Građansko materijalno pravo

MATERIJALNO GRAĐANSKO PRAVO
Građansko pravo u objektvno! s!s"u je skup pravila kojima se uređuju oni
imovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari, činidbi i imovine.
Građansko pravo u subjektvno! s!s"u je skup ovlaštenja koja subjektima
imovinskopravnog odnosa priznaju norme objektivnog prava.
Na#e"a $rađansko$ prava
1. Na#e"o %spo&tvnost-znači da imovinskopravni odnos nastaje, mijenja se i
prestaje voljom stranaka.
• u obveznom pravu dispozitivnost se odnosi na slobodu ugovaranja i
uređenja obv. odnosa
• u stvarnom pravu dispozitivnost se očituje u slobodi korištenja i
raspolaganja stvari
• u nasljednom se dispozitivnost očituje u slobodi oporučnog raspolaganja
2. Na#e"o strana#ke ravnopravnost-znači da su stranke potpuno ravnopravne
3. Na#e"o !ovnske sank'je-je mjera koja pogađa onog tko ne poštiva preuzete
obveza
4. Na#e"o pro!etnost prava-znači da je veina prava prenosiva
Sustav $rađansko$ prava
Građansko pravo sastoji se od!
a" #pi dio -sadr$i pravna pravila koja su zajednička svim dijelovima građ. prava
b" %tvarno pravo -sadr$i pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje ljudi
stupaju povodom stvari
&" #bvezno pravo -sadr$i pravna pravila kojima se uređuju oni odnosi u koje ljudi
ulaze povodom činidbi
d" 'asljedno pravo -sadr$i pravna pravila kojima se uređuje prijelaz imovine s
jednog subjekta na drugi u slučaju smrti te osobe
I(VORI! -zakoni, pravni običaji, sudska praksa
Građansko pravn o%nos
(o je onaj odnos koji je uređen pravilima građanskog prava
PRAVNE )INJENI*E
-su činjeni&e za koje pravo ve$e postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa, a s tim
u vezi i samog subjektivnog prava. )o$emo i* podijeliti na nekoliko kriterija!
1. Pravne #njen'e s ob&ro! na postanak dijelimo na!
-prirodne događaje

Građansko materijalno pravo
-ljudske radnje su mani+esta&ije ljudske volje za koje su vezani pravni učin&i.
,ijelimo i* na !
-dopuštene -pravni poslovi-su stranačka očitovanja volje usmjerena na
postizanje određeni* dopušteni* pravni* učinaka
-nedopuštene -delikti-su protupravne radnje za koje pravne norme i
mimo volje štetnika ve$u odnos odgovornosti za štetu

2. Pravne #njen'e s ob&ro! na +unk'ju dijelimo na!
-pretpostavke- su činjeni&e koje su realno nastale u stvarnosti, mo$e se dokazati
-pravna osnova- je bitna pretpostavka za koju se ve$e postanak, promjena ili
prestanak subjektivni* prava. #na je &entralna pravna činjeni&a oko koje se
grupiraju sve ostale pravne činjeni&e.
-presump&ija-je pravna činjeni&a koja se smatra dokazanom sve dok se ne doka$e
suprotno, iznimka je neoboriva presump&ija kod koje nije dopušteno dokazivati
da ne postoji
-+ik&ija-je ona činjeni&a za koju se zna da nije nastala i da nikad nee nastati, ali
se uzima kao da je nastala da bi mogao nastati neki pravni odnos
S,-JEKTI PRAVNOG O.NOSA
.ravni subjekt je nositelj prava i obveza. )o$e biti!
a" +&#ka osoba i
b" pravna osoba.
.ravni subjekt mora imati dva osnovna svojstva da bi se uključio u građanskopravne
odnose!
1. Pravnu sposobnost- to je svojstvo biti nositeljem prava i obveza
2. Pos"ovnu sposobnost- je svojstvo da vlastitim očitovanjima volje stječe
prava i obveze. %vaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne mora
imati i poslovnu niti isti stupanj poslovne sposobnosti
#sim pravne i poslovne sposobnosti subjekti imaju još jednu!
.e"ktna sposobnost- to je svojstvo pravnog subjekta da odgovara za svoja
protupravna ponašanja.
/&#ka osoba
(o je $iv čovjek. #na nastaje rođenjem, a prestaje smru
.ravna sposobnost +izičke osobe
.ravna sposobnost +izička osoba stječe rođenjem, a gubi je smru ili proglašenjem
nestale osobe umrlom i utvđivanje smrti, ali se koji put i nerođenom djetetu priznaje
pravna sposobnost - pod pretpostavkom da se $ivo rodi - nas&iturus - -+ik&ija mora ii u
2
Građansko materijalno pravo
korist djeteta i dijete se mora roditi $ivo". /izičkoj se osobi pravna sposobnost ne mo$e
oduzeti, ali poslovna mo$e.
.oslovna sposobnost +izičke osobe!
.ostoje 3 stupnja poslovne sposobnosti +izičke osobe!
1. puna ili potpuna posl.spos. - stječe se s navršeni* 10 g $ivota ili zaključenjem
braka prije punoljetnosti1 ili ako postane roditeljem s navršeni* 12 godina, a
duševno je zreo.
2. ograničena poslovna sposobnost - mogu sklapati pravne poslove, ali moraju
imati odobrenje zz ili staratelja1 ako tog odobrenja nema - šepavi pravni
poslovi.
#na mo$e biti posljedi&a dvije situa&ije - -1" punoljetna osoba koja je
djelomično lišena poslovne sposobnosti1 -2" kad se osobi koja još nije punoljetna
priznaje djelomična posl.spos. -13 g, u radnom odnosu"1

3. potpuna poslovna nesposobnost - osobe koje nisu navršile 10 godina -a nema
iznimke"1 punoljetne osobe kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost
- u izvanparn.post". 'ji* zastupaju zakonski zastupni&i.
,eliktna sposobnost
/izička osoba stječe s navršeni* 14 g $ivota.
,ijete do 4 godina - ne odgovara za štetu -odgovaraju nji*ovi roditelji, staratelji, škola".
#d 4-14 - ne odgovara, osima ako se doka$e da je pri uzrokavanju štete bio sposoban za
rasuđivanje -odgovaraju nji*ovi roditelji, staratelji, škola".
Pravna osoba
-je društvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje pravnu sposobnost
.ravna sposobnost pravne osobe 5 steče je u trenutku osnivanja -u$a je nego kod +izičke
osobe"
.ravna osoba, za razliku od +izičke, mo$e biti nositeljem samo oni* prava i obveza koja
joj trebaju da bi ostvarila svoj &ilj. .ravna osoba ima posebnu pravnu sposobnost jer dok
+izička osoba djeluje unutar onoga što nije zabranjeno, pravna osoba mo$e djelovati
samo unutar onoga što joj je dopušteno
.oslovna sposobnost pravne osobe
.ravna osoba u istom trenutku dobiva i pravnu i poslovnu sposobnost -čim je osnovana
kao pravni subjekt".
.oslovna sposobnost pravne osobe je uvijek potpuna za razliku od njezine pravne
sposobnosti koja ima stupnjeve, ovisno o njezinim aktima koji određuju njezinu svr*u
postojanja.
3
Građansko materijalno pravo
%voju volju pravna osoba izra$ava putem! pravni* akata-statuta,pravilnika- -statička
volja" i putem svoji* tijela u kojima su +izičke osobe -dinamička volja" te se radnje tijela
uzimaju kao radnja pravne osobe.
,eliktna sposobnost pravne osobe - utvrđuje se prema krivnji tog tijela. 6azlika -
zastupnik. (o je njegova vlastita radnja koju poduzima u ime i za račun pravne osobe.
,a bi neka društvena tvorevina postala pravna osoba!
1" mora imati čvrstu i stalnu organiza&iju
2" mora imati svoju zasebnu imovinu
3" mora dobiti pravnu sposobnost
Vrste pravnih osoba:
-pravna osoba javnog prava
-pravna osoba privatnog prava
-korpora&ije 5 zajedni&a osoba -+izički* ili pravni*"
-zaklade 5 imovinska masa
Fundacija se od zaklade razlikuje po tome što se osniva za razdoblje ne dulje od 3
godina.
Prestanak pravne osobe
,o toga e doi!
-propisom ili aktom dr$avne vlasti
-ostvarenjem &ilja zbog kojeg je osnovana
-smanjenjem broja članova ispod određenog broja
-odlukom njezini* članova
-stečajem
O-JEKTI PRAVNI0 O.NOSA
(o su stvari, činidbe i imovina povodom koji* pravni subjekti stupaju u
međusobne imovinskopravne odnose.
STVARI
1su tje"esn %je"ov prro%e2 ra&"#t o% "ju%2 koj s"u3e "ju%!a &a uporabu2
koj se !o$u osjet"no pr!jett2 koj su prostorno o$ran#en2 koje postoje
u sa%a4njost a" pretpostavka %a 5e nastat u bu%u5nost sve %ru$o 4to je
&akono! s nj!a &je%na#eno kao prro%ne s"e ako su po%"o3ne "ju%skoj
kontro"6
%posobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude predmetom prava vlasništva i
drugi* stvarni* prava". 'isu sve stvari sposobne biti predmet prava vlasništva.
Stavri izvan prometa-,va su razloga zbog koji* neka stvar ne mo$e biti predmetom
vlasnštva!
4
Građansko materijalno pravo
-1" zbog prirodni* svojstava - nisu sposobna npr. opa dobra, mora, atmos+era..
-2" na temelju zakona - stvari e7tra &ommer&ium - koje bi inače mogle biti predmetom
prava vl., ali zakon im to zabranjuje. %tvari od interesa za 68 -određeno zakonom ili
9stavom" - one načelno mogu biti predmet prava vlasništva, ali ako su stvari od interesa
za 68 ujedno i opa dobra - ne mogu.
.je"ov stvar! bitni dio, odvojeni dio, idealni dio stvari
:itni dio stvari je onaj dio stvari bez kojeg stvar ne mo$e postojati1 neodvojiv dio1
bitno je da slijedi pravnu sudbinu stvari1 sastavni dio stvari.
#dvojeni dio stvari - bez njega stvar mo$e postojati1 on u pravilu dijeli pravnu
sudbinu gl.stvari, a suprotno se mora ugovoriti.
;dealni dio stvari - računski određen dio stvari u razmjeru prema &ijeloj stvari1
odvojivi dio stvari1
PRAVNA .IO-A STVARI

.oba po krterju pro!etnost!
1. stvari u prometu - mogu biti objektom svi* stvarni* prava i pravni* poslova
2. stvari ograničene u prometu - iz određeni* razlog -gospodarski*, so&ijalni*"
nji*ov se promet ograničuje -oru$je, lijekovi"
3. stvari izvan promet 5 su stvari koje uope ne mogu biti predmetom prava i
pavni* poslova -pr. automobil kupljen na povlasti&u" 5 opa dobra kojima
upravlja 68.
.oba po krterju prro%n7 svojstava -bitna je kod stje&anja stvarni* prava"
1. pokretne stvar 5 su one koje mogu mijenjati svoj polo$aj u prostoru a da se
pritom ne uništi nji*ova bit1 zakonom mo$e pokretnina biti izjednačena s
nekretninom. -9 sumnji stvar se smatra pokretnom"
2. nepokretne stvar 5 su one koje se ne mogu premiještati a da im se pri tom
ne uništi bit
nekretnine - nekretninom se smatra zemljišna česti&a i sve što je na njoj
izgrađeno na površini ili ispod površine i što je s njom razmjerno trajno
povezano. ,io nekretnine su i drvea i trava - sve dok se ne odvoji od
nekretnine.
.onekad zakon dopušta odvajanje vlasništva nekretnine od zemljišta -odstupanje od
načela super+i&ies solo &edit"! 1. temeljem nekog stvarnog prava - pravo građenja1 ili 2.
temeljem kon&esije.
.o kriteriju pertinen&ije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim svojstvima
pokretna, ali se ona smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer slu$i gospodarskoj
svrsi nekretnine -stoka, gnjojivo"

1. &a!jenjve stvar - u prometu se određuju po vrsti, rodu i broju i mjeri -
generične stvari
2. ne&a!jenjve stvar - one koje su u prometu određene kao individualno
određena stvar - spe&ies -pr. umjetničko djelo"
5
Građansko materijalno pravo
6azlika je bitna npr. kod propasti stvari - ako su predmet obveze stvari određene
po rodu, obveza ne prestaje čak i kad sve što du$nik ima od takvi* stvari propadne
uslijed okolnosti za koje on ne odgovara. -2" <li, kad su predmet obveze stvari određene
po rodu koje se imaju uzeti iz određene mase ti* stvari, obveza prestaje kad propadne
&ijela ta masa.
1. potro4ne stvar- jednokratnom upotrebom bitno se smanjuje nji*ova
supstan&ija.
2. nepotro4ne - redovnom upotrebom se ne uništavaju.
1. %je"jve stvar - se mogu podijeliti na manje dijelove a da im se time
nesrazmjerno ne umanjuje vrijednost -kvaliteta ostaje ista".
2. ne%je"jve stvar - npr. dijamant1 i one kojima zakon zabranjuje nji*ovu
diobu, a inače bi se mogle podijeliti.
=rste dioba stvari!
Stvari se mogu dijeliti:
1" +izičkom diobom -me*aničkim putem na dijelove".
2" geometrijskom diobom -kod zemljišta"
3" &ivilnom diobom -dioba po vrijednosti"
4" idealna dioba -razlomak" računski
prpadnost stavri > stavr?prirast?plodovi
Prpa%nost stvar1pertnen'ja prrast
.ripadak ili pertinen&ija - pobočna stvar 5 je svaka sporedna i pokretna stvar koja je
određena da trajno slu$i ekonomskoj svrsi glavne stvari a ne postaje njezin glavni dio.
(u svr*u određuje vlasnik. npr. čama& za spašavanje, zakon smatra pertinen&ijom -
strojevi i oprema uz poslovni prostor, poljoprivredno zemljište - uređaji i aparati.
=a$no je za pripadak da on dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, a ako se ne $eli da neki
pravni posao obu*vati i pripadak mora se ti izričito ugovoriti.
.ripadnost stvari - je svaki dio stvari, sve što se s njom razmjerno trajno spoji -prirast" i
svaki njezin plod, sve dok se od nje ne odvoji 5 širi pojam od pripatka.
PLO.OVI
1su korst o% stvar8 pro&vo% koje neka stvar %aje re%ovto " pero%#k
o%ređen su %a se o%voje o% sa!e stvar pr to!e ne u!anjuju sa!u
p"o%onosnu stvar6
,ijele se na!
1. Prro%ne p"o%ove su organski plodovi koji nastaju bez sudjelovanja
ljudskog rada - npr. divlja voka1
2. In%ustrjsk p"o%ov su plodovi koje neka stvar daje uz sudjelovanje
ljudskog rada i prirode - npr. pitoma voka.
6
Građansko materijalno pravo
.rirodni i industrijski plodovi dijele se na!
- visee plodove 5 su oni koji još nisu odvojeni od plodonosne stvari i slijede
njezinu pravnu sudbinu1
-odvojeni plodovi 5 su oni plodovi koji su se od stvari odvojili i imaju
samostalnu pravnu sudbinu1
-ubrani plodovi 5 su oni koji ne samo da su se odvojili ve su i ubrani su1
3. *v"n p"o%ov -pri*od koji neka stvar daje posredstvom nekog pravnog
odnosa -najam, zakup" ,ijele s na nedospjele i dospjele. .redaju &ivilni* plodova mo$e
se tra$iti tek kad su dospjeli.
Ka!ate dijelimo na!
1" zakonske - one koje određuje zakon1 zatezna je oblik zakonske kamate - du$nik plaa
zateznu zakonsku kamatu kad zakasni s ispunjenjem svoje dospjele obveze1 ako nije
drugačije ugovoreno 2" ugovorne - mo$e biti između pojedina&a i između drugi*
osoba1 razlikuju s prema stopi. @akon je odredio odnos između zatezne i ugovorne1 ako
je pao u zakašnjenje i dalje teče ugovorna kamata i
3" pro&esne kamate - kad se kamata pribroji glavni&i1 uglavičeni iznos kamate postaje
glavni&a1 na to ima pravo na zatezne kamate od utu$enja -samo nakon što je glavni&a
plaena".
Aamate se plaaju uglavnom na novčane tra$bine, iznimno na nenovčane.
Koristi 5 obu*vaaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge mogue prednosti koje
donosi korištenje stvari ili prava. #ne pripadaju onome kome pripada stvar.
)INI.-A
1je po&tvna " ne$atvna "ju%ska ra%nja koju je %u3nk na te!e"ju obve&no$
o%nosa %u3an &vr4t vjerovnku6
)ora imati slijedee karakteristike!
1. ljudska radnja
2. mora imati imovinski karakter
3. mora biti mogua -objektivno, ako nije - obveza nije ni nastala - ništavost1 ako
je kasnije postala mogua - ugovor ne konvalidira. <ko je kasnije postala
nemogua - ništav1 ali prema du$nikovoj krivnji - čl.334 @##. %ubjektivna
nemogunost ne gasi obvezu - pretvara se u odgovornost za štetu"
4. mora biti pravno dopuštena, a ako je nedopuštena - ništavost. - protivna
9stavu, prinudnim propisima i moralu"
3. mora biti određena ili bar odrediva
.o svom sadr$aju činidba mo$e biti na!
1" davanje 5 činidba je davanje stvari
2" činjenje 5 činidba je vezana uz neki rad ili rezultat rada1
3" propuštanje - je činidba koja se odnosi na propuštanje vlastite radnje koju bi inače
mogli izvršiti
7
Građansko materijalno pravo
4" trpljenje -mora se propuštati -tuđa radnja" što bi inače mogli zabraniti -npr. pravo
slu$nosti".
IMOVINA
9 ekono!sko! s!s"u imovina se de+inira kao skup dobara koja pripadaju
određenom subjektu.
9 pravno! s!s"u imovina se de+inira kao skup subjektivni* imovinski* prava koja
predstavlja jedan subjekt
;movina ima dvije karakteristike!
1" jedinstvenost-neki pravni subjekt mo$e imati samo jednu imovinu
2" identitet- imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi, makar neki djelovi iz nje
izlazili a drugi ulazili
PRAVNI POSLOVI
Pravn posao je strana#ko o#tovanje vo"je koje je us!jereno na post&anje
o%ređen7 %opu4ten7 pravn7 u#naka2 a posebno na nastanak2 pro!jenu
prestanak neko$ $rađanskopravno$ o%nosa6
Aarakteristike pravni* poslova!
a" konsezualnost-nastaju sporazumnim očitovanjem volje stranaka
b" dispozitivnost-stranke pri sklapanju samostalno odlučuju o sadr$aju -pravima i
obvezama" pravnog posla
Vrste pravn7 pos"ova
1. jednostrani-nastaju očitovanjem volje samo jedne strane
2. dvostrani-nastaju suglasnim očitovanjem volja obiju strana
3. inter vivos-učin&i nastupaju još za $ivota stranaka
4. mortis &ausa-učin&i nastupaju po smrti stranke koja ga je poduzela
3. naplatni-tu se za činidbu tra$i protučinidba
2. besplatni-ovdje se ne tra$i protučinidba
4. kauzalni-gospodarska svr*a koja se $eli postii je bitni sastojak ugovora
0. apstraktni-gospodarska svr*a nije bitan element
B. +ormalni-moraju imati propisanu +ormu
1C. ne+ormalni-nije propisana nikakva +orma
11. komutativni-su oni kod koji* je su ve u vrijeme sklapanja poznate međusobne
činidbe
12. aleatorni-su oni kod koji* te činidbe nisu poznate vee se one čine zavisnim od
neke budueg i neizvjesnog događaja (razlika prema onima sa uvjetom je u tome što su
kod tih prava i obveze poznate)
Pretpostavke va"janost pravn7 pos"ova!
1" poslovna sposobnost stranaka
2" valjano očitovanje volje
3" činidba - mogua, dopuštena, određena ili odrediva
8
Građansko materijalno pravo
4" ponekad, određeni oblik pravnog posla -ugovora" +orma
Pobu%a " !otv
- &ilj koji stranke imaju na umu kada sklapaju ugovor. 'ije bitan sastojak ugovora, i on
kod naplatni* pravni* poslova ne utječe na valjanost ugovora. ;znimno, utje&at e
ako se radi o nedopuštenoj pobudi
Tu!a#enje u$ovora
#dredbe ugovora treba tumačiti onako kako glase, ali treba uzeti u obzir i pravu volju
stranaka.
'ejasne odredbe ugovora tumače se na štetu stranke koja je predlo$ila i pripremila
ugovor.
Aod naplatni* poslova na način koji je manje tegoban za onu stranu koja treba nešto
izvršiti.
Sa%r3aj pravn7 pos"ova #ne9
1. btn sastoj' pravno$ pos"a - sastoj&i koji su nu$ni za određeni pravni posao i
ako te sastojke nema nije nastao pravni posao -prodaja - predmet i &ijena".
2. prro%n sastoj' - oni koji se u pravnom prometu podrazumjevaju jer proizlaze iz
prirode samog pravnog posla. -npr. odgovornost za materijalne nedostatke" ako i*
$elimo isključiti - moramo to izričito odrediti u ugovoru.
3. nu&$re%n sastoj' - pravnog posla su sastoj&i koji va$e samo ako i* stranke
izričito ugovore - uvjet, rok i namet.
,vjet
1 je nu&$re%na strana#ka o%re%ba %o%ana pravno! pos"u kojo! se u#nak
pravno$ pos"a #n &avsn! o% neko$ bu%u5e$ ne&vjesno$ %o$ađaja6
1. suspenzivni -odgodni" - odgađa učinak pravnog posla dok se uvjet ne ispuni Dizjalovi1
npr. o prodaji poslovnog prostora - kad ja budem mogao useliti u svoj novi
posl.prostor1
2. rezolutivni -raskidni" - kad nastupi budua i neizvjesna okolnost raskida se pravni
posao1 npr. dajem ti zemlju, ali ako odeš u grad zemlju u dati mlađem bratu.
3. a+irmativni- tra$i da se nešto dogodi
4. negativni-tra$i da se nešto ne dogodi
3. potestativni-je onaj koji ovisi o volji uvjetno ovlaštenog
2. kauzalni-je onaj koji ovisi o nekom prirodnom događaju ili volji treeg
4. mikstni-ovisi i o volji uvjetno ovlaštenog i o prirodnom događaju
0. nu$ni-znači da e se ta okolnost koja je budua sigurno dogoditi
B. pravni uvjet
1C. nemogui je onaj kojeg nitko ne mo$e ostvariti
11. nedopušten 5 protivan 9stavu 68, zakonima 5 takav je ugovor ništavan
12. nemoralan
9
Građansko materijalno pravo
,jelovanje uvjeta-vrijeme penden&ije
-je vrijeme koje teče od sklapanja pravnog posla pa sve dok se uvjet ne ispuni ili ne
izjalovi. Aroz to vrijeme uvjetno optereeni se ne mo$e ponašati kao da nije sklopljen
nikakav pravni posao.
Rok
1 je u&$re%na o%re%ba kojo! u#nak pravno$ pos"a nastaje tek o%
o%ređeno$ vre!ena " traje %o o%ređeno$ vre!ena6 #dređeni su na dane,
mjese&e i godine
Na!et
1je u&$re%na strana#ka o%re%ba %o%ana besp"atno! pravno! pos"u kojo!
se stje'ate"ju na!e5e neka %u3nost -nema karakter protučinidbe"
SKLAPANJE ,GOVORA
9govor je dvostrani pravni posao i nastaje očitovanjem volje između najmanje dviju
stranaka. % jedne strane imamo ponudu, a s druge pri*vat.
Ponu%a &a sk"apanje u$ovora
.onuda mora!
- biti učinjeno određenoj osobi1 iznimka! 1. opa ponuda - neodređenom broju osoba
-oglasi u novinama"1 2. izlaganje robe u izlogu .
- mora imati predmet i &ijenu -bitni sastoj&i ugovora"
- jasna namjera za sklapanje ugovora-animus contrahendi
- ako ugovor mora biti u određenoj +ormi - ponuda mora biti u toj +ormi
9čin&i ponude
.onuditelj je vezan ponudom u grani&ama ponude. )ogunost da isključi obvezatnost
ponude.
#poziv ponude vrijedi samo ako stigne prije primitka ponude ili istovremeno s njom
6ok do kojeg je ponuditelj vezan ponudom
- ako je stavio rok - do toga roka1
- ako nije stavio rok, razlikujemo!
1. .onuda među prisutnima -kad su stranke +izički prisutne ? kad je data tele+onom,
teleprinterom ili radio vezom" - smatra se da je ponuda pri*vaena ako bez odgađanja
nije odbijena1 mora odbiti odma*
2. )eđu odsutnim strankama - vrijeme koje je redovno potrebno da ponuđeni primi
ponudu razmotri je i odgovori na nju
Pr7vat ponu%e
-je očitovanje kojom ponuđeni izjavljuje svoj pristanak na ponudu, mora biti ozbiljan i
nedvojben1 mora u &ijelosti odgovarati ponudi -komplementarnost". <ko se nešto
izmijeni - odbijanje ili nova ponuda.
10
Građansko materijalno pravo
#blik pri*vata - ako je ponuda data u određenom obliku, i pri*vat bi trebao biti u istom
obliku1 aki ipak se priznaje i pri*vat konkludentnim radnjama
Eutnja ne znači pri*vaanje. (akva odredba u ugovoru bila bi ništava. 'ema značenje
pri*vaanja.
;znimke! 1. Aad se osoba koja se ponudila drugoj osobi na obavljanje naloga - ako
taj nalog odma* ne odbije smatrat e se pri*vatom1 2. <ko osoba u čiju poslovnu
djelatnost spada obavljanje tuđi* naloga.
.ri*vat semo$e opozvati - istovremeno ili prije pri*vata.
Ka% se s!atra %a je u$ovor sk"op"jen
- kad ponudila& primi izjavu ponuđenog da pri*vaa ponudu
Aad se neposredno prisutne, tele+onF- ugovor se zaključuje odma*, ako je ostavljen
rokF
#dsutni - ugovor je zaključen kad ponuditelj primi izjavu ponuđenog da pri*vaa
ponudu1
Mjesto sk"apanja u$ovora
- smatra se da je ugovor sklopljen u kojem je ponuditelj imao svoje sjedišteDprebivalište
u trenutku kad je učinio ponudu.
O-LIK ,GOVORA
#blik ugovora!
#blik čitovanja volja ugovorni* strana u pogledu sadr$aja ugovora.
,ijelimo i* na!
1. /ormalne ugovore i
2. 'e+ormalne ugovore. @## - načelo ne+ormalnosti sklapanja ugovora
/orma mo$e biti određena i ugovorom - kada to stranke odrede
=aljanost kasniji* izmjena i dopuna
@akonom propisana +orma vrijedi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora.
6askid ugovora - u pravilu ne+ormalan, i kad je +orma zakonom ili ugovorom određena.
SKLAPANJE ,GOVORA , PISANOM O-LIK,
.ismeni oblik ugovora mora sadr$avati!
1. Sa%r3aj:tekst sprave - ne mora biti vlastoručan, ne mora biti u jednoj
ispravi,
2. Potpse - ispravu moraju potpisati one stranke koje se njome obvezuju.
.otpis mora biti potpun -ime i prezime, no sudska praksa tolerira i
nepotpune". :itno je da se mo$e utvrditi identitet osobe koja se potpisala.
.ravna osoba - pečat više nije uvjet valjanosti1 potreban je potpis ovlaštene
osobe -za zastupanje" i naziv tvrtke. /aksimil dolazi u obzir ako je uobičajen u
11
Građansko materijalno pravo
posl.prometu. <ko imamo dvije isprave dovoljno je da svaka strana potpiše
jednu.
Konva"%a'ja u$ovora koj!a ne%ostaje propsan ob"k
9g. koji nije sklopljen u određenoj +ormi nema pravni učinak osim ako su ga stranke u
&ijelosti ili u prete$itom dijelu izvršile i ako to nije u suprotnosti s &iljem radi kojeg je
ugovor sklopljen.
/orma je jedna od pretpostavki valjanosti ugovora.
NEVALJANOST PRAVNI0 POSLOVA
6azlikujemo 2 vrste nevaljani* pravni* poslova!
;6 NI<TETNI =apso"utno n4tetn pravn pos"ov>
?6 pobojn =re"atvno n4tetn pravn pos"ov>
@6
NI<TETNI PRAVNI POSLOVI
Apso"utno n4tetn pravn pos"ov
-su oni pravni poslovi koji ne proizvode nikakve pravne učinke1 kao da nije niti nastao1
ništavnost nastupa e7 lege a sud na ništavost pazi po slu$benoj du$nosti. 'ištavnost
djeluje e7 tun&.
;sti&anje apsolutne ništavosti nije vezano za rok.
<ko bi naknadno otpao razlog ništavosti - ugovor ne konvalidira. 'a apsolutnu ništavost
mo$e se pozivati svatko tko ima pravni interes.
Ra&"o& n4tavost!
;6 pos"ovna nesposobnost stranaka
?6 neva"janost nesu$"asnost o#tovanja vo"je -mane volje"!
a" školski primjer,
b" šala -nema ozbiljene namjere"1
&" simula&ija- je prividno sklapanje ugovora. Aod nje razlikujemo!
 apsolutnu simula&iju-prividno sklapanje ugovora radi prevare trei* ili
zaobila$enja pravni* propisa
 relativnu simula&iju-prikrivanje nekog drugog pravnog posla
d" nesporazum-kad stranke vjeruju da su suglasne, a u stvari postoji nesporazum o
pravnoj prirodi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora

@6 ne!o$u5nost2 ne%opustvost2 neo%ređenost " neo%re%vost #n%be2
ne%opu4tenost ne!o$u5nost uvjeta
A6 ne%ostatak o%ređeno$ ob"ka -kad je zakonom ili ugovorom određeno"
.ravni posao mo$e biti i djelomično ništav, a da to nema za posljedi&u ništavost
&ijelog ugovora1 ali samo ako ugovor mo$e opstati bez te ništave odredbe.
12
Građansko materijalno pravo
.osljedi&e ništavosti!
1. obveza restitu&ije - svaka stranka du$na je vratiti ono što je primila temeljem takvog
ništavog ugovora
2. odgovornost za štetu-kad restitu&ija nije mogua -prema &ijenama u vrijeme
donošenja sudske odluke"
PO-OJNI PRAVNI POSLOVI
Re"atvno n4tav1pobojn pravn pos"ov
-su oni pravni poslovi koji proizvode pravne učinke kao da su valjani, ali se oni iz
određeni* zakonom predviđeni* razloga i u određenom roku mogu poništiti. <ko
protekne rok za pobijanje oni ostaju na snazi kao valjani ugovori. <ko se uspiju pobiti -
isti e+ekt kao kod aps.ništ.
'a razloge pobojnosti sud ne pazi po slu$benoj du$nosti ve samo na za*tjev ovlaštene
osobe a samo iznimno pobijanje mogu tra$iti tree osobe -npr. zak. zastupnik poslovno
nesposobne osobe" i to u roku od 1 godine od saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije
u roku od 3 godine od sklapanja ugovora.
#dluka suda je konstitutivna a pobijanje djeluje e7 nun&. 'e mogu se pobijati
prigovorom u parni&i -za razliku od prigovora ništavosti koji se mo$e isti&ati u parni&i".
Ra&"o& pobojnost u$ovora
1. o$ran#ena pos"ovna sposobnost stranaka
2. !ane vo"je1prijetnja, zabluda, prijevara i sila
• prijetnja-mora biti nedopuštena i izazvati opravdan stra*
• zabluda-mora biti!
bitna-odnosi se na bitna svojstva predmeta ili osobe s kojom se sklapa pravni
posao kao i na okolnosti koje -po običaju ili namjeri" se smatraju odlučnima
• prijevara- namjerno izazivanje zablude s &iljem da se navede na sklapanje
ugovora
• sila
3. preko!jerno o4te5enje- postoji kad u vrijeme sklapanja ugovora postoji očiti
nesrazmjer između činidbe i protučinidbe. 9govor mo$e ostati na snazi ako druga
strana ponudi nadopunu do pune vrijednosti
4. pravne ra%nje %u3nka na 4tetu vjerovnka - svaki vjerovnik čija je tra$bina
dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastalo mo$e pobijati pravnu radnju svog du$nika
koja je poduzeta na štetu vjerovnika. %matra se da je pravna radnja poduzeta na štetu
vjerovnika ako uslijed njezina izvršenja du$nik nema dovoljno sredstava za ispunjenje
vjerovnikova potra$ivanja
13
Građansko materijalno pravo
(e se pravne radnje pobijaju PA,LIJANSKOM T,B-OM. .ostoje 4 vrste!
1. %o"o&na-kad postoji znanje i namjera du$nika da ošteti vjerovnika. 6ok za njeno
podizanje je 1 godina od poduzimanja radnje
2. ku"po&na- kad du$nik nije znao da tom radnjom ošteuje vjerovnika, ali je to
morao znati. 6ok je 1 godina od dana poduzimanja radnje
3. poro%#na- kad du$nik svojom imovinom raspola$e u korist bračnog druga ili
srodnika. 6ok za njezino podizanje je 3 godine od dana poduzimanja
4. kva&pau"janska- pobijanje besplatni* raspolaganja u korist trei* osoba. 6ok
je 3 godine od dana poduzimanja
- mogu se pobijati i prigovorom. (u$ba se podnosi protiv du$nika i tree osobe s
kojom je ili u čiju je korist poduzeta ta radnja. <ko je riječ o naplatnom
potra$ivanju rok za podnošenje tu$be je 1 godina od dana poduzimanja radnje, a
kod besplatni* rok je 3 godine.
9čin&i pobijanja
a" obveza restitu&ije-svaka strana vraa ono što je primila
b" naknada štete-ako restitu&ija nije mogua
Konva"%a'ja
-je osna$enje nevaljanini* pravni* poslova i to uz ispunjenje zakonom predviđeni*
pretpostavki.
<psolutno ništavi ne mogu konvalidirati osim!
1. ako je zabrana bila manjeg karaktera, a ugovor je izvršen
2. ako je riječ o ugovoru koji je ništavan zbog nedostatka +orme a stranke su ugovor
izvršile u &ijelosti ili u prete$itom dijelu
3. ako je riječ o zelenaškom ugovoru te da ošteenik istakne za*tjev za smanjenjem
njegove obveze, da taj za*tjev stavi u roku od 3 godina i da sud udovolji tom
za*tjevu
.obojni pravni poslovi mogu konvalidirati ako i* se ne pobija u određenom roku.
Konver&ja
-je pretvaranje ništavog pravnog posla u valjani pravni posao.
Aad ništavi pravni posao udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog pravnog posla,
onda e među ugovarateljima va$iti taj drugi pravni posao!
-ako bi to bilo u suglasnosti s &iljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su posao
sklopili i
-ako se mo$e uzeti da bi oni sklopili taj posao da su znali za ništavost svog ugovora
STJE*ANJE IMOVINSKI0 PRAVA
%tje&anje znači spajanje imovinski* prava s nekim subjektom. ;mamo 2 načina
stje&anja!
1. ORIGINARNO- kod kojeg stje&atelj svoje pravo ne izvodi iz prava svog
prednika, ve ga stječe na temelju neki* drugi* pravni* činjeni&a
14
Građansko materijalno pravo
2. .ERIVATIVNO-kod kojega stje&atelj svoje pravo temelji na pravu svog
prednika. ;mao 2 vrste derivativnog stje&anja!
a" translativno- gdje prednik svoje pravo u &ijelosti prenosi na svog sljednika
b" konstitutivno-gdje prednik na sljednika ne prenosi čitavo svoje pravo nego na
temelju svog prava osniva za stje&atelja novo pravo
'itko ne mo$e na drugoga prenijeti više prava nego što i* sam ima. #soba na koju se
prenose sva prava nekog subjekta naziva se univerzalni suk&esor, a osoba na koju se
prenosi samo određeno pravo naziva se singularni suk&esor.
G,-ITAK IMOVINSKI0 PRAVA
Gubitak znači odvajanje imovinski* prava od nekog subjekta. Gubitak mo$e biti!
1. Re"atvan- jedan subjekt gubi neko pravo, a drugi ga subjekt stječe
2. Apso"utan1subjekt gubi neko pravo, a nitko drugi ga ne stječe
(ASTARA PRAVA
-je gubitak -tu$benog"za*tjeva zbog nevršenja sadr$aja nekog prava kroz zakonom
određeno vrijeme. 'a zastaru sud ne pazi po slu$benoj du$nosti, ve isključivo na
prigovor tu$enika.
.rotivni institut je dosjelost-stje&anje nekog prava na temelju vršenja njegova sadr$aja
kroz zakonom određeno vrijeme
%tranke se ne mogu putem ugovora unaprijed odrei zastare, niti mogu ugovorom
produljiti vrijeme zastare koje je određeno zakonom. (ek kad nastupi zastara, stranke se
mogu odrei posljedi&a koje nastupaju zastarom. #na počinje tei prvi dan iza
dospjelosti.
.retpostavke za zastaru su!
1. nepodignue tu$be
2. protek zastarnog roka
Rok &astare
#pi zastarni rok je 3 godina
.osebni!
 3 godišnji rok vrijedi za potra$ivanja zakupnine, s osnova naknade štete itd
 1 godišnji rok vrijedi za tra$bine s osnova plaanja struje, vode, tv pretplate itd.
 potra$ivanja utvrđena pravomonom sudskom presudom ili nagodbom
zastarijevaju za 1C godina i onda kad je zakonom određen krai zastarni rok.
(astoj &astare- je nastup takvi* okolnosti zbog koji* zastara ne mo$e započeti tei ili
započeta zastara prestaje tei sve dok te okolnosti ne otpadnu, a proteklo vrijeme se
uračunava
@astara ne teče između bračni* drugova, roditelja i dje&e, osoba u izvanbračnoj zajedni&i
Prek% &astare- je nastup takvi* okolnosti usljed koji* zastara prestaje tei a proteklo
vrijeme propada, pa zastara mo$e samo iznova početi.
15
Građansko materijalno pravo
,#nak &astare- je da dolazi do gubitka prava na tu$beni za*tjev, prestaje pravo
za*tjevati ispunjenje obveze po dospjelosti putem suda, dok samo subjektivno pravo i
dalje postoji -naturalna obvezaGG"
PREKL,(IVNI ROKOVI- su strogi zakonski rokovi unutar koji* stranka mora
poduzeti određene radnje ako ne $eli da joj se ugasi ne samo pravo na za*tjev ve i samo
subjektivno pravo.
'a ove rokove sud pazi po slu$benoj du$nosti i kod nji* nema zastoja ni prekida roka.
STVARNO PRAVO
;zvor! @akon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
- novine! postoji samo jedna vrsta vlasništva1 uvedeno načelo jedinstva građevine1
Stvarno pravo u objektvno! s!s"u je skup pravni* pravila kojima se reguliraju
odnosi koji nastaju među ljudima povodom stvari.
Stvarno pravo u subjektvno! s!s"u su različita ovlaštenja koja subjektima u
stvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektinog prava.
Karakterstke stvarno$ prava
- stvarnopravnost - znači da je objekt stvarnopravnog odnosa je stvar1
- apso"utnost - znači da prava djeluju protiv svakoga -erga omnes"
- nu!erus '"ausus - znači da su vrste stvarni* prava i nji*ov sadr$aj određeni
imperativnim propisima i stranke ne mogu ugovorom ustanovljavati nove tipove
stvarni* prava. ;ma i* samo onoliko koliko i* je u danom momentu odredio
zakonodava&.
%tvarno je pravo jače od obveznog prava
STVARNA PRAVA S,9
• pravo v"asn4tva
• pravo s"u3nost
• pravo stvarno$ tereta
• pravo $rađenja
• &a"o3no pravo

;zvori stvarni* prava!
- @=
- neke odredbe 9stava - čl.3. - nepovredivost vlasništva1 čl.40D1 - jamčenje
pr.vlasništva1 čl. 40D2 - vlasništvo obvezuje1
- .omorski zakon -*ipoteka na brodu"
- .odzakonski propisi
16
Građansko materijalno pravo
- )eđunarodni ugovori1
- #bičaji - mogu se primijeniti samo kad na nji* uputi zakon.
- %udska praksa
P O S J E .
.osjed je +aktično stanje zaštieno pravom. Ono nije pravo niti ga zakon takvim tretira.
Posje% je +akt#na v"ast na stvar2 b"o %a se ta v"ast vr4 osobno " preko
%ru$e osobe kojoj je posje%nk pre%ao stvar te!e"je! neko$ pravno$ pos"a
'aš @= pi*vaa objektivnu kon&ep&iju posjeda po kojoj je za posjed dovoljno samo
+aktično dr$anje stvari, a nije potrebna i volja da se ta stvar dr$i za sebe kao svoj.
S,-JEKTI POSJE.A
%ubjekti posjeda mogu biti +izičke i pravne osobe.
.osjed mogu stje&ati i poslovno nesposobne osobe jer se više ne tra$i posjedovna volja.
:itno je da li te osobe prema svojim psi*o+izičkim sposobnostima mogu ostvariti i
odr$avati +aktičnu vlast na nekoj stvari.
O-JEKTI POSJE.A
#bjekti posjeda mogu biti i stvari i prava.
Stvar-posjedovati se mogu samo sadašnje stvari,
Prava-ne mogu sva prava biti u posjedu-samo prometna i imovinska prava. @= navodi
samo pravo stvarne slu$nosti kao mogui objekt posjeda.
VRSTE POSJE.A
;6 Neposre%an posre%an
'eposredan posjed ima osoba koja svoju +aktičnu vlast izvršava osobno ili
posredovanjem pomonika u posjedovanju.
.osredan posjed 5 ima osoba koja +aktičnu vlast izvršava preko druge osobe kojoj je na
osnovi plodou$ivanja, zakupa, čuvanja, posudbe ili nekog drugog pravnog posla dala
stvar u neposredan posjed
?6 Sa!osta"an nesa!osta"an
%amostalan posjed ima onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje
pravo kao da je nositelj tog prava.
'esamostalan posjed ima onaj koji stvar ili pravo posjeduje priznajui višu vlast
posrednog posjednika npr. vlasnika stvari. .ostoji presump&ija da se posjed smatra
samostalan ako se ne doka$e suprotno -praesumptio iuris".
• ,vije iznimke od pravila da svaka osoba koja dr$i stvar je posjednik stvari!
1. .omonik u posjedovanju - osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu1 on nije
posjednik nego posjednikov pomonik u posjedovanju-ne vrši svoju volju.
17
Građansko materijalno pravo
2. 'asljednički posjed - nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja bez
obzira kada je stekao +aktičnu vlast na stvari1 posjed prelazi onakav kakav je u tom
času bio u ostavitelja.
?6 In%v%ua"n posje% suposje%
;ndividualni posjed - kad samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu
%uposjed - postoji kad više osoba imaju na istoj stvari ili pravu istu vrstu posjeda
VRSTE POSJE.A S O-(IROM NA KAKVOC,
=&akont2 stnt po4ten posje%> – kvalificiran posjed
(akont posje% je ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjeda -pravo na
posjed"1
Istnt je ako je stečen na pravilan način1 npr. tradi&ija1 ako nije pribavljen ni silom,
potajno ili prijevarom , ni zlouporabom povjerenja
neistinit posjed - postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino
pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet
Po4ten posje% je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti
imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. .oštenje prestaje
čim sazna da mu ne pripada pravo na posjed. .oštenje posjeda se presumira.
.oštenje i istinitost posjeda pravne osobe &ijeni se prema poštenju i postupanju
+izičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stje&anja ili
izvršavanja njezina posjeda. .oštenje i istinitost posjeda osoba koja ima zakonskog
zastupnika &ijene se prema poštenju i postupanju toga nji*ovog zastupnika.
VRSTE POSJE.A S O-(IROM NA O-JEKT
Posje% stvar ima svaka osoba koja neposredno ili posredno vrši +aktičnu vlast na
stvari. .osjed se ne gubi ako je posjednik privremeno spriječen vršiti +aktičnu vlast
neovisno o svojoj volji
Posje% prava je +aktično vršenje sadr$aja nekog prava. Aod nas postoji samo posjed
prava stvarne slu$nosti.
Pravo posje%a je skup pravni* učinaka vezani* uz činjeni&u posjeda
Tabu"arn posje% ima osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik
nekretnine, a na njoj nema +aktične vlasti. #vaj posjed ne u$iva posjedovnu zaštitu jer ne
vrši +aktičnu vlast.
STJE*ANJE POSJE.A
.osjed se stječe ili originarno ili derivativno.
18
Građansko materijalno pravo
.osjed je stečen kad posjednik uspostavi svoju +aktičnu vlast glede stvari.
ORIGINARNO STJE*ANJE POSJE.A STVARI
-je stje&anje posjeda mimo volje ili protiv volje dotadašnjeg posjednika
;zvorno se posjed stvari stječe <.6H8H@;I#)-jednostrani +izički akt kojim dolazi do
uspostave +aktične vlasti
.osjed se izvorno stječe tako da stje&atelj stupi na nekretninu i va$i načelo da se stječe
onoliko koliko je za*vaeno. .osjed pokretnina - rukama1 nekretnina - nogama.
.ERIVATIVNO STJE*ANJE POSJE.A STVARI
-je stje&anje s voljom dotadašnjeg posjednika. 6adi se o prijenosu posjeda. .osjed se
prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stje&atelj stječe vlast na stvari 5
(6<,;J;I#)
=rste tradi&ije!
• /izička tradi&ija-kod pokretnina
• %imbolička trado&ija-kod nekretnina, auto-ključevi
• (radi&ija očitovanjem
-tradi&ija brevi manu-kad posjednik očituje volju da predaje stvar stje&atelju koji
na njoj ve ima +aktičnu vlast-dr$atelj postaje posjednik
-&onstitutum possessorum-obrnuto od brevi manu-posjednik postaje dr$atelj
-tradi&ija transportom-posjednik gubi posjed predajom prijevozniku
ORIGINARNO STJE*ANJE POSJE.A PRAVA STVARNE SL,BNOSTI
-stječe se samovlasnim otpočinjanjem vršenja sadr$aja. (o je vi&iozan posjed te nee
moi poslu$iti kao osnova za dosjelost.
.ERIVATIVNO STJE*ANJE POSJE.A PRAVA
1stječe se uz privolu vlasnika ili posjednika poslu$nog dobra do opoziva, tradi&ijom ili
nasljeđivanjem povlasnog dobra
PRESTANAK POSJE.A
,o njega dolazi kada posjednik prestane vršiti +aktičnu vlast na stvari. 6azlikujemo!
1. <psolutni prestanak - kad dosadašnji posjednik gubi posjed, a nitko druga ga ne
stječe. ,o njega dolazi!
• kad stvar propadne
• kad se stvar izgubi
• kad posjednik svojom voljom napusti stvar a nitko je ne stekne

2. 6elativan prestanak - kad ga dosadašnji posjednik gubi, a istodobno ga netko drugi
stječe - kod prijenosa posjeda, a isto tako kod oduzimanja posjeda, ako posjednik
propusti zaštitu posjeda.
19
Građansko materijalno pravo
.restanak posjeda prava-do njega dolazi!
• kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadr$aj toga prava
• kad se posjednik odrekne svog posjeda prava
• kad prestane posjed povlasne nekretnine
(A<TITA POSJE.A
%udska zaštita postoji u slučaju samovlasnog i protupravnog smetanja.
Etiti se svaki posjed te nitko nema pravo samovlasno smetati posjed bez obzira kakav je
posjed, ni osoba od koje je posjed oduzet vi&iozno ne smije samovlasno oduzeti taj
posjed nakon što protekne 3C dana - pravo na zaštitu posjeda.
'ije samovlasno smetanje ako je čin oduzimanja ili smetanja dopušten zakonom ili
odlukom suda odnosno drugog tijela donesenog na temelju zakona koji to dopušta.
%metanje posjeda mo$e se izvršiti!
• oduzimanjem posjeda-potpuni prestanak +aktične vlasti
• uznemiravanjem posjeda-sve radnje kojima se posjednika ograničava i ometa,
bilo činjenjem, nečinjenjem, verbalno ili +izički
.va su ob"ka &a4tte!
1. sudska zaštita
2. samopomo
Su%ska &a4tta ostvaruje se tu$bom zbog smetanja posjeda.
(u$beni za*tjev je uperen na to da se!
1." utvrdi čin smetanja1
2." da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja1
3." zabrani takvo ili slično smetanje ubudue
(9K;(HLI mo$e biti!
• posljednji mirni posjednik i neposredni i posredni
• nasljednički posjednik
(o ne mo$e biti vlasnik neposjednik, ni pomonik u posjedu. 'eposredni i posredni
mogu tu$iti treega, a i međusobno.
(9KH'; mo$e biti!
• počinitelj smetanja1
• nalogodava& koji je dao nalog da se učini smetanje
• osoba u čiju je korist smetanje počinjeno, ako se od toga nije ogradila.
6ok za podizanje tu$be je 3C dana od dana saznanja za smetanje i počinitelja odnosno 1
godina od dana počinjenja smetanja i na ove rokove sud pazi po slu$benoj du$nosti
20
Građansko materijalno pravo
6aspravljanje je ograničeno na utvrđivanje posljednjeg mirnog posjeda i nastalog
smetanja. (eret dokaza le$i na tu$itelju koji mora dokazati da je bio posljednji mirni
posjednik i čin smetanja.
Pr$ovor tu3eno$ u posje%ovnoj parn'!
1. po!anjkanje aktvne "e$t!a'je-da tu$itelj uope nije bio posjednik
2. pro!a4enost pasvne "e$t!a'je-da on nije izvršio čin smetanja, niti
dao nalog
3. po!anjkanje an!usa turban% 5tvrdi da nije bio svijestan da se time
smeta posjed1
4. po!anjkanje protupravnost-priznaje čin smetanja ali tvrdi da mu je to
tu$itelj dopustio1
3. pr$ovor prek"u&je-da tu$itelj nije tu$bu podnio u roku-sud pazi po
slu$benoj du$nosti1 -rok od 3C dana od smetanja".
2. pr$ovor v'o&nost posjeda-tvrdi da je samo vraao protupravno oduzet
posjed
9 posjedovnoj parni&i sud donosi rješenje a ne presudu čime se ističe da spor još nije
pravno riješen jer postoji mogunost da se spor drukčije riješi u vlasničkoj parni&i
<ko sud pri*vati tu$beni za*tjev naredit e!
a" zabranu daljnjeg uznemiravanja
b" vraanje posjeda oduzetom
&" i neke druge mjere
.rivremene mjere
%ud mo$e odrediti privremene mjere i bez saslušanja stranaka u slučajevima! *itne
opasnosti,
;zvršenje rješenja o smetanju posjeda mo$e se tra$iti samo u roku od 3C dana po
proteku pari&ijskog roka.
6ok za $albu je 0 dana, nema revizije. ;z va$ni* razloga mo$e se odlučiti da $alba nema
suspenzivnu mo. .ravo na ponavljanje postupka je znatno ograničeno.
.onovno smetanje posjeda
<ko dođe do ponovnog smetanja posjeda nee se voditi novi postupak ve e se na
temelju ranijeg rješenja izdati novo rješenje o ovrsi i izvršiti uspostava ranijeg
posjedovnog stanja.
<ko se prvi postupak još vodi treba ponovno tu$iti zasvako smetanja

%uposjednik mo$e ostvariti dvojaku zaštitu! -1" prema treima i -2" prema drugim
suposjedni&ima -ograničena pravna zaštita", ali samo ako su ga potpuno isključili od
dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja +aktične
vlasti
21
Građansko materijalno pravo
.opu4tena sa!opo!o5
-je pravo posje%nka %a pr!jerenoj! s"o! " na %ru$ prk"a%an na#n
o%bje sa!ov"asno s!etanje posje%a6
.retpostavke!
-1" ako je o nu$no jer bi sudska pomo stigla prekasno
-2" ako je opasnost neposredna
-3" ako za zaštitu svog posjeda ne primjeni silu vee jakosti negoli je primjerena
okolnosti.
.ravo na samopo gasi se u rokovima za tu$bu MMM

V L A S N I < T V O
Pravo v"asn4tva je stvarno pravo na o%ređenoj stvar koje ov"a45uje svo$a
noste"ja %a s to! stvar korst!a o% nje #n 4to $a je vo"ja te %a svako$a
%ru$o$a o% to$a sk"ju#2 ako to nje protvno tuđ! prav!a n &akonsk!
o$ran#enj!a6
Karakterstke prava v"asn 4 tva !
a" je%nstvenost - to su prava vezana za jednog subjekta
b" %spo&tvnost - jedino vlasnik mo$e raspolagati s stvari
&" sk"ju#vost - mo$e isključiti svakoga treega od raspolaganja tom stvari
d" je%novrsnost - samo je jedna vrsta vlasništva
e" reka%entnost " e"ast#nost prava v"asn4tva - pravo vlasništva se
automatski vraa u svoj prvobitni obujam čim otpadnu ograničenja koja su na
njemu postojala.
Sa%r3aj prava v"asn4tva
(ipična ovlaštenja u sadr$aju prava vlasništva (tipina vlasnika ovlaštenja) su ova!
1" posjedovanje,
2" uporaba,
3" korištenje
4" raspolaganje 5 +aktično-uništiti ili potrošiti stvar" i pravno-sklapanje pravni*
poslova".
S,-JEKTI PRAVA VLASNI<TVA
(o mogu biti +izičke i pravne osobe, a stran&i pod uvjetom re&ipro&iteta. <ko je riječ o
nekretninama za vlasništvo nad njima stran&ima je potrebna i suglasnost )=. a prema
mišljenju ministra pravosuđa
O-JEKT PRAVA VLASNI<TVA
#bjektom prava vlasništva mogu biti sve stvari osim oni* izvan prometa.
OGRANI)ENJA PRAVA VLASNI<TVA
'aš zakon predviđa razna ograničenja i to na više mjesta u zakonu.
Po op 5 ! o$ran # enj!a !
22
Građansko materijalno pravo
- vlasnik je du$an pridonositi opem dobru
- vlasnik se a ni itko drugi ne smije slu$iti svojim pravom s jednim &iljem da drugome
šteti ili da ga smeta -zabrana šikane"1
- vlasnik nije ovlašten zabraniti tuđi za*vat u svoju stvar kad je nu$an radi otklanjanja
štete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je vea od one koju e pretrpiti
vlasnik. )o$e samo za*tijevati naknadu za pretrpljenu štetu.
- vlasnik nekretnine nije ovlašten braniti tuđe za*vate poduzete na tolikoj visini ili
dubini gdje on nem nikakog opravdanog interesa da i* isključi.
Posebna o$ran # enja
;> .ostoji mogunost &v"a4tenja
.ravo vlasništva mo$e temeljem zakona biti oduzeto-potpuno izvlaštenje ili
ograničeno-djelomično izvlaštenje kad to za*tjevaju interesi 68 a vlasnik ima pravo na
naknadu.
?> O$ran#enja na te!e"ju pravno$ pos"a!
-vlasnik mo$e pravnim poslom svoje pravo ograničiti, uvjetovati ili oročiti ili opteretiti.
(o djeluje i prema treima ako je upisano u @A ili neku drugu javnu knjigu.
@> O$ran#enja u ob"ku susje%sk7 prava
Aad odredbe ovog zakona naređuju nekom vlasniku trpljenje, propuštanje ili činjenje
radi uzajamnog, obzirnog izvršavanja prava vlasništva tada su ovlašteni to tra$iti kao
svoje pravo!

a" vlasni&i drugi* nekretnina koji za to imaju opravdani interes1
b" oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenog na temelju prava
vlasništva.
%usjedska prava se moraju izvršavati obzirno -što manje uznemiravati onoga koji mora
nešto trpjeti, propustjeti ili činiti".

(ipična susjedska prava! ograde između susjedni* nekretnina -zidovi, plotovi, ograde,
$ivi&e i druge prepreke zajedničke su ograde i u suvlasništvu susjeda s obje strane međe,
osim ako se doka$e -zna&ima, natpisima, grbovima i sl" da su vlasništvo jednoga susjeda
@ajedničku ogradu mo$e svaki upotrebljavati sa svoje strane do polovine širine
#grade koje se nalaze isključivo na nekretnini jednoga u vlasništvu su toga vlasnika
nekretnine čije je zemljište.
%vaki je vlasnik du$an s desne strane svojega glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj
prostor i razdvojiti ga od susjedova, ko nije drukčije propisano niti je drugi mjesni
običaj.
.ojedina susjedska prava! pravo posjei grane i korjenje tuđeg drveta, pravo pristupa na
tuđu nekretninu, pravo na uporabu tuđe nekretnine radi izvođenja radova, du$nost
odvođenja kišni&eF.
IMISIJE
23
Građansko materijalno pravo
-su štetni utje&aji koji dolaze sa susjedne nekretnine u obliku dima, neugodni* mirisa,
čađe, otpadni* voda, buke i sl.
=lasnik nekretnine s koje dolaze du$an je otklanjati nji*ove uzroke a vlasni&i nekretnina
na koje one dolaze du$ni su i* trpjeti do određene mjere.
=rste imisija!
1. NEPOSRE.NE- su one imisije kod koji* je radnja direktno upravljena na to da
one dospiju na susjedno zemljište. #ve su imisije uvijek zabranjenje
2. POSRE.NE- su one imisije koje slučajno ili zbog djelovanja prirodni* sila
dospiju na susjedno zemljište. 'ji* dijelimo na!
• .rekomjerne-ako su ti utje&aji prekomjerni s obzirom na namjenu
• 9običajene-ako su ti utje&aji uobičajeni s obzirom na namjenu. #ve imisije
moraju svi trpjeti
O-LI*I PRAVA VLASNI<TVA
1. ;',;=;,9<L'# =L<%';E(=#
2. %9=L<%';E(=#
3. @<IH,';NA# =L<%';E(=#
4. =L<%';E(=# .#%H:';8 ,;IHL#=< 'HA6H(';'H-H(<K'# =L<%';E(=#
S,VLASNI<TVO
1je v"asn4tvo v4e osoba na stoj +&#k nepo%je"jenoj stvar #j su %je"ov
a"kvotno =%ea"no> o%ređen6
9 sumnji koliki su suvlasnički djelovi smatra se da su oni jednaki
;zmeđu suvlasnika vlasništvo je podijeljeno po obujmu, a ne po sadr$aju, svi suvlasni&i
imaju sva vlasnička ovlaštennja, ali samo u svojoj kvoti.
%vaki suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim dijelom ako time ne dira u
tuđa prava.
PRAVA I O-VE(E S,VLASNIKA S O-(IROM NA *IJEL, STVAR
1. .6<=# '< %9.#%IH,-taj posjed oni mogu izvršavati ili svi zajedno ili
suk&esivno ili jedan za ostale ili neka trea osoba za sve suvlasnike
2. .6<=# '< 9.6<=LI<'IH-tu razlikujemo!
• Pos"ove re%ovte uprave-su oni koji se tiču redovitog upravljanje stvari
-ubiranje plodova, manji poprav&i". # tim poslovima oni odlučuju veinom
glasova,s tim da se veina računa po suvlasničkim djelovima a ne po broju
suvlasnika
• Pos"ove &vanre%ne uprave-su poslovi koji prelaze okvire redovite
uprave -vei poprav&i, promjena namjene stvari". @a ove poslove potrebna
je suglasnost svi* suvlasnika
%uvlasni&i pravo na upravljanje mogu povjeriti i upravitelju koji e djelovati ko nji*ov
punomonik.
3. .6<=# '< ,;#:9-u bilo koje vrijeme osim u nevrijeme
24
Građansko materijalno pravo
4. .6<=# '< .L#,#=H ; ,69GH A#6;%(;
3. .6<=# @<8(IH=<(; .#L<G<'IH 6<N9'<
2. .6<=# %<)#%(<L'# 6<%.#L<G<(; %=#I;) ;,H<L';) ,;IHL#)
4. E(;(; ;)#=;'9 .6H)< (6HO;)<
RA(VRGN,CE S,VLASNI)KE (AJE.NI*E
%vaki suvlasnik mo$e tra$iti razvrgnue suvlasničke zajedni&e u svako vrijeme osim kad
bi to bilo na štetu ostali* suvlasnika i nitko se ne mo$e unaprijed odrei prava na diobu,
ali ga se mo$e ograničiti.
(o pravo ne zastarijeva.
6azlikujemo!
1. dobrovoljno razvrgnue-na temelju sporazuma suvlasnika
2. sudsko razvrgnue-putem suda u izvanparničnom postupku kada nema dogovora
između suvlasnika.
%uvlasni&i sporazumno određuju način diobe, a ako sporazuma nema odlučit e sud.
<ko +izička ili geometrijska dioba nisu mogue, sud e izvršiti &ivilnu diobu-prodaja i
podjela.
@= poznaje i diobu isplatom. Aod ove diobe jedan suvlasnik dobiva stvar, a ostale je
du$an isplatiti u nov&u.
,o nje mo$e doi kad je to predviđeno posebnim zakonom ili pravnim poslom te ako za
to postoji opravdan razlog kao i kad ima bar BD1C stvari.
(roškove razvrgnua snose svi suvlasni&i razmjerno svojim djelovima
(AJE.NI)KO VLASNI<TVO
1 je v"asn4tvo v4e osoba na stoj +&#k nepo%je"jenoj stvar #j u%je" nsu
o%ređen a" su o%re%v6
'eka stvar mo$e biti u zajedničkom vlasništvu samo na temelju zakona
,%o &aje%n#ara
%vojim udjelom zajedničar ne mo$e samostalno raspolagati jedino ga mo$e djelomično
ili u &jelosti prenijeti na drugog zajedničara. 9dio zajedničara prelazi na njegove
nasljednike. Iedan zajedničar ne mo$e opteretiti dio zajedničke stvari bez suglasnosti
ostali*.
I&vr4avanje &aje%n#ko$ v"asn4tva
@ajedničar vlasničke ovlasti mo$e izvršavati jedino zajedno sa ostalim zajedničarima.
.lodovi su zajednički, a troškove i terete snose solidarno
.oba &aje%n#ko$ v"asn4tva
%astoji se u utvrđivanju udjela zajedničara čime se ono pretvara u suvlasništvo.
#drđivanjem njegova udjela on postaje suvlasnik s ostalima, a oni u preostalom dijelu
su i dalje zajednički vlasni&i dok se i nji*ovi udjeli ne odrede.
25
Građansko materijalno pravo
%vaki zajedničar ima pravo za*tjevati diobu stvari i to mu pravo ne zastarijeva.
ETABNO VLASNI<TVO
Eta3no v"asn4tvo je v"asn4tvo posebno$ %je"a nekretnne koje se sastoj o%
&e!"j4ta sa &$ra%o! " o% prava $rađenja sa &$ra%o!6
#bjektom eta$nog vlasništva mo$e biti samo onaj dio suvlasničke nekretnine koji čini
samostalnu uporabnu &jelinu kao što su stan i samostalne prostorije -gara$a", sporedni
dijelovi nekretnine -vrt, balkoni".
@a uspostavu eta$nog vlasništva nije dovoljno da u nekoj zgradi postoje samostalne
uporabne &jeline. .otrebne su još neke zakonom određene pretpostavke.
.ostoje 3 načina uspostave eta$nog vlasništva!
1. uspostava na &a7tjev je%no$ suv"asnka- za ovakvu uspostavu potrebna mu
je suglasnost ostali* suvlasnika, potvrda upravne vlasti o samostalnosti uporabne
&jeline te pravomona odluka suda o utvrđivanju korisni* vrijednosti
2. uspostava na te!e"ju su$"asnost sv7 suv"asnka-za ovakvu uspostavu
potrebna je suglasnost svi* suvlasnika i potvrda upravne vlasti
3. uspostava na te!e"ju o#tovanja vo"je v"asnka nekretnne-za ovakvu
uspostavu potrebno je pisano očitovanje volje vlasnika i potvrda upravne vlasti
'ačin odnosno modus uspostave je upis u zamljišne knjige.
Hta$no vlasništvo prestaje! propašu objekta eta$nog vlasništva, uknji$bom brisanja,
prestankom suvlasništva, isključenjem suvlasnika iz suvl. zajedni&e,
Hta$no vlasništvo se upisuje na vlasničkom listu suvlasnika u čiju je korist osnovano s
naznakom objekta -stan", a na posjedovnom listu se stavlja natpis PHta$no vlasništvoQ.
STJE*ANJE PRAVA VLASNI<TVA
6azlikujemo!
1. Or$narno " &vorno stje'anje-je takvo stje&anje kada stje&atelj svoje pravo
vlasništva ne temelji na pravu svog prednika -zakonom ili odlukom suda"
2. .ervatvno " &ve%eno stje'anje-je takvo stje&anje kod kojeg stje&atelj
svoje pravo vlasništva izvodi iz prava svog prednika -pravnim poslom ili
nasljeđivanjem"
ORIGINARNO STJE*ANJE
@akon dopušta izvorna stje&anja jedino ako je stje&atelj postupao pošteno. Aao načine
originarnog stje&anje naše pravo poznaje stje&anje!
• ,osjelošu
• %tje&anje od nevlasnika
• .risvojenjem
• 'alazom stvari
26
Građansko materijalno pravo
• .riraštajem
• #dlukom sua ili neke druge vlasti
STJE*ANJE .OSJELO<C,
.osje"ost je stje'anje prava v"asn4tva na te!e"ju posje%ovanja stvar kro&
&akono! o%ređeno vrje!e6
;mamo dvije vrste dosjelosti!
a" 6edovita dosjelost -je stje&anje prava vlasništva na temelju samostalnog
kvali+i&iranog posjeda vršenog kroz zakonom određenom vrijem
b" ;zvanredna dosjelost -je stje&anje prava vlasništva na temelju samostalnog
poštenog posjeda vršenog kroz zakonom određeno vrijeme
Pretpostavke &a stje'anje v"asn4tva %osje"o45u!
a) Sposobnost %osje%ate"ja - u prin&ipu je svaka osoba sposobna da stekne
vlasništvo dosjelošu, osim ako glede subjekata ne postoje neka ograničenja.
b) Sposobnost stvar - stvari na kojima se ne mo$e stei pravo vlasništva uope nisu
sposobne ni za dosjelost.
c) Posje% o%ređene kva"tete - posjed mora biti kva"+'ran ili bar savjestan
-pošten". .osjed nadalje mora biti e+ektvan, tj. mora se stvarno izvršavati. #sim
toga mora trajat neprek%no kroz &ijelo vrijeme dosjelosti.
d) Vrje!e %osje"ost određeno zakonom - za dosjelost je potrebno da proteče
određeno vremensko razdoblje, koje se naziva rok dosjelosti.
<ko je posjed kvali+i&iran na pokretninama se vlasništvo dosjelošu stječe protekom 3
godine, a na nekretninama za 1C godina
<ko je posjed barem pošten na pokretninama se vlasništvo dosjelošu stječe protekom
1C godina, a na nekretninama za 2C godina
<ko je riječ o stvarima koje su u vlasništvu 68 tada za dosjelost treba dvostruko više
vremena.
@astoj dosjelosti-je nastup takvi* okolnosti usljed koji* dosjelost ne mo$e započeti tei
ili ve započeta dosjelost prestaje tei sve dok traju te okolnosti, a kad jednom one
otpadnu proteklo se vrijeme uračunava
.rekid dosjelosti-je nastup takvi* okolnosti usljed koji* dosjelost ne mo$e započeti tei,
a ve započeta dosjelost ne samo što prestaje tei ve i vrijeme koje je do tada prošlo
propada ta dosjelost mo$e početi samo iznova.
STJE*ANJE O. NEVLASNIKA
6adi zaštite povjerenja @= dopušta mogunost stje&anja i od nevlasnika. ,a bi se neka
stvar mogla valjano stei od nevlasnika potrebno je!
27
Građansko materijalno pravo
a" da je riječ o pokretnoj stvari
b" da je pravni posao kojim je stečena naplatan
&" da je stje&atelj bio pošten
=lasništvo se ovim putem ne mo$e stei ako je stvar vlasniku bila ukradena ili ju je on
izgubio, osim ako je riječ o gotovu nov&u, vrijednosnim papirima.
STJE*ANJE PRISVOJENJEM =okupa'jo!>
Prsvojenje je u&!anje ne#je pokretne stvar s '"je! %a se na njoj stekne
v"asn4tvo.
.okretne stvari koje su ničije -izvorno ili napuštene" - stječu se u vlasništvo
prisvojenjem -okupa&ijom", ako nije što drugo određeno.
'a nekretnini koja je ničija ne mo$e se stei pravo vlasništva prisvojenjem. 'apuštena
nekretnina prelazi u vlasništvo 68.
.OKA(ATI PRAVO VLASNI<TVA 5 znači dokazati postojanje oni* pravni*
činjeni&a koje su potrebne za stje&anje prava vlasništva
 kod izvornog stje&anja 5 npr. kod dosjelosti 5 trajanje posjeda i njegovu kakvou
 kod derivativnog stje&anja - vlasništvo prednika
- titulus ili naslov .6#:<(;# ,;<:#L;J<
- modus ili način
- !ko do"e do prekoraenja me"e gra"enjem vlasnik susjednog zemljišta ima pravo
tra#iti uspostavu prijašnjeg stanja$ %o uspostave& uzima se da je vlansiku zgrade dana
stvarna slu#nost imati dio zgrade na tu"em zemljištu& te je du#an platiti rentu$
- !ko bi i graditej i vlasnik bili nepošteni tada 'e zgrada pripasti vlasniku zemljišta& ali
u tom slu'aju on ne'e mo'i tra#iti uspostavu prijašnjeg stanja$
STJE*ANJE NALA(OM STVARI
%tvari koje su izgubljene, zametnute ili ukradene nisu time postale ničije.
<ko je stvar izgubljena nalaznik je mora vratiti onome koji ju je izgubio, ako to nije
mogue mora je predati nalaznom uredu. <ko se onaj koji je izgubio ili vlasnik ne jave u
roku 1 g. nalazni ured predaje stvar u posjed nalazniku. #n onda stječe - dosjelošu.
<ko je u pitanju nalaz blaga - mora ga vratiti, ali ima pravo na primjerenu naknadu kojoj
je određena samo gornja grani&a.
STJE*ANJE PRIRA<TAJEM
-je stje'anje prava v"asn4tva na te!e"ju +&#k7 pro!jena na nekoj stvar.
(e se promjene mogu javiti kao!
• odvajanje plodova od stvari čime oni postaju zasebne stvari
28
Građansko materijalno pravo
• priraštaj zemljišta, npr. kad vodeni tok nanese nešto na neko zamljište
• preradom, miješanjem ili građenjem tuđim materijalom-ako je mogu'e-vratiti
svakome njegovo& a ako ne tada suvlasništvo
• građenjem na tuđem zemljištu
#snovno pravilo je da zgrada pripada vlasniku zemljišta na kojem je izgarđena, a
samo iznimno graditelju i to ako je graditelj bio pošten, a vlasnik zemljišta
nepošten - zemljište sa zgradom pripasti e u vlasništvo graditelja.
;sključeno je da netko samo nadogradnjom, prigradnjom i nadogradnjom ili
preuređenjem tuđe međe stekne vlasništvo. <ko se prekorači međa građenja vlasnik
zemljišta mo$e tra$iti uspostavu prijašnjeg stanja.
STJE*ANJE O.L,KOM S,.A ILI .R,GE VLASTI
=lasništvo se stječe u trenutku pravomonosti sudske odnosno konačnosti odluke druge
vlasti.
.ERIVATIVNO STJE*ANJE
@a derivativno stje&anje prava vlasništva potrebne su tri pretpostavke!
1" v"asn4tvo pre%nka
2" ttu"us " nas"ov stje'anja -pravni posao, opruka"
3" !o%us " na#n stje'anja- kod pokretnina to e biti tradi&ija -predaja", a kod
nekretnina upis u @A
9 derivativne načine stje&anja prava vlasništva spadaju!
• stje&anje temeljem pravnog posla
• nasljeđivanjem
STJE*ANJE NASLJEĐIVANJEM
'asljednik stječe vlasništvo u trenutku otvaranja nasljedstva i nije potreban nikakv
dodatni akt uspostave njegove vlasti te e on biti ovlašten is*oditi upis svog prava u zk.
STJE*ANJE NA TEMELJ, PRAVNOG POSLA
@akon tra$i da pravni posao kojim se stječe pravo vlasništva mora biti valjan, a kod
nekretnina mora biti i u pismenom obliku.
 <ko je riječ o stje&anju pokretnna temeljem pravnog posla za stje&anje
vlasništva pored valjanog pravnog posla potrebna je i nji*ova predaja u
samostalan posjed-tradi&ija.
1 tko stje#e v"asn4tvo ko% pokretnna ako je pro%ana %vje!a osoba!a
=išestruko ugovaranje otuđenja
29
Građansko materijalno pravo
Aad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stje&anja vlasništva iste
pokretnine, v"asn4tvo 5e ste5 ona o% nj7 kojoj je stvar prje pre%ana, ako su
ispunjene i sve druge pretpostavke za stje&anje vlasništva.
 <ko je riječ o stje&anju nekretnna temeljem pravnog posla za stje&anje prava
vlasništva pored valjanog pravnog posla potreban je i upis prava vlasništva u @A.
,a bi se taj upis izvršio potrebne su 4 pretpostavke!
1" Isprava-mora biti -ope pretpostavke"!
-javna ili javno ovjerena
-u njoj mora biti označena titulus- pravna osnova stje&anja
-ne smije imati vidljivi* mana
-osobe koje sudjeluju u pravnom poslu moraju biti točno označene
-datirana
-potpisana
.osebne pretpostavke!
-da sadr$i točnu oznaku nekretnine
-da sadr$i klauzulu intabulandi-to je izjava onog čije se pravo prenosi ili
ograničava da pristaje na uknji$bu. ,aje se ili u samoj ispravi ili u posebnoj
ispravi -tabularna isprava".
2" Prje%"o$ &a ups-podnosi se onom opinskom sudu koji je mjesno nadle$an, a
to e biti onaj na čijem se području nalazi ta nekretnina
3" Rje4enje o upsu-ako nema prepreka, sud e donijeti rješenje o upisu, nakon
čega slijedi nalog za upis
4" Prove%ba upsa- isključivo na temelju pisanog naloga suda izvšit e se upis
1 tko stje#e v"asn4tvo ko% nekretnna ako je pro%ana %vje!a osoba!a
V4estruko u$ovaranje otuđenja
Aad je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stje&anja vlasništva iste
nekretnine, vlasništvo e stei ona koja je u dobroj vjeri prva &atra3"a ups u zemljišne
knjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stje&anje vlasništva.
(A<TITA PRAVA VLASNI<TVA
=lasništvo se štiti vlasničkim tu$bama. 'aše pravo poznaje 3 vlasničke tu$be!
;6 Re vn%'ato
?6 A'to ne$atora
@6 A'to pub"'ana
Nt je%na o% t7 tu3b na &astarjevaDDD
30
Građansko materijalno pravo
T,B-A REI VIN.I*ATIO
-je tu3ba kojo! v"asnk neposje%nk tra3 o% posje%nka povrat
n%v%ua"no o%ređene stvar.
#snovni tu$beni za*tjev ovdje je uperen na povrat stvari, a sporedni se mo$e istaknuti
glede povrata i plodova. .ravo na podnošenje rei vindi&atio ne zastarjeva.
(u$itelj mora dokazati!
• svoje vlasništvo
• da se stvar nalazi u posjedu tu$enika
• identitet stvari
dokazivanje vlasništva prednika
PRO-ATIO .IA-OLI*A -đavolski dokaz" 5 dokaz kojim se kod reivindika&ije dokazuje
vlasništvo prednika. <ko je prednik stekao vlasništvo derivativno, treba ii tako daleko
dok se ne nađe onaj koji je među predni&ima vlasništvo stekao originarno.
Protu&a7tjev tu3enka
(u$enik mo$e prema tu$itelju koji za*tjeva povrat stvari postaviti određene
protuza*tjeve koji se tiču naknade troškova kao i na plodove koje je imao dok je stvar
bila u njegovu posjedu. (ako razlikujemo!
1" nu3ne tro4kove-to su oni troškovi koji su bili nu$ni kako bi se spriječila
propast same stvari.
.ošteni posjednik ima pravo na naknadu nu$ni* troškova, a nepošteni samo
oni* koje bi imao i sam vlasnik
2" korsn tro4kov-to su oni troškovi kojma se poveala vrijednost stvari.
.ošteni posjednik ima pravo na naknadu i korisni* troškova, a nepošteni samo
ako su ti troškovi bili osobno korisni za vlasnika
3" "uksu&n tro4kov-se u načelu ne priznaju nikome. Glede luksuzni* troškova i
pošteni i nepošteni posjednik imaju pravo na!
I,S TOLEN.I- tj. na odnošenje onoga što je ugrađeno na ime ti* troškova u
stvar ako se to mo$e odvojiti bez ošteenja same stvari
(akođer i pošteni i nepošteni posjednik imaju pravo RETEN*IJE odnosno zadr$anja
stvari dok mu se ne nadoknade nu$ni i korisni troškovi.
Glede PLO.OVA pošteni posjednik ima pravo zadr$ati sve plodove kako naturalna
tako i &ivilne koji su nastali za vrijeme trajanja posjeda, dok nepošteni posjednik je
du$an vratiti sve plodove ili nadoknaditi nji*ovu vrijednost.
31
Građansko materijalno pravo
Glede POVRATA STVARI pošteni posjednik vraa stvar u onakvom stanju u kakvom
se nalazila u trenutku podnošenja tu$be, dok je nepošteni posjednik du$an stvar vratiti u
stanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda ili mu nadoknaditi vrijednost.
A*TIO NEGATORIA
1je tu3ba koju v"asnk posje%nk !o3e po%5 protv svako$ ono$ tko $a
u&ne!rava na nek %ru$ na#n os! o%u&!anje! stvar6
(u$beni za*tjev je ovdje uperen na prestanak uznemiravanja i suzdr$avanje od daljnjeg
uznemiravanja a kao sporedni naknada štete ako je uznemiravanjem nastala šteta.
(u$itelj mora dokazati!
• svoje vlasništvo ili kvali+i&iran posjed
• čin uznemiravanja od strane tu$enika
A*TIO P,-LI*IANA
1je tu3ba kojo! kva"+'ran posje%nk koj je &$ubo posje% tra3 povrat
stvar o% ono$a ko% ko$a se ta stvar na"a& be& pravno$ te!e"ja " na
s"abje! pravno! te!e"ju6
#vom se tu$bom štiti jače pravo na posjed.
(u$itelj mora dokazati!
• svoj kvali+i&irani posjed
• da je stvar u posjedu tu$enika
• identitet stvari
(u$beni za*tjev ovdje glasi na povrat stvari
PRESTANAK VLASNI<TVA
,o prestanka vlasništva dolazi!
-propašu stvari
-gubitkom samostalnosti stvari
-stavljanjem stvari izvan prometa,
-kad druga osoba stekne pravo vlasništva na istoj stvari,
-odreknuem
-kad to propisuje zakon.
(EMLJI<NE KNJIGE
-su javn re$str koje vo%e op5nsk su%ov tj u nj!a posebn
&e!"j4noknj3n o%je". 9 nji* se upisuju nekretnine, stvarna i 4 obvezna prava na
njima te drugi pravni odnosi u vezi s nekretninama
SASTAV (EMLJI<NE KNJIGE
32
Građansko materijalno pravo
@emljišna se knjiga sastoji od!
1" GL<='H A'I;GH
2" @:;6AH ;%.6<=<
3" @:;6AH A<(<%(<6%A#8 .L<'#=< ; .#)#O';8 .#.;%<
GLAVNA KNJIGA
-u nju se upisuju nekretnine i stvarna i obvezna prava na njima. %astoji se od
zemljišnoknji$ni* ulo$aka koji se odnose na jedno zemljišnoknji$no tijelo.
@emljišnoknji$notijelo je jedna ili više česti&a koje se nalaze u jednoj katastarskoj opini
i imaju u prometu isti status.
@emljišnoknji$ni ulo$ak se sastoji od!
1" "st A-posjedovni&e u koju se upisuju česti&e koje čine jedno zk tijelo-nji*ova
površina, kultura, što su u naravi itd.
2" "st --vlastovni&a u koju se upisuju stvarna prava na tim česti&ama, osobna
ograničenja vlasnika u raspolaganju zk pravima, pravna osnova stje&anja
3" "st *-teretovni&a u koju se upisuju stvarna prava kojima je zemljište optereeno
-slu$nosti, zalo$no pravo" i 4 obvezna prava -najam, zakup, prvokup-prodaja s
pravomprvokupa, nazadkup" kao i stvarnopravna ograničenja u pogledu
zemljišta
(-IRKA ISPRAVA
-vodi se kronološki i u nju se ula$u originali ili ovjereni prijepisi isprava na temelju koji*
je izvršen upis u zk.
(-IRKA KATASTARSKI0 PLANOVA
-slu$i korisni&ima zk radi lakšeg snala$enja po polo$aju i obliku zemljišta
POMOCNI POPISI
-su popisi vlasnika, popisi česti&a
VRSTE ,PISA , (K
1ups je su!arno o% na%"e3no$ su%a ustanov"javanje prava2 #njen'a
o%nosa va3n7 &a nekretnne prava na nj!a koje se provo% u ps!eno!
ob"ku6
=rste upisa su!
• uknj3ba - je svaki bezuvjetan i konačan upis koji ne ovisi od nikakva naknadnog
opravdanja. .redmet uknji$be su stvarna prava i 4 obvezna.
• pre%b"je3ba - je upis kojim se knji$na prava stječu, prenose pod uvjetom
naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu opravdana. Aad se opravda ima
učinak uknji$be. .redmet predbilje$be mogu biti sva prava koja se mogu
uknji$iti.
• &ab"je3ba 5 je upis kojim se u svr*u publi&iteta evidentiraju okolnosti koje su
bitne za promet nekretnina. (o su npr. zabilje$ba prvenstvenog reda, zabilje$ba
spora, odbijanja ovr*e, zabilje$ba osobni* odnosa -poslovna nesposobnost
stranaka", itd.
33
Građansko materijalno pravo
'ačela zk prava! >R za .etrikuMMM
1" načelo javnosti-svatko ima pravo uvida u zk
2" načelo povjerenja-nitko se ne mo$e pozivati na to da mu stanje u zk nije bilo
poznato
3" načelo stvarnosti-u zk se upisuju stvarna prava
4" načelo potpunosti-zk sadr$e sve podatke bitne za promet nekretnina
3" načelo spe&ijalnosti-svako zk tijelo mora biti upisano u poseban zk ulo$ak
2" načelo preglednosti-zk se moraju voditi uredno
4" načelo konsensa-potreban je pristanak osobe čije se pravo prenosi ili ograničava
0" načelo legaliteta-sud mora ispitati sve zakonom predviđene pretpostavke za upis
B" načelo upisa-stvarna se prava stječu upisom u zk
1C"načelo prvenstva-prednost ima ranije podneseni za*tjev
STVARNA PRAVA NA T,ĐOJ STVARI
1" pravo slu$nosti
2" zalo$no pravo
3" pravo stvarnog tereta
4" pravo građenja
PRAVO SL,BNOSTI
-je stvarno pravo na tuđoj stvar koje svo$ noste"ja ov"a45uje %a se to!
stvar korst na o%ređen na#na2 a sva$%a4nj v"asnk te pos"u3ne stvar je
to %u3an trpjet " propu4tat6
'ačela slu$nosti!
1" s"u3nost su stvarna prava i djeluju erga omnes
2" to su stvarna prava na tuđoj stvar -nema slu$nosti na svojoj stvari"
3" ne !o$u postojat s"u3nost na #njenje, ve samo na trpljenje ili
propuštanje
A> s"u3nost !ora bt korsna
E> ne!a s"u3nost na s"u3nost
F> !oraju se &vr4avat ob&rno
#bzirnom izvršavanju slu$nosti poma$e institut PRELAGANJA SL,BNOSTI.
(o je premještanje slu$nosti na onaj dio poslu$ne stvari gdje e vršenje slu$nosti,
uz očuvanje sadr$aja i svr*e slu$nosti, biti manje tegobno za vlasnika poslu$ne
stvari
(roškove prelaganja snosi vlasnik poslu$ne stvari.
%lu$nosti dijelimo na!
• stvarne-koje postoje u korist povlasne nekretnine i nji*ovi* svagdašnji*
vlasnika
• osobne- koje postoje u korist točno određene osobe
34
Građansko materijalno pravo
STVARNE SL,BNOSTI
Stvarna s"u3nost je stvarno pravo sva$%a4nje$a v"asnka o%ređene
nekretnne =pov"asna nekretnna> %a se &a potrebe te nekretnne na
o%ređen na#n s"u3 ne#jo! nekretnno! =pos"u3na nekretnna>2 a #j je
v"asnk to %u3an trpjet " !ora propu4tat o%ređene ra%nje $"e%e svoje
nekretnne koje b na#e !ao pravo #nt6

%tvarna slu$nost se mo$e osnovati samo u korist neke nekretnine kao povlasne i ne
mo$e se razdvojiti od vlasništva te nekretnine. %tvarna slu$nost mo$e postojati i u korist
nekretnina koje su javna dobra u opoj ili u javnoj uporabi.
Vrste stvarn7 s"u3nost
.ostoje!
1. -poljske ili zemljišne
-kune ili gradske-razlikujemo i* prema prirodi i namjeni povlasne nekretnine
2. -a+irmativne- koristiti se poslu$nim dobrom i
-negativne-za*tjevati od vlasnika poslu$nog dobra određeno propuštanje
3. -trajne-su one koje kad su jednom uspostavljene i ostvarene čine stvarno stanje
-povremene-su one čije se izvršavanje sastoji u ponavljanim radnjama
ovlaštenika
NEPRAVILNE SL,BNOSTI postoje kad se slu$nost koja je po svojoj prirodi stvarna
osnuje u korist točno određene osobe. (ada se na nju primjenjuju pravila o osobnim
slu$nostima.

OSO-NE SL,BNOSTI
1su stvarna prava na tuđoj stvar na te!e"ju koj7 ov"a4tenk !a pravo
kor4tenja " uporabe tuđe stvar
.ostavljena su načela! ograničenog trajanja, neotuđivosti i nenasljedivosti #%.
(raju samo onoliko vremena za koliko su osnovane, te prestaju smru ovlaštenika, ako
zakon ne određuje drugačije. )o$e se ugovoriti da prelaze na nadljednike, ali se nakon
smrti nasljenika beziznimno gase.
- naše pravo poznaje samo tri osobne slu$nosti!
1. p"o%ou3vanje -usus+ru&tus" - ono ovlašuje nositelja -plodou$ivatelja" da se
u svakom pogledu slu$i nečijom stvari uključujui i njene plodove u skladu s njezinom
namjenom, čuvajui njezino suanstvo.
2. pravo uporabe -usus" - ovlašuje nositelja da se za svoje osobne potrebe i
potrebe svoje obitelji slu$i nečijom stvari prema njezinoj namjeni, čuvajui njezino
suanstvo - i ovdje ima pravo na plodove". 9poraba se od plodou$ivanja razlikuje samo
kvantitativno jer kod uporabe stvar mo$e upotrebljavati samo za svoje i potrebe svoje
obitelji.
35
Građansko materijalno pravo
3. pravo stanovanja -*abitatio" - ovlašuje nositelja da se slu$i nečijom
stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju u skladu s tom
namjenom, čuvajui suanstvo. )o$e postojati kao uporaba ili plodou$ivanje. 8abita&ija
se ne mo$e imati na poslovnom prostoru.
STJE*ANJE PRAVA SL,BNOSTI
#snove stje&anja su!
1. pravni posao1
2. odluka suda ili druge vlasti1
3. zakon -R dosjelošu
-1" Pravn posao!
-ugovor da bi bio valjan mora biti u pisanom obliku ako je poslu$na stvar nekretnina.
Aad se slu$nost stječe na temelju ugovora način stje&anja je upis u zemljišne knjige.
.ravo osobne slu$nosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari stje&atelju u
nesamostalan posjed.
-2" O%"uko! su%a " %ru$e v"ast!
-sud mo$e osnivati slu$nost!
1. u postupku osnivanja nu$nog prolaza1
2. nu$nog osnivanja slu$nosti vodova ili drugi* uređaja
3. u postupku diobe suvlasništva
4. u ostavinskom postupku.
-odluka mora biti pravomona
)o$e je osnovati i nadle$no tijelo upravne vlasti u postupku izvlaštenja, komasa&ije, kao
i u ostalim slučajevima određenim zakonom.
(renutak osnivanja - momentom pravomonosti sudske odluke1 ako je odluka upravnog
tijela - momentom konačnosti.
Nu3n pro"a&
-osniva se kad se kumulativno ispune sljedee prepostavke!
1. kad nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem
2. ako je korist od osnivanja '. za gospodarenje nekretninom vea od štete na
poslu$noj nekretnini
=lasniku poslu$ne nekretnine plaa se naknada.
'u$ni prolaz ne mo$e sud osnovati preko nekretnina glede koji* se tome protive javni
interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kuna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači1
-3" Na te!e"ju &akona
-slu$nost se stječe dosjelošu, a rok je 2C godina. 'e mo$e se stei ako je pravo vršeno
na vi&iozan načina
(A<TITA PRAVA SL,BNOSTI
36
Građansko materijalno pravo
-ovisno o vrsti povrede ovlaštenik mo$e podnijeti!
;6 Tu3bu &bo$ s!etanja posje%a
2. Tu3bu na utvrđenje-postojanja slu$nosti-deklaratorna tu$ba
3. A'to 'on+essora-je tu$ba koja se podi$e protiv onoga koji ovlaštenika
sprječava ili ga ometa u vršenju slu$nosti sa za*tjevoma na priznanje prava
slu$nosti i prestankom uznemiravanja
(u$itelj mora dokazati!
-postojanje svog prava slu$nosti
tu$enikov čin smetanja
PRESTANAK SL,BNOSTI
-do prestanka slu$nosti doi e!
• propašu povlasne ili poslu$ne stvari
• sjedinjenjem
• odreknuem
• istekom vremena i ispunjenjem raskidnog uvjeta
• nevršenjem-kroz razdoblje o 3 godine ako se je vlasnik poslu$ne stvari protivio
slu$nosti, a ako se nije protivio onda nevršenjem kroz razdoblje od 2C godina
• ukinuem-ako izgubi svr*u pa je sud ukine -na za*tjev vlasnika poslu$ne
nekretnine"
• smru ovlaštenika-ako je riječ o osobnoj slu$nosti
• zaštitom tuđeg povjerenja-ako nije bila upisana u zk
(ALOBNO PRAVO
1je stvarno pravo na tuđoj stvar koje svo$ noste"ja ov"a45uje %a neku
tra3bnu2 ako !u ona ne bu%e po%!rena po %ospje5u2 na!r &
vrje%nost to$ &a"o$a !a #j on bo6
(egistarsko zalo#no pravo 5 stječe se upisom u javni upisnik ili se bez njega ne mo$e
rabiti -brodovi, zrakoplovi".
S,-JEKTI (ALOBNOG PRAVA
• &a"o3n vjerovnk-je osoba koja se ima pravo namiriti iz zaloga-on je istodobno
i vjerovnik u obveznopravnom odnosu
• &a"o3n %u3nk-je osoba koja je vlasnik zaloga-one ne mora biti ista osoba koja
je du$nik u obveznopravnom odnosu
O-JEKTI (ALOBNOG PRAVA
37
Građansko materijalno pravo
• pokretnine
• nekretnine
• prava
 ne mogu biti predmetom, zaloga prije svega stvari iz koji* se vjrovnik ne
mo$e namiriti
 objektom zaloga mogu biti i stvari u zajedničkom vlasništvu i suvlasništvu
 apsolutno izuzete su 2D3 plae, mirovine, uzdr$avanja
 relativno izuzete su obua, odjea, *rana, ogrijev, alat za obrtnika
#d stvari to mogu biti samo stvari koje su u prometu. @alogom su optereene i sve
pripadnosti zaloga. .lodovi koje neka stvar daje mogu biti predmetom samostalnog
zaloga.
@alo$no se pravo mo$e otuđiti i nasljediti samo s tra$binom koju osigurava.
O-LI*I (ALOBNOG PRAVA
;mamo 2 oblika zalo$nog prava!
1. PIGN,S- je zalo$no pravo s predajom zaloga u posjed vjerovniku -najčeše na
pokretninama i pravima".
2. 0IPOTEKA 5 je zalo$no pravo koje se osniva bez predaje zaloga vjerovniku u
posjed. 'ajčeše se javlja kod nekretnina ali mo$e i na pokretnim stvarima.
8ipoteka se rdai osiguranja iste tra$bine mo$e osnovati i na više nekretnina kao
da su jedna stvar -zajednička, simultana *ipoteka". (ada se ona za &ijeli iznos
tra$bine upisuje u sve zemljišnoknji$ne uloške.
AMORTI(A*IJA 0IPOTEKE
=lasnik nekretnine koja je opterečena *ipotekom mo$e od suda zatra$iti pokretanje
postupka radi amortiza&ije i brisanja *ipoteke!
1" <ko je proteklo najmanje 3C godina od uknji$be *ipoteke 5 odnosno od
posljednjeg upisa ako i* ima više
2" <ko nije mogue pronai one koji su po tim upisima ovlašteni ni nji*ove
sljednike
3" <ko kroz to vrijeme nisu za*tijevani ni primljeni glavni&a ni kamate niti je
pravo drukčije ostvarivano
9 tom slučaju sud e oglasom pozvati da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na
*ipotekarnoj tra$bini ili glede nje, u roku od 1 godine. <ko se nitko ne javi sud e
dopustiti amortiza&iju *ipotekarne tra$bine te e odrediti brisanje *ipoteke. < ako se
netko javi sud e onoga koji tra$i amortiza&iju o tome obavijestiti, te ga uputiti u parni&u
o postojanju *ipotekarne tra$bine.
OSNIVANJE (ALOBNOG PRAVA
@alo$no se pravo mo$e osnovati!
38
Građansko materijalno pravo
• na temelju pravnog posla-dobrovoljno
• na temelju sudke odluke-sudsko
• na temelju zakona-zakonsko
Osnvanje na te!e"ju pravno$ pos"a1%obrovo"jno &a"o3no pravo
1na pokretninama se dobrovoljno zalo$no pravo osniva na temelju zalo$nog ugovora i
predajom u posjed stvari
-na nekretninama se dobrovoljno zalo$no pravo osniva na temelju zalo$nog ugovora i
upisom tog prava u zk
-na pravima na temelju zalo$nog ugovora
-&a"o3n u$ovor je ugovor kojim se zalo$ni du$nik radi osiguranja zalo$nog prava
obvezuje zalo$nom vjerovniku predati određenu pokretnu stvar ili mu dopustiti da svoje
pravo upiše u zemljišnu knjigu, a zalo$ni vjerovnika se obvezuje čuvati tu stvar i nakon
prestanka tra$bine je vratiti ili izvršiti brisanje zalo$nog prava u zemljišnim knjigama
'ištetne su odredbe ugovora suprotne prirodi zaloga i tra$bine koja se osigurava,
odredbe kojima se vjerovniku prepušta vlasništvo nad zalogom
Su%sko &a"o3no pravo
-sudsko zalo$no pravo osniva se odlukom suda kojom je vjerovniku priznato
potra$ivanje. 'ačin ili modus stje&anja sudskog zalo$nog prava na pokretninama je upis
u sudski pljenidbeni popis, a na nekretninama uknji$ba u zemljišu knjigu
Osnvanje na te!e"ju &akona
-zakonsko zalo$no pravo osniva se kad se za to ispune potrebne pretpostavke predviđene
zakonom te se ono upisuje u zemljišnu knjigu kod nekretnina.
Vjerovnkova ov"a4tenja %o na!renja G na pokretnna!a
1. pravo na posjed
2. čuvanje i povrat zaloga po ispunjenju tra$bine
3. ubiranje plodova-osim kad se obve$e da to nee činiti
4. davanje u podzakup
3. pravo na nu$nu prodaju zaloga ako se je stvar počela kvariti
2. pravo štititi zalog prema treima
Vjerovnkova ov"a4tenja %o na!renja G na nekretnna!a
1. nema pravo na posjed
2. odr$avanje vrijednosti zaloga
3. pravo na &ivilne plodove
4. pravo štititi zalo$no pravo po pravilima zk prava
OSTVARENJE (ALOBNOG PRAVA
39
Građansko materijalno pravo
-do ostvarenja zalo$nog prava doi e ako du$nik po dospijeu ne podmiri tra$binu
vjerovniku. =jerovnik nije ovlašten sam prodati stvar ili je zadr$ati za sebe. .ravo na
namirenje ostvaruje se sudskom prodajom. ;znimke od sudske prodaje postoje ako je
predmet zaloga pokretna stvar ili pravo a du$nik u pisanom obliku dopusti takvo
namirenje.
(A<TITA (ALOBNOG PRAVA
-zalo$no se pravo mo$e štititi sa 2 tu$be!
1. VIN.I*ATIO PIGNORIS ili zalo$na tu$ba -slično kao rei vindi&atio" - njome
se slu$i zalo$ni vjerovnik koji ima zalo$no pravo na pokretnini i njome on tra$i
predaju zaloga od tree osobe ili prestanak uznemiravanja
2. 0IPOTEKARNA T,B-A 5 je tu$ba protiv zalo$nog du$nika kao vlasnika
zaloga kojom se tra$i od njega da trpi namirenje tra$bine iz zaloga
9 svim tu$bama tu$itelj je du$an dokazati postojanje svog zalo$nog prava i tu$enikov čin
onemoguavanja ili uznemiravanja.
O-JE S, NE(ASTARIVE
@= poznaje i tužbu predmnjevanog založnog vjerovnika kojom štiti svoje
predmnjevano zalo$no pravo -onaj koji ne mo$e dokazati svoje zalo$o pravo".
PRESTANAK (ALOBNOG PRAVA
%o prestanka zalo#nog prava do'i 'e:
-prestankom tra$bine
-propašu zaloga
-odreknuem
-sjedinjenjem
-zaštitom tuđeg povjerenja
-prestankom zalo$nog vjerovnika
)ištetni uglavci kod ugovora o zalogu:
1" #dredbe suprotne prirodi tra$bine koja se osigurava
2" #dredbe da e zalog prijei u vjerovnikovo vlasništvo ako mu tra$bina ne bude
podmirena na vrijeme
3" #dredbe suprotne svrsi zaloga -npr. da du$nik ne mo$e iskupiti zalog, da
vjerovnik po dospijeu ne mo$e tra$iti prodaju zaloga"
4" #dredba da vjerovnik mo$e po svojoj volji otuđiti zalog ili ga zadr$ati za sebe
PRAVO STVARNOG TERETA
1je stvarno pravo na tuđoj nekretnn koje svo$ noste"ja ov"a45uje na
o%ređene u prav"u pero%#ke #n%be o% v"asnka te nekretnne
40
Građansko materijalno pravo
.ravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe ve samo s optereenom
nekretninom.
6azlika između stvarnog tereta i slu$nosti!
• kod slu$nosti se tra$i trpljenje ili propuštanje
• kod stvarnog tereta se tra$i neko davanje ili činjenje
SA.RBAJ STVARNOG TERETA
-sadr$aj stvarnog tereta je određena #n%ba6
(a činidba mora biti mogua, dopuštena i određena ili barem odrediva.
Ninidba se mo$e sastojati od!
• .avanja-novčano ili naturalno
• )njenja-neke radnje
Aarakteristika te činidbe je da ona mora biti pero%#na6
VRSTE STVARNOG TERETA
-imamo 2 vrste stvarnog tereta!
1. teret u korst o%ređene osobe 5 je takav kod kojeg je ovlaštenik točno
određena osoba
2. teret u korst o%ređene nekretnne 5 je takav kod kojeg je ovlaštenik
svagdašnji vlasnik neke nekretnine
NA)INI STJE*ANJA STVARNOG TERETA
13 su osnove stje&anja!
• pravn! pos"o!1bilo ugovorom, posebnom odredbom u nekom drugom
ugovoru ili oprukom
• su%sko! o%"uko!-samo iznimno u postupku diobe ili u ostavinskom
postupku
• na te!e"ju &akona
-način stje&anja je upis u zemljišnu knjigu
(A<TITA STVARNOG TERETA
-pravo stvarnog tereta štiti se s 2 tu$be!
1. PREJ,.,*IJELNA T,B-A-tu$ba na utvrđenje-ovom tu$bom nositelj prava
stvarnog tereta za*tjeva od vlasnika nekretnine da prizna i trpi stvarni teret na
njoj
2. PETITORNA T,B-A-je tu$ba kojom se tra$i ispunjenje činidbi koje su sasdr$aj
stvarnog tereta.
#ne mogu biti!
-osobne-koje su upravljene protiv prijašnjeg vlasnika optereene nekretnine sa
za*tjevom da ispuni činidbe koje su dospjele dok je on bio vlasnik
-stvarnopravne-koje su upravljene protiv sadašnjeg vlasnika
41
Građansko materijalno pravo
(u$itelj korisnik prava mora dokazati popstojanje stvarnog tereta u svoju korist i
tu$enikov čin uskraivanja činidbi ili uznemiravanja
PRESTANAK PRAVA STVARNOG TERETA
-propašu stvari
-odreknuem
-istekom roka ili ispunjenjem uvjeta
-ukinuem ako izgubi svr*u
-prestankom korisnika
PRAVO GRAĐENJA
1je stvarno pravo na tuđe! &e!"j4tu koje svo$ noste"ja ov"a45uje %a na to!
&e!"j4tu " spo% nje$a !a v"asttu &$ra%u2 a sva$%a4nj v"asnk to$
&e!"j4ta je to %u3an trpjet6
'ositelj prava građenja je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog prava, te ima ovlasti i
du$nosti plodou$ivatelja i vlasniku zemljišta plaa mjesečnu naknadu. .ravo građenja se
ne mo$e odvojiti od zemljišta, otuđivo je , nasljedivo i mo$e se opteretiti slu$nostima,
stvarnim teretom ili zalo$nim pravom.
#no je izuzetak od pravila da je vlasnik zemljišta ujedno i vlasnik zgrade.
STJE*ANJE PRAVA GRAĐENJA
-pravo građenja stječe se!
• na te!e"ju pravno$ pos"a - između stje&atelja prava građenja i vlasnika
zemljišta. :lizak je kupoprodajnom ugovoru s obročnom otplatom &ijene
-kad se stječe pravnim poslom modus je upis u zemljišnu knjigu. 9pis je
dvostruk.
.rvi je upis prava građenja kao tereta na određenom zemljištu.
,rugi je upis prava građenja kao posebnog zk tijela u novi zk ulo$ak.
• o%"uko! su%a u postupku diobe ili ostavinskom postupku
(A<TITA PRAVA GRAĐENJA
.ravo građenja štiti se i po pravilima o zaštiti prava slu$nosti dok zgrada nije izgrađena i
po pravilima o zaštiti prava vlasništva kad jednom zgrada bude izgrađena.
PRESTANAK PRAVA GRAĐENJA
-do prestanka prava građenja doi e!
1. propašu stvari
2. ukinuem-ako se zgrada ne izgradi u roku 2C godina
3. istekom roka
4. zaštitom tuđeg povjerenja ako nije upisano u @A
42
Građansko materijalno pravo
3. prestankom korisnika
NASLJE.NO PRAVO
, objektvno! s!s"u 5 nasljedno pravo je skup pravni* pravila kojima se određuje
sudbina imovinski* prava i obveza poslije smrti nji*ova dotadašnjeg nositelja
, subjektvno! s!s"u - to je ovlaštenje jedne ili više osoba da stupe u
imovinskopravne odnose umrloga
#bjekt nasljednopravnog odnosa nije ni stvar ni činidba, ve imovina 5 ostavina koja se
sastoji od stvari i prava.
;zvori nasljednog prava!
• 9stav 68
• @akon o nasljeđivanju
#snovna načela nasljednog prava!
1. 'ačelo ravnopravnosti muškar&a i $ene
2. 'ačelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne dje&e
3. 'ačelo zatvorenog broja osnova za nasljeđivanje -oporučno i zakonsko"
4. 'ačelo slobode oporučnog raspolaganja uz ograničenje nu$nog dijela
3. 'ačelo kumula&ije pravni* osnova nasljeđivanja -nasljediti se mo$e istodobno i
po oporu&i i po zakonu"
2. 'ačelo kadu&iteta u korist dr$ave 5 kadukna ili ošasna imovina je imovina koja
nastaje kad iza ostavitelja nema nasljednika. 9 tom slučaju ta imovina prelazi na
dr$avu, koja mora pri*vatiti se nasljedstva. @akonske pretpostavke za kaduknu
imovinu su!
-nepostojanje nasljednika
-da je prošao rok od 1 god. od objave oglasa
4. 'ačelo e7 lege nasljeđivanja -potrebna je samo ostaviteljeva smrt"
0. 'ačelo dobrovoljnosti nasljeđivanja -nasljednik se ima pravo odrei nasljedstva"
PRETPOSTAVKE (A NASLJEĐIVANJE
• smrt ostavitelja
• postojanje nasljednika
• postojanje ostavine
• pravna osnova nasljeđivanja
SMRT OSTAVITELJA
#stavitelj je osoba koja se nasljeđuje. (o mo$e biti samo +izička osoba. (renutak smrti
ostavitelja je va$an zato što!
• u tom trenutku ostavina prelazi na nasljednike
• u tom se trenutku određuje obujam ostavine
43
Građansko materijalno pravo
• u tom se trenutku određuje krug nasljednika
• počinju tei rokovi za davanje nasljednički* izjava
%mrt se dokazuje!
• izvodom iz mati&e umrli*
• pravomonom sudkom rješenjem u postupku za dokazivanje smrti ili u postupku
proglašenja nestale osobe umrlom
NASLJE.NIK
'asljednik je osoba na koju u času otvaranja nasljedstva prelazi &ijela ostavina ili njezin
razmjeran dio. #n mora postojati u trenutku smrti ostavitelja i mora biti sposoban ga
nasljediti.
'asljednik mo$e biti bilo +izička bilo pravna osoba. 'asljednik je univerzalni suk&esor
što znači da na njega prelaze sva nasljedna prava i obaveze ostavitelja jednim aktom i u
jednom trenutku. (aj trenutak naziva se trenutak otvaranja nasljedstva.
'asljednik +izička osoba 5 mora biti $iv u trenutku smrti ostavitelja. =odi se računa i o
nas&iturusu
'asljednik pravna osoba 5 mora postojati u trenutku smrti ostavitelja ili biti u
osnivanju
Ne%ostojnost &a nas"jeđvanje
- je nesposobnost određene osobe da nasljedi određenog ostavitelja
6azlozi nedostojnosti!
• ako je počinio kazneno djelo prema ostavitelju -sud pazi e7 o++o"
• ako je utje&ao na slobodu oporučnog raspolaganja -e7 o++o"
• ako se je te$e ogrješio o zakonsku obvezu uzdr$avanja prema ostavitelju ili mu
nije *tio pru$iti nu$nu pomo i sl. 'a ovo sud pazi samo po prigovoru
.osljedi&e nedostojnosti
- su da se sa tim nasljednikom postupa kao da je umro prije ostavitelja, pa e ga u
slučaju zakonskog nasljeđivanja predstavljati njegovi potom&i -načelo reprezenta&ije"
O.RI*ANJE O. NASLJE.STVA
'asljednik se mo$e odrei nasljedstva od trenutka otvaranja nasljedstva pa do
okončanja ostavinske rasprave
;zjava o odri&anju mo$e se dati pred bilo kojim opinskim sudom, kako za sebe tako i za
svoje nasljednike
9 tom slučaju on ne mo$e nasljediti ni kao nu$ni nasljednik. .ravovaljana izjava o
odri&anju ne mo$e se kasnije opozvati, ali se mo$e tra$iti poništenje ako je bila u
pitanju! sila, prijetnja ili zabluda. 'itko se ne mo$e odrei nasljedstva prije otvaranja
nasljedstva.
44
Građansko materijalno pravo
.ravne posljedi&e odri&anja su te da se s tim nasljednikom postupa kao da je umro prije
ostavitelja.
'asljednik se nee moi odrei nasljedstva ako je ve počeo raspolagati s ostavinom u
&ijelosti ili djelomično. (akođer se ne mo$e odrei nasljedstva u korist drugog
nasljednika ve je to ustupanje nasljedstva.
.rije davanja izjave o odri&anju sud mora nasljednika upozoriti da se mo$e odrei samo
u svoje ime te i u ime svoji* nasljednika, te da se ona ne mo$e opozvati.
O.GOVORNOST (A .,GOVE OSTAVITELJA
'asljednik odgovara za dugove ostavitelja ali samo do visine vrijednosti nasljeđene
imovine. #dgovara i svojom i nasljeđenom imovinom. Aad je više nasljednika
odgovaraju solidarno.
.rezadu$enost nasljednika
<ko je nasljednik prezadu$en otprije, u tom slučaju vjerovni&i ostavitelja mogu tra$iti
separatio bonorum tj odvajanje ostavine od imovine nasljednika, a vjerovni&i se
namiruju samo iz ostavine.
LEGATAR =&apsovnk>
1 je osoba koja & ostavne %obva sa!o to#no o%ređenu stvar2 o%nosno &
ostavnske !ase %obva to#no o%ređeno pravo6 #n je singularni suk&esor.
Legatar stječe pravo na zapis u trenutku ostaviteljeve smrti, međutim samo vlasništvo
stječe tek kad mu tu stvar nasljednik preda. 6ok u kojem legatar mo$e tra$iti izvršenje
zapisa je 3 godine od saznanja za legat. Legatar odgovara i za dugove ostavitelja ali samo
do vrijednosti legata.
Legat utrnjuje ako je legatar!
• umro prije ostavitelja
• odrekao se legata
• nedostojan
• ako je ostavitelj potrošio legat
• ako je legat propao
OSTAVINA
- je skup prava i obveza koji su objekt nasljeđivanja.
#stavinska masa je skup dobara koji sa ostavitelja prelaze na nasljednike.
Le$ea ostavina je ostavina koja postoji u vremenu od otvaranja nasljedstva do pri*vata
nasljedstva. ;ma svojstvo pravne osobe. 'e postoji u našem pravu.
I&%vajanje & ostavne
;z ostavine se izdvaja!
• zajednička imovina bračni* drugova
45
Građansko materijalno pravo
• ono što su ostaviteljevi potom&i $ivei u zajedni&i sa ostaviteljem doprinijeli da se
imovina ostavitelja povea
• predmeti koji slu$e za svakodnevu upotrebu u kuanstvu
PRAVNA OSNOVA NASLJEĐIVANJA
#snove nasljeđivanja su!
• zakonsko nasljeđivanje
• oporučno nasljeđivanje
@akonsko je pravilo, a oporučno iznimka, međutim u građanskom je pravu iznimka jača
od pravila. ,o zakonsko nasljeđivanja e doi!
1" ako iza ostavitelja nije ostala valjana oporuka
2" ako su se oporučni nasljedni&i odrekli nasljedstva ili su nesposobni za
nasljeđivanje
3" ako su svi umrli prije ostavitelja
(AKONSKO NASLJE.NO PRAVO
- je nasljeđivanje na temelju određeni* činjeni&a koje zakon predviđa kao pravnu
osnovu za nasljeđivanje u slučaju kad iz određeni* razloga nije moglo doi do
oporučnog nasljeđivanja.
.ravne osnove nasljeđivanja po zakonu su!
• krvno srodstvo
• bračna veza
• izvanbračna veza
• posvojenje
KRVNO SRO.STVO
- je odnos dvaju ili više osoba koje potječu jedna od druge ili od zajedničkog pretka.

;mamo dvije linije u krvnom srodstvu!
• uspravna 5 osobe koje potječu jedna od druge
• pobočna 5 osobe koje imaju zajedničkog pretka
9nutar linije srodni&i se razvrstavaju po stupnjevima 5 pravilo je koliko poroda toliko
stupnjeva.
-RA)NA VE(A
-postoji između osoba koje su sklopile brak. :račni drug nasljeđuje po osnovi zakona
ako je bio u braku s ostaviteljem u trenutku njegove smrti. <ko je brak postojao ali je
prije otvaranja nasljedstva razveden ili poništen tada ta osoba nema status bračnog
druga i ne mo$e nasljediti.
I(VAN-RA)NA VE(A
- je zajedni&a neudane $ene i neo$enjena muškar&a koja je trajala dulje vrijeme, a
prestala je ostaviteljevom smru.
46
Građansko materijalno pravo
@' ne određuje koliko se vremena smatra dovoljnim za priznanje neke zajedni&e
izvanbračnom. 9 obiteljskom zakonu stoji 3 godine.
POSVOJENJE
1 građansko srodstvo je srodstvo koje se temelji na aktu posvojenja tuđeg maloljetnog
djeteta. .osvojenjem između posvojenika i srodnika posvojitelja ne nastaje odnos
srodstva, ve se zasnivaju prava i du$nosti koja po zakonu postoje između dje&e i
roditelja.
NA)ELA (AKONSKOG NASLJEĐIVANJA
1. Na#e"o $rupranja sro%nka po parante"a!a. .arantela je skup krvni*
srodnika koju čini rodonačelnik sa svojim potom&ima.
• 1. parantela 5 čine je potom&i ostavitelja
• 2. parantela 5 čine je ostaviteljevi roditelji i nji*ovi potom&i
• 3. parantela 5 čine je ostaviteljevi djedovi i bake i nji*ovi potom&i
• 4. parantela 5 čine je ostaviteljevi pradjedovi i prabake
2. Na#e"o sk"ju#vost 5 znači da bli$i zakonski red iskljuučuje daljnji. ;znimka
od tog pravila je ako u prvom zakonskom redu ostane samo bračni drug tada e
on prei u drugi zakonsko red gdje e nasljeđivati s ostaviteljevim roditeljima.
3. Na#e"o repre&enta'je 5 znači da umrlog nasljednika predstavljaju njegovi
potom&i
4. Na#e"o akres'en'je " prra4taja 5 znači da ako jedan od nasljednika
otpadne iz nekog razloga, tada njegov dio prirasta drugom sunasljedniku ako su
istog stupnja srodstva i iste kvalitete

3. Na#e"o trans!sje 5 znači da nasljednika nasljeđuju nasljedni&i
NASLJE.NI RE.OVI
• .6=; '<%LIH,'; 6H, 5 u njega ulaze ostaviteljevi potom&i, posvojenik i bračni
drug.
#ni ostavinu dijele na jednake dijelove.
• ,69G; '<%LIH,'; 6H, 5 u njega ulaze bračni drug ostavitelja -ako ne
nasljeđuje u prvom tj. kad ostavitelj ne ostavi potomke" i njegovi roditelji i
nji*ovi potom&i.
#ni ostavinu dijele na pola.
<ko su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja, a nisu ostavili potomke
tada bračni drug nasljeđuje sve jer bračni drug isključuje sve pretke ostavitelja
osim roditelja.
6oditelje umrle prije ostavitelja prezentiraju nji*ova dje&a
47
Građansko materijalno pravo
• (6HO; '<%LIH,'; 6H, 5 u njega ulaze djedovi i bake ostavitelja i nji*ovi
potom&i
• NH(=6(; '<%LIH,'; 6H, 5 u njega ulaze ostaviteljevi pradjedovi i prabake
NASLJE.NO PRAVO -RA)NOG .R,GA
- bračni drug isključuje sve ostaviteljeve pretke osim roditelja. Aod njega imamo slučaj!
1. bračni drug redovito nasljeđuje- u prvom nasljednom redu gdje ostavinu dijeli na
jednake djelove s ostaviteljevim potom&ima i posvojenikom
:račni drug gubi pravo na nasljeđivanje!
• ako je ostavitelj za $ivota započeo brakorazvodnu parni&u
• ako je brak bio poništen ili proglašen neva$eim
• ako je zajedni&a $ivota prestala krivnjom bračnog druga
NASLJE.NO PRAVO I(VAN-RA)NOG .R,GA
- izjednačen je s bračnim drugom
NASLJE.NO PRAVO I(VAN-RA)NOG .JETETA
- kod nas vrijedi načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne dje&e. #no sigurno
nasljeđuje majku i njezine srodnike.
OPOR,)NO NASLJE.NO PRAVO 5 je nasljeđivanje temeljem oporuke
#poruka je ra&re%ba pos"je%nje vo"je kojom ostavitelj raspola$e svojom imovinom
za slučaj smrti. @a oporuku je bitno da se radi o raspolaganju imovinom, ne moraju u
njoj biti određeni nasljedni&i.
#poruku mo$e sastaviti svaka +izička osoba koja je navršila 12 godina $ivota i koja je
sposobna za rasuđivanje. 'e tra$i se potpuna poslovna sposobnost.
Karakterstke oporuke
• jednostrani pravni posao.
• očitovanje volje mora bit jasno, određeno i ne smije biti dano u bludnji, niti
izazvano silom, prijetnjom ili prijevarom.
• strogo osobni posao.
• strogo +ormalni posao.
• opoziv posao. @a opoziv potrebne su iste kvalitete koje se tra$e i za pravljenje
oporuke. #naj koji svoju oporuku opoziva mora imati navršeni* 12 godina $ivota
i mora biti sposoban za rasuđivanje. 9koliko oporučitelj nakon sačinjene oporuke
duševno oboli oporuka postaje neopoziva.
VRSTE I O-LI*I OPOR,KE
#poruka mo$e biti prvatna " javna.
48
Građansko materijalno pravo
Prvatna je ona oporuka koju pravi sam oporučitelj bez prisutstva javni* tijela.
.rivatna je oporuka mo$e biti!
• v"astoru#na - jest ona oporuka koju je oporučitelj sam vlastoručno napisao i
potpisao. #poruka je pravovaljana ako ju je oporučitelj napisao svojom rukom i
ako ju je potpisao.
=lastoručnu oporuku mo$e praviti samo onaj koji zna čitati i pisati i mo$e pisati.
• psana oporuka pre% svje%o'!a 5 je oporuka koju je pisala druga osoba po
diktatu ostavitelja i koja je potpisana pred svjedo&ima
#poručitelj koji zna čitati i pisati mo$e napraviti oporuku tako da e ispravu koju
mu je netko drugi sastavio vlastoručno potpisati u prisutnosti dvaju svjedoka
izjavljujui pred njima da je to njegova oporuka.
%vjedo&i e se potpisati na samoj oporu&i, a korisno je da se naznači nji*ovo
svojstvo svjedoka. )oraju biti istodobno nazočni.
• us!ena oporuka pre% svje%o'!a -od izvanredni* oporuka samo ona
postoji u @'" 1 mo$e se praviti samo u &vanre%n! prilikama . (a se oporuka
pravi tako da oporučitelj pred dva svjedoka usmeno izjavi svoju posljednju volju
9smena oporuka vrijedi samo još @H %ana od prestanka izvanredni* okolnosti.
<ko je oporučitelj umro za vrijeme trjanja izvanredni* okolnosti ili u roku od 3C
dana nakon prestanka takvi* okolnosti, tada oporuka vrijedi.
%vjedo&i usmene oporuke du$ni su što prije napsat ono što im je oporučitelj
rekao i to pre%at su%u, odnosno ponovt pre% su%o! ono što im je
oporučitelj iznio kao svoju posljednju volju, te opisati gdje i pod kakvim je
okolnostima oporučitelj pravio usmenu oporuku.
Javna je ona oporuka koja je načinjena uz sudjelovanje javi* organa. Iavna oporuka
mo$e biti!
• su%ska oporuka - je redovita javna oporuka, a pravi se u +ormi sudskog
zapisnika. #poruku mo$e oporučitelju sastaviti po njegovom kazivanju suda&
opinskog suda, koji e pret*odno utvrditi identitet oporučitelja.
.ošto oporučitelj takvu oporuku pročita i potpiše, suda& e potvrditi na samoj
oporu&i da ju je oporučitelj u njegovoj prisutnosi pročitao i potpisao.
9 slučaju da oporučitelj nije u stanju da pročita oporuku koju mu je sastavio
suda&, ovaj e je pročitati oporučitelju u prisutnosti dvaju svjedoka, pa e onda
oporučitelj u prisutnosti dvaju svjedoka oporuku potpisati, ili staviti na nju svoj
rukoznak, pošto izjavi da je to njegova oporuka.
%vjedo&i e se potpisati na samoj oporu&i.
• %p"o!atska oporuka je ona koja je načinjena u inozemstvu pred našim
diplomatskim ili konzularnim predstavnikom
• !eđunaro%na oporuka 1 oporučitelj koji $eli načiniti oporuku u +ormi
međunarodne oporuke mora opinskom sudu, a u inozemstvu konzularnom
49
Građansko materijalno pravo
odnosno diplomatskom predstavništvu koje obavlja konzularne poslove, podnjeti
ispravu o svojoj posljednjoj volji na ovjeru.
:itno je da pred ovlaštenim tijelom, u prisutnosti dvoj&e opručni* svjedoka,
izjavi da je podnesena isprava njegova oporuka i da je upoznat s njenim
sadr$ajem. .otom potpisuje oporuku najprije on a za njim ovlaštena osoba i
svjedo&i.
• oporuka satav"jena na 7rvatsko! bro%u - je izvanredna oporuka koja se
sastavlja na *rvatskom brodu pred zapovjednikom broda, po odredbama koje
va$e za sastavljanje sudske oporuke.
#poruka koja je sastavljena na brodu prestaje va$iti po isteku @H %ana nakon
povratka broda u 6epubliku 8rvatsku.
• vojna oporuka 5 sačinjava se u +ormi sudskog zapisnika i tako sastavljena
oporuka prestaje va$iti po isteku 2C dana po završetku rata, a ako je oporučitelj
prije ili kasnije demobiliziran, po isteku 3C dana nakon demobiliza&ije.
#poruka nadalje mo$e biti re%ovta ili &vanre%na6
Re%ovta je oporuka ona koja se mo$e praviti u svakoj prili&i. /orma redovite
oporuke je stroga, a rok va$enja neogrničen. 6edovite su oporuke!
• prvatne psane oporuke,
• su%ska oporuka,
• %p"o!atska oporuke i
• !eđunaro%na oporuka.
I&vanre%na oporuka je ona koja se pravi u izvanrednim prilikama. ;zvanredna je
oporuka po +ormi obično bla$a, ali je njezin rok va$enja ograničen.
)eđu izvanredne oporuke spadaju od privatni* oporuka us!ene oporuke pre%
svje%o'!a, a od javni* oporuka ovamo ubrajamo vojn#ke oporuke i oporuke
sastav"jene na bro%u pred zapovijednikom broda.
SVJE.O*I OPOR,KE
%vjedo&i moraju biti istodobno prisutni.
%vjedo&i mogu biti!
• punoljetne osobe
• poslovno sposobne osobe i
• koje znaju čitati i pisati, a kod sudske oporuke i koje razumiju jezik na kome je
oporuka sastavljena.
'e mogu biti svjedo&i!
• potom&i oporučitelja, njegovi usvojeni&i i nji*ovi potom&i,
• njegovi pre&i i usvojeni&i,
• njegovi srodni&i u pobočnoj liniji do zaključivo četvrtog stupnja,
50
Građansko materijalno pravo
• bračni drugovi svi* ti* osoba
• bračni drug oporučitelja
• osoba koja ima ikakve koristi od oporuke
SA.RBAJ OPOR,KE
Nini ga!
1. određivanje nasljednika
2. zamjene nasljedni&ima
3. zapisi
4. uvjeti, rokovi i nalozi
3. osnivanje zaklade
2. određivanje izvršitelja oporuke
4. ostalo
16 I!enovanje nas"je%nka 1 oporučitelj mo$e oporukom odrediti jednog ili više
nasljednika.
'asljednik na temelju oporuke je osoba koju je oporučitelj odredio da nasljedi
&jelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine određen prema &ijeloj imovini.
2. (a!jene =supsttu'je>
%upstitu&ija mo$e biti
- Ob#na " vu"$arna - oporučitelj mo$e odrediti oporukom osobu kojoj e pipasti
nasljedstvo, ako određeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne nasljedstva, ili
bude nedostojan da naslijedi. ;sto va$i i za zapise.
- Povjerbena " +%eko!sarna - znači imenovanje nasljednika nasljedniku. Aod
nas nije dopuštena.
3. Ostav"janje &apsa
<ko je nekoj osobi ostavljena samo jedna pojedina stvar iz ostavinske mase ili pojedino
pravo iz ostavine - takva se osoba naziva zapisovnik -legatar", a ono što joj je ostavljeno
naziva se zapis -legat".
#soba zapisovnika mora biti određena ili bar odrediva, u protivnom odredba o zapisu je
ništava.
#dredba oporuke o zapisu mo$e se pobijati u opsegu kojim se vrijeđa nečije nu$no
nasljedno pravo.
4. Raspo"a$anje u %opu4tene svr7e osnvanje &a%u3bne
#poručitelj mo$e oporukom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine upotrijebi
za postizanje neke dopuštene svr*e.
<ko je oporučitelj naredio osnivanje zadu$bine -posebna pravna osoba" i odredio
sredstva za postizanje neke svr*e, zadu$bina e postati kad se dobije odobrenje
nadle$nog dr$avnog organa.
3. Teret uvjet
#poručitelj mo$e opteretiti nekom du$nošu osobu kojoj ostavlja neku korist iz
ostavine.
#n mo$e u pojedinim odredbama oporuke postaviti uvjete i rokove.
51
Građansko materijalno pravo
'emogui, nedopušteni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi,
smatraju se kao da ne postoje.
2. O%ređvanje &vr4te"ja oporuke
#stavitelj mo$e oporukom odrediti jednog ili više izvršitelja oporuke. #snovan im je
du$nost postarati se da oporuka bude izvršena po oporučiteljevoj volji.
4. Osta"o
#poručitelj mo$e oporučnom odredbom npr. oprostiti nasljedniku nedostojnost,
opozvati raniju oporuku, stornirati opoziv, odrediti da se određeni dar ne uračunava
nasljedniku u njegov zakonski dio i dr.
OPO(IV OPOR,KE
#poruka se mo$e opozvati u &ijelosti ili djelomično. 'ačini opoziva oporuke su!
• uništenjem isprave
• izjavom o opozivu 5 u +ormi kao i oporuka
• pravljenjem nove oporuke koja je sadr$ajno suprotna staroj
• konkludentnim radnjama 5 oporučitelj za $ivota raspola$e imovinom suprotno
oporu&i
OSTAVINSKI POST,PAK
-je skup pro&esni* radnji suda i stranaka radi zaštite nasljednopravni* odnosa.
.okree se po slu$benoj du$nosti, čim neka osoba umre. 'adle$an je opinski sud i to
onaj na čijem je području umrli imao posljednje prebivalište, a za nekretnine sud na
čijem se području nalaze.
PROGLA<ENJE OPOR,KE
- je sudska radnja kojom se sve oporuke jednog ostavitelja otvaraju i čitaju pred 2
punoljetna građanina i o tome se sastavlja sudski zapisnik
T,MA)ENJE OPOR,KE
- je utvrđivanje prave volje oporučitelja. <ko postoji dvojba tumačenje mora biti
povoljnije za zakonske nasljednike.
NEVALJALOST OPOR,KE G NI<TAVOST
6azlozi ništavosti oporuke!
• oporu#te"jeva nesposobnost G ako oporučitelj u vrijeme sastavljanja
oporuke nije imao 12 godina ili nije bio sposoban za rasuđivanje
• !ane vo"je - ništava je oporuka ako je oporučitelj bio natjeran prijetnjom ili
prinudom da je napravi ili se odlučio da je napravi zbog toga što je bio prevaren
ili što se nalazio u zabludi.
• ne%ostatak propsane +or!e
• ne!o$u5nost ne%opustvost sa%r3aja
52
Građansko materijalno pravo
.oništenje oporuke mo$e tra$iti samo osoba koja ima pravni interes, i to u roku od
godinu dana od kada je doznala za postojanje uzroka ništavosti, a najdu$e za deset
godina od proglašenja oporuke.
.oništenje oporuke prema nesavjesnoj osobi mo$e se tra$iti za 2C godina od proglašenja
oporuke.
REKONSTR,K*IJA OPOR,KE
<ko je oporuka slučajno ili krivnjom tree osobe nestala, uništena ili je izgubljena, tada
zainteesirane osobe imaju pravo dokazivati postojanje oporuke, njen sadr$aj i da je
imala potrebnu +ormu.
N,BNO NASLJE.NO PRAVO
- je skup pravni* pravila kojima se određuje krug osoba kojima je oporučitelj du$an
ostaviti određeni dio svoje imovine.
'u$ni nasljedni&i su osobe kojima je ostavitelj du$an ostaviti dio svoje imovine.
Nu3n %o
- je određeni dio zakonskog dijela, onog dijela koji bi nu$ni nasljednik kao zakonski
nasljednik dobio da nema oporuke. 'u$ni se dio daje samo na za*tjev nu$nog
nasljednika, a nikada po slu$benoj du$nosti. 'u$ni nasljedni&i imaju pravo za*tijevati
nu$ni dio samo ako su istodobno i zakonski nasljedni&i.
#stavina se sastoji od dva dijela!
• nu$ni dio 5 s kojim oporučitelj ne mo$e slobodno raspolagati
• raspolo$ivi dio 5 s kojim oporučitelj mo$e slobodno raspolagati
Kate$orje nu3n7 nas"je%nka
• <psolutno nu$ni dio- apsolutni nasljedni&i. (o su potom&i umrlog, posvojenik i
bračni drug. #ni dobivaju 1D2 svog zakonskog dijela.
• 6elativno nu$ni dio 5 relativni nasljedni&i. (o su roditelji odnosno posvojitelji
ostavitelja i ostali pre&i. #ni dobivaju po 1D3 svog zakonskog dijela. )oraju
ispuniti dvije pretpostavke!
4" da su ujedno i zakonski nasljedni&i
3" da su trajno nesposobni za rad i nemaju sredstava za $ivot
I(RA),NAVANJE N,BNOG .IJELA
;zračunavanju se pristupa u slučaju ako je nu$ni dio povrijeđen oporukom i
darovanjima za $ivota. (aj za*tjev moraju postaviti nu$ni nasljedni&i.
.rimjenjuje se institut uračunavanja 5 svakom zakonskom nasljedniku se u njegov dio
uračunava ono što je dobio na dar od ostavitelja. 9računava se i legat.
,MANJENJE OPOR,)NI0 RASPOLAGANJA I VRACANJE .AROVA (-OG
POVRE.E N,BNOG .IJELA
53
Građansko materijalno pravo
<ko je oporučitelj oporukom raspolagao preko onoga što mu je dopušteno prvo se
umanjuju oporučna raspolaganja u istom omjeru prema svim nasljedni&ima, a tek se
onda vraaju darovi i to po redu vraanja -prvo se vraa posljednji dar"
(u$ba za umanjenje oporučni* raspolaganja podnosi se u roku 3 godine od proglašenja
oporuke.
ISKLJ,)ENJE N,BNI0 NASLJE.NIKA
6azlozi isključenja su!
• ako je počinio kazneno djelo prema ostavitelju
• ako je povrijedio zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju
• ako je počinio kazneno djelo protiv 68
• ako se odao neradu i nepoštenom $ivotu
(i razlozi moraju postojati u trenutku sastavljanja oporuke. ;sključenje mo$e biti
djelomični ili potpuno.
LI<ENJE N,BNOG .IJELA
#poručitelj mo$e svog potomka u &ijelosti ili djelomično lištit njegova nu$nog dijela te
e taj dio tada umjesto njemu pripasti njegovim potom&ima. .otrebne su dvije
pretpostavke!
2" ako je nu$ni nasljednik u vrijeme sastavljanja oporuke prezadu$en ili je
rasipnik
4" da ga se lišava u korist njegova maloljetnog djeteta.
NASLJE.NOPRAVNI ,GOVORI
1. 9govor o ustupanju i raspodjeli imovine za $ivota
2. 9govor o do$ivotnom uzdr$avanju -@##"
3. 9govor o dosmrtnom uzdr$avanju -@##"
,GOVOR O ,ST,PANJ, I RASPO.JELI IMOVINE (A BIVOTA
1 je ugovor kojeg predak sklapa sa svojim potom&ima i temeljem kojeg on razdjeljuje i
ustupa svoju imovinu ili dio nje svojim potom&ima.
KARAKTERISTIKE9
• pravni posao inter vivos
• besplatan
• naplatan
• opoziv
;movina koja je raspodijeljena za $ivota!
• ne uračunava se u ostavinu
• ne smatra se darom
• ne vraa se u slučaju povrede nu$nog dijela
@a valjanost ovog ugovora tra$i se suglasnost svi* potomaka koji su zakonski
nasljedni&i. <ko te suglasnosti nema, tada dolazi do konverzije tog ugovora u ugovor o
54
Građansko materijalno pravo
darovanju, pa e tada ustupljeni dio imovine smatrati darovima i uračunavati se u
nasljedni dio.
,o konverzije e doi i ako se ustupatelju nakon ugovora rodi dijete ili ako se pojavi
nasljednik koji je proglašen umrlim.
#vaj ugovor treba biti sastavljen u pismenom obliku i ovjeren od suda.
NASLJE.NI)KA T,B-A =I>
- je tu$ba za zaštitu nasljednog prava. 'asljednik ima pravo podii tu$bu protiv onoga
koji dr$i ostavinu, a njemu osporava svojstvo nasljednika.
6ok za podizanje ove tu$be je 1 godina od dana saznanja nasljednika za svoje pravo i
posjednika ostavine, a objektivni rok je 1C godina od otvaranja nasljedstva. .rema
nesavjesnom posjedniku rok je 2C godina.
55

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful