You are on page 1of 6

ARTIKULACIJA TIJEK SATA

Artikulacija nastavnog sata ili susreta jest nain izvoenja i povezivanja aktivnosti svih
sudionika, s odreenim ciljem, u odreenom vremenskom okviru, s odreenim medijima, u
odreenom odgojno-obrazovnom kontekstu.
Elementi nastavnog sata na koje treba obratiti pozornost su sljedei:
1) Planiranje i priprema
Dinamika nastavnog procesa pretpostavlja planiranje:
odgojno-obrazovnih strategija,
zadataka i metoda rada,
socijalnih oblika (oblika interakcije) i
etapa nastavnog procesa
U pripremi je potrebno prema odabranoj strategiji uskladiti elje, oekivanja i mogunosti
djece, zatim ciljeve, zadae, sadraj, medije, metode, interakciju/socijalne oblike rada,
mjesto izvoenja, nastavnu tehnologiju, metriku i instrumentarij za vrjednovanje
postignua, kurikulum i kontekst. Pripremu treba temeljiti na aktivnosti uenika.

2) Etape
Etapa je dio vremena zajednikih aktivnosti uenika i nastavnika na jednom satu/susretu.
Razlikujemo tri etape:
1. etapa pripreme,
2. etapa ostvarenja i
3. etapa vrjednovanja.

Etapa pripreme
Zajedno s uenicima dogovaramo: to (sadraj i aktivnosti) i kako (metode i postupci) e
se raditi u nastavku sata.
Ovu etapu ostvarujemo u ozraju dogovora koji emo nadahnuti poticanjem osjetila
(doivljajno), pokreta, izraavanja (psihomotorno), dosjetkama, humorom, zagonetkama
(spoznajno)! Blagim i logikim prijelazom krenut emo u etapu ostvarenja.

Etapa ostvarenja vrijeme je izvoenja dogovorenih aktivnosti.
Tijekom etape ostvarenja vodimo rauna o naelima:
- ekonominosti koje znai racionalno troenje vremena, snage i materijala
- primjerenosti dobi djece i njihovim psihofizikim mogunostima
- integracije, a odnosi se na kompleksnost i specifinost pojedinog vremenskog razdoblja
(godina, mjesec, tjedan, sat)
- individualizacije koja omoguuje svakom pojedinom ueniku zadovoljavanje njegovih
specifinih potreba i interesa
- socijalizacije koja omoguuje uenje i ivljenje u zajednici.

Etapom vrjednovnja utvrujemo stupanj ostvarenja postavljenog cilja. Razlikujemo
unutarnje vrjednovanje, vanjsko vrjednovanje (subjekti izvan kole), te samovrjednovanje
(uenika, nastavnika i kole).
Unutarnje vrjednovanje ostvarujemo:
- praenjem koje moe biti sumativno, formativno, analitiko, sintetiko ili kombinirano
- ocjenjivanjem koje moe biti opisno ili brojano
- voenjem koje se odnosi na reguliranje odgojno-obrazovnog procesa ili individualno
usmjeravanje uenika.
Analiza i vrjednovanje likovnog procesa i produkata
1. pitanja ostvarenosti zadatka
2. pitanja naina koritenja materijala (tehnike); rukopis
3. pitanja kreativnosti:
razliitosti, slinosti ("prepisivanje" i ablone, stereotipi), likovnost, emotivni dojam,
samoanaliza


3) Socijalni oblici rada
Predstavljaju odnose meu glavnim subjektima odgojno-obrazovnog procesa: uenicima i
uiteljima.
Frontalni oblik oznaava rad jednog nastavnika pred razredom, ali i situaciju u kojoj
nastavnik izlae, pouava, predaje uenicima nastavni sadraj.
Individualni oblik je vrsta samostalnog rada uenika. Aktivnosti mogu biti
individualizirane (razliite za svakog uenika), ali i ne moraju (svi uenici samostalno rade
na istom zadatku).
Rad u paru moe se organizirati tako da svi parovi rade isti zadatak, da svi parovi rade dio
istog zadatka ili da svaki par radi drugaiji zadatak.
Rad u grupi karakteristian je po grupnoj dinamici i socijalnim vrijednostima: suradnja,
uvaavanje, kultura dijaloga, preuzimanje odgovornosti. Grupe se formiraju dirigirano ili
spontano. Sastav grupa moe biti stalni ili povremen. Grupe mogu raditi sve na istom
zadatku, svaka razliitu fazu istog zadatka, ili sve na razliitom. Grupe zadatak mogu
dobiti usmeno ili pismeno, mogu raditi dio ili jedan kolski sat, jedan dan, vie dana... na
zadatku koji ukljuuje vie sadraja/predmeta ili jedan; s vie voditelja ili stalnim voom.

4) Nastavne metode i strategije
Nastavna metoda je nain, put ili postupak kojim se ostvaruju ciljevi odgojno-obrazovnog
procesa. Odabrana strategija odgoja i obrazovanja uvjetuje odabir prikladne nastavne
metode.

NASTAVNE METODE ZA STRATEGIJE ODGOJA
Metode za strategiju egzistencije: kretanje, igra i rad, pomaganje, simulacije,
dramatizacije, ureenje prostora...
Metode za strategiju socijalizacije: sastanci, dogovori, diskusije, druenje, navikavanje,
samovoenje ...
Metode za strategiju individualizacije: poticanje (potpora, suosjeanje, povjerenje,
pohvala, pomaganje, nagrada ) uvjeravanje (objanjenje, upuivanje, pripovijedanje...);
terapija (terapija: pokretom, igrom, glazbom, crteom; aktivno sluanje,..) .

NASTAVNE METODE ZA STRATEGIJE OBRAZOVANJA
Metode za strategiju pouavanja i uenja okrivanjem: problemska, heuristika,
programirana, istraivaka, simulacije, projekt.
Metode za strategiju doivljavanja i izraavanja: recepcija umjetnikog djela,
interpretacija, evaluacija i kreacija (sluanje glazbe, promatranje likovnih djela, pjevanje,
ples,pripovijedanje, diskusija, kritika, debata, prikaz, komponiranje, oblikovanje...).
Metode za strategiju vjebanja: uenje uenja, uenje jezika, praktini radovi i tjelesno
vjebanje (rad na grafikim, tehnikim i tekstualnim izvorima, rad na stvarnosti, govorne
vjebe,gramatike vjebe, likovne vjebe, konstruktorske igre, vjebe oblikovanja,
prirodno kretanje, vjebe na spravama, igre u prirodi...).
Metode za strategiju stvaranja: znanstveno, umjetniko i radno-tehniko stvaranje (oluja
ideja, radionica budunosti, reproduktivno i produktivno stvaranje, konstruiranje,
projektiranje, preoblikovanje, inoviranje, otkrivanje...).

Nastavne metode prema izvorima znanja:
metoda demonstracije, metoda praktinih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda
crtanja, metoda pisanja, metoda razgovora itd.

Nastavne metode prema nastavnom gradivu:
empirijske metode (promatranja, pokusi, mjerenja), metoda usporeivanja i metoda
analogije, metoda generalizacije i metoda apstrakcije, metoda konkretizacije, metoda
indukcije, metoda dedukcije, metoda analize i sinteze, metoda problemske nastave
(istraivaka, heuristika, metoda problemskog izlaganja), metoda specijalnih sluajeva
(metoda izgradnje matematikih modela,aksiomatika metoda,vizualnih uradaka)

Nastavne metode pogodne za nastavu Likovne kulture:

1. ZADRATI INFORMACIJE TAKO DA MISLIM U SLIKAMA
2. MENTALNA MAPA
3. ISTRAIVANJE NA INTERNETU
4. BRAINSTORMING
5. UENJE PO POSTAJAMA
6. VOENA FANTAZIJA
7. RADIONICA BUDUNOSTI
8. VJEBA S KUGLINIM LEAJEVIMA (KLIPPERTOVA METODA)
9. SJEDENJE U KRUGU
10. IGRA S ULOGAMA
11. PISANI RAZGOVOR
12. UNUTARNJA DIFERENIJACIJA
13. PLANIRANA IGRA
14. OBLIKOVANJE SLIKE NA PLOI
15. RASPRAVA (EVALUACIJA)


Nastavnestrategije:
Pronalaenje slinosti i razlika (zadaci usporeivanja, klasificiranja, stvaranja metafora i
stvaranja analogija); Rezimiranje i biljeenje; Poveanje truda i davanje priznanja; Domae
zadae i vjebanje; Nelingvistiki prikazi (npr. izrada grafikih organizatora, stvaranje
fizikih modela, mentalnih slika, crtanje slika i piktograma itd.); Kooperativno uenje
(svojevrsni grupni rad); Postavljanje ciljeva i davanje povratnih informacija; Stvaranje i
provjeravanje hipoteza; Natuknice, pitanja i sloeniji organizatori; Pouavanje specifinih
vrsta znanja (strategije za pouavanje pet vrsta znanja: izraza i fraza, detalja, organiziranja
ideja, vjetina i taktika te procesa).

Nastavna naela:
naelo znanstvenosti, naelo aktivnosti i samostalnosti, naelo sistematinosti i
povezanosti, naelo pristupanosti, naelo zornosti, naelo individualizacije, naelo
postojanosti znanja, naelo motivacije

Naini rada u nastavi Likovne kulture:
po promatranju, nakon promatranja, po sjeanju, po zamiljanju, po izmiljanju


Specifine metode radau nastavi Likovne kulture:
-analitiko promatranje
-metoda prikupljanja podataka
- metoda likovnog scenarija -metoda prikupljanja i obrade informacija te davanja procjena
(likovni proces zapoinje problemskom situacijom (likovni
scenarij, likovna pria,stvaralaka igra),uenici realiziraju
svoju ideju likovnim tehnikama i metodama, a nakon zavrenog
procesa osvjeuju se likovni problemi potaknuti likovnim
scenarijem)
- metoda razgovora
- metoda demonstracije
- metoda rada s tekstom
- metoda usmenog izlaganja: a) pripovijedanje
b) opisivanje s naglaskom na likovnosti
c) razlaganje likovne strukture
d) tumaenje likovnih problema
- graenje
- kombiniranje
- variranje
- razlaganje
itd.


5) Odgojno - obrazovna ekologija
Pojam odgojno-obrazovne ekologije obuhvaa:
kolsku arhitekturu
razinu ukljuenosti kole u lokalnoj zajednici,
aktivnosti nastavnika i uenika u kolskom i izvankolskom okruenju.

Odgojno-obrazovna ekologija predstavlja izbor mjesta za izvoenje nastavnih aktivnosti.
Na primjer: uionica, specijalizirane uionice, laboratoriji, praktikumi, drugi posebni
prostori u koli: knjinica, radionice, sportske dvorane, kolski hodnici, dvorane, kolski
vrt, park, dvorite, ovoreni prostori, izletita, ustanove itd.
Uvijek treba dati prednost uenju u izvornoj stvarnosti, s (na, u) izvornim objektima,
pojavama, procesima!


6) Nastavni mediji i tehnologija

Medij oznaava nositelja, posrednika, polje didaktikog djelovanja. To je osoba ili sredstvo
to posreduje informacije o sadraju izuavanja kakav je on u izvornom obliku.
Mediji mogu biti:
ljudi, postupci, ideje, predmeti, sredstva, organizacija

Kao komunikacijska sredstva, mediji mogu biti:
- VIZUALNI: tekstualni mediji, slikovnice, nastavni listii, zidne slike, ppt, modeli,
makete,aplikacije
- AUDITIVNI: svaki audiozapis
- AUDIOVIZUALNI: programirani materijali, raunalni programi i alati...
- MULTIMEDIJA: vjeto i istovremeno koritenje vie medija
Nastavna tehnologija
Tehnologiju, tehnike ureaje koristimo za prijenos ili oblikovanje informacija - sadraja
odgovarajuih medija.
Nastavna sredstva i pomagala/tehniki ureaji u nastavi Likovne kulture:
prirodni oblici, nainjeni oblici, filmski projektor, LCD projektor, fotoaparat, digitalni foto
aparat, raunalo, projekcijsko platno, TV, fotografije, video, audio zapis, reprodukcije,
ploa itd.


CILJEVI I ZADACI
1. Obrazovni zadaci:
a) stjecanje znanja, upoznavanje, uoavanje, razumijevanje i usvajanje likovnog jezika;
usvajanje rada s likovno-tehnikim sredstvima i likovnim tehnikama, susret i
upoznavanje s likovnim djelima...
b) razvijanje sposobnosti: senzorne, izraajne, praktine, intelektualne divergentno
miljenje;
razvijanje psihofizike funkcije: percepcija (vizualna), vizualno pamenje, miljenje,
mata,emocije, interes, volja...

2. Odgojni zadaci:
estetiki, moralni, radni aktivnost, inicijativnost, samostalnost; formiranje uvjerenja i
stavova na podruju likovne stvarnosti, potivanje subjektiviteta djeteta


LIKOVNI PROBLEM
vizualni jezik i pojmovi (odnos i primijena osnovnih pravila)

LIKOVNO PODRUJE
crtanje, slikanje, grafika, modeliranje i graenje, dizajn

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA I LIKOVNE TEHNIKE
materijal olovka, tempera, gva, monotipija itd.

MOTIV
a) vizualni
b) nevizualni
c) likovni i kompozicijski elementi
d) likovni problemi
e) likovno podruje
f) likovno tehnika sredstva i likovne tehnike




7) Struktura nastavnog sata

Uvodni dio (trajanje):
fizika i emocionalna priprema uenika, aktualiziranje znanja i sposobnosti kao priprema
za sredinji dio nastavnog sata (nagovjetaj likovnog problema, motiviranje uenika)

Sredinji dio (trajanje):
obrada novog gradiva, ponavljanje gradiva (radi usvajanja gradiva, radi zapamivanja
gradiva,radi sistematizacije gradiva, radi generalizacije gradiva, radi primjene
gradiva, radi poticanja i razvoja kreativnosti uenika, radi automatizacije);
uvod u likovni zadatak i realizacija likovnog zadatka

Zavrni dio (trajanje):
provjera ostvarenosti ciljeva nastavnog sata (evaluacija/vrednovanje);
zadavanje domae zadae (procjena vremena za njezino rjeavanje)