You are on page 1of 5

1. Što su socijalna prava – na što se odnose soc. prava?

Prava definirana zakonima i propisima koja omogućavaju zadovoljavanje socijalnih potreba pojedinaca i
skupine, promiču socijalnu koheziju i solidarnost. Odnose se na socijalnu zaštitu, stanovanje, zaposlenost,
zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Socijalna prava jamče zadovoljavanje temeljnih egzistencijalnih potreba.
14. Područja soc.politike
irovinski sustav, zdravstvena zaštita, politika zapošljavanja i osiguranja nezaposlenih, stambena, obiteljska,
socijalna pomoć.
2. Socijalna pomoć ima dvije osnovne funkcije. oje su to funkcije?
Socijalna pomoć je skup naknada i usluga koje trebaju jamčiti egzistencijalni minimum ljudima u potrebi. !vije
glavne odrednice soc.pomoći su provjera dohotka"imovine i naknade koje jamče egzistencijalni minimum. !vije
osnovne funkcije soc.pomoću su# izbjeći stanje krajnje materijalne oskudice te spriječiti marginalizaciju i
socijalnu isključivost pojedinaca. Soc.pomoć treba olakšati i poticati individ.razvoj korisnika i njihovog
soc.uključivanja, ali isto tako smanjiti gubitak inicijative u tra$enju plaćenog posla i osjećaja odgovornosti.
1!. Što se podra"umijeva pod pojmom socijalna ko#e"ija?
Socijalna kohezija podrazumijeva povezivanje i integraciju pojedinaca i skupina unutar društva kao cjeline u
slodarnu zajednicu, te tako%er indicira sposobnost društva da osigura odre%enu razinu dobrobiti svim svojim
članovima, da smanji socijalne razlike i smanji polarizacije. &ju je moguće ostvariti na temelju jednakosti ljudi.
Poptuno kohezivno društvo u stvarnosti ne postoji, već je to ideal kojem se te$i. 'ine ga slobodne individue koje
ostvaruju zajedničke ciljeve. Ona obuhvaća pripadništvo, uključenost, participaciju, priznanje i legitimnost.
4. Što je soc. mo$ili"acija?
Socijalna mobilizacija obuhvaća različite pokrete ljudi kojima oni nastoje postići zajedničke ciljeve i riješiti
odre%ene visokoprioritetne probleme. (o se u povijesti ogledalo kroz borbe siromašnih slojeva stanovništva
)radničke klase* za poboljšanje njihovog polo$aja. Oni su socijalnom borbom i raznim pritiscima uspjeli izboriti
sekundarnu raspodjelu dohotka. + srednjoj i ju$noj europi je značajnu ulogu u mobilizaciji imao socijalni
katolicizam )preteča današnjih demokršćana*. Prigovor na soc.mobilizaciju govori da je ona samo naknadno
uspostavljena veza izme%u radničke mobilizacije i napredovanja socijalne politike.
1%. &ašto se soc.dr'ava ra"vila i"nad intervencionističko( minimuma do ra"ine preraspodjele trećine
nac.do#otka?
,bog pritiska ni$ih socijalnih slojeva, sposobnosti dr$avne administracije u identificiranju i načinu rješavanja
soc. problema, porasta značenja dr$avne birokracije, smanjenog značenja soc. mobilizacije koju su provodile
političke partije i sindikati, porasta značenja intelektualaca-reformatora )formirali su ključne socijalne
programe*.
). Soc. reforme i"me*u 2 rata?
,načajne soc. reforme u doba .eimarske /epublike u &jemačkoj, &arodnog fronta u 0/ i socijaldemokratske
vladavine u 1vedskoj. + švedskoj je uspostavljena crveno-zelena koalicija koja se borila za socijalna prava, dok
u kontinentalnoj europi seljaci nisu bili skloni toj koaliciji. u sr.i ju$.europi va$nu ulogu je imao socijalni
katolicizam koji je preteča današnjih demokršćana. Seljaci su bili zainteresirani za dr$avne subvencije, a
seljaštvo je u 23 razbijeno još u doba industrijalizacije. Prvi svj.rat pogodovao je za socijalne reforme i istekao
potrebu kolektivne brige o zdravlju i reprodukciji stanovništva. 0rancuska od 4567. uvodi socijalno osiguranje
)osiguranje od bolesti,materinstva, starosti, invalidnosti i smrti*, pomoć obiteljima )obiteljski dodatci*, a nakon
8.svj.rata i osiguranje nezaposlenih. 1vedska produbila u 67 ima socijalnu politiku i obiteljskom, u S9! u &e:
!eal, u 23 prve soc. reforme potakla liberalna vlada 457;. godine< !o 8.svj.rata socijalnu skrb nije obavljala
dr$ava nego crkva, a krajem 4.svj.rata došlo je i do sna$nog razvoja urbano-industrijskog društva. + 8.svj.rata
došlo je do dr$avnog ekonomskog i socijalnog intervencionizma i utemeljuje se sna$na socijalna dr$ava. /at je
sam po sebi veliki pokretač socijalnih reformi nakon koje dolazi do ponovnog društvenog utemeljenja i razvoja
dr$ave zaštitnice i socijalne dr$ave.
12. oje su promjene u socijalnoj politici poslije ++. svj. rata?
/azlikujemo = faze socijalne politike- eksperimentalna faza ) 8.svj.rata*, faza konsolidacije, razdoblje ekspanzije
i faza reformulacije socijalne politike. + eksperimentalnoj fazi došlo je do radničkih pokreta na zapadu,
masovnih sindikata i lijevih političkih partija. ,avršetkom 4.svje.rata došlo je do prekida socijalnog
zakonodavstva no izgradnja socijalnog sustava se nastavila. + fazi konsolidacije došlo je do jačanja dr$avnog
intervencionizma u ekonomiji i socijalnoj pol., a soc.pitanje postalo je središnje pitanje demokratskog razvoja
zapadnog svijeta. 45=4.donesena je atlantska povelja koja govori da ljude treba osloboditi od nu$de jer iz bijede i
siromaštva proizlaze diktature. /azvijeni su obvezni mirovinski sustavi, zdravstveno osiguranje, potpora obitelji
i socijalna pomoć, tek kasnije jedino osiguranje nezaposlenih > do ?7ih velik rast socijalnih prava usporedno s
ekonomskim rastom.
+ razdoblju ekspanzije dolazi do sna$nog uspona socijalne dr$ave, porasta dr$avne redistribucije i više razine
socijalnih prava. (o razdoblje zove se zlatno doba )do sred.?7.*. &akon toga slijedi posljeratno razdoblje
socijalne dr$ave, obilje$eno restrikcijama i restrukturiranjem sustava soc. politike )tzv. teško razdoblje*.. dolazi
do brzog ekonomskog rasta, poboljšanje $iv.standarda, modernizacije i masovne potrošnje, te porasta javnih
troškova za socijalne namjene. + fazi reformulacije, krajem 87. st., na transformaciju soc. dr$ave najviše utjecali
globalizacija )internacionalizacija kapitala, proizvodnje, tehnologije, informacija itd.* i društvene promjene
)starenje st., transformacija obitelji, nova struktura rada*.
,-. ri"a socijalne dr'ave .-/i#. 0ijenjaju se koje pretpostavke socijalne dr'ave?
teško razdoblje- restrikcije i restrukturiranje sustava soc.politike. !olazi do brzog ekonomskog rasta, porasta
javnih troškova uslijed izdataka za socijalne namjene > potrebne restrikcije i restrukturiranje sustava soc.
politike. Prestrukturiranje socijalne dr$ave pod utjecajem globalizacije )internacionalizacija kapitala,
proizvodnje, tehnol.informacija, društv.i kult.$ivota* i društvenih promjena )starenje, produljenje $iv.vijeka, veća
potrošnja mirov.sustava, smanjenje obitelji* > deregulacijom i privatizacijom se povećava ovisnost o tr$ištu,
individualna odgovornost, a smanjuje se dr$avna redistribucija. &astoje se smanjiti troškov rada, plaće, porezi i
doprinosi.
2!. 1emo(rafska i (ospodarska o$ilje'ja2trendovi "apadne europe do .-i# (odina?
Od 45@7-ih do sredine 45?7-ih uspon socijalne dr$aveA raste udjel socijalnih troškova u 3!P-u. + strukturi
socijalnih troškova najznačajniji su izdaci za starosno osiguranje i zdravstvenu zaštitu. 1irenje društva masovne
potrošnje )simboli# automobil, televizor i odlasci na godišnje odmore* i model jednog hranitelja u obitelji )nije
bilo značajnijeg zapošljavanja $ena osim u nordijskim zemljama*. 3io je povoljan odnos izme%u broja aktivnih
osiguranika i broja umirovljenika.
13. Promjene koje su utjecaje na tr'ište rada i odnos prema ne"aposlenosti od sredine .-i#?
Od sredine 45?7-ih na dijelu su tri osnovne komponente koje utječu na tr$ište rada i odnos prema nezaposlenosti
> prijelaz na postindustrijsku ekonomiju )brzi rast uslu$nih djelatnosti i razvoj informacijskih tehnologija-
tercijarni i kvartarni sektor*, globalizacija )pokretljivost kapitala* i promjene u demografskoj strukturi )starenje
stanovništva i smanjenje stope nataliteta*.
!. 1emo(rafske promjene koje u"rokuju kri"u mirovinski# sustava – 2-
Starenje stanovništva zbog kojeg dolazi do produljenja $ivotnog vijeka )starenje odozgo* i ra%anja sve manje
djece. !olazi i do opadanja stope fertiliteta )starenje odozdo*. (ime dolazi do pogoršanja odnosa radne i
umirovljeničke populacije, što dokazuje i rastući indeks ovisnosti umirovljenika naspram zaposlenih. !olazi i do
sazrijevanja mirovinskih sustava )odlazak babB boom gen.*, rastu troškovi socijanih davanja za starije, odnosno
javni mirovinski troškovi, te se javlja i povećana nezaposlenost i promjene u strukturi rada.
21. Sa"rijevanje mirovinsko( sustava
Pod time se misli na odlazak na babB boom generacije ro%ene u @7-im godinama u mirovinu danas, što znači da
je došlo do značajnog povećanja broja umirovljenika u odnosu na osiguranike,odnosno nepovoljnog omjera
uplatitelja doprinosa i korisnika mirovina, te krize mirovinskog sustava.
2%. 4iskalne posljedice dem. starenja
,bog demografskog starenja dolazi do pogoršanja odnosa radne i umirovljeničke populacije, što uzrokuje rast
zdravstvenih i javnih mirovinskih troškova, socijalnih davanja starijima, što se posebno odnosi na razvijene i
srednje razvijene zemlje )udio mirovinskih troškova u 3!P-u 47-4@C*.
2,. 5tjecaj (lo$ali"acije i li$erali"acije tr'išta kapitala na nac.dr'avu 6kri"a mirovinski# sustava7
Pri tome se misli na to da se smanjuju kompetencije nacionalne dr$ave, a ojačava pozicija poduzeća koja vrše
pritisak na dr$avu s ciljem smanjenja socijalnih troškova, jer visoki troškovi poskupljuju radnu snagu, a
smanjuju profit. Dlobalizacija predstavlja internacionalizaciju kapitala..., a podrazumijeva intervenciju dr$ave u
ekonomiji i osloba%anje poduzeća od visokih fiskalnih i dr.obaveza.
2). 0irovinsku kri"u produ$ila je i povećana ne"aposlenost te promjene u strukturi rada. oje su se
promjene do(odile?
(ehnološki razvoj uzrokovao je Eproizvodnju suvišnih ljudiF )sve manje ljudi potrebno u proizvodnji jer veliki
dio posla obavljaju strojevi i tehnologija*, a povećana nezaposlenost je razlog i produ$enog školovanja zbog
čega mladi kasnije stupaju u radni odnos.
1,. Politika rano( umirovljenja / Što je cilj politike rano( umirovljenja?
Ona je dio prvog tipa mirovinskih reformi u kojem se javljala prilagodba javnih mir.sustava novim okolnostima.
Politikom ranog umirovljenja osloba%ala su se mjesta za mladu radnu snagu koja se teško zapošljavala, bila je
popularna zadnjih par desetljeća 87. st. Odnosi se na napuštanje rada od strane starijih radnika, zbog njihove
pogoršane situacije, odnosno nepovoljnih perspektiva zapošljavanja, niskih stopa ekon.rasta i nesklonosti
poslodavaca da zadr$e starije radnike. !anas je obrnuti trend, nastoji se poticati što du$e zapošljavanje u statusu
zaposlenosti i podi$e se dob ulaska u mirovinu.
1.. apitali"irani mirovinski fondovi / osnovno načelo kod kapitali"acijsko( modela mirovinsko( sustava
Podrazumijevaju kapitalizaciju mirovina. ogu se formirati na razini poduzeća, grane djel., profesionalne
udruge ili dr$ave. (emeljno načelo G0-a je da osiguranici izdvajaju doprinose koji se ula$u s ciljem
ostvarivanja dobiti. Osiguranici dobivaju mirovine kada prestanu raditi uvećane za ostvarenu dobit, ali i snose
rizik poslovanja G0-a. Posluje se po načelima profitabilnosti i sigurnosti.
%. 8$jasni sustav univer"alni# mirovina
Ovaj sustav podrazumijeva mirovinska davanja starim ljudima iznad odre%ene dobi ili invalidima, bez obzira
jesu li bili zaposleni ili uplaćivali doprinose )uvjet za dobivanje je gra%anski status, a ne zaposlenost ili plaćanje
doprinosa*, a mirovine se financiraju porezima. Dlavni promotor bio je 3everidge. Havilo se krajem 45.st., a
kasnije u !anskoj za siromašne stare, u 1vedskoj za sve stare
11. , kriterija ne"aposlenosti
&ezaposlen je onaj čovjek koji je bez plaćenog posla, spreman je raditi i nastoji se zaposliti unutar odre%enog
vremenskog razdoblja.
3. 9ktivna politika prema ne"aposlenima
Podrazumijeva različite akcije i mjere usmjerene na uključivanje nezaposlenih u svijet rada. Prvi put je
provedena u S9!-u kada su se organizirali javni radovi za 6 milijuna ljudi, a kasnije nakon 8.svj.rata ovakve
politike razvile su se u brojnim zemljama s ciljem zapošljavanja nezaposlenih. 9ktivne mjere podrazumijevaju 6
dr$avne intervencije# posredovanje )uskla%ivanje ponude i potra$nje radnih mjesta*, obrazovanje za tr$ište rada
)preobrazovati i doškolovati nezaposlene s ciljem prilagodbe znanja i vještina tra$itelja zaposlenja na tr$.rada*,
neposredno stvaranje javnih mjesta )u javnom ili sufinanciranjem u privatnom sektoru*. 9ktivne mjere poput
savjetovanja za rd, obrazovanja i privremenog rada, mogu biti skuplje od davanja nezaposlenima ali i mogu
smanjiti trajanje nezaposlenosti podići produktivnost.
1-. +"ravne su$vencije kod socijalno( stanovanja /i"ravne stam$ene su$vencije
Subvencije najamnine, sni$enje najamnine, pomoć pri kupnji stanja ili poboljšanju uvjeta stanovanja,
proizvo%ačke subvencije, subvencije kamata na st. kredite i stambene štednje, gradnja soc. stanova. &eizravne
subvencije odnose se na porezne povlastice i propise koji cijene dr$e ispod tr$išne.
.. 8$jasniti li$eralno/tr'išni model "drav. sustava
&aglasak na tr$ištu, privatnom osiguranju i osiguranim rizicima )S9!, Irska, H.9merika*. Sve je prepušteno
tr$ištu, doprinosi se uplaćuju u privatne fondove koji pokrivaju osigurane rizike. Garakteriziraju ga djelomično
osigurani rizici i veliki udio neosiguranog stanovništva. ovaj sustav jenajlošiji s aspekta nejednakog pristupa
zdravstvenom osiguranju te lošijih pokazatelja, pogotovo za siromašnije kategorije stanovništva.
23. Što podu"eća tra'e od dr'ave da smanji?
(ra$e da smanje socijalne doprinose odnosno troškove, jer visoki troškovi poskupljuju radnu snagu, a time
smanjuju profit poduzećima )dodaci na plaću itd.*, te ostale fiskalne izdatke i obaveze.
,1. , načina kako kapitalisti re'u troškove rada
Pritiskom dr$avi ka smanjenju socijalnih troškova, zamjenom radnika strojevima, osloba%anjem poduzeća od
visokih fiskalnih i drugih obaveza.
22. Što se podra"umijeva pod transformacijom o$itelji?
(ransformacija obitelji dio je četvrte faze socijalne politike nakon 8.svj.rata, odnosno faze njene reformulacije.
Pod trans.obitelji misli se na promjene koje su se dogodile u obitelji, odnosno smanjenje tradicionalnih obitelji i
pojava novih tipova. isli se na smanjenje obitelji, više samačkih kućanstava, jednoroditeljnih obitelji
tj.samohranih roditelja, izvanbračne djece i neformalnih veza. Jene zbog ekonomske nesigurnosti sve više rade
kako bi bile financ.samostalne )part-time :ork*, sve više troše i manje su ovisne, ostvaruju sve veća postignuća
u tzv. muškim poslovima, te se sve više obrazuju. (akve promjene uloge $ena dovele su i do opadanja stope
fertiliteta, smanjenje nupcijaliteta i povećanja divorcijaliteta. !olazi i do deinstitucionalizacije braka, i sve većeg
broja izvanbračnih zajednica gdje $ene i muškarci zajedno stanuju i $ive, a nisu u braku. &ekada su takve pojave
bile neprihvatljive i osu%ivale su se, a danas je takvo stanje obitelji normalnoi sve učestalije.
Pod time se podrazumijeva na transformaciju patrijarhalne obitelji )do polovice 87. st., agrarno stanovništvo* ka
gra%anskoj obitelji )od ;7ih godina, urbanizacija stanovništva*.
,. +nstrumenti pomoći dr'ave i društva o$itelji
(o su novac )naknade i olakšice-primjerice dječji doplatci, porezne olakšice za djecu. ovisne supruge i
samohrane roditelje, smanjenje troškova obrazovanja i zdravstvene zaštite*, usluge )skrb, podrška djeci i obitelji-
primjerice- jaslicei vrtići... * i vrijeme )dopusti* koje se stavlja na raspolaganje zaposlenim članovima obitelji
kako bi oni prilagodili svoje profesionalne i obiteljske obveze )primjerice porodni i roditeljski dopusti*
24. :avedite neke od mjera o$iteljske politike.
!ječji doplatci, porezne olakšice vezane uz djecu, ovisne supruge i samohrane majke, davanja vezana uz
stambene troškove, davanja ili usluge za smanjenje troškova, zdrav. zaštite, davanja i usluge za smanjenje
troškova predškolske i školske skrbi, ,atim porodiljni i roditeljski dopusti, te usluge djeci i obitelji u obliku
vrtića i jaslica. jere bračnog para Bdral# besplatna porodiljna njega, stambeni aran$mani za brojne obiteli,
najamnine prema veličini obitelji, dječji dodaci, $enidbene potpore, potpore samohranim majkama, zaštita
zaposlenosti za majke..
,,. 0eki model muško( #ranitelja
odel dvaju hranitelja )1vedska*, u ;7im i ?7im godinama $ena se preobrazila od ovisnog do punopravnog
člana obitelji > izašle su na tr$ište rada ali većinom su zaposlene u skrbničkim i uslu$nim poslovima. Ovaj model
daje jednaka prava svim odraslima koji ovise o tr$ištu rada, ali francuski model nudi $eni više od ovog m.
2rednovanje neplaćenog rada i zaposlenosti odre%uju polo$aj $ene u današnjem sustavu.
1). ako Sc#ult" tretira ula(anje u djecu; što smatra oskudnim resursom?
,a njega je ulaganje u djecu dugoročna štednja, i na to se gleda kao na investiciju a ne potrošnju.
Smatra da je obrazovanje ulaganje u buduću zaradu, a školovanje prvenstveno investicija.
Oskudnim resursom smatra kvalitetu stanovništva, koja dakle ima ek. vrijednost i zahtjeva troškove.
Dlavni je pravac Shultzova dokazivanja da ulaganje u kvalitetu stanovništva i u znanje u velikoj mjeri odre%uje
izglede čovječanstva. Gvaliteta stanovništva je oskudan resurs, što znači da ima ekonomsku vrijednost i da
njezino stjecanje zahtijeva troškove.
2-. Što je utjecalo na promjene u o$itelji u <= u dru(oj polovici 2-. stoljeća?
od 45@K. god. $ene se ne obnavljaju, jedna $ena ra%a manje od jednog djeteta. od ;7ih godina počinje ubrzana
modernizacija industrije, jaki odljev seoskog stanovništva prema velikim gradovima što dovodi do urbanizacije
stanovništva, zapošljavanja u inozemstvu, promjena političkog i gospodarskog sustava i ratne agresije na
Lrvatsku u 4557-im godinama > početak prirodne depopulacije Lrvatske i niske stope fertiliteta. !olazi do
transformacije tradicionalne patrijarhalne obitelji ka gra%anskoj pod pritiskom modernizacije.
,2. 5"roci promjena o$iteljske strukture u <= nakon 1))-.
Od 4554. u /L je nastupila prirodna depopulacija, nastupili demografski poremećaji, preko tri četvrtine naselja u
Lrvatskoj bilje$ilo smanjenje ukupnoga broja stanovnika, (0/M4,6= )ispod obnovljive granice* > broj umrlih
nadmašuje broj $ivoro%enih, raste broj samačkih kućanstava, broj obitelji s 4 uzdr$avateljem, broj parova bez
djece, manja stopa nupcijaliteta, veća stopa divorcijaliteta, veća socijalna sterilnost... +zroci ovakvih promjena
su iseljavanje u prekomorske zemlje, porast broja gradskog stan., migracije, forsirana deagrarizacija i
deruralizacija, odlazan na privremeni rad u inoz., porast gradskog stan., utjecaj dom.rata, promjena društv. i
gospod.sustava i $ivotnih vrednota.
1to je obiteljska politika, što se dogodilo u soc. politici nakon 8.svj.rata, što se podrazumijeva pod pojmom
fleksibilizacija, 6 kriterija nezaposlenosti, što je bio cilj popularne politike ranog umirovljenja, 6 instrumenta
obiteljske politike, što se podrazumijeva pod pojmom modernizacija, što podrazumijevamo pod pojam starenje
mirovinskih sustava, koji je najva$niji učinak globalizacije i još jedno
demografski uzroci krize mirovinskih sustava,karakteristika liberalno-tr$išnog modela lorganizacije zdrav.
sustava, aktivna politika prema nezaposlenima, funkcije socijalne pomoći, izravne subvencije,model univerzalne
mirovine, temeljno načelo kapitalizacije,utjecaj globalozacije na nacionalnu dr$avu
grupa 9# univerzalne mirovine, temeljno načelo kapitalizacije mirovinskih fondova, tr$išno-liberalni model
zdravstvenog osiguranja, kriza socijalne dr$ave ?7-tih - što vlasnici kapitala $ele smanjiti i koje pretpostavke
socijalne dr$ave se mijenjaju, demog. uzroci krize mirovinskog sustava, aktivna politika prema nazaposlenima,
funkcije soc. pomoći, izravne subvencije, kriza mir. sustava zbog globalizacije i liberalizacije tr$išta kapitala,
pretpostavke socijalne dr$ave i koje su se promjene dogodile..
Pitanja s rokova
4. +z utjecaj modernizacijskih procesa, u drugoj polovici 87. stoljeća ubrzane su promjene u obiteljskim
strukturama u Lrvatskoj. ,bog kojih činiteljaN
8. 1to se podrazumijeva pod pojmom socijalna kohezijaN
6. Gako Schultz tretira ulaganje u djecuN
=. Gakvi su bili demografski i gospodarski trendovi u zapadnoj Ouropi do početka 45?7.-ihN
@. &a što se odnose socijalna pravaN
;. 1to se podrazumijeva pod transformacijom obiteljiN
?. irovinsku krizu produbila je i povećana nezaposlenost te promjene u strukturi rada. Goje su se promjene
dogodileN
K. Od sredine 45?7.-ih na dijelu su tri osnovne komponente koje utječu na tr$ište rada i odnos prema
nezaposlenosti. koje su to komponente društvenih promjenaN
5. Socijalna pomoć ima dvije osnovne funkcije. Goje su to funkcijeN
47. &avedite neke od mjera obiteljske politike.

- područja socijalne politike
- kriza socijalne dr$ave ?7-ih )vlasnici kapitala $ele smanjiti...*. ijenjaju se koje pretpostavke socijalne dr$aveN
- Griza mirovinskih sustava zbog globalizacije i liberalnih tr$išta kapitala. Gako u kontekstu toga globalizacija
utječe na dr$aveN
- osnovno načelo kod kapitalizacijskog modela mirovinskog sustava
-izravne stambene subvencije
- kako Schultz gleda na ulaganje u djecu i što je za njega ograničeni resursN
- meki model muškog hranitelja

- što su socijalna prava
-sazrijevanje mirovinskog sustava
- instrumenti pomoći dr$ave i društva obitelji
-socijalna mobilizacija
- utjecaj globalizacije na nacionalnu drzavu
-socijalne reforme izme%u 8 svjetska rata
-socijalna dr$ava nakon 8. svjetskog rata
-fiskalne posljedice demografskog starena
-politika ranog umirovljenja
-zašto se dr$ava izdigla iznad institucionalnog minimuma u korist raspodjele trećine nacionalnog dohotkaN