You are on page 1of 3

Cjeloivotno obrazovanje uitelja i nastavnika: viestruke

perspektive



Sadraj


PREDGOVOR
I. DIO: OBRAZOVANJE UITELJA I NASTAVNIKA U EUROPI IZ PERSPEKTIVE
CJELOIVOTNOG UENJA (Vlasta Vizek Vidovi) 9
1. Uiteljske i nastavnike kompetencije kao jedna od determinanti usmjerenosti i spremnosti
na cjeloivotno uenje 15
2. Kako privui sposobne pojedince da izaberu uiteljsku/nastavniku profesiju? 20
3. Kako organizirati inicijalno obrazovanje uitelja i nastavnika koje bi im omoguilo poticanje
uenika na visoka obrazovna postignua? 25
3.1. Kraj stoljea: nalazi SIGMA projekta Obrazovanje uitelja i nastavnika u Europi 25
3.2. Smjernice za 21. stoljee: Green paper on teacher education in Europe
(Zeleni dokument o obrazovanju uitelja i nastavnika u Europi) 29
3.3. Slika stanja: obrazovanje uitelja i nastavnika u Europi na poetku 21. stoljea 32
3.4. Znaenje Bolonjskog procesa za promjene sustava obrazovanja uitelja i nastavnika u EU 35
3.5. Pogled iznutra: pregled obrazovanja uitelja i nastavnika iz nacionalne perspektive 43
4. Kakvim mjerama osigurati da se dobri uitelji i nastavnici zadre i razvijaju u nastavnikoj
profesiji? 51
5. Koja je uloga istraivanja u podruju uenja/pouavanja i obrazovanja uitelja i nastavnika? 62
6. Zakljuak 64

II. DIO: OBRAZOVANJE UITELJA I NASTAVNIKA U HRVATSKOJ (Vesna Vlahovi teti
i Vlasta Vizek Vidovi)
1. Uvod 69
2. Kako privui sposobne pojedince da izaberu uiteljsku/nastavniku profesiju? 69
3. Kako organizirati inicijalno obrazovanje i trajni profesionalni razvoj kako bi uitelji i
nastavnici bili uspjeni u poticanju uenika na visoka obrazovna postignua? 70
3.1. Kratak povijesni pregled obrazovanja uitelja i nastavnika u Hrvatskoj 70
3.2. Reforma obrazovanja 1990-tih 72
3.3. to Bolonjski proces znai za sustav obrazovanja uitelja i nastavnika: sustav
obrazovanja uitelja i nastavnika prije i poslije Bologne 74
3.3.1. Uitelji osnovne kole nii razredi (od 1. do 4.) 74
3.3.2. Nastavnici viih razreda osnovne kole (od 5. do 8.) i srednjih kola 78
3.3.3. Nastavnici strukovnih kola tehnike, medicinske i ekonomske srednje kole 80
3.3.4. Nastavnici strukovnih kola industrijske i obrtnike srednje kole 81
3.3.5 Uitelji specijalni pedagozi 83
3.4. Institucije koje obrazuju uitelje i nastavnike 84
3.5. Osiguranje kvalitete obrazovanja uitelja i nastavnika 85
4. Kakvim mjerama osigurati da se kvalitetni uitelji i nastavnici zadre u nastavnikoj profesiji? 86
5. Koja je svrha istraivanja u podruju uenja/pouavanja i obrazovanja uitelja i nastavnika? 90
6. Zakljuak 91

III. DIO: PRIKAZ REZULTATA EMPIRIJSKIH ISTRAIVANJA NA GLAVNIM SUDIONICIMA
SUSTAVA OBRAZOVANJA UITELJA I NASTAVNIKA
1. Percepcija kvalitete obrazovanja uitelja i nastavnika i nekih aspekata uiteljske i nastavnike
profesije iz perspektive osnovnokolskih uitelja i nastavnika (Tea Pavin, Majda Rijavec i
Renata Miljevi-Riiki)
1.1. Uvod 95
1.2. Inicijalno obrazovanje uitelja i nastavnika: percepcija kvalitete i zadovoljstvo inicijalnim
obrazovanjem osnovnokolskih uitelja i nastavnika 97
1.3. Trajni profesionalni razvoj uitelja i nastavnika 104
1.4. Percepcija uiteljske/nastavnike uloge u obrazovno-odgojnom procesu 110
1.5. Percepcija pojedinih aspekata uiteljske/nastavnike profesije s obzirom na neke
karakteristike uitelja i nastavnika 114
1.6. Glavni izvori zadovoljstva i nezadovoljstva u radu uitelja i nastavnika 119
1.7. Zakljuak 122
2. Percepcija kvalitete obrazovanja nastavnika i nekih aspekata nastavnike profesije iz
perspektive srednjokolskih nastavnika (Tea Pavin)
2.1. Uvod 124
2.2. Inicijalno obrazovanje nastavnika: percepcija kvalitete i zadovoljstvo inicijalnim
obrazovanjem srednjokolskih nastavnika 127
2.3. Trajni profesionalni razvoj nastavnika 134
2.4. Percepcija nastavnike uloge u obrazovno-odgojnom procesu 143
2.5. Percepcija pojedinih aspekata nastavnike profesije s obzirom na neke karakteristike
nastavnika 148
2.6. Glavni izvori zadovoljstva i nezadovoljstva u radu nastavnika 155
2.7. Zakljuak 159
3. Percepcija kvalitete uiteljskog i nastavnikog obrazovanja i nekih aspekata uiteljske i
nastavnikeprofesije iz perspektive studenata Uiteljske akademije, visokih uiteljskih kola i
nastavnikih fakulteta (Tea Pavin, Majda Rijavec i Renata Miljevi-Riiki)
3.1. Uvod 161
3.2. Inicijalno obrazovanje studenata: percepcija kvalitete i zadovoljstvo inicijalnim
obrazovanjem 162
3.3. Percepcija uiteljske/nastavnike uloge u brazovno-odgojnom procesu 169
3.4. Zakljuak 173
4. Percepcija kvalitete inicijalnog obrazovanja i trajnog profesionalnog razvoja uitelja i
nastavnika iz perspektive sveuilinih nastavnika (Antonija iak)
4.1. Uvod 174
4.2. Inicijalno obrazovanje uitelja i nastavnika 175
4.2.1. Organizacija studija 175
4.2.2. Struktura kurikuluma 184
4.3. Kvaliteta trajnog profesionalnog razvoja uitelja i nastavnika 189
4.4. Komentari promjena u sustavu obrazovanja uitelja i nastavnika 191
4.5. Zakljuak 192

IV. DIO: MEUNARODNA ISKUSTVA: PRIMJERI DOBRE PRAKSE
Primjer 1. Priprema nastavnika za koritenje obrazovne tehnologije u nastavi: meunarodna
iskustva (Ivana Batarelo ) 197
Primjer 2. Praktina nastava kao poticajno okruenje za uenje u inicijalnom obrazovanju
uitelja i nastavnika (Friedrich Buchberger) 203
Primjer 3. Temeljne ideje, preduvjeti i koraci za ukljuivanje zajednice u pouavanje: novo
usmjerenje obrazovanja uitelja i nastavnika na Sveuilitu u Goeteborgu (Fryk Lasse i
Forsen Bosse) 215
Primjer 4. Magistarski studij za obrazovanje osnovnokolskih uitelja i nastavnika
(Sharon Kletzien ) 220
Primjer 5. Obrazovanje nastavnika u Engleskoj: studija sluaja s Odjela poslijediplomskih
studija obrazovanja Sveuilita u Bristolu (Malcolm Lewis i Roger Garrett) 226
Primjer 6. Poboljanje obrazovanja nastavnika za rad s djecom s posebnim potrebama
razvojem on-line vjetina pouavanja u sveuilinih nastavnika (Anne I Nevin.) 245
Primjer 7. Zajednika europska naela za sposobnosti i kvalifikacije uitelja (EU komisija) 254
Primjer 8. Osiguravanje kvalitete inicijalnog obrazovanja uitelja i nastavnika: standardi
inicijalnog obrazovanja uitelja i nastavnika u kotskoj 260

V. DIO: PREMA MODELU CJELOIVOTNOG OBRAZOVANJA UITELJA I NASTAVNIKA
1. Uvod 287
2. Instrumenti obrazovne politike nuni za podrku kvalitetnom obrazovanju uitelja i
nastavnika 288
3. Obrazovanje uitelja razredne nastave 291
3.1. Inicijalno obrazovanje 291
3.2. Trajno profesionalno usavravanje i poslijediplomski studiji 296
4. Obrazovanje predmetnih nastavnika 297
4.1. Inicijalno obrazovanje 297
4.2. Trajno profesionalno usavravanje i poslijediplomski studiji 300
5. Umjesto zakljuka 300
Summary 302
Literatura 308
Korisne baze podataka 316
Primjeri nekih web-stranica korisnih u praksi uitelja i nastavnika 318

VI. DIO: PRILOZI (A-D)
Prilog A: Izvorni grafiki prikazi obrazovanja uitelja i nastavnika iz dokumenata Eurydice 321
Prilog B: Tablice s rezultatima istraivanja provedenog na osnovnokolskim uiteljima i
nastavnicima 326
Prilog C: Tablice s rezultatima istraivanja provedenog na srednjokolskim nastavnicima 337
Prilog D: Podaci o autorima 351