supočinitelj odgovara za činjenje, a < supočinitelja za
nečinjenje.
npr. odgovorne osobe u poduzeću vrše razne zloporabe u dogovoru s
direktorom koji ih u tome ne spriječava
Kod delicta propria osoba bez traženog svojstva za počinjenje ne može nikad
biti supočinitelj čak ni kod vlastoručni kazneni djela.
#pr. netko da odgovornoj osobi lažne isprave a ona i potpiše – on je samo
pomagatelj a ne supočinitelj s odgovornom osobom.
K02#3010#3/ *.P%C4#4,/D30
1rijedi načelo da se svaki od supočinitelja kažnjava kaznom propisanom za
kazneno djelo koje su počinili.
Za sve vrijedi isti kazneni okvir, ali se mogu u odnosu na konkretnog
supočinitelja utvrditi olakotne ili otegotne okolnosti V veličina doprinosa ta
svakog od nji.
www.nasciturus.com
>. POTIEANJE
Po#6anje je ps*&k u#je6aj na $la'no$ po&n#elja kako ) $a se na'elo
da donese odluku o po&njenju kazneno$ djela.
Poticatelj ne sudjeluje u samoj radnji počinjenja i po tome se razlikuje od
supočinitelja.
#ačini poticanja ) nagovaranje, izražavanje želje, zapovijed, molba itd.
Lan&ano po#6anje / poticanje na poticanje
npr. A nagovori ) da na1e osobu koja će ubiti A
Poticatelj ne mora poznavati glavnog počinitelja, pa ni sve posrednike nego je
dovoljno da poznaje slijedećeg poticatelja.
npr. A nudi ) lažnu vozačku za EHHHeura. ) daje ?HHHeura a A mu izradi
vozačku, ) < poticatelj 0 a A < počinitelj krivotvorenja isprave
Poticanje je kažnjivo samo ako je počinjeno s namjerom, koja mora biti
dvostruka )
– mora obuvatiti samu radnju poticanja ! poticatelj mora biti svjestan da
potiče počinitelja i mora to tjeti ili barem na to pristati
– mora obuvatiti kazneno djelo glavnog počinitelja
Ne*ajno po#6anje / nije kažnjivo osim ako ne predstavlja neko samostalno
neajno djelo.
#amjera poticatelja mora se odnositi na odre'enu osobu i na odre'eno
kazneno djelo.
Poticatelj se kažnjava kao da je kazneno djelo sam počinio.
Za njega vrijedi isti kazneni okvir kao za glavnog počinitelja.
Neuspjelo po#6anje / postoji kad netko potakne drugoga, a da djelo ne
bude ni pokušano – P%K.F03 P%,4H0#30
,o je zapravo pokušaj poticanja, pa je ono kažnjivo kada se odnosi na
kazneno djelo za koje je pokušaj kažnjiv.
Poseban slučaj neuspjelog poticanja je tzv.omnimodo .acturus !onaj koji će
svakako činiti".
,o je poticanje osobe koja je već odlučila počiniti kazneno djelo.
#euspjelo poticanje je odstupanje od načela akcesornosti jer se poticanje
kažnjava iako na strani glavnog počinitelja ne postoji protupravno djelo tj.on
nije ušao u kažnjivi stadij kaznenoga djela.
4pak je 4 tu poticanje do izvjesne mjere ovisno o glavnom djelu jer kažnjivost
ovdje ovisi o kažnjivosti kaznenog djela na koje se potiče
⇒ =IPOTETICKA AKEE<ORNO<T
www.nasciturus.com
?. POMAGANJE
Po"a$anje je s'ako podup!anje $la'no$ po&n#elja u po&njenju
kazneno$ djela.
&ovoljno je da radnja pomaganja olakšava, ubrzava ili intenzivira kazneno
djelo.
Pomagatelj nema nikakvu vlast nad djelom te ne mora biti ni u kakvom
dogovoru s glavnim počiniteljem pa je moguće tzv.potajno pomaganje gdje
glavni počinitelj uopće ne zna za pomaganje.
&l.2B KZ nabraja oblike pomaganja )
• ,z&ko po"a$anje / svako objektivno podupiranje kaznenog
djela, npr. stavljanje počinitelju na raspolaganje sredstva za
počinjenje kaznenog djela ili uklanjanje prepreka za počinjenje
kaznenog djela
• ps*&ko po"a$anje / svako jačanje volje glavnog počinitelja
koje se može sastojati u davanju savjeta ili uputa kako da počini
kazneno djelo ili unaprijed obećanom prikrivanju kaznenog djela,
sredstava, tragova ili pribavljeni predmeta.
Psiičko se pomaganje razlikuje od poticanja po tome što kod njega
pomagatelj stupa na scenu kada je glavni počinitelj već donio odluku da počini
kazneno djelo, pa ga samo učvršćuje u toj odluci.
Boguće je i 8
– lančano pomaganje – netko da nož drugome da ga ovaj da ubojici –
pomaganje u pomaganju
– poticanje na pomaganje – nagovaranje drugog da da nož ubojici –
neposredno pomaganje
– pomaganje u poticanju – netko piše pismo po diktatu kojim se potiče
počinjenje nekog kaznenog djela – neposredno
pomaganje
Po"a$a#elj "o!a djelo'a# p!je l za '!je"e po&njenja kazneno$ djela%
pomaganje više nije moguće nakon nakon materijalno dovršenog kaznenog
djela.
Po"a$anje nakon po&njeno$ kazneno$ djela / au:illum post delictum !
više nije pomaganje kao oblik sudioništva jer nema nikakvog kauzalnog
doprinosa pa prema tome, ni podupiranja kaznenog djela !osim ako je takva
pomoć obećana prije počinjenja djela – psihičko pomaganje".
Za takvo ponašanje KZ je predvidio posebna kaznena djela prikrivanja i
pomoći počinitelju nakon počinjenog kaznenog djela.
Pomagatelj mora postupati s namjerom koja opet mora biti dvostruka.
www.nasciturus.com
Neuspjelo po"a$anje l pokušaj po"a$anja nkad nje ka+nj'o / za
!azlku od po#6anja
Elede kažnjavanja pomagatelja, zakon predvi'a $akultativno ublažavanje
kazne.
%tud se vidi da je pomaganje blaži obliksudioništva.
Pomagatelj samo neizravno utječe na počinjenje kaznenog djela i zato je
njegov stupanj neprava i krivnje manji nego kod ostali sudionika.
Ne*ajno po"a$anje nije kažnjivo jer pomagatelj mora uvijek postupati s
namjerom koja kao kod poticanja mora biti dvostruka.
@. NACELO NEO4I<NO<TI KRI4NJE POJEDINI=
<3DIONIKA
#ačelo krivnje zatijeva da svaki sudionik odgovara u granicama vlastite
krivnje.
<'ak supo&n#elj od$o'a!a u skladu sa s'ojo" na"je!o" l ne*aje"% a
po#6a#elj po"a$a#elj u skladu sa s'ojo" na"je!o".
3edan sudionik neće odgovarati za radnje drugog sudionika koje nisu
obuvaćene njegovom namjerom !kod supočinitelja 4 neajem", odnosno
neće odgovarati za eksces drugoga. /ksces može biti
da jedan od sudionika umjesto dogovorenog počini neko drugo kazneno djelo
ili ako jedan u okviru istog kaznenog djela izvrši širi krug radnji ili prouzroči
širu posljedicu od dogovorene.
.koliko ostali sudionici nisu prešutno pristali na takvo ponašanje, neće se
kazniti za eksces.
0ko glavni počinitelj počini 'e7e kazneno djelo nego što su to tjeli poticatelj i
pomagatelj tako'er postoji eksces.
0ko glavni počinitelj učini "anje nego je obuvaćeno namjerom poticatelja i
pomagatelja oni će odgovarati samo za ono što je stvarno učinjeno – načelo
akcesornosti.
B. N3:NO <3DIONIIT4O
%dnosi se na slučajeve u kojima već biće kaznenog djela pretpostavlja
sudjelovanje više osoba.
♠ kon'e!$en#n delk# / svi sudionici na isti način idu za postizanjem
odre'enog cilja – npr.oružana pobuna
www.nasciturus.com
♠ delk# sus!e#anja / kod koji sudionici imaju različite uloge, ali se
njiovi interesi susreću – npr. protupravni
prekid trudnoće uz pristanak žene
0ko nužni sudionik, koji nije i počinitelj ograniči svoje ponašanje na minimum
koji je potreban za ostvarenje bića kaznenog djela, ne može se nikako
smatrati sudionikom.
0ko nužni sudionik, koji nije i počinitelj prekorači mjeru koja je potrebna za
ostvarenje bića kaznenog djela, neće biti kažnjen samo ako se radi o
kaznenom djelu koje služi njegovoj zaštiti.
npr. osoba koja u nuždi sklopi ugovor s lihvarom čak i na vlastitu inicijativu
nije sudionik.
J. <TJEEAJ RAZNI= O0LIKA <3DIONIIT4A
;oguće je da ista osoba u istom djelu ostvari < oblika sudioništva.
,eži oblik sudioništva uvijek isključuje lakši – supočiniteljstvo isključuje
poticanje i pomaganje, a poticanje isključuje pomaganje, ali se uzima kao
otegotna okolnost kod odmjeravanja kazne.
I. STJE!AJ I PRODULJENO KAZNENO DJELO
Kod s#je6aja je !je& o s#ua6j kad jedan po&n#elj s jedno" l 'še
!adnj po&n 'še kaznen* djela / plu!al#e# kaznen* djela.
∞ jedns#'o !adnje u p!!odno" s"slu / postoji kad se ljudska djelatnost
sastoji samo u jednom činu, bez obzira da li je taj čin doveo do jedne ili više
posljedica.
npr.pucanje iz puške u žrtvu
bacanje bombe na ljude
www.nasciturus.com
%buvaća i više pojedinačni čina ako su oni prostorno i vremenski tako usko
povezani da u svojoj ukupnosti predstavljaju prirodno jedinstvo.
npr.zadavanje J uboda nožem
∞ jedns#'o !adnje u p!a'o" s"slu / slučaj kod višeaktni kazneni djela
kod koji je potrebna kombinacija raznorodni radnji da bi se ostvarilo biće
kaznenog djela.
npr.primjena sile i oduzimanje stvari kod razbojništva
Postoji i kod trajni kazneni djela jer su ona moguća samo ako počinitelj
obavlja čitav niz raznorodni radnji.
npr.kod oduzimanja slobode – mora zatvoriti žrtvu0 hraniti ju0 osigurati da ju
netko ne oslobodi 3
1. IDEALNI <TJEEAJ
Pos#oj kad po&n#elj jedno" !adnjo" po&n 'še kaznen* djela.
;ože biti )
a9 s#o'!san l *o"o$en / kad počinitelj jednom radnjom počini više
4*,%1+*#4: kazneni djela.
npr.jednom izjavom uvrijedi veći broj ljudi
)9 !azno'!s#an l *e#e!o$en / kad počinitelj jednom radnjom počini više
+0Z#%1+*#4: kazneni djela.
npr.otac koji siluje kći počinio je kd silovanja i rodoskvrnuća
Kod idealnog stjecaja mora se raditi o 3/&#%3 +0&#34, svejedno je jeli u
pitanju jedinstvo radnje u pravnom ili u prirodnom smislu.
&ovoljno je i da samo pojedini čin kao dio cjelokupne radnje bude obilježje
jednog i drugog kaznenog djela ∏ &3/D%;4C#4 4&/#,4,/, +0&#34
P%C4#4,/D30.
-. REALNI <TJEEAJ
Pos#oj kad po&n#elj s 'še !adnj po&n 'še kaznen* djela za koja "u
se s#odo)no sud.
,ako'er može biti istovrsan i raznovrstan !analogno idealnom stjecaju".
4zme'u pojedini kazneni djela u realnom stjecaju ne mora postojati nikakva
unutarnja povezanost.
0ko se počinitelju sudi za više kazneni djela, koja su počinjena u razno
vrijeme i na različitim mjestima, tako'er se primjenjuju odredbe o stjecaju.
www.nasciturus.com
Kod realnog stjecaja može se raditi o vrlo velikom broju kazneni djela, za
razliku od idealnog stjecaja koji je u pravilu ograničen na < kaznena djela.
Za kaznena djela u realnom stjecaju izriče se jedinstvena kazna pa se stoga
za sva ranije počinjena kaznena djela sudi u istom kaznenom postupku.
0ko se za više kazneni djela sudi u odvojenim postupcima, npr.zbog toga što
je jedan već završio, ZKP omogućuje nepravu obnovu kaznenog postupka,
gdje se pravomoćna presuda preinačuje bez obnove kaznenoga postupka
ako je u dvjema ili više presuda protiv istog osu'enika izrečeno više kazni, a
nisu primjenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u
stjecaju.
2. PRI4IDNI l NEPRA4I <TJEEAJ
Pos#oj kad jedna l 'še !adnj spunja'aju )7a d'aju l 'še kaznen*
djela% al se po&n#elj osu(uje sa"o za jedno kazneno djelo.
3edno kazneno djelo isključuje drugo jer je već njime u cjelosti iscrpljeno
nepravo.
0ko su jednom radnjom ispunjena bića dvaju ili više kd u pitanju je p!'dn
dealn s#je6aj% a ako dvije ili više radnji ispunjavaju bića dvaju ili više
kazneni djela u pitanju je p!'dn !ealn s#je6aj.
Postoje 9 temeljna tipa prividnog stjecaja )
1. <PEEIJALNO<T
Postoji kad jedan kazneni propis !leQ specialis" sadrži sva obilježja
drugoga !leQ generalis", ali pored toga još i najmanje jedno specijalno
obilježje – specijalni zakon isključuje primjenu općeg – le= specialis
derogat legi generali.
Postoji uvijek izme'u temeljog kaznenog djela i kvali$icirani i privilegirani
oblika.
npr.majka koja usmrti svoje dijete za vrijeme poroda ostvaruje istodobno
obilježja čedomorstva i ubojstva0 ali će joj se suditi za čedomorstvo jer je
to specijalni zakon
Poseban slučaj predstavlja stjecaj kvali$ikatorni okolnosti pri počinjenju
istog kaznenog djela.
npr. kad je teško ubojstvo počinjeno na osobito podmukao način i iz
koristoljublja0 sudi se samo za jedno kazneno djelo teškog ubojstva0 ali
naši sudovi obje kvali.ikatorne okolnosti stavljaju u izreku i takav stjecaj
smatraju otegotnom okolnošću
* obzirom da se ovdje sudi samo za 5 kd u pitanju je prividni stjecaj sui
generis.
Kad je u pitanju stjecaj kvali$ikatorne i privilegirajuće okolnosti prednost
treba dati privilegirajućoj.
www.nasciturus.com
-. <3P<IDIJARNO<T
*upsidijarna je odredba koja ima pričuvni značaj, tj.koja se primjenjuje tek
ako se ne može primjeniti neka druga !primarna" kaznena odredba.
7e= primaria derogat legi subsidiriae < primarna odredba uvijek isključuje
supsidijarnu.
+azlog za isključenje supsidijarne odredbe je u tome što se njome u
manjoj mjeri povre'uje neko pravno dobro nego povredom primarne
odredbe.
⇒ ,o!"alna supsdja!nos# / postoji kad neka zakonska odredba
izrijekom predvi'a svoju supsidijarnost.
npr.počinitelj će se kazniti za kazneno djelo pustošenja šuma ili
nedozvoljene proizvodnje ili trgovine samo ako nije počinjeno neko drugo
kazneno djelo za koje je propisana teža kazna – klauzula supsidijarnosti –
zato će se počinitelj koji do te mjere opustoši šumu da ugrozi njen
opstanak kazniti za onečišćenje okoliša !strože kazne", a ne za pustošenje
šuma.
⇒ "a#e!jalna supsdja!nos# / proizlazi iz smisla odre'ene zakonske
odredbe i utvr'uje se njenim tumačenjem.
Za blaži oblik sudioništva kaznit će se sudionik samo ako nije počinio neki
teži oblik.
#eće se kazniti za pravo kazneno djelo nečinjenjem počinitelj koji kao
garant odgovara za nepravo kazneno djelo nečinjenjem.
npr. zlouporaba položaja i ovlasti postojat će samo kad ne postoji nijedno
drugo kazneno djelo protiv službene dužnosti0 pa će službena osoba koja
protupravno prisvoji novac odgovarati za pronevjeru0 a ne za zlouporabu
položaja
2. KON<3MPEIJA
*astoji se u tome da jedno biće kaznenog djela iscrpljuje sve nepravo
nekog zbivanja pa nema potrebe kažnjavati i za neko drugo kazneno djelo
čija obilježja to zbivanje tako'er sadrži.
7e= consumens derogat legi consumptae < glavno kazneno djelo
konsumira sporedno
Postoje 9 temeljna tipa konsumpcije )
aE nekažnjivo pret+odno djelo ! djelo čije je nepravo do te mjere
obuvaćeno nepravom kasnijeg djela, da ga to kasnije djelo konsumira.
,o je slučaj kod tzv.prolazni delikata – kaznena djela koja obuvaćaju
pretodni stadij počinjenja i koja ostaju nekažnjena ako je počinitelj ušao u
kasniji stadij.
*amo kod okolnosti da je jedno kazneno djelo sredstvo za počinjenje
drugog, nije ono postalo nekažnjivo pretodno djelo ako se njime
povre'uje neko drugo pravno dobro.
npr.krivotvorenje službene isprave kao sredstvo za počinjenje pronevjere
nije konsumirano pronevjerom
E nekažnjivo prateBe djelo ! djelo koje se obično čini s nekim drugim
kaznenim djelom kao glavnim, ali je zbog niskog stupnja neprava
zanemarivo !inkluzija".
www.nasciturus.com
npr. tko usmrti drugoga tako da ga ubode nožem kroz odijelo0 odgovarat
će samo za ubojstvo0 a ne i za uništenje i oštećenje tu1e stvari
cE nekažnjivo naknadno djelo ! djelo kojim se osigurava ili iskorištva stanje
nastalo počinjenjem pretodnog kaznenog djela tako da se njime ne
uzrokuje bitna nova šteta, nego počinitelj novim djelom samo daje smisao
pretodnom.
npr. tko ukrade hranu0 pa ju kasnije pojede0 odgovara samo za kra1u0 a
ne i za oštećenje i uništenje tu1e stvari
#ije nekažnjivo ono naknadno kazneno djelo kojim se iskorištava stanje
nastalo počinjenjem pretodnog kaznenog djela, ako se pri tom povre'uje
drugo pravno dobro ili se uvlači nova žrtva.
npr. počinitelj koji je osobi u dobroj vjeri prodao ukradeni bicikl odgovara i za
kra1u i za prijevaru

5. PROD3LJENO KAZNENO DJELO
To je pose)an o)lk jedns#'a !adnje u p!a'no" s"slu kod koje$a
po&n#elj s na"je!o" &n 'še s#* l !azno'!sn* kaznen* djela koja% s
o)z!o" na na&n po&njenja% nj*o'u '!e"ensku po'ezanos# d!u$e
s#'a!ne okolnos# š#o * po'ezuju &ne jedns#'enu 6jelnu.
%vu pravnu $iguru stvorila je sudska praksa, a kazneni zakon ju je legalizirao.
Prvenstveno se odnosi na serijskog počinitelja koji kroz stanovito vrijeme
ponavlja u osnovi istu radnju.
npr. poslovo1a koji je izdao preko GHH putnih naloga s izmišljenim
putovanjima
Produljeno kazneno djelo je uvijek jedno kazneno djelo, čak i kad se
pojedinačne radnje mogu pouzdano utvrditi pa se mogu podvesti pod
konotaciju realnog stjecaja, te zakon izričito propisuje da se na takvog
počinitelja neće primjeniti odredbe o stjecaju.
. tom slučaju realni stjecaj postaje prividan.
&a bi konstrukcija produljenog kd bila moguća, mora se ispuniti nekoliko
pretpostavki )
A9 po&n#elj "o!a s'" pojedna&n" !adnja"a os#'a!# s'e
p!e#pos#a'ke s#* l s#o'!sn* kaznen* djela% #e #ada sud za)!e '!s#u
"je!u kazne koja je p!opsana za #o kazneno djelo.
&ovoljno je da u pitanju bude istovrsno kazneno djelo, te će tad sud izabrati
vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od ti djela.
npr. počinitelj uzme noću stvari iz nekoliko otključanih auta i iz nekoliko auta
u koje je provalio ⇒ produljeno djelo teške kra'e provaljivanjem – još uvijek
www.nasciturus.com
povoljnije za počinitelja od primjene odredbi ostjecaju – tada bi odgovarao za
sva djela, a ovako samo za najteže
. sastav istog produljenog kaznenog djela ne ulaze radnje kojima se štite
različita pravna dobra jer to nisu istovrsna kaznena djela.
4sključena je i mogućnost produljenog kd kod kd kojima se štite najviša
osobna pravna dobra – život, tijelo, sloboda i čast.
Produljeno kazneno djelo je zato nedopustivo kod npr.više uzastopni
ubojstava ili više uzastopni silovanja, osim ako je u pitanju ista žrtva.
09 pojedna&ne !adnje% s o)z!o" na na&n po&njenja% "o!aju
p!eds#a'lja# jedns#'enu 6jelnu.
npr. kazneno djelo teške kra1e na osobito drzak način kad je počinitelj EG
puta na ulici iznenada oduzeo ručne torbice prolaznicima
Produljeno kazneno djelo nije moguće ako su neke radnje počinjene
činjenjem, a neke nečinjenjem.
E9 z"e(u pojedn* !adnj "o!a pos#oja# '!e"enska po'ezanos#.
;ora se raditi o kontinuiranoj djelatnosti.
D9 "o!a pos#oja# p!os#o!na po'ezanos#.
npr. kazneno djelo teške kra1e nekoliko puta u istu kuću0 ili u niz auta na
istom parkiralištu
4dentitet oštećenika uvjet je samo kod kazneni djela kojima se štite najviša
osobna pravna dobra.
E9 #!a+ se #z'. produljena namjera.
*ubjektivna pretpostavka je da je počinitelj više istovrsni kazneni djela
počinio s namjerom.
Produljena namjera znači da svaka odluka za novu pojedinačnu radnju
predstavlja volju da se nastavlja dotadašnja djelatnost tako da sve
pojedinačne odluke predstavljaju psiički kontinuitet.
. produljeno kazneno djelo ne mogu ući one pojedinačne radnje za koje je
već nastupila zastara pokretanja kaznenog postupka.

www.nasciturus.com