Rečnik Parlamentarnih Termina

Rjenik parlamentarnih termina
Prirunik za slubenike Skuptine Crne Gore

NDI/Crna Gora, septembar 2008.
1
RJENIK PARLAMENTARNIH TERMINA

Rjenik u nastavku nudi objanjenja pojmova iz domae i strane parlamentarne teorije i
prakse. Ima za cilj da itaocu poslui kao podsjetnik kada su u pitanju ovdanji
parlamentarni pojmovi, da pojasni strane i da, gdje je mogue, prui uporedni prikaz
pojedinih domaih sa institutima iz meunarodnog parlamentarnog ivota. zagradama,
nakon navedenog pojma, moete nai i prevod istog na engleski jezik pod pretpostavkom da
ete u vaem poslu imati priliku da se sretnete i sa njima.

Izvori su navedeni ispod definicija pojmova u italic-u. Tamo gdje nisu posebno naznaeni, u
pitanju su pojmovi koji su definisani od strane naeg tima zahvaljujui obimnoj literaturi
Nacionalnog demokratskog instituta.

A

Agenda (eng. agenda) je takoe, program ili djelokrug rada, a u parlamentarnoj praksi
moe se shvatiti i kao dnevni red. U mnogim parlamentima, meutim, agenda se razlikuje od
dnevnog reda po tome to sadri i satnicu po kojoj se upravljaju aktivnosti odbora i
parlamenta. Vidi dnevni red.

Amandman (eng. amendment) je predlog za izmjenu nekog zakonskog teksta i sama
izmjena koja je usvojena od strane nadlenog zakonodavnog tijela. Razlikuje se od ostalih
izmjena akata po tome to prvobitni tekst ostaje kakav jeste, dok se novi tekst dodaje na
kraju propisa na koji se odnosi.

(http://sr.wikipedia.org/sr-el/, pristupljeno: avgust, 2008.)

U Skuptini Crne Gore predlog za izmjenu predloga zakona podnosi se u obliku amandmana
u pisanoj formi i mora biti obrazloen. Vidi l. 148-150 Poslovnika Skuptine Crne Gore

Anketna komisija (eng. commission of inquiry) je parlamentarno radno tijelo koje se
obrazuje radi vrenja parlamentarne istrage. Vidi parlamentarna istraga.

Apsolutna veina (eng. absolute majority) je vrsta veine koja je neophodna za donoenje
odluke. Vidi veina.

B

Backbenchers su poslanici iz zadnjih redova", tj. poslanici koji nijesu lanovi rukovodstva
stranke i koji mogu ograniavati elnike vladajue i opozicionih stranaka artikuliui stav
javnosti na koji stranaki elnici ne obraaju dovoljno panje. Ovo je posebno est sluaj u
mnogim zemljama zapadne Evrope gdje je tradicionalna vjernost stranci poela nestajati, a
stranaka disciplina nije onako snana kao to je nekad bila. Uzevi u obzir ovu realnost,
sve je ea situacija u kojoj lanovi kabineta konsultuju backbenchere.

(Jaanje zakonodavnog kapaciteta u odnosima zakonodavne i izvrne vlasti, NDI Vaington,
2000.)

itanje (eng. reading) obuhvata faze kroz koje prolazi predlog zakona do usvajanja, a u
skladu su sa poslovnikom parlamenta.

Parlamenti obino imaju od dva to tri (u nekim parlamentima ak pet) vremenskih okvira u
kojima se o predlozima zakona moe javno raspravljati. Poznat pod nazivom itanja, ovaj

2
proces omoguava sistematinu i temeljnu raspravu u nekoliko vremenskih intervala, kao i
dobijanje inputa zainteresovanih graana. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, u prvom
itanju se zakon predstavlja, bez rasprave, nakon ega se tampa. U drugom itanju
raspravlja se o glavnim principima predloga zakona prije nego to odbori ponu sa radom. U
narednoj fazi, o detaljima predloga zakona raspravlja se na nivou odbora. Nakon toga, slijedi
faza izvjetavanja Doma kada Dom pravi izmjene koje je vlada naelno prihvatila na
odborima, nakon ega slijedi rasprava se o novim pitanjima iz zakona. Tokom faze
izvjetavanja o amandmanima se moe glasati pojedinano. Nakon toga slijedi tree itanje.
Sastoji se od rasprave o prijedlozima zakona koji su proli odbore i fazu izvjetavanja i
ograniena je na sadrinu predloga zakona. Francuski prijedlozi zakona, na drugoj strani,
prolaze kroz dva itanja. Prvo itanje se uglavnom svodi na naelnu raspravu o principima
predloga zakona, dok se drugo odnosi na detaljnu analizu odredbi i amandmana koje su
predloili odbori. Bilo bi idealno, poto je volja veine obino ve reflektovana u sadrini
predloga zakona, da se preduzmu odreeni koraci kako bi ulo stanovite opozicije, kao to
je sluaj u Italiji, gdje se opozicionim grupama daje vie vremena za izlaganja u odnosu na
predstavnike vladajuih partija u sluaju kada je vlada predlaga.

(Ka razvoju meunarodnih standarda u demokratskim parlamentima, NDI, januar 2007.)

U Skuptini Crne Gore zakon se donosi kroz sljedee faze: razmatranje predloga zakona u
odborima (prvo itanje), razmatranje predloga zakona na sjednici Skuptine koje obuhvata
naelni pretres o predlogu zakona (drugo itanje) i pretres predloga zakona u pojedinostima
(tree itanje). Vidi l. 137-147 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

D

Dijalog (eng. dialogue) je stvaranje. Ulazimo u razgovor s jednim miljenjem i
argumentima, a iz razgovora izlazimo s boljim argumentima i rjeenjima. Biti spreman za
susret i razgovor, znai omoguiti sebi da uje drugaije miljenje, vienje i da se suoi s
novim argumentima. Samo iz susreta razliitih miljenja i argumenata, mogue je nai izlaz i
pravi dogovor.

Stari Grci su najbolje i najpravednije odluke postizali govorom, razgovorom i dogovorom.
Tamo gdje se ne govori, ne razgovara i ne dogovara, nema valjanih odluka za sve. Smatrali
su da su sila i nasilje nijemi i da zato ne bi trebalo da imaju mjesta u politici. Kada se u
politici ne razgovara (vodi dijalog), onda se nareuje i upotrebljavaju sila i nasilje. I najtei
zajedniki problem se dijalogom moe rijeiti. Dijalog ispravlja naa miljenja o nama i
drugima, nae zablude i predrasude, naa ogranienja i mogua ogrijeenja. Tamo gdje se
u politici ne razgovara, produbljuju se problemi, otvaraju se sukobi, proiruju krize i, na kraju,
vode ratovi.

Dijalog je sredstvo u politikom komuniciranju, a i jedan od vanih elemenata demokratske
politike kulture. Nema demokratske politike kulture bez dijaloga. Dobro ureen
demokratski poredak ne moe se ni izgraditi, niti funkcionisati bez dijaloga.

(Enciklopedija politike kulture, Savremena administracija, Beograd, 1993. i tekst prof.
edomira upia, Politika i zlo, Fakultet politikih nauka, igoja tampa, Beograd, 2002.)

Dnevni red (eng. order of business) je spisak taaka po kojem tee rasprava u
parlamentu. Vidi agenda.

Praksa pripreme dnevnog reda se razlikuje irom svijeta. U veini zemalja, dnevni red
odreuje predsjedavajui parlamenta i lanovi kolegijuma, u iji su rad obino ukljueni
predsjednici poslanikih klubova, kao i potpredsjednici parlamenta. U drugim zemljama, pak,
postoje posebni odbori koji utvruju dnevni red. Dnevni red, nakon toga, obino moe biti

3
izmijenjen ako to predloi odreen, obino, manji broj poslanika. Ovakav je sluaj u Belgiji,
gdje 13 lanova parlamenta moe predloiti izmjenu dnevnog reda, kao i u Republici Koreji,
gdje taka dnevnog reda moe biti dodata na zahtjev 20 poslanika.

Dnevni red je obino dio ireg zakonodavnog rasporeda kojom se definie redosljed i
procedura po kojoj parlament raspravlja za jedan dui vremenski period, obino nekoliko
mjeseci i u skladu sa godinjim parlamentarnim planom rada kojim se preciziraju dani
namijenjeni razliitim parlamentarnim aktivnostima.


U Skuptini Crne Gore, Kolegijum predsjednika se dogovara o sazivanju Skuptine i
predlogu dnevnog reda sjednice. Potom se dnevni red sjednice utvruje se na sjednici. Vidi
l. 21, 86 i 92 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

DOntov sistem (eng. DHondt method) je jedna od metoda raspodjele mandata u
proporcionalnom izbornom sistemu. Nazvan je imenom svoga pronalazaa, profesora
d'Honta. Srijee se i pod nazivima sistem takmienja lista ili sistem najmanjeg zajednikog
djelitelja. Prvi put je primijenjen u Belgiji 1899. godine.

Primjena dOntovog sistema nalae da se najprije izrauna biraka masa svake kandidatske
liste. Biraka masa kandidatske liste je broj glasova koji je lista osvojila u izbornoj jedinici.
Potom se biraka masa svake liste dijeli brojevima 1, 2, 3,...N (N je broj poslanikih mjesta u
izbornoj jedinici). Poslije rezultata dobijenih primjenom navedenog metoda izdvaja se
onoliko najveih birakih masa koliko konkretnoj izbornoj jedinici pripada poslanikih mjesta.
Birake mase za svaku od lista se potom rangiraju s obzirom na njihovu veliinu, i to od
najvee do najmanje. Najmanja od njih je zajedniki djelitelj. Zajedniki djelitelj je kriterijum
raspodjele mandata izmeu kandidatskih lista. Svakoj listi pripada onoliko mandata koliko je
puta zajedniki djelitelj sadran u njenoj birakoj masi.

(Rjenik osnovnih pojmova i termina o izborima, prof. dr Marijana Pajvani, Centar za
slobodne izbore i demokratiju, CESID, 2001.)

E

Evropski parlament (EP) (eng. European Parliament) je jedino tijelo Evropske unije koje
se bira na direktnim izborima. Ima 785 lanova koji se biraju svake pete godine u 27
zemalja. Parlament ima tri osnovne funkcije:

1. Dijeli sa Savjetom mo ozakonjenja, tj. usvaja Evropske zakone (direktive, regulative,
odluke). Njegovo uee u donoenju zakona pomae garantovanju demokratskog
legitimiteta usvojenih tekstova;
2. Zajedno sa Savjetom rukovodi budetom i tako utie na trokove EU. Na kraju
procedure, usvaja budet u cjelini;
3. Praktikuje demokratski nadzor nad Komisijom. Potvruje nominaciju za lanove
Komisije i ima pravo cenzure Komisije. Takoe, praktikuje i politiki nadzor nad svim
institucijama.

(www.europarl.europa.eu/, pristupljeno: avgust 2008)
(www.wikipedia.org, pristupljeno: avgust 2008)

F

Frakcija (eng. fraction) je ranije korien pojam u ravnopravnom znaenju sa pojmom
partija. Sada se, meutim, pojam frakcija ee koristi za oznaavanje dijela ili grupe u

4
okviru vee organizacije, obino politike partije. Iako frakcije mogu da budu stabilne i trajne,
kao i da imaju formalnu organizaciju i lanstvo, njihovi ciljevi i organizacioni status u skladu
su sa partijom kojoj pripadaju. Ukoliko to nije sluaj, grupa se onda smatra partijom u okviru
partije. Ponekad se pravi razlika izmeu frakcija i tendencija, pri emu se ove druge slabje
povezane i neformalnije grupe koje se izdvajaju samo zajednikom politikom ili ideolokom
prirodom. Frakcionatvo se odnosi ili na nastanak frakcija, ili na ogorenu borbu meu
njima. Pojam frakcija koristi se obino u pogrdnom znaenju i pod njim su podrazumijevaju
unutranji sukobi koji slabe organizaciju.

G

Glasanje o povjerenju/nepovjerenju vladi (eng. vote of confidence/no-confidence)
predstavlja jedno od najsnanijih sredstava za pokretanje politike odgovornosti vlade u
parlamentarizmu.
Vlada svoju funkciju moe obavljati jedino dok ima povjerenje parlamenta. Kada se takvo
povjerenje dovede u pitanje od strane poslanika, u parlamentu se obavlja glasanje o
nepovjerenju vladi. Vlada, takoe, moe u parlamentu postaviti pitanje svog povjerenja i
tada se glasa o povjerenju vladi. Ukoliko vlada na glasanju izgubi povjerenje, podnosi
ostavku, a nakon toga se imenuje mandatar za sastav nove vlade ili se raspisuju novi
parlamentarni izbori.
Maarska i Poljska imaju opciju izglasavanja povjerenja pojedinom ministru, to ne
predstavlja referendum o cjelokupnoj vladinoj politici, nego o radu te osobe. Bivi poljski
poslanik, Jerzy Wiatr opisuje proceduru kao vrlo neugodno iskustvo za ministraNjegovi
kritiari izlaze za govornicu i govore o njegovim manama. On se moe braniti, ali ima
odbrambeni stav. Sve je to prikazano na televiziji, kako bi graani mogli gledati. Prema
Wiatru, konaan rezultat glasanja nije jako bitan, budui e se vladina veina svejedno
nadglasati opoziciju. Ali sve te kritike ostaju u pamenju naroda. Stoga je ipak vano
izbjei ovakvu situaciju. To opoziciji daje odreenu prednost.

2000, str. 30)

U Crnoj Gori, Vlada moe u Skuptini postaviti pitanje svog povjerenja, a predlog da se glasa
o nepovjerenju Vladi moe podnijeti najmanje 27 poslanika. Vidi l. 107 i 108 Ustava Crne
Gore i l. 194-197 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

I

Inauguraciona sjednica (eng. inaugural sitting) Vidi konstituvna sjednica.

Interpelacija (eng. interpellation) Termin interpelacija potie od engleske rijei to
interpellate to znai pitati, ali i pitajui protestvovati. Interpelacija je kvalifikovano pitanje
upueno lanu vlade ili vladi u cjelini, putem kojeg poslanici trae odgovor o izvjesnim
injenicama, razjanjenje pojedinih vladinih stavova i postupaka i sl.

Interpelacije su sline poslanikim pitanjima, ali meu njima, ipak, postoji razlika. Jedna od
razlika izmeu interpelacije i poslanikog pitanja je pretres. Kod interpelacije pretres se vodi
zbog toga to se trai da vlada objasni i opravda svoj postupak, koji joj poslanici u
parlamentu osporavaju. Pitanje sadrano u interpelaciji po pravilu je krupno pitanje od
optedravnog znaaja koje izaziva interesovanje javnosti. Dok su kod poslanikog pitanja
na sceni poslanik koji pita i lan vlade koji odgovara, povodom interpelacije u raspravi mogu
uestvovati svi poslanici i svi lanovi vlade. Interpelacija, za razliku od poslanikog pitanja,

5
obino zavrava glasanjem. Cilj interpelacije nije informacija kao kod poslanikog pitanja,
nego diskusija i rasprava, a potom eventualno i sankcija prema vladi.

Vidi poslaniko pitanje.

U Skuptini Crne Gore, interpelaciju za pretresanje odreenih pitanja o radu Vlade moe
podnijeti najmanje 27 poslanika. Vidi l. 108 Ustava Crne Gore i l. 141-146 Poslovnika
Skuptine Crne Gore.
Izvjestilac (eng. rapporteur) Rije rapporteur vodi porijeklo iz francuskog i koristi se u
meunarodnom i evropskom pravnom i politikom kontekstu da oznai osobu odreenu od
nekog tijela koje donosi odluku da ispita odreeno pitanje i o tome podnese izvjetaj datom
tijelu. Izvjestilac je zapravo osoba koja podnosi izvjetaj ne nekom sastanku. Autori
izvjetaja pripremljenih od odbora Evropskog parlamenta se takoe zovu izvjestioci. Osobe
koje pomau izvjestiocima se zovu izvjestioci u sjenci i njihov broj moe varirati u zavisnosti
od teme.
(http://en.wikipedia.org/wiki/Rapporteur, pristupljeno: avgust, 2008.)
U Skuptini Crne Gore, odbori imenuju izvjestioce koji, po sopstvenoj inicijativi ili na zahtjev
Skuptine, obrazlau miljenja i predloge odbora. Vidi lan 70 Poslovnika Skuptine Crne
Gore.

Neposredni izbori (eng. direct elections) predstavljaju oblik izbornog sistema u kome
graani (birai), koristei se neposredno i lino svojim birakim pravom, biraju svoje
predstavnike u predstavnika tijela (centralna, regionalna ili lokalna), kao i druge organe
dravne vlasti (npr., predsjednika republike). Suprotnost neposrednim izborima su posredni
izbori (eng. indirect elections) u kojima je izbor poslanika ili drugih organa vlasti povjeren
uim ili irim izbornim kolegijumima (izbornici, elektori), koji su neposredno izabrani od strane
graana.

(Renik osnovnih pojmova i termina o izborima, prof. dr Mirjana Pajvani, CESID, Beograd,
2001.)

K

Kolegijum (eng. collegium) je interno parlamentarno tijelo, poznato je pod razliitim
nazivima kao to su predsjednitvo, biro ili konferencija predsjednika, koje obavlja
politiku ulogu organizovanja zakonodavnog rasporeda, odreivanja i voenja debate i
utvrivanja redosljeda predloga. lanovi kolegijuma ove zadatke sprovode u skladu sa
interesima izvrne vlasti i politikih partija, ali i u skladu sa zakonodavnim planovima. Poto
im je povjerena uloga uvara kapije u zakonodavnim aktivnostima, veoma je vano da
njihov izbor ili odabir i procedure u vezi s tim poivaju na jasno definisanim kriterijumima u
poslovniku.


U Skuptini Crne Gore, Kolegijum predsjednika Skuptine, primarno zaduenog za pitanja
organizacije i rada Skuptine i odbora, ine predsjednik Skuptine, potpredsjednici Skuptine
i predsjednici klubova poslanika. U radu Kolegijuma uestvuje generalni sekretar Skuptine,
a po potrebi i predsjednici pojedinih odbora. Vidi l. 25 i 26 Poslovnika Skuptine Crne
Gore.

Konsenzus (lat. i eng. consensus) oznaava jednodunost i optu saglasnost bez
formalnog izjanjavanja putem glasanja. Konsenzus moe prethoditi glasanju, ali se ne

6
izjednaava sa jednoglasnim donoenjem odluke. U sociolokom smislu konsenzus znai
optu saglasnost u miljenjima i osjeanjima koja ima za cilj da uspostavi red u oblasti u kojoj
su postojali sukobi i razlike. Takva opta saglasnost moe biti praena razlikama u miljenju
o detaljima. Konsenzus je kooperativno rjeenje konflikata (razlika), sporazum izmeu
strana koje imaju jednaku mo. O. Kont smatra da je konsenzus spona koja dri drutvo na
okupu.

(Pravna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1985.)

Konstitutivna sjednica (eng. inaugural sitting) je prva sjednica odrana poslije
objavljivanja rezultata na izborima. Obino tokom ove sjednice, parlament bira predsjednika
i lanove kolegijuma parlamenta, a poslanici polau zakletvu.

Skuptinu na prvu sjednicu, poslije zavrenih izbora, saziva predsjednik Skuptine
prethodnog saziva. Vidi l. 5-7 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Konsultativna sasluanja (eng. consultative hearing) Vidi zakonodavno sasluanje.

Kontrolno sasluanje (eng. oversight hearings) je vrsta parlamentarnog sasluanja.
Kontrolna sasluanja tretiraju predmetni zakon, neko posebno pitanje ili neku predloenu
aktivnost esto se fokusirajui na kvalitet vladinih programa, kao i nivo performansi vladinih
zvaninika. Kontrolno sasluanje, takoe, pomae da izvravanje zakona od strane izvrne
komponente vlasti bude u skladu sa namjerom zakonodavca, kao i da administrativna
politika odraava interese javnosti. Tenja ove vrste sasluanja je unapreivanje efikasnosti,
ekonominosti i efektivnosti vladinih operacija.

U Skuptini Crne Gore, kontrolno sasluanje podrazumijeva pravo odbora da, radi
pribavljanja informacija i strunih miljenja o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga, kao i o
pojedinim pitanjima utvrivanja i sprovoenja politike i zakona ili drugih aktivnosti Vlade i
organa dravne uprave, koja izazivaju nejasnoe, dileme ili principijelna sporenja, u cilju
razjanjenja tih pitanja, pozove na sjednicu odgovornog predstavnika Vlade ili drugog organa
dravne uprave i od njega traiti da se izjasni o tim pitanjima. Vidi l. 75-77 Poslovnika
Skuptine Crne Gore.

Vidi parlamentarno sasluanje i zakonodavno sasluanje.

Kvorum (eng. quorum) je najmanji broj poslanika koji mora biti prisutan na
sastanku/sjednici da bi se moglo nastaviti sa radom ili obaviti glasanje.

Skuptina Crne Gore ima kvorum ako je prisutna veina ukupnog broja poslanika. Vidi l. 90
Poslovnika Skupttine Crne Gore.

Kvalifikovana veina (eng. qualified majority) je vrsta veine. Vidi veina.

L

Legitimitet (eng. legitimacy i lat. legitimus) upuuje na pravednost dravne vladavine.
Dravna vladavina i njeno sprovoenje je legitimna samo onda kada se slae sa
predstavama o pravu i pravednosti, te sa etikim vrijednostma i normama koje lee u njihovoj
osnovi i koje su opte priznate u drutvu ljudskih jedinki nad kojima drava ima vlast. Svaka
dravna vlast treba da ima opravdanje (legitimitet) ukoliko eli da vlada i sa najmanjim
odobravanjem graana, a ne samo sa fizikom i psihikom silom i primenjujui teror kao svoj
sastavni dio.

U demokratiji dravna vlast je legitimna kada: a) ona proizilazi iz naroda i kada je stvorena sa

7
veinom glasova za od samog naroda, tj. kada su oni koji su u posjedu dravne vlasti
direktno ili indirektno izabrani od samog naroda i to samo na odreeni period i kada ih i u tom
periodu narod kontrolie; i, b) se dravna vlast sprovodi u skladu sa principima navedenim u
Ustavu, posebno principima o njenoj legalnosti, raspodjeli vlasti i vaenju osnovnih ljudskih
prava.

(Savezna centrala za politiko obrazovanje: Parlamentarna demokratija 1, Informacije o
politikom obrazovanju, Br. 227, 1993. i Bertelsmann Discovery Lexikon, 1997.)

Lobi (eng. lobby) je organizacija ili drutvena skupina koju obrazuju lica koja nijesu lanovi
zakonodavnog tijela, s ciljem da utiu na rad zakonodavca. Ovim terminom oznaavaju se i
radnje ovih skupina preduzete u pomenutom cilju. Njime se obuhvataju samo oni oblici
djelovanja na dravnu vlast i njihovi nosioci koji su usmjereni na jednu granu dravne vlasti-
zakonodavnu. U tom smislu treba razlikovati znaenje obuhvaeno terminom interesne
grupe od znaenja obuhvaenog ovim treminom. Djelovanje interesnih grupa usmjereno je
na dravnu vlast u cjelini, najee na izvrnu vlast, dok je djelovanje lobija svedeno na
zakonodavnu vlast. Pored toga, lobiranje je samo izraz i orue neke interesne grupe, a ne i
sama ta grupa. Oblici i metode uticaja na zakonodavno tijelo su razliiti. Izvorno, oni su se
sastojali u neposrednom dodiru lanova lobija sa lanovima zakonodavnog tijela, ali su
irenje birakog prava, i nagli i ogromni razvitak sredstava masovnog komuniciranja naveli
lobi da upotrebljavaju posredne oblike uticaja na lanove zakonodavnog tijela, prvenstveno
odgovarajuim mobilisanjem javnog mnjenja. Jedno vrijeme metodi takvog uticaja bili su
podmiivanja i druga nemoralna sredstva, ali su se oni uglavnom danas iskorijenili. Pod
uslovom da postoje institucionalizovani oblici zatite optedrutvenih interesa, postojanje
lobija ne moe se uzeti a priori kao politiko zlo.


Lobiranje (eng. lobbying) po Klaiu (Veliki rjenik stranih rijei), lobiranje potie od
engleske rijei koja oznaava predvorje, i to na prvom mjestu parlamenta. Lobist je, prema
istom izvoru, politiar koji privatnim razgovorima nastoji pridobiti predstavnike naroda
(poslanike) za svoju politiku. U Engleskoj, a posebno amerikoj pravno-politikoj tradiciji i
praksi, meutim, lobiranje znai neto drugo. To je praksa uticanja na odluke vlada od
strane agenata koji zastupaju neke posebne interese, npr. sindikata, farmera, kapitala, ena
... Rije datira iz prve polovine 19. vijeka kad su se zastupnici raznih interesa sakupljali u
predvorju amerikog Kongresa i hvatali kongresmene za rukav ne bi li ih uvjerilli u zastupanje
njihove stvari. Iako lobiranje nije u poetku bilo institucionalizovano i legalizovano,
Amerikanci negdje sredinom 20. vijeka stvar ozakonjuju na saveznom nivou.

(Javno zagovaranje, Miriam Kervatin, Star Projekt, Delphi International, X-PRESS, Zagreb,
1998.)

M

Manjinska vlada (eng. minority government) je Vlada koju ine partije koje nemaju veinu
u parlamentu.

Ministar (eng. minister) lan vlade odgovoran za jedan ili vie vladinih resora.

O

Odbor (eng. committee) je vrsta parlamentarnog radnog tijela. Pravo parlamenta da
postavlja zadatke pred odbore je uspostavljeni princip demokratske vlasti. Iako se njihova
ovlaenja razlikuju od zemlje do zemlje, odbori su prihvaeni kao praktian nain za
organizivanje rada parlamenta, s obzirom na to da obezbjeuju fokusirani radni ambijent koji

8
se ne moe obezbijediti na plenarnoj sesiji. Odbori mogu biti posebno pogodni za nadzor
izvrne vlasti. Odbori, u tom smislu, olakavaju rad parlamenta u cjelini, ali njihova uloga ne
smije biti toliko ekstenzivna da ponu djelovati kao zamjena za parlament. O broju odbora i
njihovoj nadlenosti odluuje parlament. Mogu se obrazovati na stalnoj ili privremenoj
osnovi.


U Skuptini Crne Gore, odbori se obrazuju za razmatranje predloga akata, predlaganje
akata, parlamentarnu kontrolu i vrenje drugih poslova iz nadlenosti Skuptine. Vidi l. 33
Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Opozicija (eng. opposition) Opoziciju ine razliiti oblici suprotstavljanja politici vladajue
stranke od strane politikih stranaka koje nijesu na vlasti, i koje, polazei od jednog
alternativnog politikog programa, tee da u borbi za glasove biraa osvoje vlast i vre je sve
dotle dok uivaju podrku birakog tijela. Kako je sredinje podruje djelovanja opozicionih
stranaka u parlamentu, politika opozicija se naziva i parlamentarnom opozicijom.

(Enciklopedija politike kulture, Savremena administracija, Beograd, 1993.)

Opozicija je reeno je s pravom pored vlade drugi pokreta politike. Postojanje opozicije
spreava da se vladajua partija identifikuje sa dravom, da postane dravna partija i da
svoje interpretacije opteg dobra proglasi jedinim, vaeim i apsolutnim.

(Waldemar Besson/Gotthard Jasper, Vodi kroz modernu demokratiju, Sastavni djelovi
slobodnog dravnog ureenja, Bonn, 1990.)

Optina (eng. municipality) dio teritorije kojim upravlja sopstvena lokalna vlada.

P
Parlament (eng. parliament) je zakonodavno tijelo koje ima mo da kreira, mijenja i donosi
zakone. Naziv potie od francuskih rijei parlement, parler to znai govoriti. Parlament je
dakle mjesto za priu, diskusiju, odnosno sastanak ili skup ljudi gdje se diskutuje o
odreenim pitanjima. Parlamenti se sastoji od domova i mogu biti jednodomni ili dvodomni,
mada postoje ili su bar postajali i kompleksniji modeli. U donjem domu gotovu uvijek nastaju
predlozi zakona, dok je gornji dom tijelo koje obino jo jednom provjerava i odluuje o tome
da li e dati veto ili odoboriti odreeni predlog akta. Pored zakonodavne, parlament takoe
obavlja kontrolnu i representativnu funkciju.
(http://en.wikipedia.org/wiki/Parliament, pristupljeno: avgust, 2008.)
U Crnoj Gori, zakonodavnu vlast vri Skuptina koja je jednodomni parlament. Vidi l. 82-94
Ustava Crne Gore.

Vidi zakonodavna vlast.

Parlamentarizam (eng. parliamentarism) je ustavni sistem u kojem parlament izabran od
naroda kontrolie i utie na dravnu izgradnju politike volje. Parlamentu onda opet pripada
osnova zakonodavstva (legislativa). Pod pojam parlamentarizam mogu se svrstati razliiti
tipovi vlada, npr. predsjedniki sistem (kao u SAD-u), parlamentarni sistem (kao u Velikoj
Britaniji i Saveznoj Republici Nemakoj).


9

Parlamentarna istraga (eng. parliamentary inquiry) je jedan od instituta parlamentarne
kontrole nad radom izvrne vlasti. Veina parlamenata ima mo da sprovodi parlamentarne
istrage, ali se razlikuju u mjeri u kojoj koriste ovakvo ovlaenje. Parlamentarna istraga se
obino pokree sa ciljem da se istrae okolnosti u vezi sa pitanjima od javnog interesa.

U pogledu istrage, parlamentarni sistemi veine evropskih zemalja podrazumijevaju
formiranje posebnih odbora za istragu npr. u Holandiji, Grkoj, Njemakoj, vajcarskoj,
Poljskoj, ekoj, Finskoj, Francuskoj, Litvaniji, Rumuniji, Belgiji, Estoniji, Sloveniji,
Maarskoj, Danskoj, kao i u Evropskom parlamentu. Drugi pak ne podrazumijevaju
formiranje posebnih odbora za istragu, ve se istraga sprovodi od strane parlamentarnih
odbora kroz redovne sastanke i javna sasluanja npr. u Irskoj, Velikoj Britaniji, vedskoj i
Italiji.

Pravni okvir za parlamentarnu istragu je u veini evropskih zemalja definisan ustavom i
parlamentarnim poslovnikom (npr. Finska, Austrija, Italija, Grka, vedska, eka, Slovenija,
Maarska, Danska, panija, Poljska, itd.). Specifina priroda i znaaj ovog instrumenta
parlamentarne kontrole u nekim zemljama doveli su do izrade posebnih aneksa poslovnika
kojim se definie postupak istrage (npr. eka, Austrija, Evropski parlament/Aneks 8) ili
posebnih zakona (Litvanija Zakon o ad hoc odborima Seimas-s za istragu, Holandija
Zakon o parlamentarnoj istrazi, Poljska Zakon od 21 Januara 1999 o odborima za istragu
Sejm-a, panija Zakon 5/1984 o sasluanjima i odborima za istragu).

(Parlamentarna istraga, NDI, maj 2005.)
(Izvjetaj o parlamentarnoj proceduri i odnosima, Organizacija za ekonomsku saradnju i
razvoj - OECD, decembar 2000.)

Skuptina moe, na predlog najmanje 27 poslanika, obrazovati anketni odbor radi
prikupljanja informacija i injenica o dogaajima koji se odnose na rad dravnih organa. Vidi
l. 109 Ustava Crne Gore i l. 78-82 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Parlamentarno sasluanje (eng. parliamentary hearings) se moe definisati kao
mehanizam za prikupljanje informacija koje koriste parlamentarni odbori. Parlamentarna
sasluanja se mogu sprovoditi o pitanjima kao to su nedostatak odreenih zakonskih
rjeenja, ali mnogo uobiajenije je voenje parlamentarnog sasluanja o ve predloenim
zakonima i drugim aktima. Svrha parlamentarnog sasluanja je i da prati ispunjavanje
programa i aktivnosti vlade. Parlamentarna sasluanja daju mogunost i graanima da
uestvuju u procesu izrade stavova o odreenim pitanjima i tako prue pomo u izgradnji
javnog miljenja o nekoj mjeri ili pitanju. Veina parlamentarnih sasluanja se odvijaju u
sjeditu parlamenta ali ponekad radno tijelo parlamenta moe odluiti da postoji potreba da
se parlamentarno sasluanje sprovede na terenu. Nevladine organizacije mogu predstavljati
bogat izvor informacija za parlamentarne odbore. Visoko obrazovani ljudi i lanovi drugih
organizacija su esto voljni da prue pomo odborima kroz predoavanje konkretnih
podataka, analiza i izjava. Dosadanje studije pokazuju da svjedoenje pred parlamentarnim
odborom tokom parlamentarnog sasluanja predstavlja vaan i efikasan metod uticanja na
zakonodavstvo. Pored pomenutog, kroz proces konsultovanja eksperata i interesnih grupa,
odbori dobijaju informacije i pomo obinih graana koji imaju direktno iskustvo naspram
predloenog zakonodavnog akta ili pitanja i na koje e direktno uticati odluke donesene od
strane odbora i parlamenta. Sasluanja se obino dijele na zakonodavna i kontrolna. Vidi
zakonodavno sasluanje i kontrolno sasluanje.

U Skuptini Crne Gore se radi pribavljanja informacija, odnosno strunih miljenja o predlogu
akta koji je u proceduri u Skuptini, razjanjenja pojedinih rjeenja iz predloenog ili
postojeeg akta, razjanjenja pitanja znaajnih za pripremu predloga akta, kao i radi

10
uspjenijeg ostvarivanja kontrolne funkcije Skuptine, u nadlenim (matinim) odborima
Skuptine mogu organizovati parlamentarna sasluanja i istrage. Vidi l. 72 Poslovnika
Skuptine Crne Gore.

Parlamentarna grupa (eng. parliamentary group) Vidi poslaniki klub.

Parlamentarni imunitet (eng. parliamentary immunity) Vidi poslaniki imunitet.

Parlamentarni sistem (eng. parliamentary system) je pojava reprezentativnog sistema i
parlamentarizma koju karakterie sljedee:

1. uska veza izmeu vlade (izvrne vlasti) i parlamenta (zakonodavne vlasti);
2. kompatibilnost vladine slube i poslanikog mandata, tj. premijer i ministri pripadaju u
svakom sluaju veinskim poslanikim frakcijama;
3. politika odgovornost vlade prema parlamentu, koji moe opozvati vladu
izglasavanjem nepoverenja;
4. pravo vlade da raspusti parlament i raspie nove izbore.

to se tie osnovnog kriterija, tj. parlamentarne odgovornosti, izglasavanjem nepovjerenja
prema vladi, efu vlade, ili prema pojedinim ministrima on moe biti doveden u vezu sa
odbijanjem zakona sa ijim je sadrajem povezano pitanje izglasavanja nepovjerenja vladi.
Ukoliko vlada u ovim sluajevima bude liena povjerenja, ona ima obavezu da se povue.
Ipak, do osnivanja nove vlade, ona obavlja svoju funkciju kao vlada - vrilac dunosti.

(Parlamentarni vodi, Centar za demokratsku tranziciju, Podgorica, 2006.)

Partija (eng. party i lat. pars partis) Rije potie od latinskog pojma koji znai dio neke
cjeline. Politike partije ili stranke su organizovane politike grupe iji je cilj osvajanje vlasti,
zadravanje i uee u vlasti. Da bi funkcionisale moraju imati dvije osnove: program - u
kome izlau svoje politike poglede (obrazovanje, zdravstvo, sigurnost, vojska, penzije,
ekologija i druge), to je osnova za okupljanje politikih pristalica i onih koji imaju sline
stavove i zajednike ciljeve i interese da ih ostvare i organizacionu strukturu - putem koje
ostvaruju svoje politike ciljeve. Veina teoretiara uoava da su stranke osnova stvaranja
graanskog drutva i pretpostavka demokratizacije i humanizacije meuljudskih odnosa, ali i
potovanja i ostvarivanja ljudskih prava. Nastaju u periodu znaajnih drutvenih reformi, a to
je krajem 18. vijeka u Engleskoj i SAD-u (demokratska i republikanska) dok u veini
evropskih zemalja u 19. vijeku.
(http://sr.wikipedia.org/wiki/, pristupljeno: avgust, 2008.)
Plenarna sala (eng. plenary chamber) je sala u kojoj se odravaju sjednice parlamenta.
Poslanika grupa (eng. Club of MPs) Vidi poslaniki klub.

Poslaniki imunitet (eng. MP immunity) je privilegija lanova parlamenta (i drugih
predstavnikih tijela) da ne odgovaraju za izvjesne svoje postupke. Uspostavljen u doba
nastanka parlamentarizma i demokratije uopte, parlamentarni imunitet je imao za cilj da
obezbijedi nezavisan i nesmetan rad parlamenta i garantuje uslove za puno i slobodno
angaovanje njegovih lanova u obavljanju funkcije za koju su izabrani. S obzirom na ovaj
cilj, parlamentarni imunitet ne postoji zbog lanova parlamenta samih i u njihovom interesu
nego u optem interesu. Upravo zbog toga lanovi parlamenta se po pravilu ne mogu sami
odrei svog parlamentarnog imuniteta.



11
Parlamentarni imunitet je pravo poslanika da ne odgovara za izreeno na plenumu ili odboru
parlamenta, u poslanikim prijedlozima zakona ili odluka, prilikom glasanja, postavljanja
usmenih ili pisanih pitanja ili drugog govora koji je oigledno sastavni dio obavljanja
poslanike funkcije. Znaaj parlamentarnog imuniteta se ogleda u posebnoj podrci koju ima
irom svijeta. Interparlamentarna unija, na primjer, je odluila da je zatita prava poslanika
neophodan preduslov kako bi se istima omoguilo da tite ljudska prava i fundamentalne
slobode u njihovim zemljama; pored toga, predstavnika priroda parlamenta umnogome
zavisi od potovanja prava lanova parlamenta.

Princip parlamentarne privilegije koji se odnosi na slobodu govora je ve ustavno garantovan
u velikoj veini parlamenata. Pojedine zemlje ograniavaju tu privilegiju na primjenu samo
unutar zgrade, iako su te zemlje u meunarodnom kontekstu u manjini. Izuzetak u smislu
zatite koju prua imunitet za sve izgovorene rijei u parlamentu moe se napraviti u
sluajevima flagrante delicto, kada je poslanik uhvaen u vrenju krivinog djela. U tim
rijetkim sluajevima, iako sam govor nije sastavni dio krivinog djela, on se moe iskoristiti
kao dokaz protiv optuenog poslanika. Parlamentarni imunitet s jedne strane treba da
ostvari zatitu poslanika od npr. politiki motivisanih optubi, ali se, na drugoj strani, mora
sprijeiti mogunost njegove zloupotrebe kako bi se, u krajnjem, obezbijedila jednakost svih
graana pred zakonom.


U Crnoj Gori, poslanik ne moe biti pozvan na krivinu ili drugu odgovornost ili pritvoren za
izraeno miljenje ili glasanje u vrenju svoje poslanike funkcije. Vidi l. 86 Ustava Crne
Gore i l. 58 i 59 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Poslaniki klub ili klub poslanika (eng. MPs club, club of MPs, ili parliamentary caucus)
predstavlja partijsku grupu u parlamentu koja je kljuna u prevoenju partijskih programskih
politika i predizbornih obeanja u zakonodavnu realnost. Partijske grupe dozvoljavaju
grupama graana da nastave da budu organizovani i aktivni i nakon to su izabrani u
parlament. Opravdanje za postojanje partijskih grupa je zasnovano na jednoj od dvije
premise: da u izbornom sistemu sa nepartijskim listama, poslanici uivaju pravo na slobodu
udruivanja, kao i slobodu da se pridrue ili ne pridrue udruenju (u ovom sluaju partijskoj
grupi); ili u sistemu partijskih lista, da politike partije moraju imati mogunost da djeluju i
aktuelizuju njihove programe u parlamentu. Ove partijske grupe imaju fundamentalnu ulogu
u parlamentu. Osim to mogu predlagati zakone, partijske grupe imaju vanu ulogu u
postavljanju poslanika u odbore, kao i u izradi rasporeda rasprava u parlamentu. Na ovaj
nain, partijske grupe obavljaju krucijalnu funkciju u nacionalnom politikom ivotu. lanstvo
u grupi moe, ali i ne mora biti obavezno; za formiranje grupe moe biti potreban jedan ili
deset poslanika; grupa moe dozvoliti prijem lanova samo iz jedne partije ili iz nekoliko njih.
Minimalni standard je, meutim, da kriterijum za formiranje partijske parlamentarne grupe,
njenih prava i obaveza, mora biti jasno definisan u poslovniku parlamenta.


U Skuptini Crne Gore obrazuju se klubovi poslanika. Vidi l. 31-32 Poslovnika Skuptine
Republike Crne Gore.

Poslanika pitanja (eng. MP question) U doslovnom znaenju vrijeme za pitanja" (eng.
question time) su mehanizam pomou kojeg predstavnici parlamenta mogu traiti informacije
od elnika izvrne vlasti i pozivati ih da obrazloe svoje postupke u vezi sa sprovoenjem
politikih mjera tradicionalni su oblik nadzora u parlamentarnim sistemima. Premda
porijeklo vode iz britanskog Donjeg doma, ova je praksa danas uobiajena u itavom svijetu.
Poslanika pitanja najpoznatija su u svom usmenom obliku kada poslanici iz opozicije
ispituju vladu ili pojedinog njenog lana o pitanjima u vezi sa pojedninim politikim mjerama,

12
u toku foruma poznatog pod nazivom vrijeme za pitanja". Vrijeme za pitanja je po pravilu
dinamian i vrlo javan proces. Vrijeme za pitanja ima u osnovi dvije svrhe. Jedna od njih je
nadzor. Prisiljavanje izvrne vlasti da odgovara na pitanja, omoguuje poslanicima i iroj
javnosti da preispitaju (i na kraju krajeva da prosude) vladinu politiku i mjere. Druga je svrha
politike naravi. Poslanika pitanja pruaju forum kako vladajuoj tako i opozicionim
strankama da se ukljue u stranaku debatu, esto u korist zainteresovane javnosti.

2000, str. 27)

U Skuptini Crne Gore poslanik ima pravo da, u cilju pribavljanja potrebnih informacija o
pojedinim pitanjima iz rada Vlade, odnosno sprovoenja utvrene politike, Vladi, odnosno
nadlenom ministru postavi poslaniko pitanje i da na njega dobije odgovor. Vidi l. 187-193
Poslovnika Skuptine Crne Gore. Vidi takoe interpelacija.

Poslovnik (eng. rules of procedure) predstavlja jedan od najvanijih dokumenata koje
usvaja jedan parlament, a kojim se obezbjeuje osnova za njegov rad. Poslovnikom se
utvruje nain organizacije, procedure u parlamentu i druga pitanja od znaaja za njegov
rad. Od izuzetnog je znaaja da samo parlament moe kreirati, uspostavljati, sprovoditi i
mijenjati pravila procedure koja reguliu njegovo funkcionisanje. Ova mo nad sopstvenim
pravilima procedure je jedan od mehanizama koji daje na znaaju autonomiji parlamenta.

Poslovnikom Skuptine Crne Gore ureuje se: konstituisanje, organizacija i nain rada
Skuptine Republike Crne Gore; prava i dunosti poslanika; postupci u Skuptini; odnos
Skuptine i drugih dravnih organa; saradnja Skuptine sa parlamentima drugih drava;
naela za organizaciju Slube Skuptine i druga pitanja od znaaja za rad i ostvarivanje
funkcija Skuptine. Vidi l. 1 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Pravo predlaganja zakona (eng. legislative initiative) ima vlada i esto je najaktivnija u
korienju tog prava u odnosu na ostale ovlaene predlagae. Pored vlade, obino jedan ili
vie poslanika ima pravo da predloi zakon, a u nekim zemljama to pravo se daje
poslanikom klubu, parlamentarnom odboru i/ili odreenom broju biraa.

U Crnoj Gori, u skladu sa Ustavom, pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju Vlada i
poslanik. Pravo predlaganja zakona ima i est hiljada biraa, preko poslanika koga ovlaste.

Predlog akta (eng. bill) predstavlja predloeni zakon, odluku ili drugi akt koji je podneen
parlamentu a jo nije usvojen.

Premijerski sat (eng. Prime Ministers Hour) je vrsta poslanikog pitanja. U Ujedinjenom
Kraljevstvu, pitanja za premijera predstavljaju dio ustavne tradicije, koja podrazumijeva da
svake srijede kada je Donji dom parlamenta u zasijedanju premijer provodi pola sata
odgovarajui na pitanja lanova parlamenta. U Kanadi, slina tradicija je poznata pod
imenom Period za pitanja i sprovodi se u saveznom i provincijskim parlamentima. U
Australiji i na Novom Zelandu, ovaj je termin poznat pod nazivom Vrijeme za pitanja. U
Irskom Dil-u se ova praksa naziva Pitanja od lidera. U kotskom parlamentu, parlamentu
Sjeverne Irske i Parlamentu Velsa ova praksa je poznata pod nazivom Prva ministarska
pitanja. vedski premijer, takoe, odgovara direktno na pitanja u parlamentu svakog
etvrtka.

(http://en.wikipedia.org/wiki/Prime_Minister's_Questions, pristupljeno: avgust, 2008.)

Vidi Poslaniko pitanje.


13
Prvi dio sjednice posveen postavljanju poslanikih pitanja, u trajanju do jednog sata,
odreen je za postavljanje pitanja predsjedniku Vlade i njegove odgovore o aktuelnim
pitanjima iz rada Vlade. Vidi l. 187-193 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Pretres (eng. debate) U parlamentarnom kontekstu, ovaj termin se odnosi na izlaganja u
prilog ili protiv odreenog predloga zakona, amandmana ili drugog akta. Vidi itanja.

Proporcionalna zastupljenost (eng. proportional representation) je sistem raspodjele
glasova koji je dizajniran da raspodjeli mjesta u parlamentu proporcionalno broju osvojenih
glasova od strane kandidata ili partije. Vidi DOntov sistem.

Prosta veina (eng. simple majority) je vrsta veine. Vidi veina.

R

Rasputanje parlamenta (eng. dissolution of parliament) okonanje rada parlamenta prije
vremena na koji je izabran nakon ega slijede parlamentarni izbori.

U Crnoj Gori, Skuptina se rasputa, ako ne izabere Vladu u roku od 90 dana od dana kada
predsjednik Crne Gore prvi put predloi mandatara. Pored toga, Vlada moe, poto saslua
miljenje predsjednika Skuptine i predsjednika klubova poslanika u Skuptini, raspustiti
Skuptinu. Vidi l. 92 Ustava Crne Gore.

Relativna veina (eng. relative majority) je vrsta veine. Vidi veina.

Replika (eng. reply) je kratka usmena reakcija na izlaganje drugog poslanika.

U Skuptini Crne Gore, ako se poslanik ili drugi uesnik u radu sjednice u svom izlaganju u
negativnom kontekstu izrazi o drugom poslaniku, navodei njegovo ime ili funkciju, poslanik
na koga se to odnosi ima pravo da zatrai i dobije rije (pravo na repliku). Vidi l. 101
Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Rezolucija (eng. resolution) je akt kojim poslanici izraavaju stavove o nekom pitanju u
parlamentu. Za razliku od zakona, rezolucija nema pravno obavezujui karakter. Poslanici
ih upotrebljavaju kako bi podstakli organe izvrne vlasti ili druge strukture u vladi da
preduzmu neke konkretne korake ili da osnuju povjerenitvo za istragu povodom nekog
sluaja. Povremeno, poslanici koriste rezolucije da bi odali priznanje, u sjeanje na, ili kao
znak potovanja prema pojedincu ili skupini. Predmet rezolucija nema nikakvu pravnu
obavezu da udovolji bilo kakvim zahtjevima/traenjima. Stoga rezolucije treba upotrebljavati
mudro, kako ne bi postale besmislene. Svejedno, rezolucije mogu uinkovito podii svijest o
nekom pitanju, posebno ako poslanici uspiju uvjeriti medije i nevladine organizacije da
eljenu poruku prenesu u javnost.

2000, str. 12)

S

Sjednice (eng. sittings) su pojedinani sastanci parlamenta ili odbora koji se odravaju u
periodima kada je parlament u zasijedanju. Vidi zasijedanja.

Sluba parlamenta (eng. Parliamentary Service) prua strunu i drugu podrku radu
parlamenta.


14
Obim podrke lanovima parlamenta u obavljanju njihovih dunosti znaajno varira od zemlje
do zemlje. Podrku poslanicima moe pruati administrativno osoblje i asistenti za
istraivanje, slube u njihovim poslanikim grupama, parlamentarno osoblje po komisijama i,
na kraju, opta parlamentarna sluba koja stoji na raspolaganju svim poslanicima (biblioteka
i informativna sluba, pravna sluba i istraivaka sluba). Veliina parlamentarnih
sekretarijata i spektar usluga koje isti pruaju znaajno variraju od zemlje do zemlje. Veina
ima biblioteku i informativnu slubu, mnogi imaju zakonodavno-pravnu slubu, dok negdje
postoje i posebne istraivake jedinice.

(Izvjetaj o parlamentarnoj proceduri i odnosima, Organizacija za ekonomsku saradnju i
razvoj - OECD, decembar 2000.)

Strune i druge poslove za potrebe Skuptine, odbora Skuptine, poslanika u Skuptini i
odreene poslove za klubove poslanika vri Sluba Skuptine. Slubom Skuptine rukovodi
generalni sekretar Skuptine. Vidi l. 28 i 218 -221 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) (eng. Stabilization and Association
Agreement) je meunarodni ugovor koji uspostavlja pravni okvir za uzajamnu saradnju i
postepeno pribliavanje drava zainteresovanih za prijem u EU evropskim standardima.

Potpisivanjem SSP-a, 15. oktobra 2007 u Luksemburgu, Crna Gora je dobila status drave
pridruene Evropskoj uniji. Izmeu Crne Gore i EU se stvara ugovorni odnos ovim
sporazumom, odnosno poinje institucionalizacija odnosa sa Unijom. SSP je ratifikovan u
Skuptini Crne Gore 13. novembra 2007. godine, a Evropski parlament dao je saglasnost 13.
decembra 2007. godine. Da bi SSP stupio na snagu potrebno je da ga ratifikuju parlamenti
svih 27 drava lanica EU i taj proces obino traje dvije do etiri godine.

Odnos Crne Gore i Evropske unije utvren ovim ugovorom definie meusobna prava i
obaveze do momenta stupanja Crne Gore u lanstvo Evropske unije i potvruje mogunost
pristupanja Crne Gore Uniji, u zavisnosti od razvoja drutva i napretka u reformama. Dvije
najvanije obaveze koje je naa zemlja preuzela ovim sporazumom je uspostavljanje zone
slobodne trgovine i usklaivanje zakonodavstva sa pravom EU. Meutim, ekonomski aspekti
ugovora, tj. fazno uspostavljanje zone slobodne trgovine, poinje nakon ratifikacije tzv.
Privremenog sporazuma. On je sastavni dio SSP-a, a ratifikuju ga samo Evropski
parlament i Skuptina CG, to skrauje proceduru ratifikacije na nekoliko mjeseci.
Privremeni sporazum je poeo da se primjenjuje od 1. januara 2008.

(http://www.gom.cg.yu/potpredsjednikint/index.php?akcija=vijesti&id=159157, pristupljeno:
septembr 2008)
(Pojmovnik Evropskih Integracija, Vlada Crne Gore, Ministarstvo za ekonomske odnose sa
inostranstvom i evropske integracije, Podgorica, april 2004)

ef ili predsjednik poslanikog kluba (eng. chair or president of MP club) je odgovaran
za funkcionisanje kluba poslanika.

U Skuptini Crne Gore, u skladu sa Poslovnikom, predsjednik kluba poslanika uestvuje u
radu Kolegijuma predsjednika Skuptine. Poslovnikom je takoe, predvieno da, ako odbor
nema potrebnu veinu za rad, zbog odsutnosti ili sprijeenosti pojedinog lana, predsjednik
kluba moe zamijeniti, sa pravom odluivanja, odsutnog lana odbora. Vidi Vip.


15
V

Veina (eng. majority) u irem smislu, je vei dio (preko 50%) odreenog tijela (npr. veina
naroda, veina birakog tijela, parlamentarna veina); u uem smislu, je broj saglasnih
glasova potreban prilikom vrenja izbora, odnosno drugog odluivanja, za sam izbor,
odnosno, donoenje odluke. Zahtjev za potovanjem volje veine predstavlja jedno od
osnovnih naela demokratije. Gdje demokratije nema, odluujua je volja bilo pojedinca bilo
manjine. Demokratija, kao vladavina naroda, nuno mora da se izraava voljom veine, jer
je jednoglasnost svih nemogue, odnosno vrlo teko postii. Ono to eli veina, to se, uz
potovanje miljenja manjine, uzima kao volja naroda.

Prilikom izbora, veina koja se trai moe da bude apsolutna ili relativna.

Apsolutna je ona veina koja predstavlja polovinu vie jedan bilo ukupno datih
glasova bilo glasalih u odnosu na cijelo birako tijelo (zbog toga se ona naziva i
natpolovinom veinom). Tako je, npr. apsolutnom veinom izabran neko za koga je od
1.000 biraa glasalo najmanje njih 501.

Relativna pak je ona veina koja je dobijena glasovima manje od 50% glasalih,
odnosno cjelokupnog birakog tijela, dok su ostali glasovi raspodijeljeni. Otuda je npr. u
gornjem primjeru birakog tijela od 1.000 biraa relativnom veinom izabran neko ko je dobio
400 glasova, dok je ostalih 600 podijeljeno po 300 na dvojicu drugih kandidata. Prema tome,
samo je apsolutna veina prava veina, dok relativna to nije. S obzirom na to, strogo uzev,
samo je apsolutna veina u skladu s demokratskim naelima, jer relativna veina u stvari
predstavlja manjinu u odnosu na cjelinu. Meutim, iz praktinih razloga, esto se mora
zadovoljiti i njome, jer bi insistiranje na apsolutnoj veina u sluaju postojanja 3 ili vie
kandidata izmeu kojih treba izvriti izbor moglo da stvara velike tekoe.

Prilikom odluivanja pravi se razlikovanje na prostu (obinu) i kvalifikovanu (naroitu)
veinu.

Prosta veina je svaka natpolovina veina glasalih. Meutim, natpolovina veina
birakog tijela ve je kvalifikovana. Otuda, npr. u tijelu od 10 lanova, prosta veina je
dobijena ako je za jednu odluku glasalo 3, a protiv 2, dok se ostalih 5 uzdralo ili bilo
odsutno.

Obratno, ako se trai kvalifikovana veina, potrebno je da za odluku glasa bar 6
lanova. Kvalifikovana veina moe da bude vrlo razliito odreena, tako da se kree od
pomenutog primjera veine birakog tijela (a ne veine glasalih), preko dvotreinske, tri
etvrtinske, itd. veine sve do zahtjeva za jednoglasnou, u kom sluaju u stvari postoji
neka vrsta veta. Izbor izmeu proste i kvalifikovane veine vri se po pravilu u skladu s
vanou odluke koju treba donijeti; za vanije odluke trai se kvalifikovana veina, dok je u
pogledu ostalih dovoljna i prosta.

(Savezna centrale za politiko obrazovanje: Parlamentarna demokratija 1, Informacije o

Veinska vlada (eng. majority government) je vlada koju ine partije koje imaju veinu u
parlamentu.

Vip (eng. whip) je termin nastao u britanskom parlamentu i preveden sa engleskog znai
bi, iba, bievati, ili ibati. U politikom smislu, vip je lan politike partije iji je zadatak da
u parlamentu obezbijedi prisustvo poslanika prilikom glasanja. Istovremeno, vip se vrlo esto
brine o tome da poslanici glasaju u skladu sa politikom partije.


16
U britanskom parlamentu, na primjer, znaaj glasanja se naznaava podvlaenjem
zakonskih predloga na listi, koja se zove vip lista. Svaki od ovih predloga na listi se podvlai
jednom, dva ili tri puta u zavisnosti od znaaja zakona. Najznaajniji zakoni se podvlae sa
tri linije. Od poslanika se oekuje da kada su u pitanju ovi zakoni, glasaju na isti nain kao i
ostali poslanici iz partije, to bi trebalo da odslikava disciplinu unutar same partije.

U crnogorskim kontekstu, funkcija vipa je najblia funkciji koju u parlamentu obavlja ef
poslanikog kluba.

Vlada (eng. government) predstavlja organ koji ine partija ili partije koje imaju podrku
parlamenta. Predstavlja dio vlasti zaduen za definisanje i sprovoenje politika i koji je
odgovoran parlamentu.

Izvrnu vlast u Crnoj Gori vri Vlada u skladu sa Ustavom. Vidi l 100-112 Ustava Crne
Gore.

Z

Zakon (eng. law) je sistem pravila kojim se obezbjeuje osnova za harmonino i efikasno
funkcionisanje drutva. Zakon se moe definisati i kao akt koji donosi zakonodavno tijelo,
odnosno parlament.

U Crnoj Gori, zakonom se, u skladu sa Ustavom, ureuju: nain ostvarivanja ljudskih prava i
sloboda, kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje; nain ostvarivanja posebnih
manjinskih prava; nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred tim
organima, ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje; sistem lokalne samouprave i druga
pitanja od interesa za Crnu Goru. Vidi l. 16 Ustava Crne Gore.

Zakonodavna inicijativa (eng. legislative initiative) Vidi pravo predlaganja zakona.

Zakonodavno sasluanje (eng. legislative hearing) je vrsta javnog sasluanja.
Zakonodavna sasluanja sprovode parlamentarni odbori o pitanjima i problematici iz
podneenih predloga ili ih organizjuju sa ciljem razmatranja rijeenja koja mogu kasnije postati
predlozi akata. Ponekad parlamentarni odbori odravaju javna sasluanja kako bi se lake
odredili prema postojeem pitanju u pogledu daljeg djelovanja odbora i parlamenta.

U Skuptini Crne Gore, konsultativno sasluanje podrazumijeva pravo odbora da radi
izvravanja poslova iz svog djelokruga (razmatranje predloga akta, pripremu predloga akta ili
prouavanje odreenih pitanja), a u cilju pribavljanja potrebnih informacija i strunih
miljenja, naroito o predlozima rjeenja i drugim pitanjima koja su od posebnog interesa za
graane i javnost, odbor moe, po potrebi ili za odreeni period, angaovati naune i strune
radnike za pojedine oblasti, predstavnike dravnih organa i nevladinih organizacija, koji
nemaju pravo odluivanja. Vidi l. 73 i 74 Poslovnika Skuptine Crne Gore. Vidi takoe
parlamentarno sasluanje i kontrolno sasluanje.

Zakonodavna vlast (eng. legislative power) je onaj dio dravne vlasti, koji ima zadatak da
donosi zakone. Funkcija zakonodavne vlasti (legislative) je, dakle, da uspostavi pravo, to
znai da razradi nove zakone, da ih donese, da mijenja postojee zakone, dopunjava ih ili
stavlja van snage. U pravnoj dravi, organizovanoj po principu raspodjele vlasti
zakonodavna vlast je u nadlenosti parlamenta; parlament donosi zakone, koje onda izvrna
vlast (egzekutiva) mora da sprovede, odnosno izvri. injenica da je zakonodavstvo u jednoj
demokratiji u rukama poslanika u parlamentu koje je izabrao narod, daje joj najvie mesto na
ljestvici dravne vlasti.


17

Zasijedanja (eng. sessions) su vremenski periodi u toku kojih se parlament redovno
sastaje. Da bi mogao da odgovori zadacima koji se pred njega postavljaju, parlament se
mora redovno sastajati u intervalima koji omoguavaju poslaniku i svim organizacionim
jedinicama parlamenta da ispune svoje obaveze, pri emu se mora voditi rauna o tome da
sjednice ne budu predugake i da nepotrebno ne produavaju zakonodavni proces. Potreba
za redovnim zasijedanjem parlamenta je iroko prepoznata i u skoro svim zemljama,
odravanje parlamentarnih sjednica je predvieno ustavom to obavezuje parlament, a
istovremeno i izvrnu vlast da rade efikasnije. U sistemima stalnog zasijedanja, zasijedanja
nijesu zakonom predviena. Umjesto toga, duina zasijedanja odgovara duini mandata na
koji je parlament izabran. U sluajevima kada to dobro funkcionie, sistem omoguava
parlamentu da posveti koliko eli vremena efektivnom obavljanju svojih dunosti i
istovremeno garantuje njegovu nezavisnost od izvrne vlasti. No, ako parlament ne ogranii
svoja zasijedanja, to ipak moe doprinijeti njegovoj neproduktivnosti. Da bi se podstaklo
ekspeditivno zakonodavstvo i omoguilo adekvatno vrijeme za rad odbora i kontakte sa
biraima, bilo bi idealno da se parlament sastaje izmeu 100 i 200 dana godinje. Autoritarni
i neaktivni parlamenti provedu u zasijedanju manje od 50 dana godinje.


U Crnoj Gori, Skuptina radi na redovnim i vanrednim zasijedanjima. Vidi l. 90 Ustava
Crne Gore i l. 83 i 128 Poslovnika Skuptine Crne Gore.

Rečnik Parlamentarnih Termina

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rečnik Parlamentarnih Termina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rjenik parlamentarnih termina

Prirunik za slubenike Skuptine Crne Gore

You might also like