You are on page 1of 8

Prijedlog koncepta kandidature Grada Rijeke za

Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine



Gradsko vijee Grada Rijeke je 17. travnja 2013. godine usvojilo Strategiju kulturnog
razvitka Grada Rijeke 2013. 2020., kojom je Grad Rijeka slubeno objavio svoju
kandidaturu za organizaciju Europske prijestolnice kulture 2020. godine .
Slijedom toga, 19. rujna 2013. godine usvojena je Strategija razvoja Grada Rijeke za
razdoblje 2014.2020. godine, kojom se kandidatura Grada Rijeke za Europsku
prijestolnicu kulture 2020. godine (EPK 2020.) definira kao jedan od osam prioritetnih
projekata Grada Rijeke do 2020. godine. Time je projekt EPK 2020. dobio presudno
strateko znaenje za kulturni, turistiki, gospodarski i cjelokupni razvoj Rijeke i
Primorsko-goranske upanije. Naslov Europske prijestolnice kulture vaan je u jaanju
meunarodne vidljivosti i pozicioniranja u europskom prostoru te zbog brojnih
kulturnih, gospodarskih, drutvenih i drugih pozitivnih uinaka na dugoroni razvoj
Grada i upanije koje moe donijeti uspjena provedba projekta.

Polazei od te spoznaje lanovi radne skupine za izradu prijedloga koncepta kandidature
Grada Rijeke za EPK 2020. predloili su da se koncept programa i itavog projekta
temelji na sljedeim tematskim cjelinama:
rad
manjine
voda
luka.

RAD

Rad, kao jedna od sredinjih kategorija ljudskoga prava, doivljava transformaciju.
Pitanje rada i s time povezano pitanje zapoljavanja i budunosti radnih mjesta danas je
aktualnije nego ikada prije, osobito u gradovima poput Rijeke u kojima je industrijska
proizvodnja u periodu tranzicije doivjela gotovo potpuni krah. U procesima
deindustrijalizacije koji su istovremeno zahvatili mnoge europske gradove, gospodarska
strategija s okretanjem prema uslunom sektoru nije donijela oekivane rezultate, a
ekonomski i socijalni pad praen je visokom stopom nezaposlenosti i prisutnim
pomanjkanjem optimizma.
1

Uz to, na djelu je proces nove preraspodjele rada prema kojoj se zaposleni u
najrazvijenijim zemljama bave intelektualnim i kreativnim radom, dok stanovnicima
zemalja u procesu tranzicije, kakav prolazi i Hrvatska, ostaje slabije plaen, fiziki rad. S
obzirom i na injenicu da se cijenom radne snage ne mogu natjecati, primjerice, s
azijskom konkurencijom, lokalna i regionalna gospodarstva u ovome dijelu Europe u
potrazi su za novim razvojnim mogunostima.

Povijesno gledano Rijeka je industrijski grad. Tijekom itavog 20. stoljea svojom
snanom industrijom privlaila je nove stanovnike. Smanjene gospodarske aktivnosti,
meutim, nuno su dovele do pada imigracije.

Kakva je sudbina rada i radnih mjesta u doba novih tehnologija? Kako e izgledati rad u
2020. godini i nakon toga? Hoe li tradicionalni oblici zaposlenja, stabilna radna mjesta
na neodreeno vrijeme, s punim radnim vremenom i pravima zaposlenika i dalje
opstati? Kakav e biti poloaj djelatnika u znanosti, zdravstvu, obrazovanju i u drugim
sferama od javnog interesa? Kakva sudbina eka sve pripadnike suvremenog prekarijata
koji, lieni stabilnog statusa i egzistencije, ive od naknade za povremeni i privremeni
rad? Kakav e biti poloaj djelatnika u kulturi ili slobodnih umjetnika? Razmatrajui
odnos izmeu rada i umjetnosti, moemo li govoriti o povezanosti i meuovisnosti rada
umjetnosti i umjetnosti rada? Na koji nain valja redefinirati umjetniki rad kao
procesno, a ne objektno usmjereno djelovanje? to je to danas umjetniki rad? Kako
dokolicu i zabavu povezati s idejom rada? Kako poboljati kvalitetu provoenja
slobodnog vremena zaposlenih?
Na ta i slina pitanja svoje odgovore dat e umjetnici, intelektualci, radnici, aktivisti i
graani - dionici kulturnog programa EPK 2020.
Pritom odnos izmeu umjetnikih stvaralaca i publike, koji se tradicionalno odvija
unutar javnih kulturnih prostora, valja postaviti tako da publika postane aktivan dionik
u pripremi i izvedbi programa. Umjetnike i kulturne manifestacije programa EPK 2020.
izmjestit emo iz tradicionalnih prostora ustanova u kulturi te smjestiti u brojne
naputene industrijske ili druge prostore koji ekaju prenamjenu, a kojima Rijeka
obiluje. Vaan dio identiteta Rijeke snano je povezan s industrijskom batinom koja
svjedoi koliko o prolosti toliko i o sadanjosti. Identitet industrijskoga grada jest
pretpostavka, a ne prepreka budueg identiteta Rijeke.
2


Rad je tema od egzistencijalnog znaenja, osobito u vrijeme teke ekonomske krize. U
tom smislu, tema rada nadilazi pitanje umjetnike interpretacije i teorijske refleksije, no
postavljajui ovu temu u samo sredite koncepta EKP 2020. otvara se prostor za
interdisciplinarno povezivanje umjetnikih pogleda i izriaja s drugim sferama.
Umjetnost svoje poslanstvo ostvaruje otvaranjem novih vidika i pokazivanjem novih
perspektiva pa se tako, primjerice, inovativan pristup projekta Rijeka EPK 2020. moe
iskazati otvaranjem rijetkih industrijskih pogona koji su jo u funkciji za posjetitelje.
Obilazak industrijskih pogona u kontekstu estetizacije rada ima ne samo simbolike, ve
i turistike potencijale.

MANJINE

Rijeka je grad razlika o emu, meu ostalim, svjedoi injenica da prema posljednjem
popisu stanovnitva (2011.) u Rijeci ivi oko 20.000 pripadnika dvadeset i dvije
nacionalne manjine, to ini gotovo 15% stanovnitva Grada. Kao nekad u SFRJ, tako i
danas u Hrvatskoj, Rijeka je po svom urbanom habitusu prepoznatljiva kao liberalni i
otvoreni grad koji se uvijek protivio svakoj politikoj diskriminaciji manjina i razliitosti,
bez obzira na ideoloki predznak. Projekt EPK 2020. prilika je da se ovaj identitet grada
otvorena duha nadogradi i promovira u europskome prostoru.

Sastavni dio ovog identiteta predstavlja rijeka urbana kultura koja je svoj najoitiji izraz
dobila u statusu grada rocka.

Prolost Rijeke kao lukoga grada obiljeena je proimanjem razliitih kultura. Uz
razliitost je tradicionalno prisutna i tolerancija kao jedna od temeljnih vrijednosti
primorskih ljudi. Rijeka je luka dva prva desetljea dvadesetoga stoljea bila polazna
luka stotinama tisua Europljana u potrazi za boljim ivotom. Ta dimenzija rijeke luke
osobito je dola do izraaja 1903. godine kada je britansko parobrodarsko drutvo
Cunard line uvelo izravnu liniju Rijeka - New York. Od 1908. godine linija je nosila naziv
Hungary America Line i imala je flotu od jedanaest brodova. Iz godine u godinu broj
putnika je rastao, a rekordne 1906. godine iz rijeke je luke otputovalo u Novi svijet
50.000 iseljenika, gotovo onoliko koliko je Rijeka tada imala stanovnika. Poetkom 1908.
3

godine za iseljenike je otvoren trokatni hotel Emigranti. Ekonomski imigranti i emigranti
tako su snano doprinijeli formiranju multinacionalnog, viejezinog i multikulturnog
identiteta Rijeke.

Na zasadama pluralne, kozmopolitske tradicije, pred Rijekom su danas drutveni,
kulturni, ekonomski i tehnoloki izazovi budunosti. Hoe li Rijeka postati novi
emigration hub, new technologies bay ire regije ili testing-site kreativnih industrija?
Kako bi se ostvarili ovi i drugi ambiciozni ciljevi, nuna je otvorenost za pripadnike
razliitih skupina od visokoobrazovanih strunjaka pa do azilanata. Hrvatska e se u
bliskoj budunosti suoiti s velikim priljevom imigranata, a Rijeka e kao otvoreni grad i
luka potvrditi i pokazati svoju tradicionalnu otvorenost. U isto vrijeme Rijeka i Hrvatska
suoavaju se s valom odlaska mladih u potrazi za sigurnijom egzistencijom. Na tim
premisama potrebno je graditi programe koji e osigurati bolju kvalitetu ivota i stvoriti
mogunosti za otvaranje novih radnih mjesta, postizanjem sinergije u zajednici i
dovoenjem u vezu razliitih aktera Sveuilita i privrede.

Projekt EPK 2020. prilika je da se svim manjinskim skupinama omogui aktivno
sudjelovanje u pripremi i provedbi programa. Valja hrabro ui u podruja u kojima se
razlike tretiraju na inovativne i eksperimentalne naine. Zanimaju nas pozitivne i
negativne razlike pozitivne kao to su, primjerice, rodne manjine, drutveni aktivisti,
azilanti, politiki prognanici, ekonomski migranti kreativci, koje elimo privui, pruiti
im prostor za djelovanje, rad i udoban ivot te od kojih elimo primiti novu ivotnu i
intelektualnu energiju. Govorimo li o negativnim razlikama, elimo dokidati
diskriminaciju bilo u koritenju i dostupnosti tehnologije ili izvorima znanja, italakoj
pismenosti, kulturi openito, odnosu mladih prema starima, drutvenoj ili intelektualnoj
iskljuenosti osoba tree ivotne dobi i sl.



VODA

Rijeka je grad na vodi i uz vodu; Grad u ijem neposrednom zaleu prosjeno pada 3.500
mm kie godinje te na ijem se irem podruju nalaze deseci slatkovodnih izvora; Grad
4

koji je dobio ime prema vodi tekuici koja kroz njega prolazi i u more uvire spajajui ga s
morima svijeta. U grbu grada je jo od 18. stoljea bio natpis "nepresuan" i vr iz kojeg
tee voda.

Poput zraka ili sunevog svjetla voda je temeljna potreba i temeljno pravo svakog
ovjeka. Voda je jedan od najvanijih prirodnih resursa i kao takva bogatstvo kojega
treba posebno apostrofirati. Za Rijeku je voda i strateki resurs i javno dobro koje ne
moe biti predmet komercijalne eksploatacije. Voda sve vie postaje presudno politiko,
infrastrukturno i ekonomsko pitanje.

Voda kao resurs daje nam bezbroj mogunosti razumnog iskoritavanja. Primjerice,
prostor Delte mogao bi biti generator nove autonomne energije grada, kanjon Rjeine
transformiran, vode Zvira i Rjeine iskoristive za navodnjavanje hidroponikih sustava
proizvodnje hrane, prostor Marganova pretvoren u novu hidroponiku infrastrukturu za
proizvodnju voa i povra. Unutar takvog odrivog sustava stvorio bi se prostor i za
kulturne manifestacije.

S temom vode povezan je i jedan od kljunih kulturnih projekata u okviru kandidature
Rijeke za EPK 2020. Podruje biveg industrijskog kompleksa Rikard Beni postat e
kulturni centar u ijem krugu e se smjestiti Gradska knjinica Rijeka, Muzej grada
Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti te Djeji centar za kulturu i edukaciju. Bit
e to ishodite kapilara tokova kulture i znanja prema zajednici, prostor u koji se kultura
slijeva te se prelijeva po cijelome gradu. Ovaj dio grada tradicionalno se zove Potok, to
je opet neizbjena simbolika vode i kretanja koju namee sama Rijeka. Potok koji se
neko tamo slijevao, a koji je u jeku industrijalizacije 19. stoljea bio sproveden ispod
zemlje u kanalizaciju, usmjerio je urbanistiku strukturu cijelog jednog gradskog pojasa,
mada je danas praktiki nevidljiv. Podruje potoka uz koji su se nekad sadili vinogradi i
vrtovi sada e u prenesenom znaenju postati novi izvor kreativnosti, kulture i znanja.

Simbolika vode u kontekstu pitanja na koja e se sudionici programa EPK moi referirati
izrazito je bogata, bez obzira govorimo li o ekolokim, energetskim, etikim ili drugim
pitanjima vezanima uz samo koritenje svih oblika vod rijekoga podruja.

5


LUKA

Rijeka je najvea hrvatska luka. Povijesno promatrano, grad je doivljavao uspone i
padove usporedno s usponima i padovima svoje luke. Sudbina luke definirala je sudbinu
grada. Poslije Drugoga svjetskoga rata, nakon rekonstrukcije, rijeka luka postaje
glavnom uvozno-izvoznom lukom SFRJ, s mogunou prihvata velikih prekooceanskih
brodova. Ratna zbivanja devedesetih godina dvadesetog stoljea ponovo zaustavljaju
razvoj luke. Unato ekonomskim promjenama luka je zadrala snano mjesto u strategiji
gospodarskog razvoja grada kao pokreta razvojnih projekata. Uz ogromnu povrinu u
samome gradskome tkivu, luka je snano percipirana i u svakodnevnom ivotu graana.

Pojam "luke" u kontekstu EPK prenosimo u sve sfere gradskoga ivljenja u kojima moe
ostvariti potentnu i stvarno prisutnu ulogu za aktivni ivot graana Rijeke. Luka je
tradicionalno percipirana kao mjesto sigurnosti i izvor komunikacije. eljeni teret koji
e 2020. godine brodovi dopremiti u luku jesu umjetniki, kreativni, inovativni proizvodi
koji u Rijeku stiu iz cijeloga svijeta te se jednako tako i iz nje otpremaju. Luka je stoga
simbol ultimativne kulturne razmjene i svekolike kulturne aktivnosti.

Luku vidimo kao temu u irokom, metaforikom smislu povezivanja i stvaranja
slobodne zone za umjetniko eksperimentiranje, kako u tradicionalnim tako i u novim
medijima. ivimo peer to peer digitalnu kulturu u kojoj moemo biti "piratska" luka, ali i
luka startup rizika. Prvo je demokratinije, a drugo profitabilnije, ali svi oblici kulturnih
aktivnosti imaju mogunost za suivot u novoj luci Rijeka.

***

Rad, manjine, voda i luka etiri su osnovne koncepcijske linije koje predlaemo kao
sredinje programske teme. Smatramo da upravo ove teme odraavaju vrijednosti koje
su duboko utkane u povijesni identitet Rijeke i koje su ujedno ugraene u same temelje
Europske unije: multikulturalnost, raznolikost, tolerantnost, otvorenost za dijalog i
suradnju. Neovisno o politikoj volji i demokratskoj tradiciji, ove vrijednosti, dakako,
nisu zajamene jednom zauvijek. Naprotiv, upravo zbog stvarne opasnosti da budu
ugroene, pogotovo u okolnostima dugotrajne ekonomske krize, valja ih braniti
6

problematiziranjem iz umjetnike i kulturne perspektive. Suoavanje s ekonomskim,
okolinim, demografskim, socijalnim i drugim problemima koji odreuju smjer i
dinamiku lokalnog i regionalnog razvoja odlika je modernih urbanih sredina u kojima
ive samosvjesni graani s razvijenim osjeajem odgovornosti za radne i ivotne uvjete
koje ostavljaju mladim i buduim naratajima.

Kao to je vidljivo iz predloenih koncepcijskih linija, polazimo od iroko shvaenog
pojma kulture, jer svako ograniavanje iskljuivo na umjetniku i kulturnu sferu u
tradicionalnom smislu rijei bilo bi u korjenitoj opreci s osnovnom idejom projekta EPK.
Temeljna znaajka svih uspjenih primjera dosadanjih Europskih prijestolnica kulture
jest, naime, postavljanje kulture u sredite dugoronog (odrivog) urbanog razvoja:
kulturnog, gospodarskog, socijalnog, ekolokog, turistikog itd.

Predlaemo da slogan kandidature Grada Rijeke za EPK 2020. glasi:
gledaj.more.sadi.grad (engleska verzija: SEE.SEA.SEED.CITY). Ovaj slogan zorno
saima temeljne koncepcijske linije nastale na podlozi vizije Rijeke kao modernog
europskog grada koji je kulturno razvijen, tehnoloki napredan, socijalno ukljuiv i
ekoloki odriv. To je istodobno slogan koji poziva sve graane na aktivno djelovanje i
promiljanje grada.

Prema vaeim pravilima, izbor Europske prijestolnice kulture odvijat e se u dva kruga:
1. u prvome krugu, gradovi kandidati moraju u svojoj prijavnici odgovoriti na
pitanja iz kojih su vidljivi razlozi, motivi te osnovna vizija i ideja projekta;
2. u drugome krugu, u koji e se na temelju preporuke meunarodnog ocjenjivakog
suda uvrstiti tek nekoliko odabranih gradova, potrebno je detaljnije opisati
planirani kulturni program u 2020. godini, glavne kulturne manifestacije,
upravljaku strukturu, partnere te druge aktivnosti neophodne za uspjenu
provedbu projekta.

S obzirom na tu injenicu ovaj prijedlog koncepta kandidature Grada Rijeke za EPK
2020. ogranien je na temeljne elemente koncepta koji su potrebni za pisanje prijavnice i
pripremu kandidature u prvome krugu. U tom smislu, etiri predloene tematske linije
koncepcijski su inovativne i intrigantne te, u isti mah, dovoljno iroke da omoguavaju, u
7

drugome krugu, osmiljavanje konkretnih programskih tema, sklopova i projekata na
razliitim umjetnikim, kulturnim i ostalim drutvenim podrujima. U programskom
smislu valja podravati i ohrabrivati umjetnike eksperimente i inovativne stvaralake
pristupe bez obzira da li su njihovi nositelji javne ustanove u kulturi, nevladine udruge,
samostalni umjetnici ili bilo koje druge pravne i fizike osobe. Umjetniki rizik, drutveni
angaman, kritiko promiljanje te suoavanje razliitih stajalita trebaju biti
prepoznatljive kvalitete programskog koncepta Rijeke EPK.

Projekt EPK 2020. predstavlja jedinstvenu priliku da se povea kako opseg kulturne
ponude, tako i aktualnost, raznolikost i meunarodna prepoznatljivost. To je ujedno
prilika da Rijeka preispita vlastiti kulturni i urbani identitet te pronae nova
identifikacijska uporita, koja nee biti okrenuta prema prolosti, ve ispunjena eljom
za stvaranjem novih gradskih sadraja i vrijednosti.

Oblikujui ovaj prijedlog imali smo u vidu injenicu da se u skladu s pravilima Europske
unije Europska prijestolnica kulture bira prije svega na temelju pozitivnih pomaka koji
e se ostvariti osmiljenim programom i planiranim projektnim aktivnostima i nakon
2020. godine, nego na temelju onoga to grad trenutano jest. Rijeka ima ansu da bude
imenovana Europskom prijestolnicom kulture 2020., jer u gradu s izazovima i brojnim
razvojnim potencijalima, prostora za napredak uistinu ne nedostaje. Rijeka se kandidira
za titulu Europske prijestolnice kulture kako bi se pokrenuli iri procesi koji e Gradu i
itavoj Regiji pruiti razvojnu perspektivu. Jedan od glavnih preduvjeta za ostvarenje
toga cilja jest razvijena svijest o pokretakoj snazi kulture koja treba biti shvaena u
irokom smislu rijei te spremnost veine stanovnika Rijeke i Primorsko-goranske
upanije da se aktivno ukljue u pripremu i provedbu projekta. Upravo u tome i jest bit
Europske prijestolnice kulture.

Radna skupina za izradu prijedloga koncepta kandidature Grada Rijeke
za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine

Mani Gotovac, Ingeborg Fulepp, Idis Turato, Slaven Tolj, Marin Blaevi, Oliver Frlji
i Kristian Beni
8