You are on page 1of 4

1.Spreding je mjesta razmicanja 2 litosferne ploče pod utjecajem ekstenzijske tektonike.

2.Kruženje magme u prirodi je značajno zbog i
3.Pružanje sloja određuje se prema stranama svijeta, a predstavlja njegovo sjecište s vodoravnom
ravninom
4.Ložišta soli i gipsa često zapravo predstavljaju dijopirske bore.
5.U pravilu prvobitni položaj slojeva je horizontalan.
6.Jačina oslobođene energije u hipocentru naziva se magnituda, a mjeri se u 9 stupanj rihterovoj
skali.
7.Dolomit i vapnenac se razlikuju pomoću 10% otopine klorovodičke kiseline.
8.Fizičke osobine minerala, najvažnije su: tvrdoća, boja, sjaj, elastičnost, gustoća, kalavost, indeks
zona, specifična težina.
9.Napredovanje vode na kopno poznato je kao plima.
10.Vulkane dijelimo na: cinder vulkane, štitaste, strato vulkane.
11.Silikantni minerali učestvuju sa 75% u građi Zemljine kore.
12. Okside karakterizira velika tvrdoća i gustoća.
13.Struktura stijene ovisi o obliku, veličini i međusobnom odnosu minerala u njoj.
14.Kao posljedica razlika u sastavu Zemljine kore, ona se dijeli na: kontinentalnu i oceansku.
15.Prema dubini hipocentre dijelimo na: plitke(do 70km), srednje duboke(od 70 do 300km),
duboke(300do700km)
16. Pri određivanju starosti pojedinih slojeva sedimentnih stijena koriste se provodni fosili.
17.Minerali predstavljaju osnovnu komponentu od koje su izgrađene stijene čvrste zemljine kore.
18. Sanorodni elementi, odnosno minerali sastoje se iz jednog kemijskog elementa.
19.Klasične sedimentne stijene nastaju mehaničkim taloženjem čestica.
20.Nagib sloja predstavlja: ustremljenje prema horizontalnoj ravnini.
21.Bore nastaju savijanjem stijena pod utjecajem bočnih pritisaka ili kompresije koji dolaze iz 2
suprotna pravca u litosferi.
22. Obzirom na položaj osne plohe prema vodoravnoj ravnini bore se dijele na uspravne, kose,
prebačene, polegle i utonule bore.
23.Granit predstavlja jednu od najpoznatijih magmatskih stijena.
24.Od koliko se ploča sastoji litosfera:
25.Mjesta najjačeg podizanja magme poznata su kao: vruće točke
26.Zone subdukcije su mjesta: gdje dolazi do podvlačenja ploče s oceanskom korom pod ploču s
oceanskom ili kontinentalnom korom.
27.Stijene su mineralni agregati koji se sastoje od jedne ili više vrsta minerala.
28.Karbonati sudjeluju u građi zemljine kore sa 1.7%.
29.Što je neck(nek)? kanal ispunjen iskristaliziranom magmom koja je otporna na trošenje i eroziju;
često ostaje nakon erozije – “strši” u reljefu
30.Najveći broj aktivnih vulkana (65%) nalazi se u području tihog oceana, pacifički vatreni krug.
Geomorfologija – 2.kolokvij
Egzogeni procesi svojim djelovanjem utječu na preoblikovanje reljefa nastalog endogenim silama.
S obzirom na nadmorsku visinu, odnosno hipsometrijska obilježja reljefa, kao pobrđa i niža gorja
izdvajaju se područja od 200 do 500.
Kao posljedica dugotrajnijeg i jačeg zamrzavanja prisojnih strana na planinama, na njima je izrazitije i
mehaničko raspadanje.
Za vlažna tropska područja, karakteristično je jako kemijsko trošenje magmatskih i metamorfnih
stijena.
Mehanički rad oceanskih, morskih i jezerskih valova predstavlja abraziju.
Oblike nastale oblikovanjem jednim od procesa nazivamo monogenetskim oblicima.
Eustatički nivo predstavlja bazu za eroziju na kopnu a predstavljena je razinom mora.
Humidno klimatsko područje karakteristično je za područja gdje veći dio oborinske vode otječe
tekućicama, nego što ispari ili se gubi u podzemlju. Kao posljedica toga prevladava oblikovanje reljefa
padinskim procesima i fluvijalnom erozijom. Tom klimatskom području pripadaju i tropski dijelovi gdje
je lako kemijsko oblikovanje reljefa uvjetovano količinom vlage i visokim temperaturama.
U dijelovima pustinjskih područja, gdje su jaka strujanja zraka, kao bitan činilac u oblikovanju reljefa
javlja se vjetar.
10. Periglacijalno klimageomorfološko područje obuhvaća subpolarna područja, a u manjoj mjeri se
javlja i u visokim planinama, gdje je srednja godišnja temperatura niža od 0 oC, a praćena je malom
količinom oborina. Na tim područjima prevladava smrznuto tlo ili permafrost.
11. Erozijskim fluvijalnim oblicima pripadaju korita i doline tekućica.
12. Korito tekućica se sastoji od dna i strana i neposredan je odraz fluvijalne erozije.
13. Doline tekućica sastoje se od dolinskog dna u koje je usječeno korito tekućice i dolinskih strana.
14. U gornjim dijelovima tekućice transportiraju se velike količine materijala koji se postupno usitnjava
i zaobljuje u pijesak i šljunak, a strane dolina su konkavne.
15. Vodopadi predstavljaju mjesta gdje dolazi do naglog, slobodnog pada vode iz višeg u niži dio
korita, dok na slapovima ona otječe postupno preko niza kaskada.
16. U srednjem dijelu toka tekućica otječe sporije zbog smanjenog nagiba.
17. Postupno, kao rezultat bočne erozije, na vanjskoj strani meandra dolazi do njihovog spajanja, pa
stari dio korita zaostaje u obliku srpastog udubljenja-mrtvaje.
18. Postupno, procesom eutrofizacije, odnosno truljenjem biogene mase (vrba, trska, šaš i drugo
močvarno bilje), dolazi do zatrpavanja korita.
19. Na mjestima gdje u koritima tekućica postoje manje zapreke ili izbočenja na njihovoj nizvodnoj
strani dolazi do taloženja materijala i oblikovanja sprudova.
20. Poseban tip transverzalnih dolina predstavljaju one koje presijecaju gorja koja su mlađa od njih.
To su antecedentne ili prethodne doline.
21. Nagibi padina predstavljaju važan element reljefa. Prema odnosu vertikalnog kuta što ga čini
površina padine s horizontalnom ravninom blago nagnute padine predstavljaju oni dijelovi reljefa čiji je
nagib veći od 2o a manji od 5o.
22. Konkavne ili udubljene padine su „stare padine“ s odmaklom denudacijom.
23. U slučaju kada je otjecanje oborinske vode niz padinu plošno onda govorimo o spiranju.
24. Na klizištima, masu koja je obično valovita, namreškana nazivamo tijelo klizišta.
25. Materijal koji nastaje osipanjem a akumulira se u podnožju padina poznat je pod nazivom koluvij.
26. Padine predstavljaju dijelove zemlje čiji je nagib veći od 2o.
27. Suhe fosilne riječne doline u pustinjama, koje su duge i po nekoliko desetaka km poznate su pod
nazivom wadi.
28. Postupno, u pustinjama vjetar prebacuje pijesak sa privjetrene strane za zavjetrenu stranu dine,
pri čemu dolazi do kretanja ukupne pješčane mase u smjeru puhanja vjetra. Ta pojava je poznata kao
seljenje ili migracija dina.
29. Rad valova poznat je pod nazivom abrazija, a njeni su učinci vidljivi na gotovo svim obalama.
30. Valovi tijekom stalnog udaranja, mlata od strmu obalu, stvarajući udubljenje u razini mora koje
postupno usijeca u unutrašnjost kopna – valnu potkapinu.
31. Tip ingresijske nabrane obale, gdje su sinklinale pretvorene u kanale i zaljeve, a antiklinale u
otoke i poluotoke je dalmatinska obala.
32. Na blagim udubljenjima na goloj vapnenačkoj podlozi, koja omogućavaju zadržavanje vode
ponekad dolazi do oblikovanja specifične vrste grižina zvanih kamenice.
33. obzirom na reljefne, hidrološke i strukturne osobine osnovni kriteriji za određivanje krških polja su
sljedeći: c) krška drenaža vode.
34. Pod težinom svoje mase led se kreće polukružno, dubeći podlogu i oblikujući amfiteatralna
udubljenja – cirkove.
35. Od tila nastaju razni akumulacijski glacijalni oblici. Najčešće su to morene, a prema mjestu gdje
nastaju u ledenjaku one mogu biti bočne, podinske i završne.
Kao posljedica čestih dnevnih kolebanja temperature, oko 0 oC, nastaju i manji periglacijalni oblici. Za
ravna područja karakteristična su poligonalna tla, a za nagnuta kamene

1. Lokalna erozijska baza predstavlja najnižu razinu određenog područja.
2. Eustatički nivo predstavlja bazu za eroziju na kopnu, a predstavljena je razinom mora.
3. Padine kod kojih dolazi do sukcesije konveksnog( gornjeg) i konkavnog (donjeg) dijela padine, a
odvaja ih (izmišljena) inflekcijska linija poznate su kao normalne padine.
4. U slučajevim kad je otjecanje oborinske vode plošno radi se o spiranju, a ako je otjecanje linearno
onda govorimo o bujičenju ili jaruženju.
5. Deflukcija je proces kada se regolit prekomjerno navlaži ili kada se ispod njega nalazi zaleđeni dio.
6. Na području lesa ili prapora najčešće se javljaju ______________________________klizišta.
7. Blok klizišta predstavljaju spontani pokreti velikih stijenskih blokova na glinovitoj podlozi pod
utjecajem gravitacije.
8. Vrlo često osipanjem kršja niz padinu dolazi do oblikovanja točila – destrukcijskih žlijebova na
stjenovitim dijelovima padina, a u njihovom podnožju akumulirani materijal – koluvij oblikuje
___________________.
9. Kombiniranim djelovanjem padinskih procesa dolazi do ublažavanja nagiba padina. Ro je osobito
karakteristično za njihova podnožja gdje akumulirani materijal smanjuje nagibe i oblikuje blage kosine
poznate pod nazivom _________________________________.
10. Prema obliku padine dijelimo na: konveksne ili ispupčene, konkavne ili udubljene, normalne padine
i strmci, litice ili eskarpmani.
11. Drajkanteri ili trobrodnjaci nastaju struganjem čestica u kamenim pustinjama.
12. Wadi predstavljaju suhe, fosilne, riječne doline koje su duge i po nekoliko desetaka metara.
13. Deflacija je proces odnošenja sitnih čestica vjetrom.
14. Gur je stjenovita forma koja ima izgled poput gljive.
15. Krška područja izgrađena su od stijena koje su ____________________________________.
16. Snaga korozijskog procesa, odnosno snaga otapanja čvrstog vapnenca- kalcijeva
karbonata(CaCO3) ovisi o količini otopljenog CO2 u vodi.
17. Prema veličini grižine se dijele na mikrogrižine veličine manje od 1cm, grižine dimenzija od 1cm do
10m, i velike grižine koje su veće od 10m.
18. Prema izgledu koji je zasnovan na principu njihovih poprečnih profila, ponikve mogu biti: karličaste
ili tavaste, ljevkaste, kotlaste i bunaraste.
19. Prema UIS-u (Union International de Speleologie) ponikve kojima je dubina veća od promjera pri
vrhu svrstavaju se u jame.
20. Kaverne su __________________________________________________________________.
21. Osnovna razlika između špilja i jama zapravo je u nagibu njihovih kanala. U špilje se ubrajaju
podzemni kanali _________________________________________________________.
22. S obzirom na reljefne, hidrološke i strukturne osobine osnovni kriteriji za određivanje krških polja
su sljedeći:
a) Ravno dno, minimalne širine 400 m, a dužine 1 000 m, koje može biti ispunjeno rastresitim
materijalom.
b) Da se strane najmanje na jednoj strani strmo izdižu.
c) Krška drenaža vode
23. U gornjim dijelovima tokova, gdje su veliki nagibi, dominira mehanizam voda
_____________________.
24. Sedrene barijere nastaju taloženjem otopljenog kalcij karbonata oko algi i mahovina u vodi.
25. Na mjestima gdje u koritima tekućica postoje manje zapreke ili izbočenja, na njihovoj nizvodnoj
strani dolazi do taloženja materijala i oblikovanja sprudova, a oni ponekad izbiju na površinu u obliku
riječnih otoka, poznatih pod imenom ade.
26. Nastanku delti pogoduju plići i manji dijelovi mora i jezera gdje nedostaju morske struje i jači
valovi koju bi doneseni materijal odnijeli u dublje morske dijelove.
27. Do zatrpavanja mrtvaja dolazi procesom eutrofizacije, odnosno truljenja biogene mase.
28. Pri oblikovanju dolina važni su početni reljef, geološki sastav, tektonski pokreti i klimatske
promjene. Zbog toga su jednostavne doline koje se šire od izvora prema ušću rijeke. Kao posljedica
čestih izmjena geološkog sastava i tektonskih odnosa dolina kroz koje protječu tekućice, prevladavaju
složene ili kompozitne doline. Za njih je karakteristična izmjena proširenja i suženja u obliku sutjeski ili
klanaca.
29. Longitudinalne doline pružaju se paralelno s glavnim reljefnim pravcima dok ih transverzalne
presjecaju.
30. Marinski akumulacijski reljefni oblici nastaju u plitkom podmorju ili na samoj obali. Najčešće, na
krajevima zaljeva nastaju _________________________________ dok u plintom podmoru dolazi do
oblikovanja _______________________________________________.
31. Plitki dijelovi mora stvaraju lagune koje su od otvorenog dubljeg mora odvojene nekoliko stotina
kilometara. (Lido kod Venecije)
32. Mjesta gdje sprudovi nastaju između hridi i manjih otočića te se povežu s kopnom zovemo
prevlake ili tomboli.
33. Koraljni grebeni nastaju i oko otoka, stvarajući lagunu u obliku prstena, poznatu pod imenom atol.
34. Posljednja oledba zapravo se sastoji od pet glacijalnih razdoblja ili stadijala, između koji su bila
kraća toplija razdoblja ili interstadijali.
35. Tijekom svog kretanja ledenjak (dolinski ledenjaci) dubi podlogu i bočne strane, oblikujući
ledenjačku dolinu – valov.
36. U slučajevima kada led nailazi na nejednako tvrdu podlogu, dijelovi koji su izgrađeni od otpornijih
stijena, zaostaju u obliku zaobljenih uzvišenja – komčića.