You are on page 1of 34

STRUKTURA ATOMA

Materija se sastoji od atoma, koji imaju jezgru, oko koje krue elektroni.
Najjednostavniji je atom vodika, ija se jezgra sastoji od jednog !rotona, oko kojeg krui jedan
elektron.
"roton i elektron imaju elektrina svojstva su!rotnog !redznaka.
Masa elektrona je oko #$$$ !uta manja od mase !rotona.
%ezgra sloeniji& atoma se sastoji od !rotona i neutrona.
Neutroni nemaju elektrini na'oj.
U !rirodi se esto vi(e istovrsni& ili razliiti& atoma s!aja u molekule.
Mno(tvo elektrona u !ojedinom atomu, molekuli ili )ijelom komadu materije naziva se
elektronski !lin ili elektronski o'lak.
*+*KTR,-N, NA.O%
Materija se sastoji od atoma, koji imaju jezgru, oko koje krue elektroni.
Najjednostavniji je atom vodika, ija se jezgra sastoji od jednog !rotona, oko kojeg krui jedan
elektron.
"roton i elektron imaju elektrina svojstva su!rotnog !redznaka.
Masa elektrona je oko #$$$ !uta manja od mase !rotona.
%ezgra sloeniji& atoma se sastoji od !rotona i neutrona.
Neutroni nemaju elektrini na'oj.
U !rirodi se esto vi(e istovrsni& ili razliiti& atoma s!aja u molekule.
Mno(tvo elektrona u !ojedinom atomu, molekuli ili )ijelom komadu materije naziva se
elektronski !lin ili elektronski o'lak.
,/O+ATOR, , 0O1,-,
"okretljivost elektronskog !lina ovisi o 'roju slo'odni& elektrona u nekom materijalu.
Kod vodia jedan slo'odni elektron dolazi !ri'lino na svaki atom materije 2 elektronski !lin je
lako !okretan.
Kod izolatora jedan slo'odni elektron dolazi !ri'lino na 3$34 atoma 2 elektronski !lin je te(ko
!okretan.
Razlozi su u strukturi sami& atoma.
Na grani)i izme5u vodia i izolatora su !oluvodii
TO-KAST, NA.O%
Najmanji mogu6i na'oj je na'oj jednog !rotona, odnosno elektrona.
"romjer elektrona iznosi !ri'lino 73$237 m.
"ret!ostavka8 !romatramo na'oj ije su geometrijske dimenzije jednake nuli.
Tokasti na'oj je na'oj kon)etriran u geometrijsku toku.
Na'oj moemo smatrati tokastim na'ojem ako ga !romatramo s dovoljno velike udaljenosti.
9OU+OM.O0 /AKON
,zme5u naelektrizirani& tijela !ojavljuje se sila.
9oulom' je ovu !ojavu detaljno istraio 2 34:7. g. o'javljeni su rezultati istraivanja.
Sila kojom jedan elektrini na'oj djeluje na drugi !ro!or)ionalna je umno(ku iznosa na'oja, a
o'rnuto !ro!or)ionalna kvadratu nji&ove udaljenosti8
gdje je8 ;3, ;# 2na'oji< r
#
2 kvadrat udaljenosti me5u na'ojima< 2dielektrina konstanta
materijala.
1,*+*KTR,-NA KONSTANTA
gdje je 2 a!solutna dielektrina konstanta materijala<
2 dielektrina konstanta vakuuma <
2relativna dielektrina konstanta materijala
1ielektrina konstanta vakuuma ili dielektrina !ermitivnost vakuuma8
0*KTOR %AKOST, *+*KTR,-NO= "O+%A
Sila ima vektorski karakter 2 elektrino !olje !redstavlja vektorsko !olje.
*lektrino !olje nije konstanog iznosa i smjera 2 ovisi o !oloaju !romatrane toke u !rostoru.
1e>ini)ija elektrinog !olja 2 do'ije se !reko vektora jakosti elektrinog !olja8
gdje je8 2 jakost elektrinog !olja<
2 sila na !ro'ni na'oj<
2 iznos !ro'nog na'oja
*lektrino !olje tokastog na'oja do'ijemo !reko de>ini)ije elektrinog !olja kao sile na
jedinini na'oj8

*lektrino !olje !ozitivnog tokastog na'oja je8 2 !ro!or)ionalno iznosu na'oja
2 o'rnuto !ro!or)ionalno kvadratu udaljenosti
2 usmjereno od na'oja.
"olje negativnog na'oja usmjereno je !rema na'oju.
"O+%* RAS"O1%*+%*NO= NA.O%A
Ras!odijeljeni na'oj !romatramo kao niz in>initezimalno mali& tokasti& na'oja.
Uku!no !olje u nekoj toki !rostora jednako je z'roju do!rinosa svi& !ojedinani& na'oja.
Taj !rin)i! su!er!ozi)ije moemo koristiti z'og toga, (to su svojstva !rostora konstantna i ne
ovise o jakosti ili smjeru !olja.
"rostor je dakle &omogen
"O+AR,/A9,%A 1,*+*KTR,KA
"olariza)ija dielektrika je !ro)es orijenta)ije di!ola dielektrika u elektrinom !olju.
%edno od osnovni& svojstava izolatora ?dielektrika@ je vrsta veza elektrona s molekulama
dielektrika.
U vanjskom elektrinom !olju vezani na'oj tvori di!ole koji se orijentiraju tako da se svojim
!oljem
su!rostavljaju vanjskom !olju.
Na'oji se malo !omaknu 2 ne na!u(taju vezu sa svojom molekulom8
A !ozitivni na'oji se malo !omaknu u smjeru !olja,
A negatini na'oji se malo !omaknu u su!rotnom smjeru.
1olazi do !olariza)ije dielektrika.
*+*KTR,-NA SUS9*"T,.,+NOST
0ektor elektrine !olariza)ije je !ro!or)ionalan jakosti !olja8
je 'ezdimenzionalna konstanta A to je elektrina sus)e!ti'ilnost dielektrika.
"*RM,T,0NOST 1,*+*KTR,KA

Relativna dielektrina konstanta ?!ermitivnost@ je 'roj koji govori koliko !uta neki dielektrik
smanjuje jakost elektrinog !olja u odnosu na vakuum.
"ermitivnost vakuuma ima vrijednost 3.
"ermitivnost ve6ine uo'iajeni& dielektrika kre6e se u grani)ama od B do 3$, ali moe 'iti i
mnogo ve6a.
"ermitivnost destilirane vode ima vrijednost 43.
0*KTOR *+*KTR,-N* ,NC+U*N9,%*
0ektor elektrinog !omaka ?vektor elektrine induk)ije ili vektor gusto6e elektrinog toka@ A
omjer koliine indu)iranog na'oja i !ovr(ine na kojoj se taj na'oj indu)irao8
0ektor elektrinog !omaka A !omo6u vektora elektrine !olariza)ije8
0ektor elektrinog !omaka je kolinearan s vektorom jakosti elektrinog !olja8

0*KTOR =USTOD* *+*KTR,-NO= "OMAKA
2u !ret&odnom odgovoru de>inirao
*+*KTR,-NA -0RSTODA 1,*+*KTR,KA
Uz vrlo jako vanjsko elektrino !olje sile na elektrine na'oje u dielektriku mogu !ostati ve6e od
sila koje dre na'oje vezane za !ojedine molekule dielektrika.
1olazi do elektrinog !ro'oja dielektrika ?izolatora@.
1ielektrina svojstva gotovo trenutno nestaju.
%akost ?&omogenog@ elektrinog !olja kod koje dolazi do !ro'oja dielektrika 2 elektrina
vrsto6a dielektrika.
0akuum je idealan izolator 2 ima 'eskonanu elektrinu vrsto6u.
=AUSSO0 /AKON2TO-KAST, , "ROSTORN, NA.O%,
=aussov zakon A veza izme5u uku!nog na'oja i elektrinog !olja8
Tok vektora elektrinog !omaka kroz zatvorenu !lo&u jednak je iznosu na'oja unutar te !lo&e.
"rostor
"lo&e S3 i S# o'u&va6aju istu koliinu na'oja ; A elektrini tok kroz o'je !lo&e je jednak !o
iznosuE
Tokasti

<
Ovi izrazi vrijede i za !olje izvan na'ijene kugle !olumjera R A u !odruju rF R.
=AUSSO0 /AKON2NA*+*KTR,/,RAN, 0A+%AK
/'og simetrije !olje 6e 'iti radijalno i jednako u svim !o!renim !resje)ima.
Rezultat A !olje izvan valjka ?rF a@8
<
*+*KTR,-NO "O+%* NA*+*KT,/,RAN* RA0N,N*
!lo(na gusto6a na'oja na ravnini8
Rezultat tome8 <
"olje 6e 'iti okomito na ravninu i jednako u svim tokama
ravnine i oko nje, s o'je strane A &omogeno !olje.
"olje na'ijene ravnine je okomito na ravninu i konstantnog je iznosa8
<
"olje uo!6e ne ovisi o udaljenosti od ravnineE
"olje mijenja smjer na mjestu !oloaja ravnine.
"olje je usmjereno8
od ravnine 2 !ri !ozitivnom na'oju ravnine,
!rema ravnini 2 !ri negativnom na'oju.
RA1 U *+*KTR,-NOM "O+%U
Rad je jednak umno(ku sile i !uta8
Ovo vrijedi jedino ako !ut i sila imaju isti smjer.

"ret!ostavka8
gi'anje je !ravo)rtno i
sila je konstantna !o iznosu i smjeru.
Rad je jednak skalarnom !roduktu vektora sile i !uta.

O!6enito8
!ut ne mora 'iti !ravo)rtan,
smjer i iznos sile mogu se mijenjati du !uta.
Rad je jednak linijskom integralu skalarnog !rodukta sile i di>eren)ijala !uta du !uta.
,znos rada ovisi samo o !oloaju !oetne i zavr(ne toke !uta kojim !remje(tamo na'oj.
*+*KTR,-N, "OT*N9,%A+,
0eliina 2 elektrini !oten)ijal8
skalarna veliina,
ovisi o !oloaju re>erentne toke.

O!6enito 2 !oten)ijal 'ilo koje toke A u odnosu na re>erentnu toku R?vrijedi za 'ilo kakvo
!olje@8
"oten)ijal tokastog na'oja "oten)ijal toke u okoli(u tokastog na'oja u vakuumu odredimo
!reko rada8


"oten)ijal tokastog na'oja ima karakter &i!er'ole.
0i(e tokasti& na'oja "ret!ostavka8 !rostor je &omogen i ima konstantna svojstva.
"oten)ijal se rauna su!er!ozi)ijom, tj. z'rajanjem do!rinosa svi&
elementarni& na'oja
*+*KTR,-N, "OT*N9,%A+ NA*+*KTR,/,RAN* RA0N,N*
21. Elektrini napon je razlika potencijala.
22. Ekvipotencijalna ploha (ploha istog potencijala) tokastog naboja je povrina kugle. Koja se
ravninski prikazuje kao ekvipotencijalna krunica.
23. ko je elektrino polje oko!ito na granicu "vaju "ielektrika proizlazi o"nos
1
2
2
1
2 1
#

= =
E
E
D D
.
Elektrino polje !oe biti i horizontalno na granici "vaju "ielektrika te iz toga proizlazi o"nos
2
1
2
1
2 1
#

= =
D
D
E E
2$. Elektrini kapacitet (%) &izikalna je veliina kojo! se izraava sposobnost tijela "a na sebe
pri!i elektrini naboj. 'e&inira se kao o!jer koliine elektrinog naboja ( i razlike elektrinog
potencijala ) koja pri to! nastaje. *jerna je"inica za elektrini kapacitet u je &ara" (+).
2,. Kon"enzator je elektroniki ele!ent koji na sebe !oe pri!iti o"re-enu koliinu
elektriciteta. Koliina elektriciteta je ve.a to su ve.i kapacitet i napon na koji je kon"enzator
prikljuen.
/ajje"nostavnija vrsta kon"enzatora je tzv. ravni ili ploasti kon"enzator# koji se sastoji o" "vije
paralelne vo"ljive ploe ije je !e-usobno rastojanje " !alo u o"nosu sa linearni! "i!enzija!a
ploa. %jelokupno elektrino polje lokalizirano je u prostoru iz!e-u elektro"a kon"enzatora i
ho!ogeno je# to je poslje"ica ravno!jerne raspo"jele povrinske gusto.e naelektrizirani! na
povrina!a elektro"a. 0i!bol kon"enzatora je1
22. Kon"enzatori !ogu biti1 3 4aralelno spojeni 5 za takav spoj vrije"i
U U U U
n
= = = = ...
2 1 #

= =
= =
n
i
i
n
i
i
C U Q Q
1 1
3 0erijski spojeni 5 za takav spoj vrije"i
n
U U U U + + + = ...
2 1
#
Q Q Q Q
n
= = = = ...
2 1
#
= =
= =
n
i i
n
i
i
C
Q U U
1 1
1
26. 0ila u elektrostatsko! polju
S
Q
F
2
2
= # energija u elektrostatsko! polju iz!e-u elektro"a
kon"enzatora
2 2 2
2 2
CU QU
C
Q
W
C
= = = # energija u elektrostatsko! polju ko" ploastog
kon"enzatora zbog ho!ogenosti je

2 2 2
2 2
7
D DE E
W
e
= = = .
28. Elektrini se naboj raspore-uje po povrini vo"ia. 9a raspo"jela !oe biti je"nolika ili
neje"nolika. ko je naboj na kugli je"noliko raspore-en elektrino polje unutar uplje !etalne
kugle je"nako je nuli. ko je kugla izra-ena o" izolatora i cijela nabijena pozitivni! naboje!#
polje unutar nje bilo bi linearno.
2:. Elektrino! strujo! naziva!o bilo kakvo us!jereno gibanje elektrinih naboja.
3;. )inci elektrine struje su1 toplinski# ke!ijski# svjetlosni# !agnetski uinak.
31. <akost elektrine struje pre"stavlja iznos naboja koji pro-e presjeko! vo"ia u je"inino!
vre!ensko! intervalu. 0truja i!a je"naku jakost cijelo! "uljino! vo"ia koji! tee# bez
obziran na njegov presjek.
[ ]
t
Q
I =
32. =usto.a elektrine struje je jakost struje po je"inici povrine presjeka vo"ia1

=
2
!

S
I
J
33. Elektrina struja se !jeri po!o.u a!per!etra.
3$. Elektrini otpor je otpor koji se javlja priliko! protjecanja elektrine struje kroz vo"i. >n je
"e&iniran >h!3ovi! zakono!
[ ] ?
I
U
R =
.
3,. Elektrina vo"ljivost je reciprona vrije"nost otpora
[ ] (sie!ens)
1
S
U
I
R
G = =
32. Elektrini otpor vo"ia konstantnog presjeka iznosi1
S
l
R =
# l 5 "uljina vo"ia# 0 5
popreni presjek vo"ia#

3 speci&ini elektrini otpor !aterijala vo"ia.


36. >visnost elektrinog otpora o te!peraturi1
) 1 (
2;
+ = R R
t
# 2;
R
3 otpor ko" 2;@%#

3
te!peraturni koe&icijent otpora# 3 razlika te!perature u o"nosu na 2;@%.
38. <ouleov zakon na! opisuje toplinski uinak elektrine struje. 4ri prolasku struje kroz vo"i
elektroni se ubrzavaju i su"araju s jezgra!a i "rugi! elektroni!a. 4rito! gube kinetiku energiju
koja se pretvara u toplinu. [ ] J t I R W
2
=
3:. Aa" elektrine struje [ ] J t I R W
2
= i snaga elektrine struje
2
2
2
GU
R
U
UI RI
t
W
P = = = = = .
40. Jednostavni strujni krugovi
41. Idealni naponski izvor
42. Protunapon, padovi napona
PAD NAPONA - prolaskom struje kroz bilo koji otpornik ili vodi, na tom otporniku ili vodiu
nastaje pad napona jednak umnoku jakosti struje i otpora meu mjernim tokama
Npr. U = I x R1
43. Serijski spoj otpora
44. Realni naponski izvor
45. eore! !aksi!alne snage
Maksimalnu snagu na tro(ilu do'it 6emo onda kada je ot!or tro(ila R jednak unutarnjem ot!oru
izvora R$
Ako je zadovoljen uvjet RGR$ kaemo da je krug !rilago5en !o maksimalnoj snazi
U tom se sluaju jednaka snaga tro(i na tro(ilu i unutarnjem ot!oru izvora
4". Stupanj djelovanja
4#. Prvi $ir%&&o''ov zakon
4(. )rugi $ir%&&o''ov zakon
4*. Paralelni spoj otpora
50. Rje+avanje elektri,ni& strujni& krugova - direktno rje+avanje $ir%&&o''ovi& zakona
51. .etoda konturni& struja
52. .etoda superpozi%ije
53. rans'or!a%ija naponski& i strujni& izvora
54. .jerenje elektri,ni& veli,ina
55. .agnetsko polje
4rostor u koje!u "jeluju !agnetske sile naziva!o !agnetsko polje. *agnetsko polje posje"uje jakost i
s!ijer# a prikazuju ga silnice.
5". .agnetsko polje zavojni%e

5#..agnetsko polje torusne zavojni%e
3 !agnetsko polje zatvara se iskljuivo unutar torusa
3 izvan torusa !agnetsko polje je zane!arivo !alo
3 !agnetsko polje u torusu je ho!ogeno po presjeku
3 in"ukcija je proporcionalna broju zavoja i jakosti struje# a obrnuto proporcionalna "uljini torusa.
5(. .agnetski tok i !agnetska induk%ija
Magnetski tok je &izikalna veliina koja se !oe opisati kao broj silnica !agnetskog polja koje prolaze
kroz neku povrinu# a oznaava se grki! slovo! B. <e"inica !jere za !agnetski tok je Cb (veber) BD
EF0
Magnetska indukcija je gusto.a !agnetskog toka. <e"inica !jere za gusto.u !agnetskog toka je 9 (tesla)
5*. /akon o konzerva%iji !agnetskog toka
/aziva se jo i =aussov zakon o !agnetskoj in"ukciji. >n "aje zavisnost elektrinog &luksa# koji izvire iz
neke zatvorene povrine# o" elektrinog naboja# koji se nalazi unutar te povrine.
"0. .agnetsko polje oko vodi,aI
0truja kroz vo"i stvara oko tog vo"ia !agnetsko polje# a njegove silnice su krunice. 0!jer !u je veza
sa s!jero! struje pravilo! "esne ruke.postaje sve slabije ako se u"aljava!oo" vo"ia.
"1. /akon protje%anja
3naziva se jo i !perov kruni zakon
>n opisuje zavisnost krunog !agnetskog polja oko elektrine struje
"2. .agnetska per!ea0ilnost vaku!a
/aziva se jo i apsolutna per!eabilnost a to je je"na o" &izikalnih konstanti i iznosi GsH!.
4er!eabilnost vaku!a povezana je s "ielektrino! konstanto! vaku!a I; preko brzine svjetlosti
"3. Protje%anje
4rotjecanje J (!agneto!otorna sila# !agnetska uzbu"a# !agnetski napon) je analogno
elektro!otornoj sili u elektrino! krugu.
3 *agnetska uzbu"a K pokazuje !jeru !agnetske uzbu"e prostora.
3 K pokazuje koliku .e uzbu"u "ati pri!ijenjena !agneto!otorna sila pro!atrana u nekoj toci ako se
uklone utjecaji !aterijala.
"4. 1ektor jakosti !agnetskog polja
4onaanje !agnetskog polja razliito je u razliiti! tvari!a. Aa"i kvantitativnog uvi"a uspore-uje se
ponaanje !agnetskog polja u neko! !aterijalu i vakuu!u# te se uvo"i vektor jakosti !agnetskog polja
H
B D H
g"je je L per!abilnost !aterijala
) vakuu!u su vektori jakosti !agnetskog polja i in"ukcije kolinearni
"5. .agnetsko polje dugog vodi,a
3jakost !agnetskog polja izvan vo"ia na u"aljenosti r o" vo"ia1
3jakost !agnetskog polja unutar vo"ia ra"ijusa A
"". 1rste !agnetski& !aterijala
4ostoji pet razliitih vrsta !agnetiz!a1 3 "ija!agnetiaz!#
3 para!agnetiza!#
3 &ero!agnetiza!#
3 &eri!agnetiza! i
3 anti&ero!agnetiza!.
9onije# svih pet ter!ina o"nose se na pet razliitih naina na koje !aterijali 7o"govaraju7 na proces
!agnetizacije 5 tj. izlaganje !aterijala !agnetsko! polju. 9vari koje po svojoj priro"ni nisu !agneti# u
prisustvu !agnetskog polja ponaati .e se ili kao "ija!agneti 5 utjecati .e na s!anjenje prisutnog
!agnetskog polja# ili kao para!agneti 5 utjecati .e na neznatno pove.anje prisutnog !agnetskog polja
(sa!o one tvari koje i!aju neparni broj elektrona po ato!u). Ma razliku o" "ija!agnetiz!a i
para!agnetiz!a# &ero3# &eri3 i anti&eri!agnetiza! opisuju ponaanje 7priro"nih !agneta7 u prisustvu
!agnetskog polja.
"#. .agnetska sus%epti0ilnost i per!ea0ilnost
Magnetska susce!ti"ilnost je !jera u"jela in"uciranog !agnetskog polja. *oe se iskazati po!o.u
relativne !agnetne per!eabilnosti1
Relati#na !e$%ea"ilnost je bez"i!enzionalna konstanta koja pokazuje koliko puta .e se pove.ati
!agnetski tok u neko! prostoru ako se u nje!u nalazi pro!atrani !aterijal u!jesto vakuu!a.
Magnetna !e$%ea"ilnost je elektro!agnetna osobina !aterijala koja pokazuje intenzitet !agnetizacije
tela ka"a su ona izloena spoljnje! !agnetno! polju. *agnetna per!eabilnost se oznaava grki!
slovo! !i (L).
"(. $rivulja !agnetiziranja
&$i#ulja %agneti'i$anja prikazuje ovisnost !agnetske in"ukcije E o jakosti !agnetskog polja K za neki
&ero!agnetski !aterijal.
*jeri se na tanko! torusu o" tog !aterijala toku po toku. >visnost !agnetske in"ukcije E o jakosti
!agnetskog polja K za &ero!agnetske !aterijale je nelinearna.
Krivulja !agnetiziranja nije pravac.
"*. .agnteska &istereza
*agnetna in"ukcija kasni za intenziteto! K pri iz!jeninoj !agnetizaciji. 9o je uzrokovano ti!e
to !agnetizirani &ero!agnetski !aterijal prua otpor !agnetiziranju. %ijeli ciklus !agnetiziranja i
"e!agnetiziranja# a s ti!e i kanjenej E za K naziva!o !agnetsko! histerezo!.
#0. Sila na vodi, u !agnetsko! polju
/a vo"i# kroz koji tee struja# u !agnetsko! polju "jeluje sila1
0!jer sile se o"re"i pravilo! "esne ruke za vektorski pro"ukt.
0truja N je skalarna veliina
"uljini pri"jeljuje!o vektorski karakter.
'uljina vo"ia l o"nosi se sa!o na onu "uljinu koja se nalazi u polju in"ukcije E.
#1. Sila iz!e2u dva vodi,a protje%ana elektri,no! strujo!
#2. Sila na na0oj u gi0anju u !agnetsko! polju
#3. 3lektro!agnetska induk%ija
Elekt$o%agnetska indukcija je pojava nastanka elektro!otorne sile u vo"ljivoj petlji koja obuhva.a
pro!jenjljivi !agnetski tok. Elektro!agnetsku in"ukciju otkrio je *ichael +ara"aO# a njegov je zakon
in"ukcije rabljen pri izvo-enju *aPQellovih je"na"bi.
) tehnici se na elektro!agnetskoj in"ukciji zasniva ra" trans&or!atora i generatora elektrine struje.
#4. 4arada567enzov zakon
+ara"aO3Renzov (+ara"aOev) zakon elektro!agnetske in"ukcije je osnovni zakon elektro!agnetiz!a# a
&or!ula glasi1
.
Elektro!otorna sila u zatvorenoj konturi je"naka je negativnoj "erivaciji obuhva.enog !agnetskog toka
po vre!enu.
#5. Sa!oinduk%ija i !e2uinduk%ija
Sa%oindukcija
+ara"aOev zakon elektro!agnetske in"ukcije 3 0truja kroz konturu stvara !agnetski tok.
4ro!jenljiva struja stvori pro!jenljivi tok# koji in"ucira elektro!otornu silu.
4ojava1 u konturi kroz koju tee struja pro!jenljivog iznosa stvara se elektro!otorna sila 5 sa!oin"ukcija
Me(uindukcija
*e-uin"uktivno vezani svici 3 !agnetski tok koji stvara struja kroz je"an svitak ulanuje i "rugi
svitak.
ko struja kroz svitak nije konstantna# !ijenja se ulanani tok kroz sa! svitak.
4ro!jena ulananog toka stvara u to! svitku elektro!otornu silu sa!oin"ukcije.
)lanani tok kroz "rugi svitak isto se !ijenja.
) "rugo! svitku in"ucira elektro!otornu silu proporcionalnu brzini pro!jene ulananog toka.
0like
55. .agnetsko polje
4rostor u koje!u "jeluju !agnetske sile naziva!o !agnetsko polje. *agnetsko polje posje"uje jakost i
s!ijer# a prikazuju ga silnice.
5". .agnetsko polje zavojni%e

5#..agnetsko polje torusne zavojni%e
3 !agnetsko polje zatvara se iskljuivo unutar torusa
3 izvan torusa !agnetsko polje je zane!arivo !alo
3 !agnetsko polje u torusu je ho!ogeno po presjeku
3 in"ukcija je proporcionalna broju zavoja i jakosti struje# a obrnuto proporcionalna "uljini torusa.
5(. .agnetski tok i !agnetska induk%ija
Magnetski tok je &izikalna veliina koja se !oe opisati kao broj silnica !agnetskog polja koje prolaze
kroz neku povrinu# a oznaava se grki! slovo! B. <e"inica !jere za !agnetski tok je Cb (veber) BD
EF0
Magnetska indukcija je gusto.a !agnetskog toka. <e"inica !jere za gusto.u !agnetskog toka je 9 (tesla)
5*. /akon o konzerva%iji !agnetskog toka
/aziva se jo i =aussov zakon o !agnetskoj in"ukciji. >n "aje zavisnost elektrinog &luksa# koji izvire iz
neke zatvorene povrine# o" elektrinog naboja# koji se nalazi unutar te povrine.
"0. .agnetsko polje oko vodi,aI
0truja kroz vo"i stvara oko tog vo"ia !agnetsko polje# a njegove silnice su krunice. 0!jer !u je veza
sa s!jero! struje pravilo! "esne ruke.postaje sve slabije ako se u"aljava!oo" vo"ia.
"1. /akon protje%anja
3naziva se jo i !perov kruni zakon
>n opisuje zavisnost krunog !agnetskog polja oko elektrine struje
"2. .agnetska per!ea0ilnost vaku!a
/aziva se jo i apsolutna per!eabilnost a to je je"na o" &izikalnih konstanti i iznosi GsH!.
4er!eabilnost vaku!a povezana je s "ielektrino! konstanto! vaku!a I; preko brzine svjetlosti
"3. Protje%anje
4rotjecanje J (!agneto!otorna sila# !agnetska uzbu"a# !agnetski napon) je analogno
elektro!otornoj sili u elektrino! krugu.
3 *agnetska uzbu"a K pokazuje !jeru !agnetske uzbu"e prostora.
3 K pokazuje koliku .e uzbu"u "ati pri!ijenjena !agneto!otorna sila pro!atrana u nekoj toci ako se
uklone utjecaji !aterijala.
"4. 1ektor jakosti !agnetskog polja
4onaanje !agnetskog polja razliito je u razliiti! tvari!a. Aa"i kvantitativnog uvi"a uspore-uje se
ponaanje !agnetskog polja u neko! !aterijalu i vakuu!u# te se uvo"i vektor jakosti !agnetskog polja
H
B D H
g"je je L per!abilnost !aterijala
) vakuu!u su vektori jakosti !agnetskog polja i in"ukcije kolinearni
"5. .agnetsko polje dugog vodi,a
3jakost !agnetskog polja izvan vo"ia na u"aljenosti r o" vo"ia1
3jakost !agnetskog polja unutar vo"ia ra"ijusa A
"". 1rste !agnetski& !aterijala
4ostoji pet razliitih vrsta !agnetiz!a1 3 "ija!agnetiaz!#
3 para!agnetiza!#
3 &ero!agnetiza!#
3 &eri!agnetiza! i
3 anti&ero!agnetiza!.
9onije# svih pet ter!ina o"nose se na pet razliitih naina na koje !aterijali 7o"govaraju7 na proces
!agnetizacije 5 tj. izlaganje !aterijala !agnetsko! polju. 9vari koje po svojoj priro"ni nisu !agneti# u
prisustvu !agnetskog polja ponaati .e se ili kao "ija!agneti 5 utjecati .e na s!anjenje prisutnog
!agnetskog polja# ili kao para!agneti 5 utjecati .e na neznatno pove.anje prisutnog !agnetskog polja
(sa!o one tvari koje i!aju neparni broj elektrona po ato!u). Ma razliku o" "ija!agnetiz!a i
para!agnetiz!a# &ero3# &eri3 i anti&eri!agnetiza! opisuju ponaanje 7priro"nih !agneta7 u prisustvu
!agnetskog polja.
"#. .agnetska sus%epti0ilnost i per!ea0ilnost
Magnetska susce!ti"ilnost je !jera u"jela in"uciranog !agnetskog polja. *oe se iskazati po!o.u
relativne !agnetne per!eabilnosti1
Relati#na !e$%ea"ilnost je bez"i!enzionalna konstanta koja pokazuje koliko puta .e se pove.ati
!agnetski tok u neko! prostoru ako se u nje!u nalazi pro!atrani !aterijal u!jesto vakuu!a.
Magnetna !e$%ea"ilnost je elektro!agnetna osobina !aterijala koja pokazuje intenzitet !agnetizacije
tela ka"a su ona izloena spoljnje! !agnetno! polju. *agnetna per!eabilnost se oznaava grki!
slovo! !i (L).
"(. $rivulja !agnetiziranja
&$i#ulja %agneti'i$anja prikazuje ovisnost !agnetske in"ukcije E o jakosti !agnetskog polja K za neki
&ero!agnetski !aterijal.
*jeri se na tanko! torusu o" tog !aterijala toku po toku. >visnost !agnetske in"ukcije E o jakosti
!agnetskog polja K za &ero!agnetske !aterijale je nelinearna.
Krivulja !agnetiziranja nije pravac.
"*. .agnteska &istereza
*agnetna in"ukcija kasni za intenziteto! K pri iz!jeninoj !agnetizaciji. 9o je uzrokovano ti!e
to !agnetizirani &ero!agnetski !aterijal prua otpor !agnetiziranju. %ijeli ciklus !agnetiziranja i
"e!agnetiziranja# a s ti!e i kanjenej E za K naziva!o !agnetsko! histerezo!.
#0. Sila na vodi, u !agnetsko! polju
/a vo"i# kroz koji tee struja# u !agnetsko! polju "jeluje sila1
0!jer sile se o"re"i pravilo! "esne ruke za vektorski pro"ukt.
0truja N je skalarna veliina
"uljini pri"jeljuje!o vektorski karakter.
'uljina vo"ia l o"nosi se sa!o na onu "uljinu koja se nalazi u polju in"ukcije E.
#1. Sila iz!e2u dva vodi,a protje%ana elektri,no! strujo!
#2. Sila na na0oj u gi0anju u !agnetsko! polju
#3. 3lektro!agnetska induk%ija
Elekt$o%agnetska indukcija je pojava nastanka elektro!otorne sile u vo"ljivoj petlji koja obuhva.a
pro!jenjljivi !agnetski tok. Elektro!agnetsku in"ukciju otkrio je *ichael +ara"aO# a njegov je zakon
in"ukcije rabljen pri izvo-enju *aPQellovih je"na"bi.
) tehnici se na elektro!agnetskoj in"ukciji zasniva ra" trans&or!atora i generatora elektrine struje.
#4. 4arada567enzov zakon
+ara"aO3Renzov (+ara"aOev) zakon elektro!agnetske in"ukcije je osnovni zakon elektro!agnetiz!a# a
&or!ula glasi1
.
Elektro!otorna sila u zatvorenoj konturi je"naka je negativnoj "erivaciji obuhva.enog !agnetskog toka
po vre!enu.
#5. Sa!oinduk%ija i !e2uinduk%ija
Sa%oindukcija
+ara"aOev zakon elektro!agnetske in"ukcije 3 0truja kroz konturu stvara !agnetski tok.
4ro!jenljiva struja stvori pro!jenljivi tok# koji in"ucira elektro!otornu silu.
4ojava1 u konturi kroz koju tee struja pro!jenljivog iznosa stvara se elektro!otorna sila 5 sa!oin"ukcija
Me(uindukcija
*e-uin"uktivno vezani svici 3 !agnetski tok koji stvara struja kroz je"an svitak ulanuje i "rugi
svitak.
ko struja kroz svitak nije konstantna# !ijenja se ulanani tok kroz sa! svitak.
4ro!jena ulananog toka stvara u to! svitku elektro!otornu silu sa!oin"ukcije.
)lanani tok kroz "rugi svitak isto se !ijenja.
) "rugo! svitku in"ucira elektro!otornu silu proporcionalnu brzini pro!jene ulananog toka.