Kemijski element zlato nosi u periodnom sustavu elemenata simbol Au, atomski (redni) broj

mu je 79, a atomska masa mu iznosi 196,96655 [1]

!sobine
"lato (simbol Au, od latinsko# naziva aurum) je kemijski element iz skupine plemeniti$
metala
%lementarno zlato je mekan metal (tvrdo&a po 'o$su (,5 do )), sa karakteristi*nom jakom
+utom sjajnom ,zlatnom- bojom, i ima plo.no /entriranu kubi*nu strukturu 0amorodno zlato
rijetko mo+e biti do +utonaran*aste sjajne boje
"lato je jedan od samo tri obojena metala1 uz bakar i /ezij
2 prirodi se javlja samo jedan stabilni izotop 197Au, a postoji i .esnaest prirodni$ radio
aktivni$ izotopa (najpoznatiji radioaktivni izotop je 193Au)
4emperatura taljenja i vrenja zlata je prili*no visoka, velika mu je relativna #usto&a, a
razmjerno mala tvrdo&a
5isto zlato je na zraku apsolutno stabilno i op&enito otporno na utje/aje iz zraka (ponajvi.e
sumpor i sumporovodik), te se s kisikom se ne spaja ni na kojoj temperaturi
6zvanredno je otporno na utje/aje vode, rastaljeni$ alkalija, lu+ina, pojedini$ kiselina i ve&ini
solni$ otopina
!tapa se u klornoj vodi i u smjesama solne kiseline s jakim oksida/ijskim sredstvima (npr
du.i*nom kiselinom i ta se smjesa zove ,zlatotopka- ili ,/arska vodi/a-, ,a7ua re#ia-, budu&i
da sadr+i 8l 9 ion koji stabilizira Au): ion pri stvaranju kompleksno# iona kloroauri*ne
kiseline (tetraklorauratne(666) kiseline) 9 ;Au8l< 1 zatim, natrijevim peroksidom,
kromatnom=kromnom kiselinom, kalijevim perman#anatom), daju&i zlato(66) klorid1 te u
tvarima koje daju komplekse, kao npr otopina kalijevo# ili natrijevo# /ijanida #a otapaju
daju&i kompleksne soli
"lato je poprili*no stabilno kao elementarna tvar i nije #a lako dobiti u spojevima, ali se mo+e
zaobi&i nje#ova inertnost prevo>enje u neki stabilan kompleks 'e>u najstabilnijim
kompleksnim spojevima zlata su /ijanoaurati, ali u kiselim otopinama prolaze i kloroaurati
?e otapa #a nijedna kiselina, tek mje.avina kiselina tzv ,zlatotopka-
0ama klorovodi*na kiselina ne mo+e otopiti zlato, jer protoni ne mo#u oksidirati zlato
(reduk/ijski poten/ijal mu je pozitivan) "ato se, uz klorovodi*nu kiselinu kao izvor kloridni$
aniona, za otapanje zlata koristi jo. i du.i*na kiselina koja tada mo+e oksidirati zlato do
tetraklorozlatove(666) kiseline (osim te kiseline, otapanjem zlata u zlatotop/i nastaju i
du.ikov(66) i du.ikov(6@) oksid)
0ama du.i*na kiselina tako>er ne mo+e otopiti zlato, jer nedostaje ionA kojima bi se zlato
kompleksiralo 6na*e, postoje i dru#e metode prevo>enja zlata u nje#ove spojeve, poput danas
najra.irenije# /ijanidno# postupka, kod koje# se zlato kompleksira /ijanidnim anionima, a
kao oksidans slu+i kisik iz zraka
Biva otapa zlato u o#rani*enoj mjeri, te lako tvori slitine i amal#am =sa +ivom=
Ce#ure zlata s bakrom i srebrom du.i*na kiselina ne na#riza ako sadr+avaju vi.e od (5D
zlata
0vojstva
Eored srebra i bakra, ima najve&u vodljivost topline i elektri*ne struje od svi$ elemenata
4oplinska provodnost zlata iznosi 75D toplinske provodnosti srebra, a elektri*na provodnost
7FD elektri*ne provodnosti srebra
@rlo je rastezljivo, #usto&e 19,)F#=/m), a pru+ivost i kovkost zlata su najve&e me>u svim
metalima G jedan #ram zlata mo+e se ispru+iti na ) m, a kovanjem ili valjanjem mo#u se
dobiti listi&i (Hzlatne IolijeH) debljine do F,FFFF1 mm (1F Jm) 4akvi listi&i su 5FF puta tanji
od ljudske vlasi
Kiolo.ka ulo#u nema, ali stimulira metabolizam
"lato se slabo apsorbira u tijelu i trovanje zlatom i nje#ovim spojevima je jako rijetko i nema
smrtonosnu dozu
Cijekovi protiv artritisa na bazi zlata mo#u uzrokovati o.te&enje jetre i bubre#a
"lato i nje#ove topljive soli imaju nisku toksi*nost
?alazi.ta i rasprostranjenost[uredi @% L uredi]
"lato je prijelazni metal, i jedan od najrje>i$ elemenata zastupljeni$ u "emljinoj kori s
udjelom od 1,1 M 1F99, tj ra*una se da #a ima nekoliko mili#rama po toni
5esto se nalazi na sekundarnim le+i.tima, aluvionima, naplavinama ili pijes/ima, koji potje*u
od tro.enja zlatonosni$ stijena i nakupljanja zlatni$ zrna/a talo+enjem iz vode u rijekama i na
obalama mora
Eojavljuje se u prirodi redovito samorodno, ponekad kao kristal, ali vi.e kao zrnje i listi&i i u
komadi&ima u dru#im stijenama, pa je bilo poznato ve& u pret$istorijsko doba "lato
samorodno ima kubi*nu strukturu
?a primarnom le+i.tu nalazi se *esto u *istom elementarnom stanju redovito u obliku zrna/a,
ljuski/a i lju.tura, listi&a i plo*i/a ili raz#ranani$ +i/a u kiselom i neutralnom eruptivnom
kamenju, uprskano obi*no u kremenim +ilama=kvar/nim stijenama (#orsko zlato) ili sastojak
kvar/no# pijeska koji nastaje tro.enjem stijena
Notovo uvijek #a prati srebro, ponekad i pirit, arsenopirit i bakar
2 prirodi se pojavljuje i kao metal silvanit (A#Au4e<) $eksa#onske strukture u kvar/nim
venama u ekstruzivnim stijenama
?ajve&e nalazi.te zlata je na OitPatersrandu u Qu+noaIri*koj Republi/i, 1FFF do )FFF m
ispod povr.ine "emlje, iz koje#a potje*e polovi/a ukupno u svijetu dobiveno# zlata
Sru#a zna*ajna nalazi.ta su u 0AS9u (KaliIornija, Kolorado, Aljaska), Kanada, Australija,
Rusija (2ral) i Eeru
Sobivanje zlata
?ajstariji postupak u staro vrijeme 9 od pretpovijesti do dvadeseto# stolje&a, je bilo dobivanje
zlata ispiranjem prirodnim vodama zlatonosno kamenje i pijesak nastalo raspadanjem
zlatonosni$ stijena, pri *emu se zlatne lju.*i/e i sitna zlatna zrn/a iz rije*no#a pijeska, zbo#
svoje velike spe/iIi*ne te+ine br+e istalo+e od lak.i$ popratni$ tvari
2 najjednostavnijoj izvedbi radi se s drvenim koristima kroz koje materijal prolazi u brzoj
vodenoj struji, a zrn/a manje #usto&e voda lak.e odnosi, pa &e se ve&inom preliti preko ruba
korita prije ne#o .to padnu na dno, a zrn/a zlata, zbo# ve&e #usto&e, u#lavnom &e se talo+iti
po dnu
Kod suvremeni$ postupaka danas se znatan dio zlata dobiva iz primarni$ i sekundarni$
nalazi.ta, a mo+e se dobiti na stariji industrijski postupak 9 amal#amiza/ijom ili kao i srebro,
/ijanidnim postupkom
Eostupak sa +ivom (amal#ama/ija=amal#amiranje)
0tariji industrijski postupak sa +ivom se zasniva na odvajanju zlata od jalovine s pomo&u +ive
Kod ovo# postupka pret$odno se rude podvr#avaju drobljenju i mljevenju, a zatim smrvljena
ruda temeljito se obradi vodom i +ivom pri *emu se velik dio zlata pri mije.anju amal#amira
+ivom uz stvaranje amal#ama zlata u vodi otopljene rude, uz istovremeno nastajanje
#rubozrnato# zlatonosno# mulja
Amal#am se zatim podvr#ava destila/iji, pri *emu iz nastalo# zlatno# amal#ama se +iva
oddestilira za#rijavanjem i predestilira (re#enerira kondenziranjem u $ladioniku), a prestalo
sirovo zlato ostane u ure>aju za destila/iju, koje se kasnije tali u #raIitnim lon/ima
!sim izrazite otrovnosti, najve&i nedostatak rada sa +ivom jest nepotpuno izdvajanja zlata, jer
se nje#ovi najsitniji djeli&i slabo otapaju u +ivi, te ne dolazi do potpuno# iskori.tenja rude
8ijanidni postupak
2 novo vrijeme, u posljednji$ 1(F #odina, zlato se dobiva /ijaniza/ijom, tj izlu+ivanjem zlata
iz rude otopinama /ijanida 4aj je postupak omo#u&io brz porast proizvodnje zlata u
posljednji$ 5F #odina
0uprotno +ivinom postupku, /ijanidni postupak omo#u&ava izdvajanje zlata #otovo u
potpunosti, *ak i iz najsiroma.niji$ stijena
2 /ijanidnom postupku ruda=stijena se prvo usitni do Iino&e mulja, a zatim se z#usne u
dekantatorima do sadr+aja 5F96FD vode i obradi vrlo razbla+enom F,F)9F,(5D9tnom
otopinom kalijeva ili natrijeva /ijanida uz sna+no mije.anje i provjetravanje komprimiranim
zrakom, a kisik oksidira zlato koje odlazi u otopinu kao kompleksni /ijanid
"lato prelazi u otopinu po reak/ijiT
<Au : 3?a8? : (;(! : !( 99U <?a[Au(8?)(] : <?a!;
ili
<Au(s) : 38?9 : !((#) V9U <Au(8?)(9 : <!;9
6z dobivene lu+nate otopine zlato se mo+e izdvojiti dodavanjem /inkovo# (ili aluminijevo#
pra$a), tj istalo+i se reduk/ijom pomo&u /inkaT
(?a[Au(8?)(] : "n 99U ?a(["n(8?)<] : (Au
ili
(Au(8?)(9 : "n(s) : )!;9 V9U (Au(s) : <8?9 : "n(!;))9
RaIina/ija zlata naj*e.&e se vr.i vrelom i kon/entriranom sumpornom kiselinom ili
elektrolizom
%lektrolitska raIina/ija bakra[uredi @% L uredi]
"natne koli*ine zlata zaostaju u anodnome mulju pri elektrolitskoj raIina/iji bakra i srebra
Eri tome se anodni mulj raIinira elektrolitskim postupkom
%lektrolizaT
@rlo *isto zlato (99,99D Au) proizvodi se elektrolizom sirovo#a zlata
Kao elektrolit slu+i otopina tetrakloroauratne(666) kiseline, za anode se koriste blokovi
sirovo# zlata, a za katode Iini zlatni lim (le#ura Au 9 A#) 2 tijeku elektrolize na katodi se
izlu*uje zlato *isto&e 99,93 D
Re/ikliranjem otpada
@elike koli*ine zlata se dobivaju i oporabom (re/ikliranjem) rabljeno#a i otpadno#a zlata1
nakit, zubna protetika, pi#menti, elektronski aparati, #alvaniza/ija, itd
!stala dobivanja
"lato bi se mo#lo dobiti i iz morske vode, u kojoj je otopljeno u obliku kloridno#a
kompleksno#a spoja, a mo+e se sintetizirati i nuklearnom reak/ijom, .to bi bilo svojevrsno
ispunjenje vjekovno#a sna alkemi*ara, ali su ti postup/i, zbo# veliki$ tro.kova i malo#a
iskori.tenja, ekonomski potpuno neisplativi
2potreba
"lato se obi*no koristi za izradu luksuzni$ predmeta 9 nakita, te je podlo#a za na/ionalne
valute
2potrebljava se za lemljenje le#ura i pravljenje i pozla&ivanje nakita, za bojanje stakla
(8assiusov zlatni purpur) i pripravu por/ulanski$ #lazura (zlatno rubinsko staklo), u
slikarstvu, kao reIlektor topline, u zubarstvu i zubarskoj proteti/i
2 medi/ini se koristi za pripravu koloidne otopine zlata
Radioaktivni izotop 193Au, s vremenom poluraspada (,67 dana, koristi se u medi/inskoj
radioterapiji za tretiranje kan/ero#eni$ tumora "lato se nalazi u sastavu neki$ Iarma/eutski$
spojeva koji se koriste u terapiji artritisa
0ve vi.e zlata danas tro.i u elektroni/i i #alvanote$ni/i kao sastojak industrijski$ lemila u
elektronskoj industriji za proizvodnju najkvalitetniji$ elektri*ne vodova i kontakata
elektri*ni$ instrumenata i spe/ijalni$ ure>aja, naj*e.&e kao nanos na manje plemenitom
metalu ili le#uri 4ako>er se u velikim koli*inama koristi i za pro#rame istra+ivanja svemira
4e$ni*ka upotreba zlata vrlo je o#rani*ena i ni u kojoj primjeni u te$ni/i zlato nije
nenadoknadivo
2 ve&ini zemalja zlato slu+i kako monetarni standard i kao pokri&e platne mo&i Svije tre&ine
svjetski$ zali$a zlata nalazi se u obliku zlatno#a nov/a i zlatni$ polu#a u bankovnim
trezorima
Ero/jenjuje se da je do kraja 197) u svijetu bilo proizvedeno ukupno oko 3F 95F tona zlata
Nodi.nja svjetska proizvodnja zlata iznosi oko 1FFF t 2kupna vrijednost svjetski$ zali$a
zlata iznosi danas oko 7F milijardi dolara Svije tre&ine od to#a iznosa nalazi se u obliku
zlatno# nov/a ili zlatni$ polu#a u trezorima emisioni$ banaka (po#lavito u 0AS)
2 prodaju elementarno zlato dolazi naj*e.&e u obliku Iolije, pra$a, .tapova i +i/e
Ce#ure zlata
"a upotrebu *isto zlato je premekano, pa se za prakti*nu upotrebu (npr primjene zlata u
luksuznim predmetima) se le#ira s dru#im metalima (naj*e.&e srebrom, bakrom) ili s nekim iz
#rupe platinski$ metala, pa se #otovo isklju*ivo rabi u obliku slitina=le#ura
"a razliku od *isto#a zlata, nje#ove slitine s dru#im metalima su op&enito tvr>e i otpornije na
$abanje, pa se upotrebljavaju se za izradu ukrasa, nov/a (tzv-zlatni/i-), u elektronskoj
industriji (za kontakte), te u opti/i (zbo# dobre reIleksije inIra/rveno#a zra*enja)
"lato od koje#a se kuju zlatni/i mo+e imati 1 do 1FD bakra
"lato za nakit slitina je zlata sa srebrom i bakrom
4zv-tvrdo zlato- je slitina sa samo 1D titanija koja se isti*e tvrdo&om, uz boju ,+uto#a
zlata-
4ali.te slitine s bakrom ili niklom te s )FD srebra ili paladija bitno je ni+e od tali.ta ostali$
slitina i rabi se kao vezivno sredstvo za lemljenje (tzv-zlatni lem-)
"lato se vrlo lako le#ira sa +ivom u zlatni amal#am
HKoje zlataH
!sim na tvrdo&u i otpornost na $abanje, vrsta i udjel le#iraju&e#a metala utje*u i na boju
slitineT
8rveno zlato sadr+i (5D bakra
"eleno zlato nastaje dodatkom kroma
Elavo zlato ima aluminija ili +eljeza
Buto zlato je slitina s (5D srebra, poznata zbo# izrazite +ute boje
Kijelo zlato je najpoznatija slitina zlata, poslije +uto#a zlata
!zna*avanje zlata G prije i sad
Karati su se prije izra+avali prema (<9stupanjskoj skali, .to bi zna*ilo da 1<9karatno zlato
sadr+i 1< dijelova zlata na ukupna (< dijela slitine
Sanas se u ve&ini zemalja maseni udjel=sadr+aj zlata u predmetima, nakitima, slitinama i dr
se navodi=izra+ava kao *isto&a (,Iino&a-) u tisu&inkama (promilima 9 W), a prije se je
iskazivalo u karatima, koji predstavlja maseni udio zlata u le#uri, pa je npr 139karatno zlato
slitina koja npr sadr+i 75D zlata i ima Iino&u 75F (75F=1FFFW)
Eo dana.njem ozna*avanju *isto zlato ima oznaku 1FFF (npr zlatne polu#e), a naj*e.&e su
slitine zlata Iino&e 535 (identi*no 1< karata), 75F (identi*no 13 karata) i 936 =dok se u 6ndiji
koristi i zlato Iino&e 91)= (identi*no (( karata)
!znake zlata koje su danas naj*e.&e u upotrebi su u pravilu izvedeni/e *isto&e zlata, tako na
primjer zlato 535 predstavlja zlato *isto&e 53,5D
!znake *isto&e zlata u karatima idu do (< karata (999=1FFF1 tj 99,9D) pri *emu se takvo
zlato smatra investi/ijskim i lijeva se u pri#odne polu#e i kovani/e
0pojevi zlata
!ksida/ijski broj zlata u spojevima je ve&inom jednovalentno (6) i trovalentno (666) 4ermi*ki
su relativno nestabilni i za#rijavanjem se lako raspadaju pri *emu zaostaje *isto zlato
"lato pravi spojeve i u kojima ima oksida/ijski broj :( (nalazi se samo u kompleksima sa 09
li#andima) i :5 (postoji samo u spoju s Iluorom (AuXs)) 0pojevi u kojima je zlato
jednovalentno (Au:) mo#u postojati u vodenim otopinama samo ako su netopljivi ili se
nalaze vezani u kompleksnim ionima, kao .to suT zlatovi(6) $alo#enidi (AuKr, Au6 i Au8l),
zlatov(6) $idroksid (Au!;), zlatov(6) oksid (Au(!), $alo#eno9kompleksi (AuY(9), /ijano9
kompleksi (KAu(8?)() i dru#i
;alo#enidi zlata postoje kao (666) $alo#enidi (AuY), #dje je Y Z 8l, Kr ili 6) koji su kemijski
vrlo sli*ni (jedino Iluorid mo+e postojati kao pentaIluorid) ili kao (6) $alo#enidi (AuY) (666)
$alo#enidi imaju plo.nu dimeri*ku strukturu, a (6) $alo#enidi obi*no dolaze kao linearni
kompleksi s IosIinima i 8!
@a+ni su i spojevi zlata s alkalijskim /ijanidima 4o su bezbojni, vrlo postojani natrijev
/ijanoaurat, koji sadr+e anion [Au(8?)(]9 i nastaju pri dobivanju zlata /ijaniza/ijom
"latov(666) oksid (Au(!)) jedini je oksid zlata ?ije termi*ki stabilan i ve& pri (FF[8 se
raspada
"latov(666) klorid (Au8l)) je najva+niji spoj zlata Kristalizira u /rvenim i#li/ama kada klor
pri (FF[8 djeluje na zlato u Iinom razdjeljenju (listi&ima) !tapa se u vodi daju&i
sme>e/rvenu otopinu koja sadr+ava kompleksnu trikloroksozlatnu kiselinu ;([Au8l)!]
0 klorovodikom daje tetraklorzlatnu(666) kiselinu, tj ako se toj otopini doda klorovodi*na
kiselina, nastaje u otopini tetraklorzlatna(666) kiselina
"latov(666) klorid (Au8l)) i zlatov(666) bromid (AuKr)) otapanjem u vodi $idroliziraju i daju
Au8l)!;9 i AuKr)!;9, dok Au6) nije topljiv
4etraklorzlatna(666) kiselina (;[Au8l<], aurokloridna kiselina, kloroauri*na kiselina,
zlatnoklorovodi*na kiselina) se dobiva otapanjem zlata u zlatotopki i uparavanjem otopine sa
solnom kiselinom
4vori kristalne i#le sastava ;[Au8l<] M < ;(! (soli aurati), +ute boje poput limuna, koje se
na vla+nom zraku raskvasuju, u vodi i alko$olu lako otapaju, a na ko+i izazivaju plikove1
upotrebljava se u medi/ini, Ioto#raIiji i u #alvanote$ni/i (za pozla&ivanje)
0pada u najva+nije spojeve zlata, a koristi se u Ioto#raIskoj te$ni/i za toniranje slika na
emulziji sa srebrovo# nitrata
?atrijeva sol te kiseline dolazi u tr#ovinu pod imenom ,zlatna sol-, a upotrebljava se u
medi/ini, Ioto#raIiji i za pozla&ivanje u #alvanote$ni/i[(]
"animljivosti
?ajte+a zlatna polu#a na "emlji ima masu od (5F k#
Nrumen *isto# samorodno# zlata mase 1(F k# je prona>en u Australiji 1369 #odine
8anadian Nold 'aple CeaI bullion /oin mase 1FF kilo#rama, nominalne vrijednosti od
milijun dolara, naj*i.&a je ,kovani/a- ikad proizvedena (999,99=1FFF)
8ijena zlata ovisna je o standardu dr+ave 2 usporedbi s ;rvatskom, posljednji$ 5 #odina
najjeItinije je zlato u 4urskoj
8ijena bijelo# zlata se ne razlikuje od /ijene ,+uto#- zlata 8ijena je ista kao i kod klasi*ni$
oznaka zlata, dakle ovisi isklju*ivo o udjelu *isto# zlata u le#uri1 .to ve&i postotak zlata, to je
vi.a /ijena bijelo# zlata
"latna #rozni/a
Eokazalo se da mno#i ne mo#u odoljeti potrazi za zlatom, a otkako su #a, prije nekoliko
tisu&lje&a, po*eli vaditi, ta je kovina mijenjala ljudske +ivote i smijer povijesti 4ijekom 19
stolje&a zlatne su #rozni/e uslijedile nakon pronalaska #olema #rumenja, kao .to je
HSobrodo.li strana/H te+ak 7F,7 kilo#rama, prona>en u 'olia#ulu, u Australiji, 1369 #odine
4isu&e je ljudi, napustiv.i posao i obitelji, otputovalo na zlatna polja u Australiji, Qu+noj
AIri/i, KaliIorniji, Kritanskoj Kolumbiji, \ukonu, Aljas/i i 0jevernoj Ameri/i 0amo i$ se
malen broj uspio obo#atiti, kopaju&i ili ispiru&i zlato