You are on page 1of 30

loo

tr
$
Q
E
o
a
q
"l
q
c
c
ai
a:
-
sak.iestojedne kompozicte (slike)
na
jednom
odredenom formatu, papiru,3toje
smjelUa izrada_
oblikovanje tiskovne forme uz pomoi pribora.
po
natinu prenojenja
_
uzimanJa boje na tiskovnu
formu injenog otiskivanja, sada su onipoboljsani. Svete r;dnje i postupci
orijentisani su kajednoj
kombinacUi ploinog,
ali i prvom
konkretnom zaietku najjejnostavniieg
obtika visokog tiska. U
tom smislu manifestuju se i nivoi razvoja pri
savladavanju st,(T_2.),
Grafidki izraz u dobi lo-12 godina
/osnovnoikolski uzrast/ dominiraju postupci
u kojima se zalazi
u istra:ivanje (oblikovanje)
takve tiskovne forme koja u otisak predaje
razliiite teksturalne vrred_
nosti-grafizme, odnosno grafeme.
Uz to su imanipulativne
radnje;dredenije isvrsishodnije.
po
naainu prenoienja-uzimanja
boje na tiskovnu formu, kao i njenog otiskivanja, sada se kombinuju
istovremeno (otisci
5 viiih-izdignutih i nizih dijerova) odabrane irilzradene tiskovne forme. svi po-
stupci i radnje orijentisani su i da|je ka visokom tisku, ali pomoanim,
tzv. medugrafiikim tehnika_
ma, uz direkno i indirektno tiskanje materijala. U tom smislu manifestuju se viii nivoi razvoja pri
savladavanju i uotavanju likovno-grafiikih vrijedno5ti sl,(T_3.).
Grafiili izraz u dobiod l3-15 godina
/osnovnoikolski uzrasV; dominiraju kvalitetnijj postupci
i istraiivanja na planu
obrade i izrade tiskovne forme. To se naroiito ogleia u spretnostl u radu
s priborom (specialni grafiiki
noiiai, tift pera,
igle islitno), kao iu razliiitim podlogama_nosioci_
ma tiskovne forme. Ovo je
ujedno vrlo rani poietak razvoja grafiikog
duktusa u specifiinim teh_
nikama (vlsoke,
a i duboke itampe), na drvenim, plastificiranim, guirenim
i metatnim ploaama.
Prisutnisu neki postupci
koji se orijentiju plojnom
ti5ku. I dalje m;iemo pratiti
cjelovit napredak
inivo€ razvoja pri
savladavanju i uoiavanju likovno-grafiikih vrijednosii uop(e. Ovaj period
u
grafitkom
izrazu ujedno predstavlja
i mali rezime, rekapitulaclu postignu(a
u tiskovnom procesu
i
postupcima,
ito ih dalje usmjerava novom zalaganju, razmiltanju i namjerama. S takvim grafiikjm
ostvarenjima i rezultatima sada se mogu realizovati u novom sugla5ju povezane
j
isprobane grafii_
ke vriednosti. U raznim kombinacijama
*
kombinovane tehnilie (mixed
media) pojavlju.ju
se kao
izraz grafiikog
uspjeha i tiskovnih moguinosti iz svih ranijih uienikovih dobi i perioda.
Dostojno
uvaZavane kroz likovni program,
one nisu uslov zaaetka neke nove likovne avanture, nego Zelja
uaenika da se dalje posvete grafici i maksjmalno iskoriste savladano i privlatno poarut]e
rada,
pomalo
zaboravljenih i prevazidenih grafiikih
aktivnosti. Kao takve one sada mogu dobiti novu i
likovno atraktivniju primjenu
i grafiikikvalitet
sl.(T_4,).
Grafiiki izraz u dobi od 16-19 godina
/srednjoikolski uzrasv; nastavna praksa
opie obrazov_
ne Skole po vaZeiem tretmanu upotrebe grafike
u predmetu
likovna kuliura srednjojkolcu ne
osigurava adekvatno bavuenje praktjinim
radom. Ako smo ih u osnovnoj ikoli na
jedan
natin
pripremali
izra:avanju u oblastigrafike, onda njegovidaljnji rezultati mogu samo biti uvjetovani
adekvatnom edukacijom, nastavnom praksom, prostorom
ivremenom za dalnlu nadgradn'iu na
ovom potu.lztih
islitnih razloga, a u smislu savladavanja iunapredivanja ipoboljiavanja priitupa
tiskovnom procesu,
i sve manipulativne radnje s tiskovnom formom m;gu sada biti samo odluka
izelja pojedinca
i njegova mentora. Medutim, na ovom nivou ikolskog uzrasta dominiraju i kon-
kretni nastavni predmeti,
npr. za srednju ikolu primijenjenih
umjetnosti
{9rafika, reklamna grafika,
grafitko
oblikovanje knjige), ito se nalaze unutar specifiinih zanimanja i'koja su direktno o;Uenti_
sana na osposobljavanje uienika za likovno izraiavanje i individualno kreiranje u svim grafiikim
tehnikama i med|jima koji se koriste u realizacui zadataka. Tehnoloiki i tehnitki moment u formi-
ranju tiskovnih formi s posebno
individualnim
obradama igrafiakim dukusom sada 5e izrazito
ispoljava, kako u oblasti likovne grafike,
tako i primijenjene giafike.
Zato su u oblasti primrenjene
umjetnosti naroiiti aspekti transponovanja,
ideje idjelovanja u primijenjenoj graficii
aizajnu, Sto
se izvanredno usmjerava na reklamu iopremu knjige.
prateai
ovaj razvoj, kod mladih moZemo
konstatovati razliiite nivoe pri
savladavanju likovno-grafiekih vrijednosti fo'ie se zaokruiuju svo_
jom
teZnjom za individualnojiu
i sposobnosau, ali i spremnostiia daljnje napredovanje u grafici
uopte sl.(T-5.1.
tor
.:
s
6
f
g.
PSIHOLOSKE OSNOVE ZAKONITOSTI RAZVOJA
LIKOVNOG IZRAZAVANJA U DJECE I OMLADINE
Iarakteristike razvojnih
perioda i faza u razvoju likovnog izraza
U nastojanju da pravilno usmjerimo razvoj djece iomladine u kojem ne(emo nilta sprieiiti ni
oduzeti od svega onoga itoje pozitivno u svestranom razvoju liinosti, djetji likovni iz(azzauzima
srpje vaZno mjesto,
jedno je
od najinteresantniih podruija dietjeg swaralaltva, koje uktuiuje
vdo bogatu problematiku i bogatu sadriinu, koju treba znati otkriti i pravilno interpretirati.
On
je, prema tome, i uvjet, odnosno pretpostavka, a i rezultat djetjeg
psihofiziikog razvoja, kao
va:no podrutje djeijeg 5tvaralaitva, kroz koje se dtete manifestita razvuajuti svoje psihofiziike
|lroguanosti.
- holazeii mnoge razvojne faze, Iikovnl izraz kod djece i mladih nosi sve karakteristike djeije ra-
zvojne dobi, sadriane u posebnim uvjetima same okoline, posebno pedagolke.
- Likovnom odgoju djece i omladine ne moZe se polaziti od tiste iskljueive spontanosti, niti moie
p.eferirati
samo
jednu
stranu njihova doiivljavanja, taj likovni izraz treba
promatrati u ovisnosti
od opiih zakonitosti djeijeg i razvoja mladih, cjelokupnosti njihova doZivljavanja. specifiinosti
irdividualiteta, kao i uticaja okoline.
- U likovnom odgoju djece i omladine s psiholo3kog aspekta mora se polaziti od djeijih psihofizit-
lih moguinosti na bazi
postavljenog odgojnog cilja, bez nametanja neeeg iz prake ito bi kotilo
Favilnost
i svestranost likovnog razvoja.
--ledan od osnovnih
principa likovnog odgoja djece i omladine treba da bude razvoj stvaralatkih
lornih sposobnosti djeteta, razvijanje njegovih liinih osobina i kvaliteta, bez nametanja gotovih
brmi ili odretlenog sadriaja, razvuajuti tako djeije dozivljavanje u bogatoj ljestvici intenzivnog
Fcipiranja,
slika fantazUe i emocija, sto te diktirati snazni litni likovni izraz.
:&stavljajuei
nastavne programe likovnog odgoja djece i omladine, zahtijevamo da se vodi ra-
6,rna o mnogim psiholoikim zakonitostima, bez iega nema o5tvarenja cilja, koji ielimo likovnim
odgoiem-kulturom postiti.
s ostalim oblicima djeije stvaralaike aktivnosti, sto, zapravo, i proizilazi iz kompleksnosti i nedife-
renciranosti djeijeg dotivljavanja.
- | u ocjeni svakog djetjeg likovnog izraza, mora se traiiti njegova psiholo(ka sadrZina, koja se
F
ino da izraziti detaljnom analizom tih moguinosti, tesko(a. specifienosti i utenikova likovnog
dorivljava nja.
Fo'ito dijete u svakoj aktivnostidaje obiljeZje isvojih liinih dispozicUa. sposobnosti i opeenito litnih
.
ltloguinosti, koje se pojavljuju i razvuaju pod uticajem djeije prirodne i drulwene sredine,
pola-
zetiod te konstatacije i u susretu s njlhovom aktivnos(u, moramo 5e uvUek pitati Sto nam kazuje
qetja
i omladinska psihologia o toj samoj aktivnosti, iiji Ce nam odgovori dati osnovu za izvjesne
Fdagoike
zakljuike. Pristupajuai djeijem likovnom izrazu s psiholoSke strane, on ie nam mnogo
viie govoriti o sebi, o djetetu, odnosno o onome koji se kroz likovnu aktivnost izraiava. kao io
pedagoikom uticaju pod kojim se razvija. U predstojetim nastojanjima da se pride nekoj varijanti
detaljnog psiholoikog analiziranja likovnog izraza djece iomladine, razumliivo
je
da
joj
5e pridaje
ona painja koju ona zasluZuje; stoga ovim teinjama iz citata C. Freineta
(Prirodna
metoda crtanja"
(Cannes,
1951), nalazimo opravdanje za razne fakore i postojanost ntihove nuZnosti u oslobatlanju
djetjeg iskaza:"lma cvijeta koje niae samo u odretlenoj klimi, samo u atmosferi koja mu
je
specifii-
na, na visini na kojojjedino moie iivjeti': Pretpostavka
je
daje upravo dijete takvo cvieie.
102
i 1l-3:t
,r-*yanje
djeteta, joi
-krajem
19. stotjeia djerja psihotogua
poaera je
sve vise pokta_
!
n,ati paznju posebno
djetiim crteiima i srikama.
Na
"r;;;
;;;ih ;;;""Ja,
amencki psihorog
F.
6
cuding prvi
ie primijenrti
djetje crteie, uzimajuei
ih u sruzri ,r"art"u"
n",ni;"n;enrh
testiranju in-
o tereKuarnog
nivoa djece, njihovih
mogrtn-ti
i ,poroonorii.
o,io s,o
i"
,uur"r"na probrematika
il
dje'jeg
crteza nudira savremenoi psihot"giji
"
*lir","k"ir'p-r"l*i"'.''r"r",
,"rrrtraro je
nizom
g razritito po5tavrjenih
reraciia
i mogutnosti.'u
tatvom stileiu i. pot".-ui
a" ,u .oretrene
faze ra_
o*
zvitka di€eg
cne2a icnei postalari
i"o*"torr"
optiiil]"nrii?"iJi
ai"r",", daje on istovre-
5 1n:.no.
siJ'te:a
projetdivnog mehanizma,
aa nuAt Oiieienci;iJ,
rn"o9,ir".,,*u (pot,
kutturni nivo
I
itd.), da
je
ujedno
terapiski
koristan
j
d";" f"o ,igu.n .ri.,i i
oroi]i":"n1"
""rotitih
tatenata.
g
-ffi:1'iilt# ffi::'j';:iili::utvrdrvaip
raza iazviirl
ii"rr"s.u":", p,vo
mjesto, po
g
i" on
;"
uw,aii
f
o,i;il;;;;;:1'J:li":ii,Ti"":;ilX.,:J;:[:.,1,::,:1.::f
iil;:llf;
i :1!_oJ1ip
,
"i"qove
anatize (oko
10.000 hiqada
saffientl
.r,"2" ij"".!,ru.n"
o.bi). Nakon obra_ !
de takvog
materijala,
konstatovao je-da
postoje
odredene fur" f.oiiilu-f"
i ul".ati na put za sva
3
dalja inovija,
savremenia
istraiivanja
na ovom polju.
Utvrdivii rezultate
svog rstrazivanja, posta_
I
vioje trifaze koje se mealusobno
nadove,zuju
i iine razvojni likounitoii"pt,
tuo, fu." iaranja_faza
5 :$,1".^':"".:tl*irni
crtez faza obtika i r"." poi"u"
n.iopr";;;;i;;i;;.
;.,"""",
narazi kojima se
<
sruzro, postavtjajuii
razvojni-likovni.ciklug
danas su vei preu"riA*ii
uu"lir,o
torigovani
sa mno_
5
9ih
aspekata. Raztiiiti pristupi
odrediti
,, rnnog"
"u,oi"
i"ioiii;nlei,eceg
iri manleg brola faza
!
u likovnom
razvoju djece.
S !:L.-1.1""":1""
djerji.tikovni
razvoj postavtja
u kontekst tetiri razvojne fazei stuiajni reatizam,
l"
neuspjelirealizam,
intelekualni
realizam i vizuelni realizam.
S ].:T:_Sitlr,"l"d€r
odreduje
nekotiko raza.s cilem Oa ol;asniznaaenje
djeije umjetno5ti.
isto_
F
vremeno
nastojeai povezati
bitnost i urogu aktivnosti
igre: ilirlir"t-l'-'ri"ci;",na
razvrstava
faze
;
od besciljnog
Saranja i primitivnog
crteia do obogate-nja
tre,rnunu
UuOr*"
ngrr". Rut Streng ie
E
u svome djetu
,,uvod
u proueavanie
d,"t",u" po.,uJiii,"r'lir."
oJ
i"i-rJJJr,"p""" o;eijeg
crtanja.
A Polazeii
od vrlo ranog doba, od 2-3, godine
dUete crta relaiiunJn"to.ra,",r""o jkraba;
u tretoj
;
godini
nastaje stuiajno otvoren
crtez; od 34. g;dine
dijete;;'k"irjl
Jui"J,o ,ru."n, crtei; od pete
i
3:ij!:,i'":'J]:Jt"tnastaiebezperspektiu";oae-rz.e'oJin'"polJl-u;"',""punu,"urr.acijacrtezai
;
u razvoju razvitka
djeijeg crteia, kod ispitivanja,
veiina se autora, zapravq rukovodi
stepenom 'koriStenjaisavladivostimiiiinekoordinacttenaro6toupoli"irnl,"iil.""irn*"razvoja.stjm
u vezi, faza
jkrabanja,
trajuci do treie goji*,
or- p*[iir'ri,.nuoillo'.n"ni"
,ao nUe tipiina.
direktna kopua predmeta,
samo su oznateni po
sjeianju predmeti
iriu"ri.f"t
nufon ieste godine
diete u svojim likovnim
ostvareniima.post"":U","iA*,i
r.ir", ,rir"1rii
irtour".n"no
, ol.i, n;"_
n-u velitinu
i"perspektivui
Tako, promjene
u.redu, pravcu
kao iorilenia.i;i
tinrla, na osnovu istraii-
vanja koje su proveli
Gesell i Ames, istrcu se kao vruednosti
ostvarene preko
slobodne i zatvorene
tinije.
ova polazilta,
respektuju(i
autorski pristup.naznatavaju
baul",i"l"t"tu
pir"qto,
, ,u.i,
:.:11!1T
lilU",
fr"....rti
se postepeno
od mjesta koje odgo;ara
.oa
jr,-ort"ur;"nu
'1"
popr"tno
li-desno
i natrag do lievog ugla formata;
horirontutn"
tini;i, fr"tuii ,l nunir", *ut" ,e ispod vrha
trsta postajuti
postepeno
sve duZa; kopirajutikrug,
ai;ete
9i fostlffi"io u"nru;u,,,"5
lijevo, ias
ilff#:]|fifiil::$:$,:.:::",1',16i;il":utigariniio;r;i.vadiaina'iai"tenaenc,;omooteti,i
uspostavtjajuii
mnoge analogie
kao i istraijvaik€
novine na relacijama
usranovtjavania
razvoj_
:ln-l'j:.Jl:n-:oa"n.iktusa
kod djece i mtadih i u;edno po;eJnosiffi,itit
,uoa"ei ,ue dosadai-
n e rezuttate
na savremenie
standarde,
ukazujemo
na ietlii faz
",
' '
'
- raza saranja_primarni
simbol, l -3 godine;
- taza sheme -ideopla5tiini
crte:-slo:eni
simbol, 3-6 godina;
175
176
Sulqman^Llharun.Osnol'
ra,/vojne i pedaeoske
psrhotogije.N4oclar,
200 |
Duen D.Doidevii.Ra4ojna
psihotogija_d.V,tanotac.
redU
-h oblika i pojava-fizioplastiini
crtez intelektualni realizam, T-lO godina;
-b punog
likovnog izraza-vizuelno optitki realizam,l l-14 godina;
-lovno izraZavanje u dobiod l5-i8 godina;
tr rdzliku od mnogih razvojnih aspekata koji se pojavljuju
u pribtiino
uporednim periodima
svog
fumiranja, za nasje sada bitna iinjenica koja ukazuje na odrettena odstupanja. Zapravq likovnol
LrBtvni razvoj ne mora uvuek iii usporedno s tematsko optiikim razvojem niti sa oblikovnim
Elojem.rt
eo naglaJava B. Karlavaris, kreativni razvoj u svom elementarnom vidu potinje
od tre(e godi-
-
i naglo se razvua do ieste godine,
da bi izmetlu ieste i devete postajao
usporeniji, a potom,
aFL intenzivirao svoje posredovanje
skoro do trinaeste godine. Naravno, po
nekom razvojnom
#u,
kreativnost kod uienika iza trinaeste godine ponovo
stagnira, biva zaustavUena na onim
f6ignuiima
koja su znatajna za predadolescentni period,
alizatoona, u nadolazeaim godinama.
r orrisnosti o susretu sa mnogim faktorima i uticajima sredine, kod adolescenta-tinejdZera biva
lcebno
izraZena i individualno determinisana.
U nrhu htih namjera i vriednijih rezultata, kreativnih produkata,
njihova otkrivanja i pradenja,
{Aratumatenja prihvatamo
izJohn Gowanovih teorua, kadaje u pitanju razvoj kreaiivnosti. Ono
bFza nas bitno njegova su odredenja za razvoj kreativne maite koju smijesta u razvojniperiod
.d
/t-6-
godine,
kao i veliki interes za sprjeiavanje pada
kreativnosti, 5to nastupa izmetlu 7. i
.ll,
lDdine
2ivota djece i potom
bitno poticanje kreativnosti u adolescenciji.rTa
pominjuti
dosadainja
lFrenja
kreativnih spo5obnosti, iVladislav
panii
u svojoj
,,psihologii
i umetnosti,, pribliino
veC
B,edenim relacUama, oznaiava vrijednosti kreativnog razvoja: do 6. ili 7. godine
onje po njemu
Hi od razvoja opae inteligencue. da bi polaskom
u lkolu kreativnost opadala.
ha smo predstavljali
da
je
stvaralaitvo prouiavano
sa razlititih stanoviita (Golan,
Terman, Fla-
q6n,
Koren, Torans. Jamamato, Tejlor, Makkinon, Gizelin), a definisanje kreativnosti uz pomoi
i sagledavanje dva aspeka: proces
kreativnog mi!Uenja, kao istra:ivaaka komponenta i proces
rt iFnja hipoteza. Ako pojam kreativnosti :elimo pribliZiti
uobiiajenom pojmu,
kojim se testo
bnunicira, onda on moZe nositi dvojako znaienje: "kreativnost kao stvaralaitvo
produktivno5t
abeativnost kao skup osobina poticajnog
karaktera,. Mnogise autorislaZu da
polazista
od stva-
*tkog iina posjeduju
neito neobjasnjivo, da su rezultati podsvjesti,
kako to pojalnjava psihoa-
Elitiika teorija, sa uie!(em podwjesnih
i svjesnih procesa.
Ona polaziita
koja se temelje na ulozi
,rc(e5a
isamih osobina liinosti njihovih prisutnosti
i razvienosti, potpuno
ie iskazati i
potaknuti
troduktivno
stvaralaitvo, utoliko se i razlikuju od prethodnih.
Kod rejlora, u istrazivanjima i ana-
bna kreativnosti, moie se ustanoviti, upravq i vrijednost nale:elje da analiziramo ovu poja_
rr Ekpresivna kreativnost predstavlja
osnovnu formu kreativnosti,jto upuiuje na produktivnu
beativnost.Ona je
viii nivo kreativnosti, jer
ovladavanjem medtima preko
vjeitine i tehnicizma
&lazido stvaranja-produkcije likovnih priloga-djela. gdje
istovremeno mora biti limitirana neka
trna igra. Ovome doprinose nuinosti koje ukazuju na to da je
kreativnost proces pod
tijim
&iljem funkcioni3u: originalnost, adaptivnost i realizacua. SlUedeii pojam
kreativnosti, mo:emo
Fiu pa:nju i odnos provjeravati
u nekoliko okvira: gdje je
ona iskazana i
pokazana
kao orodukt
hiim sejasno izraz"vaju unutrainja stanja, potrebe
i sama percepcija
uteniia, ito prije nije posto_
ib;
gdjeje ona takav kreativni produkt
nastao preradom postojetih
elemenata u nove sklopove
ictvarenja. Upravo se na ovim opredjeljenjima misli na kreativnost i njen izbor kvaliteta sadria_
Fg u samo
jednom,
zasebnom, odabranom i ostvarenom produktu.
Neminovnoje proliriti
ovu
bnstatacUu i teorijski oznatiti bitno, ali se. zapravo, istinski pokazuje
i prepoznaje
u svojoj kon_
lbntnosti na viie likovno uradenih rjeienja.Tim putem
5e uvida razvoj i reflekta opip|j iyog iztaza
Fodukta,
likovnog ostvarenja.
Fomirajuti uienikovu liinos! mi se, zapravo, zalaiemo i utitemo na to da swaralaltvo uiedno
Fihvatimo
kao jedinu
aktivnost dostojnu produktivnosti,
kreativnosti. To su stalne ootrebe i na-
r03
.$
tn
t78
B.Karlavaris,Metodika likovnog odgoja t,tujeka,t99t, str.79
Mira eudina ObradovidNadarenost razumijevanje,prcponava\ie,ranijalJe,Zageb,
l99l,str .62_65
104
:l
C
a
!)
;l
(t
i:
e
stojanja koja neprekidno traju, postaju zadatak inventivnim i otvorenim saradnicima-nastavnici-
ma,
jer
se radi o zanimljivoj i privlaanoj nastavi' Djeca i omladina,
po svojoj
prirodi, stalno teZe
istraiivanju, otkrivanju nepoznatog, takvo zadovoljstvo tede, ne moze nestati, ono im se omogu-
tuje,
jer
kreativnost za aktivnu liinost znaii traganje za vlastitim identitetom. Upravo, kreativna
nastava ipostupci kojima raiunamo na ovom planu, pruZaju djelotvornost nastalu uspostavlja-
njem odnosa izmedu emocionalnog i racionalnog. lz tih i sliinih
pedagoSkih vizura same kreativ-
nosti, brojnisu elementi swaralaikog
procesa koji radaju istovremeno didaktiku kreativne nastave
i komponente kreativnosti, od kojih u tkoli od posebnog znaaaja ona ima liru ioperativnu kon-
cepcUu. Kao elementarno
polaziste u odgoju mladih, kreativnost
je
ukljuiena, a s tim i ispoljena,
jer djeca-mladi, otvoreni za nova iskustva, ne mireii se postojealm znanjem, u likovnom smislu
teie ka takvoj
progresiji, "Oni viSe vole kretanie nego mirovanje, istraZivanje i provjeravanje nego
nekritiiko i konformistiiko
primanje gotovih podatakal'r7q U toj ulozi kreativnost
je zadata, koja
proizilazi iz likovno-problemskih cjelina u osnovnoj lkoli itematskih krugova u srednjoj ikoli, teh-
niikih i likovno-didakiikih medija, oblika rada, naiina, sto znaii njeno planiranje na iiroj osnovi'
Sve se to ustanovljava na nivou Skole i njene sredine kao i utjecajnih faktora,
pa sve do
pojedinog-
individualnog utenika, kreativca. Njena operativna komponenta konkretnijeje usmjeravana i svo-
ju
zadatu ostvaruje
produkujuti rezultate likovnih zadataka povjerenih odabranim uaenicima ili
grupama. Kreativno-stvaralatke odrednice,
prihvaiene u koncepcijama
pedagogUe ididaktike na-
iega vremena proiirit aeioj i produbiti i njenu samu ulogu u likovnoj praki i nastavi. Stoga mani-
festacije kreativnosti,
participirane osobenostima samih kreativnih utenika. njihove liinosti, poka-
zuju se u produktivnosti, uspjesnosti, ali i suprotnim karakteristikama. Prema Renzulli i Reisu, sva
ispoljavanja obuhvatena su s trivrste karakteristika:"kreativna
vjeStina, kreativni stil, emocionalne
karakteristike'i Opaa edukacija djece imladih, svojom orijentacUom,
pretpostavlja razvoj op'ih i
pojedinatnih vrijednostiza najrazliiitije
potrebe, ito
je,
zapravo, istalna karakteristika
pedagoikih
railoga. Unutar te sveobuhvatnosti, kreativan rad u ikoli nosi osnovna didaktitka pretpostavka,
zahtjevom za osposobljavanje kreativnog riastavnika i otvorenosti i uieliu ikole za stvaralaitvo.
Likovna kreativnos! kako smo vea ranije
pomenuli, iz viSe aspekata, moie se posebno organizira-
ti,
planirati, usmjeravati, s ciljem koordinacUe buduie kontrole vrednovanja i sl. u svrhu aktuelno-
sti, racionalizaciie iemocionalne klime-motiviranosti. lsama nastava se upotpunjuje mnogim
uvjetima, koje Cemo ka5nije nastojati
provjeriti na nekim istraZivanjima u nastavi, iz praktiano-li-
kovno-kreativnih namjera, kao mobilnost, motiviranost, transformiranost, umjerenost ireagiranja'
oni postaju univerzalne duznosti i trajnizadatak svih aktera nastave.Takvi i sliini psiholoSki uvjeti,
kao razne osobine
pojedinaca za swaralaitvo, oznaiavaju kreativni
pristup i pokreiu i intenzivira-
ju
likovne
potenctale. NaSa
pomot u funkcui kreativne nastave i razvoja kreativnosti na likovnom
planu utoliko ee bitl primjerenija i konkretnia ukoliko su poznate korisnosti koje dolaze preko
uv.jeta, faktora. ali i osobina ito, sve skupa, utiie direktno na kreativnost. U procesima likovnog
stvaralaltva, na osnovu mnogih ispitivanja iistraiivanja, u domeni opte kreativnosti. mogu se
prihvatiti neke osnovne osobine kao znaiajni faktori i regulatori, kojima se rukovodimo i na o5no-
vu kojih utidemo na kreativnost, dispozicue, navike, vjeitine iznanja. sklonosti. interesi, stavovi
kao isposobnostina
podruaju psihomotorike, percepcue i osjeaaja. Organizactom nastavnog pro-
cesa,jasno odredenog
personalnog stava od strane nastavnika, slijedi
primjena niza postupaka u
iijoj valjanosti istrajavamo na bitnom putu u kreativnost. NastavniK kao
glavna pokreta'ka snaga
ka otkrivan.iu stvaralaikih
potencijala svojih uienika, respektujuai njihovu kreativnu osje'ajnost,
prate(ite moguinosti, razvija im samostalno istraiivaiko likovno djelovanje. Na osnovu izgratle-
nog iskustva, obogaaenog senzibiliteta i litne kreativnosti, ne izostaje nastavnikovo umjeino i
samostalno stvaranje ideja ireakcija u stvaralaikom
procesu uzajamnoq djelovanja,
(vidjeti
spe-
kulativne aspekte u procesu planiranja). Njegova senzibilnost zapravo predstavlja materijal kojim
stvara i rasvjetljava ideje. otvorenos(u i redovnom komunikacijom-interakcuom u saradnji sa uie-
nicima stalno ee verificirati i provjeravati njihove ideje i misli, kao originalna rjeienja likovnih po-
l?9 Nasa skola. xl-lx, 2512003, str. 40 (M.Stevanovii)
*ba. Kvaliteti njegovih reakcija primjereni su ponudenom od strane uienika, njihovim idejama ili
iaienjima,
koje,5vakako, kao takve treba cijeniti i uvaiavati.To su opia reagovanja nastala uzaja-
n|oitu, toje primjena tipiinosti integriteta, odnosno izgradivanje takvih kvaliteta odnosa uz tiju
rpomot umanjuje bilo kakav negativan stav smisao, pogled ili likovno odredenje utenika prema
gnom
sebi, drugima i objektivnom svijetu koji ga okruZuje. Stoga, nastavnik u datim situacijama
&vne manipulacUe, ima uvi.jek alternacie za svaki poduhvat. pitanje, postupalf
cilj i likovno na-
;ndovanje
varirajuii mnostvo poticaja zasnovanih na posebnim
uputama za redefiniciju, na
funu utenici istrajavaju. gradeii novo na vet postignutom. Zada(a ovakvih usmjerenja produkt
gr
nastali proiirenjem
uteSia novih likovnih medija, tehnika, isticanjem i pozitivnim stavom na-
ryram
uienitkih originalnosti, kao i posjetama galerijama i muzejima. rasvjetljavajuti im impreste
o lkovnosti i likovnom djelu, Mnogi autori su bez predrasuda ukazivali na neophodnost i veliko
&aie raznih faktora, nedvosmisleno se orUentisali spram toga, kao npr. Simon: "Rezultati miSlje-
rF moraju bitinovi, nekonvencionalni, a sama kreativnost intenzivna, istrajna uz uies(e motivaci-
tsOno
3to sublimira sva svojstva kreativnosti, nasu painju uvUek usredsreduje na kvalitet i pojam
ciginalnog-originalnosti. Mnogi termini saopiavaju nam da originalnost pokazuje nastanak no-
ng. pronalazak,
otkriae, neobiinost, osobenos! izvornost. lovdje se nameeu dva vida, kojima
roEemo raspolagati priobjainjenju ividenju originalnosti: originalnost kao sposobnost i kao oso-
lira koju moZe da posjeduje liinost-uienik. lz prvog objainjenja vidno je
to da iz sposobnosti
Fizilaze
originalne misli-ideje
(misaoni procesi), a iz mnogih osobina litnosti, individualno se
ltukturira originalnost. Znaaajni istra:ivaiki dometiskraja 70-tih utvrduju momenat originalnosti
uprocesima stvaranja; Mekvort, sudeai na osnovu svojih ekperimentalnih nalaza, smatra:"Otkri-
Erje
je
sastavljanje pravljenje problema i teie
je
od samog rjeEava njal'Ovdje se vjerovatno misli
rE pripremanje i otkrivanje svih prethodnih moguanosti i varijanti: medijski, tehnitki, strukturno
lo\rni, novi principi, koji bi se tek ispoljavali u procesima i manifestacijama u rjeiavanjima, obliko-
Erjima itd. Zato su ovi napori i rezultati originalnosti u svojstvu kreativnog vise prisutni kod stva-
alaca, ozbiljnih umjetnika, dok kod uienika moiemo preteino otekivati upravo ispoljavanje pro-
cesa i raznih elaboracija ostvarenja. Pravljenje problema potrebnih
za
produkciju
u procesima li-
lovnog rjeiavanja, smatramo da kreativnoj lianosti, uieniku slijedi, zapravo, uoptavanjem infor-
anacija
(faza
uienja); R. Kvaliev to postavlja kao kreativnu generalizactu.
Bavitise likovnim infor-
.nacijama. razraalivati neke supstencialne vet oswarene rezultate, nahoalenja-produke, ispolja-
Emo sposobnosti stvaralaikog miSljenja.Ve( smo u poietku rijesilibitan dualizam, u kojem, pored
@vijanja procesa rada-produktivnog stvaralastva, imamo i kreativno stvaralaako milljenje. Gu-
frrd istiie da
je
ono pod stalnim uticajem temperamenta i motivacije. lz takvih osobenosti teku
Gmjeravanja u kojima liinost-uienik zadrZava i iini svoj kreativni stav. Oni su, upravo, kreativno
l@vno miiljenje i potvrduju
sve odlike originalnosti, uz konstatactu da se formiraju i stalno razvi-
Fju.
Raditakvih odredenja, uputnoje posebno ovdje izloZiti autorovu analizu izakljuiako motivi-
!na, odnosno vea pomenutim pripremama za pravljenje problema,
Sto
je,
u suitini, razlog kreativ-
trog miiljenja: potreba za radoznaloitu, opia potreba za dostignueima, perceptivni-kognitivni i
€*spresivni potencUal, inventivni rad, kao unutrasnja nagrada izadovoljstvo, preferiranje prema
novim odgovorima, :elja za razliiitoiiu, preferencua prema kompleknosti, nonkonformizam i
p.eferencie prema nezavisnom miiljenju, potreba za smjeltim iodvaZnim poduhvatima.'m
Odlike originalnosti. komponente ispostavljene stalnim uieltem kreativnog stvaralaekog miilje-
nF, mogu su analizirati; KvaSaev iznosi neke sposobnosti stvaralagtva, a kadje riei o originalnosti,
navodi proiimajuiih osam komponentii pronala:enje neteg novog i neobitnog; otkrivanje novih
aaaenja pojmova idatih podataka; razvtanje originalnih ideja na osoben, izvoran ineponovljiv
nafin u nove cjeline; stvaranje novih umjetniikih djela; stav da se ne ponavuamo,
da budemo
otvorena duha; da traiimo originalno, neobitno ili iak nemoguena ifantastiina rjegenja; izvo-
ahnje novih korelativnih ideja na osnovu datih kao komponenata originalnosti; saiimanje kao
kiterijum original nosti.
180 Radivoi K\a(ce\.$rdJcrir P'ihologta srvaralaina.Beogad.l9T6
105
:
o
z
o
o
e
N.
s
3
Y
o
3
=
5 obzirom da ovo poglavlje, usmjereno
preko opeeg Gzvoia, zalazi u likovni razvoj, na osnovu
ustanovljenog moguteg kreativnog razvoja, mitemo se zadrZavati viie, oznaiavajuti i sagledava-
ju(i
mogude varijacije kreativnosti u dobi od 3-18 godina.
Prvu razvojnu fazu iz perioda ranog djetinjstva
(primarni
simbol), ne moZemo u vea naglaienom.
navedenom elementarnom obliku,
pratiti
niti otkrivati kao znatajna stanja kreativnog nastupa.
Po Gardneru, kreativnost od prve godine iivota zapravoje djeije ispoljavanje urodene znatizelje,
ujedno prirodna karakteristika, zajednitka svoj djeci. Ti sluiajevi bit ee isticani samo kao takve
kreativne reakcijejet se odnose u ovoj djeijoj dobi, od I -3. godine, na eksperimentiranje,
preure-
alivanje stvari i njihivih odnosa ka simboliikom odretlivanju.rsr
6.1. Period ranog dietlniswa-faza Saranja
(prinarni
simbol)
Bze promjene koje nastaju po rodenju djece oznatavaju naglifiziiki razvoj. Podrui.ia koja uprav-
ljaju osjetilima ijednostavnim pokretima tijela najprije 5azrijevaju u mozgu. Stimulisanjem osjetila
i ujedno koristeei i iskoriitavajuei tielo u funkcionalno
prilagodljivom smislu, mi, zapravo, ova po-
drutja u mozgu djeteta razvuamo. Upravo su nasliede i okolina vaZne determinante koje
(e pratiti
fenomen razvoja individualnih obrazaca,
jerje
svako dUetejedinswena osoba s vremenskim slije-
dom odrastanja, s vlastitom individualnom osobnoiiu. Ako uzmemo u obzir da se djeiUe uaenje
ne odvija u usko odrealenom
predmetnom podruiju, jer i razvoj i uienje objedinjeni 5u, onda
zapaiamo da bilo kakva aktivnost koja
potite jednu
dimenziju razvoja
j
utenja, utjeie i na druge
dimenzije. U samom
poietku razvoja djeteta, iz selekcije refleksa, bitno
je
ovom prilikom kon-
statovati reflek hvatanja, koji se odraiava u nizu variacija savuanja prsta ili predmeta. U raznim
manifestacijama utenja, Eto su momenti kada mlaata djeca dodiruju, rukuju se i eksperimentiraju
swarima, na
jedan
se natin osvjes(uje interes za istim, eija
jaiina
zavisi i od ivrstine motorike.
Tek nakon 3to izgube interes za konkretni
predmet, Saka se opuita, te
9a
mogu ispustiti."rs'? Peri-
od u kome dijete potinje hodatiangaiira djecu ka novim sposobnostima, fime dalje istrajavaju
na treningu i istraiivanju. Vei nastupaju, nakon odrZavanja ravnoteZe,
pobouSanja sposobnosti
hvatanja, usklattivanja izmedu ruke ioka, lto su velike prednostida ono moie istraiivati
prostor
i stvari. Odgajatelji, osiguravajuti raznolikost aktivnosti,
pojaiavaju napor. slozenosti i izazov u
nekoi aktivnosti s obzirom na ukljuienost djece. Kada se analizira razvoj motojike,
fadnji
i komu-
nikacia s odraslima, veliki znaiaj za kasniji razvoj akta kretanja imaju
pokreti opipavanja,
gdje
sepgylsina djetetova dlana
joi
u prvoi godini pretvara u receptorni apalat koji uskladeno radi. I
up-ravo
plema posmltianjima r''t. L. Figurina i M. P. Denisove. razvoj vizuelno:mo-lb$lelgofdina-
ciie
(oko - ruka) zavrsava se aktom hvatania i zadriavanjem
predmeta. Na ovom uzrastu osnovne
,"'tnj"
pon"vtj-"* ru i lintine reakcije. koje
prqlirazgtedunie predm6ta [olim se manipuliie. Ra-
zvoiiq;;niladnF u pEiodu ranog dieiinjstvajto istite rli. nraatine,iesie kao prelaz od radnje
koiu predmetjednoznaino odrealuje krozviEestruku upotrebu
predmeta, na radnje koje su medu
sobom povezane logikom.l33 Ono ito
je
za nas vaino, s a5pekta djelovanja art-radionica koje se
mogu organizovati sa starijom djecom,jeste upravo iskoriitavanje razliiitih oblika igre. Krajem ra-
nog djetinjstva stvaraju se
preduslovi za prelazak na igru uloge. Bogatstvo
pojava u igri ne nastaje
strogo spontano; one se manifestuju uz uieJCe i pomoi odraslih.
Dje(ija igra
je temeuni pokretat i
Polazatet
psibiikog odrastanja,3to djeci omoguiava napredo-
nanjdu-iiiojnoin slijedu, od seEorno-motori-tke inte.ljgenaije dojenieta do
predoperacijskog
mili;enja dleteta
piedskoltk"dobi, t" konkretnog operacilskog mistenja koje se pojavljuje kod
'
djece irsnovnoSkolske dobi.rs
Osim iio ima vainu ulogu u spoznajnom razvoju. igra razvua iznaiajne funkcije u djeiiem emoci-
181 Mira dudina -Obradovid,Nadarenost mzumijevanje,prepoznavanje ,razvijanje,Zageb,,str '61
182 PHwang-B.Nilsson,Razvojna
psihologija od fetusa do odnslog Eovjeka,Stocklolm ,l995,str-
105- 109
183 D.B.Eljkonjin,Psiholosijadedje ige,Beosmd, l990,str.l05-106
184 D.Fronberg,Earlychildhoodcurriculum,NewYorlql986
q'lnom
i socijalnom razvoju.rs5 5 tim u vezi, aktivnosti i matertaliza utenje obiano su konkretni,
lhrarniiujedno vainiza iivot mlade djece.
.Han odgojni kurikulum predstavlja mogutnosti upotrebe temeljnih materuala aktivnosti koji
$pjim svojstvima, slojevitoi(u pokazuju
vrlo efektne i bazitne pretpostavke
za daljnje napredo_
Enje. lzdvajajuii materiale i aktivnos! osiguravamo razvojni interes, a ujedno usmjefava na pri_
Femu
one vrste zanimanja koja ae sliediti u budu(im malim art-radionicama
Dredskolskoq doba
CiFsak,
voda,
9lina,
kocka, puzzle s razliiitim brojem komada, prirutne
igratie, zbirke primjere-
dr iestetskih dopadUivih knjiga i plota, papir, akvarelboje flomasteri, tematski izleti, zaduienja
u-grupi djece, pozitivne
interakcie i moguinostiza rjesavanje problema
s drugom djecom i odra_
r-na).
Iala djeca uie iskustvenim putem o svojoj sredini, a sve uz pomoi
osjeta. Ovo su.mom_edi*ada
tqstojidovoljno
prostoai prilika da mala djeca samoinictativno ponavljaju
novosieienj q4qijeta
- s tim i iskuse osjeiaj samostalnosti i uspjeha.
perceptualni
razvoj kod mlatre djece funicioniie
to nmpa za lansiranje za druga podruija
razvo.jai'e Djetiji svuet doiivljaja
jasliike
dobi, na
Grovu osjetilnih sposobnosti, izraZava se iistofizioloiki, tako da mnoge situacije, koje dolaze ka_
dorn vida, sluha, okusa utvrduju se kod djece i daljim ispravkama, eventualno oni se habituiraju,
bjeznaiajna manifestacija. Takotler, raspoznavanje boja spektra idavanje prednosti
zaobljenim
furmma, kao i privlainost za oblike i pojave
lto lite na oii, usta,
predstavlia
vilestruku orednost.
l|a osnovu Piagetove teorije, u skladu s razvojem senzo-motoritkog stadija, djeca u dobi do
.18
fieseci daju prednost
istraiivanju okolnog svijeta, gdje brojni primjeri,
osim lto otkrivaju mogud_
mstidjece, ukazuju ina kauzalitete kojise produkuju.
Sa dvije godinetipitne
su relacije kod djece
Erazmisljanju o aktivnostima, ali i neutestvovanjima u istima, ovakva iinjenica rjeiava smisao o
Ene da se sviet pojava komesa u mislima, onje, zapravo, prisutan-zastupljen-uobliaen
u sviest.
bF, ujedno, poietni
oblik 5imboliikog razmiiljanja.
piaget
u teorUi promoviEe
efekte djetieg
tnaiania
(proba, prisjetanje
ranUih aktivnosti, skup mentalnih kombinacija). Mentalne konstruk_
qeo
izgledu vanjskog svijeta i njegovom funkcionisanju kod djeteta individualne su,3to eini Dret_
Fcavku
za slijedeie nastupe. I emocionalni Zivo! kao iiivot djeteta od prvih
mjeseci, ima svoje
EffestacUe kroz osnovne osjetaje, od radosti do iznanedenja. U ovim periodima
djeca, pored
irdiavanja takvih osjetaja. mogu na iste reagovati i upravljati situacijama koje to podstiiu
i bude.
b Erikonu i Mahleru, u najveeeg broja djece borba za autonomilu koncentiiie se oko navikava_
!F
odriavanja iistote. Upravo motoritki razvoj, navode autori, formira kod djece ielju za novim,
Grdljivim, privlainiim
iskustvima, na iemu pristaju
da eliminisu negativnosti: dosadno u stvari
Ei oblicima. Bitni su pokazatelji
koji ukazuju na razvoj povjerenja
isamostalnosti kod djece. Upu_
laiJii se u ovu analizu, za nasje interesantna treia faza
(separacija), jto
znati da dUete separira
iuge od sebe samih, a individualizactom razvija
ljedan
identitet. naiin gledanja
na samog sebe
ho samostalno biie'i137 rsto tako, u analizi ameriikog psihuatra (Danier
N. stern) karakteristitno
i,
ovim povodom, istaknuti etapu "narativni selfl ito
je
sposobnost djeteta u dobi od tri godine
-Yiae,
da, opisujuii samog sebe, prelazi
i na opis i izlaganje osjetaja i doiivljaja u formi priti. Ovq
apei upuiuje na pripremanje
i stvaranje individualiteta i identiteta. Kada razmatra fenomen krea-
Arrcsti, dr. Mira Cudina-Obradovia primjenjuje
aspek slobodnog razvoja, tj. bez vanjske namjer-
E foitervencue, ito 5e oaituje kroz razvojnitok. Ono Sto bi moglo obuhvatitivrlo ranu poziciju lit-
didieteta,jesu urodene znatiielje; oniopaiaju novo ineobiino, a to ih dalje vodika otkr anju,
dqerimentisanju
i radnim kombinatorikama. Sljedeci momenti se ispoljavaju kroz simboliiko
rtaf,ydnje stvari(igru, izmilljanje izamiiuanje-kombinovanje
nekog liiovnog materijala, uo-
bv.jud slitnosti unutar nekog modaliteta).
primjetivanje
analogija irekombinacija elemenata
r nove cjeline,
jeste
rani oblik originalnosti,jol nesvjestan (Gardner).
OpaZanjem trogodi!nje dije_
a isfituje neke odlike teksturalnih svojstava
(mehkoia,
tvrdoia, glatkost,
hrapavost),
jto
uputuje
E vezu s tim vrstama osje(ajnosti
,kao
i animistiiki i matertalistitki poietak pogleda
na svij;t.
||5 Fsrnith,Unders.anding reading,Newyork,lgs2
lI P,Hwang-B.Nilsson,Rzzvojna psihologija od fetusa do odnslog Covjek4srockholtr\ | 995,str. 1l8_I19
lt, Ibid.,str.120
107
r08
;
o
z
o
:
N
o
2
N.
i
=
=
?
Utjecj intelektualnog razvoia na emocie i njegova uslovljenost na razvoj emocionalnog Zivota
naglasavanaje kod mnogih autora. Stoga, ovdje moZemo konstatovati znaiaj intenziteta emocija
kod djece,
jer je
izuzetno velik. Njihove emocte su transparentne, 3to pomaie u interakcijama s
odraslim u raznim prilikama i aldivnostima, koje se, opet, mogu na adekvatan naiin usmjeravati i
reflektovati. Emocue u ranom djetinjstvu,s
podrikom odgajatelja, uiestvuju u opaoj izgradnji, so-
cijalizuju i imaju velik utjecaj na djetiju kasniju sposobnost
praeenja i izrazavanja emocija. stroufe
istite upravo vainost djetetovih ranih odnosa
privrZenosti, te utjecaja koji takvi odnosi imaju za
njegovo napredovanje. Rano djetinjstvo
je,
u 5tvari,
pripremniperiod za aspekte samopoznavanja,
simopouzdania isamosvijesti. Obilovanje entuziazma kod djece ove dobi nalazi se izmedu snaz-
nih nipora da se nesto
posebno utini ieventualnog neuspjeha,lto, naravno,
poslije trpi kritiku'
Rezultati raznih inicijativa testo su suprotstavljeni,
jedni bida ne grade ida to rastavljaju. svitakvi
osjeeaji isliini njima nalaze se izvan motishvaCanja djeteta. Prva od zadaia najranijeg djetinjstva
jeste
upravo diferenciacta emocionalnog izraza i smislenosti emocija.
'Prvicneiza
koji se pretpostavua daje rad djeteta
potjeie iz mladeg bronzanog doba, nacrtan na
plotici i datira iz doba oko 3.000,
godine.'s Pronatlen
je sasvim sluaajno, ali, kako opisuje Morin
koks,
povlesnitar umjetnosti
(C,
Ricci)
pred tim radom o5taoje impresioniran izbunjen
jerje"vidio
draiesne i pomalo nezgrapno nacrtane slike koje bi svako
prepoznao kao djela djeijih ruku i"s
drt of Littie Children'
(lJmietnost mole diece), autora Corrada Riccija, naziv
je
knji2ice objavljene
1887., ltoje bio znatajan doprinos, tako efektan daje izazvao
pravu eksploziju zanimanja za djeiUi
crtei. Takoaler
je
1963. godine Grawe
(a
u usporedbi sa Richterom 1976. godine), realizovao 262
istra:ivanja o dieijem crteiu.
Onog trenutka iada diete ove dobi
poiinje biti svjesno djelovanja koje moie izazvati
pridriava-
njenipredmeta, sredstava ilipisalike po nekoj podlozi, ono,zapravo, ostvaruje
prvilikovnisimbol,
govo;-graniko tepanje
(Wildlocher,
'1974).stoga,
moiemo igovoriti o likovnom
jeziku koji, u
hronologiji razvoja kada
je
u
pitaniu eovjek
(dtete), postiie prve karakteristike znaienja, likovnog
elementi, kao ltoje linta. Ona
je
taj vaian likovni element, vee se
predstavlja preko djeiijih ruku,
u wstama, ima snagu, svoistvo,
pravac kretanja, simboliku, energiinost i aktivnost Kada se radi o
'snagamai izvodi Straussovi upravo naglalavaju sav potencUal neometanog lzvora i snage: "Pi-
salka tini vidqivim ono sto dUete, od sada i neprekidno,
pleiuti piie u pro5toru'i'm Ovdje se linija
i p-okret analiiiralu kao koreografija neke ritmie ko-dinamitke Zivahnosti. To su kretanja koja se
zgulnjavatu iz prateku€eg i konaino"cure u crtatko-tehniike oblike'i Drugi izvor koji mozemo
isiaknuti. tikotler, upueuje na te prve poietke, "strukture supstancal koje se zguin.iavaju, fiksiraju
oblike
pokreta, koji nastaiu iz prastrujanja, gdje se formama kretanja dodjeljuju forme oblikova-
nja.
proizvodima
odretlene
psihomotoritke dinamike, ovi simboli ne traze nikakvu briinost niti
vjeitinu,ier'taikanje i ikrabanje male djece, mada ona sebe izraZava.ju naglaieno
prirodno, ne sa-
d'rii
potrebnu vleltinu'; naravno, nemoije uglavnom u nemoeifiksiranja sadriinerer Osvrtanjem
na instink i svjesno u
primitivnom, ali i u djeii.iem djelovanju, hoie se naglasiti Zelja i ono ito su
oni uradili kaomaksimalni odraz du3e, kao neito iivo, ali potencirajuii da
je to Zivo samo u glavi'
a ne na
papiru, ili mozda da
je samo tai eho o tom svojstvu korespondentan s crtezom lmplikacije
tih prvih simbola, kojise povezuju sa sluiajnim kretanjima, bliskisu
prirodi, sam se iivot-bitisanje
oiiiuje kao kretanje. Smatralo se da su takvi ritmitki
pokreti rukom, u naizmjenianoj
gesti i
priti-
sku, iskljutivo"izvor urivanja"(Bender).Te"kreacte"
redaju se od onih nastalih nenamjerno i onih s
dovoljnbm kontrolom, sto izazivaju namjerno uradene ivrljotine Roda Kelog
(1970) istrazivaiica
je koj;
je iz veeeg b,oja kolekcija djeitih crteia izdvojila dvadesetak, razliiitih Sara U tom smislu'
iutorica
je
takavrawoi od osnovnih Sara do onih koje obrazuju kompleksnije forme, diferencira-
no predstavila kao dijaqramg kombinacie i agregate. Muhle, nastupom ove faze s 1,5 godinom
uvrltava u ovaj stadij razvoj motorike, iime se omogutuje diferenciranje
pokreta pisanja i crtanja'
I 88 Modn Koks,Deaji crtez,Beogad,2000,str '34-35
189 lbid.,str.l+15
190 Horst Beisl,Umjetnost djeteta ,br/58,Zagreb ,1978
191 Ivan Lerik,Estetikazrenjanin,l9T3,stl I 79-l 80
Fokuiaji reprodukovanja vei vlastitih izvedenih linija njihovim pokretnim premjeitanjem poste-
peno
se profinjuju i uskladuju, Neka istraZivanja iz 198l.godine pokazala su i ustanovila dvije
lategorte iara na djeiijim crte:ima (Claire
Golomb):
jedne
su spirale, petue i krugovi, a druge vi-
a6truke, gusto iscrtane paralelne linije. Na osnovu odredenih pokazateua moie se uzetiza bitno
da djeiija iara prolazikrozfazu pretprepoznatljivih formi(up. i neka nedavna istraiivanja: Projekat
Z u sklopu ispitivanja djelovanja likovne kombinatorike, l. Handukii; kod dvogodilnjaka i trogo-
dlnjaka u prikazu odrealene pojave ili oblika oiitovao se samo verbalni kontakt. ispoljavajuii pre-
bzak u prepoznatljivost iz svijeta oblika i pojava: crtei nastao
jednom
koordinaciom iake;"Ptica
te sakrila")1";. Ako prihvatimo joi
nekoliko autorskih istraiivanja, potvrduje se da dieca iz ranog
rsasta brzo propuitaju te "medufaze" (Alland;
Gardnef Susamna Millar). Vrlo rano djeca doseiu
lpontana tumaienja do apstraktnog koncepta, barem kada je
rijei o pojavama gdje nastoje da
daju smisao onome ito
je
na papiru. Osnovno
je: privlaanost
i njihova ielja da prikazu upravo
qfu
osnovnu zbienu i viiestruku funkciju kretanja objekta. Volf i Peri-John Matthews
(
19A+1991)
r?ufuju na neke dominantne upotrebe simbola, kao gestovno iakciono prikazivanje.
U nizu
klra:ivanja sve manifestacije crtaikih
9esta,
nakon ili prije samog predstavuanja,
dobijaju ime, a
tpste konstruk(ije nastaju kao imitiranje odraslih. Okupiranost djece vizuelnom sliinoiiu izme-
afu crteZa i onoga 5to se predstavlja takoje izrazita
(Jacqueline
Goodnow): to se naziva "traganjem
za ekvivalentom'ir'r Stvaranje prepoznatljivih oblika zahtjevanje po5ao i u tom smislu smatramo,
-*o
nastaju razne pauze u kojima se dijete ponovo vraaa svojim Zvrtotinama, da to pokazuje
iznienu interesovanja, predah ili telju u zadovoljstvu uvjeibanosti vet neiega ito
je
savladano;
napose ivrljanje
je
fl ekibilna aktivnost.
Crtaike moguinosti kojima raspolaie dUete do dvije godine, prema Klagesovom principu izra-
iavanja
(koji
istiie Muhle), razlikuju se sltedeii oblici iaranja: udarno, titrajno i Earanje razliiitih
oblika, s kojim se, navodi autor, moZe naslutiti izvjesno significiranje, "prvo razumno podrecleno
*anje"1'!a, 3to za dUete ima nekog smisla, a ato
je
vei ustanovljeno. Na ovom planu i Grozinger
gnatra
da dijete, zapravo, "iznosi'; prikazuje ito
je
uzrok njegova "djelotvornog dijaloga sa unu-
Eainjoi(u, sa tijelom kojeg se dobro sjeaai Ovu fazu i on potkrepljuje pojmovima
kao: praklupko,
Fkii,
spirala s tei i3tem, cik-cak pruga, ukalupljena spirala i cik-cak spirala.'e5
Savladana motorika ima svoj repertoar,linUe obaveznoteku s gornje desnestrane prema donjoj li-
jsoj, priiemu pokret proizlazi
iz ispruZene nadlaktice koja se tada u pokretu
cnanja savija.
prema
povrlinicrteza
zglob Sake stoji otprilike pod pravim
uglom, Sliinost oblika se upravo primjetuje
Fse
pokret iz ramenog zgloba, s uieitem pisaljke ne skida s povriine papira.lz
takvih rezultata
oblika, koji imaju krajnje taike sa slabije povuienim linijama, mogu proiziti kruini oblici s paralel-
t*n linUama. To
je,
upravq pojava prvog oblika. njegova simbolika
je
cjelina,jedinstvo konainog i
bgkonainog. Na poietku
djeaijeg iskustva u"kru:nom obliku pojavljuje
se lik majke, koji prvi izra-
ria iz okeanskog s v e'lft Prve kombinatorike su spontane, to su prezentacije
slobodnih impro-
vizacta. Ono sto pripada volji i subjektivnosti djeteta, jeste prednost
u kombinatorici,jer se dijete
ivanredno ispoljava u obliku raznih shema, u ovisnosti rastuae spremnosti motorike i njene kon-
Eole, kao i u integraciji s vizuelnim datostima. Shema se moZe okvalifikovati kao"bdmor'u crtanju
lojivrlo brzo prelaziu aktivizacUu svih njegovih potencUala
kojisu zaokupljeni iablonom. Sto sluzi
samo "oblikovanju i crtanju'i Prema Muhleu, kruzno simbolizuje otkriie kruga kao pojedinainog
oblika, uz pomot iablonskog djelovanja, diete izraduje jednu
dinamiiku sliku punu znaienja. I
hradrat koji znaii "uglatost';
jednako
kao i krug, moze znaiiti bilo koju stvar.le7 Od potetka
ovog
perioda pratimo primarni razvoj simbola u likovnom crtaakom govoru djece. Ako sada analizira-
mo pitanje simbola u umjetnosti kako ih tretira Langerova, moZemo lahko naii implikacije takvih
l9l Katalos
,Sarajevo
2004 (N.istrazivanje,l.H.)Likorfla kombinatorika kroz tikovni odsoj
193 J.Goodnoqchildren
is
drawing,London,l9TT
194 Horst Beisel,Umjetnost i dijete,Br/58 Zagreb, 19'7a,fi .24-26
I95 lbid..str.23
ll)6 Vladislav Panii, Psihologija i umjetnost, Beograd, 1997, str.74
197 Dobrjla Belamaria, Dijete i oblik - likowi jezik pred5kolske djece, Za$eb, 1986, str.22-26.
109
tlo
I
o
:
;
=
N
i
o
?
6,1
N
;
s
=i
=
e
visokih odredenja u simbolici i djeiteg prvog
crte:a "zatvorenog oblikai Autorica kod znaienja
simbola uotava da oni"ulaze u umjetnitko djelo kao elementi kompozicue i sluZe ekpresivnoj
formiirq U
prilog
crtanja objekata koji dobijaiu zapreminu, Johan Hajnrih Pestaloci pribjegava
formulaciji tia
je
vodilja priroda, priroda koja nudi djetetu oblike, a onda
je pred njim problem
kako da upotruebi linije i oblike da bi postigao
neki ekvivalent i sa stvarnim predmetima.rr Kod
nekih ispitivanja zatvorenog organizovanja crteZa, zapravo ono 3to
je
omealeno iviinim liniama,
autori definiEu kao region
(kao
razlitita rjeJenja za prikazivanje svakog dUela tijela). Naizmjeniana
upotreba regiona ijednostavnih linijajeste kao prognozirana predstava o nekoj stvari
(izlomljena
i mutna slika):m Mnogo autora povezuje
ovakav crtei sa peiinskim, gdje je
tovjek shematiziran
do tog nivoa da ima samo glavu i noge
(punoglavac).Ta
najprepoznatuivUa forma koju djeca crtaju
javlja
se oko treie godine (Kok
i Pirkin). Zbog svoje neobiinosti bavuenje djece crteiom tovjeka
(punoglavac)
razlititogje trajanja, biljezi Freeman: traje ido nekoliko mjeseci. Francuski naziv lju-
di-punoglavaca
je
homanes-tetardt njemaiki Kopffussler ili iovjekSlava noge'i Konturom glave
oznatava 5e, zapravq univerzalni region, kojim dUete integri5e, ukalupljuje isadr:aj glave itrup.
Cesto se u ovim crtaikim seansama, i u naioj odgojnoj praki kod djece, ieli izazvati neki novi na-
por da ito prije spoznaju crtati konvencionalnu ljudsku figuru, J. M. Bolduin
(J.
M. Baldwin, 1993)
pokulaoje razrUeiiti problem
crtajutifiguru diece dio po diq segment po segment, insistiranjem
na precrtavanju i ponavljanju
tih segmenata, 3to
je
u dovoUnoj mjeri i pomoglo. Bogatstvo ori-
ginalnih rjelenja, za tiji nastanak nisu postojala niti minimalna nastojanja za originalnoiiu, ipak
predstavljaju utinjeno otkrivanje neke nove vizuelne forme.Takvi crte:i, po mnogo aemu, uvaia-
vaju osnovnivizuelni pojam
o ljudskom tielu. Zakljuici R. Arnhajma u tumaienju sliinih pojava
utvrttuju sve navedene relacte dieiijeg posmatranja:
"predmet sam diktira samo goli minimum
strukturalnih oblika, te tako priziva uobrazilju u bukvalnom smislu, tj. altivnog pretvaranja stvari
u likovelrr
Vizuelni pojam
o
predmetima
i stvarima osnovni
je
model iz koga nastaju uokvireni prvi djeaiji
crtezi. Arnold Gesell utvrduje daioino shvatanje prethodi rutnom"; vizuelni pojam Sake sastoji se
od okrugle baze, tj. dlana iz koga izbijaju prsti, kao pravi paoci.'?o'? Arnhajmovi razliiito usmjereni
zakljutcivrlo rano bilisu u sluZbi samog koncepta djetijeg crteia; ispitujuii i oznaiavajuai takve
fenomene, govori o djetijem vidu-vitlenju. Ono sto bi se odnosilo na takav stav
jeste
da djeca,
iako crtaju oblik onako kako ga vide, tatno, tj. njegovu optost, neprojektivnost
-
imaju vid kojije
joi
transparentnui i Siri. Bitnost kojom se veiu za odretlenu temu djeca desifruju uz pomot pro-
nalaska takvih linta koje su "srodnije tistim oblicima optih vizuelnih pojmova nego prirodnom
izgledu oblikair3
To Eto su sloboda iapstrakcie djeteta nastale suoiene sa svijetom koji ga okruiuje, kojeg uii i
pamti, raspolaiuti i akumulirajuti opta i pojedinaina svojstva, statiinost, ali i dinamitnost
-
sma-
tramo daje potetni ishod djetije ie|je i vivi6katorskog animizma, koji su toliki da nemoguae po-
staje mogute, tak i onda kada
je
niihova sposobnost rasutlivanja vei prilitno velika. kako smatra
l. Lerik onda"lete'ne samo u snu, pretvaraju se u druga bita.'uVidan napredak na kraju ove faze
u dobido trigodine predstavua znatajan iskoralqier se, u prvom redu, oiituje"spajanje razuma i
oka, ruke i predmeta"(Vildlocher).Takoder, iz ovako nelikovnoga, libidinoznog postupka (iaranja),
kojemu
je
sve likovno samo slutajan efekat, moZe postati takvo spajanje kao traiena posljedica.
Kada djete slutajno struie olovkom, zgnjetenim komadom papira, maramicom, nekim sluiajno
prihvadenim predmetom, iz toga vrlo brzo more niknuti zanimanje za likovno iondalazviti ismi-
Milan Damnja.novi6, lzmZumjehiati simboli i simboli u umj€tnosti,Sarajevo ,1985
Morin Koks, Dedji crtez, B€ogd, 2000, str. 33-34
Vladislav Panid, Psiholosija i umetnost B€og.ad, 1 99?, str.76
RudolfAmhajm :Umehost i vizuetm opazanje, Beoemd, l98l,str.124
Ibid.str.142.
Rudolf Amhjm, Vizu€lno misljenje, B€osra4 198s,str.209.
Ivan Lerik, Estetika, Zrenjanin, 1973, str. 180.
198
t99
200
201
202
203
204
iao tako da buduii postupci zaista postanu likovno stvaralatki, usmjerenina likovniproizvod.2o5lz
o\roga zakljuiujemo da ima velikih mogutnosti da se i iz drugih slueajnosti postupci
mogu usmje-
ravati i to tek onda kad dUete u sluiajno nastalim objektivacijama vlastitog postupka
liniama ot-
kiie neke zanimljivosti, ljepote djelovanja, neki, rekli bismo, smisao koji mu osvaja painju.
Kada se
pratidjeije
opaianje stvarnosti i prostora, taj kvalitet nastaje u domeni razliiitih varijanti: dinamii-
ko kretanje linije po plohi,
sto se oaituje raznovrsnim Saranjem; grupiranje
ivoriSta iara na plohi,
ito
je
odraz nekih prostornih
relacua medu njima
-
sl.(T- 5.).
6.2. Period predikolskog
doba - faza sheme
(sloieni
simbol)
Tokom svih predikolskih godina,
mozak kao i nervni 5istem, kontinuirano se razvija. Fiziika iver-
balna aktivnost utjetu na neurolosku zrelost. ito
je
ekvivalent reakcije djeteta na okolinu. Ovo
F
period
u kome moiemo pratiti sve viie uskladene i specijalizovane funkcie pokreta.
Aktivno-
5ti koje popunjavaju sadriaj Zivota izanimanja u potetku
ovog peroida
djeteta, nose naglasak
usmjeren ka razvoju krupne motorike (grube).
Umijeee vjeiito raste imtenja spretnost djeteta u
aladavanju i djelovanju u prostoru. ViSi nivo upravo iine njegove aktivnosti u koje se ukljuiuju
ograniaeniji itainiji pokreti pri savladavanju prepreka.
Pobouiavajuii svoju finu motoriku, pri
ma-
ripulisanju pisaUkom ili predmetima, upotrebom tes(e
jedne
ruke. Eto iesto pretpostavlja
bolju
i tainiju koordinacUu, motorika se konstantno usavriava. Ovo
je
vrlo znaaajan momentjer zahti-
jeva
male pokrete prstiju i tijela; po Mariji Montessori. na primjeru promjena
fine motorike ovdje
eJ bitne radnje: upotreba makaza, crtanje u mre:i, kockasto crtanje nekih geometruskih
liko-
r., vezivanje. Petogodilnjaci razvijaju interes za druStveno okruienje i svijet izvan sebe koristeai
sroje motoriike sposobnosti. Na znaiajne teme posebno se angaruju i spremni su du:e vremena
pokazati pojaianu sposobnost, interes kao izadrZavanje painje. Mentalna zrelost iesto biva u
fednosti
u odnosu na tjelesnu, Razna "umije(a" i eksperimenti, iako zamarajuiim mehaniikim
rjeienjima upotpunjuju aktivnosti, primjereni su kao zahtjevi ovoj dobi.
fompleknost u daljem razvoju igre u drugoj polovini predSkolskog perioda dostiZe svoj najviii
domet. ArtikuliSuai smisao igre u ovom periodu, nama se, zapravo, prezentiraju relacUe aina stva-
Eh5tva kod djece. Ako prihvatimo
da motiv igre. po P. A. Rudiku, ima procesualni
karakter, gdje
djeG'nalaze smisao u samom procesu radnje, a ne u rezultatu do koga ono moie da dovede,irx
qrda
na startem uzrastu ovog perioda pratimo
takav siie igre koji predstavlja
logiiki razvoj nek€
lEme u likovima, aktivnostima i odnosima. Ne moiemo zanemariti igru u kontekstu razvoja moti-
va€ione sfere,jer ona ima i najveiiznaiaj, iime se struktura motiva prenosi na razne radnje u igri,
npr. igra s likovnim matertalima isredstvima. Osnovu transformacue igre pri prelasku iz ranog
dFtinjstva u predikolski period
iini proiirenje kruga predmeta
iz aovjekove okoline; dijete ima
adatakda ovlada tim predmetima
isazna njihov5viet u toku svog daljeg psihitkog
razvoja.roT L.l.
Soiovit pokazalaje da se krajem predSkolskog
uzrasta za djecujavljaju novi motivi, nova psiholos-
b forma motiva, prelaskom
od motiva s afektivno obojenim neposrednim ieljama ka onima koje
d ito nisu spoznate. svjesne, Sliinim razmiiljanjima pridrutili
su se i drugi autori.
posmatraju(i
dieiji
svijet, Schiller nalazi daje podvrgnut procesu
idealizacije i sublimacije, osvrtuti se na to da
u djeijoj igri ima dubokog 5misla.,w
or,oje period
u kome veeina djece radi sama ili u malim grupama
i u duljim vremenskim interva-
Ima, iime su osigurane konkretne aktivnostiza uaenje s materialima i svim onim
jtoje
vazno za
nthovo iivotno iskustvo. Ekperimentisanje, samosavladavanje jeste
vid djeiUeg djelovanja koje,
u svakom sluiaju, treba pomot
i poticaj,
eime se sjedinjuju interesi odraslih i djece. Mnoge osmi-
SlFne aktivnosti angaiuju njihove sposobnosti integralno; gradnja kockama, promatranje pro-
mFna u okruZenju. svrstavanje predmeta. Aktivnostima ove vrste pruiaju
5e svakodnevne mo-
Republika,aasopis za knjizevnost i umjetnost, Zageb,l950,str.19?-198
D. B. Eljkonjin, Psihologiia djeaje ige, Beograd, 1990, str.t73.
Ibid., s1r.470.
Schiller,O lijeporn.Beograd
,1967,
str. 168
t11
a)t
:Tb
t7
:G
112
9!
:
N
z
o
1
=
r\t.
S
=
q
a
ri
=
gutnosti razvoja sitnih miSita, ito
je bitan element u razvoju estetskog izraiavanja, kasnije. kroz
likovne zadatke. Raznoliki umjetniaki mediji s kojim se susreeu, dostupni su za stvaralaiko iz,aia-
vanje
(slikanje
na staklu prstima ili rad s glinom isl.). Nagli poticaji iz okoline uiinit te da dijete
u momentu rjesava kako osmisliti vlastiti svijet,
jer
njihova prirodna radoznalost iZelja, upravo na
taj natin, biva natrenutak ispunjena. lzraienost kreativnostikod djece predikolske dobi, shvatena
kao elementarna sposobnost, u opisu M. Stevanoviaa, sastoji 5e u
pronalaZenju nesvakidaSnjih i
neuobitajenih rjeienja, novih ideja 5a mnogo postavuenih pitanja,lto se iskazuje njihovom dovit-
ljivoEtu u rjeiavanju iesto i nepredviafenih situacUa.'?s
Prema Piagetu, simbolitko razmiSljanje djeteta upravo u predskolskoj dobijeste najvaznije; fanta-
zija ijezik otvaraju nove moguenostiza razmiiljanje."Svaki simbol sadrZi osjeaaje i ideje i paketira
mislitako da se one mogu brzo analiziratil'zro Preko takvih simbola i misli dUete se moZe smjestiti
u razne
prostore, sto
je
i u likovno transformativnom smislu pozeljno i oiekivatije da, trenirajuCi
i kroz igru i utenje, ovo njeguju. Smisao i njegovo otitovanje izvanredna
je pretvorba koja dolazi
od simboliikog tumatenja, a to
je
omogu(avanje za sebejedne tipiane unutarnje stvarnosti koja,
zapravo, postaie dijelom vanjske stvarnosti. To je.
ujedno, fenomen igre, napetost i oiekivanje.
Simboli postaju vrednosne akcue, sred5tvo za
postizanje vlastitog doiivljaja, ali i refleksiie
istoga. Sada se znatno razvta ianaliza proprioceptivnih impulsa koji dolaze od misitno-zglobnog
aparata ruke. U opa:anju
prostora narotito pokazuju prednost prepoznavaniu krafih rastoja-
nja. Komplikovane konture crtefu s britkim pravolinijskim sklopom u opaiaju oblika znatno su
ispoljene. Postojiniz faktora kojiutjeiu na razvoj pojmovnog kod diece. U praksije primUeaeno da
ova dob laKe stiie
pojmove koji su povezani sa svakodn€vnim djeiiiim iskustvom. Rast socijalne
svijesti dolazi onda kada egocentrizam splasnjava, sazrUevanjem kognitivnih
procesa. lspunjeni
simboliikim sposobnostima,
poveaavaju svoje sposobnosti
predstavljanja. TeorUe navode da su
stanja, kod djece predgkolske dobi,takva da sebe same isvoju sposobnost promatraju oiima oko-
line. Uz ovo treba dodati stimulativnosq d.ieca se navikavaju na pohvalu i kritiku
(bihevioristiika
teorija). Ono sto pretpostavlja neke naznake za spremnost djece u stvaralaikom ilnu
jeste igra. lz
postojeaih mnogih teorta igre postoje primjeri pojedinatne igre, gdje dijete uiiva u samostalno-
sti svog ispoljavanja; gledateljska igra, 5to
je pogled i praienje tude igre; paralelna igra - igra bez
interakcte drugog; asocijativna igra s interakciom i igra saradnjom, gdje izmedu djece po5toji
uzajamnost.2rr Opisi igre imaju
joi
bogatue usmjerenje i zahvatanjem i pribjegavanjem takvim
aktivnostima; za naiu praksu vaZan
je
i kvalitetan sadriaj i dogatlaj. lspoljenost koja dolazi spon-
tano, ali, nadasve, vjerno i upetatljivo iivo,jeste igra s ulogama, igra pretvaranja, habituiranost u
ulozi. To
je
karakteristika prvog rezonovanja u odnosima
prema drugim
tudima
i pojavnostima;
to
je istovremeno utenje socijalnih
pravila i saosjetanje drugoga-druktueg, kao i lgre s pravilima,
koje se integri3u za postizanje funkcionirajute interakciie. sve su to vaine i spojive radnje, spo-
sobnosti, odlike djelovanja djece s odredenim kapacitetima, koji te se u sltedealm novonastalim
okolnostima
progresivno razvtati, upotrebuavati itakotrasirati
putza likovne nastupe. Na osnovu
svih nnijih
pokazateua, moZe se ustanoviti da se emocionalna stanja mtenjaju, upotpunjuju isto-
vremeno s ukupnim razvojem. VaZan
podstrek motnog oblika samokontrole i samoizraza u ovoj
dobi
predikolske djece na planu emocta, kada poiinju razlikovati potrebe i ielje razlititih osoba u
odrealenom kontekstu, od presudnog je
znaiaja.
Daljim interpretacijama naseg otkrivanja.
praaenja i nastojanja da uvrstimo kreativne momen-
te, moramo imati u vidu suoiavanje sa kvalitetima odnosa izmetlu likovnih medija i uienikovih
raznih sposobnosti,
gdje se interpoliraiu
postupci i likovna ostvarenia-novosti kao posljedice kre-
ativnosti,
produkti variranja kreativnostikao konkretne self realizacije-procesa. Neophodnoje sto-
ga nastoiati
permanentno u odredenom izboru pratiti neke motive za kreativno mii|jenje, faktore
divergentne
produkcije i likovnog oblikovanja.
Elaborirajuti, vrednujuei, nasem opaianju treba biti dostupna i primjerena procjena koju zasniva-
Naia skola .XI-IX. 2512003. str .39
P Hwang - B. Nilsson, Ra?ojna psihologiia od fetusa do odraslog aovjeka, Stockholm, I 995,str' 158
Ibid., str.l78.
209
210
211
mo uzimajuai u obzir sve aspekte odretlene situacUe; 5agledavaju(i problem s razliiitih stajaliita;
adriavaluti se u odlukama o prioritetima, rangirajuti likovne ideje s obzirom na njihovu vried-
rpst.5 obzirom da su djelovali raznovrsni indikatori kreativnih dostignuta djece kao samostalni
uratci, posebno se mogu istaknuti upravo oni, likovno zamisljeni i izradeni kao iista likovna ostva-
renja, bez bilo kakvih likovnih uzora. Posebno utemetena znanost o stvaralaiwu u kojoj se otkriva
riFdna dimenzija stvaranja, a koju saiinjavaju: stvaralaika liinost stvaralaiki proces istvaralatki
Foizvod,
likovni rad,
("Kreatologil3";"'
urnogome moZe omogufiti praeenje za bitne smjernice
loje konstatujemo i znaiajno potvrdujemo.
Tako moiemo istovremeno potvrditi razvoj kreativnosti, od kreativnosti kao spontane aktivnosti;
k€ativnosti kao usmjerene aktivnosti; kreativnosti invencie. i kreativnosti inovacije
-
sve do kre-
divnosti stvaranja.
Dieiiji realizam u likovnom izrazu ima stanoviti kontinuitet. Ako uzmemo u obzir to da
je krug
osnovna teznja ka najjednostavnijem obliku u motornom i vizuelnom ponaianju djece, za lto
po-
stoji mnoitvo opravdanja zasnovanih na razliiitim tumaienjima,5ve do frojdovskih tvrdnji
-
onda
re iza pojam realizma u djeiUem iskazu moZe pretpostaviti da ie se i u sljedeCim fazama njegova
I(ovnog razvoja zasnivati na uv.jerenju daje svaka formalna osobina njegova predstavljanja likov-
na senzacija:"mora na neki naiin da potiie od zapaZanja u fiziikom svietui'?l3
Stim u vezi
,moiemo
konstatovati da te predstave mogu nastajati i njihovim sjetanjem i razmi-
Cjanjem o istima. Like
(c.
Luquet) u svojim studijama
je
izriait pokazaoje da se djeiiji crtez od ra-
r*jih dana, skoro do devete godine, predstavlja realistianim, O realizmu crteza razmiilja na osnovu
utvralivanja njegovih razliiitih faza
(sluiajni
realizam, s kojim dijete razrje3ava svoie nedoumice,
rckli bismo ikraba, istraiuje i istovremeno traZi znaienje; promaieni realizam
je,
kako navodi au-
tor, faza sintetiike nespretnosti, gdje dijelovi nastaju spajanjem umjesto koordiniraniem u
iednu
+linu).
Njegova suitinska napomena vruedi iza ovaj poaetak realistiinosti u djece,jer kvalifikuje
namjeru kojom provjereno oznatava taj poietak. Djeca crtaiu ono ito znaju o nekoj osobi ili o
rFkom predmetu, znatno prie nego ito grafiiki izraze ono 5to vide o tome.z'a Grafiiko crtaiko
predstavljanje u djeijem uzrastu izmedu treie i pete godine, po nekim odredenjimaje shvaieno
tako ito djeca, zapravo, sa:imaju cjeline nekog zamiiljenog objekta ili, pak, vitlenog sprovodeti
5yoju akciju.Takve suprotnosti prema okolnoj stvarnosti-realnosti nastaju, zapravo,tako da dUete
zaboravlja svoju realnu okolinu, pa se i samo, kao i njegov predmet, iz nje izdvaja, pribjegavajuii
svom znanju, traieaisliku iz sebe. Ove karakteristike, bezobzira zaato ikako dolaze iustrojavaju se,
Fsu
osnovni modeli djeiijeg
(ljudskog)
ranog gledanja svi.ieta i stvari iz okruienja. Neke analogie
prezentuju se u studioznUim interpretactama mnogih estetiaara kada se usmjeravaju na umjet-
nost. "Takvo udaljavanje od stvarnog predstavljanja je
derealizovanje,... ono Sto umjetniku lebdi
p.ed otima, uopte se ne preobraaa u stvarnost, vei samo prikazuje. A to znati: dovodi do pojav-
liivanja..., za tu svrhu realno mu
je potrebno samo kao posredni ilanl"r5 Pojavom sliinih podataka
u djece odlikuje se i njihovo stanje, rekli bismq okrenuto i usmjereno na davanje cnaikih poruka,
dijelova koji ae tvoriti neku cjelinu.
ftoces djetiih interpretacUa upravo se pokrece da uz vizuelnu reprezentacuu dodaje i druge
imbole nevizuelnih obiueija
(iurba,
skakanjq zvukovi),sto su, vi3e-manje, pridodate prilike
koje
je
iz raznih razloga deponovalo, da bi iste u datom trenutku 6ksiralo, kao znatajnu sloienost.
Medusobni kontakt prostorno rasporedenih figura na implicitnoj linijitla, kada ih djeca iele po-
rezati u njihovom sluiajnom razmaku, reguliiu dopunskim cnanjem ifigurama produiuju (pre-
dimenzioniraju) odrealene dijelove, kako bi bliskost bila koherentna. Bllo koja situacija, kada trpi
sluiajno razdvajanje ili oiekivanje ci|ja svog krajnjeg dometa, po vo|ji mladog crtaia bit te zbliie-
na
(lopta
se povezuje linijom od njenog poaetnog desnog u krajnji lijevi poloZaj). Jednostavnim
umno:enim podatkom (dijelom),
kojije bitan u nekoj dinamitkoj radnji
(okretanje
figure, Jutanje
212 Nasa skola. XLlx .25l2003-str.39
:13 RudolfAmhajm, Umetnost i vizuelno opazanje, Beogad, 1981, str.15l.
214 Zan Pijate - Berb€l lnlelder Psiholosija detera, Novi Sad, 1990, str.7l.
:15 N.Hartman, osnovne crte jedne metafizike spo maje, Zageb, r9'7 6,st. 4s.
113
114
I
:
N
=
N
o
a
cl
NI
s
lopte, puesak rukama i sl.), zapravo se rjebva problem pokretne figure, pri temu ta rjeienja izgle-
daju kao zamrznute razliiite sekvence predstava:
-Odnos prema pokrenutosti,
Zivoj energiji, ito postiZe simbolom iovjeka iobjekta iz okruienja 5a
prvim vizuelnim podatkom,
debljinom linije ili prenosom opatenih radnji u crtei izrazje inte-
resa za pokret. Smatramo da se ovim primjerom
rada i sprovodi rano zadovoljstvo kao unutrainja
nagrada od c.tanja. Ujedno, ovdje vidimo jednu
brzu konstelacUu likovnih podataka, povezivanje
elemenata u cjelinu. Takotler, primjedujemo
i nalazimo da u sferi opaZanja imamo prve naznake
osjetljivosti.
Podvrgavanjem strogoj vizuelnoj logiciforme na mnogim temama aovjekovefigure, kako opisuje
Arnhajm, djeca koriste osnovne pravcg
ito
je
nepokolebljiva disciplina, koju nameiu stvarnosti.
Takva vjernost osnovnom pojmu predmeta,
i 5vi podaci, vizuelnojedinstveni, svojom simbolikom
upu(enom na realizam prostorno su integrisani. Sva nastojanja okrenuta su ka poziciranju kojeje
u realnostijasno vidljivo kao osnovna konstrukcta. Djeca stoga mijenjaju 5til, dolazi moment gdje
odbacuju segmentirani stil,
jer
ne vide u takvim prezentaciama
dovoljnu rastavuenost, odvoje-
nost dUelova naspram stvarnih ljudi. Dijete :eli dinamiinu i proiivljenu predstavu
"uhvatiti" u
njenoj nestabilnosti pokreta; da bi lakle obuhvatilo glavu, ocrtavaje u profilu. Obiino se taike
posmatranja
mueSaju; ako se uspije ucrtati veti broj objekata, tada na crtezu imamo one pred-
mete ifigure u profilu, a druge u frontalnom poloiaju. U tom smislu oblici koji imaju zapreminu,
obavezno su nacrtani rasklopueni, sa svojim povrlinama koje ih obrazuju.
- Rad nastao kao produkt zahvatanja potezom trenutnog zapaianja isposobnosti pamaenja doi
ma
(profil,
anfas, sleda- individualne razlike u natinu percipiranja ishvatanja oblika;vrlo raniinte-
res za dostignutima, poietak demonstriranja naiina rada, figuralna transformacija
-
variranje,
lazvoj osjetljivosti painje i motorike).
O efektu transparentnosti dati su do sada vrUedni prilozi (cudinaf
iTajler), itoje izraz pokazivanja
slo2enosti, naroiito kod crtanja 6gura ili prostora. Preklapanje povrEina povriinama, oznaiava-
njem stvari i detalja na ve( nacrtane detalje, djetja su rjeienja u smislu zahvatanja
jedinstva
cjeline ijasnostivizije cjeline koja dopire ilise istraiuje od samog crtaia.
-VarijacUa crteZa lto se odnose na predstavuanje simbola tovjeka-cjelovitog kompaktnog oblika.
Onje, u ovom slutaju, dat unoienjem nekih pojedinosti koje pokazuju
da se takvi simboli po ne-
aemu medusobno razlikuju
(tovjek
ljudi, Zivotinje), iz iega proizilazi djeija potreba za radoznalo-
Sau, sto
je
siguran put ka fluentnosti ideja, prva oznaka s kojom dijete ideje generise, razvijajuai i
pokazujudi
neki emo(ionalni stav.
- Crteii koji pokazuju odnose razlika u spolu, sa dodatim simbolima za ta obiljeZja.
- Crtdi sto upuiuju na crtaiko oznaCavanje razlikovanja simbola tovjeka po odjed i po drugim
obiuetjima, kojima moZemo pridruiiti prethodno
navedene odlike.
Slitnim osnovama se izgratluju logitnUi individualnui stilovi u cneiu djece ifigura. Konzistentnost
ostaje na razini kod mnoge djece i kadaje u pitanju veliiina odreafenih figura i dielova kao i nje-
na osnovna shema, ito
je
konstantnost tipa ili razvuanje sopstvenog stila. G. W Paget izbrojao
je
53 razlieita simbola na oko tristo djeiijih crteZa, Duete u crteiu uspostavlja odrealenu hijerarhiju,
crtajuCi sve ito
je
u njegovim otima va:no u nekom narativno-simboliikom smislu. Takve veliiine
dobivaju i adekvatne dimenzije, a kada koristi boju, i ona
je
u istoj sluibi potenciranja. I objekti i
stvari, iako statitni, imaju svoje djelovanje u oiima i mislima djece, kao produZena 5trana djelova-
nja
-
emocionalno djelovanje.
- Boja se preferira obliku, iako su vaZnije jednakosti
oblika nego boja, crtanje bojom uvodi ih na
moguenosti slikanja simbolima, ali i ka njihovom smanjivanju. Odrealivanje ve(eg broja lokaine
boje i njene upotrebe kao i opaianje stvarnih ili pribli:no stvarnih boja.
- lstodobno, stvaranje oblika i odredivanja njegove obojenosti, postavljanje
boja bez prethodnog
naznatavanja obrisa, oblika.sve ovo nas upuiuje na motive i potrebe za radoznaloiiu, spontanu
fl eksibilnost kvalitetnijeg opaianja.
Ekspresivnost elemenata likovnog izraza poma:e mu da spontano reaguje, U takvom procesu
lFJova
zalaganja, ida bi to djelovanje istaknulo, koristi se intenzivnoitu boje koja, ujedno,
fformira oblik djeijom dekorativnoitu. U prikazu prostora ima nekoliko etapa obuhvatanja;
c
prvom
redu, to
je
Zelja da djeca svaki objeld i figuru predstavljaju zasebno, sto ima za po-
{rdku
razbacan raspored; linija tla i neba
jesu
ujedno prvi friz-plan, ponavlianje istog niza
Igurd i objekata
jeste
drugi friz ili plan.''"To je
slted njegova izravnog videnja i poimanja,
a u
*vom spontanom snalaienju ono stvara slike unutraSnjeg ili vanjskog svijeta. Sa aspekta djeijeg
.p.tanja
stvarnosti i prostora, ovdje mozemo zapaziti variante razbacanosti objekata na plohi
l- manifestactu nemo(ida pojedinaine predmete poveie teiiinom linijom; u tim sluiaievima
eki objekt ili ljudsku figuru radi nezavi5no, ne ulazeii u odnose medu njima; takodet ovdje
je
tkutan
prostor horizontalnog niza ilifriz, Sto podrazumueva uva:avanje prostornih
odnosa
rno na relaciii lijevo-desno i posljednji, prostor duplog i trostrukog friza, etaini prostor, re-
-rje
prvog, drugog i treteg plana,jednog iznad drugog. Posebno se ispoljava njegov transpa-
rrtni prostor kojim rjeiava prikaz predmeta iza predmeta, tako da se oba predmeta vide, nema
danjanja; zatim plato zemlje oznaiava, u ovom ciklusu prostornosti, prelaz na potpuniji
opisni
pstor. gdje
5e na specifiian djeiji naiin vidi stoje bliie, a sto dalje. U
jednom
opisu, sa stanoviita
Fo6tora.
u opaZanju kod djece i B, Karlavari5 smatra da'ono dUete koje crta topololki prostor, ve-
cna dobro zapaia vizuelne pojave u stvarnoj sredini i dobro se snalazi u prostoru.
takav
prostor
FHiii
njegovoj svijesti posjedujuii takav tip prostorne predodzbei'?rT
- fustavljanje prvih, ranih i znaiajnih pokazatelja u svrhu vizuelnog razvoja djeteta kroz oblik
i p.ostor kao izraZajno sredstvo djeajeg likovnog govora u podruiju crtanja i slikanja. Metodom
-za,
kao prvim stadijem njegove kompozicUe, data su vaZna potenciranja kojima ostvaruje veei
b(i rezultata procesom ukljuiivanja raznih podataka na prvoj liniji
(linUi
tla); gornjoj liniji
(liniji
-nosfere),
a posebno izme.lu, iime rjeiava doZivljaje iz prirode, obogaiujuii svoju kompoziciu.
Oiro smo okarakterisali kao poietnuZeljuza razliiitoiiu, kada vrsi rasporealivanje u crteiu. moguai
Eri efekti asocijativne fluentnosti
j
kreativnog likovnog miiljenja.
f,fte(a ovoga perioda mogu koristiti razliiite materijale, suhe crtate, ali i teine, obo.jene. kao i ra-
zpvrsna sredstva, koja imaju za njih uviek isti princip primjene, iime se, viSe-manje. potvrduje
lblna dominacia crtanja icrtaikog. Vizualizacia iz njegovih teznji i igre koju sprovodi u svojoj
d(olini usmjerena
je
na memorisanje njemu interesantnih podataka. U tom ciklusu ostvaruje
frnd predodibi, koje, kada zaieli, reproducira. Sveukupnost mnogih likovnih regulativa koji su
gFsno
i svrhovito pokazali u ovoj dobi
(crte: glave, ljudski lik, pokret, potenciranje
znaienja i
Elifina, izdvajanje i posebnost, rjeiavanje prostora 5 dva niza, izduiivanje, crtanje bojom, iablon i
ttEmorUa, transparentnost i prevaljivanje),
u daljem likovno-razvojnom nastupu bit Ce obogaCeni,
I izadrzani u svojoj suitini, da bi kod starije djece bili zamUenjeni u potpuno nove i pravilnije
odnose.
- Usmjeravanje painje, posebno na lice iovjeka. duhovno-crtaiko nabrajanje veieg fonda poda-
laka u licu
(pored
osnovnih elemenata lica, prisutni su dodatni, trenutno zahvadeni kao deta-
tl.
Ovaj interes
je proiiren i za detalje na obliku Zivotinja crtaiki kao i u konstukcije oblikovane
u glini, plastelinu. glinamolu.
Ovaj aspekt o5tvaruje slaganjem dijelova idetalja u cjelinu. Sav rad
moZemo prihvatiti kao djeiju unutrainju nagradu i njegovo zadovoljstvo dok crta. To su za nas
poteci
sposobnosti razrade detalja koji se sprovode na nekom zadatku, razvoj detalja iemocio-
nalnog stava.
Fve likovne kombinatorike spontane su i intuitivne; to
je
igra medijima, ito
je
i sama karak-
e.istika umjetnosti. Sam odabir oblika, motiva kod djece predikolskog
uzrasta prvi je
sistem
lombinatoritkih moguinosti; kao takvi. vezuju(i se svojom funkcijom, postaju, zapravq radosne
potrebe
da se neka likovna kombinatorika obavi. DaUe potrebe i moguCnosti likovne kombinato-
dke uslov|jeni su; bez obzira ito
je
djetije djelovanje bez nekih bitnih estetskih ambicija, fiksacia,
naiin predstavljanja utisaka, misli i osjeianja. uviekje razlitit od onog Jtoje doilo kanalom iula i
B.Karlavaris, Metodika likovnog odgoja I, Rijeka, 1991, str.75.
Prosvjetni list,Sasjevo,l99l/92, B.Karlavaris
115
e.
:t6
)1'l
;
116
I
=o
N
=
o
o
z
=i
=
lto ie biti nova kombinatorika.
- Predstavljanje krcativnih prezentacija
ispoljenih kroz prve djeije grafitke manipulacije tiskov-
nom formom i tiskanjem, posmatranjem moZemo otkriti kreativnost grafiikim izra:avanjem,
oznaaenu kao visoki tisak. l ovdje su izraziti momenti za radoznalost, dostignuie, demonstriranie
razlititih natina, kao moguea adaptivna fleksibilnost.
postizanje
bogatstva istog ili sliinog, Zelja da
se uradi lto viJe rieienja simbola i gesta, fluentnost
-
sl.(T-7,).
6.3. Period srednjeg djetinjstva - faza oblika i
pojava
(intelektualni
realizam)
Najbolji period
djetinjstva, prvih ikolskih godina,
vrijeme
je
stabilnog i ravnomjernog rasta, uz
poboljlanje
fiziikih vjeltina. Eto su ujedno uslovi da djeca rade ute idjeluju bez vete pomoai
odraslih. Kontrola nad svojim ttelom omogueava sistematski i strukturiran kontekst sve slo:enije
igre. Prisutne su pojave hiperaktivnosti, pretjerane
aktivnosti koja se. po nekim teorUama, odvua
u nekoliko podrutja (nivo
aktivnosti, koncentracta, percepcija, motoriika kontrola ijezik). Bitne
pretpostavke
sveukupnog komuniciranja jesu
da djeca ove dobi mogu uiiti iz potpuno simbolii-
kih iskustava, protitanih knjiga ilisluiajuai priee,
fto
je,
opet, dar povezivanja
s vlastitim iskustvom.
Uviek je
cijenjena vaZnost upotrebe i datost raznolikosti aktivnosti s materijalima i opremom,
ukljutujuii ivrieme. time se posebno tretira poticaj na djelovanje. rad i razmiiljanje djece ove
dobi. Potreba da se pripremitakva
atmosfera poticajnaje i izazovna radnja,jer omoguiuje razno-
likizbor. Jto rezultira djetijom zaokupuenoidu. U takvom miUeu djeca ponavljaju
steiena umijeia
sve dok ih u potpunostine
savladaju,jer ono Etoje ikolsko dUete vei iniciralo ivodilo, najdragocje-
nije je
za postizanje odredenog umUeia. Piaget i Inhelder ukazuju na obrasce uienja kod djece u
nirim razredima, uvjetovane promicanjem
od predoperacijskog do konkretnog operaciskog mi-
iljenja. Glavno kognitivno postignute
u rjelavanju problema, kako navode autori,jeste da djeca u
dobi 6-9 godina poiinju
stjecati mentalnu sposobnost razmilljanja. tj. predmete
i druga obiljeija
ne moraju dotaknuti ili pokrenuti,
sada vet rukuju "simboliikii Poito ovaj pristup u vije sluiajeva
nije ostvarljiv naielo poduiavanja
djece slUedi primjenu interakcte i komunikacije u verbalnom
smislu.
Fakcititet odnosa kojise rasporetluje izmedu stvari i liudi u okruienju rezultatje egocentriinog raz-
milljanja u kognitivnom razvoju tokom prve
lkolske dobi. Ovo
je poietak stadia kojim se pokreau
konkretne operacije, da bi se doslo do objektivnih slika stvarnosti. Objektivniim razmiiljanjem,
oni sravnjavaju razliaita znaienja uz pomoe
logitkih principa (konzervacijom
i reverzibilnoiiu),
Taj smisao imogutnosti koje se razvijaju ka temeljima racionalnog razmiSljanja i kontinuiranoj
logici, po
Piagetu,
jesu
zahtjev da oni ute kroz istra:ivanje i isprobavanje raznih rjeienja. Tokom
ni2ih razreda osnovne ikole, djeiiji tjelesni rast lagano se i usporava, tako da im
je
tjelesna aktiv-
nost presudna za poboljsanie
razvoja njihovih opeih sposobnosti. lsto to vaZi i za spoznajni razvoj.
Fizitka aktivnost, napor usmjeren akcijom, mnogo brie pomaZe shvatanje apstraktnih pojmova:
"stoga je
osobito varno natelo u praki rada s djecom niiih razreda, ukljuiiti ih u aktivne, radije
nego u pasivne aktivnostil'?ls Autori idalje konstatuju vrlo bitne radnje koje ie doprinositi speci-
fienoj motoriinosti i rukovanju, tj. da bi djeca trebala svoje uienje sprovoditi na osnovu vlastitih
izravnih iskustava, rukuiuii priborom idrugim sredstvima. U ovome periodu, prilikom rada i podu-
ke, pruiene su velike mogutnosti rada u manjim skupinama, na projektima
i zadacima u stalnoj
koordinacijis drugima. Obim koncentracte, trajnosti i distribucije pa:nje
sveje razvueniji, cjeloku-
pnu
alftivnost usredsreduje sam rad, stavove i razne relacije na planu uloge i utjecaja na rjeiavanje
odredenih sadriaja i procesa.'U
toku mlaaleg Skolskog doba maita postaje
sve stvaralaikija ijavlja
se kao snaian faktor u $kolskoj ivanikolskoj aktivnost djeteta'.rre
Na planu
emocionalnog iivota, diferencijacija osjeaja izraZajnija
je
osobito bogatstvom doriv-
218 J. Piaget, Science of€ducation and the psychology ofthe child, New
york,
1972. 28.
219 Dulan D. Dordevi6, Razvojna psihologija,
c- Milanovac, 1988, 147.
ljavanja koja postaju stabilnija. Intelektualna osjetanja se uveiavaju. regulirana novosteienim
aanjima i stvaralaikim produktima. Ocjenjujuai doZivljaj lijepog i o5udu onoga sto
je
suprotno
bkvoj estetskoj kategorii, u:ivajuai u svojim idrugim likovnim ostvarenjima, estetska osjeaanja
tontinuirano dobivaju na kvaliteti. Prema Eriku H. Eriksonu, kriza ovog perioda odnosi se na ie-
lju za aktivnoiau nasuprot inferiornosti i osjecaju manje vruednosti. lz slidnih poznavanja djece
ove dobi, dr.Mira eudina-Obradovia, kada analizira razvoj kreativnosti, primjeiuje
da najkasnije
do desete godine kod vetine dolazi do "pada kreativnosti" i smanjenja sposobnosti da stvaraju
originalne ideje. Smatramo da se moie dovoljno uspostaviti vremena iprostora za samo5talnim
istraZivanjem istvaranjem djece, iako su, kako navodi autorica, djeca-uienici zaposjednuti ikol-
skim pravilima, miiUenjem i zakonitostima, Flekibilnostu i inoviranjem metoda rada i uienja, za
bnomen stvaralaitva bio bi dovoljno omoguien prostor i prilika za individualnosti i istraZivanja.
himjerenije, nove, savremenije metode, precizne u nastavi, daju velike ianseza kreativnost u ovoj
dobi.
Oko 5edme godine djeiUe crtanje dostiie nivo stvarne percepcUe, gdje u sliku ulaziono ito se
percipira
s manje iliviie preciznosti i vjeitine.,o Znanje koje dUete ima o nekom objektu irazlike
u vialenju objekta oznatiloje ovu crtatku fazu kao intelekualni realizam.,,r Vet smo istakli da pre-
poznatljivost
objekta osigurava iscrtavanje njegovih bitnih karakteristika, itoje uslov da se djeca
postepeno
odluiuju za konaian izgled-prikazivanje objekta. U tako postepenom
slijedu djeca,
zapravo. rade na modifikovanju konaine forme.
- lzrazavanje vlastitih vizuelnih do:ivljaja u prirodi crtaikim sredstvima,
(razlike pojave
ve€ih i
manjih skupina dobro uoienih i likovno-grafiiki prikazanih (razlike
u kvaliteti linija). Predo-
ienost prostora i objekta koji iine pozadinu bitnog sadrZaja. Odnos utenika
(7-8 godina) pre-
ma analitiikom promatranju, uz koriitenje tuia i pera; vidljiv
je primjeren raspored promatranih
predmeta
u
jednoj
kompozicijskoj cjelini na osnovu zamjeiivanja razliiitih velieina. Smatramo
o\re napore kao rezultate ispoljene uienikove ielje za razliiitostu, nastup odredenog kvaliteta ek-
spresivne fluentnosti, Stoje kompozicija-komponovanje ideje u neku cjelinu uz uteiie taanijeg
opaianja.
bpitivanja, s razlogom, poatuju nastavne programe, pomo(u kojih se oaeku.ie upravo ta meta-
morfoza
(crtez po modelu-crtanje po prirodi), lto je praka oko desete ijedanaeste godine.Takvi
nastupi predstavljaju prvo formiranje senzibiliteta o vitlenom. sve te radnje u praki djece usmje-
rene su za dobtanje realistiinije slike, time ispravljaju sve prethodne
'gregkei U poietku ovoga
petioda
djeca dolaze do vrlo korisnog otkrita; linija koja se nacrta koso u odnosu na horizontalnu
osu sugeriie dubinu. Postiiuii efekt dubine, ltoje viii stepen definisanja trodimenzionalnosti
objelta, nastaje niz individualnih pokuiaja kojima tumaieto svojstvo. DUete se mora sada poslu-
iiti geometrijskim
oblicima; rasprave oko ovakvih bitnih mogutnosti savladavanja reda, prema
iemu djeca teZe crtajuti, vodili su i Piaget i Inhelder, te Oerter. Promatranje prostora nie otaita-
vanje svojstava predmeta, to
je
radnja koja se vrii na predmetima. Autori navode da te se u tim
gledanjima na stvari naiiniti formalizirajuae, operatorne sheme koje funkcionisu same od sebe.
Kada se uzme u obzir da
je povijest geometrijskog promatranja, od elementarne senzomotoriike
radnje do formalnog djelovanja, konstatuje se da
je
to, zapravo, povijest jedne
aktivnosti. "To
je
aktivnost najprue vezana uz predmet kojemu se prilagoduje, ali ga pri tom asimilira na vlastito
funkcioniranje, da ga transformira isto tako kao itoje geometrija transformirala fiziku."r2
- lspravno sugeriranje linijom plastianosti i osjetljenosti prostora ili oblika kao malih studija cr-
teia; l0-l l godina. lstaknuto znanje grafiakog izrazavanja crtaikim tehnikama i sredstvima, gdje
F
posebno
intenziviran individualan rad s ciljem otkrivanja mikrostrukture na posmatranim
stva-
rima ili predmetima. Mi ovo vidimo kao njegovu potrebu za dostignu(ima, neku vrstu ternje za
neobiino!iu, sa izrazenom motoritkom osjetljivoiiu i osjetUivoJtu samog opaZaja.
Prateti razvoj osjetljivostiza prostor, kod uienika u ovoj dobiznatajnoje predstavitineke varijan-
20 Vladislav Pani6, Psihologija i umetnost, Beograd, 1997, 76.
22t Morin Koks, Deaji cnez, Beograd,2000. 38,39.
122 Horst Beisl, Umjetnost i dijele, br58, Zagreb, 1978, 9.
11'
I
t18
I
=
=
N
=
n
N.
F
=
=
te. Prostor prevaljivanja, naein opisnog prostora,
oblike prevauuje na plohu
da bi oni, zapravo,
bili istih proporcua
iveliaina kakvi su u stvarnosti, dok prostorom zaklanjanja objekr pred-
stavlja
(pribliiavanje
opisnog prostora vizuelnom), Daljim iskustvima, aineii proZimanje ova dva
aspekta prostora, mogudnostje ka vizuelnom naiinu prikaza prostora.
U ovom slutaju obiino se
kombinira plato zemlje kao element deskriptivnog prikaza prostora i perspektivnog prikaza poje-
dinatnih predmeta, uz suzavanje paralelnih linUa i 5manjivanja objekata u drugom planu.
- Sposobnost aktivnog zapaZanja realnog prostora
kao i njegovih vizuelnih aspekata. Koristeii
neki doZivljeni prostor
u svom likovnom izrazu, predstavuaju poietke
svoje likovne zrelosti i po-
tetke optitkog prikaza prostora.
Pojaiana uloga opservacue koju smo pratili kod uienika, kao
metod vizualiziranih planova,
bitna kreativna karakteristika je
unoienje u crtez-sliku elemenata
vizuelnog: zaklanjanjejednog objekta drugim u odnosu na planove prostora,
bliZi objekti donekle
prekrivaju
one udaljene. Zadriavanjem ploEnog
koncepta ujedno likovno ukazuju na prve pojave
izraZavanja privida treCe dimenzie. Konstatovali 5mo, kao i u ranUim varijantama kreativnog, neke
motive za kreativno milljenje; ovog puta to 5u potrebe za dostignutima i radoznalosau, osjetlji-
vost za vizuelne probleme.
vizuelno misljenje.
Po Linquetu, faza intelekualnog realizma
jeste
djeiie djelovanje - crtanje, koje zaobilazi ono ito
je
na perspektivi kao zasnovan vizuelni realizam; ono prelazi idejno i provjerava
vizuelno stvari i
pojave za koje smatra da su tu; i pored toga, one mu se ne predstavljaju kao takve, Upravo slike
prividne prozirnosti, koje smo pratili krajem predikolskog perioda, sada su rezultat, slika sto ih
vodi predodiba. Tragom ovakvih zapaianja i pretpostavki
o akumuliranju raznih slika u svijesti
iu emocijama, smatramo da svako duete moie predstaviti predmet, a samo ga darovita mogu i
prikazati.
- lzvanredno uspostavljene veze sa prirodom, gdje uienik postiie materijalizaciju lokalnom bo-
jom.
Dobro registrovane, otkrivene, pronaalene
boje oznatavaju svUet njegove recepcue (10-11
godina). Koncentrlranim promatranjem promjene
boja 5ada
je
cilj postignut, uz veii stepen pa-
:nje i o5jetljivosti. lzraiena je potrcba za dostignuiima, osvieltena fluentnost
(asocijativna),
kao
ifluentnost ideja o boji.
Da bi diete zadovoljilo svoju potrebu za izraZavanjem, neminovno se slu:i crteiom. Poietkom
ovog perioda ono ima osebujnu potrebu da razjasnjava situacte s podruija govornog ka crtatem.
Ovdje se proiima intelektualnq gdje se ustanovljava odretlena dopuna crtatkim sredstvima i cr-
tafkim ostvarenjima. sve su izraienija razumijevanja iznanja o nekom objektu, iime se postiie i
postavlja odredenitetman u odnosu na njegov likovni izraz i kofist kojuje dobio kao odgovor od
vizuelnog podraraja
objekta u prirodi.
- Primjenom razliiitih postupaka
obrade u vaja.skom materijalu ostvaruju kvalitetno oblikovanje
mase, istraiujuai volumen na viSe naiina; povremeno
oduzimanje i dodavanje glinamola
na obli-
kovrru formu, sto
je,
ujednq odreclivanje pune plastike naspram ideje koja
je polaziite
kreativnog
oblikovanja
(utenici
I l-12 godina). Takoder, gradenjem objeta u prostoru.
uz primjenu najrazno-
wsnijeg materijala, njegove upotrebe, ostvarenoje estetskojedinstvo kao neiscrpni izvor otkriva-
nja i prouaavanja
oblikovnih vrijednosti i ljepote boja i strukura. I ovdje
je
na relaciji inventivniji
rad koji ostvarujuai zadovoljstvo prioblikovanju. gradenju, uzfiguralnu malu elaboraciju, izrazitu
motoriiku spretnost, likovnu praku
uienika dovodido kreativnog rezultata.
Pojatano zanimanje i radoznalost za najrazliiitije pojave i zakonitosti koje vladaju u njima pred-
stavljaju malog istraiivaia kojidolazido mnogih novih, preratlenih saznanja i pojedinosti
u stvari-
ma iz okruienja. U svrhu takvih sklonosti, crteije iesto diktiran istodobnim prikazivanjem razliii-
tih pogleda (u perspektivi,
odozgo, sa strane itd.).
- Reagovanje i postupno
osmistavanje kompozicije unutar koje su rasporedeni simboli, li-
kovne poruke, geste,
kraseii konstrukciju idaju(i dominantnost odredenom pravcu-smje-
ru u kompoziciji
(kod
utenika 1l-12 godina), predstavlja solidan korektan kreativan zahvat.
Maksimalno razvijena likovna percepcija, gdje
crteZja5no prikazuje objekte u prostoru, samo
su dopuna kreativnom. 5to9a smo pratili njegovu ispoljenu ielju za razlititim, kao fluentnost
ideja ka maiti i nekom emocionalnom stavu.
lraino
svojstvo u periodu
srednjeg djetinjstva jeste
koriiienje crteia za razradu ideja, kojim. na
temelju vizuelnih dojmova,jednostavno moie da izmiiua druge dijelove sloienog oblika, ato de
Cuiitikasnue za razradu i usporetlivanje.rr3 Ovaj fizioplastiini crteZ obogaien
je
sada umnorava-
njem i ujednaiavanjem vizuelnih i oblikovnih komponenti izraza. Nakon osme godine, primjetuje
se naglo razvuanje kreativnosti, kao i sposobnost koriStenja pojedinih
likovnih elemenata. Ujedno
Fto
stadij u kome se pokazuju
tendencije u obogaeivanju izraza na novim motivima s manje po-
5ebnih rjeienja.,,a
-lndividualni pristup utenika
(8-9 godina) u razlikovanju ibogattem predstavljanju
odnosa medu
bojama, materijalima, oblicima iveliiinama. Razvtenui smisao za shvatanje kontasta kao povo-
da za opaianje oblika
(razlitite
karakteristike). lzraZavanje bojom preferira opis karakteristiinih
zanimljivosti, interpretiranje sadriaja bojom. na svoj naiin.Toje bila predstava inventivnieg rada,
zadovoljstvo u kreiranju slike, demonstriranje neteg drukiUeg, prisustvo gradenja
emosionalnog
stlva i spretnosti, osjetljivosti motorike.
Postepeno likovno sazrUevanje nalazi put do apstraktnog naiina razmilljanja, koje ie u funkciji
lkovne provedbe ideje, imati znatajne likovne rezultate. Takva iskustva i prilagodljivost,
koja
je
mladog crtaia pratila zajedno s intelektualnim stavovima, u novim akivnostima na ovome olanu
bitievelika prednost s obzirom da se nalazi u clatnoj dobi- periodu)
svojega cjelokupnog likov-
nog izraiavanja i stvaranja.
- Likovno rasporetleni povriinski
oblici, kao i pristup
njihova definisanja grafiikim
tehnikama i
moguinostima, oznaieno je
kao samostalno komponiranje s
primjesama
istaknute vizuelne me-
rnorUe za potrebegrafiikih kreacija. Ovdje utenik (11-12 godina)
otkriva svoje unutrainje nagrade
i zadovo ljstvo pri radu ovim medUem likovnog izraiavanja, kao i ukljutivanje spontane flekibilno-
sti, izrazite motoriikespretnosti i osjetljivosti.
Dodirne taike s kombinatorikom, za koju Zan PiaZe i Eerbel Inhelder istiiu da
je
od prvobitnog
aaaaja za iirenje ijaianje moii misli, omogucava kombinovanje objekata i ideja ili propozicua,
ito pokreie jednu
novu logiku, U ovom periodu,
kada se njegove mogutnosti sprovode u svim
varijantama, dijete obavezno moZe pokazati kvalitetne rezultate. Ceste produkcije
manifestiraju
se prvo od vibriraju(e linije do prvih Sablona, ito ih naizgled vodi ka promjentivosti
i ponavljanju
likovne igre.
- Cista likovna predstava svijetlo-tamnog kontrasta, izvedena putem grafitkih
tehnika, uienici do
devete godine
uspjevaju postignuti prikazom tamnih silueta na svijetloj pozadini.
lmresivni poda-
ci grafiikim manipulisanjem djecu ove dobi dovode do formiranja tiskovne forme. lsticane
potre-
be za radoznaloiiu poticale su likovnu fluentnost, kako bi se izveo Sto veai broj gesta, pokuEaja,
a
potom
okoniao put grafiikim rezultatom. Pratili smo odretleni kvalitet motoriike soretnosti, ali i
osjetljivosti.
sve to skupa pojaiava uiivanje u likovnoj kombinatorici, tehnikama, temama, materijalima i umi-
jdima.
Obavezno mozemo naslutiti u radu i neke njihove zaiete i nerealizovane kombinatorike.
Upravo sada ona ima naglasak na moguanosti kako upotrijebiti likovni materijal, da bi se njim
najbolje izrazio oblik vlastite zamisli. Oslanjajuti se na prethodna
iskustva i znanja, kombinatorika
F
u ovome periodu
razvoja svjesnia,sto se najbolje pokazuje
upravo u tetnji ka vrlo blzoj zamjeni
obrisne linUe u plohu, a plohe
u vrUednosti lokalne boje
-
sl.
(T-
8.).
5.4. Period predadole3cenciie-f.za
punog
izraza
(yizuelno-optiaki
rcalizam)
Veoma izraiene razlike individualnih osobenosti prate predadolescentni
razvojni period,
Sto ga
predstavljaju
viii razredi osnovne Skole.
Emil Rob€n Tanay, Iikovna kultura u niZim razxedima osnol1xe lkote, Zag€b, 1989.
B.Kartavans, Metodika likovnos odgoja, 2, Rijeka, 1988.
119
223
224
120
o
a
o
o
e
o
a
N
\
=
E
=
Motorika, koja
je
i ranije imala snaian razvojni trend, sada dobiva na kvaliteti, gdje 5e pokreti i
kretnje usklaaluju, harmoniziraju s vrlo taenim koordinacuama kojima djeca ove dobi vladaju. Sve
su popularnte igotovo utestale fizitke aktivnosti, sto su, ujedno, pomoi razvoju i osnaienju cje-
lokupnog tijela. Opaia.ine mogudnosti, praiene iulnim otkrivanjima, takoder postaju znatno bo-
gatijq stabilnte, ali i tragala{ke. Ovakve manifestacie upotpunjuju stalnim intelektualnim i isku-
swenim podacima. Raspolarudi svojom ulogom, prisutnoieu u raznim situactama razrje3avaju
mnoge operativne zahtjeve, jednostavno
na vrieme razlutuju bitno iva:no od nevaznog, opte od
pojedinainog itd. Objektivnost u opaiaju, narotito prostora, koji determiniSu u trodimenzional-
nom prepoznavanju i utvrdivanju i na osnovu percepcije predmeta u perspektivi, zapravo postiiu
znaiajan i kvalitetan uspjeh u sferi opaZanja. Obim njihove paZnje konstantno se prosiruje, jer
ta
svojstva redovno prate programi
izadaci, organizovani i sistematizovani, Stoje stalni i usmjerava-
jufi
interes i zadatak. VeC donekle kultivisan, stvaralaiki karakter maste biva
posebno
iskoriSten
u funkcti i stvaralaltvu u raznim granama umjetnosti. Konstrktivna masta
jedno je
od polaziSta
realnim djelovanjima talentovane djece ove dobi. Cesto prevladuju razliiiti stepeni miSljenja u
odnosu na potrebe,
anga:ovanja iZelje. Davni poieci apstraktnog miiljenja, ali ive( izgradeni ste-
peni
senzorno-motoriekog ikonkretnog misljenja, u ovom razdoblju predstavljaju novi kvalitet.
'Apstrakcta djeteta
je joS
uvtek vezana za konkretnost predmeta i izgleda da se dijete misaono
nalazi na pola puta od iulnog iskustva do optih idejal"'?5 lz Piagetova istraiivanja o djeciod dvana-
este godine, moiemo konstatovati stav u kojem oni otkrivaju sposobnost da sama kreiraju pravilo
ponaianja, kako samostalno tako i5 vriniacima. Nagrade i priznanja snaian su motiv za njihov
anga:man, rad i ponaSanje;5toga onikvaliteti ivrste nastave u kojoj se zaista mogu predano iskq,----
zati imaju uslov za njihovo aktivno sudielovanje, crtanje, slikanje, oblikovanje grafika itd. Prema
autoru, ovo doba pripada izraZenoj samostalnosti iosjefaju slobodne prezentacue sebe i svoje
produktivnosti.To se viSe pokazuje u eksponiranju iskuswa tie breme nose, njeguju i iuvaju. Rani
pubertet je
okosnica dospjela do tijela i organizma hormonalnim porieklom ili cerebralnim. Sve
setovidno manifestuje, odraiava, posebno na fizitkoj konstituciji irazvoju, na psihiikoj zrelostiali
isocialnom ponaianju.
Konkretno ispitivanje itumatenje pojava kod pojedinaca, Sto smo ranie naglasili, obezbjeduje
posebnu izra:ajnu samostalnost iosjeeaj da se rad, produkcia sa svojom lidnoiiu iprezentira.
U poviesti imali smo priliku pratiti odrastanja mnogih umjetnika;jedan od njih
je
i Endy Warhol.
Niegova prijateljica (NickKish), preturajuti potavanu, naSlaje moZda najraniji poznati portret, koji
je
on naslikao kada
je
imao oko trinaest godina.Vea kao tinejdier, Endy potpisao se kasnUe crve-
nom bojom. Jedan analitiaar, preko fotografije naslikanog portreta, primUetio je
da se on
jos
tada
potpisao kao Warhol. Kao daje za E. Warhola imaojasnu predstavu ko ie postati. Djeaak kojije vo-
lio da crta i slika od svojih najranijih dana, dijete iz siromasne kuee, iz vremena velike ekonomske
krize, napustioje Pitsburg 1949. godine da bi u Njujorku potraiio slavu i bogatstvo. Znaoje da
je
za uspjeh u likovnoj umjetnosti u drugoj polovini 20. stoljeta potrebno da bude viden. Vazno
je
znati da E. Warhol u kuei nie imao radio-aparat do svojejedanaeste godine. Rotfen
je prije pojave
magnetofona i televizora. Svi novi oblici komunikacije fasciniraie ga tokom cijelog iivota,
Ekpresija kod djece ove dobi na znatnoje visem izraiajno likovnom nivou, s teinjom da se kroz
likovna ostvarenja izrazi raspoloienje i unutrainji iivot, Cesto zbog Skolskog odgoja u opiem
smislu, te utjecaja koji se rasporeduje i pomalo otetava njegovu naraslu intelektualnu i psihiaku
motiviranost za raznolikosti koje stoje pred njim, predadolescent cenzuriie aktivnosti ekspresije.
Upravo, "opadanjem ekpresivnosti u predadolescentnom periodu, opada i njihova stvaralaika
snagai'?e Stoga sposobnosti i stvaralaitvo djece, ispitivanl u razliiitim istrazivanjima, dobili su do
sada mnoge rezultate. U sugtini, oni su pokazatelji znatnog opadanja kreativne ekspresUe. Njiho-
vo tretiranje pojava i svUeta okruienja u ovoj dobi
(10-14)
vise postaje konvencionalno i pomalo
rigidno, gdje samo manji broj uienika uspueva zadriati sposobnosti kreativnih napora idalje ih
Duian D. Dordevi6, Razvojna psihologiia, G.Milanovac, 1988, 158.
Vladislav Pani6, Psihologija i umetnos! B€osrad, 1997, 76.
225
226
razvijati. Ujedno, ovo mogu biti neke naznake s kojima treba raiunati u svim obitezjima nastave
lovne kulture u cilju promicanja, unapredenja i davanja
povoljnosti da se takvo stanje izmieni
nabolje. U ovom periodu moZemo pratitifazu punog likovnog izraza, ito se oiituje u posebnoj na-
bonosti ka objektivnosti. Takav realizam zasniva se na raznovrsnosti koriiienja i misaonog usmje-
rdvanja tehnike i likovnih elemenata.
Itr od petog razreda predodibe se obogaauju izravnim
promatranjem kako predmeta tako i pri-
!ode. Ovoje poietak konkretnog razvoja perceptivnih senzibilnosti, itoje Sirenjejednog anali-
iiakog puta, itoje most izmedu ranog svUeta djetinjstva i svijeta odraslih.
- Unoienje detalja u crteZ s osjeianjem
prema teksturalnim vrUednostima na stvarima i povrii-
!r.rma, ostvareno efektnim imitiranjem materijala linijom. Primuenjena tekstura, kao likovniele-
menat u smislu odrealivanja materijala, niegovih svojstava
(uienici
12,13 godina). lzraienom
potrebom za dostignutima, ali iu zadovoljstvu od kreativnog rada, iskoriStavaju 5voju spontanu
ffeksibilnost u odnosu na glavni zadatak kojeg istraZuju. osim motoriake osjetljivosti, crtaaim i
dugim priborom pokazuju istanianiji opazaj.
Analiziraju oblike, volumen, pro5tornost ikoloristidku vrtednost, smjenjuju se rezultati raznolikosti
lojise ugraduju
postepeno u cjelovite situacie, kao vaine itako potrebne akumulacije vizuelnog i
yizualiziranog,
da bi potom bile u odredenom opsegu, likovno iskoriitene itretirane.
- Sugeriranje dubine prostora, plastiinosti i osvijetljenosti, kao i materijalizacte primjenom
boje i njenih kontrasta, uaenici viiih razreda osnovne ikole istovremeno naglasak daju pokretu i
istraiivanju volumena u prostoru. Jaie predstavljene moguanosti ucrtavanja zamiSljenih oblika u
metluprostorne odnose, ito su
jednom
rUeiju potrebe za dostignutima, koristeti svoju spontanu
feksibilnost, emocionalnistav kao i kreativno likovno miiljenje.
Rrtujuii kroz svoje snove ifantaziju, nakon 3to su ovladali bitnim
pojavama prostora i prostor-
nih odnosa, sposobni su da uljepiaju taj svijet inovim likovnim iskustvom iskuse mnoge likovne
wiiednosti. 5 ovakvim rezultatima oni dosptevaju do konkretnog ispitivania itumafenja
pojava,
likovnim razratunavanjem, s
jedne
strane
(sredstvima i medijima, a zatim likovnim miJljenjem).
Da bi postigli takav uspjeh i ostvarili ieljeni interes, koji ukljuiuje te dvije komponente, koriste
dominaciju iskustva,znanja,spretnosti ivjestine.
- lsticanje osjetanja za boju, ton, intenzitet, izraiavaju(i osobine hromatskim i ahromatskim odno-
sima na posmatranim oblicima, ito
je
uputilo uienika
(12 godina) na makimalno skladno kom-
ponovanje, potrebe su iizraZene ielje za razliiitoitu iosjetljivost za bojene-koloristiike probleme.
Mienjajuii likovne situacije izborom kvaliteta boje, ovdje se razvija opia perceptualna osjetui-
vrost.
Ininski napor da 5e bude ito tainii u prikazu figure, njenom pokretu, prostoru kojije u funkci.ji
cielokupne kompozicie, zapravo
je
uvjet da bi na tim relacUama realistitnosti, i samom umijetu,
mogli zapoieti njegovati svoj "individualni metod likovnog oblikovanja'i
Zasnovanoiau na sigurnoj opservacUi,
prikaz prostora sada dobiva znalaiki smjela i likovno-deter-
minisana rjeienja ralieitih odnosa u prostornom prikazu.
- Bogatstvo valerskih vrijednosti, postignuto saiimanjem razliiitih grupa valera daju utenikovom
radu kvalitet i razvijaju mu osje(aj za kjaroskuro upravo
primjenom valera boje ivalera svjetla.
ovo
je
novi stupanj viieg razvoja vizuelne percepcije gdje se na
jedan
natin uskladuju tonske
gradacije. Uienikje u stanju inventivnog istrazivanja koje mu istovremeno pruia vanredno zado-
voljstvo kreiranja valera; ujedno ovdje pratimo jedan pristup redefiniranju znanja i vjeitine oko
upotrebe boje i kreativnog likovnog miSljenja.
Optiikivizuelni prikaz prostora predstavlja, zapravo, puniizraz postupaka prostornog prikaziva-
nja, kao 5to su varijante: panoramski prostor, perspektivnisa zratnom i koloristiikom perspek-
tivom, svjesno suiavanje prostora, izmjene oane taike, unutarnji i vaniski prostor, kombino-
vani-prostori maite, sna i simbolitki
prostori. U ovom postupku ima vetu ulogu individualnost,
kako naglaiava B. Karlavaris pa varijante nemaju izrazito razvojno obiljeZje. U ovoj likovno-razvoj-
noj fazi optiikitretman ispoljava se u raznim projekcijama koje osmiiljavaju, u crtatkim ioboje-
121
122
I
:
o
z
o
N
i
E
o
a
3
R
a
nim likovnim kompozicuama s uticajem geometriske, zraine i koloristiike perspektive.
- Prikazi ptostora
koji polaze viie od stetenih znanja i iskustava odraZavaju nizove povezanih
pojedinatnih prostora.
Perspektivni prostor, obratlen na dobro shvatenim zakonitostima, uz upo-
trebu boje i valera, predstavlja, zapravo, dijalog sa vidUivim ili zamiiuenim prostorom iz prirode.
Misagledavamo otvoren proces promii|janja kao i neke aspeke transponiranja i redefiniranja vi-
denog. Sada
pratimo prikaz-metodu trodimenzionalnosti, odnosno karakteristike kose projekcije
aliimetodu linearne perspektive, Sto su karakteristike centralne projekcue. Dobroostvarena iluzija
dubine prostora, s pogledom iz
jedne
taake gledanja objekta, za starue uienike ciU
je
i potreba
izraZena za dostignutima. Adaptivnom fleksibilnoSau za ovakve fenomene uienik dolazi, demon-
strirajuCi, do Sireg varirania u prostoru crte:a iformata. Uporedo se ispouavaju na
jednoj
razini i
likovno i vizuelno misljenje.
U svakoj likovnoj poziciji ipropitivanju likovnog materuala ineospornog udjela likovnog miSUe-
nja, vidno
je prakticiranje primiene likovne kombinatorike, ito se, upravo, iogleda na planu tehni-
ka-poticaj. Likovna kombinatorika sada postaje, donekle, sredswo eksponiranja efektnosti kreativ-
nosti, na ttoj osnovi, posebno koriltenje prostora iformata, poprima mnogo vi3e likovnog smisla
i sadrzajnosti. Ovim 5e i zadatak djelovanja prepoznaje kao svjestan i snainue likovno usmjeren
potencual ka ploinim medijima koji omoguduju mnoge varijante, do trodimenzionalnosti.
Likovna kombinatorika u fazi vizuelno-optiikog realizma zapravo
je
medU prostornog prikazi-
vanja, otvara procese promiSUanja i aspekte transponovanja iredefiniranja vialenog,
lzrazito predstavuanje kontrasta suprotnosti u lintama, plohama, svuetlo-tamnim odnosima, po-
sebno grafitkim tehnikama. Likovni sadriaj
je paiuivo analiziran i samostalno grafitki transformi-
san u savrsenojedinstvo crno-bijelog, powiinom,linUom, tekturom isl.lovdje se realizuju potre-
be za dostignueima, uieidem spontane flekibilnosti, izuzetne motoritke spretnosti i osjetljivosti
koja
je primjerena dobi od
'13-14
godina.
Likovna ostvarenja, s podacima likovnog suiavanja prostora kao unutarnjeg ivanjskog, rezultat su
koriSaenia novih prostornih sistema-ploinog dekorativnog, kojise oslanja na ritam u svim smje-
rovima. S tim uotavaju i predstavuaju, istowemeno, prostor kadra, niza, reda, grupe i mnoitva s
razlititim kombinacijama dodirivanja, mimoilaZenja, preklapanja, usUecanja, prepieta, uz dinami-
ku i organsko.
-Postignuto komponovanje, uticajem i rjeiavanjem
jedinswa
i ravnote:e, kroz naglasenost mno-
gih izEiajnih elemenata, oblika, prostora, boje, teksture, svjetla, materUala i sl., primjenom oda-
branih grafiikih tehnika, utenicizavrinih razreda osnovneikole, uzzadate elemente, izvanrednim
komponovanjem odredilisu sadriaje togjedinstva obrazujuti tiskovnu formu, a, potom, tiskajuti
grafike. Ovdje se primUeti zadovoustvo grafitkog dj€lovanja priborom i sredstvima, elaboriraju
se neki momenti, razratluju detalji sa naroiitim prisustvom motoriike spretnosti u izvodenju tiska.
Oblici koji se organizuju, ite kombinacue, prelijevajuti se iz medta u medij, iz oblika u oblik, iz
tehnike u tehniku, uvijek se grupiiu okojedne osnovice i na svoj naain, zapravo, tematiziraju viie
likovnih moguinosti i znaaenja, 5to
je posebno bitno za suedete uzraste
-
sl.(T-g.).
6.5. Period adolescencije - karakteristike likovnog izlaza
ornladine
Najizazovniji period iivota
(adolescencua
ili mladalaiko doba), s velikim tjelesnim. kognitivnim i
socijalnim promjenama, nastupa izmealu 10. i20. godine."7 Nadgradnja razvoia rezultira u ovoj
dobi, kao i sticanje novih kognitivnih sposobnosti.TinejdZerska dob ili adolescencija, kako navode
P Hwang - B. Nilsson, oznatava stanja u kojima oni mogu razmiiljati o alternativama i pojava-
ma koje nisu prisutne, postavuati hipoteze, koristiti metakognitivnost, pokazati se izvan vaZeiih
konvencia, dominirati rjeienjima teoruskih i praktitnih problema, a sto
je
u funkcUi racionalnog
razmiSljanja, upotpunjujudi fantaziju. Piaget na prvo mjesto postavlja njihovu sposobnost da raz-
227 P Hwans - B. Nilsson, Raz,'ojna psihologija od fetusa do odmslos aovjeka, Stockholm, 199s, 24q.
riiljaju o pojmovima "mogutnostil kojima
postavuaju najrazliiitije misaone konstrukcte, razma-
!-aiu implikacije ifaktore problema, iime se zadriavaju na veiem i kompaktnijem broju rjelenja,
odgovora, postavki i prezentacija. Znatno
je viii nivo uvaZavanja principa i pravila koje saZimaju
z potrebe vlastitih doZivljaja i iskustava. U Piagetovom predstavljanju zadnjeg stadUa razmitlja-
da'tinejdier
oblikuje
prave sisteme ili teorije o knjiZevnosti. filozofiji i moralu, |judima, druitvu i
hduanosti".z'3 Ameritki
psiholog John Flavella, ukazujuai na
javljanje predod:bi o znatenju logi-
h, a i u sklopu nove moai rasutlivanja, za tinejdiere pretpostavlja odredenu disciplinovanost, na
qlovu
aega uoiava njihov naglasak na mogute u odnosu na swarno, te sposobnosti logitkog
cpravljanja o vrednovanjima i idejama. Njihov egocentrizam
je
usmjeren prema vlastitoj liino-
li prema Eriku H. Eriksonu, identitet i stvaranje identiteta tinejdierske dobi sastoji se viie'bd
fugmenata razliiitih slika kojejoi nisu integtitane:z2e Preko reakcija drugih osoba, ito mogu biti i
Frtpostavljeni,
voale, profesori, nastavnici, mentori i sl., oni oblikuju svoje samoosjeianje, samo-
Espekt i samopouzdanje.
Trejdzerska emocionalna samostalnost bliskim relacijama nalazise na najviiem nivou u odnosu
rE ranije doba. Prema istrazivanjima Petera Blosa, toje"druga individualizacijal ito objainjava da
tiEjdZer, zapravo,
preuzima odgovornostza samog sebe isvoje postupke. Drugiaspekt samostaF
rEti odnosi se na postupke, tj. njihovu sposobnost donosenja odluka, koje se iesto manifestuju
bo procjenjivanje rizika, gledanje unaprUed itd. Samostalnost
je
ispotena ka razvUanju vaieaih
rb.miza moral, politiku i vjeru. Upravo vet navedene sposobnosti apstrahiranja, apstraktnog
pro-
triSljanja uveliko osiguravaju susret iznaiajna rjeienja, rezultate kao i stavove na planu umjetno-
sai
(teorije, povijesti i likovnog izraiavanja).
Doprinos emocija sa stanoviSta promjena tolikije da odrealeno emocionalno stanje preobraiava
Focese
razmiiljanja ili pripreme za reakcUu i mogu iesto ostati kaojednostavne, ali i preobraziti
u neki 5klop miiljenja ili ponaSanja.TinejdZeri najieiie postaju svjesni svojih osjefanja. iime daju
grainu
potporu vlastitim vrijednostima. Vrlo intenzivan motorni razvoj, kao i sposobnosti, efekti
rt wlo burnog i razlititog reagovanja i uiestvovanja u 5lobodnim aktivnostima. Snaga miiiia,
ja-
aiE ruke izahvata.
preciznost pokreta s visoko izraienom finom motorikom ispoljenaje u raznim
*tivnostima. Individualne razlike promovlraju kod adolescenta ijednog i drugog spola superi-
cnost u odredenim sposobnostima, kada
je
u pitanju motoriika aktivnost. U procesu miiljenja,
kiije na veoma zavidnom nivou, zajedno s opiim znanjem, opaianja se istiiu i imaju svojstva
iifdZivaakih preokupacija. Analizom
podataka, koji imaju svrhovitu krajnju namjeru, adolescenti,
rz pomo( eksperimentisanja iosjetljivog opa:anja, posmatranja, uspijevaju objasniti idokaza-
li odredene situacije, razliiite prirode i oblasti. lzraZena su angaiovanja da apstraktan material
mogu zadriati kao sponu sa realnim svUetom, iz iega testo
prolzlaze vrijednosti emocija ukljuie-
nih u pamienje. "Stvaralaika maita, zajedno sa stvaralaikim mii'jenjem, uiestvuje u svim oblici-
tr|a stvaralaike djelatnosti mladih..."'?30 MiSuenje
je
organizovanije, sve viSe stvaralaiko i kititko,
6me mogu definisati pojmove navodeti razlike, vrste i nadredeni visi pojam. Piaget smatra da
F
neodvojivost njihova miiljenja od iivota zapravo izraz logiike, a potom izraz
ioperacionalne
toordinacie koja
je
bitna za akciju'i Nagli razvoj adolescentne inteligenciie uzrokje najrazliaitijih
hteresovanja. Potrebnoje, u tom kontekstu, istaknuti one kvalitete i dimenzije interesovanja koje
Dlian D. Oordevit naziva "saznajna interesovanja'i Povezano sa 3kolskim radom i aktivnostima,
odnose se na usmjeravajuaa interesovanja, za nauku i umjetnost.
tsmnogih grana umjetnosti adolescent odabire one koje ee na najbolji natin biti primljene u sklo-
pu s njegovim opaim stavom i senzibilitetom. Ovd.ie se moie uotitiosobina u kojoi mladiovedobi
izaiavaju stanovita, skoro univerzalna interesovanja, neoptereCeni razlikama svojstava iporije-
klom
-
tzv"duhovna
glad'i Ako se sami u takvim prilikama maksimalno posvete odabranom, spo-
sobnosti se iscrpljuju, ali, stoga, zadovouavaju razne pripreme za buduaa napredovanja, za svoj
interesantniji iivot, rad, timg najedan natin, uokviruju svoj sistem i svoju buduau pozicUu.
12t
s
tl8
tt9
30
Ibid..260.
Ibid.,266.
DuSan D. Dord€vi6, Razvojna psihologija, G. Milanovac, 1988, 181.
124
Fl
a
z
o
I
r\t
-
N
=
z
lstaknutost iprevladavanje estetskih osjetaja naroeito se odviaju samom praksom, motrenjem i
uiivaniem. Ono ito adolescenti traZe u umjetnosti, "nije nista drugo do odblUesak novih sopstve-
nih drustvenih stanja, izraiaj za sve ono ito ne mogu izraziti, a ito osjetaju u sebi"
(G.
Vermeylen).
Estetska obogativanja, nakon samostalnih umjetnitkih
pokuiaja, takoder su produkti i izraz viie
njihovih estetskih doiivtaja. Upravo na ovim osnovama, kod pojedinih sejavlja potreba za origi-
n;lnostu, alije to skuieno i oruentisano uglavnom na
jezik
i govor, ito
je,
kako navodi Mira Cudi-
na-ObradoviC,'ponovno budenje kreativnosti':
Po modelu E.M. Drews,
predstavljene su ietiri kategorije,
primjeri modernog adolescenta U toj
klasifikacii oiito se da uvidjetistepen narastanja njihove uloge i na po|ju likovne kulture. [J tom
slijedu, tinejdieri se pojavuuju prvo kao oni ko.iisvjesno rade ipreferiraju
produktivnost, zatim kao
vode-akademski uspjeini, kao kreativni intelektualciorlginalni buduii artisti
(provokativni,
the
rebel), i oni sa veoma niskim postignuCima. Takotler, gimnazijalci, srednjoikolci
predstavljaju se i
u Jirem drustvenom kontekstu svog napredovanja,
posebno kada su u situaciama stvaralaikog
snalaienja
gdje se, zapravo, njihove aktivnosti odvijaju uz uieiee individualnih crta neophodnih
za sam proce5 shvatanja. U povodu takvih analaza na osnovu istraZivanja nekih autora, rezultati
su se
podudarali sa osobinom kreativnih adolescenata. Tipiine osobine kreativnih adolescenata,
na osnovu istraZivania Davisa, su nezavisnost i samopouzdanje, nonkonformizam, radoznalost,
razvojnost kreativnih stavova, preferencUe prema imaginativnom ponaianju, u5mjerenost
prema
spontanim i kreativnim pokuiajima, ka otvoranju
prema novom iskustvu Druge razvojne oso-
bine daje Torrance, opisujuii to kao smjelost u istraiivanju i teinja za nezavisnim dostignutima,
senzitivnos! radoznalost i nezavisnost u sudenju i miiljenju, radikalizam, istrajnost, intuitivnost,
introvertiranost, razvijenost kreativnih stavova i bogatije rano iskustvo.'?rl
Realistitka faza koju smo pratili do kraja osnovnoikolskog
perida (predadolescencije), prelazi to-
kom sljedeiih godina u raznevartante likovnog oblikovanja u mladalaikom, tinejdzerskom dobu'
jer likovni razvoj ne moie se viEe karakterizirati razvojnim fazama. Kod mladih u dobi od 15 do
18
godina artikuliEe sejedna tendencija s individualnim likovno-izraiajnim
predznakom, a. usto,
i mnogim razliiitim diferencijacuama.']3'? Period adolescenta
priliino je
kondenziran u smislu li
kovnog bogatstva. Prepoznate dostignute vrijednosti likovnih ostvarenja on varira, uveiavajuai,
preko likovne elementarnosti i natela komponovanja, svoje nove kvalitete likovnih predstava i
rjelenja,
prezentuju(i tako svoju individualnost. U opaem smislu, to
je
onaj stepen, kako navodi
i B. Karlavarit kada se viie ne moZe ostvariti neki viii razvojni stupanj Traieii neke opfe oznake
ovog likovnog nastupa, mnogi autori
poku3avali su izraditi vise planskih orientacija, kako bi opie
oznake odredile neke specifiinosti u izraiavanju. Elementi koji bi mogli u toj funkciji posluiiti kao
projekt za daljnja istrazivanja
jesu likovne naklonosti na osnovu realizma. ka sentimentalnosti,
slobodi i originalnom
predstavljanju.
Realizam tinejdzera ima likovnu naklonost itendenciju da sve ito
je programsko, ili liino slobodno
iskazivanje, bude osmiiueno do naturalizma ili imitacue te vrste, da se uz likovnu opservaciu
postigne visok stepen sliinosti. Drugi
put je
da uporedo s realizmom iele. modifikuiuCi takav lF
kovniprogram, ostvariti i romantitne senzacije,
pune sladunjavih, iak i banalnih interpretacUa,
pa i kita, koji uvatuvaju,jednim dUelom, kao slobodu likovnog izraza.
- Poznajuai ulogu linue u likovnom djelu, rad uiinjen intenzitetom linie, kontrastom svjetlo-ta-
mnog, njenim ritmom, uieniku srednjoskolcu zadovoljava njegove teZnje usmjerene ka realizmu,
skoro do naturalizma. Uvjeruiv likovni
prikaz odrarava uienikovu koncentraciju i interes za li-
kovno-grafiiki izraz, naroiito kada
je u realizacui
postupaka i grafiikih tehnika. Potrebom da
dosegne mnoge finese, pripremajudi, obradujuti tiskovnu formu on elaborira vea neke rezultate,
razladuiuii detalje, uspieva, izuzetnom motoriikom spretnoiiu iosjettivoiiu, izvesti krajnji re-
zultat, tisak-qrafiku.
Radivoj KvataeiPsihologija stvarzlasrva,B€ograd,l976,str 150-153
B.Karlrvaris, Metodika likovnog odgoja l, Rijeka, 1991, 76.
23r
232
(}p
5to biseeventualno moglo izdvojitikao karakteristika, uz veliki utjecaj mnogih faktora u ovom
trbdalaakom periodu,jeste formiranje takvog stava da se uvuek neito originalno oswari. Najte-
ff momentiza takve pokusajejesu nauieni ili prihvateni ekspresivni potezi ismjelosti u virtu-
@rcsti materijalima. Takvim konceptom
pojedinci postiiu neku prvu
"umjetniaku strukturu."?33
Eto su srednjoikolci okrenuti, viie-manje, individualnim promiSljanjima, tako osjetaju isveveiu
FMainost
za mnoge aspekte kombinatorike u likovnom naiinu rada i swaranja. Veliko
je
za-
rinanje za umjetnost i sve likovno bogatstvo koje su pratili i bastinili, uz pomod nastave povijesti
mjetnosti. ali i preko drugih izvora i informacUa.
-Slobodna interpretacija predstavlja slobodno komponovanje mnogih likovnih elemenata ina-
da, stvarajuai motivu upeiatljiv itimunq, atmosferu Sto odaje uienikove teznje ka sentimenta-
bnu, poetiinosti. Na mrtvim prirodama, slobodnim crteZima ostvareno
je ciljano dostignuae,
&presivna fluentnost, kao i osjetljivost za probleme sa ulogom kreativnog likovnog miiljenja.
Iqnbinatorika postaje popularna i privlaina, jer, pomotu nje, vezuju se za umjetnost za koju
je
arimanje priliino izraZeno. Paralelno s individualnim likovnim karakteristikama omladine, koje
5e mUenjaju i preobraZavaju, dominantnost likovne kombinatorike dobiva potpuno na znaaaju,
duhvatajuaisva ona variranja, od optiikog realizma do originalnog izraza,Tako, na osnovu ispo-
Flosti
podsticaja kombinatorike kroz likovno djelovanje, tinejdieri razvtaju odredene likovne
ltrategije, gdje misao i ielja dalje proizvode likovnu senzaciju, a umnozavanjem likovno izrarajnih
sdnava kombinatorika postaje bitna u poimanju irealizovanju likovnog izraza imilljenja. Kako
gno
vei naveli, opazanie prostora istvarnosti kod tinejdZera, zasnovano na optim likovnim zako-
ritostima, odrazava se i u samom koncipiranju osnovnog crteia, skice za buduee likovno ostvare-
rie-Tako, u prostoru estetskog reda, on s€ pribliZava orientacijama kojima se sluii i umjetnik. oni
b |'l potetku koriste sasvim spontano, a potom i svjesno i s odredenim namjerama u procesima
lovne prakse, gdje smo otkrivali nekoliko varijanti
(pojedinaani
identitet kao komponenta defi-
rianog prostora, a odnosi se na realizac|u prostornog prikaza odredene figure ili objekta, zatim
Fonorjednog
plana, pro5tor kao fon, prepleta, zatalasane povriine, dinamiiki, organski,
geome-
trFki, prostor fantastike, iluzionistitki i iskuuiivo predstavljene teinje ka litnom rukopisu. Pri-
!tupiu kojima se njeguie ekpresivni potez, virtuozno igranje razliiitim materualima, izvodefi
tecifiine
strukture ifakture; u kompoziciju su uneseni momenti iz realnosti, ali isimbolitnog,
3b su, vjerovatno, predstave na5tale kvalitetom i ulogom likovne memorije uaenika, s ciljem imi-
lianja poznatih umjetnika iz povijesti ili okruienja. lstaknuta
je,
stoga, potreba za dostignutima,
$osobnosti
redefiniranja kako znanja iz oblasti povuesti likovnih umjetnosti tako itehnologije,
odnosno likovnih materiala, Kreativno likovno miSuenje, uz maitu odnos
je
koji neminovno po-
na:e njegovu likovnu praksu
-
sl.(T-10.).
r25
233 B. Karlavaris, Me.odika likovnog vaspitanja 3, Beograd, 1978, 55-56.
125
JI
It
Ero
I
I TALENAT. LIKOVNA NADARENOST
x
5
Priretlivaii Kantove dntropologuo, iznoseii pojedine stavove, odredili su odnos genija i talenta.
:
Integralni smisao ovoga pojma istiee da "liep duh stvara samo zahtjeve geniju, gdje je
uieniku
I
potrebno ono prirodno,
utitelju talenat, a genuu pronalazak: genijeje originalnost, osobnost koji
I
da;-E
trau-zore
t,G;G:.i-Po m iS-ljenj[ faniovori, veZ-nd
lroieiku
se utvrttuie iz osnovn ih ka ra kteri
i
sti[a g_enijA15{ala jd
ona, prije svega, t4ent iz kgjega se_{4lielnanilestqju sljede(e osobine: ori-
I
ginalnost, produktivnolt. postaju uzori, kao eozemplqrlli, qsDjeravajuii se kao pravilo ka lijepim
i
-untetnoiiirna-to"i"',
t;"ki
6AiF"t,
originiG pr"drtava ili reprenzentacila umjetnika ne pol
stojila,5 forml-operacua ili trening koji bi imitiranjem mogao rezultirati genUalnim ostvarenjem.
Eto ovim objainjenjima upu€uje na utiteljevtalenat njegovim sliinim idejama poticanisu uienici
samo onda ako su obdarenislitnim proporciama duievnih snaga. Uop(eno kazano, genijalnost-
talenat,
pripada podruliu
umietnosti, dok u racionalnim iznanstvenim istraZivaniima ne moZe se
--=.
r--.i-=:--.f-
govo(ti-o uloSllgluq.!!e!rtirllo_st.z;iEemolt oznii6na
J-e-oilrEdi:nim
odnosom imaginacije i
razuma. Inteligencija talenta djeluje skoro kao priroda,jer proizilazi iz originalnosti-egzemplarno-
sti: stvllalac, zapravq sva svoja
pravila proizvodi nehotiino, stvarajuti djelo, Nastojeii da istakne-
mo vili smisao uloge talenttdenij;m65ti-tti[e<l.eZe generaiie, odgojem tlaka-utenika na tom
putu, bitno
je
zamUetiti bliskost na relaciji sa talentom. Naime i Kant u svim spisima prepoznaje
ono esencUalno vrijedno,lto bi bilo za dobre, darovite tlake
-
a to
je
nasljetlivanje samo osnovnog
smisla, a ne ropsko imitiranje. Genialnost-talentovanost uvijekje spremna da postane odretlena
metoditnost, Skola uredena prema odredenim pravilima, naklonjena darovitim uienicima. Neki
autori, takottet nastojali su razluiiti pojam genijalnosti italenta; Franz Gillparzer postavlja genial
-@!!ll9!!?9_spsdb!9strepr_oduciranja.Nasta-
nak genijalnosti postaje mogut onda kada su u istovremenoj funkciji italenat ikarakter. Znaaajno
je istaknutineke razlike; s obzirom da genU ima manju koliiinu novih misliimnoitva, on ae uzimati
one misli koje efektno moZe "oploditi" i upotrijebiti tamo gdje se maksimalno iskazuju u svojoj
cjelini: zato
je "gentalnost razliaita od svega drugog po tome sto se pomoau nje razrteiava neko
protivurjetje koje se, inate, apsolutno niiim drugim ne bidalo ni moglo razrijeiiti':'?3s
Kada se;eli komunicirati izrazom "talenti onda se, ponajprUe, razmatra subjektivna osobina
umjetnika iobjektivna strana, djelo, valjanost ikonstrukcija njegove izvedbe. Cesto postoje dokazi
o razila:enju talenta, obilno prisutnog u djelu i genia (ukusa), posve ili gotovo odsutnog. S tim u
vezi, nameCu se i pitanja koja istinski izranjaju iz tih okolnosti kao tumaii izmetlu istinskog i laz-
nog, odnosno rekli bismo izmedu istine i prave umjetnosti. Kada govori ujednom poglavlju o opa-
snostitalenta, iGillo Derfles naroaito istite razloge s kojima
je
uvodenje mehaniike reprodukcue,
sto smo vec pomenuli, tj. novih reproduktivnih medija kao umjetniikog pseudo-stvaranja, najve-
ta danainja pogibelj za umjetnost. U iinjenici o savrsenosti umjetniike izvedbe, koja
je
nekada
iskljuiivo bila vezana za remek-djela, danas ista ili slitna moiete nati u bilo kojem, kako navodi
autor, obrtniikom ili industrijskom proizvodu. Novo savremeno doba, upravo, i predstavlja svo-
jom
savremenoiiu podatke o nizu novostikoje izvanredno stoje kao prilikaza objasnjenje i komu-
niciranje sa dva oaigledno suprotstavljena pitanja, 3to autor dovodi u vezu sa autoritetom talenta.
Opisujuii vrijednosti talenta, posebno se daje znaiaj vremenu, smislu samog trenutka u kojem
se on pojavljuje-ra<la kao biee, baveei se istovremeno umjetno3au itako svojim sposobnostima,
otkrieima medu tim svijetom to ioznatava. Gentalci-talenti, stoga,djelomice su djeca "sluiajai oni
se radaju idolaze upravo u ia5u u kojem se njihovezbliiene istine podudaraju sa opiim naaelima.
OpCa sposobnost za umjetnosti i nadahnuia, ito dolaze od genijalnosti, u odnosu na talenat, koji
Sreten Petrovid,Umjetnost i simbolitke formqsarajevo, 1 9?9, str .96-97
Da*o Grli6,Estetika lzagreb
,
l976.st .2W
234
235
Foazvod
i nastanak nalazi u
jednoj
zasebnoj grani umjetnosti, zapravoje sveobuhvatniji i liri, pa,
itim u vezi,talenat bez genia se ne uzdize visoko iznad spoljaSnje rutinel'?s Specifitna obdare-
Gl potrebna
za umjetnost u kojoj stvaralac-talenat uoblitava umjetninu u okviru oiiglednog
Saianja
i osje(anja, povezana je
sa opipljivim materialom i pripadajuaim elementom. On nalazi,
Qravo,
u sebi, kroz koncepciju stvaranja. onu bitnu stranu neposrednosti i prirodnosti, kao neito
lodeno. lstrajna marljivost, obimne studije,jednom rieiju svestrano usavriena umjesnost uvuek
F
potrebna
za sve umjetno5ti, ali najpogodnie tlo postaje umjetnost slikarstva, grafke, kiparstva
isL
-
naroiito ako se talenat
jaae
i sadrZajno bogatie ispoljava
{totalna
predanost i samostalnos!
bF dolazi, potpuno neodekivano,od 5trane nekog uienika, omladinca). S posebnim nahotlenjem
inatinom uobliiavanja, iesto bez muke, on u 5ebi uviafa onu umjetniaku nu:nost kojom, stvara-
ir6
djelo. istovremeno ispoljava i naain vlastitog osje(anja, kojeg sigurno ineposredno pretvara u
dlik boju, gestu iformu. Oblikovni mediji, tehnike, razni materijali, kao i procesi swaranja, i kad
$eventualno oskudnUi, bivaju savladivani kod genia.jer ih on, zapravo, primorava da prime unu-
Gnje tvorevine-fantazije i da ih predstave, oni 5aiinjavaju pravila: osjete, moti, sutlenja, ukuse
-drh.
Ta pravila
sluie kao vodiii, u talenta imaju svoje mjesto, kako bi njima harmonizirala
jednu
Fodukciju-djelatnost,
jednostavno
oni njemu odretluju granicu stvaralaltva. Znamo iz povijesti
mjetnosti da su visoko obdareni-genijalni stvaraoci iskazivali svoju genijalnost u nacrtu, virtuo-
tpsti stila i manira, originalnosti kao osobenosti.'z3T lstiiuiitalenat i pojam koji ga predstavlia, mi,
4ravo,
nastojimo iscrpiti donekle one vriednosti koje upueuju na mnoge odlike raznih faktora
b se proZimaju i odviaju u kontektu sa njim. Naglasivsi rani.ie stavove oko distinkcue genija i
lCenta, u nekim tumatenjima to dobUa smisao iracionalnog-racionalnog.'Talenat
je
nalik strelcu
kji pogada
cilj koji drugi ne mogu doseci; geni, palr nalikuje onome koji pogada ci|j koji drugi
rcpie ne mogu vidjeti'i'38 Neki autori smatraju da fenomen darovitostiveiu za talena! iako mu
gipisuju razliaita znatenja, uvijek ga odreduju u odnosu prema izrazu"darovit"(Gagne) ili da se ta-
brt oznatava kao darovitost izraZena samo u nekim specifiinim podruajima (eudina-Obradovii,
l9!n). O troprstenastoj koncepcUi darovitosti, koju 5mo intenzivirali i u naiem pratenju, a prema
hi)j produktivnu
darovitost uvjetuju tri osnovne skupine
(po
Renzulli i Reisu), postavili smo, tj.
rgerisali viie oiiglednih podataka o likovnoj pojavi, na temu smo istakli"talent'. Tako se stvarao
odtedeni niz osobina, od iznadprosjeino razvijenih sposobnosti, specifiinih motivacta za rad i
beativnost. lz ove trostepene koncepcije darovitost nastaje kao esencia od kreativnosti, osobina
li|osti i njegovih sposobnosti.'?re
Iakon ovih visokih ocjena koje proizilaze iz genUalnosti i talenta u likovnoj metodici. s razlogom
se namefe kao bitno osvrnuti se na pedagoike aspekte likovne darovitosti i talenta. Ovdje moie-
|tp analizirati i pribliiiti neke segmente kojima se, zapravo, ieli prepoznavati, odgajati i razvijati
ftnomen darovitostinadarenosti, talentiranosti djece iomladine. Distinkcije koje su oznatenevei
ranije i koje postoje u odnosu genija i talenta na
jedan
drugi naiin nalaze se izmealu nadarenog
italenta. Talenatje u ovim sagledavanjima i relaciama istovremeno nadaten, a nadaren ne mora
biti talentovan. U dosadalnjoj likovnoj praksi i na temelju mnogih istraiivanja pokazalo se malo
wiiednih rezultata iprograma kojim bi se mogla eventualno unapruediti likovna talentovanost,
rdzvijati likovna nadarenost. Pristupi koji su no5ili odredene pretpostavke, upravo su za ovo
po-
duije izravno onemogutili razvoj takvog ustanovljavanja, kao 3to su: likovno nadareni pojedinci
ne trebaju posebno likovno obrazovanje; da
je
identifikacija likovno nadarenih
jednostavna;
da
Ftalenat
uotljiv; da su sva djeca likovno nadarena ili daje samo mali broj djece likovno nadaren;
da su umjetnici desocijalizirani i da za likovnu nadarenost nUe potrebna visoka opCa inteligencta.
Laravno, ovakva shvatanja su u potpunosti pogreina, novijim istraiivanjima opovrgnuti su svi
ti stavovijer svojim retrogradnim otvaranjima problema ove vrste definilu poguban odnos na-
C.A.H€lvetius,O duhu,Zagreb, 1978,str. 370
G.Vn Hegel Esterika l,Beogad, 1970
Sreten Petrovia, Umjetnosr i sirnbolidke forme, Samjevo, 1989, stl. 105 (iz Sopenhauer-Svet kao volja i
pr€dstsva, l/1, Beograd. 1981, str. 270.
Jalna Cvelkovia Iny/A.Sekuli6 Majwec,Darcvito
je,
Sto 6u s njtulzagreb, 1998 sn 17
127
z3l
38
39
t2a
?
'ir
a
=
:
'.t
spram same likovne kulture i njenoq razvoja uopce. Priroda likovne nadarenosti koia proizvodi
iizraiava karakteristitnu likovnu
produkciju, preko koje pojedinac-uienik istovremeno iskazuje
komponente integrisane kao sposobnos! motivacia i kreativnost, ujedno su faktori koji pojaia-
vaju, kvalitativno, likovnu-stvaralaaku-kreativnu sposobnost. Na ovim osnovama susreaemo se,
zapaZamo iotkrivamo nadarenog
pojedinca upravo preko bitnih i uoiljivih. dominantnih karak-
teristika. Ove sposobnosti na likovnom planu iorganizacti
procesa rada istiiu se rezultatima, od
ogtrog zapaianja detalja do impresUe kompozicije koja d.ieluje kao opia vizuelna diskriminacija
Likovno memorisanje
produktie u kojem te se preko zapamtenih slika iznova misliti, osjeaati, te
uobliiavati i rjeEavati nesto likovno novo, uz isticanje motorike i fine usklatlenosti
pokreta ruke i
opfe vizualizacije. lz mnoitva oswta koji su pratili razvoj povijesti slikarstva i umjetnosti uopae,
primjere talenta imamo davno predstavljene i uzete u obzir s obzirom na vrijeme i potrebe, gdje
su od mladih osoba takve vrijednosti otekivane. Jedna stara legenda, koju prepriiava Lionello
Venturi, govori o otkriiu talenta kod djetaka:
'U doba kad 5e drralo da
je
slikarstvo imitaciia
prirode, stvorena
je
o Giottu
jedna legenda. On
je
u djetinjstvu bio siromaian
pastir koji5e zabavuao crtajuii na kamenju ovce kojeje auvao. I prema
legendi, Cimabue, slavni slikar, bioie taj kojije, Setajuii po poljima ivideciGiottove crteze, otkrio
djeiakov talenat te ga uzeo za tlaka, dok na koncu dak nije nadmaiio uiiteljal"l0
Vei smo govorili o aspektima vizuelnog miiljenja, a sjediniujudi ove tri sposobnosti mi, zapravo,
potvrdujemo samim tim likovno nadarenog utenika, kao i koncentracuom disciplinirane
paznje,
samoinicijativnim
pregnu(ima, snainim interesom za likovno djelovanje preko motivacije. U prj
rodi ovih sposobnosti nezaobilazna
je
kreativnost, koja, u svojstvima divergentnog djelovanja i
milljenja, pretpostavlja postizanje vrlo dinamitnog, istrajnog. bogatog i stvaralaiki slobodnog
likovnog izraza. Ona se realizuje katakteristitnim nastupima
pojedlnca-uienika, da, slobodno
koristeai medie iimpresije, kombinuje likovnim ostvarenjima, mislima iidejama kompozicije, s
posebnim akcentom na harmoniu, zvutnost
po boji i formi. Bitno
je,
u kontekstu karakteristika s
kojima se prepoznaje nadareni-talentovani uienik, uvazavati njegove i5taknute sklonosti estet-
5koj
procjeni, imajuei
posebno u vidu njegov specifiian likovni osjeaaj. Na osnovu djeijeg ranog
otkrivanja iinteresovanja iuoiavanja razlika izmedu oblika ipojava u prostoru, komunikacijom i
variranjem objekata iz neposredne okolinq identifikuju ga vei kao talenta. Upravo elementi krea-
tivnog misuenja u takvim aktivnostima ispoljeni su manipulativnim i eksplorativnim djelovanjima.
Konekcije,
podsticane u kreativnosti koje se konstantno zadriavaju na generacijskim nivoima i
tere ispunjenju, od predlkolskog pa sve do srednjo3kolskog
perioda, tako mogu svojom istrai
noJtu verificirati znaiajan i visok stepen nadarenosti. Znaaajno
je
da, prateii talentovane poje-
dince, moiemo
prepoznavati vrste izrazitih potreba u odnosu na njihove drugove, kao prosjeine.
Najizraienija
potreba se manifestuje kao istfaiivaiki polet, samostalno suotavanje sa likovnim
problemima, zatim neograniiena individualnost, uz preuzimanje rizika itd. Neka ranija istraZiva-
nia pokazala su da sve komponente kojima raspolaie talentovani uienik on zeli i dalje razvijati,
u temu mu od velike koristi moze biti i sam
program nastave. Programi kojima se zadovoljava
sna:na radoznalos! pruZajuii mogutnosti za originalan pristup radu, zapravo
podstiiu kreativno
ilikovno misuenje preko kompleksnih apstrahovanja isintetiziranja ideja tokom likovne prakse,
dovodeeitako utenika do evaluacije iverifikacije. Prilagodljivoiiu likovnih sadriaja,
procesa, me-
dija isvih drugih uvieta ifaktora, ispunjava se
pedagoski imperativ da se danas, u savremenom
dobu,
posebno usmjeravamo ka talentovanim uienicima. Ove
potrebe, kako smo vei na
jedan
naain
postavljali, iztazite su, sada u kognitivnom, ali iemocionalnom, opielikovnom smislu,
pa
u osobinama talentovanih
postaju prodori, u novo i neistrazeno. za Skolsku nadarenost, uopie,
ustanovljenoje da se eesto zadrZava na nivou neproduktivnosti; ona, zapravo, ostaje receptivna
i reproduktivna, uvijek kada nedostaju potencijalne sposobnosti odgajanika. I s tim teinjama i
obavezama koje stoje
pred stvaraocem-nastavnikom likovne kulture, uputuju
9a
na stalnu brigu
irazvoj likovne nadarenosti uienika, usmjetavajuti se preko ciljeva, programa i principa rada. lz
240 Lionello Venturi
,Od
Giotta do Chagalla,Zagreb, 1 957,str . 2 I
mnoStva sto ih pruia i uvjetuje naia likovna lkolska praksa, vata izdvojiti neke
pristupe.
- Razvijati nezavisnost u upotrebi vizuelnih iskustava, paralelno omoguiiti Sire saznanje i misao o
irnjetnosti i njenoj produkciji.
- Insistiranje na tome da odabrani i nada.eni uloie viSe truda i discipline u likovnom istraiivanju
rz naiu struinu Dodriku.
- Poticati stara iskustva kao uzore za osvajanje nepoznatog, osiguravajuti konstantno transpono-
vanje pojava i likovnih svojstava u likovniznak.
U takvim okvirima nadarenostje rezultat kombinacUe isvojstva vise osobina i sposobnosti liinosti,
lJprkos iinjenici da sva djeca koja posjeduju talenat za crtanje ne(e
postati umjetnici, izdvajat fe
s oni koji taj stepen crtaikog talenta pokazuju. Navodeai vei poznatu analizu
(L.
Horovic, Luis i
L.rka) uvidamo da upravo sposobnos(u bliie realistiikom crtanju kod djece utvrdujemo talento-
Enost. Njihov razvoj br:ije ikada su u pitanju opie razvojne likovne faze: izrarena vo|ja izanima-
rie za crteZ noveteme, isprobavaju tehnike interesuju ih stilovikojima se slu2e odrasli, posjeduju
bogatiji rezervoar lema, veta fleksibilnost u
prikazivanju razliiitih poloiaja i pokreta figura, nagla-
+na fluidnost poteza,jako dobro vizuelno
pamienje.lz 198l.godine, prema Szekely'2ar i njegovim
qijentacijama,
na ovom
putu razradili smo, nastojeti pridruiiti iaplicirati neke
podatke (oglede),
tarakteristike koje uienik moie pokazati (od 1 do 22). Postavljanjem ovakve strukture, moguie
F
preferirati usmjerenij€ i kvalitetnte obuhvatanje odnosa izmetlu pitanja: opseg talentiranosti-
izrazitosti, kvaliteta talentiranosti i moguei ogledi,
pokusavajuti te variante smjestiti i razviti u tri
podijeljene grupe (Razvojna
tabela 1.).
129
241 Mna audina Obradovid,Nadarenost razumijevanje,prepoznavanje i razvijanje,Zagreb, 1991, str. 131