You are on page 1of 22

Prof. dr. sc. Z.

Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9


(Porijeklo i osobine otpada) List:1
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

OTPAD
OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE


Otpad - je svaka tvar koja ima svojstva zbog kojih se vlasnik mora ili eli
rijeiti. Nastaje kao rezultat raznih ljudskih aktivnosti: u domainstvima, u
raznim privrednim djelatnostima te posebno u industriji.

Komunalni otpad je kruti otpad koji nastaje u stambenim naseljima, a
ukljuuje smee iz domainstava, industrije i obrtnitva, vrtni i trini
otpad, razni komadni otpad, graevinski otpad, ostatke od obrade
komunalnih otpadnih voda. U principu, komunalni otpad spada u
nadlenost komunalnih poduzea.

Gospodarenje otpadom ekonomski i ekoloki razumno upravljanje
otpadom tijekom njegova nastanka, sakupljanja, transporta, iskoritavanja i
obrade do konana odlaganja, a sve u skladu s pripadajuom i vaeom
zakonskom regulativom.

Obrada otpada niz postupaka pomou kojih se mijenjaju fizikalna,
kemijska ili bioloka svojsva otpada u cilju dobivanja sekundarnih
sirovina, energije ili tvari prikladnih za konano odlaganje.

Priprema otpada razni procesi predobrade radi postignua odreenih
svojstava potrebnih za daljnju obradu i koritenje (usitnajvanje, odvajanje,
suenje, kompaktiraje, homogeniziranje i sl.)

Biootpad bioloki razgradiv organski dio komunalna otpada (vrtni,
kuhinjski i slino).

Odvojeno sakupljanje otpada (recikliranje) organizirani sustav s
kojim se na mjestu nastanka otpada vri odvajanje i sakupljanje korisnih
tvari u cilju njihova ponovna koritenja.

Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:2
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PODJELA OTPADA

Prema mjestu nastajanja (porijeklu):

Komunalni otpad
- razni kuni otpad (smee, kuni komadni otpad)
- vrtni otpad
- trniki otpad
- kancelarijski otpad
- otpad s javnih povrina (smee)


Tehnoloki otpad
- otpad iz raznih industrijskih pogona
- otpad iz raznih uslunih i obrtnikih djelatnosti


Bolniki otpad


Poljoprivredni i stoarski otpad


Graevinski otpad


Rudarski otpad


Specijalni (posebni) otpad
- radioaktivni otpad
- eksplozivni otpad


Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:3
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prema svojstvima:

Inertni otpad - ne sadri ili sadri vrlo malo tvari koje podlijeu
fizikalnoj, kemijskoj i biolokoj razgradnji;
- ne ugroava okoli.

Opasni otpad - ima jedno od svojstava: eksplozivnost, zapaljivost,
reaktivnost, toksinost, nagrizanje, nadraljivost,
infektivnost, karcinogenost, mutagenost, svojstvo
isputanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili
biolokom razgradnjom.


Prema mogunosti transformiranja u okoliu


Materijali koji su bioloki transformabilni
- organski dio otpada (papir, karton, hrana)


Materijali koji su kemijski transformabilni
- metalni dijelovi i neki kemijski proizvodi koji se u okoliu
mogu transformirati procesom oksidacije
(priroda degradira materijale, ali je proces veoma spor)


Materijali koji su fiziki transformabilni
- staklo, keramika, ljaka
(proces je vrlo spor i zbiva se pod djelovanjem atmosferskih
utjecaja: kia, vjetar, sunce


Materijali koji nisu transformabilni
- plastika koja nije biorazgradiva
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:4
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UTJECAJI OTPADA NA OKOLI (BIOSFERU)



Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:5
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


TETNI UTJECAJI KOMUNALNA OTPADA NA LJUDSKI
ORGANIZAM - ZDRAVLJE


Nepravilno postupanje s krutim komunalnim otpadom ima direktne tetne
utjecaje na ljudsko zdravlje:
Nekontrolirana fermentacija otpada stvara pogodnu hranjivu
podlogu i stanite za nastajanje i rast raznih bakterija;
Insekti, glodavci i neke ptije vrste postaju pogodni prijenosnici
raznih infektivnih bolesti;
Komunalni otad moe sadravati razne patogene (uzronike bolesti)
koji ulaze u ljudski organizam i izazivaju neeljene posljedice.


Mogui naini unosa patogena u ljudski organizam





ZRAK
KOA RUKE INSEKTI KOMPOST
AEROSOLI
OZLJEDE UDISANJE
USTA HRANA
PREHRANA
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:6
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


PORIJEKLO I VRSTA OTPADA

Za pravilo planiranje, obradu i odlaganje otpada potrebno je poznavati
njegovo prijeklo, vrstu i sastav.


Porijeklo i vrsta otpada

PORIJEKLO AKTIVNOST VRSTA OTPADA
Domainstva Stanovanje
Hrana, papir, karton,
staklo, metali, praina,
pepeo, komadni kuanski
otpad, opasni kuanski
otpad (baterije).
Komercijalna
djelatnost
Trgovine, restorani,
marketi, uredi, hoteli,
moteli, institucije.
Hrana, papir, karton,
staklo, metali, komadni
otpad, opasni otpad.
Industrija
Prerada, obrtna
proizvodnja, rafinerije,
kemijska postrojenja,
rudnici, proizvodnja
energije.
Industrijski procesni
otpad, metali, plastika,
uljni otpad, razni opasni
otpad.
Graevinarstvo Gradnja
Pijesak, beton, kamen,
elik, plastika, staklo,
vegetacija.











Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:7
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------




Vrsta i sastojci optada

TIP

VRSTA SASTOJCI
Otpad od hrane Meso, voe, povre
Papir i karton Papir, karton
Plastika
Polietilen niske gustoe,
polietilen visoke
gustoe, polivinil-klorid,
polipropilen, polistiren,
ostale vrste plastike
Odjea, vlakna Tekstil, guma, koa
Vrtni otpad Razne biljke
Drvni otpad Drvo
Organski
Drugi organski otpad Kosti i dr.
Metali
Limene kantice, eljezo,
aluminij, obojeni metali,
Staklo Bezbojno, obojeno
Razna prljavtina
Praina, pijesak,
kamen, opeka
Anorganski
Ostalo Razni sastojci














Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:8
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PROCESI GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM

Analiza prihvatljivosti pojedinih procesa gospodarenja otpadom u relaciji
s trokovima i rizicima od tetna djelovanja na okoli dovodi do
hijerarhijskoga slijeda kao to je prikazano na grafikonu:





Relevantna zakonska regulativa (EU direktive za zemlje europske
zajednice, EPA propisi za SAD) svrstava odlaganje otpada kao posljednje
u prioritetnim procesima upravljanja otpadom.


Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:9
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prioritetni postupci upravljanja otpadom:

1. Sprjeavanje / smanjenje nastajanja

2. Recikliranje / ponovno koritenje

3. Obrada
Stabiliziranje, neutaliziranje
Spaljivanje
- s rekuperacijom energije
- bez rekuperacije energije
4. Odlaganje (landfilling)



1 - Sprjeavanje / smanjenje nastajanja
Ovaj proces u strategiji upravljanja otpadom podrazumijeva svoenje na
minimum odnosno sprjeavaje nastajanja otpada na mjestu nastanka.

2 Recikliranje i ponovno koritenje
Ovaj proces podrazumijeva rekuperaciju pojedinih sastojaka radi ponovna
koritenja kao sirovine ili kao izvora energije u proizvodnji toplinske i
elektrine energije.

3 - Obrada
Proces obrade u strategiji upravljanja otpadom ima zadau da nastali otpad,
koji se ne moe reciklirati i ponovno koristiti, stabilizira, neutralizira
njegovo tetno djelovanje te reducira obujam prije odlaganja.

4 - Odlaganje
Odlaganje je zadnji proces u hijerarhiji strategije upravljanja otpadom.
Dugorono promatrano, za okoli je najnepoelniji, iako naalost jo
uvijek vrlo esto koriten.

Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:10
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

CILJEVI ZAKONSKE REGULATIVE VEZANE NA
POSTUPANJE S OTPADOM

Zakonska regulativa propisuje postupanje s otpadom na nain da se
izbjegne:

opasnost za ljudsko zdravlje,
opasnost za biljni i ivotinjski svijet,
oneienje okolia (vode, mora, tla, zraka) iznad propisanih
graninih vrijednosti,
nekontrolirano odlaganje i spaljivanje,
nastajanje eksplozije i poara,
stvaranje buke i neugodnih mirisa,
pojavljivanje i razmnoavanje tetnih ivotinja i biljaka te
razvoj patogenih mikroorganizama.


Regulativa posebno obrauje probleme otpada vezano na:

prihvatljivost otpada,
kemijska, fizikalna i bioloka svojstva,
prilagodljivost otpada u okoliu,
koliinu (obujam) odlaganja,
procjeivanje, zatitu podzemnih voda,
nastajanje i kontrolu otpadnih plinova.


S regulativom postaju obvezujui:

proizvoai otpada,
sakupljai i prijevoznici otpada,
rukovatelji, obraivai i zbrinitelji otpada.
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:11
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KOLIINA I SASTAV KOMUNALNA OTPADA

ZEMLJE OSOBINE
OTPADA RAZVIJENE OSTALE
kg/dan 0.8-2.2 0.3-1.0 Koliina otpada
po stanovniku t/god 0.3-0.8 0.1-0.4
Gustoa kg/m
3
100-200 200-500
Vlanost % mas. 20-40 40-80
Toplinska vrijednost MJ/kg 8-12 3-10
Sastav:
- papir, karton
- staklo, keramika
- metali
- plastika
- koa, guma
- drvo, slama
- tekstil
- bio-otpad
- opasni otpad
- razni drugi inertni otpadi
%mas.

20-40
4-10
3-13
4-10
1-5
1-5
2-5
20-50
0.5-3
1-20

10-30
1-10
1-5
1-8
1-5
1-5
1-10
40-85
0.5-1
1-40
Izvor: V. Potonik, Obrada komunalnog otpada, Svjetska iskustva, Zagreb, 1997.


Struktura ukupnoga otpada u Hrvatskoj
(podaci iz 1998.g.)
Tehnoloki otpad
(76 %)
Sekudarne
sirovine
(11 %)
Komunalni otpad
(13 %)


Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:12
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


SVOJSTVA KOMUNALNA OTPADA

Za pravilno postupanje s otpadom potrebno je poznavati njegova glavna
svojstva:
fizikalna
kemijska / energetska
bioloka.

FIZIKALNA SVOJSTVA

gustoa i sadraj vlage
veliina estica (statistika distribucija dimenzija)
kapacitet polja
hidraulina propusnost
smina vrstoa

Gustoa i sadraj vlage

Gustoa otpada uglavnom zavisi o sastavu, sadraju vlage i stupnju
nabijenosti (kompaktnosti).
- Gustoa otpadne hrane:
100 do 500 kg/m
3

- Sadraj vlage otpadne hrane: 50 do 80 %
- Gustoa kompaktiranoga komunalnog otpada na odlagalitu:
200 do 400 kg/m
3
- Sadraj vlage kompaktiranoga komunalnog otpada na odlagalitu:
15 do 40 %


Sadraj vlage je bitan parametar za odreivanje:
- toplinske vrijednosti otpada,
- definiranje veliine odlagalita,
- odreivanje dimenzija reaktora kod anaerobna kompostiranja.

Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:13
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Tipina gustoa i vlaga u komunalnom otpadu

VRSTA
OTPADA
SASTOJCI I VRSTA OTPADA
GUSTOA
(kg/m
3
)
VLAGA
(% m/m)
Otpad iz
domainstva
Hrana
Papir i karton
Plastika
Staklo
Metal
Tekstil / odjea
Praina / razna prljavtina
290
70
60
200
200
60
500
70
5
2
2
2
10
8
Gradski
otpad
Nekompaktiran
Normalno kompaktiran na odlagalitu
Dobro kompaktran na odlagalitu
100
500
600
20
25
25
Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Graw-Hill Int. Edtion


Distribucija veliine (dimenzija) estica

Statistika distribucija veliine (dimenzija) estica otpada vana je za:
- projektiranje opreme za manipulaciju (konvejeri, trakasti
transporteri),
- za odabir i projektiranje opreme za izgaranje,
- za odabir i projektiranje opreme za bioloku obradu.

Tipine dimenzije komunalna otpada

SASTOJCI
RASPON
(mm)
PROSJENO
(mm)
Hrana
Papir i karton
Plastika
Staklo
Metal
Tekstil
Praina /razna prljavtina
0 200
100 500
0 400
0 200
0 200
0 300
0 100
100
350
200
100
100
150
25
Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Graw-Hill Int. Edtion
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:14
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kapacitet polja

Kapacitet polja (KP) je definiran kao maksimalni udjel vlage koju moe
zadrati uzorak rastresitog otpada pod djelovanjem gravitacije.
Kada se KP prekorai, voda e otjecati.
to je tlak zbog tereta sloja materijala vei, to je KP manji.
Nekompaktirani komunalni otpad ima KP od 0,5 do 0,6.
Za odlagalite otpada vano je odrediti KP da bi se utvrdila koliina
procjedne vode.

Empirijski izraz za kapacitet polja KP (Techobanoglous, 1993.):



gdje je:
KP kapacitet polja, izraen kao najvei udjel vlage u suhoj masi otpada
M masa suhoga otpada iznad sredine visine sloja, (kg/m
2
).

Primjer:
Odrediti kapacitet polja (KP) za jednu lokaciju odlagalita otpada za zadane uvjete nakon
jedne godine rada. Odrediti takoer koliinu vode koja moe biti zadrana na odlagalitu.
- Gustoa dobro kompaktirana otpada: 600 kg/m
3
(vidi tablicu)
- Udjel sadrane vlage u kompaktiranome otpadu: w=25 % (vidi tablicu)
- Visina sloja otpada nakon jedne godine: H=6 m
- Prosjene godinje oborine: 400 mm/god
- Koliina vode u vlanom otpadu ( w=25%):
w/(600-w)=0,25 Koliina vode w=120 kg po 1m
3
otpada
Gustoa suhoga otpada:

o
=600-120=480 kg/m
3
Masa suhoga otpada iznad sredine visine sloja:
M=0,5(6x480)=1440 kg/m
2

Kapacitet polja:
47 , 0 )
1440 4500
1440
( 55 , 0 6 , 0 )
4500
( 55 , 0 6 , 0 =
+
=
+
=
M
M
KP

Ukupni kapacitet prihvata vode:
Q
w
=KP..H=0,47x480x6=1353 kg/m
2


Preostali prihvatni kapacitet polja nakon jedne godine:
1353 kg/m
2
- 400 kg/m
2
god=953 kg/m
2

)
4500
( 55 , 0 6 , 0
M
M
KP
+
=
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:15
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Hidraulina propusnost

Hidraulina propusnost sloja podrazumijeva brzinu proputanja
(procjeivanja) tekuine kroz otpad, a samim time i onoga to se odnosi s
procjeivanjem i ispiranjem (mikrobioloko i kemijsko oneienje).

Vana je za definiranje koliine procjednih voda.

Hidraulina propusnost sloja zavisi o gustoi (nabijenosti), vrsti i
homogenosti otpada.

VRSTA OTPADA HIDRAULINA PROPUSNOST
Gusto nabijeni sloj oko 7x10
-6
m/s
Slabo nabijeni sloj oko 15x10
-6
m/s
Prosjean sloj otpada oko 10
-5
m/s


Smina vrstoa

Smina vrstoa sloja otpada predstavlja otpornost na bone sile, a vana
je zbog utvrivanja naina odlaganja i geometrijskih veliina odlagalita.

Smina vrstoa sloja utjee na statiku stabilnost sloja na odlagalitima
Smina vrstoa bitno zavisi o vlanosti otpada.
Smina vrstoa muljevita sloja je minimalna i priblino jednaka nuli.
S porastom udjela suhih dijelova, smina vrstoa se poveava.
Kruti otpad ima najveu sminu vrstou neposredno nakon kompaktiranja;
vremenom ona opada i nakon nekoliko godina padne na nulu.

Preporuka EU regulative za otpad koji se odlae:
- smina vrstoa 15 kN/m
2

- udjel suhog 30 %.



Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:16
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

KEMIJSKA I ENERGETSKA SVOJSTVA

Da bi se odredila pravilna tehnologija za ponovno koritenje, recikliranje i
transformiranje (spaljivanje, kompostiranje) otpada, potrebno je to tonije
poznavati njegova kemijska svojstva:

Okvirni sastav otpada (% m/m)
sadraj vlage
udjel volatilnih sastojaka
sadraj ugljika
udjel negorivih sastojaka (pepela).

Vlaga smanjuje iskoristivi dio energetske vrijednosti otpada, odnosno
njegovu toplinsku (energetsku) vrijednosti.
Sadraj ugljika i volatilnih sastojaka ine gorivi dio materijala,
poveavaju njegovu toplinsku vrijednost te utjeu na sastav i koliinu
dimnih plinova izgaranja.
Negorivi sastojci otpada ine pepeo. to je vei udjel negorivih sastojaka,
manja je energetska vrijednost materijala.

Elementarana kemijska analiza (% m/m)
- sadraj ugljika (m
C
)
- sadraj vodika (m
H
)
- sadraj kisika (m
O
)
- sadraj sumpora (m
S
)
- sadraj duika (m
N
)
- sadraj vlage (m
W
)
- sadraj pepela (m
A
)

Energetska (toplinska) vrijednost (kJ/kg)
- donja toplinska vrijednost (H
d
)
- gornja toplinska vrijednost (H
g
)


Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:17
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Energetska vrijednost odreuje se donjom ili gornjom topl. vrijednou:

Prema definiciji, donja toplinska vrijednost komunalna otpada definirana
je relacijom:

H
d
=B.H
g
2445.W (kJ/kg)

gdje je:
B udjel gorivih sastojaka ( ugljik + volatili), (kg/kg)
H
g
- gornja toplinska vrijednost gorivog dijela otpada, (kJ/kg)
W- maseni udjel vlage, (kg/kg).

Tipino, gornja toplinska vrijednost komunalna otpada iznosi oko 20
MJ/kg, a donja toplinska vrijednost oko 12 MJ/kg.

Toplinska vrijednost moe se odrediti i na temelju elementarne analize,
odnosno iz poznatih masenih udjela (kg/kg):
ugljika (m
C
),
vodika (m
H
),
kisika (m
O
),
sumpora (m
S
),
duika (m
N
),
vlage (m
W
)
pepela (m
A
).

Donja toplinska vrijednost je koliina osloboene topline pri izgaranju 1
kg materijala, pri emu se dimni plinovi ne ohlade ispod temperature
kondenzacije vodene pare to nastaje iz sadrane vlage te izgaranjem
vodika u otpadnom materijalu (vodena para ostaje u dimnim
plinovima u parnome stanju).
Gornja toplinska vrijednost ukljuuje i latentnu toplinu kondenzacije
vodene pare koja se vraa kada se dimni plinovi ohlade ispod
temperature kondenzacije vodene pare.
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:18
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Donja toplinska vrijednost:


(kJ/kg)


Gornja toplinska vrijednost:

(kJ/kg)




Razlika izmeu gornje i donje toplinske vrijednosti:

( )
H w
d
g
m m H H 9 2500 + = (kJ/kg)



Kemijska analiza tipinoga komunalnog otpada:

Maseni udjel u suhom uzorku (% m/m) Sastojak
Ugljik Vodik Kisik Duik Sumpor Pepeo
Hrana 48 6 38 2,5 0,5 5
Papir i karton 43,5 6 44 0,3 0,2 6
Plastika 60 7 23 - - 10
Staklo 0,5 0,1 0,4 do 0.1 - 99
Metali 5 0,6 4,3 0,1 - 90
Tekstil 55 7 30 5 0,2 3
Praina / prljavtina 26 3 2 0,5 0,2 68
Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Graw-Hill Int. Edtion




W S
o
H C d
m m )
m
m ( m H 2500 10500
8
120000 34000 + + =
S
o
H C g
m 10500 )
8
m
m ( 142500 m 34000 H + + =
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:19
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Okvirni sastav i energetska vrijednost tipinoga komunalnog otpada

SASTOJCI (% m/m) ENERGETSKA VRIJEDNOST
(MJ/kg)
Prirodni
uzorak

Osueni
uzorak
Osueni
uzorak
bez
negorivog
(bez
pepela)
Vrsta
otpada
Vlaga Volatili Ugljik Ne-
gorivi
dio
(pepeo)
Donja
toplinska
vrijednost
(H
d
)
Topl.
vrijednost
suhi dio
(H)
Gornja topl.
vrijednost
za suhi
gorivi dio
(H
g
)
Hrana
mijeana
70 21 3,6 5,0 4,2 13,9 16,7
Masnoe 2 95 2,5 0,2 37,4 38,4 39,1
Voe 79 16 4,0 0,7 4,0 18,6 19,2
Meso 39 56 1,8 3,1 17,6 28,9 30,4
Papir razni 10,2 76 8,4 5,4 15,7 17,6 18,7
Novine 6 81 11,5 1,4 18,5 19,7 20,0
Karton 5,2 77 12,3 5,0 26,2 27,1 27,4
Plastika
razna
0,2 96 2 2 32,7 33,4 37,1
Polietilen 0,2 98 <1,0 1,2 43,4 43,4 43,9
Polistiren 0,2 99 0,7 0,5 38,0 38,1 38,1
Poliuretan 0,2 87 8,3 4,4 26,0 26,0 27,1
PVC 0,2 87 10,8 2,1 22,5 22,5 22,7
Tekstili razni 10 66 17,5 6,5 18,3 20,4 22,7
Vrtni otpad 60 30 9,5 0,5 6,0 15,1 15,1
Drvo razno 20 68 11,3 0,6 15,4 19,3 19,3
Metali ~100 nema nema nema
Staklo ~100 nema nema nema
Otpad iz
domainstva
15-40 40-60 4-15 10-30 10-12 14-16 18-20
Otpad iz
kancelarija
10-30 11-13 15-17 19-21
Izvor: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Graw-Hill Int. Edtion

Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:20
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1. primjer:
Izraunati donju toplinsku vrijednost suhoga komunalnog otpada iji je sastav izraen
kemijskom formulom: C
450
H
2050
O
950
N
12
S.

Element Broj atoma po
molu
Atomska masa Relativna
masa
elemenata
Maseni udjel
(%)
Ugljik (C) 450 12 5400 23,6
Vodik (H) 2050 1 2050 9,0
Kisik (O) 950 16 15200 66,4
Duik (N) 12 14 168 0,7
Sumpor (S) 1 32 32 0,3
Ukupno 22850 100,0





H
d
=34000x0,236+120000(0,09-0,664/8)+10500x0,003
H
d
=8895,5 kJ/kg ~8,9 MJ/kg

2. primjer:
Izraunati donju toplinsku vrijednost i ukupnu energiju sadranu u 1,2x10
6
tona komunalna
otpadu kojega ine sljedei sastojci:
- otpaci hrane 35 %
- papir 30 %
- karton 5 %
- plastika 6 %
- krpe (tekstil) 8 %
- staklo 8 %
- metal 4 %
- ostali negorivi sastojci 4 %.
Sastojak Maseni udjel
(% m/m)
Donja topl. vrij.
(MJ/kg)
Energija
(MJ/kg)
Hrana 35 4,2 1,47
Papir 30 15,7 4,71
Karton 5 26,2 1,31
Plastika 6 32,7 1,96
Krpe (tekstil) 8 18,3 1,46
Staklo 8 0 0
Metal 4 0 0
Ostalo negorivo 4 0 0
Ukupno 100 - H
d
= 10,92

Donja toplinska vrijednost iznosi: 10,92 MJ/kg
W S
o
H C d
m m )
m
m ( m H 2500 10500
8
120000 34000 + + =
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:21
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ukupna energija sadrana u 1.200.000 t otpada iznosi:
E=M.H
d
=1,2x10
6
x10,92=13,1x10
6
MJ, to je ekvivalentno oko 327.500 t loiva ulja.


Tanner- ov trokut izgaranja

Nuni uvjeti, obzrom na sastav, da neki materijal (otpad) moe izgarati bez
dodatna goriva, prikazani su u tzv. Tanner-ovom trokutu izgaranja


Da bi neki materijal mogao izgarati bez dodatna goriva, treba biti:
- saraj vlage w<50 %
- sadraj ne-goriva dijela (pepela) A<60 %
- sadraj goriva dijela B>25 %
Vlaga (w %)
Negorivi materijal
pepeo (A %)
Gorivi materijal (B %)
100 %
100 %
100 %
50 %
0 %
0 %
0 %
IZGARANJE
50 %
25 %
Prof. dr. sc. Z. Prelec INENJERSTVO ZATITE OKOLIA Poglavlje: 9
(Porijeklo i osobine otpada) List:22
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------



BIOLOKA SVOJSTVA


Bioloka svojstva komunalna otpada vana su za definiranje tehnologije
bioloke obrade u cilju proizvodnje energije ili iskoristivih produkata.

Bioloka obrada otpada moe se izvoditi u aerobnim ili anaerobnim
uvjetima.

Neki organski dijelovi otpada nepovoljni su za procese bioloke
transformacije (plastika, guma, koa i drvo) , to zavisi o njihovim
sastojcima (masnoe, ulja, proteini, lignin, celuloza, sastojci topivi u vodi).

Openito, porastom sadraja lignina u nekoj tvari, smanjuje se njena
biorazgradivost.


Biorazgradivost nekih sastojaka komunalna otpada:

Sastojak Udjel volatila

(%)
Udjel lignina u
odnosu na
volatile
(%)
Biorazgradivost

(%)
Hrana 7-15 0,4 0,82
Novinski papir 94 21,9 0,22
Uredski papir 96 0,4 0,82
Karton 94 12,9 0,47
Vrtni otpad 50-90 4,1 0,72
Izvor:: Gerard Kiely, Environmental Engineering, Mc Graw-Hill Int. Edtion