Seminarska radnja za predmet

Metodika nastave likovne kulture

RADIONICA BUDUNOSTI














2

Nastava likovne kulture zahtjeva odreenu vjetinu i osvijetenost odreenih
pojmova. Za uspjeno obavljanje takve zadae potrebno je praenje strune
literature, promatranje i promiljanje izlobi u cilju educiranja generacija narataja
u tom podruju.Metodikom nazivamo skupinu pravila koja vrijede u statistikom
prosjeku situacija; u specifinim pojedinim situacijama svaki je nastavnik
preputen sebi i svojim sposobnostima prilagodbe. Pripremanje za nastavni sat
poinje odlukom to njime elimo postii, mislei pri tome primarno na likovne
probleme. Njihovim izborom i izborom tehnike odluujemo se za motiv koji e
djecu dovesti do ispunjenja zadatka.Pristupamo izradi nastavne
jedinice. Odreujemo izvor motiva: da li je vizualan (mrtvu
prirodu,portret..), nevizualan (osjeaji, glazba, okusi, mirisi i sl.) ili su likovni i
kompozicijski elementi izvor motiva (ples crta i toaka, ritam boja, nizovi
geometrijskih i slobodnih likova i sl. Likovno podruje precizira radi li se o crtanju,
slikanju, modeliranju i graenju, grafici ili dizajnu. Likovno-tehnika sredstva i
likovne tehnike navode kojim materijalom e djeca raditi: olovka, ugljen, tu,
tempera, akvarel, glina, didaktiki neoblikovan materijal (kutijice npr.), papir, ica
itd. Likovni problemi su okosnica cijelog sata likovne kulture. Ukljuuju likovne
elemente (toka, crta, ploha, povrina, volumen itd.) i kompozicijske elemente
(kontrast, harmonija, ritam, ravnotea, proporcija, dominacija, jedinstvo) i
motivacija mora biti pravilno izvedena kako bi dijete dovela do ispunjenja likovnog
zadatka. Jasnoa u izraavanju likovnih problema je osiguranje od sladunjavih,
kiastih i dopadljivih likovnih radova koji esto privlae needucirane gledatelje sa
snienim vrijednosnim pragovima. Metode rada mogu biti analitiko promatranje,
likovni scenarij, metoda razgovora, demonstracije, rada s tekstom. U realizaciji
metode su kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje. Nain
rada: promatranjem, nakon promatranja, prema sjeanju, zamiljanjem,
izmiljanjem. Nastavna sredstva i pomagala: sredstva su priroda, predmet,
reprodukcija itd. Pomagala su ploa, kreda, dijaprojektor, televizor, grafoskop itd.
Plan ploe treba predvidjeti to e sve i kako e na ploi pisati - i sama ploa
3

mora biti likovno estetski komponirana. Slova moraju biti itljiva i uredna,
posebno u prvom razredu gdje djeca jo jedva sriu slova. Takoer treba znati
to e se maknuti sa ploe kako bi se napravilo mjesta za izlaganje djejih
radova, a to mora ostati (kao pomo pri analizi, na ploi nuno mora biti ispisan
likovni problem koji se tog sata obraivao, zatim motiv i reprodukcija na kojoj
emo prepoznavati te iste likovne probleme. Pripremamo materijal za rad, po
potrebi razmjetamo stolice, dijelimo uenicima pribor i sl. Demonstriramo djeci
rad sa odreenom tehnikom i njene izraajne sposobnosti (ako rade prvi put ili su
nekoliko puta radili ili ga verbalno ponavljamo. Odreujemo na kojem papiru se
radi; usmjerenje papira, vertikalno ili okomito se najee preputa slobodnom
izboru djeteta. Najava zadatka: iako vremenski najkrai dio sata ovo je izrazito
vaan dio sata: u jednoj reenici treba jasno saeti cijelu motivaciju i objesniti to
se i kako trai od djece da rade. Drugim rijeima, u jednoj reenici izgovaramo
nastavnu jedinicu (motiv, likovno podruje, likovnu tehniku i likovni problem), npr.:
danas slikamo teksture na kori drveta akvarelom. Jednako vano: traimo od
jednog uenika da ponovi najavu zadatka radi povratne informacije o naoj
jasnoi. Ako jedan uenik ne moe ponoviti, pitamo nekog drugog. Ako ni taj nije
u stanju, to je signal da vjerojatno nismo bili jasni i da valja ponoviti najbitnije
dijelove motivacije, dok djeca ne shvate to se od njih trai. Realizacija (rad): zbog
vremenskog ogranienja (45 minuta) kolskog sata likovne kulture cijelu
motivaciju treba obaviti unutar desetak minuta. Ako se tome doda jo pet minuta
za analizu, glavni dio sata u kojem djeca trebaju zapoeti i dovriti svoje radove
traje otprilike tridesetak minuta - to je veoma malo. Uenici rade svoj posao dok
ih uitelj obilazi, potie i podsjea na likovne probleme. Analiza i vrednovanje
likovnih produkata: na kraju sata djeje radove emo izloiti na ploi ili negdje
drugdje. Sa djecom povedemo razgovor o uspjenosti realizacije zadatka.


4

Radionica budunosti
Radionica budunosti je metoda u kojoj sudionici razvijaju viziju poeljne
budunosti. Kree se od toga da se uvijek postavi odreeni problem koji je svima
isti, ali je rezulatat nepoznat. Koristi se mata za oblikovanje stvarnosti. Kroz igru
se povezuju elementi uenja i to tako da se problemu prilazi struktuirano koristei
matu i razum te se na taj nain moe doi do rjeenja problema. Radionice
budunosti, s obzirom na svoju kompleksnost, teko se mogu uvrstiti u kolski sat
zbog vremenskog trajanja i zato se takve radionice mogu provoditi u nastavnom
programu gdje su profesori spremni preuzeti odreeni rizik jer za takve projekte bi
bilo idealno kada bi se mogli provoditi kroz nekoliko dana/tjedana te da bi se u
konanici mogao vidjeti rezultat. Razlikuje se kroz pet faza.
1. Faza pripreme pojanjava se problem, odreuje se rok , materijal za
rad, sudionici...
2. Faza kritike svatko iznosi svoje miljenje, diskusija meu
sudionicima
3. Faza fantazije svi razvijaju viziju poeljne budunosti (tekst, slika,
kola, skupine..)
4. Faza ostvarivanja razraivnaje plana, vizualizacija problema,
donoenje rjeenja
5. Faza naknadne obrade prezentacija uinjenog (to valja/ne, to se
moe uinit, poboljati...)
Uenici pouavaju uenike
Ovom metodom uenici sami planiraju tijek nastave i to na taj nain da sami
pouavaju jedni druge nastavnik ovdje slui kao promatra, pomaga, savjetnik
dok uenici predstavljaju odreenu temu individualno, s partnerom, u skupini.
Nain ovakvog uenja pokazao se vrlo uspjenim jer uenici rado surauju,
zanimljivo im je to da su oni ti koji preuzimaju odgovornost i glavnu ulogu.
Metoda je prigodna za vie razrede radi svoje zahtjevnosti izvoenja. Rizici
5

izvoenja mogu eventualno dovesti do nedjelotvornosti obraene teme, mogueg
gubitka kontrole u razredu... Odvija se u tri faze
1. poetak nastave odrediti zanimljivu temu , odabrati nain uenja
(ploa, projektor, usmeno, fotografija..), provjeriti koliko uenici znaju o temi, to bi
vie htjeli nauiti..
2. obrada novog gradiva uvod u novo gradivo od nekoliko reenica.
Obrada teme individualno, s partnerom, u skupini
3. prikupljanje vanih podataka uenja vizualizacija u obliku
podsjetnika, na kraju dati vremena da uenici postave pitanja te ako ima vremena
za eventualnu raspravu za zavretak sata

Unutarnja diferencijacija
Nastavno naelo koje vodi do individualizacije uenja. S obzirom da je svaki
uenik drugaiji (tehnika, brzina, vrijeme uenja, predznanje....) ovim metodama
pokuava se povezati individualno napredovanje sa napredovanjem cijele
skupine. Radi se na profitu obje skupine, boljih i slabijih uenika. Bolji mogu
pomoi slabijima u uenju dok slabiji mogu na taj nain dobiti pomo svojih
vrnjaka. Posebno prikladne metode diferencijacije su pojedinani rad gdje
uenici sami biraju svoju ponudu, rad s partnerom gdje si meusobno pomau i
nadopunjuju se, grupni rad gdje se razvijaju razliite sposobnosti, tjedni plan,
uenje po postajama, uenike prezentacije.
Disciplina
Ponaanje gdje se djeluje prema pravilima zadanog reda. Nije nuna
metoda ve pretpostavka da bi metode mogle funkcionirati zadovoljavajue.
Uenici trebaju doivjeti discipliniranu organizaciju nastave kao blagotvornu, bez
stresa, potenu i pravednu inae moe doi do ometanja nastave,
nezainteresiranosti, manjka koncentracije. Upotreba autoriteta je samo
6

kratkorono rjeavanje problema. Treba jasno dogovoriti pravila sa skupinom za
uenje te odrediti sankcije ukoliko se pravila kre. Treba djelovati prije nego se
mora reagirati, dogovoriti se prije poetka nastave odnosno ne ekati da se
dogodi prva smetnja, ne bojati se, pojasniti uenicima svoja oekivanja, dogovoriti
ritual nastave, nauiti to prije imena svih uenika, imati razumjevanja.

Poticanje koncentracije
Znai usredotoiti se kako bi se postiglo kvalitetno uenje. Problemi s
koncentracijom najvea su prepreka za uspjeno uenje. Razlozi za
dekoncentraciju su mnogi, ali ono to je u podruju nastavnikova djelovanja je
poboljanje izvoenja nastave jasna struktura nastave, koritenje slika, folija,
ploe, radni materijal to jasniji i pregledniji..
Povratna informacija o kvaliteti rada
Treba doznati podatke o kvaliteti rada, prikupiti i analizirati jer se na taj nain
stvara temelj za poveanje kvalitete. Mogu se provoditi ankete, razgovori. Korisno
je uzeti jedan kolski sat samo za dobivanje povratne informacije o kvaliteti
nastave.










7