Cetvrti Reich Bogatih - 1976 Des Griffin

Des Griffin

ČETVRTI REICH
BOGATIH
Dimenzija koja nedostaje u
svjetskim zbivanjima
S engleskog preveo:
Hrvoje Topi ć
Zagreb, 2003.
Prijevod djela: Fourth Reich of the Rich, 1976 g.
SADRŽAJ
Prvo poglavlje
Što je istina? 11
Drugo poglavlje
Naše dr agocj eno nasl j edst vo 15
Treće poglavlje
Što je kr enul o po zlu? 21
Četvrto poglavlje
Tko upravl j a svi j et om? 25
Peto poglavlje
Il umi nat i - I. di o 45
Šesto poglavlje
Iluminati - II. di o 75
Sedmo poglavlje
Bi l derbergeri 125
Osmo poglavlje
Ujedinjeni narodi - novi Babilon 149
Deveto poglavlje
Izvršne zapovi j edi i novi ustav 175
Deseto poglavlje
Mani pul at ori novcem 185
Jedanaesto poglavlje
Gl avni plan - Uvod 221
Dvanaesto poglavlje
Tr agedi j a. . . i nada 249
Dodatak I.
Traži se čovj ek - čovjek koji neće uzmaknut i 261
Dodatak II.
Cr vena si mfoni j a 267
5
Ova je knjiga posvećena onim rijetkim pojedincima - tko god i
gdje god oni bili - koji iskreno žele znati i shvatiti ŠTO se događa
na nacionalnoj i međunarodnoj sceni - i ZAŠTO!
Autor se nada da će izneseni materijal čitatelju biti jednako
uzbudljiv i poučan kao što je bio autoru dok je radio na istraživanju
i pisanju knjige.
UVOD
Pri ča koju ćete pročitati je istinita. I mena osoba i organi zaci j a
koja se spomi nj u nisu promijenjena. Reći da su i nformaci j e sadržane
u ovoj knjizi ekspl ozi vne, senzaci onal ne i "van pamet i " znači l o bi
izraziti real nost najblažim mogući m riječima. One su sve to - i više
od t oga! Povrh svega, one su istinite!
Četvrti Reich bogatih rezultat je got ovo četrdeset godi na t eme-
ljitih istraživanja u koj i ma je aut or nast oj ao, po ri j eči ma pokoj nog Sir
Wi nst on Churchilla, otkriti i izraziti "i st i nu. . . koja je s ama. . . koja je
uvi j ek. . . koj a j e konačna". Nema ni čega u istini čega bi smo se t re-
bali plašiti - ako j e istina ono što zaista t raži mo. Ona samo može pri-
donijeti našem znanju i razumi j evanj u svjetskih događanj a. Sama
istina može nam pružiti sol i dne temelje na koj i ma ćemo izgraditi
svoje pogl ede na svijet.
Ako su zaključci ove knjige stvarna istina, oni bi se trebali pri-
hvatiti i prenositi kao takvi. S druge strane, ako ne odgovaraj u istini,
mogu biti pri kazani kao pogrešni . Kao što j e Geor ge Washi ngt on
j ednom r ekao: "Gdj e post oj e napori da se ona razot kri j e, istina će na
kraju pobi j edi t i . "
Bez sumnj e, civilizacija je suočena s naj većom kri zom svih
vremena. Ali zašt o? Te posl j edi ce nisu nast al e tek t ako - one su bile
uzrokovane. Nešt o - nekakva sila - stvorila ih j e, i drži ih na ži vot u.
Na st rani cama koje slijede pomno ćemo sagledati posl j edi ce, da bi-
smo zat i m predstavili neke od zapanjujućih dokaza koji su uzro-
kovali te posljedice - dokaze koji bi mogli pot puno promi j eni t i vaše
gledište na svjetska zbivanja. Zat o ova knjiga i nosi podnasl ov Di-
menzija koja nedostaje u svjetskim zbivanjima.
9
PRVO POGLAVLJE
ŠTO JE ISTINA?
"Što j e i st i na?" upitao j e visoki dužnosnik Ri mskog Carst va prije
got ovo 2000 godina. To je dobro pitanje, a ujedno i pitanje koje nepre-
gledna, gol ema veći na ljudi bri še iz svojih misli pri susretu s probl e-
mom.
Naši su umovi poput nevjerojatno složenih kompj ut ora. Ti j ekom
svakodnevni h akt i vnost i milijuni poruka munj evi t om br zi nom ul aze i
izlaze iz naši h "ment al ni h kompj ut or a" kroz pet osjetila - osjet vida,
sluha, okusa, mi ri sa i dodi ra - i milijuni odl uka bivaju donesene na
temelju priljeva informacija i našeg razumi j evanj a istih. Taj je proces
post ao u toj mjeri aut omat i zi rana, refleksna akt i vnost da smo rijetko
kada svjesni t oga da se te odl uke donose.
Nažalost, veći na nas sklona j e prepustiti se t ome da nas život nosi
dok donosi mo aut omat ske ili pol uaut omat ske odl uke koj e se prečest o
temelje na dezinformacijama, pol ui st i nama ili čak pot puni m l aži ma!
Kao što j e j edan autor rekao: "Prepušt anj e j e nesvj est an proces. Čest o
nismo svjesni da smo u opasnosti dok se ne nasučemo. Svi smo nepre-
stano i zl oženi pr omj enama u tijeku mišljenja, navi ka, i sl i čnog, a one
naginju t ome da nas nepri mj et no odvuku od pozicije koju bi smo t re-
bali držat i . "
Ali što je s novi m ili nepoznat i m informacijama koje dol aze u naš
um? Kako se nos i mo sa znanj em koje naši "ment al ni kompj ut or i "
odmah ne prepoznaj u? U većini slučajeva, naš vi soko razvijen, vrlo
osjetljiv obrambeni mehani zam stupa u akciju i preplavljuje naše umove
s tisuću i j edni m oči gl edni m razl ogom zašto bi smo trebali slijediti
liniju manj eg ot pora i riješiti se istine u najranijoj mogućoj fazi.
Kao što j e pokojni Sir Wi nst on Churchill j ednom rekao: "Veći na
se ljudi u j ednom t renut ku svojeg života spot akne o istinu. Veći na se
podigne, obri še i požuri za svojim posl om kao da se ništa nije dogo-
di l o. "
11
Des Griffin
Da li ste i vi t akvi ? Ako se zaista zami sl i t e nad ovi m, bit ćete
pri morani da primijetite apsol ut nu istinu ovi h koment ar a, kao i to da
se oni više ili manj e odnose i na vas. To je j ednost avno odl i ka ljud-
ske pr i r ode!
Za veći nu ljudi svijet je vel i ka zbrka kont radi kt orni h i zbunj u-
j ući h i deol ogi j a - bez smisla, razl oga ili svrhe!
To je istina - ali površi nska! A tko danas sagl edava više od vanj-
štine neke dane situacije? Mal o t ko! Ta manj i na ljudi koji su bili
dovol j no pot puni , uporni i dovol j no j aki h žel udaca da bi se posvetili
bespošt ednoj potrazi za istinom i razumi j evanj em, otkrili su da ona
pruža nei zmj erne nagrade i zadovol j st va! Istina se rijetko, ako ikad,
nalazi na j ednom mjestu. Kao što je drevni prorok rekao, cijela istina
nalazi se "mal o ovdje, mal o ondj e" (Iz 28,10). Poput zlata, posj edo-
vati istinu rijetko je i vrlo vri j edno. Da su se nekom sr ećom ljudi
t i j ekom vr emena posvetili potrazi za istinom i pot punošću s istim ža-
r om i marl j i vošću s koj i ma su žudjeli za posj edovanj em zlata, svijet
bi bi o osj et no drugači j e mjesto za život.
Razl og koji stoji iza ovog paradoksa j asno j e pr edočen na strani-
cama Biblije: "Svj et l o (istina) je došl o na svijet, a ljudi su voljeli
t amu više nego Svjetlo, j er su im djela bila zla. Jer svat ko t ko čini
zl o, mrzi Svjetlo i ne dolazi k Svjetlu, da se ne otkriju nj egova djela"
(Iv 3,19-20).
Svjesni s mo t oga - pogot ovo s obzi rom na nedavne događaj e i
otkrića - da istinoljublje i visoka moral nost nisu kvalifikacije pot rebne
za sl užbu pol i t i čara, bez obzira da li je riječ o gr adskoj , državnoj ili
federalnoj razini - ili čak o Bijeloj kući ! Zapr avo, ako ništa drugo,
takvi bi atributi bili prilična smetnja, čak i ozbiljna mana dužnosni ku
ili pretendentu na bilo koji od navedenih položaja. Amer i čka pol i t i čka
scena t eško j e preopt erećena prevarant i ma, got ovani ma i prevrtljivci-
ma koji su kroz razdoblje od samo nekol i ko desetljeća lišili veliku
ameri čku naciju dosl ovno cijelog njezinog dost oj anst va, samopošt o-
vanja i bogat st va. Unat oč tomu što se sasvi m oči t o dogodi l o, zapa-
njujuće j e mal i broj ljudi počeo tek nazirati da su bili l akovj erne
žrt ve naj drski j e pri j evare u zabi l j eženoj povi j est i .
Jedna od najjasnijih lekcija u ljudskom iskustvu, koja se najlakše
pri hvaća, činjenica j e da sama poj avnost nije ni kakav pokazat el j isti-
ne. Svi smo svjedočili situacijama kada su se "fant ast i čne kupovi ne"
12
i "nevjerojatni popust i " ispostavili kao skupi promašaj i . Veći na pre-
viđa činjenicu da j e ovo pogot ovo primjenjivo u pol i t i čkom zakono-
davstvu: socijalna skrb i drugi navodni programi pomoći ilustracija su
ove ideje!
Što je s t i skom - da li je on iskren? Šokantan - ali istinit odgovor
na ovo pitanje pruži o je John Swi nt on, uredni k lista New York News,
na godišnjoj večeri Ameri čkog novi nskog udruženja 1914: "U Ameri -
ci ne postoji neovi san tisak, s i zni mkom novi na u mal i m provi nci j ski m
gradi ći ma. I vi i ja to znamo. Ni t ko se od vas ne usuđuj e izgovoriti
ovo pošteno mišljenje. Kada biste to i učinili, unaprijed znat e da se to
nikad ne bi obj avi l o. . .
Zadaća j e newyor škog novi nara da laže, pri kri va istinu, da se
klanja pred nogama moćni ka, da prodaje svoju zeml j u i rasu za svoj
dnevni kruh, ili dr ugi m riječima, za svoju pl aću. Svi s mo mi oruđa i
podani ci bogat aša u sjeni. Mi smo mari onet e.
Ti ljudi povl ače konce i mi pl ešemo. Naše vrijeme, naši talenti,
naši životi i sposobnosti u vlasništvu su tih ljudi - mi smo intelektual-
ne prost i t ut ke. "
Laž ne može egzistirati sama po sebi. Po svojoj prirodi ona mor a
biti poduprt a dr ugom laži. A one se zat i m moraju osloniti na nove la-
ži. Takva pr aksa se brzo razvija u zbrku prijevara i laži u kojoj istina
s vr emenom post aj e sve više pot i snut a.
" O, kako zamr šenu mrežu zapl i ćemo kada se bavi mo prijevara-
ma! "
S druge strane, istina je neovisna - jaka, nepokolebljiva i trajna.
Nema pot rebe da ju "br ane" oni koji u nju vjeruju. Sama se brani od
svojih prot i vni ka - i izlazi iz napada čista, j ednost avna i neokrnj ena
- istina!
Henry Ford, veliki pi oni r autoindustrije, bi o j e vrlo j ezgrovi t :
"Istina čest o i zgl eda nerazumna; istina j e često depresi vna; ponekad
se čini zl om; ali ona i ma vječnu prednost, ona je istinita, i sve što se
zasni va na njoj ne donosi niti stvara konfuziju. "
"Vj erovat i da bi smo mogl i biti u krivu u vezi s neči m - got ovo
bilo čega - j e, nažal ost , vrlo poražavaj uće i skust vo za ego neki h (ako
ne i veći ne) ljudskih bića. Razot kri vanj e mi t ova i pr edr asuda može
izazvati psi hol oška oštećenja koja su ravna pot punoj destrukciji ega. "
13
Što je istina?
Des Griffin
Kada je zaštitni prekrivač uklonjen, s njim odlazi i onaj udobni
kut ak u koji se možemo zavući kada neka nova i zazovna ideja nai đe i
uznemi ri naše umne procese. I mamo svoju prvu crtu obr ane od istine
i ona je dal eko djelotvornija od bilo kakvog radara ili razvi j enog
voj nog sust ava obr ane od projektila. Ona nam nepogr eši vo govori da
ni smo u kri vu, nego u pravu, bez obzi ra na sve!
Veći na ljudi se t vrdogl avo opi re bilo kakvoj novoj istini s cije-
l om serijom obr ana na prvoj crti i nekol i ko rezervni h sust ava povrh
t oga! Ali kada istina napokon porazi sve njihove obrane, prisiljeni su
se osloniti na ono i zl i zano opravdanj e: "' Št o misliš, t ko si ti? Tko t e
j e za t o ovl ast i o?' Ako sve drugo propadne, ljudi su skl oni ' spušt a-
nju' ovakve vr st e" (G. T. Armst rong, časopi s Good News, l i st opad
1975. ).
Što bl i že i st ražuj emo istinu, to savršenija, j ednost avna i čista ona
postaje - i ut ol i ko j asni j e i prodorni j e baca svjetlo na događaj e oko
nje!
Kako ćete napredovat i kroz ovu knjigu, nailazit ćete na mnoge
stvari koje će vas zainteresirati i obrazovat i i s koj i ma ćet e se složiti.
To j e dobr o! Također ćete naići na mnoge činjenice koj e će se na
prvi pogl ed doi mat i poput i di ot i zma. Vaš prvi poriv mogao bi biti da
odl oži t e knjigu i odbaci t e sadržaj kao "pot puno smiješan", "gl upost ",
"fanat i čki " ili "pretjeran". To j e također razuml j i vo: sam autor j ednako
je reagirao kada se upoznao s istim informacijama! Sjetite se, među-
tim, opomene mudr og kralja Sal omona (Posl 18,13): "Tko odgovar a
prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramot u. "
Ti j ekom čitanja, vodilja neka vam bude definicija istine iz Web-
st erova Ilustriranog rječnika: "U skl adu s real nošću; vječni pri nci p
i spravnog ili pri rodni poredak stvari; vjernost, ustrajnost; slaganje sa
st andar dom ili pravi l om; t očnost . "
Istina će se uvijek savršeno uklapati u realnosti svijeta - društvo u
kojem živimo!
14
DRUGO POGLAVLJE
NAŠE DRAGOCJENO
NASLJEDSTVO
Svi se slažu u j ednoj stvari: Sjedinjene Amer i čke Dr žave su kao
nacija j edi nst vene u cijeloj zabilježenoj povijesti. To j e dal eko
najmoćnija nacija koja se i kada pojavila na svjetskoj sceni ; nacija
sl oboda bez pr emca, koja j e krajem Dr ugog svj et skog rata i mal a
6, 6% svjetske popul aci j e i 50% svjetskog bogat st va.
Cl i nt on Rossi t er, povj esni čar i pol i t ol og na Sveuči l i št u Cornel l ,
pišući za magazi n Life 1960. članak nazvan Nacionalna svrha, izjavio
j e: "Sj edi nj ene Amer i čke Dr žave se s pr avom ubrajaju u one nacije
za koje je dobrot voran osjećaj nacionalne svrhe - ili meni osobno dra-
že, misije - bila povi j esna nužnost . Poput djece Izraela, mi smo bili
' posebno bl ago' . Sudbi na nam j e bila posebno nakl onj ena, ona od
nas zahtjeva i poseban t rud. . . Ljudi poput Washi ngt ona i Li ncol na
osjećali su tu vel i ku istinu i svjesno djelovali u skl adu s nj om. "
"Nal azi mo se", riječi su Abr ahama Li ncol na, "u mi r nom posj e-
dovanju najboljeg dijela zeml j e, s obzi r om na pl odnost tla, veličinu
teritorija i pogodnost kl i me. . . Zakoni t i smo nasljednici ovi h t emel j -
nih bl agosl ova. Ni smo se moral i truditi da ih ut emel j i mo niti da to
post i gnemo. "
U svom sl avnom proglasu od 30. ožujka 1863. Li ncol n nastavlja:
"Zadaća je nacija, a i ljudi, da duguj u svoje postojanje svevl adaj ućoj
Božjoj snazi . Primili smo najprobranije božanske bl agosl ove. Mnoge
smo godi ne bili darovani mi r om i bl agost anj em. Izrasli s mo u broju,
bogatstvu i snazi više nego ijedna nacija i kada; ali zaboravi l i smo
Boga! Zaboravi l i smo milostivu ruku koja nas j e održal a u mi ru, po-
većala nam broj , obogat i l a nas i osnažila; ohol o smo zami šl j al i , u
svojim prevrt l j i vi m srci ma, da su svi ovi bl agosl ovi st voreni nekom
našom nadmoćnom mudrošću i vrl i nom. "
15
Des Griffin
Veći na nas j e odrasl a u SAD- u uzimajući naci onal na bogat st va
zdr avo za got ovo - kao nešto što se podrazumi j eva, nešt o što je naše
pravo, a ne kao nešt o za što bi smo trebali biti vječno zahval ni , za čiji
smo razvoj i održanj e odgovorni . Dobr o j e, makar na t renut ak, od-
maknut i se od svih "zamki " koj i ma smo svakodnevno okr uženi , pro-
cijeniti snagu i bogat st vo koje SAD uži va na vr huncu svoj e moći - i
usporedi t i to s ost at kom svijeta.
Pri kraju 40-i h SAD je bi o na vrhuncu svoje moći i u posjedu
većeg post ot ka svjetskih bogatstava nego ikad prije. U t om razdoblju
SAD j e i mao triput više zlatnih rezervi no ost at ak svijeta zaj edno.
Proi zvodi l i smo 6 0 % svjetskog čelika i vozili 7 3 % svih svjetskih
aut omobi l a i kami ona. Sudjelovali smo u 5 1 % svjetske proi zvodnj e
pl i na i bili u posj edu 67% svih svjetskih telefona. Amer i kanci su
imali mnogo veći post ot ak radija, hladnjaka, zamrzi vača, strojeva za
pranje rublja, kl i ma-uređaj a i drugi h l uksuzni h dobar a nego ijedna
dr uga nacija na svijetu.
U produktivnosti smo dal eko nadmašili sve ostale. U t ehni čkom
znanju bili smo bez konkurenci j e. SAD j e bi o najveći, di v među pa-
t ul j ci ma - a ost at ak svijeta je bi o pun pošt ovanj a i vi soko cijenio Sje-
di nj ene Amer i čke Dr žave!
U godi nama koje su slijedile nešto je krenul o grozno loše. Sada,
umj est o da su nacije svijeta do nogu SAD-u, čini se da mu veći na
njih grabi za grl om, poput proždrljivih zvijeri koje ne biraju sredst va
da povuku SAD dolje. Dajući svu svoju pot poru amer i čki m vanj ski m
neprijateljima, u ovoj zemlji postoji šarolika skal a vandal a - organi -
zacija i poj edi naca koji nepreki dno nastoje diskreditirati ovu zemlju,
ismijati j e i pot kopat i ostatke autoriteta koje bi SAD j oš mogao imati
u svijetu. U međuvremenu, većina političara i svjetovnih "vođa" s ve-
l i ki m ent uzi j azmom surađuje s ovi m državni m neprijateljima, radeći
na propast i SAD- a kakvog danas znamo!
Kada bi netko analitički i objektivno sagl edao SAD kasnih 40-i h i
uspor edi o ga s ovi m na počet ku t rećeg t i sućl j eća ( t akođer u odnosu
na dr uge svj et ske naci j e), kont rast bi bi o gol em - i prilično zastra-
šujući. S pr avom bi se upi t ao: "Zar SAD pokušava počiniti samo-
uboj st vo?" Jer SAD j e zaista "krenuo nizbrdo i ne usporava".
SAD se ponosi t i me što j e nacija "i manj a", "razvi j ena nacija".
Ljudi ovdje imaju više novca, više sl oboda, više mogućnost i , više
16
Naše dr agocj eno nasl j edst vo
prava i pri vi l egi j a i više l uksuza od bilo koje dr uge nacije u povi j e-
sti. Zapr avo, Amer i kanci uživaju u st vari ma koje su ljudi prije samo
nekol i ko deset l j eća zamišljali rezul t at om ut opi j skog društ va, a i pak
su među naj zbrkani j i m i najnesretnijim nar odi ma na svijetu.
SAD " i ma" više financijskih "st ručnj aka" od bi l o koje nacije, a
ipak su njegovi pri vat ni i naci onal ni dugovi vrt ogl avi ; oni su dosl ov-
no neopisivi. Amer i ka "i ma" više medi ci nski h stručnjaka no bilo t ko
drugi, ali i pak pol a njezine popul aci j e boluje od kroni čni h bolesti.
Ameri ka "i ma" obilje bračnih savjetnika, ali ipak svaki drugi brak za-
vršava r azvodom. A veći na oni h koji se održe, vi se o niti l abi l nog
primirja.
Ameri ka j e "razvi l a" super-tehnologiju, do t e mjere da može po-
slati troje ljudi na Mj esec i vratiti ih si gurno na Zeml j u. "Razvi l a" je
mogućnost savršene komuni kaci j e s l j udi ma na Mj esecu - moguć-
nost pri manj a savršeni h televizijskih transmisija s Mj eseca - ali, s
druge strane, obi čan čovjek s ul i ce nije u stanju komuni ci rat i sa svo-
j om ženom, svoj i m susj edi ma, čak ni sa svoj om dj ecom. Nevj eroj at -
no, ali istinito!
"Samo bi lakomislen čovjek mogao zanemariti očite činjenice",
riječi su Jamesa Rest ona u njegovu članku od 1. siječnja 1970., "da
smo prenapučeni , necivilizirani, podijeljeni, korumpi rani i izgubljeni,
izgubljene vjere, a užasnuti skept i ci zmom. Rat, kri mi nal , zagađivanje,
rasizam, politički ci ni zam i pesi mi zam naši su pratitelji."
Prizor ove vel i ke nacije koja j e i zgubi l a r azum j ednako j e poni -
žavajući kol i ko i opasan. Ameri čki saveznici di l j em svijeta duboko
su zabrinuti događaj i ma u ovoj zemlji. Oni ozbi l j no sumnjaju u spo-
sobnost (čak i volju) SAD- a da riješi neke od svojih gorući h probl ema.
Da, "s amo bi l akomi sl en čovjek mogao zanemari t i oči t e činje-
ni ce"; s pozi ci j e nedost i žne moći i svjetskog divljenja, SAD se u za-
panjujuće mal o godi na srozao dosl ovno do moral nog, financijskog i
duhovnog bankrot a.
Prije pedeset godi na slika koju je Ameri ka stvorila o sebi i namet -
nula j e svijetu bi l a j e ona kol osal no moćnog, i zni mno ži vog, fanta-
stično bogat og i dobr ohot nog di va koj em se sa si gurnošću mogl o vje-
rovati da vodi svijet kroz i zazove budućnosti i "suncem obasjane vi-
soravni", o koj i ma je Wi nst on Churchi l l govor i o t i j ekom Dr ugog
svjetskog rata.
17
Des Griffin
Kroz vri j eme, t a j e vizija okaljana, iskrivljena, okrnj ena, sl o-
ml j ena i upropašt ena. Ona je sada pot puno nepri hvat l j i va čak i naj -
nai vni j em povr šnom promat raču ameri čki h prilika.
Kako Sj edi nj ene Amer i čke Države nastavljaju svoj put u treće
stoljeće postojanja kao država, novi i mi dž koji imaju u zeml j ama svi-
j et a dal eko j e od onog otprije pedeset godina.
Nova slika prikazuje gunđavog gl upana koji se t eško kreće, pada
i posrće, upadaj ući iz j edne kri ze u drugu kroz neprozi rnu magl u
straha i neodl učnost i . To je slika posrnul og diva koji baca mrvi ce svo-
j i m susj edi ma (kupl j ene posuđeni m novcem! ) da ne bi došao u sukob
s njima, dok se sam valja u gol emoj orgiji kri mi nal a i nasilja. Sl i ka
užasno bol esnog di va koji j e zami j eni o svoje bogom dano kr šćansko
naslijeđe za zdjelu humani st i čke socijalističke j uhe, i zgubi o bilo ka-
kav osjećaj za svoju sudbi nu, i isprao svoj um od svih t ragova moral a
- bunt ovni k čiji su umni procesi toliko iskrivljeni i zbrkani da su
izvan svake mogućnost i razumijevanja. To j e slika degeneri ka kojemu
se ne može vjerovati j er on ne vjeruje sam sebi; di va koji u svojoj tra-
umat skoj neurozi gut a gol eme kol i či ne tableta - t abl et a za spavanj e,
za buđenj e, za ubrzavanj e i usporavanj e, zajedno s t abl et ama i droga-
ma koje mu omogućuj u "bi j eg" iz al armant ne realnosti nj egovog očaj-
no lošeg položaja.
Mnogi diljem svijeta nal aze ovo zabavni m - ali zastrašujućim
spekt akl om. Zast rašuj ući m zato j er su se njihove nade i pl anovi te-
meljili na pret post avci da će SAD (opj evana "zeml j a sl obodni h i
domovi na hrabri h") ostati domi nant na sila na svjetskoj sceni . U da-
našnjoj slici SAD- a ništa ne upućuje na njihove počet ne pret post av-
ke i ta ih či nj eni ca duboko zabrinjava.
Sagl edavaj ući pedeset godi na koje je proveo u FBI-u, pokojni J.
Edgar Hoover r ekao j e: "Svi đal o se t o nama ili ne, moral uz koji pri-
stajemo kao narod j e vitalni či mbeni k našeg opst anka kao sl obodne
nacije. Zabri nut i građani počinju se pitati ni smo li u smrt noj opasno-
sti odbijajući one stvari koje su izvor snage naše nacije.
Ul azi mo li u doba koje mor a završiti u anarhiji? Odgaj amo li
naraštaj koj emu got ovo pot puno nedostaje samodi sci pl i na? Ukrat ko,
zasl užuj emo li naše vel i čanst veno naslijeđe? Jesmo li dovol j no spo-
sobni da zadr ži mo veliku republiku kojoj smo se zakleli na vj ernost ?
18
Da l i ćemo održati sposobnost da vrši mo svoju dužnost kao Amer i -
kanci ?"
Bivši šef policije Los Angel esa Parker t akođer j e i zrazi o sum-
nju u budućnost našeg društva. Izjavio je da je "vrl o zabri nut " tijekom
događaja. "Vr l o mi j e t eško vjerovati da naše društ vo može nastaviti
kršiti naj osnovni j a prava l j udskog ponašanj a i očeki vat i da opst ane.
Mi sl i m da mor am zaključiti da će i ova civilizacija, kao i prijašnje,
uništiti samu sebe. Ostaje samo pitanje - kada?"
Da li će SAD propasti kao što neki promatrači predviđaju? Prije
pedeset godi na t akva bi se ideja činila apsur dnom, ali sada j e mnogi
vide kao j asnu mogućnost .
ABRAHAM LINCOLN
Abr aham Li ncol n, imajući vrlo j asnu i dal ekosežnu viziju, izja-
vio j e, predvi đaj ući budućnost , da nijedna st rana sila ili udruženj e
stranih sila "neće moći si l om napiti se vode iz rijeke Ohi o ili ostaviti
trag na Blue Ridgeu (planina u SAD-u nap. pr.) u idućih tisuću godi na. "
"Otkuda onda možemo očekivati opasnost? Kažem vam, ako
ikada dođe, si gurno će se raširiti među nama, j er ne može doći i zva-
na. Ako nam je destrukcija sudbina, mi ćemo sami sigurno biti njeni
autori i nositelji. Kao nacija slobodnih, ili ćemo živjeti vječno ili
umrijeti od samoubojstva" (Abraham Lincoln, govor u Springfieldu,
Illinois, siječanj 1837. Isticanja moj a - nap. aut ora).
Li ncol n j e j asno shvat i o da j edi na prava opasnost koja prijeti
američkoj naciji može biti i skvarenost njenog nar oda - ono što se
nazivalo subverzijom američkog duha.
Subverzi j a amer i čkog duha, koja se različitim i nt enzi t et om već
odvija zadnjih 100 godi na, pot kopal a j e sve temelje na koj i ma j e ova
velika nacija i zgrađena i pret vori l a je u bol esno društ vo.
Kada je amer i čka nacija ušla u dvadeset o stoljeće, bi l a je u os-
novi zdrava. Buj al a je ži vot om i vi t al nošću. Veći na ljudi bili su is-
konski domol j ubi , voljeli su svoju zemlju i živjeli po odr eđeni m
moral ni m st andardi ma: pošt oval i su svoju zemlju, svoj e susj ede i sa-
mi sebe! Dom i obitelj bili su vi soko cijenjeni. Muškarci su bili mu-
ževni, žene su bile ženst vene i oba su spola bila zadovol j na svoj i m
bogom dani m odgovor nost i ma. Kao rezultat ovi h i drugi h či mbeni ka,
nacija j e bila zdrava.
19
Naše dr agocj eno nasl j edst vo
Des Griffin
U godi nama koje su slijedile, sva ta obilježja zdr avog društ va
pol ako su se osipala. Trenut no smo došli do točke na kojoj prosječna
osoba nema j as no odr eđene pri nci pe na koj i ma bi zasni val a svoj ži-
vot. Lut amo po ži vom pijesku sumnj e, straha i neodl učnost i . Naci j a
bez i kakvi h t ranscendent al ni h ciljeva ili smi sl a u post oj anj u. Kako je
net ko r ekao: " SAD j e nacija koja ne stoji ni iza čega, ali će propast i
zbog bi l o čega. "
Rezul t at ? Nj egovi su "pl odovi " svuda oko nas, svi ma vidljivi.
Pogl edaj t e bi l o koju fazu ili aspekt društ va i vidjet ćet e kr oni čnu bo-
lest koja se pri bl i žava osnovi društva. Pravo stanje nacije odražava se
u nj eni m vodeći m institucijama - u školstvu i crkvi , u knj i ževnost i i
gl azbi , u vladi i u domovi ma. Možemo ga vidjeti u financijskoj zbrci
u kojoj se nal azi vl ada i veći na st anovni ka.
Da, SAD bi se danas mogao poistovjetiti s beznadni m bol esni -
kom koji bol uj e od svih mogući h smrt onosni h bol est i . Nj egov vid i
sluh su slabi, nj egovi udovi unakaženi artritisom, a rak se pri bl i žava
vitalnim organi ma. A ipak, glupo i nai vno, on uvjerava samoga sebe
da je sve u redu i da će se na kraju sve dobro završiti.
20
TREĆE POGLAVLJE
GDJE JE KRENULO LOŠE?
Gdj e j e kr enul o po zl u? Št o j e t o pret vori l o proslavljeni ameri čki
"san" u ameri čku noćnu mor u? Što j e t o pret vori l o zeml j u sl obodni h
i domovi nu hrabri h u zemlju kukavi ca i hulja?
Što nas je to obuzel o? Jesmo li mi uzrokom ovi h posljedica koje
vi di mo po ci j el ome svijetu? Naši domovi i obitelji se raspadaj u brzi-
nom koja pomućuj e razum. Naše škole i kol ege stvaraju ot uđene i fru-
strirane gut ače t abl et a čiji se cijeli ži vot svodi na to da "gl edaj u svoja
posl a" - na prokl et st vo budući h pokoljenja. Naše sudst vo prisiljava
poštene gr ađane da se noću zaključavaju u svoje domove, dok kri mi -
nalci got ovo sl obodno lutaju ul i cama i teroriziraju st anovni št vo. Or-
gani vlasti (l okal ni , državni i federalni) samo rastu, rastu i rastu.
Porezi i porezi i porezi. Oni troše i troše, dok nacija stenje pod i mpr e-
sivnim naci onal ni m dugom koji dost i že vrt ogl ave vi si ne vi šest ruki h
trilijuna dol ara. U svakom dijelu društ va na meniju su laži, prijevare,
korupcija i licemjerje. Ni gdj e ne možemo pronaći istinski zdrav di o
društva.
Što nam se dogodi l o? Da li smo žrt ve neke čudne naci onal ne
kletve? Ili s mo zaraženi nekom egzot i čnom psi hi čkom bol est i ?
Da li smo slučajno došli u sadašnje gr ozno stanje naše nacije ili
smo u njega gurnut i ? Da li je riječ o rezultatu pr i r odne degeneraci j e
ili o uroti? Ideja gol eme urote, ili "skri vene ruke", koj a vodi svjetske
nacije u pot punu propast i raspadanj e da bi se bezbožna t ot al i t arna
svjetska vl ada mogl a uspostaviti i silom namet nut i , ideja je koj om bi
se svaka ozbiljnija osoba trebala pozabavi t i . Ova knj i ga namj erava
iskreno i s pr at ećom dokument aci j om prikazati razl oge zbog kojih
uvjerenje da t akva zavjera postoji nije samo "r aci onal no", već jedino
iskreno uvjerenje koje netko može zauzeti suočivši se sa svim doka-
zima!
21
Des Griffin
Koncept t akve zavjere nije nov - o njemu se i nt enzi vno pi sal o i
govori l o od osamnaest og stoljeća. Prof. John Robi son, Abbe Barruel ,
Si r Wal t er Scot t i Nest a Webst er neki su od povj esni čara čiji su
radovi na tu t emu bili poznati i ši roko pri hvaćeni . Mnogi poznati ljudi
izrazili su uvjerenje u takvu zavjeru: Winston Churchill, Henr y Ford,
Benj ami n Di srael i , Charl es Li ndberg i Tayl or Cal dwel l spadaju u
"vj erni ke".
Ironi čno, kako ul azi mo kao nacija u treće stoljeće s dokazi ma o
takvoj zavjeri koji nas bombardi raj u sa svakog ugla, popul ar no je u
"vi sokoobr azovani m" kr ugovi ma izrugivati se i pospr dno odnosi t i
pr ema svakome t ko j e toliko "gl up" da bi došao na t u ideju.
Oni koji su dovol j no iskreni da bi sagledali či nj eni ce i dokazal i
postojanje zavj ere, označeni su kao opsjednuti zavj erama i desno ori -
j ent i rani ekst remi st i sa svojim opsesi j ama. Nj i hova se mišljenja po-
štuju - dok god se kl one "t eori j e" o zavj erama tijekom povi j est i .
Razmat raj ući strašnu i očito beskrajnu paradu "gl upost i ", "gre-
šaka" i "zabuna" koj e j e naša vl ada počinila tijekom zadnjih 60 go-
dina, aut or best sel era Gary Allen j e izjavio: "Kada bi se radi l o samo
o zakonu srednjih veličina, pol a događaj a koji utječu na bl agost anj e
naše zeml j e trebali bi biti dobri za Amer i ku. Kada bi bi l a riječ samo
o nesposobnost i , naši vođe ponekad bi napravili grešku u našu korist.
Tu nije riječ o gluposti ili slučaju, nego o planiranju i izvrsnosti" (Ni-
tko se ne usuđuje nazvati to urotom, str. 8).
O, kad bi bar veći na ljudi pročitala te riječi i zami sl i l a se nad nji-
ma. Nj i hova j e istinitost bol no j asna svakome sposobnom za l ogi čku
dedukci j u.
Mnogi su vodeći akademi ci u SAD- u ot voreno zagovaral i post o-
j anj e "skri vene r uke" koja vodi državne događaj e u ovoj zemlji i na-
cijama svijeta. Na primjer, pokojni dr. Carroll Qui gl ey, profesor povi -
jesti na Forei gn Servi ce School pri Sveučilištu Geor get own, j as no j e
izjavio: "Zaista postoji, i to već jednu generaciju... međunarodna
organizacija koja donekle djeluje na način kako radikalna desnica
zamišlja da komunisti djeluju. Zapr avo, ta organi zaci j a, koju bi smo
mogli nazvati Gr upama okrugl og stola, nema nikakvih averzija spram
suradnje s komuni st i ma ili bilo kojim drugi m gr upama, što čest o i
čini. Upoznat sam s djelatnošću te grupe jer sam ju proučavao
dvadeset godina, a u ranim šezdesetima dobio sam dozvolu da dvije
22
Gdj e j e kr enul o l oše?
godine proučavam njihove papire i tajne dokumente. Ne osjećam
nikakvu odbojnost prema njima, niti prema većini njihovih ciljeva i
većinu svog života bio sam blizak njima i njihovim načinima djelo-
vanja. Pobunio sam se u prošlosti, a i nedavno, protiv nekih njihovih
gledišta... ali, općenito, naše glavno razilaženje u mišljenjima je u
tome da oni žele ostati nepoznati, a ja sam mišljenja da je njihova
povijesna uloga dovoljno važna da bi bila poznata" (Macmi l l an,
Tragedija i nada, 1966., str. 950).
Još j edan vrhunski predavač, dr. Revilo P. Oliver, nekadašnji pro-
fesor na Kl asi čni m studijima Sveučilišta Illinois, izjavio je da je "pot-
puno uvj eren" da t akva zavjera doi st a postoji (Zavjera ili degenera-
cija?, str. 8).
Unut ar st rani ca koje leže pred vama susret ćete se s vrlo ozbi l j -
nim pitanjem Istine ili Kompromisa. Ono mora naići prije ili kasnije
- vjerojatno prije nego kasnije! Mnogi dokazi koji će vam biti pred-
stavljeni žest oko će uzdrmat i vaše stare st avove, koje ste gradili na
pret post avkama, ili uzimali zdravo za got ovo od djetinjstva. Vaša prva
reakcija mogl a bi biti da odbacite pružene dokaze i proglasite ih "pot-
puno smi j ešni ma" i "gl upošću", ili da ih ismijete na neki drugi način.
Apel i ram na vas da odust anet e od takvih banal nost i kada j e riječ
o pitanju međunar odne zavjere. Takvo djetinjasto ponašanj e ne doka-
zuje ništa - osi m, možda, nezrelosti i i nt el ekt ual ne nei skrenost i pre-
ma s amome sebi .
Jedini iskren i pot puno pošt en način da se dođe do odl uke j e da
se zapitate i odgovorite na dva pitanja: 1.) Da li je to dokazi vo? i 2.) Da
li se to ukl apa u t urobnu realnost svijeta u kojem ži vi mo?
Pri nast avku čitanja imajte na umu riječi Benj ami na Disraelija:
"Svijetom upravljaju likovi pot puno drugačiji od onih koje zamišljaju
ljudi koji nisu iza kul i sa" (Coningsby, str. 233). Kada završi t e s či-
tanjem ove knjige, uvidjet ćete krajnju realnost ovi h riječi - kao i
činjenicu da j e Zavj era j edi no l ogi čno i razuml j i vo objašnjenje onoga
što se događa na svjetskoj sceni !
23
ČETVRTO POGLAVLJE
Kritičari "t eori j e zavj ere" s pr avom ističu da t akva zavjera ne bi
mogl a kont i nui r ano postojati tijekom mnogi h stoljeća bez "si l e" koja
bi upravl j al a nj ome kroz ta stoljeća, koja bi osi gural a uspj ešnost te
zavjere kroz društva, kulture i običaje koji su se tijekom vr emena mije-
njali.
Do sada zagovorni ci teorija zavjere nisu predoči l i ovu di menzi j u
koja je zai st a mor al a biti duhovni ili besmrt ni el ement , nužan u i nspi -
riranju i vođenj u mi st eri ozne zavjere koja vuče kori j ene iz pr adavne
prošlosti. Svoj e uvi de o tome zabilježio je poznati konzervat i vni znan-
stvenik, koji se udubi o u ova pitanja i došao do zani ml j i vog zaključka.
On je zapi sao da teorija o zavjeri "koj a svjesno djeluje mnoga stolje-
ća" nije odr ži va osi m ako ju se ne sagl eda s rel i gi oznog aspekt a. Ti -
me bi zavj ereni ci bili izjednačeni sa sot oni st i ma, koji su u službi nat-
pri rodnog zla, koj eg obožavaju i koji zacijelo vi de ili na neki drugi
način i zravno doživljavaju manifestacije koje ih uvjeravaju u post o-
j anj e i snagu Luci fera. A budući da domišljati zavj ereni ci moraju biti
vrlo ošt roumni ljudi, koji bi se t eško mogl i zavarat i aut osugest i j om,
hi pnozom ili dr ogama, nameće nam se zaključak da su oni vjerojatno
u kont akt u sa snagom čistog zla. Taj će zakl j učak pokol ebat i nereli-
gi ozne ili skept i čne" (dr. Revi l o P. Oliver, Zavjera ili degeneracija,
str. 39-40).
Ist raži mo ove mogućnost i :
RANA OTKRIVENJA
U Bibliji piše: "U početku stvori Bog nebo i zeml j u. . . I vidje Bog
što je uči ni o, i bijaše veoma dobr o" (Post 1,1; 1,31). "Tako bude do-
vršeno nebo i zemlja sa svom svojom voj skom" (Post 2,1). Riječ
25
TKO UPRAVLJA SVIJETOM?
UVOD
Des Griffin
"voj ska" ukazuj e na to da su anđeli bili uključeni u kreaciju i da su
bili "vrl o dobri ". Ali nešt o se zapanjujuće i dal ekosežno dogodi l o, j er
u t rećem dijelu Postanka či t amo o pojavi zmije - ili Sot one. Što se
dogodi l o u vremenu i zmeđu kreacije i trenutka kada su se Eva i zmija
susrel i ? Odgovor na to dramat i čno se ot kri va poslije u Bibliji - u
knj i gama Izaija 14 i Ezekiel 28.
Ove knj i ge otkrivaju da j e za vri j eme kreacije Stvoritelj Bog po-
stavio Luci fera, koji "bj eše uzor savršenst va, pun mudrost i i čudesno
lijep", nad vojsku anđela (Ez 28,12, 14-15). Lucifer "bj eše savršen na
put i ma svoj i m" kada je bi o stvoren (Ez 28,15). Samo i me Lucifer
znači "sin j ut r a" - "onaj koji svijetli" ili "svijetleća zvi j ezda (anđeo,
Otk 1,20) j ut r a". On je bi o nositelj Svjetla - st voreno duhovno bi će
koje je bi l o u posj edu silne istine, znanja, mudrost i i razumi j evanj a.
Bi o j e post avl j en i znad mnogi h anđela. Nj egova j e dužnost bila da i h
usmjeruje. On j e bi o svjetlo Nj egovog dana!
Kakav je bi o njegov stav prema odgovor nost i ma i moći koju mu
je njegov Stvoritelj podari o? On je želio više moći! Upao je u zamku
zavisti, t ašt i ne, pohl epe i požude. Skovao je gr andi ozne pl anove - i
začeo plan preuzi manj a novost vorenog uni verzuma od nj egovog St vo-
ritelja.
Istina o gol emoj igri moći počinje se razot kri vat i u knjizi Izaija
14. S počet kom u 4. stihu, vi di mo babi l onskog kralja pr i kazanog kao
pohl epnog, osvaj ačkog tiranina koji je bio prokletstvo za svoje podani -
ke. Imao je isti stav i filozofiju kao i pobunjeni anđeli opisani u Judi-
noj poslanici u 6. stihu. Tamo se spominju anđeli "koji nisu sačuvali
svoje dostojanstvo, nego su ostavili svoje boravi št e". U stvarnosti je
babilonski kralj predstavljao Sotonu: on je bio njegovo or uđe - pijun u
njegovoj igri.
Ova činjenica postaje kristalno j asna kad proči t amo stihove 12-14.
Ovdj e se niže ljudsko biće uzdiže do višeg antitipa - Sot one - koji i ma
kontrolu nad njim. Primijetit ćete da stvari koje su rečene u ovi m sti-
hovi ma o vel i kom bi všem anđelu, Luciferu ili Sotoni, nisu mogl e biti
izrečene o obi čnom ljudskom biću: "Kako pade s nebesa, Svjetlonošo,
sine Zorin? Kako li si oboren na zemlju, ti vladaru naroda?"
Luci fer je izjavio: "Uspet ću se na nebesa, povrh zvijezda Božjih
prijestolje ću sebi dići. Na zbornoj ću stolovati gori na krajnjem sje-
veru. Uzaći ću u visine oblačne, bit ću jednak Višnjemu" (14. stih).
26
Tko upravl j a svi j et om?
Zbog nj egovog neposl uha, Bog j e odgovori o Luci feru: "Zat o t e
zbacih s gor e Božj e. . . (jer) Srce ti se uzohol i zbog ljepote tvoje, mu-
drost svoju odnemar i zbog svoj ega bl aga. . . Mnoštvom svog bezako-
nja, nepoštenim trgovanjem oskvrnu svoja svetišta!" (Ez 28, 16-18).
Jedna trećina anđel a je pratila Lucifera u njegovoj pobuni . Kao poslje-
dica t oga postali su demoni , a Lucifer, bivši Svj et l onoša, post ao je
Sotona, ili Neprijatelj. Pošto su istjerani iz raja, bili su osuđeni na zem-
lju i nj eno susj edst vo. Novi zavjet ot kri va da je Sot ona sada "kralj
ovog svi j et a" (2 Kor 11,14) i da je "zavodni k ci j el oga svi j et a" (Otk
12,9). Često se pojavljuje i kao "anđeo Svj et l ost i " (2 Kor).
Biblija t akođer ot kri va da Sot ona upravl j a ovi m svi j et om kroz
hijerarhijski sust av "pogl avarst ava", "si l a" i "zlih duhova u nebeski m
pr ost or i ma" (Ef 6,12). Čitatelj bi t rebao obratiti pozornost na to da je
Sotona tvrdio da i ma kontrolu nad "svi m ovi m st vari ma" (svjetskim
kral j evst vi ma), a Krist to nije zani j ekao (Mt 4,9-11).
Adamu j e bi o dodijeljen zadat ak da se bri ne za zeml j u: "Jahve,
Bog, uzme čovj eka i post avi ga u rajski vrt da ga obrađuje i čuva."
On nije uspi o u svoj em zadat ku i kao rezultat t oga post ao je Sot oni n
sluga. Radi j e j e sl ušao Sot onu no Boga. Čovj ečanst vo, sa samo neko-
liko i zni maka, j oš od tada prati Sot onu - njegovu filozofiju.
Kako se popul aci j a počel a širiti, ljudi su se posvet i l i vlasti Sot o-
ne sa zapanj uj ućom voljom. I kao rezultat t oga "Vi dj e Jahve kako j e
čovj ekova pokvar enost na zemlji vel i ka i kako je svaka pomi sao u
njegovoj pamet i uvijek samo zl oća" (Post 6,5). "U oči ma Božj i m zem-
lja se bila i skvari l a; nepr avdom se napuni l a. . . ta svako se bi će na
zemlji i zopači l o" (stihovi 11-12). Biblija nam govori da j e zat o Bog
posl ao svjetski pot op na zemlju (događaj koji su mnogi svjetski arhe-
olozi dokazal i - v. A. M. Rehwi nkl e, Potop s gledišta Biblije, geo-
logije i arheologije; Andr e Parrot, Potop i Noina Arka). Svi st anov-
nici zeml j e, s i zni mkom Noe i nj egove obitelji, bili su uni št eni .
NIMROD I BABILON
Poslije pot opa svi su na zemlji znali za Boga - i njegov način ži-
vota. Isprva su se bojali činiti zl o. Povijest j e zabilježila da j e "čovj ek
mnogo godi na ži vi o pod vlašću Jahve (Boga) bez gr adova. . . svi go-
voreći j edan j ezi k. . . Tada započe nesl oga" (Hygi nni us, str. 114).
27
Des Griffin
Kako se ova gr upa širila, počeli su napuštati pl ani nsko područj e Ara-
rat a gdje j e Ar ka pristala (Post 8,4). "Sva j e zeml j a i mal a j edan j ezi k
i riječi iste. Al i kako su se selili s istoka, naiđu na dol i nu u zemlji Ši-
nearu i tu se nast ane" (Post 11,1-2). Šinear, danas poznat kao drevna
Babilonija (Breasted, Drevna vremena), bila je predivna pl odna zemlja.
Ti su ljudi mogl i nastaviti živjeti pr ema Božj i m zakoni ma i uži -
vati u mi ru i obilju koje su i sprva osjetili. Umj est o t oga, odlučili su
pratiti grozan primjer Adama i Eve u t ome da "r ade po svom". Re-
zultati su bili kat ast rofal ni ! Iako j e zeml j a ostala pl odna, divlje zvi-
jeri su se množi l e, mnogo brže no ljudi, i mnogi su živjeli u strahu da
ih te st rašne zvijeri ne napadnu i ne poj edu.
U t om se razdoblju pojavljuje Ni mrod kao "spasi t el j " prestravlje-
nog st anovni št va. Ni mr od, sin Kuša, bi o j e snažan crnac koji j e ste-
kao reputaciju kao "moćni l ovac". Bi o j e svuda poznat po svojoj sna-
zi. Osl obodi o j e "zemal j ske" ljude nj i hovog straha od divljih zvijeri
i , uči ni vši t o, post ao i m j e vođa. Sl avni povj esni čar Al exander Hi sl op
u knjizi Dva Babilona govori o t ome da "nevjerojatna popul arnost
ovog čovj eka ukazuj e na nešt o zaista i zni mno u nj egovu karakt eru;
i ma obilje razl oga da se vjeruje da je u svoje vrijeme bi o vrlo omiljen.
Iako j e svoj om kr uni dbom Ni mrod napao patrijarhalni sust av i sma-
njio sl obode ljudi, mnogi su držali da im je doni o dobr a koj a su više
nego nadoknadi l a gubi t ak sl obode te su ga obasi pal i sl avom. U vrije-
me kad se poj avi o, divlje zvijeri koje su se kotile br zi nom većom ne-
go što su se ljudi rađal i , moral e su nanijeti vel i ke gubi t ke r ašt r kanom
stanovništvu koje se borilo za život i zacijelo su prestravile ljudska
s r ca. . . "
"Ni mr odova j unačka djela u izlovu divljih zvijeri si gurno su mu
doni j el a status naj većeg dobročinitelja ljudske rase. Zbog t oga j e, a i
zbog četa koje j e uvj ežbao, post i gao moć koju j e pokazi vao po zemlji
i, bez sumnj e, donekl e je ta moć bila i zasl užena. Zat i m. . . okuplja-
njem ljudi i nj i hovi m okruži vanj em zi dovi ma, j oš je vi še pri doni o to-
me da svoje dane mogu provoditi u miru, bez st rahova koj i ma su bili
izloženi t i j ekom nj i hovog rašt rkanog života. Unut ar zi di na utvrđenih
gradova nije bilo straha od divljih životinja; zbog sigurnosti koju su
t i me dobi l i , ljudi su si gurno osjećali da ih je Ni mr od si l no zaduži o.
Nije, dakle, ni kakvo čudo da j e ime ' moćnog l ovca' , koji j e i st odobno
bi o i prot ot i p ' božanst va ut vrda' , post al o sl avno. "
28
Tko upravl j a svi j et om?
"Da j e Ni mr od post i gao slavu samo zato, bilo bi dobr o. No neza-
dovoljan t i me što j e ljude osl obađao samo st raha od divljih zvijeri,
počeo i h j e osl obađat i i straha od Gospoda, što j e počet ak mudrost i
(Izr 9,10) i u čemu se samom krije istinska sreća. Zbog ovoga j e, čini
se, dobi o j e dno od i mena kojim su ga ljudi voljeli zvat i , i me ' Osl obo-
ditelja' ili ' I zbavi t el j a' " (Dva Babilona, str. 50- 51) . Hi sl op nastavlja
govoreći nam da "sva tradicija drevnih vr emena duguj e svoje post o-
j anj e djelovanju Ni mr oda i nj egovom uspjehu u odvraćanj u ljudi od
patrijarhalne vjere t e osl obađanj u ljudskih umova od pošt ovanj a pre-
ma Bogu i st raha od nj egova suda, koji j e si gurno bi o post oj ao dok j e
sjećanje na Pot op j oš bilo svježe. I u skl adu s i zopačenom l j udskom
pri rodom i ovo j e, bez sumnj e, činilo j oš j edan velik di o nj egove sla-
ve; jer ljudi će se spremno okupiti oko bilo koga tko će im ulijevati i
najmanje povjerenja s bilo kojom doktrinom koja bi im omogućila
zajamčenu sreću... iako su njihova srca i prirode nepromijenjen, i
premda žive bezbožnički..."
Sa svoj i m naukom i sl obodni m ži vot om koji j e razvi o među oni -
ma koji su ga okruži val i , odvajajući ih od svetih utjecaja koji su prije
više ili manj e nj i ma vladali, pomogao im je da st ave Boga i striktnu
duhovnost nj egovi h zakona na di st ancu. . . navodeći ljude da se osje-
ćaju i ži ve kao da su nebesa dal eko od zemlje i kao da Bog na nebe-
si ma ne može vidjeti kroz t amne obl ake, ili kao da ne gl eda s nego-
dovanjem na kršitelje svojih zakona. Tada bi svi takvi imali osjećaj da
mogu sl obodno disati i da mogu živjeti sl obodno. Zbog t oga takvi
ljudi nisu mogl i ne cijeniti Ni mr oda kao vel i kog spasi t el j a. . .
"Po sust avu kojeg j e Ni mrod bi o glavni i nst rument provođenj a,
ljudi su počel i vjerovati da i skonska duhovna pr omj ena u srcu nije
pot rebna i da promj ene mogu biti post i gnut e s amom vanj št i nom. . .
(On) je poveo čovječanstvo da traži svoje najveće dobro u senzual ni m
uži vanj i ma i pokazao im kako mogu uživati u grijehu bez straha da
će na sebe navući Božji gnjev. U razni m pohodi ma uvijek su ga pra-
tile čete žena, pj esma i gl azba, igre i bučna slavlja; sa svi me što je
mogl o razgaliti srce, posvet i o se uživanju u ljudskim dr aži ma" (str.
52-55). Sve što je Ni mr od radi o, činilo se sjajno u oči ma njegovih
suvremeni ka, oni h koji su po svojoj prirodi mrzili Božj e zakone (Rim
8,7) te su htjeli ići linijom manjeg otpora. Oni su željeli živjeti "do
srži " i "raditi po svom". Oni rekoše "Haj de da sebi podi gnemo grad i
29
Des Griffin
toranj s vr hom do neba! Pri bavi mo sebi i me, da se ne r aspr ši mo po
svoj zeml j i " (Post 11,4).
Ljudi se nisu samo štitili od divljih zvijeri gradeći si ut vrđeni
grad; t i me su t akođer uspostavili svoj autoritet - "pr i bavi mo sebi
i me". Ovo je t rebal o biti središte ljudske vlasti - a nužnost njihove
bogoboj aznost i bila bi potisnuta. Ni mr od i m j e bi o Vođa. Počeli su
graditi "toranj s vr hom do neba". S t ako vi soki m t ornj em mogl i su
raditi što su željeli, ne pokoravat i se Bogu, a i pak biti sigurni od nje-
gove kazne koja j e u prošlosti pot opi l a st anovni ke zeml j e.
Ni mr odova je moć rasla, ali urođenu žudnju ljudi za obožavanj em
t rebal o je zadovol j i t i . Ni mrod i njegovi pristaše namj er no su se pobu-
nili protiv i st i nskog Boga. Biblija nam govori da j e Ni mr od bi o " mo-
ćan l ovac pred Bogom". St rongov abecedni popi s riječi govori nam
da je hebrej ska riječ paniym, ovdje prevedena kao "pred", t rebal a biti
pr evedena kao "prot i v". Da, Ni mrod j e zaista bi o prot i v Boga (Post
10,8-9).
Koga su onda ljudi obožaval i kad su odbacili svog t vorca? Reče-
no j e: " . . . t e su zamijenili slavu besmr t noga Boga ki povi ma, t o j est
sl i kama smrt nog čovjeka, ptica, čet veronožaca i gmazova" (Rim 1,23).
Sjetili su se Zmi j e iz Raj skoga vrta (ljudskog neprijatelja); slavili su
j e, j er nisu li kroz nju dobili znanje o dobru i zl u? Zmi j a im ništa nije
naređi val a. I t ako j e na kraju ispalo da j e Zmi j a (Sot ona) bila obo-
žavana kao Prosvjetitelj (koji obasjava) ljudskog roda.
Sunce j e t akođer bilo omiljeni objekt obožavanja, zbog svojeg
svjetla i topline. Ta su dva izvora svjetlosti postala povezana i kako se
vjerovalo da Zmi j a obasjava duhovni svijet, za sunce se mislilo da
obasj ava fizički. Najčešći simbol sunca, ili boga sunca, bi o je disk sa
zmi j om omot anom oko njega (Bunsen, Hijeroglifi, Vol . 1., str. 497).
Zmi j a je bila općeni t o priznata kao simbol sunca (Druidi, str. 437) . U
Otkrivenju 12,9 Sot ona se j asno i zj ednačava sa Zmi j om: oči t o j e,
dakl e, da j e obožavanj e sunca obožavanj e zla. Sot ona j e, navodeći
ljude na zabl udu, asoci rao sebe s odr eđeni m obj ekt i ma koj i ma su
ljudi težili u obožavanj u, na takav način da obožavanj e zapr avo pri-
padne nj emu.
Kako je pri kazano u Poslanici Rimljanima 1,21-25: "Jer iako su
upoznal i Boga. . . t e su zamijenili slavu besmr t nog Boga ki povi ma, t o
30
Tko upravl j a svi j et om?
j est sl i kama smr t nog čovj eka. . . gmazova. . . te se klanjali i iskazivali
štovanje stvorenju umj est o Stvoritelju. "
Ovo su, dakl e, samo neke od više krivih vjera u koje su zavedeni
ljudi Ni mr odova doba, koji nisu željeli obožavat i i st i nskog St vo-
ritelja, Boga. Takva uvjerenja Ni mr od j e podr žavao i ona su mu pri -
bavi l a samo j oš veću vlast nad ljudima. Post ao j e svećeni k boga
Sunca, ili Bol - Kahn, što znači svećeni k Baal a. Dakl e, on j e bi o sve-
ćenik zle vjere.
Ni mr od j e bi o čovjek nezasitnih ambicija. Povijest nam govori
da j e pokor i o sve narode od Babi l ona do Libije - najveći di o t adaš-
njeg nasel j enog svijeta. On je bi o prvi vl adar koji je osnovao vojsku i
pokrenuo gospodarst vo, civilne i socijalne sustave. Namet nuo je soton-
sku religiju svi m pokor eni m narodi ma. U to se vri j eme nj egovo po-
gansko učenje proširilo i uhvatilo korijenje u svim narodi ma svijeta.
Ni j e za pret post avi t i da su svi bili zavedeni i u vlasti Ni mr oda i
nj egovog podmukl og učenja. Uvijek j e bilo oni h koji su, poput Noe,
stajali uspr avno i obožaval i pr avoga Boga. U Wi l ki nsonovu djelu
Egipćani, Vol . 4. , str. 330-332, saznajemo da je Šem, j edan od Noinih
sinova, uz pomoć grupe Egi pćana porazi o Ni mr oda. Nakon što j e
ubijen, nj egovo je tijelo i zrezano na mal e komadi će koji su posl ani u
mnoge gr adove tada poznat og svijeta kao okrut no upozorenj e oni ma
koji bi mogl i "učiniti ono Što je Oziris ( Ni mr od) uči ni o, te će isto biti
učinjeno i nj emu; isto će t ako biti isječen na komadi će" (Dva Babilo-
na, str. 64, 66).
Mogl o bi se misliti da je Ni mr odova smrt uj edno bi l a i kraj po-
ganskog obožavanj a koje j e on započeo. To nije t očno. Doduše, upo-
zorenje prot i v poganst va i mal o j e popri l i čan odjek na event ual ne
ot padni ke. Shvat i l i su da bi se, ako j e net ko moćan poput Ni mr oda
mogao biti ubijen na tako strašan način, isto to mogl o dogodi t i i nji-
ma, ako bi se saznal o da obožavaj u iste obj ekt e - i dol e. Ljudi su se
bojali obožavat i t e i dol e, iako su t o željeli. Bi l o j e pot puno j as no da
"ako se željelo nastaviti s i dol opokl onst vom - i ako se, povrh svega,
ono željelo unaprijediti, bilo je nei zost avno da se djeluje t aj no. . . U
t akvi m j e okol nost i ma, bez sumnj e, t ada započet sustav ' mi st eri j e'
koji se iz Babi l ona raširio po ci j el ome svi j et u" (Hi sl op, str. 66, 67).
Te su "mi st eri j e" bile kri nka koju su pogani uspost avi l i , koj om
su skri veni objekti obožavanj a bili predstavljeni neči m drugi m. Na
31
Des Griffin
taj bi nači n oni inicirani u misterije znali da obožavaj u zabranj eno
Sunce ili Zmi j u dok bi obožaval i nove si mbol e, ali neupućeni t o ne
bi znali. Sve bi im to bio misterij. Po Hislopu, cilj ovih misterija bio je
"podvrgnut i cijeli ljudski rod slijepoj i pot punoj podči nj enost i hije-
rarhiji koj a je ovi si l a o vl adari ma Babi l ona".
SEMIRAMIDA
Osoba koja j e okrenul a misterije u svoju vel i ku kori st bila j e Se-
mi rami da, Ni mr odova i zopačena žena. Ona j e "poznat a po t ome da j e
l j udi ma namet nul a odraz svog i zopačenog i zagađenog uma. Ova
prelijepa, ali napušt ena babi l onska kraljica ne samo da j e osobno bila
uzor neobuzdane požude i razvrata, nego je u mi st eri j i ma, u osni va-
nju kojih j e vodi l a gl avnu ul ogu, bila obožavana kao Rea, maj ka bo-
gova, u odvr at ni m obr edi ma koji su je poistovjetili s Vener om, maj -
kom svih neči st oća" (Hi sl op, str. 5).
Inspi ri rana svoj i m pravi m gospodar om, Sot onom, Semi r ami da j e
isplela mr ežu poganski h običaja koji su začarali mnošt vo. Važno j e
napomenut i da nisu sva njena učenja bila pot puno pogr ešna. Mnoga
od njih bila su t emel j ena na i st i nama, ali su vješto i zmi j enj ena t ako
da odvrat e pozornost ljudi od Boga Stvoritelja i usredot oče j e na
Semi r ami du i njezine babi l onske misterije. Nevj eroj at ni uspjeh Se-
mi r ami de i njezinih suradni ka je i zvan svakog pitanja. Cijeli njihov
sustav zasni vao se na osnovni m l j udski m el ement i ma - si gurnoj for-
mul i za "uspj eh" u mnogi m pot hvat i ma!
U kasni j i m godi nama čak je i dvanaest i zrael ski h pl emena pal o
kao žrt va babi l onski h misterija. U Sucima 2,13 či t amo: "Ot pal i su od
Jahve da bi služili Baal u i Ašt art i . " "Post avi še gr ozot e u Dom koji se
moj i m (Božj i m) i menom zove da ga oskvr nu. . . Baal u podi goše ' uz-
vi ši ce' da bi se bavili poganski m i dol opokl onst vom" (Jer 32,33-35).
U j ednom t renut ku degeneraci j a j e bila t ol i ko oči t a da j e Elijah -
sl uga pr avoga Boga - izjavio da su djeca i zrael ska " . . . napust i l a tvoj
Savez, srušila tvoje žrtvenike i mačem pobili tvoje proroke. Ost ao sam
sam, a oni traže mene, da i meni život oduzmu". Da, Elijah je mi sl i o
da j e samo on preost ao koji j e obožavao pravoga Boga: ali bi o j e u
krivu. Nešt o poslije Bog mu odgovara: "Ali ostavit ću u Izraelu se-
dam tisuća, sva koljena koja se nisu savila pred Baal om i sva usta koja
32
Tko upravl j a svi j et om?
ga nisu cj el i val a" (1 Kr 19,10-18). Novi zavjet je bi o sasvi m određen
prema činjenici da j e ovaj trend pr evagnuo nad i st i nom tijekom
godi na koje su u međuvr emenu prošl e. U Drugoj poslanici Korinća-
nima Sot ona (Baal) j e opi san ovi m riječima: " . . . oni ma koj i ma j e
Bog ovoga svijeta posve oslijepio nevjerničku pa me t . . . " U Otkrive-
nju 12,9 pi še da je "Sot ona zavodni k cijeloga svijeta". U Drugoj
poslanici Korinćanima 11,14 rečeno je " . . . j er se sam Sot ona pret va-
ra u anđel a svj et l a" te da na rel i gi oznom pl anu i ma sl uge " . . . i nj ego-
ve se sl uge pretvaraju da su sl uge pravednost i ". Da, Sot oni ne sluge
prerušavaju se u sluge Božje da bi prevarile veći nu ljudi. U Otkrive-
nju 9,11 Sot ona j e opi san kao "kr al j . . . čije i me j e . . . Abaddon" (Ra-
zaratelj). Tek kada j e Isus Krist došao na scenu četiri tisuće godi na
poslije Adama, napokon j e postojala osoba koja j e mogl a nadvisiti
Sotonu kao vl adara svijeta. O i shodu te epske bi t ke či t amo u Luki 4.
Nakon što j e Isus bio bez hrane i vode čet rdeset dana, Sot ona
". . . pokaza mu za tren oka sva kral j evst va ovog svi j et a. . . " Sot ona ta-
da izvlači svoju gl avnu kartu: "Dat ću ti svu vlast nad nj i ma i raskoš
koja im pri pada, j er je meni predana i dajem je kome hoću. Dakl e, sva
će pripasti tebi ako mi se pokl oni š" (stihovi 5-7). Obrat i t e posebnu
pozornost na t o da j e Sot ona t vrdi o da mu j e dana kont rol a nad
cijelom zeml j om, da je ona pod nj egovom vlašću, a Isus to nije ni u
j ednom času por ekao. Znao j e da j e t o t očno!
Obrat i t e pozornost i na to da se Isus nije suprot st avi o Sot oni
ljudskim ar gument i ma. Citirao je spise i zapovj edi o Sot oni : "Stoji pi -
sano: ' Gospodar u, Bogu svojemu, klanjaj se i nj emu j edi nom s l uži ' "
(stih 8).
Obrat i t e sada pozornost na Sot oni nu novu varku. Ci t i rao j e spi se
iz Psalama 91,11-12 - i i zokrenuo ih u svoju korist. " Ako si zaista
sin Božji, skoči odavde dolje, j er j e pi sano: ' Nar edi t će svojim
anđel i ma za tebe da te neprestano čuvaj u' , i ' nosit će te na rukama da
ne bi gdje nogom udari o o ka me n' " (stihovi 9-11).
Kristov odgovor j asno pokazuje da j e obećanje Božje zaštite dano
samo za slučaj nužde - "ako bi " ili "u slučaju da" i maš nesreću. Isus je
odgovori o: "Rečeno j e: ' Ne kušaj Gospodar a, Boga svoga, t i me što
ćeš sam i zazvat i nesr eću. ' "
Konačno se Sot ona susreo s neki m j ači m od sebe. Duhovne
"či ni " koje je namet nuo čovječanstvu j oš od vremena post anka, u
33
Des Griffin
pot punost i je ukl oni o Isus Krist. U t om je trenutku Krist uspi o nad-
j ačat i Sot onu pokoravaj ući se pot puno vlasti Boga, unat oč mnogi m
pot eškoćama i i skušenj i ma.
Kristu t akav položaj nije bio dan odmah. Mor ao j e umrijeti za is-
kupljenje čovj ečanst va. Mor ao se izdići iz mrtvih da bi bi o naš spa-
sitelj i tada se podi ći u nebesa da bude naš miritelj sa svemoćni m
Bogom.
Nakon Kri st ova raspeća mnogi su mislili da je kršćanst vo, kako
god da se zval o u t om vremenu, bilo uni št eno, stvar prošl ost i .
"Vr aćam se svom poslu ribara", uzvi knuo j e i mpul zi vni Petar.
"I demo s t obom", prekinuli su ga učenici (Iv 21,3).
Poštujući uput e uskrsnul og Isusa Krista, koj ega su sreli nedugo
nakon gore navedenog događaja, ostali su u Jeruzal emu čekajući "obe-
ćano". "Požar " kršćanst va krenuo j e na Duhove, 31. godi ne nove ere,
kada su učeni ci bili prožeti moći ma i sposobnost i ma koj e su dal eko
nadi l azi l e nor mal u (Dj 2,1). Oko tri tisuće ljudi bi l o je pr eobr aćeno
tog dana (stih 41) . I "mnoge čudesne znakove činili su apost ol i " (stih
43) .
Nova oži vl j ena vjera proširila se Pal est i nom i nast avi l a se širiti.
Čak je bilo r ečeno da su apostoli "uzbuni l i sav svijet" (Dj 17,6).
Ono što mor amo imati na umu j e da j e do tog vr emena Sot ona,
"bog ovoga svi j et a" (2 Kor 4,4), okr enuo svijet nagl avačke sa svo-
j i m pr i j evar ni m t akt i kama. Apost ol i su pod vods t vom us kr s nul og
Gos poda I susa Kr i st a i mal i puno posl a da ga vr at e u pr avo stanje.
Kroz cijela Djela apostolska velik je naglasak stavljen na uskr snuće
I susa Kri st a.
Cr kva je munj evi t o rasla i širila se. Propovi j edal o se Evanđel j e i
ljudski su se životi dramat i čno mijenjali: napokon su mogl i sagledati
veliku sliku ži vot a, ne gledajući ga više iskrivljeno. Živjeli su život
"u i zobi l j u" (Iv 10,10).
34
KRŠĆANSTVO SE ŠIRI POPUT POŽARA
Tko upravl j a svi j et om?
ŠIMUN MAG
Bilo j e l ogi čno da "veliki Zmaj , stara Zmi j a koj a se zove vrag -
Sotona, zavodni k cijelog svijeta" (Otk 12,9) neće sjediti prekri ženi h
ruku uz t ako nepovol j an (za njega) tijek događaj a. Od onoga što se
činilo kao konačna pobj eda razapinjanjem Isusa, Sot ona j e sada bi o
suočen s pot puni m poni ženj em od strane nove crkve, inspirirane i
vođene, kako je zaista i bilo, uskrsnulim Isusom Kri st om. Napokon je
postojala prava duhovna svjetlost - di nami čna duhovna istina koja j e
promi j eni l a l j udske ži vot e i donijela rezultate za koj i ma su mnogi
čeznuli, a t ako rijetki zaista uživali: ljubav, radost, mi r, dobrohot nost ,
vjeru, samokont r ol u - i stvaran smi sao ži vot a!
Ovo j e l ogi čko zaključivanje poduprt o činjenicama. Sot ona j e
imao vjernoga slugu, "adut a" kojega je čuvao za takvu priliku. Nj egovo
je ime bilo Ši mun Mag. On se prvi put spominje u Djelima apostol-
skim 8.
Ši mun je bi o svećenik babi l onske religije koji je djelovao izvan
Samarije. Biblija j asno govori da žitelji Samari j e nisu bili Izraelci:
bili su Babilonci koje je kralj Asirije doveo "i nasel i o ih u gradovi ma
Samari j e" (2 Kr 17,24). Idući stihovi otkrivaju nam da ovi ljudi nisu
bili zai nt eresi rani za službu i pokoravanj e Stvoritelju. Bili su pogani
do srži.
Djela Apostolska 8 govore nam da je tijekom dugog razdoblja Ši-
mun Mag sebi i zgradi o prilično vel i ko vjersko carst vo u Samari j i . On
se "bavi o vračanj em i čarao nar od. . . i zdavao se za nešt o vel i ko". Svi
su ljudi "od naj manj eg do naj većeg" bili toliko zal uđeni nj egovi m
čaranjem da su ga proglasili "si l om Božj om" - sami m Bogom (Dj
8,9-11).
Kad j e apost ol Filip počeo propovi j edat i evanđel j e u Samari j i ,
"narod j e j ednoduš no pokl anj ao pozornost Fi l i povi m riječima. Kad
ga je sl ušao i gl edao čudesa koja je či ni o" (stihovi 5, 6). Bili su vrlo
i mpresi oni rani čudi ma.
Nedugo nakon toga Šimun j e, potaknut svojim vl adarom Sot onom,
uočio veliki potencijal kršćanst va kao oruđa u nj egovom vl ast i t om
uzdizanju. Bez pokajanja svojih grijeha, mijenjanja cijelog svog ži-
vota i ostavljanja svoje poganske religije, Ši mun je pokušao sebi ku-
piti apost ol st vo u crkvi. On je želio "te moći ", ili sl užbenu pot poru
35
Des Griffin
(stihovi 18-19), da bi mogao krenuti i propovijedati bezakonj e i uzdići
poganst vo u i me, što bi bilo kao i s odobrenj em, Isusa Krista.
Apost ol Pet ar žest oko j e iskritizirao Ši muna nazvavši ga prože-
tim "ot r ovnom žuči i bezbožni m okovi ma". I na st ar ogr čkom mu je
Pet ar r ekao "Neka ide u propast tvoj novac zajedno s t obom" (stihovi
20, 23).
Ni gdj e se ne spomi nj e da je Ši mun pri st upi o pravoj crkvi - tijelu
Isusovom. Preuzeo j e, međut i m, ime Isusa Krista i, barem nomi nal no,
neka od nj egovi h učenja. Učenj a j e pomi j ešao sa svoj om religijom
babi l onski h misterija. St avi o j e "kr šćansku" etiketu na novu orga-
nizaciju i radi o na nj ezi nom priznanju kao uni verzal ne religije. Bi o je
vođa!
Sve ove či nj eni ce se j asno vi de iz povi j esni h i zvora: " . . . ne bi
trebalo pret post avi t i da se Ši mun, razišavši se s kršćani ma, odr ekao
svega št o j e nauči o. Vjerojatnije j e da j e neke od kršćanski h ideja pri-
svojio i ukomponi r ao ih u svoj sust av. Tako je post ao vođa nazadne
sekt e, vjerojatno nomi nal no kršćanske, koja j e sasvi m si gurno upo-
trebljavala nešt o iz kršćanske t ermi nol ogi j e, ali koja je u stvarnosti
bila ant i kršćanska i uzdi zal a Ši muna kao središnju figuru, koja je u
kršćanstvu pri padal a Isusu Kristu" (Hasting, Rječnik apostolske crkve,
Vol . 1., str. 497) .
"Mj ešavi na poganst va i kršćanst va bila je posebno oči t a u Ši mu-
novom sust avu; l ako j e objašnjiva ličnošću Ši muna Maga, koj i . . . j e
došao u kont akt s kršćanski m učenjem, bez da je post ao stvarni prista-
ša" (str. 496) .
Iz dr ugog i zvora saznaj emo da j e "aut or ili prvi predst avni k
ovog pokr št enog poganst va. . . bi o Ši mun Mag, koji j e bez sumnj e i s-
krivio kr šćansko učenje s poganski m idejama i obi čaj i ma" (Apost ol -
sko kršćanstvo, Vol . 2. , str. 566) i "kasnije je nast oj ao, koristeći se
pri t om kr šćanst vom, utemeljiti konkurent sku (kršćanskoj ) uni verzal -
nu religiju" (str. 514) .
Dakl e, sasvi m j e j asno da j e Ši mun i mao sot onski stav i rasuđi -
vanje: bio je lažac, prevarant i žudio je za totalnom vlašću.
Zapisi apost ol a j asni su u nj i hovom proklinjanju i upozoravanj u
na šimunski sustav pogani zi ranog "kršćanstva". Vi še put a ono se spo-
minje kao pot puna prijevara i smrt na zamka za pr ave kršćane. U
Drugoj poslanici Korinćanima 11,4 nal azi mo upozorenj e za one koji
36
Tko upravl j a svi j et om?
su propovi j edal i "dr ugog Isusa" i imali "drugoga duha" (ili st av). So-
tonine sl uge ( pr edvođene Ši munom Magom) bile su "prerušene u
sluge pravi čnost i " (Isusove istinite predstavnike) i odvodi l e su mase
ljudi u zabl udu. Oduvi j ek je ljudskim bi ći ma bilo l akše (s nj i hovom
ljudskom pr i r odom di j amet ral no suprotnoj volji nj i hovog Stvoritelja,
Jer 17,9 i Rim 8,7) ići put em Sot one, nego Božj i m put em. Sot oni n
put i ljudska pri roda vrlo se dobro slažu. Pri rodnom, uobi čaj eno pu-
t enom umu, dokt ri ne luciferijanizma (ili i l umi ni zma) či ne se "prosvi -
j et l j eni ma" i "pot puno ispravnima". Međut i m, otrov u boci s etiketom
"med" j oš uvijek j e ot rov. Poganst vo s et i ket om kršćanst va j oš uvijek
j e otrov i smr t onosno poganst vo. Samo j e j edan nači n da se bude krš-
ćani nom - Božji način (Iv 10,7 i Dj 4,12).
Ši munova babi l onska kri vot vori na kršćanst va (pokršt enog po-
ganstva) datira iz 33. godi ne - dvije godi ne nakon formiranja prave
kršćanske cr kve.
Djela apostolska prikazuju pravu povijest kršćanst va do godi ne
69. Ono što j e uslijedilo poslije toga u povijesti j e poznat o kao
"i zgubl j eno st ol j eće" ili "doba sj enki ". Činjenica j e da "od svih raz-
doblja iz crkvene povijesti, o ovome najmanje znamo. . . Pedeset godi -
na poslije svet og Pavl a preko crkve j e navučena zavj esa kroz koju
uzal udno nast oj i mo prodrijeti pogl edom. A kada se 120. g. napokon
podi že sa zapi si ma prvih crkveni h otaca, nal azi mo crkvu u mnogo
čemu bi t no drugačiju od one iz dana sv. Pavl a i sv. Pet ra" (Jesse Ly-
man Hurl but , Povijest kršćanske crkve). Slavni povj esni čar Edwar d
Gi bbon i skreno izjavljuje u djelu Slabljenje i propast Rimskog Car-
stva da "oskudni materijali crkvene povijesti rijetko omogućavaj u
prodrijeti kroz obl ak koji visi nad prvi m razdobl j em cr kve".
Obratite pozornost na riječi "sjene", "zavjesa" i "obl ak". Sada po-
staje oči t o da j e "i zgubl j eno st ol j eće" izravan rezultat ogr omnog za-
taškavanja i uni št avanj a dokaza, njihove pri rode i namj ene. Već smo
uvidjeli da je Sot ona princ t ame i onaj koji pokušava uništiti istinu.
Šimun i nj egove pristaše, inspirirani Sot onom, bili su j ako zauzeti
dovodeći svijet j oš j ednom u zabl udu (Otk 12,9).
Nastavljajući našu istragu crkvene povijesti, nai l azi mo na mnoge
dodat ne šokant ne činjenice koje će poljuljati broj na ustaljena uvjere-
nja. U Rječniku kršćanske biografije, Vol . 4. , str. 682, zapi sano je da
"kada je Justin mučeni k napisao svoju knjigu Apologija (152. g.), čini
37
Des Griffin
se da j e Ši munova sekt a bila vrlo moćna, j er četiri put a spomi nj e nje-
nog osni vača, Ši muna. . . i govori da je stigao u Ri m u doba Klaudija
Cezar a ( 45. g.) t e ost avi o takav doj am svojim magi čni m moći ma da
j e bi o slavljen kao bog, s podi gnut i m ki pom na Ti bet u i zmeđu dva
most a, ispod koj ega j e pisalo ' Si moni deo Sanct o' (sveti bog Ši -
mun) ".
Je l i Just i n mogao izmisliti takvu pri ču? Teško! "Mal o j e dokaza
na temelju kojih bi se ovakva preci zna Just i nova izjava mogl a
odbaci t i ; izjava koju j edva da bi mogao ugroziti u isprici Ri mu, gdje
j e svaka osoba i mal a priliku uvjeriti se u njenu točnost. Da j e pogri -
j eši o, to bi odmah bilo razot kri veno i drugi pisci ne bi čest o ponav-
ljali tu pri ču, kao što su činili" (Hast i ngs, Vol . 2. , str. 496) .
APOSTOL PETAR NIKADA U RIMU
Pri l i čno je i znenađuj uća činjenica da ni cr kvena ni biblijska po-
vijest ne sadrže bi l o kakav dokaz da je apostol Petar ikada bi o u Ri -
mu. Zapr avo, postoji gomi l a dokaza da Petar ni kada nije bi o u Ri mu.
Vrl o cijenjena Encyclopedia Biblica j asno govori da "Just i n. . . nema
ni kakvi h podat aka o Petrovoj nazočnost i u Ri mu".
Post oj e mnogi biblijski dokazi da apostol Pet ar ni kada nije bi o u
Ri mu i da ni kada nije vodio kršćansku crkvu u tom poganskom gradu.
Ovo su samo neki od njih:
Pet ar j e bi o apostol dodijeljen Ži dovi ma - Obr ezani ma. Pavao j e
bi o apost ol zadužen za odnose s pogani ma. Godi ne 5 1 . Pet ar j e bi o u
Ant i ohu, gdje je ušao u sukob s Pavl om j er nije htio sjediti (Petar) s
pogani ma; vrlo čudno, ako je bi o rimski bi skup (Gal 2, 11-21).
Pavao j e bi o osni vač crkve u Ri mu 55. ili 56. g. Pavao j e napi -
sao t adašnj i m kršćani ma: "Žel i m vas vidjeti da bih vam mogao
prenijeti nešt o od duhovnog dara, da biste do kraja bili ut emel j eni "
(Rim 1,11). Da j e Petar bio taj koji je uspost avi o kršćansku zajednicu
u Ri mu nekol i ko godi na prije, t akva izjava je mogl a biti shvaćena sa-
mo kao t eška osobna uvreda Petru.
Nar avno da t o nije bio slučaj, j er j e Pavao napi sao kr šćani ma u
Ri mu: "- i zat o bri žno nastojao - da ne propovi j edam r adosne vijesti
gdje je Krist već poznat, da ne gradi m na tuđem t emel j u" (Rim 15, 20).
38
Tko upravl j a svi j et om?
Također obrat i t e pozornost na kraj pi sma kr šćani ma u Ri mu, u
kojem Pavao šalje svoje pozdrave dvadeset osmori ci ljudi, ali ne spo-
minje Petra. Zašt o? Petar j ednost avno nije bio u Ri mu.
Kada j e Pavao na kraju došao u Ri m, odmah j e sazvao ži dovske
gl aveši ne. . . (i) t umači o im i svjedočio o Božj em kral j evst vu, uvjera-
vajući ih od j ut ra do večeri u događaje vezane uz Isusa, iz Mojsijevog
zakona i zapi sa proroka. Da je Pet ar (koji je bi o ort odoksni Židov)
bio ri mski bi skup u godi nama koje su pret hodi l e ovi m događaj i ma,
ovi bi ži dovski vođe si gurno bili upoznat i s osnovama kršćanske vje-
re (Dj 28,17-23).
Na kraju svog služenja u Ri mu Pavao je napi sao bar em šest pi-
sama u koj i ma Pet ar niti j ednom nije spomenut . Pavao je napi sao:
"Jedini je Luka sa mnom" (2 Tim 4,11).
" Š I MUN P E T AR " U RI MU
U j e dnom je crkvena povijest pot puno i bespogovor no j asna: u
Rimu je tijekom sredine prvog stoljeća postojao "Ši mun Petar" i osta-
vio je vrlo velik utjecaj na religijsku scenu u tom poganskom gradu.
Dublje istražujući izvore religije babilonskih misterija, nai l azi mo
na mnoge či nj eni ce koje u odnosu sa svj et skom si t uaci j om otvaraju
nove put eve razumi j evanj a.
Povijest nam ot kri va da su poganska božanst va koja su oboža-
vali Babi l onci i Grci bila znana kao Petri: "Ne samo bogovi , nego i
Hi erophat ae (posebni bogovi ), u većini hramova, zaj edno sa sveće-
nicima koji su sudjelovali u izvođenju misterija, bili su zvani Pat res"
(Bryant, Drevna mitologija, Vol . 1., str. 354). Davi dsonov Židovski
rječnik kaže da sugl asni čka riječ P-T-R (Petar) znači "odgonet nut i ".
Svećeni ci babi l onske i drugi h religija misterija tvrdili su da ima-
ju moć odgonet nut i poganske misterije. U Luceii Fragments nal azi -
mo da su drevni Rimljani držali Nept una, Sat urna, Mar sa i Li bera
"bogovi ma" Pet rova ranga, to jest, gl avni m bogovi ma. U prvom stolje-
ću Ri m je bi o poznat kao "grad bogova". Svi su "bogovi " poganst va
t amo bili zast upl j eni .
Kada j e Ši mun Mag došao u Ri m, opči ni o j e t amošnj e st anovni -
ke svojim "magi čni m" (demonski m) moći ma i uskoro post ao poznat
kao Ši mun Petar - Šimun Odgonet ač (babilonskih misterija).
39
Des Griffin
Ši mun j e, kako smo prije vidjeli, preuzeo i me Isusa Krista - i
mnogo t oga iz kršćanske t ermi nol ogi j e - te je to kori st i o kao oruđe
za širenje svoj eg utjecaja.
Obožavanj e Pet ra ili Pet hora se može pronaći j oš u Mezopo-
tamiji, gdje je i dol opokl onst vo i začeto i gdje je Ni mr od gradi o babi -
lonski toranj. U Deuteronomiju 26,4 nal azi mo da je Bal aam ili "Pet hor
mezopot ams ki " bi o pl aćen baciti prokl et st vo na izraelski narod. Po-
vijest nam govori da j e Pet hor bilo svet o mjesto na uzvi si ni "gdj e se
nal azi l o proroči št e, zbog toga nazvano Pethor ili Pet hora, što znači
mjesto odgonet avanj a, ili proroči št e. Ovdj e j e bez sumnj e bila grupa
svećeni ka, s Bal aamom na čelu".
Bal aam je bi o gl avni Pat ora (Petar) u Pet horu (Pet rovu hramu) u
Mezopotamiji, domu idolopoklonstva i krivovjerstva. Vidljivo je iz nje-
govog i mena da j e Bal aam ("Osvajač nar oda" na semi t skom j ezi ku)
sebe dr žao nasl j edni kom Ni mroda, osni vača religije babi l onski h mi -
sterija. Grci su Ni mr oda zvali Ni chol as, što j e t akođer znači l o "Osva-
j ač naroda".
Tr ebal o bi t akođer napomenut i da j e Ni mrod bi o poznat i po dru-
gi m i meni ma diljem naroda tadašnjeg poznat og svijeta: Mi t hras i
Janus neka su od njih. Janus, "bog" Petrovog ranga, kod starih Rimlja-
na pri kazan "s kl j učem u j ednoj ruci ", predst avl j ao j e "čuvar a vrat a
neba i zeml j e".
"Ovidije govori o njemu (Janusu). . . ima dva lica da obilježi svoju
dvostruku vl adavi nu nad nebom i nad zemljom - da su mu sve stvari
ot vorene i zat vorene po njegovoj volji, da on vlada svi j et om. . . te da
nadzire nebeska vrat a" (Klasični priručnik, str. 388).
Ovdj e i mamo Pet ra u Ri mu stotine godi na prije Kri st a i prije ro-
đenja apost ol a Petra, koji j e tvrdio da vlada "bi serni m vrat i ma". Tr e-
ba, naravno, zabilježiti da kat ol i čka crkva t akođer iznosi iste tvrdnje
za sebe i svog "Pet ra".
Sir James Frazer u Zlatnini granama, Vol . 1, str. 471, ističe da je
"među bogovi ma i st očnog podrijetla, koji su se u slabljenju i st očnog
svijeta međusobno natjecali za privrženost zapada, bilo i staro perzi j -
sko božanst vo Mi t hra. O njegovoj ogromnoj popul arnost i svj edoče
mnogi njegovi spomeni ci diljem Ri mskog Carst va. Kako u učenju,
tako i u obredi ma, Mithrin kult ima mnogo dodirnih t očaka s religijom
Maj ke bogova, a isto tako i s kršćanst vom. "
40
Tko upravl j a svi j et om?
Obrat i t e pozornost na to da Frazer piše o situaciji koja je bi l a
akt ual na tri ili četiri st ot i ne godi na nakon smrti apost ol a. On j as no
ističe da u to vri j eme čisto pri mi t i vno kršćanst vo (učenj e Isusa Kri st a
i vjera apost ol ska) ni kako nije nest al o sa scene. On t akođer ističe da
j e "nova" crkva usvojila poganske svetkovine. Frazer zaključuje kako
"sličnosti ' kr šćanski h' s poganski m svet kovi nama su prevel i ke i
prečest e da bi bile sl učaj ne" (str. 475) .
Ne, t o nije slučajnost! Sot oni ne sluge su ponovno radi l e na reli-
gi oznom zavođenj u ljudi. Povezi val i su sve stare poganske religije u
j ednu, uni verzal nu (kat ol i čku) crkvu i prodaval i to l j udi ma pod "kr š-
ćanskom" et i ket om. Nevj ešt u se oku ova kri vot vori na činila izvor-
nom - "pr avom st vari ". Tek kada se cijeli sustav sagl eda izbliza, ot-
kri vamo da je riječ o Vel i koj babi l onskoj religiji misterija prerušenoj
u "kršćanst vo" (Otk 17). Za podrobnije informacije o babi l onskom re-
ligijskom sust avu pročitajte Dva babilona Al exander a Hi sl opa i knji-
ge Razotkrivena Izida (egi pat ska boži ca pl odnost i nap. pr.) i Tajno
učenje Ma da me Bl avat ski .
Ako j oš uvijek ima čitatelja koji imalo sumnjaju u istinitost proči-
tanoga te nisu pot puno uvjereni kako je "Ši mun Petar" ri mskog katoli-
cizma nitko drugi no Ši mun Mag - "Pet ar" religije babi l onski h miste-
rija u pr vom stoljeću u Ri mu - trebali bi uzeti u obzir ovaj zapanjujući
zapis Wer ner a Kel l era o smrti i pokopu "Ši muna Pet ra". Vodeći
katolički povj esni čar zabilježio j e da "na noć nj egove smrti na kri žu,
Pet rove pri st aše su spalili nj egovo tijelo. Kao u slučaju Isusa na brdu
Kalvarija, ono je bilo zamot ano u pl at no i tajno odneseno u pogansku
spalionicu u Vi a Cornelia, iza zidina arene. To se pogansko groblje na-
lazilo na brežuljku zvanom Vat i canus (Vat i kanski brijeg): latinska
riječ vatis znači ' prorok' ili ' gat ar' . U prošlim vr emeni ma t amo se na-
lazilo et r uščansko proroči št e" (Biblija kao povijest, str. 368).
Vrl o j e mal o, ako uopće, mjesta sumnji da j e ovaj "Pet ar " zapra-
vo bio Ši mun Mag, a ne apostol Petar. Pogansko grobl j e je l ogi čno i
odgovaraj uće mj est o za Ši munov pokop. Također se podr azumi j eva
kako pravi kršćani ne bi izabrali pogansko groblje - i to gl avno - za
pogreb svog bl i skog prijatelja.
Petar j e, nar avno, bi o židov i nesmiljeni prot i vni k poganst va. Ži -
dove su uvijek pokapal i na nj i hovom groblju. Ovaj apost ol Petar ne
bi se žel i o "poj avi t i " na poganskom groblju.
41
Des Griffin
Kako j e vri j eme prolazilo, "nova" crkva nast avi l a j e svoj pad u
najdublje poganst vo. U r anom čet vrt om stoljeću car Konst ant i n pri-
hvat i o j e ovo Ši munovo "pokršt eno poganst vo" kao sl užbenu religiju
Ri mskog Carst va. Tada j e post al a "ugl edna" i uskoro j e, kako se
Kri st ova cr kva osnoval a, bila pri hvaćena. Povijest j e zabilježila da j e
"samo djelovanje u novoj vjeri post al o vi zom za carevu nakl onost i
ured, (i kao rezultat) licemjerje i sebi čnost zamijenili su i skrenost i
posvećenost koji su obilježili prvobi t ne i progonj ene kr šćane" ( My-
ers, Rim: uspon i pad, str. 406) . Ova je crkva u čet vrt om stoljeću bila
"knj i ga. . . bol est i ; moral ni h povreda, korupci j e i i skori št avanj a. . . (i)
post oj al o j e nesvet o zani manj e za zaređivanje kako bi se izbjeglo
plaćanje poreza" (Thomson, Gospodarska i socijalna povijest srednjeg
vijeka, str. 61). Iz istog i zvora saznaj emo da je "korupcija u crkvi
bila u najmanju ruku jednako zaslužna za crni vijek kao i propast rim-
ske civilizacije i najezda barbara. Daleko od konstruktivnog utjecaja,
crkva je u Rimskom Carstvu imala destruktivni i razarajući utjecaj
prve klase" (str. 64). Kako je vrijeme prol azi l o, "cr kva je post epeno
pri svaj al a dr žavnu moć i rezul t at nije bi l o kr šćanst vo, nego manj e-
-vi še kor umpi r ana hijerarhija koja j e kont rol i ral a eur opske narode,
čineći crkvu ugl avnom pol i t i čki m pogonom" (Hurl but , str. 80). Ta j e
svjetovna crkva bila prava kl opka nemoralnosti, poganske filozofije i
duhovne prost i t uci j e. Sve moguće gadosti bile su prije pravi l o no
i zni mka. Povi j esni dokazi događaj a i z mr ačnog srednj eg vijeka t o-
liko su zaprepašćuj ući da je to nešt o s či me se svaka i skrena osoba
mor a ot vor eno suočiti. Ovo t ragi čno poglavlje ljudske povijesti nisu
ispisali poni zni , duhom vođeni pristaše učenja uskr snul og Isusa Kri -
sta, koji su se svaki m djelićem svog bića trudili služiti Stvoritelja:
prije ga je i spi sal a grupa urot ni ka gl adni h moći , koji su se držali za-
j edno, nadahnut i Sot onom, a sve pod kr i nkom "kr šćanst va" - ali
zadržavajući svu sot onsku pokvarenost poganskog Babi l ona.
Kombi naci j a "pl odova" njihovih ži vot a - nj i hovog učenja, filo-
zofije i pri vat nog angažmana j asno je ukazivala na to kako ovdje nije
bila riječ o kršćanskoj crkvi. "Dakl e: prepoznat ćete ih po njihovim
r odovi ma" (Mt 7,20).
Mračni srednji vijek nije bilo samo razdoblje stagnacije, vrijeme
kada su se svjetski događaji odvijali sa smanjenim ent uzi j azmom. Bilo
je to razdoblje stalne degeneracije u svi m vi dovi ma ljudske aktivnosti
42
Tko upravl j a svi j et om?
tijekom koj ega su znanje i uvidi razvijani od post anka svijeta bili ili
uništeni ili duboko potisnuti.
REFORMACIJA I MARTIN LUTHER
Nakon got ovo tisuću godi na nazadovanja, okovi mr ačnog vijeka
napokon su slomljeni stupanjem renesanse na europsku scenu - povra-
tak zanimanja za umjetnost, znanost i književnost i, dakako, reformacija.
U godi nama koje su uslijedile, milijuni su ljudi pretpostavljali da
j e reformaci j a bila samo religiozni pokret. Sl i ka t i suća i skreni h, pot-
puno posvećeni h ljudi koji se diljem Europe hrabro i pr edano bore za
povratak vjeri "koja je j edanput zauvijek predana svet i ma" (Jd 3)
prilično j e mut na, ako ne pot puno izvan fokusa. Istina j e da j e religija
bila samo j edan od mnogo faktora uključenih u reformaciju: druge
komponent e ukl j uči val e su političke, financijske i i nt el ekt ual ne as-
pekte. Nakon mnogo stotina godi na političke i religiozne potlačenosti i
visokih poreza, snažan val naci onal i zma prekri o je Europu. S njim je
došla i želja mnogi h da se osl obode diktata crkve, kao i želja da sami
upravljaju svoj i m posl ovi ma. Mnogi su reformat ori upotrebljavali
religiju kao kri nku za ekspanziju svojih političkih ambi ci j a.
U počet ku, mnogi su reformatori ugl avnom bili zai nt eresi rani za
obračun s monst r uozni m i zopačenost i ma koje su prevl adaval e u Ri -
mokat ol i čkoj crkvi . Mart i n Lut her j e ost ao u crkvi nekol i ko godi na
nakon što je njegovih četrdeset devet teza i zvj ešeno na vrat i ma dvor-
ca u Wi t t enber gu. I zmeđu ost al og, osudi o j e prodavanj e "opr ost a"
(prihod od kojeg j e i zgrađena ogr omna bazi l i ka Sv. Pet ra u Ri mu) .
Nije napadao kat ol i čko učenje.
Reformacija j e pot aknul a povećano zanimanje obi čnog čovjeka za
poznavanj e Biblije. "Kako j e preporod književnosti uči ni o sadržaj
Novog zavj et a poznat i m, post al o j e j as no da j e ono št o j e kraj em pet -
naestog stoljeća imalo etiketu kršćanstva, u usporedbi s oni m što zna-
mo o kršćanst vu na kraju doba apostola, bilo j edva prepoznat l j i vo"
(Pl ummer, The Continental Reformation, str. 17). "Kršćanski narodi
nisu se više ugledavali na svetog i živućeg Boga, ( nego su) našli ut o-
čište u svemu što je praznovj erna, prepl ašena i uzbunj ena mašt a mo-
gla smi sl i t i " ( d' Aubi gne, Povijest reformacije, str. 17).
43
Des Griffin
Da su svi vođe reformacije bili pot puno iskreni "tražitelji i st i ne"
i da su živjeli u skl adu sa svojim pozi vom "Biblije, samo Biblije i ni-
čeg dr ugog osi m Biblije", ne bi se rascjepkali u zbrku različitih vjer-
skih pri padnost i koje vi di mo u današnj em svijetu.
Al i to nije bi l o suđeno. Veći di o "vat renost i " i ent uzi j azma usko-
ro j e nest ao. Umj est o rast uće ljubavi i posvećenost i onome t ko j e
"Put, Istina i Ži vot " (Iv 14,6), nekršćanski stavovi mržnje, sukoba, za-
visti i osuđi vanj a podigli su svoje ružne gl ave i raskolili pokret od
vrha do dna.
Cr kvena j e povijest prepuna primjera mnogi h ljudi koji su "i sko-
ristili anđel e", radili kompr omi se, zagovaral i dvost ruka mjerila i po-
litizirali u svoju korist.
Mnogi "r ef or mat or i " odbacili su čisto kršćanst vo i trudili se os-
novat i svoj e vlastite crkvene ogr anke. Upr avo j e t a crkvenost , umj e-
sto kršćanst va, podbaci l a u vođenju čovj ečanst va do spoznaj e smi sl a
ži vot a - samog razl oga našeg postojanja.
44
PETO POGLAVLJE
U Nj emačkoj se izrodila dijabolična zavjera koja je zavel a nebro-
j ene mi l i j une i koj a - u današnj e vri j eme - prijeti uni št enj em zapad-
ne civilizacije.
U godi nama koje su uslijedile poslije reformaci j e, nova škol a
mišljenja, poznat a kao njemački raci onal i zam, prevl adaval a je u kru-
govi ma "vi šeg znanj a". Raci onal i zam se razvi o najprije u Nj emač-
koj, budući da je to bila j edi na zeml j a s rel at i vnom sl obodom misli i
religije. U dr ugi m zeml j ama sl oboda misli je bila zabranj ena; crkveni
vođe progoni l i su i ubijali one koji su izražavali svoje mišljenje.
Znanst veni ci su bili osl obođeni ograni čenj a koja su im bila za
vratom u akadems kom nastojanju tijekom mr ačnog srednjeg vijeka -
i vjetrovi istraživanja i i nt el ekt ual ne radoznal ost i zapuhal i su kroz
"svet i št a" sveuči l i št a. Mnogi su bili mot i vi rani da i zazovu uvri j ežena
vjerovanja koj a su u društvu općeni t o bila pri hvaćena bez dubl j eg ra-
zumijevanja.
Od samog počet ka Sot ona j e bio žestoko zaposlen među vođama
tih "emanci pat ora". Kako je propao njegov plan da podčini cijelo čo-
vječanstvo sa Ši munovom verzijom "pokrštenog poganst va", Sot ona
(veliki varalica, Otk 12,9) je pokušao novu varku.
Ti su samodopadni "mi sl i oci " j asno vidjeli da su korupci j a i
i zopačenost deset koval i crkvu koja j e podržaval a mnoge ideje, tada
razot kri vene kao pot puno obmanj uj uće. Vidjeli su da svj et ovna crkva
drži svoje pri st aše odani ma služeći se st rahom i praznovj erni m ritu-
alima. Pogrešno su pretpostavili kako se mitovi i praznovjerja mračnog
srednjeg vi j eka t emel j e na Bibliji. Kada su dokazal i da su ta pra-
znovjerja pogrešna, pretpostavili su - bez i kakvog pr avog dokaza -
kako su dokazali da je i Biblija pogrešna. Kako smo j asno mogli vidjeti
u posl j ednj em pogl avl j u, učenja te crkve temeljila su se na religiji
babi l onski h misterija, a ne na Bibliji.
45
ILUMINATI - I. DIO
1777. - 1876.
Des Griffin
Nj emački racionalisti ot voreno su napali sva uvri j ežena vjerova-
nja s dubokom uvj erenošću da su sve religije pogr ešne (Hurst , Po-
vijest racionalizma, str. 27). Jedan od njihovih vođa ar ogant no je
progl asi o da će "pri j el omna t očka u povijesti biti t renut ak kada čo-
vjek post ane svjestan d a j e j edi ni ljudski Bog sam čovj ek" (Henri de
Lubec, Ateistički humanist, str. 10). Drugi je autoritet obj asni o raci o-
nal i zam kao "onu vrstu mišljenja po kojoj se ljudski r azum drži j e-
di ni m i zvor om i j edi ni m sucem sveg znanj a" (Hahn, De Rationa-
lismi). S nepregl edni m opsjedanjem takvih "prosvijetljenih" učenjaka,
europska je "inteligencija" u drugoj polovini osamnaest og stoljeća bila
spr emna za dol azak i l umi ni zma - tajne organi zaci j e nazvane Il umi -
nat i .
Il umi nat i ? Što je to? Veći na ljudi na to pitanje reagi ra s prazni m
pogl edom - pot puni m nepoznavanj em. Manji ih di o odgovar a s loše
pri kri veni m podsmj ehom i arogant nom pri mj edbom tipa: "Ne vjeru-
j eš valjda u te gl upost i ?"
Bez obzi ra na t o kako različiti ljudi reagiraju na t o pi t anj e, j edna
je činjenica u koju možemo biti sigurni: red Il umi nat i osnovao je 1.
svibnja 1776. dr. Adam Wei shaupt , profesor kanonskog prava na Sve-
učilištu Ingol st adt u Bavarskoj . Wei shaupt (rođen kao ži dov, prešao
na kršćanst vo) j e bi o bivši j ezui t , koji j e izašao i z tog r eda kako bi
osnovao svoju organi zaci j u.
Mnogi i nače obrazovani ljudi pretpostavljaju da, budući da Ilu-
mi nat i više ni su ši roko poznat a organi zaci j a poput npr. "Mi ni st arst vo
Il umi nat a" ili "Il umi nat i i nt ernat i onal ", ta organi zaci j a, odnosno nje-
zi na sot oni st i čki i nspi ri rana ideja vodilja, više ne predst avl j a prijet-
nju zapadnoj civilizaciji. Takva bi pret post avka bila ekst r emno nai v-
na.
Bi l o bi j ednako nai vno i l akomi sl eno pret post avi t i da j e velika
ot padni čka religija koju j e pod Sot oni ni m vodst vom 33. g. osnovao
Ši mun Mag, na neki način "sklopila šator i otpuzala u mrak". Ni slu-
čaj no! Naprot i v, možemo očeki vat i da zat eknemo Ši munovu organi -
zaciju u s amom vrhu našeg današnj eg društ va, koje je t ako oči t o za-
bludjelo - i t ako oči t o pod Sot oni nom vlašću (Otkrivenje 12,9 i
Druga poslanica Korinćanima 4,4). Također se podrazumi j eva da da-
našnji oblik sot onske Ši munove crkve neće nuditi svoju varavu robu
pod et i ket om npr. "Ši munovo društ vo za duhovnu st ranput i cu", ili
46
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
"Sot onska cr kva pokršt enog poganst va". Takva i mena ne bi uvjerila
baš puno ljudi da su te grupe u osnovi kršćanske.
Post oj e dokazi koji govor e da su se Ši munovi pri st aše pridružili
Il umi nat i ma (na najvišoj razini) u nesvet om savezu da post i gnu svoj
zajednički cilj - pot punu svjetsku domi naci j u (v. dr. Joaqui n Saenz y
Arriaga, meksi čki svećeni k, Crkva nove planine i Prazna stolica).
Važno j e razjasniti značenj e i mena Wei shaupt ovog tajnog
društva - Il umi nat i . Ono je vrlo znakovi t o.
To i me i mpl i ci ra da su čl anovi društ va Il umi nat i j edi ni čl anovi
ljudskog društ va koji su zaista prosvijetljeni i "koji znaju što je št o".
Wei shaupt i njegovi pri st aše sebe su držali kr emom inteligencije -
uskim i zbor om odabrani h - i j edi ni m ljudima s ment al ni m kapaci t e-
tom, uvi di ma i razumi j evanj em dovol j ni ma da upravljaju svi j et om i
uspost ave mir. Svr ha i cilj njihova postojanja bi o j e "Novus Or do Se-
cl orum" ili novi svjetski poredak.
I me Il umi nat i dol azi od istog kori j ena kao i Luci fer. Luci fer je
bio nositelj Svjetla, bi će i zvanredne vel i čanst venost i (Iz 14,12).
Čitatelj može uočiti paral el u i zmeđu drskog, pot puno t ašt og i
arogant nog st ava Wei shaupt a i njegovih pristaša, i st ava koji je i mao
Sotona (vidi počet ak poglavlja 4) kada j e, sa svoj i m anđel i ma, po-
kušao preuzet i uni ver zum od Stvoritelja. Iluminizam je sasvim sigur-
no sotonizam, u jednoj od današnjih manifestacija: njihovi su ciljevi
identični. Zapravo, Sotona je bio prvi iluminist!
Pažnja j avnost i prvi je put usmj erena na post oj anj e Il umi nat a i
njihovog di j abol i čnog pl ana da preuzmu svijet kao rezul t at bi zarne
nezgode 1785. Povi j est j e zabilježila da j e čovjek i menom Lanze,
kurir Il umi nat a, žurno j ahao na konju od Frankfurta do Pariza, noseći
dokument e o general ni m akt i vnost i ma Il umi nat a i specifičnim instruk-
cijama za pl ani ranu Francusku revoluciju. Dokument i su pripadali
židovskim čl anovi ma društva Iluminati u Nj emačkoj , nasl ovl j eni na
velikog mešt ra Gr and Ori ent Masons društ va u Pari zu. Dok j e kuri r
galopirao kroz Rat i sbon (Regensberg), pogodi o ga je gr om i usmrtio
ga. Svi dokument i koje je nosi o pali su u ruke l okal noj policiji i pre-
dani bavarskoj vl adi . Vlasti su policiji naredi l e pret ragu središnjice
organizacije Il umi nat i , št o j e rezul t i ral o daljnjom zapl j enom dokume-
nata.
47
Des Griffin
Brižljivo dokument i rani dokazi bili su predočeni razni m vl adama
u Eur opi . Iz nekog razl oga, možda zbog utjecaja Il umi nat a, odlučili
su se oglušiti na prijetnje koje su sadržavali ti grozni dokument i . Če-
tiri godi ne poslije, Francuska revol uci j a ekspl odi ral a j e na europskoj
sceni sa svom svoj om zl oćudnom proval om bijesa.
slika 1
Osnivač reda Iluminati
48
SIR WALTER SCOTT
- Sir Wal t er Scott u dr ugom dijelu knjige Život Napoleona Buona-
partea (1820. ) ukazuje na to da su događaj i ma koji su doveli do Fran-
cuske revol uci j e ugl avnom upravljali frankfurtski bankari . Njihovi su
ljudi poslije vodi l i svjetinu u uspost avi poznat e vlasti t erora. Za do-
datnu dokument aci j u o Francuskoj revoluciji pročitajte knjigu istog
naslova Nest e Webst er.
Prvi "upad u sust av", što se tiče unut rašnj eg r ada društ va, dogo-
dio se kad su ovi "veliki i nt el ekt ual ci " bili dovol j no lakovjerni da po-
zovu profesora Johna Robi sona da i m se pri druži . Robi son, koji j e
bio profesor pri rodne filozofije na Edi nbur škom sveuči l i št u, bi o je i
generalni tajnik prest i žnog Kral j evskog društ va u t om škot skom gra-
du: njegovi su ga suvremeni ci (pogot ovo Adam Wei shaupt ) cijenili
kao j ednog od najvećih i nt el ekt ual aca svog doba. Pozi vaj ući Robi so-
na u svoj elitistički klub, Wei shaupt je vjerojatno mi sl i o da će profesor
biti njegov "as u r ukavu" u širenju Il umi nat a na br i t anskom otočju.
Wei shupt j e pot puno pogrešno procijenio Robi sonov karakt er. Umj e-
sto da nai đe na čovj eka gol eme taštine i nezasi t ne pohl epe za moći ,
naišao j e na vrl o ur avnot eženog čovjeka, koji j e bi o duboko zai nt ere-
siran za l j udsku dobrobi t , i posebno za dobrobi t svog naroda. Robi -
son j e bi o čovjek kojeg se nije mogl o "kupi t i ".
Robi son nije nasjeo na laž da su ciljevi Il umi nat a časni i pošt eni .
Međut i m, zadr žao je svoje reakcije za sebe i pri hvat i o igru.
Kasni j e su mu bili povjereni povjerljivi dokument i Il umi nat a, te
je bio u prilici i zbl i za upoznat i strukturu tajnog društ va. Kao rezultat
toga, Robi son je napi sao zapanjujuću knjigu, Dokazi urote, i zdanu
1797. Sve što t renut no znamo o r anom djelovanju Il umi nat a dol azi iz
Robi sonove knj i ge i knjige koju je napi sao Abbe Barruel , Memoari
koji ilustriraju povijest jakobinizma, i zdane 1798. Obj e knjige, iako
su ih napisali autori koji se nisu poznaval i , daju vrl o j asnu sliku
organizacije. Oba izdanja čest o citiraju iz sl užbenog izvještaja kojeg
je nakon duge i st rage izdala bavarska vlada 1786. , Originalni zapisi
reda i sekte Iluminati. Sljedeće činjenice dol aze na svjetlo dana:
Adam Wei shaupt rođen j e 6. veljače 1748. Nj egovo j ezui t sko
naukovanj e u ml adost i usadi l o mu j e veliku net rpel j i vost pr ema t om
49
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
Des Griffin
redu. Kad se razi šao s j ezui t i ma, upl eo se u subver zi vna i prot u-
kršćanska učenj a francuskih filozofa i drugi h pi saca koji su odgova-
rali nj egovom pr i r ođenom osjećaju superi ornost i .
Idući h pet godi na posvet i o j e meditaciji i t i j ekom t og vr emena
razvi o j e pl an za rušenje civilizacije i uspost avu onoga što j e nazvao
"Novus Ordo Secul or um" ili novi svjetski poredak. Sam j e razvi o apa-
raturu za tu revol uci j u.
Wei shaupt j e 1. svibnja 1776. osnovao Il umi nat e, sredst vo koje
mu j e t rebal o posl uži t i za ostvarenje njegova pl ana. Svi su čl anovi
moral i uzeti kl asi čna imena. Wei shaupt j e sebi izabrao i me Spart acus,
vođa pobune r obova u st arom Ri mu; njegov gl avni pomoćni k, g. von
Zwack, savjetnik pri nca von Sal ma, post ao j e Cat o; baron Menge-
ghoffen, Sylla, itd.
Enciklopedija Britannica, u j edanaest om izdanju iz 1910. , govo-
ri nam kako je red bi o podijeljen u tri gl avne grupe. Prva se sastojala
od "pri pravni ka", "mi ner val a" i "ni ži h i l umi nat a"; dr uga od sl obod-
nih zidara, "obi čni h" i "škot ski h vi t ezova"; t reća ili "t aj novi t a" grupa
sastojala se od dva ranga - "svećeni ka" i "r egent a" te od "magus a" i
"kral j a". Kralj j e, dakako, bi o sam Wei shaupt !
50
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
slika 2
Život Napoleona Buonapartea, francuskog cara, s uvodnim pogledom na
Francusku revoluciju
51
Des Griffin
slika 3
Dokazi zavjere protiv svih religija i vlada Europe, izneseni na tajnim
sastancima slobodnih zidara, iluminata i članova Reading Societies
52
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
slika 4
Dijagram Weishauptovog sustava, iz Nachtrag von Weitern
Originalschriften der Iluminatensekte, str. 32, Munchen, 1787.
53
Des Griffin
slika 5
Memoari koji objašnjavaju povijest jakobinizma
54
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
C O N T E N T S .
55
Des Griffin
slike 6, 6a
Memoari koji objašnjavaju povijest jakobinizma (sadržaj)
56
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
57
SADRŽAJ
UVODNA RASPRAVA
I. POGLAVLJE - O glavnim akterima zavjere
II. POGLAVLJE - O postojanju, objektu i opsegu antikršćanske
zavjere
III. POGLAVLJE - Tajnost, savez i doba zavjere
SREDSTVA ZAVJERENIKA
IV. POGLAVLJE - Prvo sredstvo zavjerenika - enciklopedija
V. POGLAVLJE - Drugo sredstvo zavjerenika - ukinuće jezuita
VI. POGLAVLJE - Treće sredstvo zavjerenika - ukinuće svih
religioznih redova
VII. POGLAVLJE - Četvrto sredstvo zavjerenika - Voltaireova
kolonija
VIII. POGLAVLJE - Peto sredstvo zavjerenika - akademska pri-
znanja
IX. POGLAVLJE - Šesto sredstvo zavjerenika - poplava anti-
kršćanskih spisa
X. POGLAVLJE - O pljačkama i nasilju zavjerenika, skrivenima
pod tolerancijom
XI. POGLAVLJE - Uloga, misija i privatna sredstva svakog od
vođa antikršćanske zavjere
POZNAVATELJI I ZAŠTITNICI
XII. POGLAVLJE - Napredak zavjere - Prvi red zaštitnika -
Okrunjeni poznavatelji
XIII. POGLAVLJE - Drugi red zaštitnika - Prinčevi i princeze
XIV. POGLAVLJE - Treći red zaštitnika - Ministri, plemstvo i
suci
XV. POGLAVLJE - Red ljudi od riječi
XVI. POGLAVLJE - Odnos crkve prema antikršćanskim zavje-
renicima
XVII. POGLAVLJE - Nova i suptilnija sredstva zavjerenika da
zavedu i najniži sloj ljudi
XVIII. POGLAVLJE - O općem napretku zavjere diljem Europe
- Trijumf i smrt vođa
XIX. POGLAVLJE - O velikoj zabludi koja je učinila zavjeru
protiv oltara toliko uspješnom
Des Griffin
Oni ma koji bi ušli u vanjski krug društ va bi l o bi r ečeno da je ve-
liki cilj Il umi nat a "učiniti ljudski rod jednom dobrom i sretnom
obitelji, bez obzira na državu, prilike ili profesiju".
Od svih koji su bili inicirani zahtijevalo se da daju zakl et vu na
"trajnu šutnju i nepromj enj i vu odanost i pokornost Redu i nadređenoj
osobi ; ovdje vj erno i pot puno predajem svoje pri vat no rasuđi vanj e,
svoju sl obodnu volju i svaku svoju samovolju, spr eman sam služiti
sa svoj om sr ećom, čašću i svoj om krvl j u. . . Prijatelji i neprijatelji Re-
da bit će moji prijatelji i neprijatelji; i s pošt ovanj em pr ema j edni ma i
dr ugi ma vl adat ću se onako kako mi zapovjedi Red. . . (i) posvet i t ću
se nj egovom rastu i promociji, i u to ću uložiti sve svoje sposobnost i . . .
bez r ezer ve" (Dokazi zavjere, str. 71).
Vezano uz upozoravanj e o posl j edi cama izdaje Reda, oni koji su
pristupali sudjelovali su u ceremoniji tijekom koje su upozoreni :
" Ako si samo izdajica i kri vokl et ni k, znaj da su sva t voj a braća duž-
na dići se protiv t ebe. Ne nadaj se bijegu ili mi r nom skrovi št u. Gdje
god bi o, sr amot a i kajanje te bijes naše braće gonit će te i muči t i do
najdubljih zakut aka tvoje ut r obe" (Nest a Webst er, Svjetska revolu-
cija, 1921. , str. 14).
Do t renut ka kada j e član dospi o do "unut rašnj i h kr ugova", nje-
gova zakl et va na pot punu tajnovitost i bezrezervnu pr edanost bila j e
smr t no ozbiljna. Tek mu j e na t om stupnju bi o dopušt en uvi d u kraj -
nje ciljeve organi zaci j e: 1) uki nuće svih izabranih vl ada; 2) uki nuće
pri vat ne svoj i ne; 3) uki nuće naslijeđa; 4) uki nuće domol j ubl j a; 5)
uki nuće svih religija; 6) uki nuće obitelji (tj. moral nost i , braka i odgo-
varaj ućeg obrazovanj a djece); 7) stvaranje novog svj et skog poret ka
ili svjetske vl ade.
Nar avno, neki m čl anovi ma ni kada nisu pri kazani istiniti ciljevi
Reda. Bili su uvjereni da j e j edi na svrha društ va osi gurat i "sreću
ljudskoj rasi ". Wei shaupt j e i mao suptilan, ali j asan plan za uništenje
religija: "Smi sl i o sam objašnjenje koje i ma sve prednost i ; pozi va krš-
ćane svih zaj edni ca; post upno ih osl obađa od svih religijskih predra-
suda; kul t i vi ra socijalne vrline i pot i če ih s vel i ki m, mogući m i brzi m
razvoj em uni verzal ne sreće, u stanje sl obode i mor al ne j ednakost i ,
gdje bi bili osl obođeni od zapreka koje podređenost , pol ožaj i bogat -
st va kont i nui r ano bacaju na naš put. Moj e objašnjenje j e t očno i
pot puno, moj a sredst va su djelotvorna i neodol j i va. Naše tajno
58
Il umi nat i - I. di o - 1 7 7 7 . - 1876.
društ vo radi na način koj em se ništa ne može oduprijeti, i čovjek će
uskoro biti sretan i sl obodan" (Dokazi zavjere, str. 64. ).
Ovaj pl an pokazao se ekst r emno uspj ešni m ne samo s pri prav-
nicima, nego i s ljudima svake dobi i položaja. "St var najviše vrijedna
divljenja j e " , pi sao j e Wei shaupt Catu, "da veliki reformaci j ski i pr o-
testantski teolozi (luterani i kalvinisti) koji su u našem redu zai st a
vjeruju kako u njemu vide istinitu i ori gi nal nu kršćansku mi sao vo-
dilju. O čovječe, u što sve ne možeš uvjeriti ljude." (Svjetska revolu-
cija, str. 13.)
Wei shaupt j e bi o majstor zl oči na kakav se pojavljuje u ri j et ki m
i nt erval i ma l j udske povijesti, koji teži sam podvr gnut i svijet pod
svoju vlast služeći se di j abol i čnom i ngeni oznošću i či st om bezobzi r-
nošću. Pri hvat i o se t oga da svi m l j udi ma on post ane sve, i svakome
j e obećavao ispunjenje nj egovi h težnji i nada, bez obzi ra kako one
bile prot urj ečne. Wei shaupt j e bi o kralj ljudske samouvj erenost i !
Zaht i j evao j e slijepu posl ušnost strukturi u društ vu, koj om j e
upravl j ao on. Laži , prijevare i kont radi kci j e bile su mu svakodnevi ca.
Nije i mao skrupul a reći kako želi namami t i nai vce u svoju organi za-
ciju. "Ovi ljudi povećavaj u naš broj i pune našu bl agaj nu; pri mi se
posla i navedi ih da zagrizu naš mamac, ali ne reci im naše tajne (nisu
im bili dopušt eni tajni krugovi i spoznaj a da ih zavj era t reba pokori t i ,
što j e bi o pravi cilj Reda) . Moraj u vjerovati da j e ni zak pol ožaj koji
su post i gl i onaj naj vi ši . "
Protestantski prinčevi i vladari Nj emačke bili su zadovoljni Wei s-
haupt ovi m pl anom da uništi kat ol i čku crkvu, te su se željeli pri dru-
žiti Redu. Ti su ljudi sa sobom donijeli kont rol u Mas ons kog reda, u
kojeg su 1777. inicirali Wei shaupt a i nj egove urot ni ke. Da bi spri-
j eči o vl adare da uvi de istinski cilj Il umi nat a, Wei shaupt i h j e ogra-
ničio na ni že pol ožaj e. U Wi l hel msbadu je 16. srpnja 1782. savezni -
štvo i zmeđu Il umi nat a i Sl obodni h zi dara defi ni t i vno dogovor eno.
Ovaj spor azum spojio je sve tadašnje vodeće tajne organi zaci j e i uje-
di ni o "ne manj e od tri milijuna diljem svijeta". Povj esni čari ni kada
nisu uzel i u obzi r stvarni uči nak ovog udruži vanj a u kasnijoj svjet-
skoj povi j est i .
" Ono što se odi gral o na tom užasnom kongresu ni kada neće biti
poznat o vanj skom svijetu, j er čak i oni ljudi koji su l akomi sl eno ušli
u pokret i t ada po prvi put čuli pl anove svojih vođa, bili su pod
59
Des Griffin
zakl et vom da ništa ne odaju. Jedan iskreni Sl obodni zidar, Comt e de
Vi r eu. . . upi t an o ' t ragi čni m t aj nama' koje j e doni o sa sobom, odgo-
vori o j e: ' Neću vam i h povjeriti. Mogu vam samo reći da j e stvar
mnogo ozbiljnija no što mislite. Zavj era j e toliko dobr o i st kana i pla-
nirana, da će biti got ovo nemoguće da joj monarhija i crkva izbjegnu. '
Od t ada j e, po ri j eči ma nj egovog biografa M. Cost e de Beauregarda,
Comt e de Vi reu o Sl obodni m zi dari ma govori o s užas om" (Svjetska
revolucija, str. 18).
U i dući h nekol i ko godi na poj avi o se pokret koji je pri doni o sl o-
bodama Ži dova u Europi . Do tog vr emena Ži dovi ma j e bi o zabranjen
pri st up u masonski red. Sada j e t a zabrana bila ski nut a. Također j e
bilo odl učeno da se središnjica Il umi nat a-Sl obodni h zi dara premjesti
u Frankfurt, koji je bio uporišna točka ži dovskog bankarst va.
Red se r api dno širio, ali uskoro ga j e počel a izjedati nesl oga.
Kri gge, j edan od Wei shaupt ovi h vjernih pristaša, koji j e i mao pozi -
ciju upravi t el j a oblasti, pokušao j e uzurpirati nešt o od Wei shaupt ove
"sl ave" pa j e smijenjen s položaja. Napust i o j e Red.
Kao rezul t at njihovih objelodanjenih pl anova, ljudi su postali
vrl o zai nt eresi rani za aktivnosti Iluminata. Još su čet vori ca vodeći h
čl anova napust i l i Red 1778. i svjedočili pred i st ražni m sudom koji je
sazvao bavarski izborni knez. Njihova j avna svjedočenja maknul a su
svaku sumnj u u vezi sot onske prirode i l umi ni zma. Bavar ske su vlasti
11. l i st opada 1785. napravi l e raciju u Zwackovoj kući i pr onašl e br do
dokumenat a Il umi nat a. Ovi su sasvi m j asno pokazal i da j e Red
namj eravao pot aknut i "sveopću revoluciju koja bi okončal a s druš-
t vom. . . Ova revol uci j a bit će djelo tajnih društ ava i to je j edan od
naših velikih mi st eri j a".
Ova gr ozna opasnost koju su predstavljali Il umi nat i postala j e
j as na bavarskoj vlasti. Odlučili su pustiti dokument e da govor e sami
za sebe te su ih otisnuli i dali ih na uvid najširoj j avnost i . Ovaj služ-
beni dokument bi o je nazvan Originalni zapisi reda i sekte Iluminati.
Eur opske vl ade i gnori ral e su upozorenj e sadržano u nj emu.
Nedugo nakon t oga Zwack j e napust i o zeml j u, a Wei shaupt ,
kome j e gl ava bila ucijenjena, pot raži o j e utočište kod j ednog od
svojih posvećeni ka pl emi ćkog roda, saksonsko-got skog voj vode.
60
Il umi nat i - I. di o - 1 7 7 7 . - 1876.
Ovaj pri vi dan raspad Il umi nat a dobro j e došao cilju zavj ereni ka.
Sada su bili zauzeti širenjem gl asi na da su Il umi nat i stvar prošl ost i .
Ot ada ovu laž ponavljaju "povjesničari" koji žele prikriti istinu o kas-
nijim akt i vnost i ma društ va.
Sada j e post al o važnije no ikad da riječi i l umi nat i ili i l umi ni zam
nestanu i z j avne upot rebe. Kao što instrukcije za pol ožaj regent a
navode: "Vel i ka snaga našeg društ va leži u njegovoj tajnosti; ni kada
nemoj dopust i t i da se pojavi na nekom mjestu u svoj em pr avom i me-
nu, nego uvijek zamaski rano drugi m i menom i drugi m akt i vnost i ma"
(Robi son, str. 195). Sada ćemo sagledati kol i ko su preci zno te in-
strukcije pr ovedene.
Red Il umi nat a počeo j e kada j e Amer i čka revol uci j a već bila u
svom zamahu i nije i mao udjela u njoj. Međut i m, prije no što su ko-
lonije uj edi nj ene, ustav pri hvaćen i naša republ i ka formi rana, osno-
vano je pet naest l oža Il umi nat a u trinaest kolonija. Kol umbi j ska loža
reda Il umi nat i bila je osnovana u New Yorku 1785: čl anovi su bili
guverner DeWi t t Cl i nt on, i poslije Clinton Roosevel t , Charl es Dana i
Horace Gr eel ey. Iduće godi ne uspost avl j ena je l oža u Virginiji, s
koj om j e bi o povezan Thomas Jefferson. Kada su Wei shaupt ovi dija-
bolični pl anovi bili izloženi u bavarskoj vladi, Jefferson ga je brani o
kao "fi l ant ropa entuzijasta".
Vi še je ozbiljnih upozorenj a bilo i zdano o akt i vnost i Il umi nat a u
Ameri ci . Davi d Pappen, predsj edni k harvardskog sveuči l i št a, uput i o
je 19 srpnja 1798. ozbi l j no upozorenj e završnoj klasi st udenat a i
održao predavanj e na t emu utjecaja koji j e i l umi ni zam počeo i mat i
na ameri čkoj sceni .
Predsjednik Sveučilišta Yale, Ti mot hy Dwight, izdao je slično upo-
zorenje.
Također j e Geor ge Washi ngt on 1798. posl ao G. W. Snyder u pi -
smo u koj em je izjavio: "Ni j e mi namj era izraziti sumnj u da se dok-
trina Il umi nat a i pri nci pi j akobi ni zma nisu proširili na Sj edi nj ene
Amer i čke Dr žave. Naprot i v, ni t ko nije zadovoljniji ovom či nj eni com
od mene. "
61
slika 7
Pregled Iluminata Nove Engleske, koji su neumorno radili na uništenju
religije i vlade Sjedinjenih Američkih Država pod hinjenom brigom za
njihovu sigurnost - i bezbožno iskorištavajući pravu religiju
Des Griffin
62
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
"Ideja koju sam želio izraziti bila j e da ni sam vj erovao da su mason-
ske lože kao organizacija pridonijele propagiranju dijaboličnih ideja."
"Da su neke od tih osoba to bile u stanju učiniti, ili da su osni va-
či ili posredni ci u osnivanju demokrat ski h društ ava u Sj edi nj eni m
Ameri čki m Dr žavama mogli imati taj cilj, i zaista imali na umu odva-
janje ljudi od njihove vlade, previše je očito da bi bilo u pitanju" (Pis-
ma Georgea Washingtona, izdao Državni nakl adni čki zavod SAD-a,
1941. , Vol . 20. , str. 518).
Či nj eni ca da j e Geor ge Washi ngt on bi o smrt no zabri nut zbog
prijetnje koj a se nadvi l a nad SAD- om, j asno se vidi u nj egovom po-
znat om oprošt aj nom govoru 17. rujna 1796. U smi sl u naci onal ne vri-
j ednost i , i spred ovog dokument a vjerojatno j e samo Ust av.
Washi ngt on j e izrazio svoje najtoplije želje da "vam nebo nasta-
vi davat i najprobranije izraze svoje dobr ot vor nost i . . . (i) da sl obodan
ustav koji j e vaše djelo bude čuvan kao svetinja: da nj egova admi ni -
stracija u svakom odjelu bude obilježena mudr ošću i vr l i nom. " Tada
j e pri znao "spoznaj u opasnost i " koja ga j e nagnal a da "vam ponudi m
na vaše ozbi l j no razmat ranj e, i predložim da često sagledavate, neke
nazore koji su rezultat mnogi h razmišljanja, opažanj a koj a nisu bila
površna, i koja mi se čine od vitalne važnosti za očuvanje vaše sreće
kao naroda..."
"Al i i t ako je l ako predvidjeti da će zbog različitih uzr oka i iz ra-
znih smj erova mnogo boli biti naneseno, mnoge varke biti uči nj ene,
ne bi li se osl abi l a vaša vjera u ovu istinu: j er ovo je t očka vaše poli-
tičke ut vrde protiv koje će post roj be unutrašnjih i vanjskih neprija-
telja nepr est ano i akt i vno ( pr emda često pri kri veno i podmukl o)
upravljati, i od bezgrani čne je važnosti da i spravno ocijenite ogr omnu
važnost vašeg naci onal nog zaj edni št va za vašu kol ekt i vnu i poj e-
di načnu s r eću. . . "
"Sva omet anj a provođenj a zakona, sve kombi naci j e i asocijacije,
bile one kakve god naoko uvjerljive prirode, ako i m j e stvarna namjera
da upravljaju, kontroliraju, djeluju protiv ili ulijevaju st rahopošt o-
vanje pr ema regul arnom vijećanju i djelovanju i zabrani h vlasti, idu
za uni št enj em ovog t emel j nog pri nci pa i fatalnih su t endenci j a. "
Takve "kombi naci j e i udruženj a. . . vrlo vjerojatno s vr emenom
postaju moćni neprijatelji pomoću kojih l ukavi , ambi ci ozni i
63
Des Griffin
nepri nci pi j el ni ljudi mogu doći u poziciju da pot kopaj u moć naroda i
preot mu vl ast u svoje ruke: uništavajući potom same strukture koje
su ih dovele do nepravedne prevlasti..."
"Jedan obl i k napada mogao bi biti u obliku pr omj ena Ust ava,
koje bi osl abi l e snagu sust ava i t ako pot kopal e ono što se ne može
i zravno pobi j edi t i . . . Pozornost slobodnih ljudi trebala bi biti stalno
budna, jer su povijest i iskustvo dokazali da je strani utjecaj jedan od
najpogubnijih neprijatelja republikanskoj vladi..."
"Gl avno pravi l o našeg stava pr ema st rani m nar odi ma j e u proši -
renju naših komerci j al ni h odnosa, i u najmanjim mogući m pol i t i čki m
vezama s njima. Št o se tiče već sklopljenih spor azuma, i spuni mo ob-
veze sa savršeno dobr om vjerom. I tu se zaus t avi mo. . . "
"Zašt o iskorištavati prednost i t ako posebne si t uaci j e? Zašt o
odust at i od naše, da bi smo stajali na tuđoj zemlji? Zašt o bi smo pove-
zi vanj em naše sudbi ne s bilo kojim dijelom Eur ope upleli naš mi r i
prosperi t et u pr obl eme europske ambicije, rivalstva, i nt eresa, humor a
ili hi r ova?"
"Naša je jasna politika da izbjegavamo trajna savezništva s bilo
kim u svijetu..."
St ot i nu i dvadeset godi na ovaj j e dokument bi o temelj naše
vanjske pol i t i ke: kao rezultat t oga napredoval i smo kao nijedan drugi
narod u povijesti.
Godi nu dana nakon što j e Washi ngt on održao ovaj snažni govor,
profesor John Robi son i zdao je svoje poznat e Dokaze zavjere, gdje je
upozor i o na infiltraciju Il umi nat a u masonske lože.
John Adams , koji j e pri doni o organiziranju masonski h l oža u
Novoj Engl eskoj , odl uči o j e suprotstaviti se Thomas u Jeffersonu u
nj egovoj kandi dat uri za predsj edni ka 1796. Nj egova gl avna post avka
bila je či nj eni ca da je Jefferson - koji je bi o posl ani k u Francuskoj
( 1785. - 1789.) i koji se i skreno sl agao s vl ašću t erora koju su
Il umi nat i raspi ri val i - upot rebl j avao masonske l ože u subver zi vne
svrhe.
John Qui ncy Adams napi sao j e tri pi sma puk. Wi l l i amu St oneu,
dajući mu podr obne opt užbe. Informacije koje se nal aze u tim pi smi -
ma vj eroj at no su nj egova oca (John Adams) stajale predsj edni čkog
mandat a. Pozor nost j avnost i na ova pi sma prvi j e skr enuo zapovj ed-
nik Wi l l i am Guy Carr u knjizi Pijuni u igri. Donedavna su se pi sma
64
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
nalazila u knjižnici na Ri t t enbergovom trgu u Phi l adel phi j i , no sada
su mi st eri ozno nest al a.
Teško j e, ako ne i nemoguće, dobiti j asnu sliku akt i vnost i Il umi -
nata u SAD- u počet kom dvadeset og stoljeća. To možemo pripisati
činjenici da su Wei shaupt ovi sljedbenici svi m srcem vjerovali u upu-
te nj i hovog vode da "vel i ka snaga našeg reda leži u nj egovoj tajnovi-
tosti; ni kada nemoj dopustiti da se na nekom mjestu pojavi pod svo-
j i m pravi m i menom, nego uvijek skri veno iza nekog drugog i mena i
druge dj el at nost i " (Robi son, str. 195).
Da bi smo dalje pratili njihove aktivnosti, mor amo obratiti pozor-
nost na i st aknut e grupe i poj edi nce koji naginju sot onski m post av-
kama i l umi ni zma. "Po nj i hovi m pl odovi ma" ćemo i h poznat i . Svi će
oni raditi na postizanju cilja Il umi nat a - uni št avanj u naci onal nog
suvereni t et a i uspost avi novog svjetskog poret ka.
Ameri čki iluministi sponzorirali su 1829. u New Yorku seriju pre-
davanja engl eske čl ani ce Il umi nat a Frances " Fanny" Wri ght . Ona j e
zagovarala kompl et an Wei shaupt ov program, uključujući komuni zam,
što je pri kazal a prihvatljivijim pod et i ket om "j ednaki h mogućnost i i
j ednaki h prava", at ei zma, emanci paci j e i sl obodne ljubavi. Oni koji
su bili nazočni bili su informirani da Iluminati namj eravaj u ujediniti
nihiliste, gr upe ateista, sa svi m ost al i m subverzi vni m organi zaci j ama
u organi zaci j u znanu kao komuni st i . Ova nova r azar ačka sila t rebal a
je biti uporabl j ena za raspirivanje budući h rat ova i revol uci j a. Cl i n-
ton Roosevel t (dalji predak Frankl i na Roosevel t a), Charl es Dana i
Horace Greel ey i menovani su u odbor koji je sakupl j ao pri l oge za
ovaj novi projekt. Roosevel t i nj egova grupa predstavljali su se kao
svijetli primjeri radni čke kl ase. Zagovaral i su "pl emeni t e i vri j edne"
ciljeve i, bar em u njihovim rani m radovi ma, tvrdili su da im je cilj
podržati ameri čki ust av. Zagovaral i su "i zbaci vanj e t r govaca iz hra-
ma" i svrgavanj e monopol a njihove opozicije. Svi ovi zagovarani ci-
ljevi bili su upućeni "puku".
Cl i nt on Roosevel t bio j e toliko zanesen svoj om vel i či nom da j e
1841. i zdao knjigu Znanost vladanja temeljena na prirodnom pravu.
U pr edgovor u ove mal e knjižice Roosevel t ne ostavlja ni kakve sum-
nje čitatelju u pogl edu njegove superi orne mudrost i : "Vel i ko djelo
bilo bi dojmljivije u svojoj pojavi, ali istina je da su duga djela i dugi
govori rijetko odraz ljudi snažni h misli. Div izvlači iz korijenja drvo
65
Des Griffin
koje patuljak siječe cijeli dan. On mu kaže da posao je got ov i šalje
ga na pal og neprijatelja. " Da, on j e oči t o bi o "i l umi ni ran".
Roosevel t ova knjiga očito se slaže s Wei shaupt ovi m instrukcija-
ma da se "nadr eđeni u Redu trebaju držati naj savršeni j i m i prosvi -
j et l j eni m l j udi ma; ni kakva sumnj a u njihovu nepogreši vost ne smije
biti dopušt ena. "
Nasl ov knj i ge t akođer j e zanimljiv j er se nastavlja na Wei shaup-
t ovo učenj e. Wei shaupt j e progl asi o da sve umj et nost i , znanost i
religija trebaju biti ukinuti i zamijenjeni sa "soci j al nom (socijalisti-
čkom) znanošću vl adanj a" onako kako j e on podučava, što j e sam
progl asi o j edi nom pr avom znanošću. Wei shaupt j e nadalje izjavio da
ona mor a biti t emel j ena na "pri rodnom zakonu".
U Znanosti vladanja Roosevel t je i st aknuo pl anove Il umi nat a za
organi zi ranj e čovj ečanst va pod kont rol om onih koji su, poput njega,
"prosvi j et l j eni ". Ot kri o je njihove pl anove za oslabljivanje i pot om
uni št avanj e Ust ava, kojeg j e usporedi o s "čamcem koji propušt a vo-
du" koji j e "na brzi nu sklopljen kada smo napustili bri t ansku zasta-
vu". Obj avi o j e prezi r pr ema svom Stvoritelju i zj avom da "ne postoji
pr avedan Bog koji bi doveo stvari u red na zemlji; ako ga i ma, onda
j e on pakosno i osvet l j i vo biće, koje nas j e stvorilo da pat i mo. "
Kol i ko su Roosevel t ovi pl anovi za st varanj em novog svj et skog
poret ka bili smješteni u sadašnjosti, govori nam sljedeći odl omak iz
knjige Roosevelt: Priča o prijateljstvu, aut ora Owe na Wi st era, izd.
Macmi l l an 1930. , str. 52. Riječ je o prikazu r azgovor a koji se vodi o u
kasni m 1890-i ma:
' " Kol i ko dugo procjenjujete da bi vlada u Washi ngt onu mogl a
trajati?' pitao sam Teddyj a (Roosevelt) i (Cabota) Lodgea za ručkom.
Ta dva znanstvenika i pi sca - i činitelja - povijesti, dobr o upuće-
na u uzr oke koji su do sl oma vodili carstva, kral j evst va i republ i ke,
koji su imali svoj dan i pot om pot onul i u noć, bili su oba na trenutak
tihi, a zatim je j edan od njih odgovori o: ' Oko pedeset godi na. '
Ne sj ećam se koji j e od njih dvoj i ce post avi o ovu grani cu; samo
se sj ećam da mu drugi nije prot urj eči o. "
Adam Wei shaupt umr o je 1830. u osamdeset i trećoj godi ni . U
pokušaj u da uvjeri svijet kako je i l umi ni zam mrt av i više ne pred-
stavlja opasnost , i nsceni rao j e i mpresi vno "pokaj anj e" na samrt noj
postelji i vratio se katoličkoj crkvi .
66
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
Gi useppe Mazzi ni , talijanski revol uci onarni vođa, i menovan j e
1834. šefom r evol uci onar nog pr ogr ama Il umi nat a za cijeli svijet. Os-
tao j e na toj poziciji do svoje smrti 1872.
Ot pri l i ke u isto to vrijeme mračan i nt el ekt ual ac i menom Moses
Mordecai Mar x Levy, inače zvan Karl Marx, pri druži o se j ednom od
ogranaka Il umi nat a, zvanom Li ga prava. Bi o j e pl aćen da napi še
tekst 1847. koji je post ao poznat pod i menom Komunistički manifest.
Bio j e t o zapravo program njihovog budućeg djelovanja. Mar xovo
značenje bilo j e toliko mal o, da se prvi h dvadeset godi na nj egovo
ime nije ni pojavilo na spisu. On je bi o samo pijun u igri koju su igrale
prave sile i za scene. Nepri st rani povjesničari davno su prepoznal i da
ničeg novog ili ori gi nal nog nije bilo u Komunističkom manifestu: bi o
j e t o samo prekroj eni plagijat pl anova Adama Wei shaupt a i nj egovog
učeni ka Cl i nt ona Roosevel t a. Sljedeća važna osoba koj a se poj avi l a
na ameri čkoj sceni kao vođa sot onske konspi raci j e bi o j e Al bert Pi -
ke. Nj ega je odabr ao Mazzi ni da vodi njihove operaci j e u Sjedinje-
nim Amer i čki m Dr žavama.
Pi ke j e rođen u Bost onu 29. prosi nca 1809. Unat oč nj i hovi m
skromni m pri l i kama, roditelji su ga uspjeli poslati na Harvard. Ti j e-
kom gr ađanskog rata Pi ke j e služio kao bri gadni general u konfede-
ralnoj vojsci. Konfederal ne vlasti i menoval e su ga povj er eni kom za
indijanska pitanja, koji je i mao zadat ak da pr egovar a s naj agresi v-
nijim pl emeni ma, kako bi organi zi rao vojsku rat ni ka. Da bi mu po-
mogao u stvaranju nove voj ske, Pi ke j e bi o progl ašen guver ner om
indijanskog teritorija. Kada j e formi rana vojska, sast avl j ena od pl e-
mena Chi ckasawa, Comanache, Cher okee, Mi ami , Osage, Kansas i
Choct awa i ndi j anaca, stavljena j e pod Pi keovu komandu. U svi m t i m
pl emeni ma bi o je poznat kao "vjerni bljedoliki prijatelj i zašt i t ni k".
67
Des Griffin
slika 8
Znanost vladanja utemeljena na prirodnom pravu
68
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
slika 9
Naslovna stranica prvog izdanja Komunističkog manifesta
69
Des Griffin
slika 10
General Albert Pike, suvereni veliki zapovjednik drevnog i prihvaćenog
škotskog obreda Slobodnih zidara Južne oblasti, SAD
70
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
slika 11
Giuseppe Mazzini
71
Des Griffin
Pi ke i nj egova voj ska divljaka sudjelovali su u orgi j ama pokol j a
pod kr i nkom l egi t i mnog rata. Ovo barbarst vo bilo j e t ol i ko gr ozno da
su moral e i nt erveni rat i strane sile. Prosvjedi Engl eske, koj a j e prije-
tila i nt ervenci j om u i me humanost i , napokon su natjerali Jeffersona
Davi sa da raspust i pomoćne i ndi j anske t rupe.
Al bert Pi ke bi o j e dijabolični genij najvišeg ranga. Bi o j e obda-
ren mnogi m t al ent i ma, koje j e redovi t o upot rebl j avao na dest rukt i van
nači n. Bi o j e vrlo obrazovan, mogao j e čitati i pisati na šesnaest sta-
rih j ezi ka. Bi o je priznati štovatelj Lucifera, i bavi o se nekr omanci -
j om i svi m vr st ama magi j ski h obreda.
Kao vrhunski i l umi ni st i , Pi ke i Mazzi ni radili su zaj edno. Pi ke je
preuzeo teozofsku stranu djelovanja, a Mazzi ni političku. Kada je Ve-
lika orijentalna masonska loža postala sumnj i va kao rezultat Mazzi -
nijevih revol uci onarni h aktivnosti u Europi , Mazzi ni j e Pi keu predl o-
ži o veliki pl an, koji j e do tada post ao suvereni veliki zapovj edni k
škot skog obreda slobodnih zidara. Mazzinijev j e plan bi o j ednost avan.
Kako j e bi o prakt i čan čovjek, shvat i o j e da nije kori sno favorizirati
j edan red na račun drugi h.
U pi smu Pi keu od 22. siječnja 1870. napi sao j e: " Mor amo svi m
čl anovi ma dopust i t i da ostanu isti, organi zi rani kao dosad, sa svojim
sust avi ma, sredi šnj i m aut ori t et i ma i razl i či t i m model i ma komuni ka-
cije i zmeđu vi soki h kr ugova unut ar istog obreda, ali ćemo stvoriti
nadređeni obred, koji će ostati tajan, u koji ćemo pozvati masone iz
visokih krugova po našem izboru. U odnosu na našu braću masone, ti
se ljudi moraju zakleti na najveću tajnost. Kroz ovaj vrhovni obred
upravljat ćemo svi m Sl obodni m zi dari ma, koji će t ada postati među-
nar odna organi zaci j a, ut ol i ko moćni j a j er će nj eno usmj erenj e biti
nepoznat o" (Lady Queenbor ough, Okultna teokracija, str. 208- 209) .
iz slike 12
72
Moral i dogma drevnog i prihvaćenog škotskog obreda slobodnih zi-
dara, pripremljeno za vrhovno vijeće 33. Stupnja, za Južnu oblast SAD-a,
izdano od njegovog vodstva.
Lucifer, nositelj Svjetla! Čudno i misteriozno ime za duha tame! Luci-
fer, sin Zore! Zar je on taj koji donosi Svjetlo, i s njegovim neizdrživim
sjajem osljepljuje klonule, razbludne ili sebične duše? Ne sumnjaj u to!
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
slika 12
Moral i dogma (naslovna stranica); reprodukcija poglavlja sa str. 321
73
Des Griffin
Povj esni čar Domi ni co Margi ot t a govori da j e "bi l o dogovor eno
da postojanje ovog obreda bude držano u tajnosti i da se ni kada ne
spomene na skupovi ma loža i unutrašnjih svetišta drugi h obreda, čak
ako bi se sl učaj em dogodi l o da na sast anku budu samo braća vr hovne
inicijacije, j er je tajna ove nove institucije mogl a biti s naj većom taj-
nošću ot kri vena nekol i ci ni iz redovni h visokih kr ugova" (Adriano
Lemmi, str. 97) .
Pi ke j e organi zi rao ovu ultratajnu organizaciju pod i menom No-
vi i obnovl j eni paladijski obred. Osnovao je tri vr hovna vijeća; j ed-
no u Charl est onu (Sjeverna Karolina), j edno u Ri mu i treće u Berlinu.
Povj esni čar dr. Bat ai l l e napi sao j e da "ovaj vrhovni obred, koji
je masonski luciferski spiritizam, ne t reba miješati s organi zaci j om
vi sokog masonst va. Pal adi zam je Sot oni n (Luci ferov) kul t u unutar-
njim kr ugovi ma obreda koji j e nadređen svi m ost al i m obr edi ma. To
je kult i religija" (Sotona u 19. st, str. 346). Ova će činjenica biti
nedvoj beno pot vr đena mal o poslije.
Dokazi koji nam dol aze i z više i zvora j asno ukazuj u na t o da su
znanst veni ci koji su radili s Il umi nat i ma otkrili tajne beži čne tele-
grafije deset l j eći ma prije no št o j e Mar coni i zumi o radi o. Bat ai l l e j e,
na primjer, 1894. napi sao da mu je Gallatin Mackey (vrhunski ilumi-
nist) j edanput "pokazao Arculu Mysticu (magi čnu kutiju), kojih je bilo
samo sedam u svijetu, u Charlestonu, Ri mu, Berlinu, Washi ngt onu,
Mont e Vi deu, Napulju i Calcutti".
"Kada, na primjer, vrhovni dogmat ski šef želi komuni ci rat i , reci -
mo s vođom pol i t i čke akcije, on pritisne prst om na ki pi ć ignis i na
ki pi ć ratio: oni upadnu u svoje ut i čni ce, i u isto vri j eme snažno pišta-
nje začuje se u Ri mu, u uredu gdje Lemmi drži svoju arculu misticu;
Lemmi otvori kutiju i vidi kipić Ignis uvučen, dok mal i , neškodl j i vi
pl ami čci izbijaju i z grla srebrne žabe. Tada on zna da vrhovni Veliki
svećeni k Char l est ona želi razgovarat i s njim. On pri t i sne ki pi ć Ratio
u svojoj kutiji i od tog trenutka konverzaci j a i zmeđu dva šefa se
odvi j a t ako da svaki govori u svoj pi sak, dok u isto vri j eme na uhu
drži mal u srebrnu kugl u. "
"Na kraju razgovora, svaki šef vraća zlatni ki pi ć na mj est o t ako
da ga povuče nat rag za gl avu. "
"Svaki suvereni majstor direktorija putuje sa svoj om arcul om
mi st i com. Kutija mu je osobno dana na čuvanj e" (Le Diable au XIX
74
Il umi nat i - I. di o - 1777. - 1876.
Siecle, str. 391- 392) . Ot kri će ove tajne omogući l o j e t aj ni m sl užbama
da shvat e kako su se na prvi pogl ed nepovezani "i nci dent i " mogl i si-
mul t ano odi grat i diljem svijeta, te otežati neku situaciju i razviti se u
rat ili revol uci j u.
Naj poznat i j e djelo Al bert a Pi kea je Moral i dogma, i zdano 1871.
Prateći pri mj er Cl i nt ona Roosevel t a, "vrhovni Vel i ki svećeni k" Uni -
verzal nog sl obodnog zi darst va "ot vara sve kar t e" odmah na počet ku
knjige. Ne ost avl j a ni kakve sumnj e o svojim namj er ama:
"Neupr egnut a ili neupravl j ana sila ne samo da se ispražnjuje u
paljenju barut a na ot vor enom i doseže svoju punu snagu neomeđena
znanošću; nego praskaj ući u t ami , gdje njeni udarci nai l aze samo na
zrak, oni se okreću i pogađaju sami sebe. To je destrukcija i pr opast . . .
ne rast i pr ogr e s . . . "
"Sl i j epa sila ljudi sila je koj om t reba gospodari t i i t akođer uprav-
l j at i . . . mor a biti upravl j ana i nt el ekt om. "
" Da bi mogl e napasti praznovjerjima, despot i zmom i predrasu-
dama posvuda i zgrađene ut vrde protiv ljudske rase, t a sila mor a imati
mozak i zakon. Tada njena smi ona djela donose trajne rezul t at e i tu
j e pravi napr edak. Tada su nastojanja uzvi šena. . . Kada su sve sile
sjedinjene, i vođene i nt el ekt om (i l umi ni rani m!), regul i rane vodst vom
ispravnosti i pravednost i , u kombi ni ranom i vođenom pokret u i nasto-
janju, sl avna će revolucija, koja se pr i pr ema st ol j eći ma, kr enut i . . .
Zat o što j e si l om loše upravl j ano, t a revolucija donosi neuspj ehe"
(Moral i dogma, str. 1-2).
Teol oška dogma Al bert a Pi kea i zl ožena je u nj egovi m Instrukci-
jama, i zdani m 14. srpnja 1889., koje su zapri mi l a 23 vr hovna svjet-
ska vijeća:
" Ono što ćemo reći masi j e: ' Mi štujemo Boga, ali t o j e Bog ko-
j eg se obožava bez praznovj erj a. ' "
"Vama, suvereni veliki generalni instruktori, kažemo ovo, da to
ponovite braći 32., 31. i 30. Stupnja: svi mi inicirani u visoke stupnje-
ve moramo masonsku religiju održavati u čistoći luciferske doktrine."
"Da Lucifer nije Bog, da li bi ga Adonaj (kršćanski Bog, gospod,
hebrejski nazi v za Boga umjesto Jahve, i me koje se nije smjelo i zgo-
voriti nap. pr.), čija djela dokazuju njegovu okrutnost, perfidnost i
mržnju prema čovjeku, barbarizam i odbojnost prema znanosti, da li
bi ga Adonaj i njegovi svećenici nadvisili?"
75
Des Griffin
"Da, Lucifer je Bog, i na nesreću, Adonaj također. Jer vječni je
zakon da ne postoji svjetlost bez sjene, ljepota bez ružnoće, bijelo bez
crnog, jer apsolutno može postojati samo kao dva Boga: tama je
neophodna da svojom ljepotom istakne svjetlost, kao što je pijedestal
neophodan kipu, i kočnica lokomotivi..."
"Doktrina sotonizma je hereza: i istinita i čista filozofska religi-
ja je vjera u Lucifera, jednakog Adonaju; dok se Lucifer, Bog svjetla
i dobrote, bori za čovječanstvo protiv Adonaja, Boga tame i zla" (A.
C. de la Ri va, La Femme et l'enfant dans la Franc-Maconnerie Uni-
verselle, str. 588 i Okultna teokracija, str. 220- 221) .
Iluministička propaganda htjela bi nas navesti da mi sl i mo kako su
svi oni koji se prot i ve kršćanst vu ateisti. To j e smi šl j ena laž usmj ere-
na da skrije tajne pl anove onih koji upravljaju l uci ferskom zavje-
rom. Oni ostaju iza zavjese, skri venog identiteta i njihovih stvarnih
namj era čak i od veći ne oni h koje uspiju zavesti na svoj put . Oni zna-
j u da uspjeh nj i hova di j abol i čnog pl ana da sruše svjetske vl ade kroz
novi svjetski poredak ovisi o njihovoj umješnosti da skriju istinu od
ljudi dok ne bude prekasno da se išta poduzme.
U zapanj uj ućem pi smu od 15. kol ovoza 1871. , koje je donedav-
na bilo i zl oženo u Bri t anskom muzeju u Londonu, Pike je iznio Mazzi -
niju detalje luciferskog plana za osvajanje svijeta. U slikovitim
detaljima izložio mu je plan za tri svjetska rata. Izjavio je da u trećem
od tih ratova "pokrenut ćemo nihiliste i ateiste te izazvati gol emu so-
cijalnu kat akl i zmu koja će narodi ma u svom svojem užasu pokazati re-
zultat apsol ut nog ateizma, korijena divljaštva i najkrvavijeg prevrata.
Tada će građani svijeta morati sami sebe obraniti od svjetske manjine
revolucionara, te će istrijebiti krvnike civilizacije, a masa zal uđena krš-
ćanst vom, čiji će duhovi od tog trena biti bez kompasa i žudjeti za ide-
al om, ali ne znajući gdje usmjeriti svoje obožavanje, dobit će čistu
svjetlost kroz uni verzal nu manifestaciju čistog luciferskog učenja, koje
će napokon biti izloženo j avnost i , manifestaciju koja će uslijediti iz
generalnog reakcionarnog pokreta koji će nastati poslije uništenja krš-
ćanstva i at ei zma, koji će istodobno biti i pobijeđeni i istrijebljeni."
76
ŠESTO POGLAVLJE
ILUMINATI - II. DIO
Politički i religiozni filozofi odavno su uočili činjenicu kako je
najučinkovitiji nači n da se podči ni čovjek taj da se podči ni njegov
um. Obr azovanj e j e, dakl e, popri št e bitke za osvajanje svijeta.
Vođe Il umi nat a od samog su starta shvatili da, ako žel e uspjeti u
svom pl anu da osvoj e svijet i zavladaju njime, moraj u zadobi t i kon-
trolu nad škol ama, kol edži ma i sveučilištima.
Kako j e Lady Queenbor ough i st aknul a 1930-ih: "Pozi t i van um
ne može se kont rol i rat i . Za ciljeve okul t ne prevl ast i umovi moraj u
biti vraćeni u pasi vnost i negat i vnost , da bi se mogl a uspost avi t i
kontrola. Umovi koji su svjesno aktivni predstavljaju silu, a sila se
može suprot st avi t i drugoj sili u korist dobra ili zla. Nacrt svjetske
prevlasti mogao bi biti pot kopan s ovi m pri nci pom koji, budući da je
na nesreću neprepoznat , j oš uvijek ostaje nei zazvan. "
"Dest rukci j a, mat eri j al i zam, namet anj e. Ovo su tri zakl j učka Al -
berta Pi kea i čini se da oni upravljaju današnj i m svi j et om. " (Okultna
teokracija, str. 581. )
Prije nekol i ko godi na ovaj j e autor čuo predsj edni ka mal og
neovi snog kol edža kako izjavljuje da j e na prel asku u dvadeset o st o-
ljeće "obr azovni sust av i skoči o iz tračnica r azuma i kr enuo u ludu
jurnjavu di vl j i nom. . . (i da od tada) edukat ori ulijevaju ot rov u pl as-
tične, uspavane umove" onih koji su im dodijeljeni na skrb. Te su izja-
ve apsol ut no t očne - osi m j ednog vitalno bi t nog detalja: edukaci j a
nije "i skoči l a iz t račni ca" - bila je namj erno iz njih i zbačena. Sagl e-
dajmo či nj eni ce.
U Tragediji i nadi, pokojni profesor Carroll Qui gl ey j avno je
pri znao da je mnogo godi na bi o u eliti "Izabrani h" i i mao spoznaj e iz
prve ruke o t ome kako se svjetska konspiracija razvijala. U vezi s
obrazovanj em u Engl eskoj rekao j e: "Do 1870. na Oxfordu nije
77
Des Griffin
post oj ao studij umj et nost i , no t e j e godi ne, zahvaljujući Sl adeovoj
oporuci , Johnu Ruski nu bila dodijeljena pozicija predavača. Uzdrmao
je Oxford poput zemljotresa, ne toliko svoj i m govor i ma o umj et nost i ,
već svoj i m govor i ma o carstvu i o engl eski m pot l ačeni m masama, i
i znad svega t i me što j e o svi m t i m st vari ma govori o kao o mor al ni m
pr obl emi ma" (str. 130).
John Ruski n (1819. - 1890.) rođen je u Londonu kao sin uspj eš-
nog t rgovca vi nom, od koga j e naslijedio vel i ko bogat st vo. Nj egov
biograf, Kennet h Cl ark, govori da je Ruski n "bio mišljenja da država
mora preuzeti kontrolu nad sredstvima proizvodnje i distribucije i
organizirati ih za dobro cijele zajednice; ali bio je spreman dati kon-
trolu nad državom u ruke jednog čovjeka".
' " Moj konst ant ni cilj bi o j e pokazat i vječnu superi ornost nekih
ljudi nad drugi ma, ponekad i j ednog čovj eka nad svi ma dr ugi ma. '
I mao j e vrlo l oše mišljenje o demokr aci j i . . . Unat oč nj egovoj mat eri -
j al i st i čkoj filozofiji, mišljenja sam da bi podr žao komuni zam; seljač-
ke komune u Ki ni , na primjer, pokl apaj u se s nj egovi m model om.
Ni j e mogao držati lijek lošijim od bolesti, j er nije mogao zamisliti
goru bolest od kapitalističkog društva devet naest og stoljeća" (Ruskin
danas, str. 267- 268) .
J OHN RUSKIN
78
Il umi nat i - II. di o
U svojoj suštini, Ruski novo je učenje bio čisti i l umi ni zam! Ova
činjenica bi l a j e vel i ki m dijelom skri vena iza pomno podi gnut e fasa-
de. "Ruski n se obraćao oksfordski m st udent i ma kao čl anovi ma
pri vi l egi rane, vl adaj uće klase. Govor i o im je da su u posj edu vel i čan-
stvene tradicije obrazovanj a, ljepote, zakonodavst va, sl obode, pl eme-
nitosti i samodi sci pl i ne, ali da ta tradicija ne može biti spašena i da to
i ne zaslužuje ako ne može prožeti i ni že kl ase Engl eske, a i neengle-
ske mase svijeta. Ako se ta dragocj ena tradicija ne pr ot egne na te
dvije vel i ke veći ne ljudi, manj i na engl eske više kl ase nei zost avno će
biti prepl avl j ena veći nom i tradicija će biti i zgubl j ena. Da bi se to
spriječilo, tradicija se mor a prenijeti masama i car st vu" (Qui gl ey, str.
130).
Ruski n i njegovi tajni pomagači bacili su sočan mamac na koji
su gl adno nasrnul i i nasjeli oksfordski studenti, koji su svi došli iz
"gornje l adi ce" bri t anskog društva.
Ruski nova j e por uka i mal a senzacionalan utjecaj. Nj egovo j e
uvodno predavanj e zabilježio st udent po i menu Ceci l Rhodes, koji ga
j e čuvao trideset godi na. Rhodes ( 1853. - 1902.) j e gr ozni čavo crpi o
di j amant na i zl at na nal azi št a u Južnoj Africi, te post ao pr emi j er om
Cape Col onyj a ( 1890. - 1896. ); doni rao j e novac pol i t i čki m st ranka-
ma, i mao utjecaj na parl ament u Engl eskoj i Južnoj Af r i ci . . .
CECIL RHODES
79
Des Griffin
80
Rhodes je pronašao odane poborni ke svojih ciljeva u Južnoj Afri-
ci i u Engl eskoj . S financijskom pomoći Lorda Rothschilda i Alfreda
Beita, pošlo mu je za rukom uspostaviti monopol nad zlatnim rudni-
cima Južne Afrike, imenom De Beers Consolidated Mines i izgraditi
veliku kompaniju za iskop zlata Consolidated Goldfields. sredi nom
1890-ih Rhodes j e i mao dohodak od si gurno milijun funti st erl i nga
(tadašnjih pri bl i žno pet milijuna dol ara), koji j e toliko t roši o na svoje
tajnovite posl ove da j e čest o prekorači vao svoj račun. Ti su posl ovi
bili usmj ereni na nj egovu ideju da stvori savez svih zemal j a gdje se
govori engl eski "i dovede sve dijelove zemlje prikladne za stanovanje
pod njegovu kontrolu. U svrhu ostvarenja tih ciljeva, Rhodes se odre-
kao dijela svog velikog bogatstva da bi osnovao Rhodes Scholarships
u Oxfordu, želeći proširiti englesku vladajuću klasu diljem svijeta
engleskog govornog područja, onako kako je to zamislio Ruskin"
(str. 130-131).
Dr. Qui gl ey nastavlja u svom izlaganju o t ome kol i ki je di o eng-
l eske vl adaj uće kl ase post ao "odani m pri st ašama" Ruski na i "posve-
tio ost at ak svog ži vot a" ostvarivanju njegovih ideja.
Rhodesova se grupa 5. veljače 1891. spojila s dr ugom, sa Sve-
učilišta Cambr i dge, koju j e vodi o Wi l l i am St ead, "vat reni socijalni
reformat or" da bi "osnoval i tajno udruženj e o koj em j e Rhodes sa-
njao šesnaest godi na" (str. 131). To j e društ vo, po uzoru na Wei shaup-
ta, i mal o "vanj ske kr ugove" znane kao "Dr ušt vo pomagača". U raz-
doblju 1909. - 1913. lord Alfred Mi l ner "organizirao je polutajne sku-
pi ne", poznat e kao skupi ne okrugl og stola, u bri t anski m kol oni j ama i
SAD- u. One j oš uvijek funkcioniraju u osam država. Ost al e su u kon-
t akt u zahvaljujući pri vat noj prepi sci , kao i čest i m posj et i ma, te pos-
r edst vom ugl ednog tjednika Okrugli stol, koji je osnovan 1910. i ve-
ći m dj el om fi nanci ran novci ma Sir Abe Baileyja. Kral j evski institut
za vanj ske posl ove (Chant am House) , čiji su gl avni financijeri bili
Sir Abe Bai l ey i obitelj Astor (vlasnici magazi na The Times), osno-
vali su 1919.
Poslije 1925. osnovane su organi zaci j e slične st rukt ure, poznat e
kao Institut pacifičkih posl ova, u dvanaest pacifičkih zemal j a bri t an-
skih kolonija, koje su međusobno povezi val i grupa Okr ugl og stola i
Kraljevski institut za vanjske posl ove. . .
Il umi nat i - II. di o
" Moć i utjecaj ove Rhodes-Mi l nerove grupe u bri t anski m i mperi -
j al ni m posl ovi ma i u vanjskoj politici od 1889., i ako nije bi o ši roko
poznat , teško da je zanemariv."
"Sl i čni instituti vanjskih posl ova bili su osnovani u bri t anski m
kol oni j ama i u SAD-u (gdje su bili poznati kao Vijeće inozemnih po-
slova) u razdobl j u od 1919. do 1927. " (str. 132-135).
ROCKEFELLEROVA GENERALNA OBRAZOVNA
ZAKLADA
U r ani m 1900-i ma Rockefel l er j e bilo j edno od najprezrenijih
prezi mena u SAD- u. Stari John D. Rockefel l er bi o j e na glasu po
svojim nenadmašni m l ukavst vi ma, pri j evarama i pohl epi . Nj egovo
ime bilo j e si noni m za bezobzi rno iskorištavanje. Vi še put a j e izjavio
da j e "nat j ecanj e grijeh".
JOHN D. ROCKEFFELER 1911.
Nast oj eći promi j eni t i svoj i mi dž (ali ne i svoj karakter), John D.
zaposl i o j e Ivyja Leeja, j ednog od tada vodeći h market i nški h struč-
njaka. Na nagovor Leeja, g. Standard Oily (poznat i škrtac) uvijek je
nosi o sa sobom šaku novči ća koje bi dijelio maloj djeci tijekom svojih
rijetkih j avni h istupa.
81
Des Griffin
Kao di o nj egova rada na "pobol j šanj u i mi dža", Rockefel l er j e
ot vori o niz zakl ada i povjerenstava. Nai zgl ed, onako kako su bila
prezent i rana ameri čkoj j avnost i , bili su to Rockefel l erovi napori da
pomogne mnogi m Amer i kanci ma financirajući proj ekt e u školstvu,
medi ci ni i religiji. Al i , u skladu s nj egovom "dubokom zavj ereni -
čkom naravi ", uvijek j e postojala "kvaka"!
Kako je Gary Al l en i st aknuo u Dosjeu Rockefeller, "i mao je čak
na umu i veći makijavelistički pl an. ' Pokl oni o' bi novac zakl adama
koje su bile pod nj egovom kont rol om i t ada bi ih natjerao da pot roše
novac na nači ne koji bi Rockefel l erovu carstvu donijeli j oš veći
profit i moć. Novac koji je bio ' pokl onj en' bi o je kruh bačen u vodu.
Ali s udi com u sebi . John D. pr ozvao je ovo ' pr i nci pi ma znanst ve-
nog pokl anj anj a' " (str. 37-38).
Ova či nj eni ca j as no j e uočljiva kada j e riječ o Rockefel l erovoj
vezi s obrazovanj em. John D. zaposl i o je Freda Gat esa, koji je prije
bi o vrlo uspj ešan kao frontmen Pillsburyja, kompani j e za proi zvod-
nju brašna, i povj eri o mu svoju General nu obr azovnu zakl adu. Stvar-
ni smi sao ovog vijeća nije bi o, kako su to neki vjerovali, unaprijediti
sust av amer i čkog škol st va i tako pomoći cijeloj naciji. Upr avo kao i
Cl i nt on Roossevel t i Al bert Pike, i oni su pokazal i svoj e pravo lice u
prvoj publikaciji. Slijedili su pri nci p Adama Wei shaupt a, post avl j en
prije više od stotinu godi na, koji j e rekao da "je neophodno privući
ši roke mase u naš Red. Najbolje sredst vo za post i zanj e t og cilja je
škol st vo. "
Teško bi bilo više se približiti ci l j evi ma Wei shaupt ove zavjere
na polju pr opagande u školstvu no što je to uspj el o Rockefel l erovu
vijeću Gener al ne obr azovne zakl ade u svom Prigodnom pismu br. 1,
i zdanom 1904. :
"U svoj i m vi zi j ama i mamo neograni čene mogućnost i i ljudi se
sa savr šenom posl ušnošću predaju u naše ruke koje ih formiraju. Sa-
dašnj e konvenci j e obrazovanj a blijede i z njihovih umova. Neopt er e-
ćeni tradicijom, okr ećemo se zahval nom i pri j eml j i vom seoskom
st anovni št vu. Nije nam cilj pokušati učiniti ove ljude filozofima, uče-
nj aci ma ili znanst veni ci ma. Ne i demo za t i m da ih odgaj amo u aut o-
re, uredni ke, pj esni ke ili pisce. Ni smo u potrazi za budući m vel i ki m
umj et ni ci ma, sl i kari ma, gl azbeni ci ma, odvj et ni ci ma, dokt or i ma, pro-
povj edni ci ma, pol i t i čari ma i državni ci ma, kojih i mamo u obi l j u. "
82
Il umi nat i - II. di o
"Cilj koji s mo si postavili vrlo je j ednost avan i vrl o lijep isto-
dobno: da poduči mo t e ljude onako kako i h nađemo, da ži ve savrše-
no dobar ži vot t amo gdje j esu. Zat o ćemo organi zi rat i našu djecu i
naučiti ih da na savršen nači n rade stvari koje njihovi očevi i maj ke
rade na nesavr šen, u kućama, u t rgovi nama i na f ar mama. "
Sve važne el ement e Wei shaupt ova i l umi ni zma nal azi mo u ovom
pi smu. Pr vo, možemo uočiti pozu "filantropije"; dr ugo, namj eru da
se l j udi ma i spere mozak, odnosno da se "formi raj u"; t reće, el i mi naci -
ju tradicije, znanost i i pravog obrazovanj a; čet vrt o, težnju za di kt a-
t urom; pet o, namj eru da se seljaci svrstaju u kast i nski sust av - "t amo
gdje j esu"; šest o, plan da se naci onal na inteligencija svede na naj ma-
nji zaj edni čki nazi vni k, te da se uništi utjecaj roditelja (i t i me sl ome
obitelji); sedmo, pot puni prezi r pr ema seljacima; osmo, el ement i sub-
verzivnosti i ant i amer i kani zma - objavljena namj era da se odbace
uvriježeni običaji, kako bi se služilo ciljevima Rockefel l era i njihovih
kohorti; i na kraju, "usavrši vost " i "usavršavanj e" ljudske prirode, što
j e t akođer bi o Wei shaupt ov lažni cilj.
Korupt i vni utjecaj, koji su Rockefellerova zakl ada i drugi imali na
ameri čki sust av školstva, temeljito j e dokument i r an. Kada j e kon-
gresni odbor pr edvođen Carrol l om Reeceom i z Tennesseea pokušao
pokrenut i ot vorenu istragu o akt i vnost i ma zakl ade, naletjeli su na de-
beo zid opozi ci j e snaga koje su važan či mbeni k dr žavnog kapi t al a, i
inicijativa j e mor al a biti obust avl j ena (Qui gl ey, str. 954- 955) .
Četiri godi ne poslije gl avni vijećnik odbora, Rene Wor mser ,
napi sao je o toj t emi izlaganje pod nasl ovom Zaklade: Njihova moć i
utjecaj. Wor ms er je ust anovi o da činjenice koje je odbor ut vrdi o "do-
vode do zaključka da je zaista postojalo nešto što je podsjećalo na
pravu zavjeru između nekih vodećih edukatora u SAD-u, da se uvede
socijalizam kroz djelovanje u našem školskom sustavu..."
"Kr oz godi ne st vorena j e vrlo moćna udruga zakl ada i sličnih or-
gani zaci j a s ciljem ost vari vanj a što većeg utjecaja na školski sust av.
Dio te udruge, oni koji su na kraju za nju i odgovorni , su grupe Rocke-
fellerove i Car negi eve zakl ade. "
Rockefel l er i njegovi suradnici shvatili su da moraj u uspost avi t i
kont rol u nad učiteljskim akademi j ama ako namj eravaj u kont rol i rat i
škol st vo. To su s vr emenom i postigli, dajući vel i ke novčane pri l oge
sveučilištima za njihov navodni razvoj. Ali u skladu s Rockefellerovim
83
Des Griffin
"pri nci pi ma znanst venog poklanjanja", u svakoj donaciji nalazila se
udi ca. Rockefel l erovi ljudi uvijek bi se na kraju nalazili u odbor i ma
institucija koj i ma se "pomagal o", što i m j e daval o velik utjecaj na
upravljanje zakl adama.
John Dewey bi o j e vodeća figura u njihovim gener al ni m pl ano-
vima. Kao upravitelj Učiteljske akademije pri Sveučilištu Col umbi a
st ekao je utjecaj na naci onal nom obr azovnom pl anu. S Rockefel l ero-
vim novcem osnovao j e 1919. Napredno obrazovno udruženje (Pro-
gressi ve Educat i on Associ at i on) kako bi širio filozofiju svojih nadre-
đeni h. S vr emenom su mu se pridružili Ruggs, Count s, Ki l pat ri ck i
drugi socijalisti. Probili su se na pozicije vlasti i počeli koristiti škol-
st vo za ost vari vanj e svojih političkih ciljeva.
U svoj i m r ukopi si ma i govor i ma nisu se trudili skriti činjenicu
da im je gl avni cilj povest i ameri čku naciju - poput st ada gl upi h, la-
kovj erni h ovaca - procesi j om u socijalističku utopiju, gdje bi, kao u
svakoj bajci, "živjeli sret no do kraja vremena". Nekol i ko navoda bit
će dost at no da to i dokaže. Harold Ruggs je u svojem djelu Velika teh-
nologija iz 1933. ot kri o kako su planirali dovesti SAD u ropst vo
socijalističke dr žave:
"Tr eba stvoriti novo j avno mnijenje. Kako? Jedi no t ako da se
st vore desetci mi l i j una poj edi načni h nazora i st ope se u novo soci -
j al no mnijenje. Stari stereotipi moraju biti napušt eni i ' novi val sta-
vova' formiran u amer i čkom susj edst vu" (str. 32).
"... kroz škole svijeta širit ćemo novu koncepciju vlasti — onu
koja će prigrliti sve ljudske aktivnosti, koja će podrazumijevati
potrebu znanstvene kontrole i upravljanja gospodarskim aktivnostima
u cilju općeg dobra" (str. 271).
Dr. Geor ge Count s, profesor i vodeći član Deweyevi h "Na-
predni h mi sl i oca", napi sao je da bi "učitelji trebali postati utjecajni, i
t ada ispuniti svoju mi si j u. . . Do stupnja kada bi bili u stanju obli-
kovat i nast avni plan i škol ske procedure, te bi tada defi ni t i vno i po-
zi t i vno utjecali na socijalne st avove, i deal e i ponašanj e novi h gene-
racija" (Usude li se škole izgraditi novi socijalni poredak?, str. 28-29).
U Izvještaju o školstvu, koji je 1934. izdalo Amer i čko povi j esno
udruženj e, a sponzori ral a Carnegi e zakl ada, Count s je napi sao da se
"doba i ndi vi dual i zma i dopušt anj a pri vat ne inicijative (sl obode) od
84
Il umi nat i - II. di o
strane dr žave bliži svome kraju i da se na obzoru pojavljuje novo
doba kol ekt i vi zma".
U Novoj republici od 29. srpnja 1936. Harol d Laski , vodeći bri-
tanski socijalist, izjavio j e da "ako se i zuzmu pomno i zabrane neu-
tralne fraze, taj izvještaj je edukacijski program za socijalističku Ame-
riku".
Count s i nj egovi suradnici ni kada to nisu porekl i . Zapr avo su
ust anovi l i da bi za ostvarenje njihovih ciljeva moral e biti post i gnut e
temeljne "pr omj ene u naši m i deal i ma" (Napredno školstvo, travanj
1932.).
Kako postići promj ene u i deal i ma nacije? Jednost avno t ako da
se promi j eni ono što je ponuđeno u obr azovnom sust avu - i t akođer u
crkvama i medi j i ma.
Da bi postigli svoj cilj, novi autoriteti u škol st vu odbacili su
većinu osnovni h udžbeni ka, ili ih prepravili t ako da sadrže novu, so-
cijalističku crt u. Mnogi od tih udžbeni ka pojavili su se u uči oni cama
- svi osmi šl j eni tako da potkopaju t radi ci onal ne vrijednosti i isperu
mozgove st udenat a, ne bi li oni prihvatili socijalizam u koj em bi "ve-
liki brat ", država, kont rol i rao svaki djelić l j udskog ži vot a.
Bila je započet a borba za umove ml adeži nacije, i socijalisti su
punom snagom krenuli u svoj blitzkrieg napad; sva su sredst va bila
dopušt ena. Novi ne, časopisi i radi o stanice u koje su se infiltrirali
ljevičari zauzi mal i su se za socijalističke ideale i izlagali publ i ku sup-
tilnoj pr opagandi s ciljem da pot pomognu "st varanj e nove socijalne
misli".
Isprva su se mogl i čuti glasni protesti onih koji su bili dovol j no
budni da shvat e da j e nešt o ozbiljno pošl o po kri vu. "Pr ogr esi vni "
odgojitelji promijenili su svoju taktiku: njihovi napadi na naci onal ne
heroje, obi čaj e i nasl j edst vo promijenjeni su iz ot voreni h u i mpl i ci ra-
ne i st oga su ih mnogo teže mogli otkriti oni koji nisu vagali i
analizirali svaku riječ. Od institucija koje izgrađuju državu - t emel j -
nih st upova zdr avog društ va - škole i koledži pret voreni su u nešt o
što nije bi l o ništa više do i nkubat ora degeneraci j e.
Kad pogl edamo današnje "obrazovanj e", vi di mo situaciju koja je
vrlo ohrabruj uća - čak inspirirajuća - za naše neprijatelje! Stvaratelji
"nove socijalne mi sl i " napravili su temeljit posao!
85
Des Griffin
Pregl ed škol st va u odnosu na ameri čke obitelji i njihov odgoj dje-
ce j as no su izložili njihovi vlastiti predst avni ci . Ove izjave dovol j ne
su da se dobi j e uvi d u stanje stvari.
"Amer i čke obiteljske strukture stvaraju ment al no bol esnu djecu. "
(Ashl ey Mont agu, predavanj a na Anahi emu, Kalifornija, 9. prosi nca
1970. )
"Svako dijete koje vjeruje u Boga j e ment al no zaost al o" (Paul
Br andwei n, Socijalne znanosti, Haracourt Brace, 1970. , str. 10).
"Svako dijete u SAD- u koje započne škol ovanj e u dobi od pet
godi na j e ment al no bol esno, j er započinje škol ovanj e s pri vrženošću
prema vlasti i ljudima koji je sponzoriraju, prema naši m institucijama,
pr ema očuvanj u ovog obl i ka vl ast i . . . domoljublja, naci onal i zma, su-
vereni t et a. . . Sve to ukazuje na bol esno dijete, j er je zaista zdrav poje-
di nac onaj koji j e odbaci o sve t e stvari, i koji j e ono što j a zovem
i nt ernaci onal no dijete budućnost i " (dr. Pi erce, Sveuči l i št e Harvard,
1973. ).
ŽETVA POSLJEDICA
Tr eba samo poslušati prosj ečnog "muškar ca ili ženu na ul i ci " -
ili preispitati nj i hova uvjerenja (ili nedost at ak istih) - da bi se poj mi o
zapanjujući i zabrinjavajući uspjeh koji je j uri š zavj ereni ka na SAD
pol uči o kroz obrazovni sustav i druge nači ne i ndokt ri naci j e.
Ugl avnom su njihovi mi saoni procesi toliko iskrivljeni i izobli-
čeni l i beral nom pr opagandom koj om su njihovi podat ni i nesumnj a-
j ući umovi od najranije svjesnosti bombardi rani , da nemaj u ni kakvi h
pravi h temelja na koj i ma bi zasnivali ži vot ne odl uke. Ni su obučeni
da se suoče sa st varnošću ovog svijeta - ži vot a onakvog kakav zaista
j est ! Škol ski sustav j e možda nauči o ljude kako zaraditi za život, ali
nije ih nauči o kako da ga žive. A to je ogr omna razlika.
Prije više desetljeća, admi ral Hyman Ri ckover dobr o j e opi sao
situaciju: " SAD žanje pl odove uništavanja t radi ci onal nog obrazova-
nja, koju su provel i Dewey-Ki l pat ri ck sa svoj om eksper i ment al nom
filozofijom. Deweyj eve ideje dovel e su do uki danj a mnogi h pr edme-
ta na temelju uvjerenja da ne bi bili korisni u ži vot u. . . Tako da
učeni k ne dobi va niti intelektualnu poduku, niti st varno znanj e koje
bi mu pomogl o da razumi j e svijet u koj em živi ili da čini i spravne
86
Il umi nat i - II. di o
87
odl uke u svom pri vat nom ži vot u, kao odgovorni gr ađani n" (The
Tablet, 11. kol ovoza 1959. ).
Užasna istina admi ral ovi h riječi moral a bi biti zapanj uj uće j a-
sna kad i skreno prosuđuj emo amer i čko društ vo. Ciljevi zacrt ani u
Rockefel l erovu Prigodnom pismu br. 1 post i gnut i su s i zvanr edni m
uspj ehom.
KARL MARX
Upotrebljavajući Karla Mar xa kao paravan, Il umi nat i su pokušali
provesti u djelo svoj plan za svjetsku revoluciju, no pot puno ne-
uspješno. Mar xov nauk ni kada nije zaista r aspl amsao mašt u ljudi bilo
koje društ vene kl ase - a najmanje radni čke! Mar x je 1864. u Lon-
donu osnovao Međunar odnu radni čku udrugu (kasnije poznat u kao
Prva socijalistička Internacionala). Njihova središnjica prebačena je u
New Yor k os am godi na poslije. Ubr zo zatim spojili su se sa Socija-
lističkom part i j om koja j e t amo osnovana 1868.
U s vom os obnom životu Mar x j e bi o pot puni gubi t ni k. Bi o j e
parazit koji j e ži vi o na tuđi račun: pitanje j e da l i j e i kada uopće po-
šteno odr adi o j edan dan u životu. Nj egov je brak rezul t i rao sa šest ero
djece. Mar x j e bez obzi ra na t o bi o toliko zauzet formul i ranj em te-
orija o "podi zanj u pot l ačeni h" da ni kada nije našao vr emena da uz-
država svoju obi t el j . Troj e njegove djece umrl o je od gladi u r anom
djetinjstvu. Kada j e 1883. umr o, samo j e šestero ljudi došl o na njegov
pogr eb!
Dr uga socijalistička Int ernaci onal a, osnovana u Pari zu 14. srpnja
1889. st vorena j e i z spoznaj e da se "radnici svih zemal j a" ne kane
odazvati pozi vu socijalističkih vođa, već ih t reba i zmani pul i rat i kroz
organizaciju i kont rol u radni čki h sindikata.
U t om su pr i j el omnom t renut ku Fabi an Society i Lenj i novi bol j -
ševici nast upi l i na svjetsku scenu - i počeli lučiti uspj ehe koji su vo-
dili ka realizaciji ciljeva koje su postavili Wei shaupt , Roosevel t ,
Marx i Pi ke. Jedi na razl i ka i zmeđu ove dvije gr upe bile su met ode
koje su upot rebl j aval i da bi postigli iste ciljeve - st varanj e socijalisti-
čke svjetske vl ade, onakve kakvu j e zami sl i o Marx (Manifest, Fabija-
nov traktat br. 2, 1884.). Od tada su boljševici (komuni st i ) radili na
Des Griffin
t ome da to post i gnu nasilnim, revol uci onarni m nači ni ma. Enciklope-
dija Britannica, u izdanju iz 1973. , za Fabijanski socijalizam (Vol.
20, str. 750- 751) kaže da "i me potječe od ri mskog general a Fabi usa,
koji je poznat po odgađanj u i svojoj dugoročnoj strategiji".
Poant a t oga j e da su Fabijani od svog počet ka radili na stvaranju
novog svj et skog poret ka, kroz indoktrinaciju ml adi h st udenat a. Vje-
rovali su da će j ednoga dana ovi intelektualni revol uci onari steći moć
i pol ožaj e u razni m svjetskim agenci j ama koje utječu na stvaranje
j avnog mnijenja, koje imaju vlast u r ukama i t ako postići svoj e cilje-
ve. Nj i hova t akt i ka post al a j e poznat a kao "dokt ri na neizbježnosti
post upnog dj el ovanj a".
Tr ebal o bi napomenut i da su ovo samo dvije organi zaci j e kroz
koje j e međunar odna zavjera djelovala. Pravu moć su oduvi j ek imali
bankari . Profesor Qui gl ey govori o t ome da su krajem devet naest og
stoljeća Međunar odni bankari i njihove ameri čke podr užni ce ušli u
"komer ci j al no bankar st vo i osiguranje na j ednoj strani i žel j ezni ce i
tešku industriju na dr ugoj " te su "bile u stanju prikupiti ogr omno bo-
gat st vo i uspost avi t i gol em gospodarski , politički i socijalni utjecaj.
Popul arno zvani ' udruženj e' ili ' 400' , živjeli su u blještavoj raskoši.
Ploveći oceani ma u svojim velikim j aht ama, ili putujući zeml j om svo-
j i m pri vat ni m vl akovi ma, kretali su se u krugu i zmeđu svojih spekt a-
kul arni h imanja i vila u Pal m Beachu, Long Isl andu, Berkshi resu,
Newpor t u i Ben Harboru dolazeći iz svojih newyorški h di vovski h
apar t mana da bi posjetili operu Met ropol i t an pod budni m okom gos-
pođe Ast or; ili okupljajući se na posl ovni m sast anci ma najviše razine
vođeni h od strane samog J. P. Mor gana. "
"St rukt ura financijske kont rol e koju su stvorili tajkuni ' vel i kog
bankarst va' ili ' vel i kog bi zni sa. . . ' bila j e nevjerojatno kompl eksna,
j edan se posao nadopunj avao na drugi , oba bi bila povezana s pol u-
neovi sni m udruženj i ma, i sve se završaval o na dva kraja pol i t i čke i
gospodarske moći , od kojih je j edan, smješten u New Yorku, vodi o do
J. P. Mor gana i nj egove kompani j e, a drugi u Ohi o, u Rockefel l erovu
obi t el j . Kada bi oni surađivali, kao što općeni t o i j esu, mogl i bi znat-
no utjecati na gospodarski život zemlje, i got ovo kontrolirati političku
situaciju, bar em na saveznoj razi ni . " Oni su uzrokoval i "pani ku
1907. " i kol aps dviju željezničkih kompani j a, j edne 1914. i druge
1925. (Qui gl ey, str. 71-73).
88
SUSTAV FEDERALNIH REZERVI
Počet kom dvadeset og stoljeća ameri čko gospodar st vo tako se di-
nami čno razvi j al o da su Međunar odni bankari imali vel i ki h pot eško-
ća u održavanj u kont rol e nj egovog razvoja. Nj i hova moć i autoritet
bili su i zazvani . Tr ebal o je pronaći način da se nj i hova pozicija
učvrsti i na taj način osi gura njihova moć. Odl uči l i su osnovat i Sre-
dišnju banku - čiji bi bili vlasnici i koj om bi sami upravljali.
Vi še od dvi j e st ot i ne godi na ove međunar odne bankovne obitelji
domi ni ral e su eur opskom scenom nakon uspost ave Engl eske banke
(Bank of Engl and) i drugi h središnjih banaka u Nj emačkoj , Fran-
cuskoj , Italiji, itd. Nakon njihovog "posl a nad posl ovi ma", kada su
1815. dosl ovno kupili kont rol u nad Engl eskom po cijeni od nekol i ko
centi za dol ar, Rot schi l di su domi ni ral i bankovnom scenom (Frederi c
Mort on, Obiteljski portret Rotschilda). Svi su njihovi napori da
SAD-u namet nu središnju banku propal i . Naš Ustav dao j e Kongresu
autoritet da "t i ska novac i regul i ra njegovu vri j ednost ".
Koristeći stvorenu financijsku pani ku 1907. kao "pri mj er" vel i ke
potrebe za amer i čki m središnjim bankovni m tijelom, l ansi rana j e go-
lema pr opaganda ne bi li se ameri čkoj j avnost i namet nul a ta ideja.
Či ni l o se da su neki vodeći državni bankari protiv te ideje, ali to
j e bila samo varka. Wi l l i am McAdoo, mi ni st ar vanjskih posl ova i zet
predsj edni ka Wi l sona, razgovarao je s t om "opozi ci j om" o pl anu da
se osnuje sredi šnj a banka: "Ti su me intervjui s bankar i ma dovel i do
zani ml j i vog zakl j učka. Post upno sam shvat i o, kroz di m i magl u pro-
turječnosti, da se bankarski svijet zapravo ne protivi ideji onol i ko
koliko su željeli da to t ako i zgl eda. . . " (Autobiografija, str. 225) .
Sust av federalnih rezervi (središnja banka) formi ran j e kada j e
Kongres usvoj i o zakon o federal ni m rezervama, kraj em prosi nca
1913. Po t om j e zakonu Međunar odni m bankari ma zagarant i rano
pravo da iz ni čega stvaraju novac i posuđuju ga ameri čkoj vladi s
kamat ama. Ti me j e i nt ernaci onal ni m novčani m grabežl j i vci ma ot vo-
ren put za pljačku ameri čke nacije.
"PUKOVNIK" HOUSE
Ot pri l i ke u ovo doba, mi st eri ozni pukovni k E. Mandel l House
(čin j e bi o počasni !) poj avi o se na političkoj sceni: on j e bi o paravan
89
Il umi nat i - II. di o
Des Griffin
za Međunar odne bankar e. Predsj edni k Wi l son j e r ekao: "Gospodi n
Hous e i j a di j el i mo istu osobnost . On j e moj e neovi sno dr ugo j a. Da
sam j a na nj egovu mjestu, radi o bih ono što bi mi on savj et ovao"
(Intimni spisi pukovnika Housea, pri premi o Charl es Seymour , Vol .
1., str. 114).
U j esen 1912. , odmah nakon predsj edni čki h i zbora (u koj i ma j e
Wi l son prvi put i zabran), anoni mno je i zdana knjiga Philip Dru -
Administrator. "Zapr avo j e pukovni k bi o aut or" (str. 152-157).
U knjizi j e House i zni o nacrt središnje banke, por eza na dohodak
(oboj e st avke iz Komunističkog manifesta) te uspost ave "soci j al i zma
kakav j e zami sl i o Karl Mar x" (str. 45) . Pri l i čno j e j as no da su komu-
ni zam i soci j al i zam dva poj ma koj i ma su se koristili i l umi ni st i u
borbi za ost varenj e svog cilja, osvajanja svijeta.
Dot ad su Međunar odni bankari kroz mnoge godi ne nakupi l i
ogr omna bogat st va u Europi , financirajući rat ove j edni h nar oda pro-
tiv drugi h. Povi j est je zabilježila da su ti narodi bili osi romašeni ,
opl j ačkani i do srži iscrpljeni bankar ski m dugovi ma. Samo je jedna
strana pobjeđivala u svakom ratu: veliki bankari!
"Dajte mi kont rol u nad novcem, i nije važno tko donosi zakone",
r ekao j e Mayer Amschel Rot hschi l d. Pri hvaćanj em "federal ni h"
rezervi i por eza na pri hod, koji su usvoj eni u isto vri j eme, ot voren je
put za post avl j anj e crpke u džep prakt i čno svakog Amer i kanca - i za
mani pul aci j u i upravljanje ogr omni m amer i čki m sr edst vi ma u svrhu
bor be za konačno ost varenj e njihovih dijaboličnih pl anova.
Mnogi ameri čki domol j ubi uočili su smrt ne opasnost i sadržane u
federal nom sust avu. Henry Cabot Lodge stariji izjavio j e da će t o
omogući t i bankar i ma da "pot kopaj u vrijednost zlatnih rezervi s po-
pl avom neunovči vi h novčani ca" (Zapisi iz Kongresa, 10. lipnja
1932. ). Charl es A. Li ndbergh stariji, ot ac poznat og zr akopl ovca, iz-
j avi o j e da "nevidljiva vladajuća klasa financijskog povj erenst va. . . će
prouzroči t i inflaciju kad god to povj erenst vo bude žel j el o" (Zapisi iz
Kongresa, 22. prosi nca 1913.). Ali, kao i obi čno, činilo se da to ni t ko
nije želio čuti. Vizije ovih velikih Amer i kanaca bile su zapanj uj uće:
od kada j e uspost avl j en federalni sustav, naci onal ni dug popeo se na
6 bilijuna $ (2001. ). Sadašnji trend upućuj e na daljnji rast duga
t i j ekom i dućeg desetljeća.
90
Il umi nat i - II. di o
slika 13
Predsjednik Wilson i pukovnik House, rujan 1917.
91
Des Griffin
92
slika 14
Philip Dru: Administrator (naslovnica)
Il umi nat i - II. di o
iz slike 14
PRVI SVJETSKI RAT
Ono što se sljedeće dogodi l o demonst ri ra pr evar ant ske t akt i ke
kojima su se zavjerenici služili i njihov pot puni prezi r pr ema ameri -
čkom nar odu. Dok se Woodr ow Wi l son ponovno nomi ni r ao za pred-
sjednički mandat , vodeći kampanj u pod sl oganom "On nas j e spasi o
od rata", nj egov alter ego, pukovni k House, bi o je angaži ran u tajnim
pr egovor i ma s Vel i kom Bri t ani j om, koji su Sj edi nj eni m Amer i čki m
Dr žavama osi gural i ulazak u rat.
Či m je Wi l son bio ponovno izabran, promijenili su ploču i počeli
tvrditi kako j e rat "nei zbj ežan". Ponovno se pokr enul o i stavilo na
razmat ranj e pi t anj e pot apanj a Lusi t ani j e, bri t anskog br oda koji j e
prenosi o muni ci j u. Razmat r anj e i rat podmorni ca.
U svoj em bombast i čnom best sel eru Lusitania (Bal l ant i ne Books,
1974.) Col i n Si mpson i z bri t anski h dokumenat a dokazuj e da j e poz-
nati brod bi o pret voren u ratni u r anom razdoblju rata, i ako se to
odl učno negi ral o tada, kao i mnogo godi na poslije. Prije nego što j e
isplovio s vel i kom kol i či nom ekspl ozi va iz New Yor ka 1. svibnja
1915., nj emački predst avni ci u SAD- u dali su sve od sebe da upozor e
event ual ne put ni ke na t o kako će i m životi biti ugr oženi ako se
ukrcaju na brod. Pri ukrcavanju su ta upozorenj a ponavl j ana usmeno.
Šest dana poslije, blizu irske obal e, "pl oveću bombu" t orpedi ra-
l a j e nj emačka podmorni ca. U dvadeset mi nut a brod j e pot onuo.
Život j e i zgubi o 1201 put ni k, od kojih su mnogi bili Amer i kanci .
Očito j e da ameri čki građani nisu imali prava biti na Lusitaniji,
rat nom br odu. Oni koji su pristali na put bili su svjesni ri zi ka koji su
preuzeli. U pr opagandnom valu koji je uslijedio, Ni j emci su opisani
kao čudovi šne uboj i ce, a incident je upotrijebljen da se SAD uvuče u
rat, koji su internacionalisti dvol i čno nazivali "r at om koji će okončat i
sve r at ove". Sj edi nj ene Amer i čke Države su ušle u rat 6. travnja
93
PRIČA O BUDUĆNOSTI
1920. - 1935.
"Nikakav klasni rat, nikakva neprijateljstva prema postojećem bo-
gatstvu, nikakva divlja uzurpacija prava posjeda, već nepokolebljiva odluč-
nost da se poprave prilike klasa koje su imale najmanje sreće." - Mazzini.
Des Griffin
1917. Ispost avi l o se da j e rat bi o zlatni rudni k za Međunar odne ban-
kare i nj i hove suradni ke. Ratni t roškovi podrazumi j eval i su da vl ada
mor a posudi t i ogr omne kol i či ne novca uz vi soke kamat e. Ljudi poput
Ber nar da Bar ucha i Eugenea Meyer a zaradili su bogat st vo nakon što
su post avl j eni na kl j učna mjesta u rat ni m proj ekt i ma.
Predsj edni k Wi l son se 8. siječnja 1918. obrat i o Kongr esu i zatra-
žio formiranje Li ge naroda. Ovaj pot ez bi o j e zasi gurno smišljen da
započne udal j avanj e SAD- a od dugo pri hvaćene pol i t i ke i nspi ri rane
Geor geom Washi ngt onom, koja se odnosi l a na neupl i t anj e u odnose
s dr ugi m dr žavama. Tako su House i njegovi pomagači iz sjene bili
zaposl eni na pr i pr emama za j oš j edan korak u smjeru nj i hova kraj -
njeg cilja, j edi nst vene svjetske vlasti.
TROCKI U AMERICI
Kako se Prvi svjetski rat bližio kraju, razot kri vao se j oš j edan
di o povijesti. Nakon što su bili i zbačeni iz Fr ancuske i Španj ol ske,
Leon Trocki i njegova obitelj stigli su u New York na parobrodu Mon-
serrat 13. siječnja 1917. Iako nije poznat o da j e i kada radi o, Trocki
je ži vi o u r askošnu stanu i vozi o se u l i muzi ni s vozačem. Neko je
vri j eme i zvor nj egova bogat st va bi o nepoznat . Poslije j e ot kr i veno da
j e t o bi o međunar odni bankar Jacob Schiff.
Trocki je napust i o New York br odom S.S. Kristianiaford i ot i šao
za Pet rograd kako bi organi zi rao boljševičku rusku revol uci j u.
Kada je brod pri st ao u Halifaxu, u Novoj Škot skoj , 3. travnja
1917. , Tr ockog i nj egovu grupu zadržal e su kanadske vl ast i , po in-
st rukci j ama koje su dobi l e od bri t anskog admi ral i t et a u Londonu.
Unut ar nekol i ko sati izvršen j e velik pritisak od st rane vi soki h
dužnosni ka u Washi ngt onu i Londonu da se Trocki osl obodi . Sl užbe-
ni izvještaji, što su ih nedavno otkrile kanadski h vlasti, govor e nam
da su vlasti znal e da se skupi na oko Tr ockog sastojala od "socijalista
koji su krenul i (iz Amer i ke) s namj erom da započnu revol uci j u protiv
sadašnj e ruske vl as t i . . . " (dr. Ant ony Sut t on, Wall Street i boljševička
revolucija, Arl i ngt on House, 1974., str. 28) .
94
Il umi nat i - II. di o
Trocki i njegova skupina ubrzo su pušteni. Dr. Sutton (Institut Hoo-
ver, Sveuči l i št e Stanford) i mao je pri st up u državnu dokument aci j u o
ovom i nci dent u. On j e uči ni o mnogo da se ovo razdobl j e povijesti ra-
svijetli: "Predsj edni k Wi l son bi o j e zaštitnik (vjerojatno na nagovor
Housea i nj egovi h suradni ka) koji j e Tr ockom pri skrbi o put ovni cu
kako bi se mogao vratiti u Rusiju i pot pomoći revol uci j u. Ta ameri č-
ka put ovni ca sadržaval a je rusku ul aznu vizu i engl esku tranzicijsku
vizu. Jenni ngs C. Wi se, u knjizi Woodrow Wilson: učenik revolucije
t o koment i ra: "Povijest ne smije ni kada zaboravi t i da j e Woodr ow
Wilson unat oč nastojanjima britanske policije omogući o Leonu Tr oc-
kom da uđe u Rusiju s amer i čkom put ovni com" (Sut t on, str. 25).
"U travnju 1917., Lenjin i skupi na od 32 ruska revol uci onara, ug-
l avnom bol j ševi ka, put oval i su vl akom iz Švi carske kroz Nj emačku,
preko Švedske u Pet rograd u Rusiji. Trebal i su se naći s Leonom
Trocki m da ' dovr še revol uci j u' . Njihov tranzit kroz Nj emačku odo-
brio j e, omogući o i financirao njemački general Staff, bez znanja Kai -
sera" (str. 39). U to je vrijeme Max Warburg, brat Paul a i Fel i xa War -
burga, vodeći h ljudi u uvođenj u sust ava federalnih rezervi u SAD- u,
bio na čelu nj emačke tajne sl užbe. Max j e t akođer bi o na čelu Rot -
schi l d-Warburg banke u Frankfurtu. Vrlo zanimljivo! Ostaje li j oš kak-
va sumnj a da su Međunar odni bankari vodili cijelu igru iz pozadi ne?
Lenjin i Trocki su udružili snage (počet ak revol uci j e bi o je u
ožujku, pod vodst vom Kerenskog) i nakon sedam mjeseci - lukavstvi-
ma, korupci j om i pri j evarama - uspjeli su okupi t i dovol j no drugi h
kri mi nal aca i postići dovol j no dogovor a da si l om namet nu ono što j e
Lenjin nazvao "svu vlast Sovj et i ma". Boljševici su preuzel i vlast nad
nekol i ko gradova, od kojih j e najveći bi o Pet rograd. To j e bilo neko-
liko godi na prije no što su Trocki , Lenjin i njihova banda ubojica
preuzeli kont rol u nad cijelom zeml j om.
Ruski general Arsene de Goul evi t ch u Carstvu i revoluciji izja-
vio je da "gl avni financijeri revol uci j e nisu bili ni ekscent ri čni ruski
milijunaši, ni Lenj i novi naoružani bandi t i . Gl avni na novca dol azi l a j e
iz bri t anski h i ameri čki h krugova koji su dali svoju pot poru r uskom
revol uci onarnom pokr et u. . . "
"Važna uloga u događajima u Rusiji koju je odigrao bogati
američki bankar Jacob Schiff... više nije tajna" (str. 223- 232) .
95
Des Griffin
Ovo je pot vrdi o časopi s New York Journal American 3. siječnja
1949.: "Danas Jacobov unuk, John Schiff, procjenjuje da j e njegov
djed uložio oko 20, 000. 000 $ (dolara iz 1917.) za konačni trijumf bolj-
ševi zma u Rusi j i . "
De Goul evi t ch piše da j e neki drugi ruski general t vrdi o da su re-
vol uci j om "upravljali Engl ezi , točnije Sir Geor ge Buchanan i lord
(Alfred) Mi l ner . . . U pri vat ni m sam r azgovor i ma saznao da j e lord
Mi l ner pot roši o 21 milijun rubalja na financiranje ruske r evol uci j e"
(str. 230) . Nema ni kakve sumnje u to da su st varne snage koj e su pla-
nirale, pokr enul e i financirale rusku revoluciju ost al e u sjeni.
Kao što je prije istaknuto, ista je skupina posredoval a u osnivanju
Vijeća za i nozemne posl ove u SAD- u. Od donošenj a Roosevel t ova
New Deal a, Vijeće je dal o većinu ministara koji su "sl uži l i " u tom
kabi net u, za vri j eme got ovo svih administracija.
Odmah po nj enom izbijanju, u amer i čkom tisku poj avi l o se puno
kri t i ka vezani h za uzroke i posljedice bol j ševi čke revol uci j e. Dana
28. st udenog 1917. pukovni k House, "koji nije i mao sl užbeno radno
mjesto u vladi SAD- a, niti je ikada bio izabran za neki ured, posl ao je
t el egram predsj edni ku Wi l sonu samo dva tjedna poslije počet ka rus-
ke r evol uci j e. . . da j e ' od i zvanredne važnost i da t akve kri t i ke budu
spr i j ečene' " ( Ant hony Sutton, Nacionalno samoubojstvo - pomoć
Sovjetskom Savezu, str. 50).
Wi nst on Churchi l l prepoznao j e stvarnu silu koj a j e bi l a iza
sovjetske revolucije - Iluminate! U novi nama Illustrated Sunday He-
rald od 8. veljače 1920. napisao j e: "( od) . . . dana Spart acusa Wei s-
haupt a do Karla Marxa, Trockog, Bel e-Kuhna, Rose Luxembour g i
Emme Gol dman, ova svjetska zavj era. . . je stalno u rastu. Ova zavjera
imala je definitivno prepoznatljivu ulogu u tragičnoj Francuskoj revo-
luciji. Bila je izvorište svakog subverzi vnog pokreta tijekom devet-
naest og stoljeća; i sada j e, napokon, ta banda izvanserijskih ljudi iz
podzeml j a velikih europski h gradova i SAD- a zgrabila ruski narod za
vrat, te su prakt i čno postali potpuni gospodari tog ogr omnog carst va. "
Rezultati rata, i pot om ruske revol uci j e, bili su st rašni . Kada su
se tenzije smi ri l e, Rusija je bila u pot puni m ruševi nama. Mr t ve
Mar xove teorije, i njihova provedba od strane njegovih pri st aša, po-
kazali su se kat ast rofal no lošima. Či ni l o se da je nei zbj ežan kol aps
cijelog sust ava.
96
Il umi nat i - II. di o
Veći na nar oda bila j e izgladnjela kada j e pristigla ameri čka po-
moć u medi ci nski m i drugi m pot repšt i nama umanj i l a pot eškoće u
koj i ma se našao Lenj i nov reži m. Ta dobronamj erna gest a mnogi h
iskrenih Amer i kanaca samo je pomogl a u učvršći vanj u vlasti koju su
boljševici (sada zvani komuni st i ) namet nul i zemlji. Da nije bilo t e
pomoći , got ovo j e si gurno da bi ruski narod zbaci o cr vene okove
koje su financirali Međunar odni bankari . U godi nama koje su slijedi-
le, kapital ameri čki h industrijalaca, bankara i njihovih suradni ka iz
drugih zemal j a, slijevao se u Rusiju. Pr ema dokazi ma koji su prezen-
tirani t i j ekom zasjedanja Senat a na t emu Izvoz strateških materijala u
SSSR, od 23. l i st opada 1961. , vodeće ameri čke naftne kompani j e po-
slale su t ehni čare i mašineriju za razvoj ruskih naftnih polja. Mnogi
drugi ameri čki stručnjaci bili su poslani da pomognu komuni st i ma
učvrstiti svoju poziciju, sudjelujući u izgradnji žel j ezni ce, čel i čana i
druge vi t al ne industrije.
VELIKA DEPRESIJA... I FRANKLIN D. ROOSEVELT
Dok su bankari i industrijalci bili zaposl eni i zgradnj om snage re-
presi vnog sovj et skog reži ma, i st odobno su planirali bankr ot ameri č-
kog naroda. Nakon general ne probe 1921. , bili su spremni izvesti
slom 1929. i vel i ku depresiju koja je uslijedila.
Mont agu Nor man, čelnik Bank of Engl and, st i gao j e 6. veljače
1929. u Washi ngt on na konzultacije s tajnikom t rezora, Andr ewom
Mel l onom. Nedugo nakon toga, FED (federalni sustav rezervi) j e pro-
mijenio svoju pol i t i ku l akog novca, koja j e bila na snazi više od šest
godi na, i počeo povećavat i vrijednost mjenica.
Upućeni su bili na vrijeme upozoreni . Paul War bur g izjavio j e 9.
ožujka 1929. u Financial Chronicleu: "Ako se dopust i pret j erano ši-
renje orgija neobuzdani h špekul aci j a. . . siguran je pot puni krah. " U
idućih su šest mjeseci oni koji su bili upućeni rasprodal i svoje di oni -
ce kada su cijene bile visoke i ponovno investirali svoj novac u srebro
i zlato.
"Kada j e sve bilo spr emno, newyorški financijeri počel i su zaht i -
jevati povr at ak burzovni h pozaj mi ca u roku od 24 sata. To j e znači l o
da su brokeri i nj i hove mušterije moral i rasprodat i svoj e mj eni ce da
bi isplatili dugove. Ovo je naravno i zazval o pad bur ze i bankovni
97
Des Griffin
kol aps diljem zemlje, j er su banke koje nisu bile u vlasništvu oligarhije
bile prezadužene na burzi, te su brojne isplate ispraznile njihove re-
zerve i moral e su biti zatvorene. Sustav federalnih rezervi nije im
pomogao, pr emda je njihova zakonska dužnost bila da održavaju fleksi-
bilnu val ut u" (Wi l l i am Bryan, Neriješeni monetarni i politički proble-
mi SAD-a).
Kongr esmen Loui s T. McFadden, iskreni predsjednik Bankovnog
i monet ar nog odbora, shvat i o je uzroke velike depresi j e: "Nije bila
riječ o slučajnosti. To je bio pomno smišljen događaj... Međuna-
rodni bankari željeli su izazvati stanje beznađa, da bi se mogli na-
metnuti kao vladari sviju nas" (Govori kongresmena Louisa T. Mc-
Faddena).
Kao rezul t at sl oma, poduzet ni št vo j e bilo u stanju kaosa. Propal e
su na t i suće tvrtki. Milijuni su ostali bez posl a i bili prisiljeni stati u
red za j uhu. Nekol i ko je milijunaša i zgubi l o sve što su imali i poči -
nilo samouboj st vo.
Do 1932. gospodar st vo j e počel o pokazi vat i j as ne znakove opo-
ravka. Ozračj e nade i vjere ponovno j e zavl adal o zeml j om.
Iako su se gospodarski izgledi činili obećavajućima, internaciona-
listi su imali dr uge pl anove za ameri čki narod. Ti j ekom predsj ed-
ni čke kampanj e 1932. , Frankl i n D. Roosevel t pri kazi vao se bi račkom
tijelu kao strogi konzervat i vac. No diljem zemlje počel e su se širiti
gl asi ne da nj egova kampanj a ne predstavlja nj egove i st i nske nazore i
namj ere, te da se spremaju temeljne promj ene u svi m gospodarski m,
socijalnim i vladajućim strukturama. Kada je u prosi ncu Roosevel t
i zabran, te su gl asi ne post al e neobuzdane. Predsj edni čko tijelo nije ih
ni opovr gnul o, a ni pot vrdi l o. Izbori 1932. bili su posljednji izbori
poslije kojih je i nauguraci j a bila održana tek u ožujku, umj est o u si-
j ečnj u. Dugo čekanj e i rast uća nesi gurnost u narodu urodi l a je tzv.
"dr ugom depr esi j om" - političke naravi - i paral i zi raj ućeg utjecaja.
Posl j edi ca j e bila j avna panika, koja j e rezultirala naval om na banke
diljem države, što j e mnoge od njih natjeralo da zat vore svoj a vrata
do i nauguraci j e Frankl i na D. Roosevel t a.
Kao rezultat t oga, Roosevel t je došao na vlast u at mosferi velike
kri ze, koju je namj erno stvorio on sam i ljudi iza njega. Roosevel t je
odmah pokr enuo promj ene o koj i ma su dugo kružile gl asi ne, promj e-
ne u sust avu vl adanj a i nači nu života. Federal na povj erenst va i
98
Il umi nat i - II. di o
kont rol ni odbori bili su ovlašteni po želji kont rol i rat i bilo koju
posl ovnu t ransakci j u u SAD- u, te nametati svoju vlast određuj ući
novčane i zat vor ske kazne. Maknut a su ust avna ograni čenj a za pro-
vođenje t akve vrst e vlasti i prisile. Kongres je post ao podređen više
no i kada u našoj povijesti; radi o je t očno ono što bi mu predsj edni k
zapovj edi o - natjeran kri znom at mosferom koju je sam predsj edni k
stvorio i konst ant ni m, pamet no pri mi j enj eni m pri t i skom Fabi j ana i
onih pod nj i hovi m utjecajem, koje je predsj edni k zaposl i o u mnogi m
ključnim federal ni m sl užbama.
Ukr at ko, admi ni st raci j a predsj edni ka Roosevel t a pokušal a j e
namet nut i državi sve faze i l umi ni st i čkog nacrta Cl i nt ona Roosevel t a,
s namj erom uništenja našeg ust ava i nači na vlasti - u cilju uspost ave
"novog soci j al nog poret ka", odnosno New Deal a (novi posao nap.
pr.), kako ga j e i roni čno nazvao. Odmah pot om stavili su znak ilu-
mi nat a na pol eđi nu apoena od j ednog dol ara SAD- a, t i me ot vor eno
pokazujući post i gnuće njihove zavjere - njihov "Novus Or do Secl o-
r um" ili New Deal .
slika 15
Glavni pečat SAD-a (poleđina)
99
Des Griffin
Ovaj j e znak usvoj i o Wei shaupt kada j e osnovao red Il umi nat a,
1. svibnja 1776. To je događaj u čije je sjećanje na dnu pi r ami de
i spi sano " MDCCLXXVI " , a ne dan pot pi si vanj a Dekl araci j e neza-
vi snost i , kako neobavi j ešt eni pretpostavljaju. Taj j e znak vezan uz
masone tek nakon unije tog reda s I l umi nat i ma na kongresu u Wi l -
hemsbadu 1782.
Obrat i t e pozornost na natpis iznad znaka: "Annui t Coept i s", koji
znači "naš pot hvat (zavjera) j e okrunj en uspj ehom". Ispod t oga nala-
ze se riječi "Novus Or do Secl orum". To objašnjava pri rodu njihove
zavj ere, st varanj e novog svjetskog poret ka.
Pri mj ećuj et e da nedostaje vrh pi rami de. Na nj egovu mjestu nala-
zi se oko "koje sve vi di " a koje simbolizira Lucifera i špijunsku agen-
ciju koju j e Wei shaupt uspost avi o pod i menom "Lukavi Br et hr en"
(Insi nuat i ng Bret hren).
Od vel i kog je značenj a što Isusa Krista nal azi mo u Bibliji opi sa-
nog kao gl avu Cr kve. On j e taj koji j e pobi j edi o Luci fera (ili Sot onu)
svoj om smrću i uskrsnućem. Krist je t akođer opi san u Evanđelju po
Marku 12,10 i Evanđelju po Luki 20,17 kao "kamen koji odbaci še
graditelji". Kako smo uvidjeli u pet om poglavlju, vođe Il umi nat a (gra-
ditelji novog svjetskog poretka) odbacili su Isusa Kri st a i prihvatili
Luci fera (Sot onu) kao svog vođu - svog šefa. Ni kakvo čudo da su
maknul i vrh pi rami de sa svojeg znaka i zamijenili ga sot onski m "sve-
vi deći m okom"!
Nekol i ko mjeseci po dolasku na vlast, Roosevel t ova admi ni st ra-
cija pokazal a j e da j e definitivno na strani brut al nog komuni st i čkog
reži ma, koji j e nast avi o kontrolu nad Rusi j om. Nakon šesnaest
godi na loših posl ova, loše uprave i masovni h Staljinovih čistki - i
unat oč gol emoj pomoći koja j e pristizala sa Zapada - komuni st i čka
se vlast nei zvj esno kl i mal a na rubu zaborava. Da su komuni st i ostali
prepušt eni sami sebi, vjerojatno bi režim bi o srušen.
Tako nešt o bi o bi strašan udarac za pl anove i nt ernaci onal i st a. To
nisu mogli dopust i t i .
Amer i čka se vl ada 17. prosi nca 1933. angaži ral a na spašavanj u
sile koja je ot vor eno bila posvećena rušenju svake dr uge vlasti u svi-
j et u. Tog j e dat uma Roosevel t sl užbeno pri znao državnost sovj et ske
Rusi j e, dajući Staljinu na taj način pri st up kredi t i ma i tržištu novca u
svijetu. Zauzvrat je Rusija obećal a da se neće miješati u naše
100
Il umi nat i - II. di o
unut rašnj e posl ove. Ali či m j e prvi ruski vel eposl ani k st upi o na ame-
ri čko tlo, komuni st i čke ćelije i špijunske mreže počel e su se širiti iz
njegova vel eposl anst va.
Roosevel t j e, u godi nama koje su uslijedile, žest oko napao Vrhov-
ni sud. U suprot nost i s ust avom, 1937. zaht i j evao je od Kongresa da
izglasa zakon koji bi ograni či o povi j esno pravo Vr hovnog suda da
donosi zakone. Također j e od Kongr esa zaht i j evao i zgl asavanj e za-
kona koji bi mu omogući o da postavi šest novi h sudaca, što bi pove-
ćalo broj na ukupno 15. Tako bi njegovi ljudi bili u većem broju.
Javnost je odj ednom postala svjesna opasnost i i prisilila Kongr es
da odbi j e pr omj ene koje j e Roossevel t zaht i j evao. Međut i m, t a j e po-
bjeda bila krat kog vijeka. U iduće četiri godi ne četiri su suca umrl a
ili bila zami j enj ena zbog narušena zdravlja, a na nj i hovo mjesto došli
su ljudi koji su bili temeljito indoktrinirani filozofijom Fabi j ana.
DRUGI SVJETSKI RAT
Kao rezul t at Versaj skog sporazuma, koji su planirali Izabrani , a
koji po ri j eči ma l orda Cur zona "nije bi o spor azum. . . (nego) j edno-
stavno proval a nasilja", ratni oblaci j oš se j ednom skupljaju nad Eu-
ropom.
U isto vri j eme, dok su Međunar odni bankari pot pomagal i po-
srnuli komuni st i čki režim u Rusiji, t akođer su na obje st rane At l an-
tika pot pi si val i ogr omne kredi t e za režim Adol fa Hitlera. Fi nanci j sku
potporu Hitleru daval a j e Mendel sohn banka u Amst er damu, koja j e
bila pod kont rol om War bur ga i poslije J. Henry Schr oeder banke sa
svojim podr užni cama u Frankfurtu, Londonu i New Yorku. Zani m-
ljivo je napomenut i da je pravni savjetnik Schroeder banke bila tvrtka
Sul l i vana i Cr omwel l a, među čijim su part neri ma bili John Fost er i
Allen Dul l es (Svi časni ljudi, James Mart i n, str. 51).
Postoje čvrsti dokazi da Hitler ni kada nije namj eravao napasti
Britaniju i ući u rat sa silom koju je j ako cijenio.
Drugi svjetski rat vođen je na način koji je širio težnje Il umi nat a
i na taj je nači n doveo njihove pl anove mnogo bl i že ost varenj u. Na-
kon pakt a Hitler-Staljin 1939., Nj emačka i Rusija napal e su Poljsku i
međusobno je podijelile. U tom su trenutku Engl eska i Francuska, na
inzistiranje Roosevel t a i Izabranih, objavile rat Nj emačkoj , ali ne i
Rusiji. Ti j ekom mjeseci koji su uslijedili, vodi o se "l ažni " rat u
101
Des Griffin
koj em se mal o što poduzi mal o. Dok j e Chamber l ai n bi o na dužnost i
engl eskog premi j era, nije bilo ni kakva or užanog sukoba. Nj emačke i
bri t anske vlasti bile su svjesne da su Međunar odni bankari planirali
novi sukob vel i ki h razmj era i pokušaval e su ga izbjeći di pl omat ski m
put em. Hi t l er je žel i o savezni št vo s Engl ezi ma, s koj i ma bi napao
Rusiju.
Mani pul i r ani tisak u Britaniji započeo je sa žest oki m napadom
na Chamber l ai na. Snage koje su stajale iza t oga željele su ga maknut i
s put a kako bi mogl i krenut i s pravi m rat om. Pod pri t i skom propa-
gande, Chamber l ai n j e bi o prisiljen dati ost avku. Zami j eni o ga j e
Wi nst on Churchi l l . Odmah nakon t oga započeli su ozbiljni oružani
sukobi s britanskim zračnim napadom na Nj emačku (Opravdanje bom-
bardiranja, nasl. ori g. Bombing Vindicated, J. M. Spai ght , zamj eni k
di rekt ora pri br i t anskom Mi ni st arst vu za zračni pr omet , obj avl j eno
1944. ).
Sl j edeće j e godi ne nj emačko Vr hovno zapovj edni št vo, bez zna-
nja Hitlera, posl al o Rudol pha Hessa u Engl esku da se sast ane s Lor-
dom Hami l t onom i Churchi l l om. Hess j e ponudi o Engl ezi ma pot-
pi si vanj e mira, u slučaju kojeg bi se oni riješili Hitlera i svoju vojnu
moć koncent ri ral i na uništenje komuni zma u Rusiji i dr ugi m europ-
ski m zeml j ama. Engl ezi su tu ponudu odbili. Hessa su t ada zatvorili i
držali u sami ci više od četrdeset godi na, do nj egove smrti u zat voru
Spandau u Nj emačkoj .
Nakon neuspj eha u pregovori ma s Engl eskom, nj emački gene-
rali nagovori l i su Hi t l era da svom si l om napadne Rusiju, ističući ka-
ko Nj emačka neće biti si gurna sve dok Rusija ne bude poražena.
Odmah nakon nj emačkog bl i t zkri eg napada na Rusiju (22. lipnja
1941. ), umj est o da pusti Hitlera i Staljina da unište j edan drugoga,
Roosevel t ova admi ni st raci j a počel a j e davati milijarde kredi t a pomo-
ći Rusiji, podupirući brutalni komunistički režim. Pr opaganda je pred-
stavljala Staljina kao "našeg pl emeni t og savezni ka".
U međuvr emenu j e na Pacifiku Roosevel t ova pol i t i ka dovel a Ja-
pance u poziciju da se moraju ili boriti - ili kapitulirati. Oni su se
odlučili za bor bu! Post oj e neporeci vi dokazi da j e vl adaj uća vrhuška
u Washi ngt onu bila unaprijed upoznat a s j apanski m napadom na
Pearl Harbor (Konačna tajna Pearl Harbora, kont raadmi ral Robert
Theobol d i Washingtonski vojni zapovjednici, Ant hony J. Hi l der -
102
Il umi nat i - II. di o
intervju s pukovni kom Curt i s B. Dal l om, zet om predsj edni ka Roose-
velta). Istina je da su Roosevel t i njegovi ljudi željeli rat s Japanom i
činili su sve što je bilo u njihovoj moći da navedu Japance da na-
padnu SAD.
Jedan od vodeći h sudski h povj esni čara opi sao j e Roosevel t ove
maki naci j e ovi m riječima: "Frankl i n Roosevel t kont i nui rano j e varao
američki narod u razdoblju prije napada na Pearl Har bor . . . "
"Di l j em zeml j e vladala j e atmosfera nemiješanja, sve do dana
kada se dogodi o Pearl Harbor, i svaki j avni pokušaj da se narod uvu-
če u rat završi o bi si gurni m neuspj ehom i got ovo si gurni m svrgava-
njem Roosevel t a s vlasti 1940., što bi imalo za posljedicu i poraz
njegovih krajnjih ciljeva" ( Thomas A. Bai l ey, Čovjek na ulici, Mac-
millan, 1948. , str. 11-12).
Ovaj zapanjujući dokument , rutinski nal og H. H. C. Schacht a, financijskog
admi ni st rat ora naci st i čke Nj emačke, Izabrani su namj erno skrili za vri j eme
suđenja u Nur nber gu nakon završet ka rata. On pokazuj e PRAVU silu koja j e
bila iza Hi t l era - Međunar odne bankare, čiji je predst avni k bi o Max War bur g,
brat Paul a War bur ga, gl avnog idejnog vođe "federal nog sust ava rezervi "
slika 16
103
Des Griffin
Amer i čki narod t rebal o je navesti na to da želi rat; pl ani rani na-
pad na Pearl Harbor, koji je bio poznat vrhu u Washi ngt onu, no skriven
zapovj edni št vu na Havaj i ma, odl i čno j e posl uži o svrsi. Da, 7. prosi n-
ca 1941. bi o j e sramot an dan. Sredi št e t e sramot e bilo j e u Washi ng-
t onu.
Iako se rat navodno vodi o da bi se "spasi l a demokraci j a", istina
j e zapr avo bila upr avo suprot na. Postoje nepobi t ni dokazi koji govore
da se rat, posebno u Europi , mogao dobiti mnogo brže da se vodi o po
konvenci onal ni m pravi l i ma. Na primjer, Nj emačka se mogl o napasti
kroz "mekano podr učj e" Europe nakon predaje Italije 8. st udenog
1943. Umj est o da krene ravno u srce Nj emačke, savezni čko vrhovno
zapovj edni št vo kojim j e upravljao general Ei senhower (štićenik Geor-
gea C. Marshal l a, koji j e, s drugi ma, bio odgovoran za tajenje zapo-
vjedništvu na Havaj i ma vijesti o planiranju j apanskog napada na Pearl
Harbor), povukl o je veći nu teške opr eme s bojišnice i počel o s pre-
obr azbom bri t anski h ot oka u veliku naoružanu t vrđavu. Sljedećih
devet mjeseci bri t anske i ameri čke snage tukle su po sredi št i ma nje-
mačke industrije. Mnogi njemački gradovi pret voreni su u hrpe ruše-
vina. Bi l o j e vrlo mal o akcije na terenu, i ako su mnogi savezni čki za-
povjednici zahtijevali od političkih vođa da pokr enu opći napad na
Hi t l erov Rei ch s j uga i zapada.
Št o j e pol i t i čare mot i vi ral o da odbiju tako logičan pl an? Pisac
ovog teksta vjeruje da su j asno uvidjeli da bi t akva ofenzi va rezul -
tirala l akom pobj edom savezni ka - i okupaci j om cijele Nj emačke i
i st očne Eur ope. To bi bi o krah pl anova koje su imali Izabrani .
St varne sile koje su djelovale iz sjene odugovl ači l e su i koncen-
trirale se na post i gnuće dva cilja: uništenje Nj emačke bombardi ranj em
i osnaži vanj e komuni st i čki h snaga u Rusiji. Tek kada su komuni st i , s
ogr omni m pri l j evom ameri čkog kapitala i ratnog materijala, počeli
stjecati nadmoć nad Ni j emci ma, saveznici su se odlučili izvesti is-
krcavanj e u Normandi j i i započeti svoj pol agani i oklijevajući pohod
u srce Nj emačke.
Povijest j e zabilježila da j a general Ei senhower, vrhovni savez-
nički zapovj edni k u Europi , po instrukcijama koje je dobi vao iz Wa-
shi ngt ona st al no radi o "pogr eške" i "nesmot r enost i " koje su uvijek
išle Rusi ma na ruku. Ei senhower j e zaust avi o prel azak savezni čki h
snaga (koje su nadi ral e iz Italije) preko dol i ne rijeke Po i pot om
104
Il umi nat i - II. di o
ot vori o novu frontu u Fr ancuskoj . To j e Staljinu dal o više vr emena
da se probije sa zapada i otvorilo mogućnost ruske invazije Bal kana,
kad za t o dođe vri j eme.
Ubr zo nakon što su savezni ci dospjeli do Nj emačke sa zapada,
Ei senhower je zapovj edi o zaustavljanje. Kad su Rusi napredoval i s
i st oka u srednju Nj emačku, Ei senhower j e odbi o nj emačke pokušaj e
predaje. Komuni st i čki m hor dama trebalo j e j oš tri tjedna brut al ni h
borbi da bi probili nj emačku obranu i dospjeli do Berl i na. I ma li mje-
sta i kakvoj sumnji da j e t ako bilo pl ani rano? (Za dodat ne informacije
i dokument aci j u vidi Pad u ropstvo? str. 177-191. )
OPERACIJA KEELHAUL
U pot punoj suprot nost i s nj i hovi m i zj avama da su branitelji
sl obode, vl ade SAD- a i Vel i ke Britanije sudj el oval e su 1945. u prisil-
nom i br ut al nom povrat ku četiri milijuna Rusa koji su prebjegli na
zapad, u nj i hovu bi všu domovi nu. Taj spor azum sa St al j i nom ( Ope-
racija Keel haul ) bi o j e ne samo kršenje t radi ci onal nog savezni čkog
sl obodnj ačkog duha, nego i kršenje Ženevske konvenci j e.
Podaci o Operaciji Keel haul progl ašeni su t aj nom 1972. i stoga
su nedost upni istražiteljima. Julius Epstein u svojoj knjizi Operacija
Keelhaul navodi mnoge odvrat ne pojedinosti onoga što je bilo nazva-
no "vjerojatno najvećom sramot om svih vremena nači nj enom od stra-
ne bri t anske i ameri čke di pl omaci j e".
LENJINOVA PREDVIĐANJA
Jedno od najnevjerojatnijih političkih predvi đanj a svih vr emena
dogodi l o se u rani m 1920-ima. Aut or je bi o Nikolaj Lenjin, nasljed-
nik Gi useppea Mazzi ni j a i Adri ana Lemmi j a. Bi l o j e t o predvi đanj e
budući h događaj a na svjetskoj sceni ; također, bi o j e t o veliki strateški
plan Il umi nat a. Lenjin j e izjavio: "Pr vo ćemo zauzeti istočnu Eur opu,
pa mase Azije, zat i m ćemo se ubaciti u Amer i ku, koj a će biti po-
sljednja t vrđava kapi t al i zma. Nećemo morati napadat i . Past će u naše
ruke poput prezrel og voća. "
Najvažniji rezultat Dr ugog svjetskog rata bi o j e i skonst rui ran na
sramotnoj konferenciji na Jalti, koja se održala počet kom veljače 1945.
Na t om j e sast anku Lenj i nov plan za osvajanje svijeta napokon
105
Des Griffin
post ao real nost . Cijela i st očna Eur opa bila j e pr epušt ena komuni -
st i ma. Čak su suvereni narodi bili dovedeni u ropstvo j edni m pot ezom
pera - pera našeg predsj edni ka Frankl i na D. Roosevel t a, zaj edno s
i zdaj i com Al ger om Hi ssom. Tri suverene države i di o Pol j ske pot-
puno su predani Rusiji da bi postali dijelom ruskog teritorija. Tog su
t rena ljudi tih ponosni h država bili vagoni ma za st oku odvezeni u
svaki kut komuni st i čkog carstva. Či nom koji j e bi o ni št a dr ugo no
genoci d, cijele su tri države planski uništene. Estonija, Latvija i Litva
su kao države mrt ve - s našom suglasnošću i pot pi som predsj edni ka
SAD-a, navodne "zeml j e slobodnih i domovi ne hrabri h".
Nedugo j e zat i m Poljska, invazija koje j e pokr enul a Dr ugi svjet-
ski rat, pot puno pot pal a pod komuni st i čku domi naci j u - mnogo bru-
talnije ugnj et avanj e no što je doživjela od Nj emačke. Gledano s tog
aspekta, može se reći da su sve "krv, znoj i suze" proliveni u razdob-
lju od 1939. do 1944. bili uzalud. Ali to nije baš pot puno t očno. Za-
vjerenici su napredoval i po pl anu!
Lenjin j e izjavio: "Pr vo ćemo zauzeti istočnu Eur opu. " Na kon-
ferenciji na Jalti njegov nasljednik Staljin dobi o je i st očnu Eur opu -
na dar od predsj edni ka SAD- a.
Bi l o j e vri j eme za drugi korak, "a zat i m mase Azi j e". Komuni st i
su u Ki ni 1945. bili u manjini koja je i mal a upori št e u s amo nekol i ko
provi nci j a. Po završet ku rata, naci onal na vl ada Ki ne - naši čvrsti sa-
vezni ci u ratu prot i v Japana - usmjerila je svoju pozor nost na či šće-
nje Ki ne od komuni st a.
Još j e j ednom naša vlada pružila pomoć razvitku moći komuni st a
i ispunjenju Lenj i novi h predviđanja. General Geor ge C. Marshal l
(da, onaj isti odgovor an za neobavj ešt avanj e zapovj edni št va na Ha-
vaj i ma i j edan od odgovor ni h za zadržavanj e savezni čkog napr edo-
vanj a u Europi ) sada se poj avi o kao naš predst avni k u Ki ni .
Marshal l j e vrši o pritisak na Chi ang Kai -Sheka, nar odnog vođu,
da dopust i ul azak crveni h u njegovu vl adu. Kada j e Chi ang t o odbi o,
cijela amer i čka pomoć bila je prekinuta. Komuni st i su se i dalje op-
skrbljivali iz Rusi j e. Također su došli u posjed velike kol i či ne j apan-
skog oružja, koje j e došl o pod našu kont rol u nakon predaj e Japana.
Kao rezultat našeg embarga, Chi ang više nije mogao doći do
nafte za avi one i t enkove. Nj egove su snage l agano pot i ski vane. Na
106
Il umi nat i - II. di o
osmu godi šnj i cu Pearl Harbora, 7. prosi nca 1949. , Chi ang j e sa svo-
j om vl adom i zbj egao na For mozu.
Kao rezul t at naše izdaje Chi ang Kai -Sheka, ot voren j e put za po-
četak Kor ej skog rata, rata u koj em nam nije bila dopušt ena pobj eda,
rata u koj em j e j ednog od najvećih ameri čki h general a stoljeća, Dou-
gl asa MacAr t hur a, predsj edni k Tr uman nečasno ot pust i o j er nije htio
prihvatiti ni kakav nadomj est ak za pobj edu. Kada su ki neske hor de
ušle u rat, naši političari priskrbili su im pri vi l egi rano odmori št e na
rijeci Yal u u Mandžuri j i , zabranjujući amer i čki m zapovj edni ci ma da
napadnu skladišta kineskih komuni st a, njihove baze i zračne luke.
Službeni Washi ngt on t akođer j e naredi o Sedmoj floti kod For moze
da ne dopust i našem savezni ku - Chi angu - invaziju na njegovu
izgubljenu domovi nu (što bi ski nul o teret s naši h t rupa koje su se
borile s ki neski m komuni st i ma kao neprijateljima u Korej i ). Naša je
vlada čak odbi l a i Chi angovu ponudu da se bori na našoj strani u
Koreji.
Razot kri vanj e nekih od ovi h činjenica od domol j ubno nast roj e-
nih Amer i kanaca tijekom Korej skog rata, zajedno s r adom nekol i ko
kongresni h i st ražni h komisija, napokon su pridonijeli dj el omi čnom
osvještavanju amer i čkog naroda gl ede opasnost i komuni zma. To j e
postala gl avna st avka u predsj edni čkoj kampanji 1952.
EISENHOWEROVA RETORIKA
Ei senhower j e vodi o svoju kampanj u s hr abr i m i zj avama poput
"osl obađanj a, odmot avanj a željezne zavjese i osl obađanj a zarobljenih
naroda". Kad j e post ao predsj edni k, mnogi su Amer i kanci nai vno
vjerovali da će nastupiti drast i čne promj ene u našoj vanjskoj politici i
da će se zeml j a vratiti na pravi put.
Mnogi iza žel j ezne zavjese slušali su Ei sei nhower ovu ret ori ku; u
j esen 1956. pokrenul i su akciju u Mađar skoj .
U vel i čanst venom ust anku protiv tiranskih komuni st i čki h gospo-
dara, mađarski borci za sl obodu uspjeli su u nekol i ko dana vel i čan-
st venog heroj st va prisiliti rusku okupat orsku voj sku na povl ačenj e.
To je bi o prvi veći ust anak u nekoj komuni st i čkoj zemlji od dol aska
bol j ševi ka na vlast u Rusiji. To j e bila prva prilika da dokažemo kako
"osl obođenj e" nije samo prazan poj am uporabljen za pot rebe i zbora i
107
Des Griffin
kako j e pobj eda nad naši m neprijateljima više od pukog sna. Svijet j e
od nas očeki vao da i spuni mo naše zakletve, da ost anemo dosljedni na-
šoj predanosti slobodi, koju iznad svega cijenimo. U t om smo krat kom
trenutku imali veliku šansu odmotati željeznu zavjesu i osloboditi
zarobljene narode, kako je to Ei senhower obećao u svojim i zborni m
govori ma. Diljem cijele istočne Europe prezir prema komuni st i čkoj
vladavini došao je do točke usijanja. Zasi gurno bi, da je ustanak u
Mađarskoj uspio, došl o do vala sličnih ust anaka u got ovo svakom
dr ugom i st očnom satelitu. Cijela oblast bila j e bomba koja j e mogl a
eksplodirati Rusiji u lice - da smo podržali hrabre borce za sl obodu.
Odgovorili smo tako da smo im pljunuli u lice i ugasili stijenj lede-
nom vodom. State Depart ment posl ao j e komuni st i ma t el egram: "Vl a-
da SAD- a ne odobrava neprijateljstva susjednih vlada pr ema Sovjet-
skom Savezu" (Zapis iz kongresa, 31. kol ovoza 1960. , str. 17407).
To je bilo sve što je Hruščov t rebao. Američki State Department
potvrdio je svoju potporu komunizmu. U idućih nekol i ko sati Rusi su
poslali svoje t enkove i trupe natrag u Budi mpešt u, s nar edbama da
ubijaju bez mi l ost i . U svom "eski vi ranj u" State Depar t ment j e zape-
čat i o sudbi nu mi l i j una Mađar a koji su težili sl obodi i bili dovol j no
nai vni da vjeruju jeftinoj Ei senhowerovoj i zbornoj retorici. Kada su
t enkovi Cr vene armije ulazili u Budi mpešt u 4. st udenoga 1956.,
radi ost ani ca heroj ski h boraca za sl obodu uputila je posljednji i uzalu-
dan pozi v u pomoć: "Narode svijeta, čujte naš poziv. Ne pomažite
nam riječima, nego djelima, vojnicima i oružjem. Imajte na umu da
ovaj divlji napad boljševizma (iluminizma) neće stati. Vi biste mogli
biti sljedeće žrtve. Spasite nas... naš brod tone. Svjetlost nestaje. Sje-
ne rastu iz sata u sat. Poslušajte naš vapaj. Pokrenite se. Pružite nam
bratske ruke...Neka je Bog s vama i s nama" (James Mi chener , Most
na rijeci Andau, str. 88-89).
Poslije t oga uslijedila j e tišina!
Iste te godi ne, 1956., službeni je Washi ngt on, u suradnji sa Svjet-
skom bankom i Uj edi nj eni m narodi ma, ucijenio bri t ansku i francu-
sku vl adu da predaju Sueski kanal i prat eće vojne baze Egi pt u, pod
prijetnjom "puni h gospodarski h sankcija koje će biti primijenjene pro-
tiv obje zeml j e" ako odbiju (A. K. Chest ert on, Novi nezadovoljni
gospodari, str. 69) .
108
Il umi nat i - II. di o
Nakon debakl a sa Sueski m kanal om, došao j e red na Kubance da
ih strane sile iz sjene prodaju u roblje. Komuni st i su ovaj karipski
ot ok od našeg St at e Depart ment a dobili na pladnju, čemu su uvel i ke
pridonijele mnoge "vodeće" novi ne u ovoj zemlji.
Ml adi revol uci onarni razboj ni k i menom Fidel Cast r o, poznat i
komuni st , i mao je mal u grupi cu bandi t a - pri st aša u kubanski m pl a-
ni nama. On nije pri vl ači o previ še pozornost i j avnost i u SAD- u do
1957., kada je o njemu i zašao veliki članak s fotografijom na nasl ov-
noj stranici New York Timesa. Iste te godi ne St at e Depar t ment dodi -
j el i o j e kar i pskom područj u kao predst avni ka Wi l l i ama A. Wei l anda.
Izvještaji štetni po njegov ugl ed, koji su pristigli za vri j eme nj egove
nomi naci j e, nisu rezultirali ni kakvom akci j om nj egovi h nadređeni h.
Kasnije i st rage senat ski h komi si j a pokazal e su da j e Wei l and "kon-
st ant no zanemar i vao, navodi o na krivi trag i pori cao izvještaje FBI-a,
State Depar t ment a i vojne špijunaže koji su Cast ra označi l i kao ko-
muni st a".
Wei l and i njegovi ljudi "zamel i " su sve i nformaci j e koje su ot-
krivale Cast rove prave boje i potrudili se da SAD uvede sankcije pro-
tiv Bat i st e, koji j e t ada upravl j ao Kubom. Cast ro j e pred amer i čkom
naci j om predst avl j en (isto kao što je i ki neska kul t urna revol uci j a
bila) kao heroj ski , domol j ubno nastrojen, dobr oćudni vođa. Kao re-
zultat toga, politika koja je dopustila da Castro pobijedi Batistu dobi l a
j e t ada j avnu pot poru.
Kasni j e, kada j e Cast ro obj avi o svoju odanost komuni zmu, šteta
j e već bila uči nj ena. Kuba j e bila u komuni st i čki m r ukama. Može l i
se uopće sumnj at i da se, nekol i ko godi na poslije, kat ast rofa u Zal j evu
svinja (Bay of Pi gs) nije pl ani ral a na isti nači n?
TRAGEDIJA VIJETNAMA
Mogl i bi smo nastaviti recitirati dugu listu i nci denat a u koj i ma j e
sl užbeni Washi ngt on bi o sukri vac u komuni st i čkom širenju - i sprje-
čavao širenje sl obode - ali poštedjet ćemo vas t r aume. . . te završiti s
j ednom od naši h najvećih naci onal ni h tragedija, r at om u Vi j et namu.
Sr edi nom 1960-ih predsj edni k Johnson j e, unat oč suprot ni m
obećanj i ma i z svoj e kampanj e, i gnori rao ozbi l j na upozorenj a voj nog
vrha da ni kada ne ulazi u kopneni rat u Aziji. U svibnju 1956. ,
109
Des Griffin
amer i čke su t rupe započel e iskrcavanje u Južnom Vi j et namu. U vri-
j e me najvećih borbi u Vi j et namskom ratu (travanj 1969.) broj pri pad-
ni ka ameri čki h t rupa popeo se na 543 000. Lažni "r at " košt ao j e ame-
ričke porezne obveznike, koji su ga dugo trpjeli, 30 milijardi $ godišnje.
Či nj eni ca je kako su čest o ponavl j ane izjave ljudi iz voj ske koji
su bili konzul t i rani , da bi smo mogl i pobijediti komuni st e i završiti rat
u s amo nekol i ko t j edana. . . navel e sl užbeni Washi ngt on da da svoj
pri st anak. Odl uka da se rat nastavi bez prave odl učnost i t ol i ke godi ne
bila j e či st o pol i t i čka.
Umj est o da se rat dobije, i z Washi ngt ona su stigla striktne
nar edbe da se neprijatelj ne bombardi ra t amo gdje je bi o ranjiv -
ratni pogoni , l uke, željeznica, naftne rafinerije, itd. Kao rezul t at toga,
deseci tisuća Amer i kanaca borili su se, i umirali, s j ednom svezanom
r ukom, po striktnim naredbama njihovih vođa.
Vi t al no važne činjenice o Vi j et namskom ratu nal aze se u knjizi
Nacionalno samoubojstvo, vojna pomoć Sovjetskom Savezu, Ant onyj a
C. Sut t ona s Instituta Hoover: "Tenkovi , puške i kami oni (za komu-
ni st i čke snage) došli su iz Sovj et skog Saveza - i bili su proi zvedeni u
rat ni m pogoni ma koj e su podi gl e i opremi l e ameri čke i eur opske
kompani j e. Tenk T-54 bio j e uporabljen u bor bama 1972. T- 54 i ma
modi fi ci ranu suspenzi j u tipa Christie. GAZ- ovi kami oni na Ho Si
Mi novi m cest ama došl i su i z t vorni ce Gorki , koju j e podi gao Ford.
Oba ova postrojenja bila su opremana novom američkom mašineri-
jom za vrijeme trajanja Vijetnamskog rata. Amfi bi j a PT- 76 bila je
pr oi zvedena u Vol gogr adu - u tvornici koju je podi gl o osamdeset
ameri čki h kompani j a. To mistici u Washi ngt onu zovu "mi r nodop-
skom t r govi nom. "
" . . . arsenal za revoluciju proi zvel e su zapadne t vrt ke, i bi o je
odr žavan u oper at i vnom stanju ' mi r nodopskom t r govi nom' . Kada se
sva ta ret ori ka o ' mi rnodopskoj t rgovi ni ' destilira, ostaje j edna, ne-
pobi t na činjenica - puške, municija, oružje, transporteri koji su ubi -
j al i Ameri kance u Vijetnamu, došli su iz gospodarst va Sovj et skog Sa-
veza, koje j e podr žaval a Amer i ka. "
" . . . i Johnsonova i Ni xonova admi ni st raci j a ner azumno i nel o-
gi čno su i zabral e širenje t rgovi ne - mogućnost za opskrbu Sj evernog
Vi j et nama svom pot r ebnom t ehnol ogi j om - i na taj su nači n izabrali
nast avl j anj e rat a. "
110
Il umi nat i - II. di o
"Što je Hanoi više raspirivao sukobe, toliko je više sovjetska Ru-
sija dobivala od SAD-a. Američka politika - namjerno ili nenamjer-
no - obećavala je ne samo održavanje rata, već i njegovo širenje,
povećanje naših gubitaka i kompliciranje problema održanja Južnog
Vijetnama" (str. 46- 56) .
Pobj eda u Vi j et namskom ratu bila bi suprot na pl anovi ma Izabra-
nih. Pobj eda bi bi t no popravi l a ameri čki ugl ed u svijetu. Bi o bi to i
težak udarac za komuni zam - i velik poticaj za kl onul e duhove
brojnih mi l i j una Amer i kanaca.
Umjesto pobjede, sagradili smo luke, ceste i željeznicu, zračne
luke i druge strateške oblasti u Južnom Vijetnamu - i u potpunosti ih
predali neprijatelju kojeg smo mnogo prije eskalacije sukoba potpo-
magali. Kao dodatak tome, ostavili smo 5 milijardi $ vrijednosti u
vojnoj opremi na dar komunistima.
Kao rezul t at naci onal ne katastrofe, post i gnut o j e nekol i ko vrlo
važnih ciljeva od strane naših vl adara iz sjene:
U vel i koj j e mjeri povećana naša zaduženost kod Međunar odni h
bankara, što je poj ačal o njihov stisak.
Ekonomi st C. V. Myer s i zrekao je duboku istinu i sažeo je u kri-
stalno j as ni m ri j eči ma: "Situacija j e toliko i zmakl a kont rol i , da bez
obzi ra na to t ko će biti izabran (kao predsj edni k 1968. ), on neće moći
dovesti stvari u red. Kada bi sam Bog posl ao svog i zasl ani ka, on ne
bi mogao zaust avi t i mašineriju destrukcije koju j e Johnsonova
admi ni st raci j a zahukt al a. Ne bi j e mogao zaust avi t i , j er ako pret po-
st avi mo da su Božji zakoni samo prirodni zakoni , t ada bi svi pri rodni
zakoni moral i biti izmijenjeni i izokrenuti, da bi Božji izaslanik mo-
gao nešt o uči ni t i . Da dovede stvari u red na bilo koji drugi nači n,
morao bi pobi j edi t i Boga i sve pri rodne zakone poznat e čovj eku od
njegova post anka na ovom pl anet u" (Conservative Viewpoint, lipanj
1970.).
Zavj ereni ci su iskoristili t raumu Vi j et namskog rata da dovedu
zemlju u stanje unut rašnj eg razdora. One koji su taj razdor izazvali
uvelike su subvenci oni ral i Izabrani . Jerry Kirk, st udent na Sveuči l i -
štu u Chi cagu, napust i o je 1969. Komuni st i čku partiju i nekol i ko
mjeseci poslije svj edoči o pred senat skom komi si j om za unut rašnj u
sigurnost. On j e izjavio: "Ml adež nema spoznaj e o st rat egi j ama priti-
ska zavj ereni ka odozgo i odozdo, kako je dobro opi sano u knjizi Jana
111
Des Griffin
Kozaka A nije ispaljen ni pucanj (nasl. ori g. And not a shot was
fired). Ni su svjesni da su oruđe u r ukama sust ava za koji izjavljuju
da ga mrze. Radi kal i mi sl e da se bore protiv snaga super-bogat i h,
kao Rockefel l era i Forda, a nisu svjesni da su upr avo te snage one
koje stoje iza nj i hove revol uci j e, financirajući je i koristeći je u svoje
svr he. "
Ki rk j e nast avi o s opi som poj ave Stokelyja Car mi chael a na sve-
učilištu, vođe revol uci onarne grupe poznat e kao SNCC: "Gospodi n
Car mi chael oči t o j e bi o usred nečeg vrlo važnog, što ga j e činilo
napet i j i m i nervozni j i m no pri j e. . . Počeo je govori t i o st vari ma o ko-
j i ma j e rekao da ne može više reći dok ne završi svoja i st raži vanj a. . . "
"Citirao je stih iz svoje omiljene pjesme: ' Nešt o se događa ovdje,
ali t i ne znaš što j e t o, zar ne, gospodi ne Jones?' Započi nj ao j e t emu
o t ome kako j e vrl o vel i ka monopol i st i čka grupa financijera, točnije
r ečeno bankara, bila odgovor na za začinjanje ideje kako su Židovi
oni koji pot i ču i skori št avanj e cr naca. . . Po nj egovi m riječima,
organi zaci j e iza t oga bile su banke, na čijem su čelu bili Mor gan
Guar ant y Trust i Chase Manhat t an. I zakl ade povezane s tim
monol i t i ma" (saslušanje od 11. ožuj ka 1970. , str. 226- 227) .
U idućih nekol i ko tjedana Car mi chael je bio mi st er i ozno ukl o-
njen i z SNCC- a i Crni h pant era. Saznao j e previ še!
U travnju 1968. James Kunen bi o j e j edan od vođa skupi ne koja
j e zauzel a Sveuči l i št e Col umbi a. Pustili su i h da ga drže nekol i ko da-
na. Poslije, u Izjavi jagoda (Strawberry Statement), Kunen je naveo
događaj koji se dogodi o tijekom tog razdobl j a. Na st r ani cama 130 i
131 zapi sano j e: "Navečer smo otišli do sveučilišta da dogovor i mo
strategiju. Ml adi ć j e podnosi o izvještaj o sast anku SDS- a. Naveo j e
da. . . su na sast anku ljudi i z Roundt abl e Int ernat i onal a, čiju j e sjed-
nicu sponzori rao Busi ness International za njihove gr upe kl i j enat a i
vođe države, pokušal i pot kupi t i nekol i ko radi kal a. "
"Ovi su ljudi vodeći svjetski industrijalci i sastaju se kako bi
odl uči l i o t ome kako će se odvijati naši ži vot i . Ovo su ljudi koji su
napi sal i Savez za napredak. Oni su ljevičari vl adaj uće kl as e. . . Ponu-
dili su se da financiraju naše demonst raci j e u Chi cagu. Također nam
je ponuđen Essov (Rockefellerov) novac. Oni žele da podignemo pra-
šinu radikalnim akcijama, tako da bi oni ostavljali dojam centra, dok
bi se zapravo pomaknuli prema ljevici."
112
Il umi nat i - II. di o
Duga i ot egnut a agonija Vi j et namskog rata t akođer j e posl uži l a
t ome da pr osj ečnom Amer i kancu zgadi rat i unutrašnji r azdor . . . i na
taj ga nači n učini puno osjetljivijim na propagandu pokl oni ka svjet-
ske vlasti. Ovakva strategija u potpunosti se slaze s njihovim glavnim
planom, kako ćemo i vidjeti u idućim poglavljima.
Jedno od or uđa propagande Il umi nat a j e i zdaj ni čka Dekl araci j a
međuovi snost i - dokument koji su potpisali mnogi "naši " predst av-
nici u Washi ngt onu, a koji je izravna povreda zakl et ve njihovih službi
(v. str. 116).
GODINE REAGANA I BUSHA
Ti j ekom predsj edni čke kampanj e 1980., u vri j eme kad admi ni -
stracija predsj edni ka Cartera nije mogl a proizvesti ništa više od du-
gova, deficita i obmana, "veliki komuni kat or " Ronal d Reagan st upi o
j e na scenu izjavljujući da j e "vri j eme za pr omj ene". Nj egova kam-
panja, zapaki r ana u omot slavnih dana, bila je pr epuna retorike
"Ameri ka prije svega". Pozi vao j e na "novi počet ak" za SAD i na po-
vratak t radi ci onal ni m vrijednostima. Reagan je bio poborni k individu-
alne vlasti i osobne odgovornost i . Osudi o je veliku vladu, izjavljujući
kako "vl ada nije rješenje probl ema, vlada j e sama pr obl em". Osudi o j e
stvaranje deficita i široku paletu socijalističkih pr ogr ama koji su odav-
no bili di o vl adi ne politike.
Amer i čka je publ i ka vjerovala Reaganu i s ent uzi j azmom reagi -
rala na nj egovu poruku. Bi o je izabran za predsj edni ka, s Geor geom
Bushom kao zamj eni kom.
Ono što su mnogi Ameri kanci na i zbori ma zaboravi l i , ili odlučili
zaboravi t i , bila j e činjenica da j e Reagan kao dvaput izabran guver-
ner Kalifornije došao na loš glas da govori j edno, a radi dr ugo; nje-
gove akcije rijetko su se podudaral e s nj egovom ret ori kom. Real nost
je bila ta da su konzervat i vci pričali, a liberali djelovali.
Iako j e i sprva pozi t i vno djelovala na naci onal ni ponos i samo-
pouzdanj e, vlast Reagana i Busha i mal a j e kat ast rofal an uči nak na
financijskom pl anu. Ti j ekom tih osam kratkih godi na naci onal ni dug
popeo se za vrt ogl avi h 300% - od j ednog do tri trilijuna dol ara.
Uvođenj em Bush- Quayl e admi ni st raci j e 1989. stvari su krenul e
od zla na gore. Ne samo da j e nacionalni dug nast avi o st rel ovi t o rasti
113
Des Griffin
(na kraju razdobl j a od četiri godi ne bi o j e znat no veći od tri trilijuna
dol ara), nego j e Bush, koji j e dugo godi na bi o član Vi j eća za i nozem-
ne posl ove ( CFR) i Tri l at eral nog povj erenst va (TC), pot kopao suve-
renitet SAD- a vi še no ijedan predsj edni k do tada. Svoj i m i zj avama i
svoj i m djelima, čl anovi CFR- a i TC- a više su put a pokazal i preda-
nost uništenju Sjedinjenih Ameri čki h Dr žava kao suver ene nacije i
nj enom nestajanju u j ednoj svjetskoj vladi.
Amer i čki su bi rači 3. prosi nca 1992. odbili Bushovu drugu no-
mi naci j u i izabrali Bi l l a Cl i nt ona (46) za svoj eg predsj edni ka.
BILL CLINTON: POGLED IZBLIZA
Ako je vjerovati Wall Street Journalu od 12. ožuj ka 1992. , Bill
Cl i nt on bi o j e nepoznat dok se nije i znenada poj avi o ni ot kuda i po-
stao gl avni m kandi dat om na demokr at ski m predi zbori ma. Istina j e,
međut i m, mal o više maki j avel i st i čke pri rode! Od djetinjstva, Cl i nt on
j e i mao puno pl usova na svojoj strani; svoj dječački dobar izgled,
vi soki stupanj pri rodne inteligencije i okret an j ezi k koji mu j e omo-
gućavao da se uvuče i i zvuče iz svih mogući h situacija.
SVEUČILIŠTE GEORGETOWN I CARROLL QUIGLEY
Cl i nt onove i nt el ekt ual ne sposobnost i omogući l e su mu da poha-
đa Sveuči l i št e Geor get own (di pl omi rao j e 1968.). Ta mo j e Cl i nt on
pot pao pod utjecaj povj esni čara iz elite Izabrani h, profesora Carrol l a
Qugl eyj a, aut ora Tragedije i nade. Važna je činjenica da je Qui gl ey
( 1910. - 1977.) j edi ni od njegovih ment or a kojeg j e Cl i nt on spome-
nuo u svom i zbor nom govoru na konferenciji demokr at a; njegov
utjecaj na st udent a i z Arkansasa oči t o j e bi o ogr oman. Pod Qui gl e-
yj evi m budni m okom i uz kontrolu Izabrani h, Cl i nt on j e pomno pri-
pr eman za svoju nadol azeću političku karijeru.
114
Il umi nat i - II. di o
slika 17
DEKLARACI J A MEĐUZAVI SNOSTI
115
DECLARATI ON OF I NTERDEPENDENCE
When i n t he cour se of hi st or y t he t hr eat of e xt i nc t i on conf r ont s
ma nki nd, i t i s necessar y for t he peopl e of The Uni t ed St at es t o
decl ar e t hei r i nt e r de pe nde nc e wi t h t he peopl e of all na t i ons and t o
e mbr a c e t hos e pr i nci pl es and bui l d t hos e i ns t i t ut i ons whi ch will
enabl e ma nki nd t o survive and ci vi l i zat i on t o fl ouri sh.
Two cent ur i es ago our f or ef at her s br ought f or t h a ne w na t i on;
now we mus t j oi n wi t h ot he r s t o br i ng f or t h a NEW WORLD
ORDER. On t hi s hi st or i c occasi on i t i s pr oper t ha t t he Amer i can
peopl e s houl d reaffi rm t hos e pr i nci pl es on whi ch t he Uni t ed St at es
of Amer i ca was f ounded, acknowl edge t he ne w cri ses whi ch con-
f r ont t h e m, accept t he new obl i gat i ons whi ch hi st or y i mpos es upon
t h e m, and set f or t h t he causes whi ch i mpel t hem t o affi rm bef or e all
peopl es t hei r c o mmi t me n t t o a Decl ar at i on of I nt e r de pe nde nc e .
We hol d t hes e t r ut hs t o be sel f-evi dent : t hat all me n are cr eat ed
equal : t hat t he i nequal i t i es and i nj ust i ces whi ch afflict so muc h of
t he h u ma n r ace are t he pr oduc t of hi s t or y and soci et y, not of God or
na t ur e ; t hat peopl e ever ywher e are ent i t l ed t o t he bl essi ngs of life
and l i ber t y, peace and secur i t y and t he r eal i zat i on of t hei r full
pot e nt i a l ; t ha t t hey have an i nescapabl e mor al obl i gat i on t o preserve
t hose r i ght s for pos t er i t y, and t hat t o achi eve t hese e nds all t he
peopl es' a nd na t i ons of t he gl obe shoul d a c knowl e dge t hei r i nt er-
de pe nde nc e and j oi n t oget her t o dedi cat e t hei r mi nds and t hei r
hear t s t o t he sol ut i on of t hos e pr obl e ms whi ch t hr e a t e n t hei r
survi val .
To est abl i sh a NEW WORLD ORDER of compas s i on, peace,
j ust i ce a nd s ecur i t y, i t i s essent i al t ha t ma nki nd free itself f r om t he
l i mi t at i ons of nat i onal pr ej udi ce, and acknowl edge t hat t he forces
t hat uni t e i t are i nc ompa r a bl y deeper t han t hose t hat di vi de i t —t hat
all peopl e are par t of one gl obal c ommuni t y, de pe nde nt on one body
of r es our ces , bound t oget her by t he ties of a c o mmo n h u ma n i t y and
associ at ed i n a c o mmo n advent ur e on t he pl anet Ear t h.
Let us t hen j oi n t oget her t o vi ndi cat e and real i ze t hi s gr eat t r ut h
t hat ma n k i n d i s one, and as one will nobl y save or i r r epar abl y lose
t he her i t age of t hous a nds of year s of ci vi l i zat i on. And let us set f or t h
t he pr i nci pl es whi ch shoul d ani mat e and i nspi re us i f our ci vi l i zat i on
is to survi ve.
Des Griffin
116
iz slike 17
DEKLARACI JA MEĐUZAVI SNOSTI
Kada se tijekom povijesti pojavi prijetnja opstanku čovječanstva,
neophodno je da narod SAD-a proglasi svoju međuzavisnost sa svim
narodima, te da prihvati principe i izgradi institucije koji će čovječan-
stvu omogućiti opstanak i procvat civilizacije.
Prije dva stoljeća naši su preci osnovali novu naciju, sada je red
na nama da stvorimo NOVI SVJETSKI POREDAK. U ovom po-
vijesnom trenutku pravi je čas da američki građani potvrde one princi-
pe na kojima su utemeljene Sjedinjene Američke Države, prepoznaju
nove krize koje su pred njima, utvrde nove obveze koje im povijest
nameće i objelodane uzroke koji ih nagone da pred svim narodima
objave svoju predanost Deklaraciji međuzavisnosti.
Smatramo ove činjenice očitima: da su svi ljudi stvoreni jednaki;
da nejednakosti i nepravde koje pogađaju tolike pripadnike ljudskog
roda nisu djelo Boga ili prirode, nego društva i povijesti; da ljudi di-
ljem svijeta imaju pravo na blagoslove života i slobode, mira i sigur-
nosti, te realizacije svog punog potencijala; da imaju neizbježnu moral-
nu obvezu osigurati ova prava budućim generacijama; i da bi se posti-
gli ovi ciljevi, svi narodi i nacije svijeta trebaju prepoznati njihovu
međuzavisnost i udružiti snage da bi posvetili svoje umove i srca
rješenju problema koji prijeti njihovom opstanku.
Da bi se uspostavio NOVI SVJETSKI POREDAK suosjećanja,
mira, pravde i sigurnosti, neophodno je da se čovječanstvo oslobodi
ograničenja nacionalnih predrasuda i shvati da su snage koje ih ujedi-
njuju neusporedivo dublje od onih koje ih dijele - da su svi ljudi dio
jedne globalne zajednice, ovisne o jednom izvoru dobara, povezane
zajedničkom humanošću i udružene u zajedničkoj avanturi na planetu
Zemlji.
Udružimo se zajedno da utvrdimo i postignemo ovu veliku istinu
da je čovječanstvo jedno i da će kao jedno plemenito spasiti ili nepo-
pravljivo izgubiti nasljedstvo tisuća godina civilizacije. Utvrdimo za-
jedno principe koji će nas potaknuti i inspirirati ako želimo da naša
civilizacija preživi.
Il umi nat i - II. di o
Cl i nt onov gl avni ment or, koji j e bi o ponosan na svoj veliki
intelekt, osj ećao j e samo prezir pr ema prosj ečni m Amer i kanci ma.
Zvao i h j e "pet t y bourgeoi si e (Marxov i zr az) . . . milijuni ljudi koji se
vide kao srednju klasu pod svi m su vrst ama t j eskoba i pri t i saka koje
muče srednju kl asu. . . čest o su vrlo nesi gurni , zavi dni , puni mržnj e, i
ugl avnom su gl avni kandi dat i za svaku kampanj u mržnj e, radi kal ne
desnice ili faši st a. . . i žive u atmosferi zavisti, uskogrudnost i , nesigur-
nosti i frustracije" (str. 1243/ 44). Po Qui gl eyj u, oni koji vjeruju u
"j ednost avne apsol ut e" i koji žele da SAD bude sl obodna, neovi sna i
napredna nacija, predstavljaju "pobunu onih u neznanj u protiv infor-
miranih i obr azovani h ( ponovno onih prosvi j ećeni h!), pobunu devet-
naestog stoljeća protiv nerješivih probl ema dvadeset og, pobunu sred-
njeg zapada Toma Sawyer a protiv kozmopol i t skog i st oka. . . starog
Si washa protiv Harvarda" (str. 979). "Novi bogat aši " koji financijski
podupi ru t radi ci onal ne ameri čke vrijednosti su, po Qui gl eyj u, "ne-
vjerojatno nesvjesni i nei nformi rani " (str. 1247). Drugi i zvor blizak
eliti Izabrani h govori nam da se takvi drže "nepopravl j i vi ma".
Ovo su, dakl e, neke od prezirnih elitističkih i ant i ameri čki h ideja
koje j e Cl i nt on usvoj i o za vrijeme svog "vi šeg škol ovanj a".
RHODESOV STIPENDIST
Kako smo prije napomenul i u ovom poglavlju, krajem devet -
naest og stoljeća britanski j e multimilijunaš Cecil Rhodes, blizak su-
radnik Rot hschi l da i drugih međunar odni h bankara koji su stekli og-
r omno bogat st vo "gr ozni čavo crpeći " Južnu Afriku, osnovao Rhode-
sov fond za škol ari ne, namijenjen financiranju bistrih ml adi h ljudi
koji su imali potencijal koji je mogao pomoći ost varenj u novog svjet-
skog poret ka (Tragedija i nada, str. 330-331). Clinton je j edan od njih.
Rhodes i njegovi suradni ci di l j em svijeta osnoval i su i tajno
društ vo znano kao Gr upa okr ugl og stola. Nekol i ko godi na poslije
ono se razvilo u Kraljevski institut vanjskih posl ova (RIIA) u
Engleskoj i u Vijeće za i nozemne poslove (CFR) u SAD- u.
Dr. Qui gl ey posve j e j asan u t ome da j e CFR s amo podružni ca
RIIA-e.
117
RHODESOVI CILJEVI
Prvi j e Rhodesov prioritet bi o osni vanj e tajnog društ va koj e bi
bilo posvećeno sljedećem cilju: "Proširivanje britanske vlasti diljem
svi j et a. . . bri t anska kolonizacija svih zemal j a gdje su sredst va za ži-
vot dost upna s ul oženi m radom, energi j om i poduzet ni št vom. . .
( Vi soko na listi nj egovi h prioriteta bi o j e) Konačni povratak Sjedi-
njenih Američkih Država pod okrilje Britanskog Carstva" (Basil
Wi l l i ams, Cecil Rhodes, str. 50).
No to nije bi l o sve! Kako je E. C. Knut h i st aknuo 1946. u svojoj
knjizi Carstvo "Grada", Rhodes "priželjkuje svijet koj i m bi uprav-
ljala dobr ohot na despot ska inteligencija, koja bi osi gural a ' mi r za sva
vr e me na . . . ' "
"Krajni cilj opi sao j e (još j asni j e) j edan od poznat i h zagovor ni ka
t akvi h nastojanja, pokoj ni Wi l l i am Allen Whi t e, ri j eči ma: ' Či st oj ari-
j evskoj angl osaksonskoj rasi sudbi na j e dodijelila svjetsku domi na-
ciju i istrebljenje ili porobl j avanj e svih drugi h inferiornih r as a' " (str.
5, 9). Isti ovi ciljevi j oš j ednom su j asno izrečeni u dokument u koji je
nesl užbeno kruži o na kongresu Ujedinjenih naroda na t emu zaštite
okol i ša i razvoj a ( UNCED) , odr žanom u prosi ncu 1991. , u Des Moi -
nesu, u državi Iowa. Zahvaljujući usl ugama l oj al nog Amer i kanca
koji j e bi o na sast anku, danas i mamo kopiju ovog dokument a. Ovdj e
su neki kratki odl omci : ' Krajnje je vr i j eme. . . s obzi r om na gl obal nu
nest abi l nost . . . pot reba za čvrst om kont rol om svjetske t ehnol ogi j e,
oružja i pri rodni h bogat st ava, sada j e apsol ut no nuž na . . . ' "
"Današnj a ogr omna pr enapučenost . . . nužno j e sada smanjiti po-
stojeće broj ke. To mor a biti učinjeno bez obzi ra na s r eds t va. . . "
"Akci j a UN- a protiv Iraka dokaz j e kako odl učno dj el ovanj e s
naše strane može privoljeti druge vođe da se pri kl one pr ogr amu koji
j e neophodan. "
Kasnije se u dokument u UNCED- a navodi da "post oj i dvost ru-
ka opozicija, koja mor a biti el i mi ni rana br zom akci j om" ako žel e da
se njihovi ciljevi ost vare. U dokument u se nadalje navode brojni pri-
govori Al ži ra, Brazi l a, Mal ezi j e i dr. na i zl ožene pl anove UNCED- a,
koji bi rezultirali uni št enj em njihova naci onal nog suvereni t et a.
Št o j e odgovor na ove probl eme, vi đene oči ma i l umi ni rani h koji
bi upravljali svi j et om? Odgovor će zasi gurno šokirati one koji nisu
118
Des Griffin
Il umi nat i - II. di o
napravili svoju domaću zadaću i shvatili da je sva ta pri ča o ut vrđi va-
nju "demokr aci j e" i "osl obađanj a nar oda" diljem svijeta samo lice-
mjerje zamot ano u pl emeni t e riječi. Pri roda tog pl ana pot puno j e RA-
SI STI ČKA. Na primjer: "Ovo j e čas da se spasi angl osaksonska rasa i
njen najslavniji proi zvod, angl osaksonski sustav bankarst va, osi gura-
nja i t r govi ne. "
"Mi s mo predani izvršitelji oporuke Ceci l a Rhodesa i z 1877.,
kojom j e svoj e bogat st vo posvet i o ' proširenju bri t anske vlasti diljem
svijeta. . . (i) konačnom povrat ku Sjedinjenih Amer i čki h Dr žava. . .
kao dijela Br i t anskog car s t va' . . . "
"St oj i mo uz mot o Lorda Mi l nera. Mi smo t akođer ' domol j ubi
bri t anske r as e' i naše domol j ubl j e čine ' govor, tradicija, principi i te-
žnje bri t anske r ase' . Da li oklijevaš zauzeti to gl edi št e u ovom zad-
njem t renu, kada ovaj cilj može biti ost varen? Za r ne vidiš propast
koja samo što nije pogodila milijarde pripadnika liliputanske niže
rase, koji ne mar e za angl osaksonski sust av?"
U dokument u se nadalje navodi da će "Vi j eće si gurnost i UN- a,
vođeno od strane glavnih anglosaksonskih nacija... obavijestiti sve
narode da će zastarjele ideje naci onal nog suvereni t et a biti odbačene i
da Vi j eće si gurnost i ima pot punu legalnu, vojnu i gospodarsku
jurisdikciju u svim di j el ovi ma svijeta, te da će je u djelo provesti vo-
deće (anglosaksonske) nacije ovog vijeća... Te rase, koje su doka-
zale svoju nadmoć svojim superi orni m post i gnući ma, trebaju vladati
nižim naci j ama. . . UN će zaplijeniti sva prirodna bogatstva... kako bi
se iskoristila i sačuvala za dobrobit vodećih nacija Vijeća sigurnosti...
Sve navedeno uspostavit će novi svjetski poredak..."
U osnovi isti plan bio je izložen u članku "Božj i plan u SAD- u",
autora C. Wi l l i ama Smi t ha, obj avl j enom u vodećem masonskom
(škotski obr ed) časopi su New Age u prosi ncu 1950. : "Provi đenj e
(šifra za masonskog Boga) j e i zabr al o. . . nordi j sku rasu da pokr ene
novo doba (new age) svijeta - ' Novus Or do Secl or um' (novi svjetski
por edak) . "
"Provi đenj e j e i zabral o Nor di j ce. . . Angl osaksonce. " Uz njihovu
pomoć "pl an je posvećen izjednačavanju svih rasa, religija i
uvjerenja. Ovaj plan, posvećen novom poretku stvari, sve će učiniti
novi m - nova nacija, nova rasa, nova civilizacija i nova religija, ne-
sekt aška religija koja je već pri hvaćena i nazvana rel i gi j om velikog
119
Des Griffin
Svjetla." [(Sjetite se da je sam Lucifer "vel i ko Svj et l o". Masonski su-
vereni gl avni zapovj edni k Albert Pi ke kaže nam: "Ne sumnjaj u t o!")
(Moral i dogma, str. 321). ]
"Gl edaj ući nat rag u povijest, lako možemo uočiti vodeću ruku
Proviđenja koja je izabrala nordijski narod da potakne i u djelo pro-
vede novi svjetski poredak..."
"Veliki Gospod, naš Bog, izabrao je sjajne američke javne škole
da poploče put novoj rasi, novoj religiji i novoj civilizaciji."
Da, dobr o ste proči t al i ! Sust av ameri čki h j avni h škol a (kont ro-
liranih od st rane vl ade, financiranih novcem porezni h obvezni ka) bio
je zami šl j en da uništi naciju i pripremi je za ul azak u novi svjetski
por edak! Imajući na umu ovo zapanjujuće priznanje, zar prije nave-
dena dokument aci j a ne ostavlja na vas snažan novi ut i sak? Svakako
bi t rebal a!
Kada se 18-godišnji Bill Clinton upi sao na Sveuči l i št e Geor ge-
t own, Carroll Qui gl ey bi o j e na čelu prest i žne Škol e vanjskih posl ova
pri toj instituciji. U Tragediji i nadi Qui gl ey daje opsežan pregl ed
pl anova Izabrani h za stvaranje novog svjetskog poret ka - društ va u
koj em će osobna "sl oboda izbora biti kont rol i rana unut ar vrlo j asni h
al t ernat i va, budući da će svat ko biti numeri ran pri rođenju i praćen
kao broj kroz svoje obrazovanj e, event ual nu vojnu ili drugu j avnu
službu, plaćanje poreza, svojim zdravst veni m i medi ci nski m posebno-
stima i konačni m umirovljenjem i smrću". Cl i nt onov najdraži profesor
i ment or izjavio je da mu takav plan "nije odboj an" (str. 350).
Čovj ek koji j e poslije post ao poznat kao "j egul j a" bi o j e oči t o
vrlo primljiv student. Pod Qui gl eyj evom paskom post ao j e stipendist
Rhodesa ( 1968. - 1970.). Na Oxfordu j e dobi o posebno obrazovanj e
u ideologiji j edne vl ade, koju j e utemeljio Rhodes. Zat i m j e di pl omi -
rao na Yal eu 1973.
Tri godi ne poslije, u dobi od 31 godi ne, Cl i nt on je post ao gl avni
državni odvjetnik Arkansasa. Sljedeće je godi ne post ao guverner. Nje-
gova j e guver ner ska sl užba bila obi l j ežena el i t i st i čkom aroganci j om,
vel i ki m povećanj em poreza i širenjem socijalnih (socijalističkih) pro-
gr ama koji su učvrstili stalno rastući utjecaj države. Nj egovo je guver-
nerstvo t akođer bilo sumnjičeno za veliku političku kor umpi r anost .
Ova oči t a aroganci j a, moral na korupcija i spletkarenje obilježavali su
Cl i nt onov život od samog počet ka. Nj egovo predvođenj e
120
Il umi nat i - II. di o
prokomuni st i čki h, ant i ameri čki h demonst raci j a na studiju u Engl es-
koj , njegovi posjeti Moskvi i Pragu (gdje je deset dana odsjeo kod
vodeće komuni st i čke obitelji), trebali su ga u startu diskvalificirati kao
predsj edni čkog kandidata. Iako su 1992. sve te činjenice bile poznat e,
mediji u službi dr žave namj erno su prešutjeli istinu ameri čkoj j avno-
sti. Također su ignorirali Cl i nt onove veze sa sr amot nom Mena narko-
organi zaci j om, odbijanje nj egove administracije da istraži ubojstva
dvojice tinejdžera koji su slučajno naletjeli na preuzi manj e pošiljke
droge te brojne druge kriminalne radnje.
Cl i nt onovi su skriveni ment ori oči t o bili zadovol j ni nj egovi m
guvernerski m radom. Nakon uspostavljanja bliskih odnosa s CFR- om i
Tri l at eral nom komi si j om, te posj et om sastanku Bi l derbergera u Ba-
den-Badenu, Cl i nt on j e dobi o mig od Izabranih kao demokr at ski kan-
didat na predsj edni čki m i zbori ma 1992. Nevj eroj at no j e što čl anst vo
u t akvi m elitističkim - "j edna vl ada" - kl ubovi ma može učiniti za
nečiju političku karijeru i i mi dž! Kroz nekol i ko tjedana Cl i nt on je
počeo predvodi t i kao gl avni akter na ameri čkoj političkoj sceni , da bi
za nekol i ko krat ki h mjeseci post ao predsj edni kom Sj edi nj eni h Ame-
ričkih Država.
ADMINISTRACIJE CLINTON-GORE
Ljevičarstvo dvije Cl i nt on-Gore administracije koje su uslijedile
j asno se oči t oval o u čudnoj kolekciji poborni ka j edne vl ade, new
agea, socijalista, radi kal ni h feministkinja, lezbijki, homoseksual aca,
zelenih čudaka i pobor ni ka sl obodne t rgovi ne koji su zauzel i veći nu
vodeći h pozi ci j a u Bijeloj kući . Jedva da se mogl o naći proameri čki
orijentiranih ljudi! Ni kakvo čudo da su se dvije Cl i nt onove admi ni -
stracije pokazal e kao politički naj korumpi rani j e, mor al no i zopačene i
duhom naj si romašni j e ikada, na sramot u ameri čke pol i t i čke scene.
Također su ubrzal e kretanje Amer i ke pr ema uništenju naci o-
nal nog suvereni t et a i njenog nestajanja u j ednoj , totalitarnoj svjetskoj
vladi.
Cl i nt onova krađa pokućst va iz Bijele kuće u zadnj i m mi nut ama,
njegov oprost nizu podl i h kri mi nal aca, di l eri ma dr oge i dr ugi m nit-
kovi ma - te pl j ačka ureda od strane nj egova osoblja prije napuštanja
službe - j asno govore o pravom karakteru Clintonove administracije.
121
Des Griffin
A što reći o monument al nom licemjerju onih pol i t i čki h vođa čija
j e pr va kri t i ka Cl i nt onove bande došl a tek kada su uznemi ri l i Bijelu
kuću svoj om pl j ačkom? To j e vjerojatno najbolje opi sao novi nar
Geor ge F. Wi l l : "Obožavam liberale. Tr pe pronevj ere ovog tipa, kri-
vokl et st vo, omet anj e pr avde (i) uporabu voj ske da maknu fokus sa
svojih pr obl ema. Onda on ukrade toster i oni kažu: ' E sad nam j e
st varno dost a. ' " ( Geor ge F. Will, This week, 11. veljače 2001. ) .
ADMINISTRACIJA GEORGEA W. BUSHA
Mi l i j uni su odahnul i 20. siječnja 2001. kada j e Geor ge W. Bush
pr euzeo predsj edni št vo od Billa Cl i nt ona. Mnogi rel i gi ozni desni čari
bili su u ekst azi . A zašt o ne? Zar im nije novi gl avni šef r ekao da je
pr edao svoje srce i ži vot Isusu i da je promi j enj en čovj ek? Za njih je
to bi l o kao da se sve u pol i t i čkom i duhovnom smi sl u vrat i l o bar em u
rane t ri deset e, kada j e veći na zaposl eni h u federalnoj vladi i mal a
bar em osnovnog pošt ovanj a prema SAD- u i ust avu. Vr i j eme kada su
vrijednosti poput istine, karaktera, samokont r ol e, osobne odgovor no-
sti, r eda i zakona bile vi soko cijenjene.
St ani t e i razmi sl i t e! Jesu li "sretni dani " ponovno došl i ? Da li je
moguće da će pod vl ašću Georgea W. Busha SAD doživjeti renesan-
su - ponovno rođenj e i obnovu svih tih di vni h karakt eri st i ka koje su
SAD uči ni l e naj većom naci j om u povijesti čovj ečanst va?
Mor amo obj ekt i vno procijeniti situaciju i temeljiti naše odgovore
radije na političkoj realnosti nego na dobri m željama.
Prije svega, veći na zanemaruj e činjenicu da SAD nije i mao pra-
vi ust avni obl i k vlasti od 9. ožujka 1933.
Navodi mo uvod izvještaja iz Senat a (broj 93- 549, 3. kongr es, 1.
zasjedanje, statuti o ovl ast i ma i zvanrednog stanja): " 9. ožuj ka 1933.
progl ašeno je i zvanredno stanje u Sjedinjenim Amer i čki m Dr žavama. "
Taj kont i nui t et "i zvanrednog st anj a" podrazumi j eva "dovol j no
ovlasti (u federalnoj vladi) da bi se upravl j al o zeml j om bez pošt ova-
nja normal ni h ust avni h pr ocesa. . . (i da bi se mogl i ) kont rol i rat i ži vo-
t i svih ameri čki h gr ađana". Te ovlasti - koj i ma j e SAD dosl ovno
promi j enj en iz republ i ke u socijalističku demokraci j u - ni kada nije
dovel a u pitanje ni j edna "republ i kanska" admi ni st raci j a.
122
Il umi nat i - II. di o
Bi l o bi zaista nai vno vjerovati da se s dol askom admi ni st raci j e
Geor gea W. Busha nešt o bi t no promi j eni l o u Washi ngt onu. I nije!
Washi ngt on j e j oš uvijek Washi ngt on. Politika se t amo vodi kao i do-
sad. Zai st a, Washi ngt on D. C. j e poput kl opke pune barakuda. Tamo
se ne može dugo trajati ako se ne ide na ruku oni ma koji imaju stvar-
nu vlast!
Pol i t i čka j e realnost, kako j e pokojni Geor ge Wal l ace napi sao u
ranim sedamdeset i ma, t a da "nema ni kakve st varne razl i ke i zmeđu
dvije vodeće st ranke". Kako j e elitistički pri padni k Izabrani h dr. Ca-
rroll Qui gl ey zapi sao 1966. "pol i t i ke (Republ i kanske i Demokr at ske
st r anke) . . . više nisu pr edmet om važnijih nesugl asi ca, već se razi l aze
samo u pogl edu procedura, prioriteta ili met oda" (Tragedija i nada,
str. 1248).
Unat oč pol i t i čki m pri čama koje nas uvjeravaju u suprot no, parni
valjak naci onal nog uništenja se ne zaustavlja. Pr emda mor amo poz-
draviti vel i ke et i čke i mor al ne promj ene koje su se zbi l e u Bijeloj
kući od kada j e Geor ge W. Bush zami j eni o Billa Cl i nt ona, mor amo
biti realistični. Govor eći pol i t i čki m j ezi kom, bilo bi nai vno očeki vat i
neke vel i ke promj ene, osi m u "proceduri , pri ori t et i ma i met odama".
Ništa u Bushovi m karakt eri st i kama ne upućuje na to da će nova ad-
ministracija ozbiljno pokušati promijeniti globalnu političku situaciju.
I dok pri ča t eksaški m nagl askom, Bushovi korijeni duboko zadi ru u
istočnu organi zaci j u. Kako su mnoge knjige dokazal e, Bushova obi -
telj uvijek se sl agal a s bandom novog svjetskog poret ka i desetlje-
ći ma su bili upl et eni u razne vrlo profitabilne pol i t i čke i korporaci j -
ske posl ove koji su, najblaže rečeno, sumnj i vi .
Vr huška "r epubl i kanske" admi ni st raci j e Geor gea W. Busha bez
sumnje je najviše "multikulturalna", "raznol i ka" i "politički i spravna"
u dosadašnj oj povi j est i . Či ne j e četiri žene, dva Afroameri kanca, j e-
dan Amer i kanac kubanskog podrijetla, j edan j apanskog, j edan liban-
skog, j edan ki neskog i j edan demokrat ! Znakovi t o je to da su svi oni
ljudi iz korporaci j a koji su radili kao direktori, menadžeri ili odvjet-
nici. Bilo j e vr emena kada su korporaci j e lobirale kod vodeći h vl adi -
nih sl užbeni ka. Da li sada i mamo situaciju da korporaci j e zapr avo
vode zeml j u? Nekol i ci na njih su i članovi Vi j eće za i nozemne po-
slove ( CFR) , amer i čke podružni ce bri t anskog Royal Institute of
123
Des Griffin
Int ernat i onal Affairs (RIIA). CFR je nazvan Nevidljivom vladom u
i st oi menoj knjizi bi všeg agent a FBI-a Dana Smoot a.
Važno j e napomenut i da Bush nije koment i rao, a čak ni pri znao,
neke od pravi h pr obl ema naše države. Nije se čul a ni kakva kritika na
račun NAFTA- e, GATT- a, deindustrijalizacije, i mi graci j e, našeg ne-
ust avnog novčanog sust ava bez pokri ća u zlatu ili prodaje suvereni t e-
ta naše nacije. Nije i zraženo ni kakvo veće nesl aganj e sa sadržaj em
onoga što je nazvano "edukaci j om" u naši m škol ama i kol edži ma.
Nije bilo govor a o ozbi l j nom smanjenju vl ade ili o lišavanju razni h
pol i t i čki h pr ogr ama Komunističkog manifesta koji punom snagom
djeluju u našoj zeml j i .
Dr ugi m riječima, osi m nekol i ko manjih promj ena u "proceduri ,
pri ori t et i ma i met odi ", dvost ranačko silovanje SAD- a od strane no-
vog svj et skog poret ka nastavlja se i dalje.
Kako j e nagl asi o Cl i nt onov ment or dr. Carroll Qui gl ey, krajni
cilj je uspost avi t i "sustav kontroliran u feudalnom stilu" u koj em će
osobna "sl oboda i zbora biti kontrolirana unut ar vrlo j asni h alternativa,
budući da će svat ko biti numeri ran pri rođenju, i praćen kao broj kroz
nj egovo obrazovanj e, event ual nu vojnu ili drugu j avnu sl užbu, pla-
ćanje poreza, svojim zdravst veni m i medi ci nski m posebnost i ma i ko-
načni m umi rovl j enj em i smrću".
To, kako j e pl ani rano, ne bi bilo "ni št a manje no svjetski sustav
financijske kont rol e u pri vat ni m r ukama. . . omogući l o bi kont rol u
političkog sustava svake zemlje te svjetskog gospodarst va u cijelosti.
Ovaj sustav (će) kontrolirati središnje banke svijeta, koje će
udr uženo djelovati u feudal nom stilu" (str. 324).
Budi t e sigurni u j edno. Pri padni ci ma udruženj a (i l umi nat i , soci-
j al i st i , Dr ušt vo hodočasni ka, CFR, tajno društ vo međunar odni h ban-
kara) njihova pl ani rana gl obal na pl ant aža predstavlja ost varenj e svih
snova ljudskih post i gnuća. Za njih j e novi svjetski poredak ost vare-
nje "zl at nog doba". Oni koji se prot i ve nj i hovi m pl anovi ma prikazuju
se kao arhai čni reakci onari , koji u zaslijepljenosti svog uskog uma
nisu zai nt eresi rani za opću ljudsku dobrobi t . Jadni seljaci koji ustraju
u svojoj vjeri u Božju vlast, vodst vo Isusa Krista i nepogreši vost Bi b-
lije, označeni su kao "nepopravl j i vi ".
124
SEDMO POGLAVLJE
BILDERBERGERI
Postoji li zaista međunar odna organi zaci j a pod i menom Bi l der-
bergeri - sl oženog od riječi bankarst vo, biznis, vl ada i akademi j a -
koja svake godi ne odr žava tajne sast anke u zabačeni m odmar al i št i ma
SAD- a i Eur ope, da bi mj eseci ma unaprijed isplanirali svjetske doga-
đaje?
Dva zabri nut a Amer i kanca saznali su za mogućnost postojanja
takve tajne organi zaci j e i željeli su odgovor e na svoja pitanja. Jedan
je pi sao Bijeloj kući zahtijevajući informacije, a drugi je pi sao sena-
toru tražeći razjašnjenje.
Na pr vo j e pi smo odgovori l o Mi ni st arst vo pr avosuđa riječima:
"Ni t ko u Bijeloj kući nije u posj edu informacija u vezi Bi l derber-
gera. Nažal ost , nakon pr ovedene istrage ni smo uspjeli pronaći bilo
kakvu informaciju vezanu za Bi l derbergere. " Dr ugo pi smo - sena-
toru Jamesu L. Buckl eyj u - dobi l o je sljedeći odgovor : "I skr eno, ne
podržavam teoriju da postoji organizacija međunarodni h bankara zva-
na Bi l der ber ger i . . . "
Od vi t al ne je važnosti da j edna stvar bude savršeno jasna na
počet ku ovog pogl avl j a: ili su osoblje Bijele kuće i Mi ni st arst va pra-
vosuđa, zaj edno sa senat orom i z New Yorka, j edni od naj neupu-
ćenijih, najneinformiranijih i "naj krat kovi dni j i h" ljudi na svijetu, ili
su lagali! Nema dr uge al t ernat i ve!
Istina j e da Bi l derbergeri zaista postoje. Oni su tip međunar od-
ne aristokracije koja se sastaje j edanput godišnje. Njihov prvobitni
vođa bio j e Nj egovo kraljevsko Vel i čanst vo princ Bernhard ni zozem-
ski, čija je žena, kraljica Juliana, na glasu kao najbogatija žena na
svijetu. Ber nhar d je i zgubi o svoju poziciju zbog upl et enost i u Lock-
heed skandal s i spl at om 1976. i zbog ot kri veni h bračni h nevjera u
Parizu i drugdj e.
125
Des Griffin
Prvi tajni sast anak ove međunar odne elite bi o j e održan pod
predsj edanj em pri nca Ber nhar da u Bi l derberg Hot el u u Oost ebeeku,
u Ni zozemskoj , od 29. do 31. svibnja 1954. Od t ada su sast anci nazi-
vani sast anci ma Bi l derbergera. Spoznaj a o sast anku iz 1954. , kao i
i mena nj egovi h sudi oni ka, uspješno j e pri kri vena od st rane njegovih
organi zat ora - s punom suradnj om oni h koji diljem svijeta kont rol i -
raju medi j e. Jedan j e promat rač izjavio da j e sast anak držan toliko
važni m da ni št a nije mogl o "procuri t i ". Od 1954. j edva da su riječju
spomenut i godišnji sastanci Bi l derbergera u bilo koj i m novi nama ili
vi j est i ma vodeći h televizijskih kompani j a.
Koj e zakl j učke može racionalna, r azumna osoba i z ovi h činjeni-
ca pol uči t i ? Tri su mogućnost i : I) ti godišnji sastanci zapr avo nisu
ni kakva novost , pa i nisu vrijedni izvještaja; 2) novi nari nisu znali za
te sast anke, pa nisu mogl i ništa o nj i ma izjaviti; 3) post oj al a je za-
vjera među oni ma koji kontroliraju medije, koja j e namj er no zatajila
i nformaci j e o t i m sast anci ma.
Uz mi ni mal an ment al ni napor čitatelj bi se t rebao moći sjetiti da
su t i j ekom godi na "vel i ke" novi ne poput New York Timesa, The Wa-
shington Posta i Los Angeles Timesa uspj el e osigurati milijarde pro-
st orni h met ar a na koj i ma su tiskale "pr i če" bez prave vrijednosti ili
zani manj a publ i ke. Znajući za tu činjenicu, čitatelj se mor a zapitati
zašto iste te publikacije ne mogu nikada naći prostor na koj em bi svo-
j i m vj erni m čitateljima objavili informaciju o sast anku Bi l derbergera.
Bez priča. Bez anal i za. Bez fotografija. Ni št a! Zašt o? Bi vši uredni k
New York Timesa dao je odgovor: "Mi smo oruđa i podani ci bogat i h
u sjeni. Mi smo mar i onet e. . . i nt el ekt ual ne prost i t ut ke. "
U "vi j est i ma" vodećih televizijskih stanica ni kada nećete vidjeti
Pet era Jenni ngsa, Toma Brokawa, Dana Rat hera, Sama Donal dsona
ili Teda Koppel a kako lupaju šakom o stol i gr me kr oz radi oval ove
kako "j avnost i ma pravo znat i " za sast anke Bi l derbergera. Vri j eme j e
da shvat i mo kako su ovi ljudi samo mari onet e (i ako dobr o pl aćene
mar i onet e) koj e plešu kako njihovi gospodari u sjeni sviraju. Oni
nisu zai nt eresi rani za istinu. Njihova je j edi na bri ga deklarirati sta-
vove svoje partije i ostavljati doj am kakav su zamislili veliki gazde
koji kontroliraju organi zaci j u. I površna će i st raga otkriti da su svi ti
126
Bi l derbergeri
pojedinci i nt ernaci onal i st i - ljudi koji na ustav SAD- a gledaju s pre-
zi rom i koji su posvećeni i l umi ni st i čkom koncept u j edne svjetske
vlade - ili novom svj et skom poret ku!
Kao Amer i kanci , od djetinjstva smo odgajani da vj eruj emo u to
kako ži vi mo u slobodnoj zemlji. Ali to nije točno. Ti j ekom zadnjih de-
setljeća stvari su se drast i čno promi j eni l e. Istina, stari osjećaji j oš su
se zadržali u srci ma nekih ljudi, ali realnost ži vot a u našoj naciji dra-
mat i čno se promi j eni l a. Okovi ropst va omataju se oko naših tijela i
naših institucija, dok se mi kao narod či ni mo t ol i ko nesvjesni i para-
lizirani naval om užasavaj ući h povijesnih događaj a da ost avl j amo
dojam nezai nt eresi ranost i da se pomaknemo ili obr ani mo! Kako j e
Willis Cart o prije nekol i ko godi na napi sao: "Kako se t i sak. . . voli
hvaliti pred svoj i m žr t vama - čitateljima - svoj om sl obodom. Da,
tisak je možda sl obodan da laže, iskrivljuje, pot i skuj e, vara i kl eveće,
ali da li je sl obodan da kaže istinu? Mnogi imaju dobrih razloga
vjerovati da je, što se tiče masovnih medija, istina mrtva. Zasl uge za
pokret anj e bi l derbergerškog pokret a pripadaju Josephu H. Ret i ngeru
koji j e, sudeći po dokument i ma uneseni m u kongresni zapisnik od
15. prosi nca 1971. , str. E 9620, "bi o ugl avnom držan ' si vom emi nen-
ci j om' europski h di pl omat ski h krugova". On j e " mnogo pr i doni o"
i nt ri gama oko tajnih pregovora i organiziranju kr ugova moći na naj -
višoj državni čkoj razini. Posljednji pozdravi koji su mu bili upućeni
poslije nj egove smrti 1960. potvrdili su da j e ' znao got ovo svakog
utjecajnog čovj eka u Europi i SAD- u' . ' Sj ećam s e' , riječi su Sir Ed-
warda Beddi ngham- Behr ensa, ' kada j e (Ret i nger) u SAD- u nazvao
broj i odmah dogovor i o sastanak s predsj edni kom; a u Europi je i mao
ot vorena vrat a svakog pol i t i čkog kruga, kao neku vrstu prava koje j e
zasl uži o vj erom, predanošću i lojalnošću koj om je i nspi ri rao" (The
Times, London, 13. lipnja 1960. , str. 12).
Nesumnj i vo, Ret i nger j e bi o predst avni k ili "vel i čani " posredni k
pravih sila iza scene. On j e bi o taj koji j e nagovori o ni zozemsku obi -
telj da pri hvat i vodeću ul ogu u osnivanju organi zaci j e Bi l derbergera.
Čitatelji koji su proučaval i nači n na koji Rot hschi l d i drugi međuna-
rodni bankari rade, prepoznat će činjenicu da vrlo rijetko, ako ikada,
oni sami pokr eću ideje ili koncept e koje žele razvi t i ; oni ugl avnom u
tu svrhu kori st e predst avni ke ili agent e koji su se dokazal i kao odani
i vrijedni nj i hova povjerenja. Povijest poznaj e t akve ljude, kao
127
Des Griffin
August a Shoenber ga (kasnije poznat kao August Bel mont ) koji j e
podr žavao Sj ever t i j ekom Gr ađanskog rata, i Judaha Benj ami na,
dr žavnog tajnika Konfederaci j e, koji su bili Rot hschi l dovi agent i .
Paul War bur g, i z poznat e nj emačke bankar ske obitelji, gl avni začet-
nik federal nog sust ava rezervi (koji je rezultirao privatnim bankov-
nim monopolom u SAD-u), t akođer je bi o Rot hschi l dov agent . Tu je
činjenicu pot vrdi o pukovni k Ely Garri son, prijatelj i financijski sa-
vjetnik Teddyj a Roosevel t a i Woodr owa Wi l sona. U knjizi Roosevelt,
Wilson i zakon o federalnim rezervama izjavio j e: "Paul War bur g bi o
je čovj ek koji je sast avi o zakon o federal ni m rezervama, nakon što je
Al dr i chov plan i zazvao odbijanje i opoziciju diljem dr žave. Glavni
inicijator obaju planova bio je Alfred Rothschild."
Značaj na je či nj eni ca da su velika imena međunar odni h finan-
cija čest o bili gosti tajnih sast anaka Bi l derbergera. U SAD- u je "ne-
vidljiva vl ada" držal a sast anke u Woodstock Innu, u mal om zabače-
nom gradi ću Woodst ocku u Vermont u. Vl asni k mu j e bi o Laur ance
Rockefel l er. Godi ne 1964. sastali su se u Wi l l i amsbur gu u Virginiji,
j oš j ednom Rockefel l erovu odmaral i št u.
U Europi su domaći ni sast anaka bili Rot hschi l di , na mj est i ma
poput l uksuznog Hotel d'Arbois u gradu Megeve, u francuski m Al -
pama. Domaći ni sast anci ma 1962. i 1973. bili su Wal l enbergovi , čija
j e i movi na bila proci j enj ena na znat no više od 10 milijardi dol ara.
Može li biti ikakve sumnje da su oni koji kontroliraju Bilder-
bergere "glavni i odgovorni" u međunarodnim poslovima - oni koji
zaista donose velike odluke?
Mnogo možemo saznati samo i z popi sa i mena neki h od sudi o-
ni ka tih tajnih sast anaka: Davi d Rockefel l er, Henry Ki ssi nger, John
R. Gal vi n (vrhovni savezni čki zapovj edni k za Eur opu) , ni zozemska
kraljica Beat ri x, španj ol ska kraljica Sophi a, Kat heri ne Gr aham (pred-
sj edni ca Izvršnog odbor a Washington Post Co.), Rober t L. Bartley
(uredni k Wall Street Journala), Gi ovanni Agnel l i (predsj edni k Izvrš-
nog odbor a Fiata), senat or J. Bennet t Johnson te guver ner Ar kansasa
Bill D. Cl i nt on.
Gor e navedeni su neki od sudi oni ka sast anka Bi l derbergera od 6.
do 9. lipnja 1991. u Baden- Badenu u Nj emačkoj . Na sast anku je "u
vi še navrat a i zrečeno da. . . će biti ' i drugi h Saddama' u godi nama
koje dol aze, s koj i ma se t reba obračunat i brzo i dj el ot vorno".
128
Bi l derbergeri
"Ono čemu Bi l derberg grupa teži j e gl obal na voj ska, na raspo-
laganju Ujedinjenim narodi ma, koji će postati svjetskom vl adom (novi
svjetski por edak Geor gea Busha), kojoj će do 2000. biti podl ožne sve
naci j e. "
" Ono što j e pr esudno da bi Ujedinjeni narodi ' po pri nci pu
os moze' (po ri j eči ma nekih čl anova Bi l derbergera) postali snažnom
svj et skom naci j om, njezina j e opreml j enost voj ni m s na ga ma . . . "
' "Voj s ka UN- a mora biti u stanju djelovati t renut no, bilo gdje u
svijetu, bez kašnjenja koje bi stvorilo odl uči vanj e svake poj edi ne
zeml j e da li da sudjeluje, ovi sno o njenim uski m i nt er esi ma' , riječi su
Henryj a Ki ssi ngera na j ednom od sast anaka" (Spotlight, novo izda-
nje, kol ovoz 1991. ).
Prosvjetljujuće (!) je primijetiti da su prakt i čno svi nazočni iz
SAD- a bili čl anovi Vijeća za i nozemne posl ove koje j e, sjetite se šes-
tog pogl avl j a, ogranak bri t anskog Kral j evskog instituta za vanjske
posl ove ( RI I A) , i nspi ri ranog Il umi nat i ma.
Samo političari koji su dokazali svoju bezrezervnu odanost Rot h-
schi l d-Rockefel l er udruženj u, pozvani su na sast anke Bi l derbergera.
Oni moraju pristati na to da budu oruđa u rukama super-bogat i h i pot-
puno posvećeni stvaranju novog svjetskog poret ka. Naci onal i st i i
ant i komuni st i ni kada se ne pozivaju na sast anke Bi l derbergera.
Pr ema pr opagandi Bi l derbergera, koju je u kongresnom zapisni-
ku (Senat, 11. travnja 1964.) zabilježio newyorški liberal, senat or
Jacob Javi t t s, "Bi l derbergeri ni u kojem pogl edu nisu tijelo gdje se
donose pol i t i čke odl uke. Ne usvajaju se ni kakvi zakl j učci . Nema gla-
sovanja i ne donose se ni kakve rezol uci j e. "
"Sast anci se vode bez zapi sni ka. Samo sudi oni ci mogu sudjelo-
vati na nj i ma. "
"Vodeći ljudi iz raznih područja - industrije, radničke klase,
školstva, vlade, itd. - pozvani su da kroz svoje područje znanja i is-
kustva pomognu ostvarivanju ciljeva Bilderbergera."
Poznat i britanski stručnjak na polju međunar odni h političkih
utjecaja, A. K. Chest ert on, dao j e sljedeći koment ar: " Ako na sast an-
ci ma Bi l edrbergera nema politiziranja i ne donose se zakl j učci , t o j e
stoga što su zaključci već doneseni i politika određena, t ako da se
129
Des Griffin
izaslanici sastaju kako bi im se izložio stav organizacije. Nema potre-
be davat i im nar edbe. Kada dobiju uvi d u situaciju, vrlo dobr o znaju
što se od njih očekuj e, a što se nas tiče, možemo sa si gurnošću tvrditi
da elita Bi l derbergera neće raspravljati o ravnot eži nukl ear nog naoru-
žanja u NATO- u na način koji bi preferirao da zeml j e poput Vel i ke
Britanije zadrže nukl earno naoružanje pod svoj om suverenom kont ro-
l om" (Novi nezadovoljni gospodari, str. 205- 206) .
Upr avo j e t o razl og da, kol i ko god se čini da se stvari mijenjaju
na političkoj sceni , t ol i ko one ostaju iste. Politički st avovi mogu do-
ći, i mogu biti svrstani pod razne et i ket e - demokr at sku, konzervat i v-
nu, l i beral nu, umj erenu - ali elitistički plan za di kt at uru novog svjet-
skog poretka i dalje se nastavlja! "Vođe" većine svjetskih država samo
su pijuni u igri koju vode Bilderbergeri i njihovi suradni ci i l umi nat i .
Svat ko t ko j e t ol i ko nai van da Bi l derbergere drži dr ušt vom koj e osta-
je samo na teoriji i nema veze sa svjetskim zbi vanj i ma ni utjecaja na
njih, t rebao bi stati, razmisliti i zadubiti se u ova pitanja:
Ako su ti sastanci toliko dosadni i nezanimljivi kao što bi Bi l der-
bergeri htjeli da se vjeruje, da li bi međunar odni bankari , industrijski
milijarderi, pl emst vo, vodeći političari, vrhunski znanst veni ci , vojni
stručnjaci i akademi ci , medijski magnat i i drugi elitisti iz svojih pre-
nat rpani h r aspor eda izdvojili skoro tjedan dana i proput oval i got ovo
pol a svijeta kako bi sudjelovali? Vrl o j e mal a mogućnost !
Ako su t eme sast anaka nezani ml j i ve i nebi t ne j avnom mnijenju,
i ma li smi sl a voj ska ljudi iz osiguranja, do čak tisuću ljudi, koji te
skupove pretvaraju dosl ovno u vojne baze?
Ako se zaista ne raspravlja ni o čemu bi t nom i vri j ednom pozor-
nosti, zašt o organi zat ori uvijek inzistiraju na noćenju sudi oni ka, koji
moraj u ostaviti svoj e kuće (i druge hot el e u blizini) za vri j eme traja-
nja sast anaka?
Zašt o se st al no osoblje odmaral i št a tijekom sast anaka zamjenjuje
novi m osobl j em, st ranci ma koji ne govore engl eski ?
Zašt o se sve konferenci j ske sale "či st e" od pri sl uški vača svakog
j ut r a i prije svake popodnevne ili večernje sj edni ce?
Čemu toliki nagl asak na tajnosti i sigurnosti ako su ciljevi Bil-
derbergera altruistički i izvan svake sumnje? Iskreni i pošteni ljudi ni-
kada se ne boje svjetla, kako to Kri st ove riječi lijepo ilustriraju: "U
ovome se sastoji sud: Svjetlo je došl o na svijet, a ljudi su vi še voljeli
130
Bi l derbergeri
131
t amu nego Svjetlo, j er su im djela bila zla. Svat ko t ko čini zlo, mrzi
Svjetlo i ne dol azi k Svjetlu da se ne otkriju nj egova dj el a" (Evan-
đelje po Ivanu 3,19-20).
Da, čemu tolika tajnost? Zar razl og nije sasvi m j as no opi san u
knjizi Benj ami na Disraelija Coningsby, u kojoj izjavljuje da "svije-
tom upravljaju sasvi m druge osobe od onih za koje to drže ljudi koji
nisu iza kul i sa" (str. 233). Njihov cilj, po riječima pokoj nog profe-
sora Carrol l a Qui gl eyj a sa Sveuči l i št a Geor get own, nije "ni št a manj e
no stvaranje svj et skog sust ava financijske kont rol e u pri vat ni m ruka-
ma da domi ni r a pol i t i čki m sust avom svake zeml j e i svj et ski m gospo-
darst vom u cjelini. Ovaj sustav trebaju u feudal nom stilu kontrolirati
središnje svjetske banke koje djeluju udruženo, po tajnim sporazu-
mi ma post i gnut i ma na čestim privatnim sastancima i konferenci j ama"
(Tragedija i nada, str. 324).
Dr ugi m riječima, cilj Bi l derbergera nije ništa manj e nego kona-
čno ispunjenje di j abol i čnog pl ana za novi svjetski poredak, koji su
postavili Adam Wei shaupt i Il umi nat i !
Des Griffin
slika 18
Odgovor Jamesa L. Buckleyja na pismo R. O. Gormana
132
Dragi g. Gorman:
Hvala Vama i Vašoj obitelji na pismu. Iskreno, ne podržavam teoriju
da postoji organizacija međunarodnih bankara zvana Bilderbergeri, niti da
su određeni članovi naše vlade uključeni u zavjeru stvaranja takve.
Cijenim što ste podijelili sa mnom svoja gledišta.
James L. Buckley
Bi l der ber ger i
slika 19
Odgovor Mary C. Lawton na pismo gđi McArthur
133
Draga gđo McArthur:
Vaše pismo Predsjedniku od 10. ožujka 1975. predano je ovom Uredu
da bi Vam odgovorio, jer nitko u Bijeloj kući nema nikakve informacije o
"Bilderbergerima". Nažalost, nakon provedene istrage nismo uspjeli
pronaći bilo kakvu informaciju vezanu za Bilderbergere.
Žalim što Vam ne mogu pomoći.
Mary C. Lawton, pomoćnik zamjenika državnog odvjetnika, Ured za
pravne poslove
Des Griffin
slika 20
Fotografije s Bilderbergerovih sastanaka
134
Bi l derbergeri
Konferencija za tisak u hotelu Efes, 50 milja od Zlatnog delfina, sje-
dišta konferencije Bilderbergera. Njegovo kraljevsko Veličanstvo Bernhard
je u sredini, sa strane su Ernst H. van der Beugel i Selahattin Beyazit.
Tursko osiguranje na ulazu u hotel. Obratite pozornost na dva vojna
lica s poluautomatskim puškama. Lokalna policija, ljudi iz državne sigur-
nosti u civilu i predstavnici hotelskog osiguranja također su na slici.
Ulaz u luksuzni Zlatni delfin, Cesme, Turska. Ova slika snimljena je
nekoliko minuta prije no što su gosti deložirani, a hotel zatvoren i izoliran, da
bi primio Bilderbergere.
PRIZNANJE DAVIDA ROCKEFELLERA
Ako čitatelj sumnj a u istinitost do sada navedenog, t rebao bi se
duboko zamisliti nad sljedećim riječima Davi da Rockefel l era. One su
dio pozdr avnog govor a sa sast anka Bi l derbergera od 5. do 9. lipnja
1991: "Zahval ni smo Washington Postu, The New York Timesu, Time
Magazineu i drugim velikim časopisima, čiji su direktori dolazili na
naše sastanke i poštovali svoje obećanje diskrecije gotovo četrdeset
godina..." (Rockefeller ovdje priznaje da su ovi "veliki časopi si " "go-
t ovo čet rdeset godi na" pod zakl et vom tajnosti namj erno lagali j avno-
sti o pl anovi ma zavj ereni ka. )
A r azl og? "Bilo bi nam nemoguće razviti naš svjetski plan da
smo bili predmetom pozornosti javnosti tijekom ovih godina. Ali
danas j e svijet sofisticiraniji (ono što misli j e ispranijeg mozga, za-
hvaljujući tisku i obr azovnom sustavu koji je nj egova obitelj pot po-
mogl a uspost avi t i !) i spreman krenuti ususret svjetskoj vladi, koja
nikada više neće znati za rat, već samo za mir i blagostanje za cijelo
čovječanstvo (nije l i ovo got ovo identičan navod samog Adama We -
i shaupt a? - v. pet o pogl avl j e). Nadnaci onal na vl adavi na i nt el ekt ual -
ne elite i svjetskih bankara si gurno je bolji i zbor od naci onal nog
samoodr eđenj a koje je bilo praksa u prošlim st ol j eći ma" (navodi iz
Lectures Francoises, srpanj -kol ovoz 1991. , Hilaire Du Berrier Re-
ports, 20 Boul evar d Princess Charl ot t e, Mont e Carl o, Monaco, rujan
1991. ).
Ni kakvo čudo da su se bojali j avnog razot kri vanj a got ovo pe-
deset godi na!
135
iz slike 20
Des Griffin
VIJEĆE ZA INOZEMNE POSLOVE
Gl avno or uđe i nt ernaci onal i st i čke elite SAD- a bez sumnj e j e Vi -
j eće za i nozemne posl ove ( CFR) . CFR j e osnovan 1921. po naput ku
pukovni ka E. Mandel l a Housea, kada j e post al o oči t o da se SAD
neće priključiti Ligi naroda, ranom pokušaju da se stvori j edna svjet-
ska vl ada.
Gl avni likovi iza osni vanj a vijeća bili su bankarski kraljevi J. P.
Mor gan, John D. Rockefel l er, Paul War bur g i Jacob Schiff - iste
osobe koj e su stajale iza stvaranja sust ava federalnih rezervi (1913. ) i
koji su 1916. bili odgovorni za uvođenj e dj el omi čnog por eza na
pri hod u SAD- u. Važno je napomenuti da su i sustav federalnih re-
zervi i djelomični porez na prihod osnovne stavke Komunističkog
manifesta, t i skanog 1848. - rada koji je bi o plagijat knjige i l umi ni st a
Cl i nt ona Roosevel t a, Znanost vladanja temeljena na prirodnom
pravu, Dean & Trevet t , New York 1841. St oga je istinita t vrdnj a da
j e SAD post ao j ednom pet i nom komuni st i čki kada j e uveden sustav
federalnih rezervi i djelomični porez na pri hod.
Također j e bi t no napomenut i da j e pukovni k House bi o aut or ta-
j anst vene knj i ge Philip Dru - Administrator (Privatni dokumenti
pukovnika Housea, uredi o Charl es Seymour , str. 152-157). U ovoj
knjizi House j e ski ci rao podroban plan za stvaranje j edne svjetske
vl ade, odnosno "soci j al i zma o kojem j e sanjao Karl Mar x" (str. 45) .
Bivši agent FBI-a Dan Smoot kaže da Vi j eće nije i mal o neku ve-
ću reput aci j u do 1927. kad ga j e obitelj Rockefel l er (kroz razne za-
kl ade i fondove) počel a financirati. Nije dugo prošl o dok su im se
pridružili Zakl ada Car nagi e i poslije For dova zakl ada.
"Vi j eće j e 1929. (ugl avnom donaci j ama Rockefel l era) uspo-
st avi l o današnj e sjedište: The Harold Pratt House, 58 East 6 8
t h
Street,
New York Ci t y" (Nevidljiva vlada, str. 7).
Kako je dr. Carrol l Qui gl ey i st aknuo u svojoj Tragediji i nadi
(str. 952) , CFR j e paravan za Međunar odne bankar e i I zabr ane! Već
j e prije dokument i r ano da j e Vijeće za i nozemne posl ove amer i čka
podružni ca Kraljevskog instituta za vanjske posl ove u Engl eskoj . Dru-
ge sl i čne organi zaci j e akt i vne su diljem svijeta.
136
Bi l derbergeri
PRESS TV RADIO
"Zemlja koja očekuje ostati slobodna i u neznanju... očekuje nešto što
nikada nije i nikada neće biti."
Thomas Jefferson
Spi sak i mena u Vijeću, navodi Christian Science Monitor od 1.
rujna 1961. , "ukl j učuj e poznat a i mena i z di pl omaci j e, bi zni sa, finan-
cija, znanost i , r adni čke klase, novi narst va, sudst va i škol st va. Ono
što je uj edi ni l o t ako širok i šarolik krug ljudi je strastvena zelja za
upravljanjem američkom vanjskom politikom".
"St rast vena žel j a" koja pokr eće CFR j e djelo j edne svjetske vla-
de: ovo se j as no vidi i z publikacija koje j e CFR i zdao. Na primjer,
1959. izdan je dokument nasl ova: Studija br. 7: Osnovni ciljevi vanj-
ske politike SAD-a, u koj em je izjavljeno: "Sjedinjene Američke Dr-
žave moraju nastojati izgraditi novi međunarodni poredak... uključu-
j ući i one dr žave koje se drže ' soci j al i st i čki m' ( komuni st i čki m) . "
137
Činjenicu da je CFR tajna organizacija otkriva sljedeća izjava koja
se nalazi u nj egovom Godišnjem izvještaju iz 1966: "Izričiti je uvjet
čl anst va u Vi j eću, na koji svaki član pristaje pr i r odom svog čl anst va,
da j e, osi m ako t o izričito nije drugači j e nagl ašeno, sav sadržaj po-
podnevni h i večernjih sastanaka Vijeća, zajedno s djelovanjem radnih
grupa, povj erl j i ve pri rode, t e da se bi l o kakvo ot kri vanj e publ i kaci j a
ili izjava dani h na t i m sast anci ma u suprot nost i s i nt eresi ma Vi j eća i
može od st rane odbor a di rekt ora držati osnovom za preki danj e ili
suspendi ranj e čl anst va, u skladu s Čl anom 1 St at ut a Vi j eća. "
Des Griffin
Studija t akođer zagovar a da SAD "održavaju i postepeno povećavaju
autoritet Ujedinjenih naroda" i da "povećaju učinkovitost Međunar od-
nog suda, čije bi se ovlasti trebale povećat i odbi j anj em ograđi vanj a
zemal j a čl ani ca u pi t anj i ma vezani m za njihove unut rašnj e posl ove"
(Pregled novosti, 19. rujna 1973.). Ova studija iz 1959. (obratite
pozornost na to da je izdana prije 50 godina) t akođer pozi va na
r azgovor e o razoružanju s Rusijom te na poticanje kont akt a s crvenom
Ki nom. Či t at el j , nar avno, može zamijetiti da j e dekl ari rani cilj Vi j eća
za i nozemne posl ove ("novi međunar odni por edak") i dent i čan s
ciljem Il umi nat a ("novi svjetski por edak") . Ovo nije tajna!
Pokojni Joseph Kraft (CFR) opisao j e Vijeće kao "škol u za držav-
ni ke. . . (koja) j e bila ukl j učena u osnovne vl adi ne odl uke, utjecala na
kont ekst mnogi h drugi h i koja nepreki dno služi kao regrut ni cent ar
za vodeće dužnosni ke. " (Harper's Magazine, lipanj 1958. ). Kraft je u
članku bi o j asan da Vijeće pomno pri prema svoje čl anove za pro-
vođenje određene strategije kada postanu članovi washi ngt onske elite.
U Zast upni čkom domu (Kongresa SAD- a) 28. travnja 1972. kon-
gr esmen John Rari c izjavio j e: "CFR j e elitističko udruženj e. Ne
samo da ono i ma utjecaj na ključne odl uke na najvišoj državnoj razi -
ni, da bi djelovali odozgo, nego se t akođer financira i služi se osoba-
ma i gr upama da djeluje odozdo na podržavanj e odl uka na vi sokoj
razi ni , koj i ma j e cilj preobrazba SAD- a i z suverene, ust avne republ i -
ke u podani čku državu-čl ani cu j edne svjetske di kt at orske vl ade. "
Jednako kako j e pri padni k Izabrani h profesor Carrol l Quigley
1966. razot kri o međunar odnu zavjeru bankara, 1975. došao j e red na
"i zabr ani ka" CFR- a, admi ral a Chest era War da, da s Phyl l i s Schlafy
napi še tekst koji je razot kri o CFR. U knjizi Kissinger na kauču (Kiss-
inger on the Couch) War d izjavljuje da j e, i ako se nije sl agao s
osnovni m pri nci pi ma udruženja, u njemu ost ao čl anom šesnaest go-
di na. Zašt o? Zat o j er "pri st up ' povj erl j i vi m' i zvor i ma CFR- a može
osi gurat i znat no veću obavi j ešt enost od one koja j e dost upna i z iz-
vj ešt aj a. . . naše obavj ešt aj ne sl užbe koja nas košta šest milijardi dol a-
ra godi šnj e".
Osvrćući se na knjige i izvještaje o CFR- u, admi ral War d obja-
vi o j e ovu opservaci j u, temeljenu na nj egovom vel i kom poznavanj u i
razumi j evanj u nači na djelovanja nevidljive vl ade: "Prijašnji pokušaji
da se dokument i r a utjecaj CFR- a bili su ignorirani ili obilježeni od
138
Bi l derbergeri
l i beral nog t i ska kao pretjerivanje. To je bilo i očeki vano, s obzi r om
na to da su gl aveši ne iz svih dijelova medi j a mahom čl anovi CFR- a, i
posebno zato što bi bilo kakav pokušaj da se govori o snazi i aktivno-
stima CFR-a bio osuđen na to da zvuči kao pretjerivanje."
"Međutim, istina je da su svi do sada napisani izvještaji o CFR-u
prikazali njegov utjecaj manjim no što jest, isto kao što su svi dosa-
dašnji izvještaji o Henryju Kissingeru više nego podcijenili njegov utje-
caj" (str. 148).
Ti j ekom rat a u Koreji (9. st udenoga 1950.) Chicago Tribune
obj avi o j e žest oku kritiku Vijeća za i nozemne posl ove, koja se do sa-
da pokazal a zapanj uj uće t očnom: "Čl anovi Vi j eća su osobe čiji j e
društ veni utjecaj znat no veći od prosj ečnog. Koristili su prednost i
koje su im osi gural e njihovo bogat st vo, socijalna pozi ci j a i obr azova-
nje da dovedu zeml j u do bankrot a i voj nog neuspj eha. Ruke su im
okrvavl j ene - st arom krvlju prošl oga rata ( 1941. - 1945.) i svj ežom
krvlju sadašnj eg (Korej skog rat a). "
139
Des Griffin
slika 21
članak iz Los Angeles Timesa
140
Bi l derbergeri
iz slike 21
Ž E NAMA I NOVI NARI MA ZABRANJ EN PRI STUP
ELI TA ZAP ADA RASPRAVLJ A O SVJ ETSKI M P ROBLEMI MA
CESME, Turska - Bogati i utjecajni ljudi zapadnog svijeta taj-
no su se danas sastali na skupu čiju privatnost osigurava naoružana
policija, kako bi na t rodnevnom sastanku raspravili goruće svjetske
probl eme. Stotinu i sedam izaslanika iz 16 zemalja nalazi se u ovom
zašt i ćenom odmaralištu na godišnjoj skupštini konferencije samo-
zvane organizacije Bilderbergera. Osnovana 1954. pod pokrovitelj-
st vom ni zozemskog princa Bernharda, namjera j oj j e vodeći m
osobama nekomuni st i čkog svijeta osigurati ekskl uzi vno mjesto za
sastanak na koj em mogu razmijeniti mišljenja. Zemlje sudionice su
Belgija, Kanada, Danska, Finska, Francuska, Zapadna Nj emačka,
Island, Irska, Italija, Ni zozemska, Norveška, Švedska, Švicarska,
Turska, Vel i ka Britanija i SAD. Grčka je pozvana, ali j e, po riječi-
ma princa Bernharda, taj poziv odbila. Izaslanici, koj i ma nije bilo
dopušt eno povesti supruge, uključuju engleskog ministra financija
Deni sa Healeyja, francuskog bankara baruna Edmonda de Roth-
schilda i general nog tajnika NATO- a Josepha Lunsa. Od ameri čki h
sudionika tu su Arthur Hart man, zamjenik ministra za europske
posl ove, Donal d Rumsfeld, savjetnik u Bijeloj kući; George Ball,
bivši zamjenik državnog ministra, bankar Davi d Rockefeller i
predsjednik Svjetske banke Robert S. McNamara. Princ Bernhard
objasnio je nenazočnost supruga izjavom da bi one omet al e at mo-
sferu ozbiljnog rada. Nema nikakvog glasanja niti donošenja rezolu-
cija, a novi nari ma je pristup zabranjen. Princ Bernhard izjavio je da
je razlog potpunoj tajnosti omogućavanje izaslanicima da govore
ot voreno, bez straha od neželjenog publiciteta. Turska policija
naoružana puškama provjeravala je sva vozila koja su pristigla u
luksuzni hotelski kompl eks s 1300 ležaja, gdje su izaslanici odsjeli.
Predstavnik konferencije rekao je da će izaslanici provesti pola
vremena u ot voreni m diskusijama - svaki govornik imat će pet mi -
nuta na raspolaganju - a ostatak u privatnim razgovorima. Princ Bern-
hard odbi o je izjave da je konferencija zapravo privatni kl ub koji
želi sačuvati gospodarski status quo zapadnog svijeta. Promat rači su
izjavili da s izaslanicima, koji su premijeri, ministri vanjskih po-
slova, vođe međunarodni h organizacija te vodeći industrijalci i ban-
kari, postoji mogućnost donošenja sporazuma koji bi mogli imati
utjecaja na kasnije j avne događaje. - Reuters
141
Des Griffin
NITKO SE NE USUĐUJE NAZVATI TO IZDAJOM
Kad se uzmu u obzi r dokument i , govori i iznad svega djela mno-
gih osoba iz vl adi na ureda koji su došli iz r edova Vijeća za i nozemne
posl ove od nj egovog osnivanja - i kada je očita njihova posvećenost
uništenju amer i čkog suvereni t et a i uspost avi j edne svjetske, humani -
st i čke, socijalističke vlasti - ostaje li i kakve sumnj a da su čl anovi
CFR- a grubo prekršili Loganov zakon, koji zabranjuje ameri čki m gra-
đani ma da:
a) bez znanj a ili ovlaštenja vl ade;
b) i zravno ili nei zravno;
c) i zvrše ili vode bi l o kakvu verbal nu ili pi smenu kor espon-
denciju ili održavaj u kont akt s bilo koj om st ranom vl adom ili nj eni m
agent om; ILI
d) sudjeluju u vijećanju, savjetovanju ili pomaganj u bilo kakve
"kor espondenci j e", kao što j e bilo kakva verbal na ili pi smena kore-
spondenci j a građani na SAD- a s bilo koj om st ranom vl adom ili nje-
ni m agent om;
e) s namj er om da utječu na ponašanj e ili stav bi l o koje strane
vl ade ili nj enog sl užbeni ka u odnosu na bilo kakve nespor azume ili
pol emi ke sa Sj edi nj eni m Amer i čki m Dr žavama; ILI
f) s namjerom da se sruše oblici vlasti Sjedinjenih Američkih
Država.
142
Bi l derbergeri
slika 22
CIA JE ZAPRAVO IZVRŠNI ORGAN CFR-a. Da bismo to dokazali, ne
trebamo više od činjenice da je Allen W. Dulles, zapovjednik O.S.S.
operacija tijekom Drugog svjetskog rata u Švicarskoj, poslije postao
predsjednikom CFR-a. Nakon toga postavljen je na čelo CIA-e. Prikazani
dokument dokazuje da je Allen W. Dulles postao predsjednik Vijeća za
inozemne poslove.
143
Danas, 2. studenoga 1949., sastao sam se s Allenom W. Dullesom i
Frankom Altschulom, koji su preda mnom svečano prisegnuli, svaki naiz-
mjence, pismeno i usmeno, da: Allen W. Dulles preuzima funkciju Predsjed-
nika Vijeća za inozemne poslove INC, a Frank Altschul Tajnika gore na-
vedenog; da su službeno ovlašteni potpisati i evidentirati ovaj certifikat
izvršenjem većine glasova članova gore navedene organizacije, nazočnih ili
posredstvom opunomoćenika, na godišnjoj skupštini održanoj 13. listopada
1949., u skladu sa stavkom 48 Pravilnika o članstvu u organizaciji.
Potpisao i prisegnuo 2. studenoga 1949. Allen W. Dulles
Des Griffin
slika 23
DOKAZ DA JE VIJEĆE ZA INOZEMNE POSLOVE SPREMNO NA
LAŽ, AKO JE POTREBNO, DA BI PRIKRILI SVOJU POVEZANOST
SA SUSTAVOM "FEDERALIH" ZALIHA, ČIJI JE POKRETAČ
ROTHSCHILD, JASNO JE DOKUMENTIRAN!
Prva rasprava u povijesti (u vezi povezanosti CFR-a i sustava "federal-
nih" rezervi) održana je 28. svibnja 1972. između Johna Templea Swinga,
izvršnog direktora CFR-a i Anthonyja J. Hildera, direktora za odnose s jav-
nošću COBRA-e (Komitet za borbu protiv vjerske netrpeljivosti i rasizma u
SAD-u). Ova debata odigrala se na KABC radiopostaji u Los Angelesu, u
emisiji Roberta Vaughna, i dokazala je povezanost CFR-a i sustava "fede-
ralnih" rezervi. Tijekom burnog jednosatnog intervjua Hilder je izjavio:
"Nikada nije bilo predsjednika odbora federalnih rezervi - korporacije
federalnih rezervi koja je u privatnom vlasništvu - koji nije bio član Vijeća
za inozemne poslove. Arthur Burns, Martin MacChesney, čak i Paul War-
burg, osnivač Vijeća za inozemne poslove, bili su članovi istog" (a poslije
predsjednici odbora sustava federalnih rezervi nap. pr.).
144
Bi l derbergeri
Tada je, u pokušaju da prikrije tu "povezanost", Swing odgovorio: "Nije
on bio osnivač Vijeća za inozemne poslove."
Hilder je inzistirao: "On je bio jedan od osivača CFR-a."
Očito je Swing nijekanjem toga da je Paul Warburg imao ikakve veze s
novčanim monopolom nastojao još jednom javnost dovesti u zabludu glede
povezanosti i prijevara CFR-a i Četvrtog Reicha bogatih. Ovdje prikazan
dokument morao bi dokazati cijelom svijetu, posebno Robertu Vaughnu,
posredniku u ovoj debati, koji istražuje materijal za knjigu koju namjerava
napisati na ovu temu, koliko je čvrsta povezanost između udruženja so-
cijalista i CFR-a!
iz slike 23
145
FRANK L. POLK, koji je službeno prisegnuo, izjavljuje: da je on jedan od
gore navedenih osnivača; da do sada nije podnesen zahtjev za odobrenje do-
kumenta o osnivanju, da bi se osnovalo Vijeće za inozemne poslove, INC. . .
Des Griffin
slika 24
Pregl ed pr ogr ama sa sast anka CFR- a
146
Bi l derbergeri
Popratni materijal br. 2 za sastanak 21. svibnja 1970.
POVJERLJIVO: Nije za objavljivanje, navođenje ili citiranje
VIJEĆE ZA INOZEMNE POSLOVE
Rasprava na temu američko-sovjetskih odnosa
SOVJETSKA SOCIOLOGIJA I SOVJETSKA PERCEPCIJA
SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA
Pregled prezentacije
Paul Hollander
Sveučilište Massachusetts
I. Glavne karakteristike sovjetske sociologije
1. Primijenjeno rješavanje problema
2. Skromne teoretske ambicije
3. Većina djelatnika nisu školovani sociolozi
4. Očita podređenost politički i socijalno određenim ciljevima
(znanstvena objektivnost nije čak ni ideal)
5. Smanjenje naglaska na "opstancima" kao glavni koncept koji
objašnjava neželjene fenomene u sovjetskom društvu
6. Sustavno zanemarivanje određenih područja istraživanja
7. (Ponekad) lažan osjećaj otkrića (nerazvijenost struke)
8. Rastuća nehotična stapanja društvenih problema (u komplek-
snim urbanim, svjetovnim društvima)
9. Oprečnosti: a) orijentiranost na unapređenje sovjetskog druš-
tva i učinkovitosti njegovih institucija; b) sredstvo u ideološkoj borbi (mora
osigurati teoretske kritike kapitalističkog društva, razotkriti buržujske teorije
društva, uzdizati marksizam, itd.)
Poznat o j e da svi djelatnici vl ade SAD- a moraj u pri segnut i ili
potvrditi da će braniti svoju zemlju i njen ustav "od svih vanjskih ili
unutrašnjih neprijatelja". Ima li i kakve sumnj e u to da su vladini duž-
nosnici koji su čl anovi CFR- a ili Bi l derbergera prekršili pri sege na
koje ih obvezuj u njihovi uredi, pri bi vanj em tajnim sast anci ma koji se
drže "t ol i ko važni ma da su sve pukot i ne zat vor ene" - i gdje je t ema
uvijek ista: nestajanje naci onal nog suvereni t et a i st varanj e Wei s-
haupt ova novog svjetskog poret ka?
Ust av SAD- a sasvi m j e j asan gl ede t akvi h akt i vnost i . Čl an 3
stavak 3: "Izdajom Sjedinjenih Američkih Država držat će se po-
kretanje rata protiv istih, ili pristajanje uz državne neprijatelje, pot-
pomaganje i bodrenje istih..."
Obrat i t e pozornost na tri gl avne t očke ovog zakona:
1) Što je rat ?
147
Des Griffin
2) Tko je neprijatelj?
3) U čemu se sastoji pomoć i bodrenj e?
Pročitajte pomno ovaj zakon. On spominje samo pokret anj e rata
prot i v SAD- a - ne spominje se da rat mor a biti objavljen prije no što
se stvore uvjeti za uhićenja i suđenja zbog izdaje. "Pokrenut i rat " zna-
či skupiti snage s ciljem osvajanja i kont rol e nad našom dr žavom.
Dokument i federalista, posebno br. 23, izričito su j asni u t ome da su
očevi naše nacije shvaćali kako "rat" nije ograničen samo na vojnu
akciju. To se odnosi l o na "nepr edvi đene" t i pove rata. Kao rezul t at to-
ga, gospodarski rat, socijalni rat, psihološki rat, semantički rat, itd. svi
pot padaj u pod t umačenj e riječi "rat " ot aca naše nacije. To određuj e
što j e t o rat!
Tr ebal o bi biti j as no da su pravi neprijatelji Sjedinjenih Amer i č-
kih Dr žava one osobe i grupe koji pot kopavaj u Ust av, naš napredak,
naše institucije, naše škol e, naše obitelji i sve ost al e stvari koje su
bliske srcu svakog istinskog Ameri kanca! Kao što j e j asno demonst ri -
r ano u ovoj knjizi, ovi grabežljivci vode totalni rat protiv Sjedinjenih
Amer i čki h Dr žava na svakoj razini.
Vodeći među naši m st varni m neprijateljima su liberali (i l umi ni -
sti) i drugi politički, školski, socijalni, gospodarski i rel i gi ozni termiti
koji pl aze po sami m naši m t emel j i ma - i čiji je priznati cilj uvl ačenj e
naše zeml j e u Sot onom inspirirani koncent raci j ski kamp, čiji je eufe-
mi st i čni nazi v novi svjetski poredak. Međunar odni komuni zam oči t o
j e j edno od mnogi h or uđa koje "i l umi ni r ana" utjecajna elita koristi u
radu na postizanju svojih dijaboličnih pl anova!
Ostaje j edno pitanje: što je pomaganje i bodrenje? To je j ednost av-
no sve što pomaže neprijatelju da vodi rat: pomoć u smislu određeni h
stvari i bodrenj e u psi hol oškom smislu (podržavanje, suosjećanje, itd.).
Još od dol aska Roosevel t ove administracije na vlast 1930-ih, "naši "
vladini uredi dosl ovno su zasipali "pomaganj em i bodr enj em" naše ne-
prijatelje, i vanjske i unutrašnje. Ova je činjenica uzr okom zapanjujuće
degeneraci j e kojoj smo svjedoci zadnjih desetljeća: to je razlog plani-
ranog raspada našeg društ va!
Kad se zami sl i mo nad ovi m zapanj uj ući m či nj eni cama, dobr o j e
prisjetiti se besmrt ni h riječi Sir Johna Harri ngt ona ( 1561. - 1612. ):
"Izdaja nikad ne uspijeva, što je tome razlog? Ako uspije, nitko je se
ne usuđuje nazvati izdajom."
148
OSMO POGLAVLJE
UJEDINJENI NARODI - NOVI BABILON
"Zadnj a nada čovj ečanst va. . . j edi no sredst vo da se svijet zaštiti
od užasa rat a. " Ovo j e bila etiketa pod koj om j e monst r uozno djelo
internacionalista poznat o kao Ujedinjeni narodi podvaljeno ameri čkom
narodu 1945.
Jednu stvar t reba odmah utvrditi: ciljevi Ujedinjenih naroda dija-
met ral no su suprot ni i nt eresi ma ameri čkog naroda. Krajnji cilj je
svršetak ust ava i suvereni t et a Sjedinjenih Amer i čki h Dr žava i sta-
panje ove vel i ke nacije u "mj ešanca" zvanog novi svjetski poredak.
Ovo j e de facto pri znao nitko drugi do John Fost er Dul l es, koji j e ka-
snije, za vrijeme predsjednika Ei senhowera, postao prvi državni tajnik:
"Ujedinjeni narodi ne predstavljaju posljednji stupanj razvi t ka svjet-
skog poret ka, već samo pri mi t i vni st upanj . St oga je primarni zadatak
stvoriti uvjete koji će omogući t i postojanje razvijenije organi zaci j e"
(Macmi l l an, Rat ili mir, 1950., str. 40).
Da bi smo razumjeli kako j e došlo do stvaranja UN-a, mor amo se
vratiti na završet ak Prvog svjetskog rata. U to je vri j eme predsj edni k
Woodr ow Wi l son ot put ovao u Pariz u pratnji Izabrani h - Paul a War-
burga, pukovni ka Housea, Thomasa Lamont a, itd. - s vel i ki m nada-
ma u st varanj e t emel j a za njihov najveći cilj, novi svjetski poredak,
za što bi im posl uži l o osnivanje Lige naroda. Na inzistiranje ameri -
čkog naroda, Kongres je odbaci o izdaju pripremljenu u Parizu. Poslje-
dica t oga bila j e da j e SAD ugl avnom ost ao izvan kompl i ci rani h
odnosa drugi h zemal j a. Internacionalisti su izgubili bi t ku, ali bili su
odlučni da ne podbace u ostvarivanju svog konačnog cilja. Ako se že-
ljela prevl adat i at mosfera odbaci vanj a takvih neust avni h ideja, koja
je bila u narodu, bilo je pot rebno pomno planiranje i organi zi ranj e.
Odlučili su se na ofenzi vu na više bojišta.
149
Des Griffin
Int ernaci onal i st i su 1920-ih diljem svijeta osnoval i r aznol i ke or-
gani zaci j e - par avane - da bi širili svoje ideje o j ednoj svjetskoj vla-
di. U SAD- u nj i hovo oruđe za pr omi džbu bi l o j e Vi j eće za i nozemne
posl ove, o koj em je bi l o riječi u pr et hodnom pogl avl j u. Još od dana
admi ni st raci j e F. D. Roosevel t a mnogi su čl anovi CFR- a bili na vi-
soki m dužnost i ma u vladi i utjecali na formiranje dr žavne pol i t i ke.
Još j edno moćno or uđe u r ukama i nt ernaci onal i st a bi o j e novi
soj "edukat or a", pod kr i nkom "ljudi ot voreni h vi di ka". Ove pri doš-
lice na ameri čkoj škol skoj sceni, sponzori rane od st rane Rockefel l e-
rove, Carnegi ej eve i drugi h zakl ada, pr edvodi o j e John Dewey.
Nj i hov zadat ak bi o je indoktrinirati učitelje i pri premi t i školski
materijal smišljen da "utječe na socijalne st avove i ponašanj e novi h
generaci j a".
Dr. Harol d Ruggs, Deweyj ev učeni k, razot kri o j e nj i hove mot i ve
kada j e napi sao: "Bi t će st voreno novo j avno mnijenje. Kako? Jedi no
t ako da se st vore desetci milijuna novi h poj edi načni h umova koji će
se stopiti u novu socijalnu svijest. Stari stereotipi moraj u biti razbije-
ni i nova kl i ma mišljenja formi rana u amer i čkom susj edst vu" (Velika
tehnologija, str. 32).
Nj i hov plan bi o j e j ednost avan: stvoriti novi " s oj " Amer i kanaca
i spi ranj em mozga ml adeži , i smi j avanj em t radi ci onal ni h mj eri l a po-
našanj a i punj enj em njihovih podat ni h mozgova t uđi nski m humani s-
t i čki m koncept i ma, sve pod kr i nkom škol ovanj a. Amer i čke škole
t rebal o j e pretvoriti u institucije za ispiranje mozga t ako da se buduće
generaci j e Amer i kanaca "sa savršenom posl ušnošću predaj u" u "mo-
del arske r uke" zavj ereni ka! (vidi pogl avl j e 6).
Čl anovi Vi j eća za i nozemne posl ove nisu gubili vri j eme na prav-
ljenje pl anova za budućnost . U publikaciji State Depart ment a 2349,
Izvještaj predsjedniku o rezultatima konferencije u San Francisku,
koji j e podni o ameri čki državni tajnik Edwar d St et t i ni us, navodi se:
"S izbijanjem rata u Europi bilo je j asno da će Sj edi nj ene Amer i čke
Dr žave poslije njega biti suočene s novi m i i zni mni m pr obl emi ma. . .
U skl adu s t i me je prije kraja 1939. osnovana komi si j a za posl i j erat ne
pr obl eme, na prijedlog CFR-a. Komi si j a se sastojala od vi soki h duž-
nosni ka i z vl adi na ur eda. " Svi do j ednog bili su članovi CFR- a.
Nakon Pearl Harbora, zagovorni ci j edne svjetske vl ade odmah
su iskoristili naš ul azak u rat. Bila je sazvana konferenci j a svih
150
Ujedinjeni narodi - novi Babi l on
savezni ka ujedinjenih protiv sila osovi ne. Na sast anku u Washi ngt o-
nu počet kom 1942. predstavnici 26 država izdali su "Deklaraciju Uje-
dinjenih naroda". Tako j e termin "Ujedinjeni narodi " pot i snuo "savez-
ni čke snage". Ti j ekom rat ne pr opagande koja j e uslijedila, taj j e
t ermi n i mao dvije svrhe: 1) pomogao j e t ome da ameri čki narod po-
država naše savezni ke - uključujući Rusiju i 2) podmukl o je sl uži o
t ome da se amer i čko j avno mnijenje pr i makne pri hvaćanj u novog
svjetskog por et ka Adama Wei shaupt a.
Čak i prije no što je prvi sastanak Ujedinjenih nar oda mogao biti
održan, Izabrani su počeli prodavat i ameri čke i nt erese. Počet kom
1945., na sramotnoj konferenciji na Jalti, predsjednik Roosevel t i nje-
govi savjetnici osi gural i su Rusiji tri gl asa na gl avnoj skupšt i ni , nasu-
prot j ednog našeg. Povel j a s Jalte sadržaval a je i st avku o mogućnost i
veta.
Nakon manj e od dva tjedna poslije Roosevel t ove smrti, 25.
travnja 1945. u San Franci scu je održana konferenci j a na kojoj su bili
predst avni ci 46 zemal j a. Sljedećeg su dana usvojili povel j u - i Uj edi -
njeni narodi su bili osnovani . Robert W. Lee, koji je to istraživao, izja-
vio je da su "42 čl ana amer i čkog i zasl anst va na konferenci j i u San
Franci scu bila tada, ili prije toga, ili će naknadno postati čl anovi ma
Vijeća za i nozemne posl ove" (Zavjera Ujedinjenih naroda, dodat ak
C, str. 243) .
"Na kr aj u. . . konferencije, povelja Ujedinjenih nar oda bila j e
pomno smj ešt ena u sef, koji se nal azi o u avi onu, a na koj ega je bi o
pričvršćen padobran. Na sefu j e bila pričvršćena stroga obavijest: ' Ne
ot varaj ! Obavi j est i State Depart ment , Washi ngt on, D . C Gl avni ču-
var bi o je tajnik konferencije Al ger Hi s s . . . " (časopi s Life, 16. srpnja
1945. ). Povel j a j e bila na svom putu u Washi ngt on, da bi j e pri znao
Senat.
Koal i ci j a zavj ereni ka i komuni st a nije štedjela napor a da pro-
gura svoj projekt pred ameri čki m zakonodavci ma. Nj i hova pol i t i ka
bila j e j asna: "Pot r ebno j e izgraditi, dobro organi zi rat i i pot puno
izraziti široku pot poru j avnog mnijenja Uj edi nj eni m nar odi ma. Ali
neophodno je učiniti i više od toga. Opozi ci j a mor a biti t ol i ko osl ab-
ljena da ne može u Senat u prikupiti ni kakvu važniju pot poru protiv
povel j e UN- a i sporazuma koji će uslijediti..." (Politički događaji,
sl užbeni teorijski časopi s Komuni st i čke partije, SAD, travanj 1945. ).
151
Des Griffin
Ovaj je stav pr euzeo liberalni tisak - i ameri čka je j avnost pre-
pl avl j ena hr pom dezi nformaci j a u vezi s ci l j evi ma i svr hom nove or-
ganizacije. Državni dužnosni ci SAD- a skrili su od ameri čke j avnost i (i
mnogi h njenih predst avni ka) činjenicu da j e UN od svog osni vanj a
bi o zami šl j en da pr omovi r a svjetski socijalizam. Sovjetski Savez j e
inzistirao da središte UN- a bude u Sjedinjenim Amer i čki m Dr žavama.
Zemljište za izgradnju zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku
donirali su, naravno, Rockefelleri! Koštalo ih je 8,500.000 $. Tr oškovi
i zgradnj e od 65, 000. 000 $ podmi reni su beskamat nom "pozaj mi -
c om" od ameri čki h porezni h obvezni ka.
Priznavanje povelje UN-a progurano je kroz Senat snagom go-
vorničkih pohvala i tako je SAD postao obvezan prema novom svjet-
skom poretku koji je potkopavao američki ustav.
Mnogi m se čitateljima ova izjava može učiniti smi j ešnom; ipak,
to je j asna činjenica - što je i potvrdio nitko drugi no član elite Izabra-
nih John Fost er Dul l es. U govoru odr žanom 12. travnja 1952. Dul l es
j e i zj avi o: "Snaga spor azuma j e i zvanredna snaga koj a j e podl ožna
zl oporabi . Spor azumi ma se stvaraju međunar odni i domaći zakoni .
Po našem ustavu, sporazumi mogu postati vrhovni zakoni zemlje.
Oni su zaista nadređeni običnim zakonima, jer su kongresni zakoni
nevažeći ako se ne ravnaju po ustavu, dok se sporazumni zakoni mo-
gu ne obazirati na ustav. Spor azumom se, na primjer, mogu oduzet i
pr ava Kongr esu i dati ih predsj edni ku. Mogu se oduzet i pr ava drža-
vama i dati ih federalnoj vladi ili nekom međunarodnom tijelu, i mo-
gu l j udi ma promi j eni t i ust avom zaj amčena prava. "
Či nj eni cu da bi sporazumi mogl i staviti sve Amer i kance pod ne
baš nježno vodst vo buduće svjetske vl ade (ili novog svj et skog poret -
ka), nakon priznanja povel j e UN- a pravnici su j as no prepoznal i t e j e
1952. Amer i čka udr uga odvj et ni ka predl oži l a u svojoj rezoluciji us-
vajanje ust avnog amandmana koji bi gl asi o: "St avka spor azuma koj a
je u suprot nost i s bilo koj om st avkom ovog ust ava neće imati ni kak-
vu val j anost ni utjecaj. Spor azum će postati važeći kao i nt erni zakon
Sjedinjenih Amer i čki h Dr žava samo kroz ozakonj enj e u Kongr esu,
koji ga posr edst vom svojih zast upni ka, a u nedost at ku t akvog spora-
zuma, može i zgl asat i . "
152
POPIS IMENA
State Depar t ment j e 1950. i zdao sl užbeni izvještaj koji j e puno
t oga razj asni o, Pripreme za poslijeratnu vanjsku politiku, 1939. -
1945., koji je naveo popi s i mena vl adi ni h dužnosni ka koji su pl ani -
rali i obl i koval i pol i t i čke st avove koji su dovel i do osni vanj a Ujedi-
njenih naroda: Al ger Hi ss, Harry Dext er Whi t e, Vi rgi ni us Coe, Noel
Field, Laur ance Dugger, Henry Wadl ei gh, John Cart er Vi ncent , Da-
vid Wei nt r aub, Nat han Si l vermast er, Harol d Gl asser, Vi ct or Perl o,
Irvi ng Kapl an, Sol omon Adler, Abr aham Si l verman, Wi l l i am Ull-
man, Wi l l i am Tayl or i John Fost er Dul l s. Svi navedeni , s i zni mkom
Johna Fost era Dul l sa, poslije su pod zakl et vom priznali da su ko-
muni st i čki agent i .
A John Fost er Dul l s? Dobr o je poznat o na čijoj su strani njego-
ve simpatije: njega j e Staljin i menovao legalnim ruski m zast upni kom
u Sj edi nj eni m Amer i čki m Dr žavama. Također j e bi o tijesno povezan
s J. P. Mor ganom.
Ovo su, dakl e, izdajice koji su u suradnji sa sl užbeni m predst av-
ni ci ma sovj et ske Rusi j e sastavili povelju Uj edi nj eni h nar oda u Dum-
barton Oaksu i na konferenciji na Jalti.
Ni mal o ne čudi što su neki ameri čki domol j ubi imali j asan osje-
ćaj da su naši interesi na kraju rata izdani. Rijetko se događal o u do-
sad zabi l j eženoj povijesti da j e neka zeml j a bila t ako pl anski prevare-
na od st rane njenih sl užbeni h zast upni ka.
Nekol i ko Ameri kanaca koji su si dali truda pročitati ustave SSSR-a
i Ujedinjenih nar oda došli su do zakl j učka od koj eg se ledi krv u
žilama; da j e potonji ništa drugo no kopija prvog. Ta činjenica ne i zne-
nađuje ako se uzme u obzir politička obojenost likova koji su sudjelova-
li u izradi nacrta povelje UN-a; ništa drugo nije se mogl o ni očekivati.
Osi m t oga, grbovi UN- a i SSSR- a vrlo su slični. Još j ednom, ni-
kakvo i znenađenj e; grb UN- a dizajnirao j e Carl Al do Mar zani , poz-
nati ljevičar.
MAJSTORI PRIJEVARE
Osni vači Uj edi nj eni h naroda - i njihovi nasljednici - pokazal i su
se maj st ori ma pri j evare. Uspjeli su skriti svoje prave namj ere i
153
Ujedinjeni narodi - novi Babi l on
Des Griffin
ciljeve od zapanjujuće velike većine stanovništva iza stalno rastuće
pr opagande s et i ket ama mira, pravde, sl obode i ljudskih prava.
Bivši vel eposl ani k Ujedinjenih naroda Adlai St evenson ot vor eno
j e pri znao ovo monst r uozno licemjerje kada j e bi o t ol i ko hrabar da
pot i če novi nar e da svijetu predoče pogrešnu sliku o UN- u. U svom
obraćanju Udruženju dopi sni ka Ujedinjenih naroda 14. veljače 1961.
St evenson j e zamol i o novi nare da "nam pomognet e da r azvi j emo os-
j ećaj za našu zanemar enu brigu prema ljudima. Nemoj t e nas držati
zavj ereni ci ma ili rat ni m huškači ma, demoni ma ili pol ubogovi ma,
nego muškar ci ma i ženama pred zagonet kama, koji teže za boljim,
koji se možda bor e na rubu propasti svijeta da bi ostvarili međusobno
razumi j evanj e i zaj edni čku svrhovitost. Ne sumnjam u to da mi ni-
smo takvi. Ali uvj eren sam u to da bi veći na naši h zast upni ka pri hva-
tila t akav opis svojih stavova. Kompletna organizacija novinara
zaposlena u Ujedinjenim narodima ima jedinstvenu ulogu koju treba
odigrati u projekciji ove slike" (Ujedinjeni narodi: čuvari mira, State
Depar t ment , publ i kaci j a 7225, rujan 1961. , str. 36).
Ono što ti iluministi smišljaju za našu budućnost , sigurno je vjer-
na kopija knjige Geor gea Orwel l a 1984. Dobi va se dojam da je Orwell
napi sao svoju knjigu s priličnom upućenošću i razumi j evanj em onoga
što nam internacionalisti spremaju u budućnosti. Do sada se Orwell
pokazao zapanjujuće t očni m u svojim predvi đanj i ma stvari koje bi se
mogl e dogodi t i . Nj egova vizija budućnosti got ovo da se podudara s
onom dr. Carolla Quigleyja - "sustav kontroliran u feudal nom stilu" u
koj em će osobna "sl oboda izbora biti kontrolirana unut ar vrlo j asni h
alternativa, budući da će pojedinac biti numeri ran pri rođenju, i praćen
kao broj kroz njegovo obrazovanje, eventualnu vojnu ili drugu j avnu
službu, plaćanje poreza, svojim zdravst veni m i medi ci nski m poseb-
nost i ma i konačni m umirovljenjem i smrću. "
Jedna od krivih predodžbi koje UN projicira j e da j e t o "organiza-
cija koja teži mi r u. . . posvećena t ome da spasi buduće generaci j e od
strahota r at a. . . i da ponovno vrati vjeru u osnovne ljudske vrijednosti,
di gni t et i vri j ednost l j udskog bića, u j ednake vrijednosti muškar aca i
žena, te mal i h i vel i ki h dr žava. . . " (Predgovor povelji Ujedinjenih na-
roda).
154
Uj edi nj eni narodi - novi Babi l on
Čak će i površan pregl ed aktivnosti UN- a t i j ekom razdobl j a od
skoro 60 godi na nj egovog postojanja j asno demonst ri rat i činjenicu da
su ovakve uzvi šene fraze samo obi čno licemjerje - bez i kakva pra-
vog značenj a. Jednost avna istina je ta da ni kada u povijesti nije bilo
razdobl j a koje j e bi l o toliko i spunj eno rat om, t er or i zmom i mor al nom
i skvarenošću. Od 1945. svijet j e vidio više od 70 veći h proval a nasi-
lja: Korej a, Vi j et nam, Mađarska, Bliski istok, Ti bet , Biafra i Kat anga
samo su neke od njih.
U i st om razdobl j u komuni st i su pokorili više od mi l i j arde ljudi.
Li cemj erni UN ni kada nije podi gao prst da bi spriječio pokoravanj e
bilo koga i ni kada nije osl obodi o nijednu osobu od komuni st i čke tira-
nije. Ni su ni pokušaval i - j er sl oboda nije cilj Ujedinjenih naroda!
Nedavne promj ene koje su se odi gral e u Rusiji i Istočnoj Europi
dogodi l e su se iz dva razloga - gospodarskog i političkog. "Kol aps ko-
muni zma" ot vara put za daljnju znatnu gospodarsku pomoć Zapada i
financijske investicije u one zeml j e koje su bile iza žel j ezne zavj ese.
To je t akođer popl očavanj e put a k integraciji i st oka i zapada u no-
vom svj et skom poret ku.
PRIJEVARA "JEDNAKOSTI PRAVA"
Povel j a UN- a više put a se pozi va na "j ednakost pr ava" i "s amo-
određenj e ljudi". Veći na Ameri kanaca, koji nisu navi kl i na pomno
ispitivanje značenj a riječi, prihvatili su ove t ermi ne kao si noni me za
zaštitu pr ava i sl oboda.
Samo j amči t i j ednaka prava svi ma nije ni kakvo j ams t vo prava.
Kada bi prava svih ljudi bila smanjena na nulu, svi bi ljudi imali "jed-
nakost pr ava".
Kad povel j a UN- a govori o "samoodređenj u l j udi " (član 55) , ri-
j eč "l j udi " odnosi se na ljude u državi kao zaj edni čko tijelo. Nema
mjesta i ndi vi dual i zmu i istinskoj slobodi u or vel ovskom svijetu koji
j e zami sl i l a elita "prosvi j ećeni h" Izabrani h.
Čitatelj bez sumnj e može uočiti pot punu sličnost i zmeđu lice-
mjerja zamot anog u vi soke i deal e Adama Wei shaupt a i onog što su
ga objavili komuni st i i Ujedinjeni narodi.
155
Des Griffin
KONGO NATOPLJEN KRVLJU
Nekol i ko primjera t rebal o bi biti dost at no da pri kažu monst r uoz-
nu zl obu i nei zmj ernu dvol i čnost organi zaci j e koja je pr odana ameri -
čkom nar odu kao "zadnj a nada čovj ečanst va". U j eku vel i kog
"ant i kol oni j al i zma" i "ant i i mperi j al i zma", koj i ma su Ujedinjeni na-
rodi zasi pal i eur opske sile koje su j oš uvijek kont rol i ral e neke dije-
l ove Afrike, Kongo j e 30. lipnja 1960. dobi o neovi snost od Belgije.
S dol askom "neovi snost i " izdvojila su se dva bl oka u novoj af-
ričkoj državi : j ednog j e predvodi o Pat ri ce Lumumba, komuni st i čki
razboj ni k koji je ispijao džin i puši o hašiš i nosi o nadi mak "vel i kog
afričkog vođe", koji mu j e dodijelio Ni ki t a Hr uščov; na drugoj strani
bila j e skupi na predvođena Moi seom Tshombeom, si nom uspj ešnog
bi zni smena. Tshombe je bi o zakleti ant i komuni st i žarki zagovorni k
koncept a ograni čene vlasti i slobodne trgovine. On i njegovi pristaše
željeli su u Kongu uspostaviti vlast po uzoru na ameri čku - sustav
protuteža.
Uskor o nakon neovi snost i , kongoanska voj ska pobuni l a se pro-
tiv svojih nadređeni h Bel gi j anaca. Lumumba j e odmah ot pust i o čas-
ni ke i i zbaci o ih iz zeml j e. Odl i kovao je pobunj eni ke, dajući im povi -
šicu. Bez profesi onal onog voj nog vodst va i nahuškana od Lumumbe
i nj egovi h crveni h savjetnika, kongoanska je voj ska krenul a na divlji
pohod ubijanja, silovanja i pljačkanja. Prestravljeni Europl j ani su iz-
bjegli iz zeml j e, ostavljajući za sobom sve što su godi nama s mukom
stvarali. Nj i hove banke bile su zamrznut e. Oni sretnije ruke uspjeli
su napust i t i zemlju živi, ni sa či m do odj eće na njima. Bel gi j ska j e
vl ada naredi l a svoj i m t r upama da se vrate u Kongo zaštititi ži vot e i
i movi nu Bel gi j anaca koji su j oš bili u zemlji. U l udom bijesu, Lu-
mumba je progl asi o rat Belgiji i zatražio pomoć Uj edi nj eni h nar oda u
borbi protiv Bel gi j anaca. Belgija j e, s druge strane, zat raži l a pomoć
od SAD- a da ih komuni st i ne bi optužili za produljenje svog utjecaja
u toj državi .
Washi ngt on j e odbi o pomoći Tshombeu, tvrdeći da bi bi l o naj -
bolje da pozovu UN u pomoć pri rješavanju probl ema. Predst avni k
SAD- a pri UN- u sl oži o se 14. srpnja 1960. s r uskom rezol uci j om koja
je osuđi val a Belgiju. Zahtijevali su od Belgije da se odmah povuče iz
zeml j e i ovlastili UN da pošalje svoje voj ni ke u pomoć Lumumbi .
156
Ujedinjeni narodi - novi Babi l on
Kroz manj e od tjedan dana tisuće voj ni ka UN-a počel e su stizati u
Kongo. Belgija j e odmah povukl a svoje trupe, ostavljajući novu drža-
vu u ne baš nj ežni m r ukama Lumumbi ne pl j ačkaške rulje i "snaga
mi r a" Ujedinjenih naroda. U j ednom od mnogi h zlodjela, redovni ce
su bile prisiljene gol e plesati i pjevati hi mne u slavu mesi j e Lumum-
be, prije nego što su bile si l ovane i podvr gnut e best i j al ni m muče-
njima.
Pri došl i UN- ovci mal o su učinili, ako išta, da pomognu oni ma
koj i ma je zaista bila pot rebna uspost ava reda i mira. Ugl avnom su se
držali na svoj i m pol ožaj i ma i promat ral i pljačku t eri t ori j a. . . koji je
sve više pot padao pod komuni st i čku vlast.
U tijeku tog razdobl j a st varne anarhije, Moi se Ts hombe poveo j e
oblast Kat anga u zbaci vanj e središnje vl ade koj om su domi ni ral i ko-
munisti. Izrekao je svoju poznatu izjavu: "Odcjepljujem se od kaosa. "
Ts hombe je zat raži o i dobi o pomoć Belgije u pokoravanj u bun-
t ovni ka i uspost avi reda u zemlji. S bel gi j skom pomoći reorgani zi rao
je vojsku - i mi r je uspostavljen u oblasti poharanoj rat om. U nekol i -
ko dana, ži vot se u Kat angi vratio blizu nor mal nog.
Politika Kat ange vidljiva je iz izjave njenog mi ni st ra unutrašnjih
poslova, Godefroija Munonge: "Žel i m da moja zemlja, Kat anga, bude
tvrđava afričkog ant i komuni zma. Gnušam se komuni zma i neću popu-
stiti u svojoj opoziciji. Katanga će ostati sl obodna bez obzi ra na sve.
Nećemo se predat i . "
Ono što j e uslijedilo t rebal o bi svakog r azumnog Amer i kanca
nagnati da st ane na loptu i duboko razmisli o dekl araci j ama i akcija-
ma Uj edi nj eni h nar oda - "zadnje nade čovj ečanst va".
Krijući se iza zida licemjerja, snage UN- a napal e su mi rnu Kat an-
gu, čije su vođe nastojale ujediniti Kongo na federalnim osnovama.
Ako j e zapovj edni št vo Ujedinjenih naroda mislilo da će pokoravanj e
Tshombeovi h ant i komuni st i čki h snaga biti lak zadat ak, gr ubo su se
prevarili.
Nakon počet ni h povlačenja, snage Kat ange uzvrat i l e su ot por i
sprječavale daljnji napredak snaga UN-a. Frustrirani svoj i m neuspj e-
hom, pl aćeni ci UN- a započeli su s kampanj om t erora, usmj er enom
na ci vi l no st anovni št vo: ubojstva, silovanja, pljačke i pal ež bili su
svakodnevni . Devedeset post o zgrada srušenih od- st rane UN- a bile
su ci vi l ne.
157
Des Griffin
Začudo, st anovni ci Kat ange uspjeli su odoljeti di vl j ašt vu snaga
UN- a i nisu kapi t ul i ral i . Tada se sreća počel a okretati na st ranu Ka-
t anžana, koj i ma su se počeli pridruživati njihovi bijeli susjedi, koji su
se dobrovol j no javljali u borbu protiv UN- a koji je ubijao njihove crne
prijatelje i uni št avao njihovu i movi nu.
Tj edan dana nakon ni či m i zazvanog napada na Kat angu, a kao
rezul t at demoral i zi raj ući h povlačenja, UN- ovi koljači pristali su
spasiti obraz i preki nut i borbu. Ponosna Kat anga ost al a j e sl obodna!
Kao što se i mogl o očekivati, organizacija UN- a zasul a je j avnost
hr pom obmanjujućih izjava i debel om di mnom zavjesom prikrila svo-
j a zvj erst va u Kat angi . Međut i m, na licu mjesta bilo j e previ še poš-
tenih novi nar a - i previ še je j ezi vi h fotografija i zapanj uj ući h doku-
ment ar aca prokri j umčareno iz Kat ange - da bi zavaravanj e j avnost i
od st rane UN- a bi l o pot puno uspj ešno.
Prošl o j e got ovo godi nu dana dok tajni dokument Ujedinjenih na-
roda upućen vi soki m dužnosni ci ma nije pronašao svoj put do Amer i č-
kog komi t et a za pomoć borci ma za slobodu Kat ange. U dokument u j e
bi o izložen podroban plan za ponovni, odl učan napad na ant i komuni -
stičku Kat angu. Tamo je također stajalo: " SAD će se, kao i u prošlosti,
proglasiti obvezni m pr ema odl ukama UN- a i osigurat će neophodan
avionski prijevoz i poslije zrakopl ovst vo. . . politika State Depart men-
ta bazi rana je na UN- u i njene obveze pr ema UN- u ni pod koj i m uvje-
t i ma neće biti zanemar ene. "
"ŠANSE. . . ZAPANJUJUĆE"
Divljaci "mi r ovni h snaga" Ujedinjenih naroda, opskrbl j eni ame-
ri čki m dol ari ma i rat ni m materijalom, pokrenul i su 29. prosi nca 1962.
drugi napad na mi rol j ubi vu Kat angu. Mj esec dana posl i j e, kada su
okupat ori bombardi ral i nj egovo posljednje upori št e, Moi s e Ts hombe
obrat i o se ovi m ri j eči ma svojim hrabri m voj ni ci ma: "Hr abr o ste se
borili prot i v neprijatelja tri put a u zadnje dvije i pol godi ne. Šanse su
se zapanj uj uće okr enul e protiv nas. " Nedugo nakon t oga zadnj a t re-
per ava nada sl obode i neovi snost i u Kongu bila je ugušena.
Od t og su dana dosl ovno sve druge zeml j e afričkog kont i nent a
pr odane i prepušt ene kont rol i crnih šegrta socijalista - komuni st a. Te
nove dr žave - i nj i hova čest o zadivljujuća pri rodna bogat st va - na
razne su nači ne pod kont r ol om Međunar odni h bankara.
158
Ujedinjeni narodi - novi Babi l on
Zapamtite, kontrola je uvijek krajnji cilj svake igre koja se doga-
đa na svjetskoj pozornici. Crni Afrikanci su samo pijuni - zamj e-
njivi pijuni - u gl obal noj igri šaha, u kojoj pobj edni k uzi ma sve.
Pot omci vi soko produkt i vni h bijelih Europl j ana koji su bili oru-
đe u pri pi t oml j avanj u crnog kont i nent a bili su prisiljeni napustiti raz-
ne zeml j e ili su prisiljeni na pokornost ili ubijeni - uz pot poru i ohra-
brivanje UN- a! Kao rezultat toga, zeml j a za zeml j om vraća se svoj i m
pri mi t i vni m, divljim kori j eni ma - zakonu džungl e!
KOREJSKI I VIJETNAMSKI RAT
Ono što ameri čki m "seljacima" njihova vlada ni kada nije priopćila
j e da j e podt aj ni k za politička i si gurnosna pitanja pri UN- u, bez iz-
ni mke od 1945. , uvijek bi o dužnosni k Sovj et skog Saveza: "Pozi ci j a
' političkih i si gurnosni h pitanja' t radi ci onal no pri pada državl j ani ma
Sovj et skog Saveza. . . (koji) j e pomoćni k gener al nog t aj ni ka" (New
York Times, 22. svibnja 1963.). To Sovj et skom Savezu omogućava
neposredan uvi d u pl anove i aktivnosti UN- ovi h snaga bilo gdje u
svijetu.
Imajući to na umu, svi naoko "nevj eroj at ni " i "neshvat l j i vi " do-
gađaji koji su se odi gral i tijekom Korej skog i Vi j et namskog rata po-
činju se razjašnjavati.
Pukovni k u mi rovi ni F. P. " Bud" Farrell, USAF ( US Air Forces
nap. pr. ), koji je sudj el ovao u oba ova rata, izjavio j e: "Sve su naše
vojne operaci j e moral e biti j avl j ene r adi ovezom sovj et skom zapo-
vjedniku Vi j eća si gurnost i Ujedinjenih nar oda. . . prije no što bi naše
snage krenul e u akci j u. . . Sovjetski zapovj edni k odl agao j e naše rat ne
pl anove, dok i h ne bi j avi o Mos kvi . . . "
"Neprijatelj j e tada javljao ove pl anove njihovim komuni st i čki m
snagama na t erenu. Unaprijed su znali kada i kol i ko nas dol azi . Ne-
prijatelj je cijelo vri j eme znao svaki naš pot ez. U Vijetnamu i Koreji
naše su trupe bile poput ovaca vođenih na klanje..."
"Svaki j e predsj edni k i svaki kongr esmen od Tr umana do danas
bio upoznat s ovom izdajom naše voj ske od strane Vi j eća si gurnost i
Ujedinjenih naroda. Ratni zarobljenici, patnje, smrti i ranj avanj a -
trebale bi im biti bačene u lice. Ovo je izdaja na najvišoj razini."
159
Des Griffin
U Koreji j e, na primjer, cj el okupna vojna situacija bi l a t ol i ko ne-
vjerojatna da j e general Mar k Cl ark nagađao da su "komuni st i možda
prodrli toliko duboko u našu vladu na planskoj i izvršnoj razi ni , da su
bili u stanju nevj eroj at no utjecati na ameri čke st avove u opas nom po-
sl i j erat nom razdobl j u".
"Ni sam se mogao ne pitati i brinuti da li smo bili suočeni s ot-
vor eni m neprijateljima za konferenci j ski m st ol ovi ma i s pri kri veni m
nepri j at el j i ma koji su zasjedali s nama na naši m najtajnijim sastan-
ci ma" (Od Dunava do Yalu, Harper & Brothers, 1954., str. 11).
O komuni st i čki m snagama koj i ma je u Korej skom ratu bi l a osi-
gur ana odst upni ca, general Dougl as MacAr t hur napi sao j e: "Bi o
s am. . . zabri nut ni zom zapovijedi i z Washi ngt ona koj e su uvel i ke
smanj i val e snagu mog zrakopl ovst va. Najprije mi j e zabranj en "l ov"
na neprijateljske zr akopl ove koji su napadal i naše. Mandžur i j a i Sibir
bili su nepovr edi va ut oči št a neprijateljskim snagama i za sve nepri -
j at el j ske ciljeve, bez obzi ra kakva su pust ošenj a i napadi mogl i od
t amo dolaziti. Zat i m mi j e zabranjeno bombardi rat i hi droel ekt rane na
rijeci Yal u. Ova j e odl uka proši rena na svaku hi droel ekt ranu u Sje-
vernoj Koreji koj a je bi l a u stanju opskrbljivati strujom Mandžur i j u i
Sibir. Od svega j e najnevjerojatnija bi l a zabr ana bombardi ranj a
središta opskrbe u Raci nu, koji nije bio ni u Mandžuriji ni u Sibiru, ne-
go mnogo milja udaljen od grani ce, u Sjevernoj Koreji. Raci n j e bio
odredi št e pr eko koj eg j e Sovjetski Savez opskrbl j i vao voj sku Sjever-
ne Korej e. Osjećao sam da mi se malo po malo oduzima oružje iz
ruku" (Sjećanja, McGr aw- Hi l l , 1964., str. 365).
"Svi ma j e bilo j asno da postoji određeni odljev informacija. Wal -
ker (general Wal t on) mi se stalno žalio da su nj egove akcije una-
prijed poznat e neprijatelju kroz washi ngt onske i zvor e. . . si gurno su
i m dost avl j ane i nformaci j e koje su obećaval e da će most ovi na Yal uu
i dalje i mat i zaštitu, te da će njihove baze ostati nedi rnut e. Znali su
da se mogu kretati preko rijeke Yalu bez straha da će njihovi pravci
opskrbe iz Mandžurije biti bombardirani" (str. 374-375).
U svojoj knjizi MacAr t hur j e naveo sl užbeni pamfl et koj e j e
t i skao ki neski general Lin Pi ao, čije su se t rupe bori l e na strani Ko-
rejaca: "Nikada ne bih napao i riskirao živote svojih ljudi i vojnu
reputaciju da nisam bio uvjeren kako će Washington spriječiti uzvra-
tni udarac generala McArthura na moje pravce opskrbe i
160
komunikacije" (str. 374-375). Kada je 27. srpnja 1953. potpisan spora-
zum o primirju u Koreji, general Mar k Cl ark žal i o se na činjenicu da
ga j e "zapal a nezavi dna dužnost da bude prvi zapovj edni k voj ske
SAD-a koji potpisuje primirje bez pobj ede" (Od Dunava do Yalu, str. 1).
Vi j et namski rat bi o je u osnovi isti - samo gori !
Mnogi priznaju činjenicu da su Sjedinjene Amer i čke Dr žave
mogl e dobiti Vi j et namski rat za tjedan dana, bez ogr omni h gubi t aka
ži vot a i udova (58 000 mrtvih i stotine tisuća ranj eni h).
U Vi j et namu nam j e uskraćena pobj eda i zdavanj em sramot ni h
"Pravi l a sudj el ovanj a". Zahvaljujući senat oru Barryju Gol dwat er u
(Ari zona), ovaj je kritični dokument uvršten u Kongresni zapisnik 6.,
14., 18. i 26. ožujka 1985. Kao što je bio slučaj u Korej skom ratu dva
deset l j eća prije, ova su pravi l a uči nkovi t o osl abi l a amer i čke snage i
na taj im nači n oduzel a pobj edu. Napadi na ciljeve od vi t al nog zna-
čenja za neprijatelja bili su onemogućeni . Zaj edni čki zapovj edni ci
(JCS) označi l i su 242 t akve met e od vi t al nog značenj a, ali nisu ih
mogl i bombar di r at i bez odobrenj a tajnika obr ane Rober t a McNa-
mare i Cl ar ka Clifforda. Ovo nije i znenađenj e: i Clifford i McNama-
ra prodal i su svoje duše arhi t ekt i ma i graditeljima novog svjetskog
poret ka. Na nj i hovu trajnu sramot u, njihova j e izdaja odraz njihove
ropske posvećenost i svojim i l umi ni st i čki m gospodar i ma.
Mogl o bi se reći da su "izvršavali nar edbe". Ali to nije oprav-
danje za nj i hovu prezi ra vrijednu izdaju svojih sunarodnj aka. "Iz-
vršavanje zapovi j edi " nije pri hvaćeno kao obrana na nur nber škom
procesu nakon Dr ugog svjetskog rata, a svakako ne opr avdava vi-
soke dužnosni ke u Washi ngt onu - od predsj edni ka nani že - koji su
izdali naše voj ni ke u Koreji i Vi j et namu! Kako je pukovni k " Bud"
Farrell rekao, nj i hova djela bila su "izdaja na najvišoj razini".
Ali, kako je to Sir John Harrington ( 1561. - 1612.) tako domi š-
ljato rekao: "Izdaja nikad ne uspijeva, što je tome razlog? Ako uspije,
nitko je se ne usuđuje nazvati izdajom."
ZALJEVSKI RAT
"Zaljevski rat " bio je vođen 1990. - 1991. , kako je to predsjednik
Bush j as no rekao, u svrhu postizanja "novog svjetskog poret ka". Nije
i mao ni kakve veze s dobrobi t i SAD-a, ali je i mao i te kakve veze s
161
Ujedinjeni narodi - novi Babi l on
Des Griffin
ravnot ežom snaga na Bl i skom istoku. Kao što j e pisac svoj evremeno
napi sao, "po uvj et i ma usvoj eni m tajnim spor azumom i zmeđu ame-
ri čke i bri t anske ' el i t e' (The Pi l gri m Soci et y) i z 1897. , SAD j e oba-
vezan pružiti pomoć bri t anskoj kruni (zapravo Rot hschi l dovu Londo-
nu) kad god ga se na t o pozove".
"Tajni sporazum V. Britanije i SAD-a, zajedno s ameri čki m dugom
od 3. 400 milijardi ameri čki h dol ara pr ema Međunar odni m bankar i ma
na čelu s Rot hschi l dom, osi gurava amer i čko pokoravanj e nj i hovi m
zaht j evi ma. To j e razl og našeg sudjelovanja u Zal j evskom rat u! SAD
j e sada sredst vo za i zj ednačavanj e snaga diljem svijeta!" (Midnight
Messenger, broj 33, rujan-listopad 1990., str. 2)
TKO PLAĆA?
Tko pl aća monst r uozno djelo i l umi ni st i čke ideje novog svjet-
skog poret ka poznat o kao Ujedinjeni narodi ? Kao što ste mogl i i pret-
post avi t i , t o su Sj edi nj ene Amer i čke Dr žave, koje ova "posljednja
nada čovj ečanst va" najviše guli. Kad j e SAD počeo pot pomagat i UN
1946. , Kongr es SAD- a ot vori o j e bankovni račun na i me "Uj edi nj eni
narodi , Ne w York, New York". Iako j e mali broj ljudi t oga svjestan,
ček koji j e Kongr es pot pi sao "ovl ašćuj e vl adu da j ednom godi šnj e i z
t rezora izdvoji svotu koja j e pot rebna da bi SAD pl at i o svoj di o troš-
kova Ujedinjenih naroda, koje određuje Vrhovno vi j eće. . . " (Zakonik
SAD-a, odsj ek 22, Vanjski odnosi i razmj ena, pogl avl j e 7, st avak
287, str. 5639, god. 1970.). Ovaj zakon SAD- a znači da nam UN odre-
đuje kol i ko t r ebamo platiti - i mi to pl aćamo!
Budžet UN- a podijeljen j e među svi m čl ani cama po skal ama te-
mel j eni m na nj i hovi m mogućnost i ma pl aćanj a - što j e zapr avo me-
đunar odna pri mj ena osnovnog marksi st i čkog pri nci pa: "Svat ko pre-
ma svoj i m mogućnost i ma, svakome pr ema nj egovi m pot r ebama. "
Di o fi nanci j skog opt erećenj a koji j e zapadao SAD uvijek j e bi o prvi
na listi. Prvobi t ni pri j edl og bi o j e da SAD pl aća 50% budžet a, ali taj
post ot ak j e pr egovor i ma spušten na 39, 89%. Od tada j e naš udi o po-
st upno smanj i van. Sada iznosi 25%.
Međut i m, t a broj ka ne odgovara stvarnosti j er ona ne uključuje
naše "dobr ovol j ne pr i l oge" razni m "posebni m pr ogr ami ma" UN- a.
Ovi "dobrovol j ni pri l ozi " iznose više no naša regul arna davanj a (Up-
date, publ i kaci j a UN- a, siječanj 1973.).
162
Ujedinjeni narodi - novi Babi l on
slika 25
Članak Paula Harveyja o UNESCO-u
163
Št o SAD dobi va za svoju veliku investiciju u "zadnj u nadu čo-
vj ečanst va"? Kako navodi sl užbeni vladin izvor, " UN osi gurava
j avni forum na koj em se širokoj publici razjašnjava naše st anovi št e u
vezi pitanja od našeg vitalnog i nt eresa. . . i za određi vanj e sudjelova-
nja u međunar odni m akci j ama od najvećeg značenj a".
Zapr avo, ono što pl aćamo j e skupi omot u koji su bezbožni hu-
mani st i čki socijalisti i j edno-vl adari zamot al i svoje ant i amer i čke i n-
t ernaci onal i st i čke ideje. Ni kakvo čudo da su komuni st i t ol i ko željeli
da središte UN- a bude u Amer i ci !
Svaki ured Ujedinjenih naroda pomno usmj erava svoje djelova-
nje pr ema j e dnom cilju - novom svjetskom poret ku.
Neki će čitatelji bez sumnj e imati pri govora na ovu zadnju izja-
vu. Ukazat će na operacije poput UNESCO- a i UNI CEF- a i pitati
"zar to nisu dobr e, zasl užne organi zaci j e i zar ne r ade fantastičan
posao pomažući l j udi ma koj i ma j e pot rebna pomoć di l j em svi j et a?"
I zvana se one mogu činiti t akvi ma - ali t o j e samo zbog lažljive
propagande koju provodi UN i njegovi pristaše. Št o se tiče UNI CEF- a,
podaci j as no govor e da j e od svog osnivanja ova agenci j a uvel i ke
pomogl a i bila ort ak komuni st i čkom pokret u diljem svijeta.
O slučaju UNESCO- a rječito se govori u sl j edećem spisu Paul a
Harveyj a. On je uvršt en u Kongresni zapisnik iz 1962. :
Des Griffin
164
slika 25A
Uj edi nj eni nar odi - novi Babi l on
slika 25B
165
Des Griffin
slika 25C
166
KONGRESNI ZAPI SNI K
SPISI I DEBATE S 87. KONGRESA, DRUGO ZASJ EDANJ E
UNESCO: KOMUNI STI ČKA KLOPKA ZA NAŠU MLADEŽ
NASTAVAK PRI MJ EDBI CI J ENJ ENOG J AMESA B. UTTA
I Z KALI FORNI J E, U ZASTUPNI ČKOM DOMU
Ut or ak, 4. ruj na 1962.
Gos podi ne Utt, g. govor ni če, s obzi r om na j ednogl as no sl aganj e da do-
da m svoj e pr i mj edbe dodat ku zapi sni ka, žel i o bih dodat i čl anak anal i t i čara
novost i , g. Paul a Harveyj a i z Ameri can Broadcast i ng Net wor ka, pod nazi vom
" UNESCO: komuni st i čka zamka za našu ml adež".
Ve ć dugo t vr di m da UNESCO predst avl j a opasnost za amer i čku ml a-
dež, uspost avl j aj ući međunar odnu kont rol u našeg škol st va od st rane među-
nar odne or gani zaci j e koj a ne sadrži amer i čke i deal e sl obode i nezavi snost i .
Ovaj čl anak ističe či nj eni cu da komuni st i čke zeml j e ne toleriraju UNESCO
j er ne podr žavaj u nj egove st avove. Dakl e, ovaj pr ogr am j ednos t avno pr i pr e-
ma ml adež sl obodnog svijeta na podr eđenost međunar odnom komuni z mu.
Na da m se da će svaki roditelj čija djeca idu u škol u ovo proči t at i i zaht i j e-
vati da se UNESCO- ov pr ogr am zabrani u amer i čki m škol ama.
Slijedi čl anak:
Uj edi nj eni narodi - novi Babi l on
167
UNESCO: KOMUNISTIČKA ZAMKA ZA NAŠU MLADEŽ
Kada vaše dijete dođe kući recitirajući neku frazu o "društvu svijeta u
budućnosti", da li ćete mu reći da je pogrešno "voljeti svog bližnjeg"? Kada
dođe kući s pričom o svjetskom bratstvu, da li ćete proturječiti božićnoj
poruci mira na zemlji i reći mu da nisu svi ljudi braća?
Razmislite na trenutak.
Kada vaše dijete ide od kuće do kuće za UNICEF, skupljajući priloge
za djecu nerazvijenih zemalja svijeta, da li ćete mu reći da ne bi trebao biti
darežljiv prema onima koji imaju manje?
Kada ga osnovni školski udžbenici indoktriniraju s filozofijom svjetske
vlade, da li ste mu spremni reći da je bolji svjetski rat?
Da li ste protiv svjetske vlade samo zato jer je American Legion protiv
nje? Borio sam se s tim pitanjima i tražio odgovore nekoliko tjedana. Rekao
sam vam da postoje dokazi da UNESCO ispire mozgove i domoljublje naše
mladeži i zamjenjuje Boga Ujedinjenim narodima.
Rekao sam da ću nastaviti ako naiđem na vatru tamo gdje sam vidio
dim. Pa sam i nastavio. Mnoge sam noći proveo istražujući i analizirajući
sve dokaze, za i protiv UNESCO-a, i došao sam do zaključka kojeg bih že-
lio podijeliti s vama, ali morat ćete proći sa mnom kroz neke uvodne dokaz-
ne materijale.
UNESCO je kratica za United Nations Educational, Scientific and Cul-
tural Organization. To je organizacija s tisućama publikacija, kojih ima previ-
še da bi se nabrajale.
UNESCO-ove brošure distribuiraju se kroz Nacionalno školsko udru-
ženje i PTA učiteljima i učenicima.
UNESCO-ova literatura dostupna je kroz YMCA grupe i crkve, televi-
zijske i radijske programe, novine, časopise, građanske grupe, vladine agen-
cije, ali većinom, izravno ili neizravno, njegova filozofija jedne svjetske
vlade cilja na učionice.
Dvanaest osoba zaposlenih u administraciji UNESCO-a pod zakletvom
pri svjedočenju pred kongresnom komisijom identificirano je kao komunisti.
Sedmero ih je bilo povezano sa sovjetskom špijunažom.
Šestero drugih odbilo je pojaviti se pred odborima za odanost vladi.
Ali sada ne ispitujemo lojalnost ili motive ove organizacije. Želimo sa-
znati da li se, bez obzira koje su njihove namjere, cijeloj generaciji mladih
Amerikanaca ispire mozak, na njihov račun, ili za nekog drugog.
Ponekad branitelji utvrde, kada postanu očajni, postanu jednako opaki
kao i napadači.
Kritičari UNESCO-a ponekad se toliko zanesu da počnu gađati u praz-
no, u svim smjerovima, postajući odjednom neučinkoviti i pomalo smiješni.
Pokušajmo, za promjenu, pretpostaviti da je ideja o svjetskoj vladi dobra.
Des Griffin
Pokušajmo priznati da bi svoj Božjoj djeci bilo bolje da žive zajedno
nego da se sukobljavaju, i da bi nova generacija djece diljem svijeta trebala
biti odgajana u tom duhu.
Da državne granice nisu nešto oko čega bi se trebalo boriti, i da su Uje-
dinjeni narodi način da raspravimo naše nesuglasice.
Da više nije potrebno prolijevati krv za obranu američke zastave, ako
se zakunemo na odanost zastavi UN-a.
To je ono u što učenici UNESCO-a vjeruju.
Nisu oni svi komunisti. Oni su pošteni građani koji su uvjereni da je ovo
bolji put i to je razlog što danas indoktriniraju vašu djecu s UNESCO-ovom
literaturom i UNESCO-ovim utjecajem u učionicama osnovne škole.
Ali ovo je ostatak priče:
Rusija ne indoktrinira svoju djecu na taj način.
Ovo je veći problem. To je činjenica koju dobronamjerne organizacije i
ostali ne uviđaju. Dok dopuštamo da se našim mladim naraštajima ispire
mozak i njihova odanost SAD-u, tako da ne misle da je amerikanizam nešto
za što se vrijedi boriti, Rusi u svojim školama (a ne bih to tvrdio da ne mo-
gu potvrditi s aktualnim dokazima) nastavljaju propovijedati i podučavati
svoju djecu u osnovnim školama da je komunizam jedini učinkoviti oblik
vlasti.
Da Bog ne postoji.
Da će Rusija jednog dana vladati svijetom.
Razmislite trenutak.
Obraćam se većini poštenih američkih roditelja koji su bili uvjereni da
je UNESCO pravi način da pripreme sljedeću generaciju građana svijeta za
zajednički život.
Zar ne vidite što se događa?
Kroz UNESCO američki se školarci odvlače od odanosti svojoj državi.
Američki školarci indoktriniraju se s idejom svjetske vlade, dok Rusi
pripremaju svoju djecu da upravljaju tom svjetskom vladom. Omekšavaju
domoljublje naše sljedeće generacije, a ojačavaju svoje. Krajnji rezultat ovog
nejednakog utjecaja previše je očit da bi zahtijevao da ga se razjašnjava. Bivši
senator William Benton rekao je, obraćajući se UNESCO-u: "Na početku
smo dugog procesa rušenja zidova našeg nacionalnog suvereniteta. U ovom
bi UNESCO trebao biti, i zaista mora biti pionir."
Ali crvena Poljska je izašla iz UNESCO-a. I crvena Čehoslovačka.
I crvena Mađarska.
Oni u svojim školama neće priče o rušenju zidova i o ljubavi prema
svima.
168
Ujedinjeni narodi - novi Babi l on
Oni će voljeti i podučavati komunizam, a samo ćemo mi, Sjedinjene
Američke Države, razrjeđivati svoje domoljublje sve dok od naše zastave ne
ostane izblijedjela krpa za koju se ne isplati boriti.
Mogli biste imati poteškoća da uvjerite zaposlene u vašoj školi da upo-
trebljavaju UNESCO-ove materijale, makar oni to činili. Najbolja je provjera
izravno upitati djecu da li je "kolektivizam neizbježan", "poligamija prihvat-
ljiva", da li "privatnom vlasništvu nema mjesta u novom svjetskom poretku",
da li smo "svi mi građani svijeta, odani svim nacijama, a ne samo jednoj".
Učitelji su podložni utjecajima.
Predsjednik Nacionalnog školskog udruženja dr. Lyman Ginger izjavio
je da Rusija "ima odličan sustav školstva". Ova izjava temelji se na činje-
nici da ruski učitelji imaju 1,5 puta veću plaću nego kvalificirani radnici.
Naravno, ta činjenica gubi na privlačnosti kad uzmete u obzir da ruski tvor-
nički radnici moraju raditi 80 sati i 49 minuta da bi kupili jedan par cipela.
No, bez obzira na to, mnogi su američki učitelji držali da je prihva-
ćanje internacionalizma moderno, imitirajući ono što je predsjednik njiho-
vog udruženja nazvao sovjetskim "odličnim školskim sustavom". Iako ruske
škole ne podučavaju internacionalizam.
Komunizam iznad Boga. Rusija iznad svega.
Pitajte gđu Eleanor Roosevelt o njenom nedavnom posjetu Rusiji. Da li
ruske škole provode UNESCO-ov program? Sasvim sigurno ne.
Da li ruske škole podučavaju da je jedna država ista kao i sve druge i
da svi moramo zajedno živjeti u Ujedinjenim narodima? Sigurno ne.
Naša UNESCO literatura uči američku djecu da bismo trebali imati
međunarodnu himnu. Da li bi ruske škole to učile rusku djecu? Sigurno ne.
Gospođa Roosevelt bila je svjedokom toga da Rusi zahtijevaju potpunu
odanost svojoj zemlji. Nastojeći u svakom pogledu ojačati svoju zemlju. Po-
dučavajući svoju djecu po Pavlovljevoj metodi točno ono što sovjetskoj
državi odgovara da oni vjeruju. Kako je Pavlov postigao uvjetovani refleks
kod svojih pasa, tako oni uče svoju djecu mrziti SAD.
Zar u njihovu okruženju nema ničega što bi poticalo na svjetski mir?
Nema.
Učionice su nacionalistička oružja Kremlja.
Na UNESCO-ovu seminaru, kojeg vode američki učitelji, izjavljeno je:
"Posvuda je jedan od glavnih ciljeva školstva razvitak onih kvaliteta kod
građana koje će osigurati temelje na kojima internacionalna vlada mora biti
temeljena." Ne, ne "posvuda".
Tako prije no što prepravimo naše udžbenike, kako UNESCO-ov semi-
nar preporučuje, "nastojeći ih unaprijediti u cilju međunarodnog razumije-
vanja", budimo sigurni da se svi toga drže, inače su posljedice očite. Mi
postajemo nacionalno slabi, dok oni postaju čvrsti i jaki. Samo bi ruski gra-
đanin ili subverzivni element to mogao željeti.
169
Des Griffin
Molim vas, nemojte mi odgovarati mnoštvom argumenata za i protiv
koji su izmijenjeni na brojnim debatama American Legiona i VFW-a tije-
kom godina. Mislim da sam ih vidio sve i nisam ih više gladan.
Mi ne raspravljamo da li je filozofija UNESCO-a dobra ili loša.
Mi se ne suprotstavljamo Ujedinjenim narodima.
Ne osuđujemo međunarodnu suradnju.
Nije u pitanju koliko je dobro ili loše prepravljanje naših udžbenika, u
koje bi se ubacio UN i prepravila povijest, te izbacile Sjedinjene Američke
Države, a naši učitelji istrenirali da novim generacijama izbrišu državne
granice iz njihove svijesti.
Tome suprotstavljam samo jednu činjenicu. Nije najvažnije tko je u
pravu, nego što je ispravno.
Dok mi uvjetujemo našu djecu da salutiraju zastavi-mješancu, Rusi
svoju djecu uvjetuju srpom i čekićem.
Zamislite da smo vi i ja treneri koji pripremaju profesionalne borce, i
da vi pripremate svoje da se bore, a ja svoje da plešu menuet; bili bismo di-
van skup.
Ali Rusija trenira borce.
Možda se pitate što možete učiniti?
Ako želite očuvati domoljublje sljedećih generacija Amerikanaca, tada
ga najmlađi najprije moraju vidjeti kod kuće.
Kad se tata stalno buni zbog nepravednih poreza i "lopova u Washing-
tonu", to nije od velike pomoći da bi se usadila vjera u našu vladu. Tome se
mora suprotstaviti poštovanje prema dobrim stranama naše države, umjesto
da se stalno ističu loše.
Nakon što su maleni napokon čuli koju domoljubnu riječ u kući, vrije-
me je da roditelji odu na sastanak PTA-a i aktivno se zainteresiraju za to što
se u školama podučava, a što ne.
Ako nećete vi, drugi hoće.
Ako mislite da možete ostati kod kuće i kartati za vrijeme sastanka
PTA-a i pustiti Georgea da ide umjesto vas, ne nadajte se ničem dobrom, jer
se George ne slaže uvijek s vama.
FBI je ustanovio da komunisti u SAD-u, po smjernicama iz Moskve, us-
mjeravaju svoje napore da djeluju kroz organizacije koje su na glasu, uklju-
čujući i PTA grupe. Ako se vi nećete zainteresirati za smjer obrazovanja
vašeg djeteta, oni hoće.
To i rade, upravo sada.
170
Ujedinjeni narodi - novi Babi l on
Mnogo je rečeno o tome što Amerikanci podržavaju. Jednako su važne
stvari koje neće podržati.
I za ime Boga, shvatite ovo: nije svatko tko podržava UNESCO-ovu fi-
lozofiju školstva komunist. Možda je, nesvjesno, oruđe u njihovim rukama,
ali većinom su to pošteni i časni, potpuno iskreni roditelji koji vjeruju kako
je ovo najbolji način da pripreme svoju djecu za budućnost u kojoj će mo-
rati živjeti s drugima u slozi ili nestati u prahu atomskog razaranja.
Nemojte ih pokušati nadglasati, nego im pokušajte strpljivo objasniti
da se Rusija, kao i obično, ne drži svoje strane ovog dogovora o suradnji.
Rusija ne dopušta podučavanje UNESCO-ova programa svojim školar-
cima. Rusija zagovara "beskompromisni komunizam", i ako ne pripremimo
mlade Amerikance da vjeruju u slobodu bez kompromisa, da je održe snaž-
nom i brane je protiv svih neprijatelja (stranih i domaćih), osudit ćemo
mlade Amerikance na današnju sudbinu Mađara.
Ali ako uspijemo u američkoj omladini oživjeti nešto od vjere koju su
imali naši očevi, tada će ovo ponovno postati zemlja slobodnih i domovina
hrabrih, dovoljno jaka da drži neprijatelje na dometu oružja, čemu je sasvim
dovoljno nadati se u naše vrijeme.
Svi se mor amo složiti s izjavom bivšeg general nog tajnika UN-a,
U. Thant a: "Lenj i n j e bi o čovjek vrlo bistra uma, čije su ideje i mal e
duboki utjecaj na tijek povi j est i . "
"(Lenj i novi ) ideali mi ra i mi rnog suži vot a među dr žavama naišle
su na ši roko međunar odno pri hvaćanj e i one su u skl adu s ci l j evi ma
povelje Ujedinjenih nar oda. . . " (Los Angeles Times, 7. travnja 1970. ).
Ujedinjeni narodi - sa svojim sredi št em u newyor škoj "Babi l on-
skoj kul i " - sasvi m si gurno imaju veliku ul ogu u sot onskoj zavjeri da
se j oš j e dnom podči ne svi narodi svijeta u ogr omnom koncent raci j -
skom kampu, s el i t om Međunar odni h bankara čija bi vlast bila ne-
upi t na i pot puna.
Još j edna napomena o organizaciji Ujedinjenih naroda. Post oj e
dva vrlo znakovi t a religijska si mbol a u zgradi UN- a u New Yorku.
Kad uđet e na gl avni ulaz, dočeka vas veliki ki p gol og muškarca: t o j e
Zeus - vrhovni bog poganskog pant eona. On predst avl j a Sot onu (ili
Lucifera), "boga ovog svijeta" (Druga poslanica Korinćanima 4,4 i
slika 26) .
U kut u - na desnoj strani gl avnog predvorja - nalazi se "soba za
medi t aci j u". Obl i k njenog poda j e krnja pi rami da, si mbol Il umi nat a
(v. slika 27 i str. 99- 100) . U sobu se ulazi kod baze pi r ami de.
171
Des Griffin
Na stražnjem zidu sobe za meditaciju, u geomet r i j skom dizajnu,
nalazi se preko stotinu okul t ni h si mbol a razni h organi zaci j a: tu su
ukl j učeni masoni , spiritisti i svi drevni kultovi pl odnost i .
U središtu sobe nalazi se veliki crni ugl ačani bl ok. To je
obrađeni kamen i predst avl j a sl obodne zi dare. Neobr ađeni bl ok pred-
stavlja čovj ečanst vo koje se oblikuje i ugl ačava upor abom kompas a i
kut omj era u j ednol i ku glatku pravokut nu ciglu koja je spremna za
uporabu u gradnji. To j e masonski si mbol rada na mas ama ljudi, koje
se pod nj i hovom kont rol om formiraju u gotovi blok, a za gradnju no-
vog svjetskog poret ka. Ovo j e moderna pri mj ena nauka Adama Wei s-
haupt a o l j udskom "usavršavanj u" r adom! Izbavljenje kroz rad!
Iznad vrha cr nog bl oka nalazi se svjetiljka na st ropu. Ona baca
zraku svjetlosti na crni bl ok. Ovo si mbol i zi ra svjetlost sunca (ili boga
sunca) koja baca svoje sjeme, ili sjemenje, da opl odi zeml j u. Ovo
si mbol i zi ra prosperi t et i uspjeh plana izgradnje, pomoću cr nog bl oka
- ashl ara.
Kako s mo vidjeli u pogl avl j i ma 4 i 5, sunce predst avl j a Lucifera.
Namj er a je Ujedinjenih naroda sasvi m si gurno izrasti u j ednu svjet-
sku vl adu, sa svj et skom religijom. Lucifer bi, nar avno, bi o svemu
t ome na vrhu!
Ako žel i mo da Sj edi nj ene Amer i čke Dr žave budu spašene, po-
sve j e j as no kako mor amo izbaciti SAD i z UN- a i UN i z SAD- a!
172
Uj edi nj eni nar odi - novi Babi l on
slika 26
Lik grčkog boga Zeusa u glavnom predvorju središta UN-a u New Yorku
173
Des Griffin
slika 27
Meditacijska soba u središtu UN-a, oblikom krnja piramida
(znak Iluminata), položena na bočnu stranu
174
DEVETO POGLAVLJE
IZVRŠNE ZAPOVIJEDI I
NOVI USTAV
Kako s mo napredoval i kroz stranice ove knj i ge, razotkrili smo i
pot puno dokument i ral i kompl et nu priču, od sami h njenih počet aka,
sot onsku-babi l onsku-Ši muna Maga-Il umi nat a-Okrugl og stola-socijali-
st i čku-komuni st i čku-kapi t al i st i čku zavjeru da se uspost avi kont rol a
nad svi m zeml j ama svijeta i namet ne totalitarna j edna svjetska vl ada.
Us ka povezanost svih ovi h pokret a nije ni kakva slučajnost - to
j e bi o pl an Sot one (prvog i l umi ni st a), nevi dl j i vog vl adara ovog svije-
ta (v. Ez 28,12, 2 Kor 4,4 i Otk 12,9).
Čitatelj j e zacijelo svjestan j asnog, nepogreši vog obrasca koji se
provl ači kroz povi j est - pogot ovo modernu povi j est - sad kad i ma
uvi d u novu di menzi j u stvari. Po prvi put naci onal ni i svjetski doga-
đaji koji su se u vri j eme kad su se odigrali činili "nevj eroj at ni ma",
"fant ast i čni ma" i "bi zarni ma", sada su j asno vidljivi i u svom pr avom
svjetlu. Sada slijed svjetskih događaj a napokon i ma smi sl a.
Budući da su ove činjenice nedvoj beno istinite, r azumno j e oče-
kivati da su Izabrani - čija je pohl epa za kont r ol om i vl ašću nad lju-
di ma nezasi t na - bili fanatično zaposl eni u pozadi ni , pri premaj ući
neraski di ve l ance koj i ma će baciti u okove narod SAD- a kad za t o
dođe vri j eme.
Ako vam se ova ideja čini toliko pret j eranom da mi sl i t e da j e ne-
r azumna ili neost vari va, bolje vam j e pri premi t i se za j edno od naj -
t raumat i čni j i h i skust ava vašeg života, od kojeg se ledi krv u ži l ama i
di že kosa na gl avi . Ne samo da j e ovaj koncept st varan, nego j e i sa-
svi m dokazi v, što ćemo sada i vidjeti.
Št o su i zvršne zapovi j edi ? Ako j e mal a anket a koj u j e aut or pro-
veo nekakav pokazat el j , vrlo j e mal o ljudi u SAD- u koji imaju bilo
kakvu ideju što su i zvršne zapovi j edi , a kamol i kako se stvaraju ili
pr ovode u djelo.
175
Des Griffin
Naj opasni j a od svih izvršnih zapovijedi j e 11490, t akozvana "vi -
šest ruka" zapovi j ed za počet no stanje uzbune, koja j e obj edi ni l a 23
pr et hodne i zvršne zapovi j edi koje j e predsj edni k Ni xon pot pi sao 28.
l i st opada 1969
1
.
Na temelju izvršne zapovijedi 11490 predsjednik Ni xon j e 15. ko-
l ovoza 1971. proglasio nacionalnu opasnost, vezano za gospodarst vo
zemlje. Na prvi pogl ed čini se da su veći na izvršnih zapovijedi koraci
koje bi SAD mor ao poduzeti da bi se pri premi o za nuklearni napad i
uzvraćanj e udarca. Međut i m, ovo nije sva istina!
Trideset i dvije stranice i 200 000 riječi izvršne zapovijedi 11490
pokri vaj u svako zami sl i vo područj e današnj eg ogr omnog i kompl ek-
snog amer i čkog društ va i j amst vo su da, bez obzi ra na događaj e, više
nijedan di o zeml j e ni kada neće biti bez bi rokrat skog nadzor a i z Was -
hi ngt ona.
Ono što u njoj najviše plaši je definicija naci onal ne opasnost i .
Odl uka o t ome što predstavlja naci onal nu opasnost ost avl j ena j e hiru
samo j ednog čovj eka: predsj edni ka, t ko god t o bi o.
Posl j edi ce i zvršni h zapovijedi: Iako postoje predsj edni čki me-
mor andumi i prijašnje i zvršne zapovijedi koje nisu obr ađene u ovom
pogl avl j u, aut or drži da su to sažeci o koj i ma se govori , osnovne za-
povijedi koje bi svi Amer i kanci moral i prouči t i ako se žel e upoznat i
s ovi m " Damokl ovi m mačem" koji nam svi ma visi nad gl avom. Ove
su zapovi j edi ust anovi l e mašineriju koja ovlašćuje predsj edni ka i
nj egove savj et ni ke da preuzmu kont rol u nad svaki m važni j i m fakto-
r om pri vat nog sekt ora u našem društ vu!
Ured za počet no stanje uzbune (OEP) zadužen j e za pomaganj e
predsj edni ku u svi m akt i vnost i ma vezani m za pri premu na opasnost i .
Di rekt or tog ureda član j e subverzi vnog Vi j eća za i nozemne posl ove!
OEP i ma osam područni h ureda i vrhovni j e autoritet u svi m pitanji-
ma vezani m za naci onal nu sigurnost tijekom stanja uzbune. Iako j e
Kongres upravljao razvoj em programa za počet no stanje uzbune, autor
je uvjeren da u ovom svijetu koji se rapi dno mijenja, i s pol i t i čki m sta-
vovi ma podl ožni ma promj eni , nai zgl ed pozi t i van progl as vl ade može
se pr eko noći promi j eni t i u pot puno di kt at orst vo. U ovom dobu
Autor zahvaljuje na pomoći Liberty Lobbyja glede informacija predstavljenih
u ovom poglavlju.
176
Izvršne zapovi j edi i novi ust av
at ent at a kor mi l o vlasti može doći u ruke svakakvi h ljudi. Pri vl ačnost
pot pune kont rol e koja j e sadržana u i zvršni m zapovi j edi ma mogl a bi
sama po sebi izazvati borbu za vlast među r adi kal ni m el ement i ma
unut ar vl ade.
Povijest izvršnih zapovijedi: Po ustavu Sjedinjenih Ameri čki h
Država, predsjedniku je vlada dala izvršnu ovlast (članak II, stavak 1,
točka 1), ovl ast da "sačuva, zaštiti i brani Ust av" (članak II, stavak E,
točka 7) i ovlast da nadgl eda vjernu provedbu zakona (članak II, sta-
vak 3). Ove ovlasti podrazumijevaju i ovlast da se izdaju izvršne zapo-
vijedi. Izvršna zapovijed ni kada nije bila definirana od strane Kongre-
sa. U uporabi od najranijih dana republike, izvršna se zapovijed ugl av-
nom upotrebljavala u j avnoj domeni , kao što je izdvajanje zemlje iz fe-
deralnih rezervi i slično. Ti j ekom Prvog svjetskog rata uporaba izvršne
zapovijedi je proširena, a izvršne ovlasti povećane. U rani m godi nama
izvršne zapovijedi nisu bile numeri rane i kako nije postojao sustav re-
gistriranja, ukupni broj zapovijedi nije poznat. Puno se put a raspravlja-
lo da li su one važeće, ali pravilo koje bi odredilo grani ce njihove upo-
rabe ni kada nije određeno, ni od strane suda, a ni Kongresa (Kongres-
na knjižnica, Istraga zakoni ka br. 398/ 117-9).
Izvršna zapovi j ed nije zakon koji j e doni o Kongr es, niti pravi l o
koje j e post avi l o Vrhovni sud, ili bilo koji drugi sud. To j e progl as
izdan od predsj edni ka, upisan u federalni registar, koji je post ao za-
konom 15 dana nakon upi sa - zakon j ednako važeći kao da ga j e
i zgl asao Kongr es ili pot vrdi o Vrhovni sud. Povećanj e ovlasti koje su
izvršne zapovi j edi daval e osobi na vrhu, odi gral o se za vri j eme Roo-
sevel t ove admi ni st raci j e. Roosevel t j e i zdao izvršnu zapovi j ed defini-
rajući izbijanje rat a u Europi kao "dj el omi čnu opasnost ", koja je i ma-
la ostati na snazi tijekom rata i "šest mjeseci posl i j e". Kada je post al a
nevažećom, svej edno j e ostala uknjižena, spremna za sljedeću "opas-
nost". U svibnju 1941. Frankl i n D. Roosevel t progl asi o j e stanje "ne-
ograni čene naci onal ne opasnost i " koje j e i mal o ostati na snazi dok se
progl as ne povuče. Još j edno stanje opasnost i progl asi o j e predsj ed-
nik Tr uman 1950. , nakon intervencije crvene Ki ne u Kor ej skom ratu.
Tr uman j e u travnju 1952. sl užbeno povukao oba progl asa opasnost i
vezana za Drugi svjetski rat, ali j e j as no pot vrdi o progl as i z 1950.
177
Des Griffin
Predsj edni ci Ei senhower , Kennedy, Johnson i Ni xon t akođer su po-
tvrdili taj progl as kada su preuzi mal i predsj edni št vo.
Izvršne zapovijedi mogu imati težinu ratnog zakona: predsjednič-
ke dekl araci j e koj e su ukazi val e na t o da "naci onal na opasnost " po-
stoji ni kada nisu prerasl e u ratni zakon, pr emda predsj edni k za to i ma
ovl ast i . Nesumnj i vo, t o bi se dogodi l o u slučaju napada na SAD. Po-
sljednji ratni zakon bi o j e na snazi na Havaj i ma, nekol i ko sati nakon
napada na Pearl Har bor 1941. Zani ml j i vo j e napomenut i tendenciju
r at nog zakona da sam sebe produljuje, koj a j e vidljiva i z ovog pri-
mjera: voj ska j e zadržal a osnovnu kont rol u nad Havaj i ma sve dok
Vr hovni sud nije 1944. , dugo nakon što su pogi bel j ne okol nost i pro-
šle, progl asi o kako j e nast avak rat nog zakona neust avan.
Izvršna zapovi j ed 11490 određuj e raspoređi vanj e funkcija u po-
čet nom stanju uzbune na federalne sl užbe i agenci j e:
BUDUĆI DA naci onal na si gurnost ovisi o našoj mogućnost i da
osi gur amo kont i nui t et vl ade na svi m razi nama, u bi l o kakvoj situaciji
tipa naci onal ne opasnost i koja bi mogl a zadesiti zeml j u; i
BUDUĆI DA opst anak države ovi si o uči nkovi t oj naci onal noj
spremnost i da se suoči mo s opasnošću, uključujući nukl earni napad; i
BUDUĆI DA uči nkovi t a naci onal na spremnost zaht i j eva i meno-
vanje funkcija koj e bi se moral e obavljati t i j ekom t akvi h opasnost i ,
raspodj el u odgovornost i u izradi pl anova za obavljanje tih funkcija,
te raspodj el u odgovornost i za razvijanje kapaci t et a u provođenj u tih
pl anova; i
BUDUĆI DA j e Kongres odredi o razvijanje t akvi h pl anova za
počet no stanje uzbune na naci onal noj razi ni , i osi gurao sredst va za
nj i hovo provođenj e; i
BUDUĆI DA j e planiranje ovog počet nog stanja uzbune ut vrđe-
ni pr ogr am vl ade SAD- a više od dvadeset godi na;
STOGA SADA, ovl ašću koja mi j e dodijeljena kao predsj edni -
ku Sjedinjenih Amer i čki h Dr žava. . . određuj e se sljedeće:
Sljedeće 32 stranice određuju funkcije koje će u opasnost i obav-
ljati sl užbe i agenci j e:
1. Mi ni st arst vo države
2. Državni t rezor
3. Mi ni st arst vo obrane
4. Mi ni st arst vo pravosuđa
178
Izvršne zapovi j edi i novi ust av
5. Pošt anska sl užba
6. Mi ni st arst vo unutrašnjih posl ova
7. Mi ni st arst vo pol j opri vrede
8. Mi ni st arst vo t rgovi ne
9. Mi ni st arst vo rada
10. Mi ni st arst vo zdravst va, škol st va i socijalne skrbi
11. Mi ni st arst vo stanovanja i urbanog razvi t ka
12. Mi ni st arst vo promet a
13. Komi si j a za at omsku energiju
14. Ci vi l ni zrakopl ovni odbor
15. Banka za uvoz i izvoz
16. Nadgl edna sl užba federalne banke
17. Feder al na komi si j a za komuni kaci j e
18. Feder al na komi si j a za el ekt ri čnu energiju
19. Sl užba opći h usl uga
20. Komi si j a za domaću t rgovi nu
2 1 . Naci onal na zrakopl ovna i svemi rska komi si j a
22. Naci onal na znanst vena zakl ada
23. Odbor za željeznički promet
24. Komi si j a za si gurnost i razmj enu
25. Admi ni st raci j a mal i h tvrtki
26. Upr ava dol i ne Tennessee
27. Komi si j a j avne sl užbe Sjedinjenih Ameri čki h Dr žava
28. Admi ni st raci j a vet erana.
Ovo su sažeci nekih važnijih poglavlja:
St avak 101. Svrha. Ova zapovi j ed utvrđuje dodjeljivanje funkci-
ja u počet nom stanju uzbune razni m sl užbama i agenci j ama koje su
do sada sadr žane u 21 izvršnoj zapovijedi i 2 zapovi j edi mobi l i zaci j e
obrane navedene u st avku 3015 ove zapovi j edi . . .
St avak 3012. Prenošenj e ovlasti. Upravitelj svake sl užbe i agen-
cije ovi m j e ovl ašt en prenijeti upravljanje funkci j ama koj e su mu do-
dijeljene ovom zapovi j edi , t e odrediti prenošenj e ovl ast i na agenci j e
ili sl užbe, časni ke i sl užbeni ke SAD- a.
St avak 3013. Prijenos funkcija. Ovom zapovijedi svaka funkcija u
počet nom stanju uzbune, ili njeni dijelovi, može biti prenesena iz j e-
dne sl užbe ili agenci j e u drugu, s dozvol om upravitelja tih organi za-
cija i uz pri st anak di rekt ora ureda za počet no stanje opasnost i .
179
Des Griffin
Po ovl ast i ma dani ma s i zvršnom zapovi j edi 11490, predsj edni k
SAD- a može progl asi t i i zvanredno stanje, i tada:
preuzet i kont rol u nad svi m medi j i ma,
preuzet i kont rol u nad svi m i zvori ma energi j e (el ekt ri čni , nukl e-
arni, naftni, itd. ),
preuzet i kont rol u nad svi m zal i hama hrane,
preuzet i kont rol u nad svi m cest ama i l ukama,
preuzet i kont rol u nad žel j ezni com, domaćom pl ovi dbom i skla-
di št i ma,
zapovijediti svi m civilima da rade pod federalnim nadzorom,
kont rol i rat i sve akt i vnost i vezane za zdravst vo, škol st vo i soci-
j al nu skrb,
popi sat i svakog muškarca, ženu i dijete u SAD- u,
premjestiti bi l o koji di o st anovni št va s j edne l okaci j e na drugu,
preuzet i kont rol u nad svi m uređaj i ma koji mogu širiti el ekt ro-
magnet sko zračenj e,
uvest i I ZVANREDNE MJ ERE u bilo koju instituciju, sust av ili
sl užbu bi t nu za opst anak države,
preuzet i kont rol u nad svi m farmama, r ančevi ma i šumski m do-
br i ma t ako da ih štiti, vodi i koristi, zahtijevati i zvanrednu socijalnu
pomoć (hranu, odjeću i obuću) od pri vat ni h kućanst ava za one koji-
ma j e pomoć pot rebna,
odredi t i kol i či nu novca koji možet e podi ći sa svojih bankovni h
računa, štednje i kredi t a,
zat vori t i burzu i zamrznut i cijene di oni ca i obvezni ca.
Sve ove st avke, i mnoge druge koje su j asno pr edočene na 32
st rani ce u got ovo 200 000 riječi, odnose se na svaku do sada i zdanu
i zvršnu zapovi j ed, osi m ako nije posebno nagl ašeno suprot no.
IZVRŠNA ZAPOVIJED 11615
Izvršnu zapovi j ed br. 11615 i zdao j e 15. rujna 1971. predsj edni k
Ni xon. Odnosi se na stabilizaciju cijena, stanarina, nadni ca i pl aća.
Iako j e "zamr zavanj e" pl aća i cijena t rebal o trajati samo 90 dana,
zapovi j ed j e rezul t i ral a dr ugom bi rokrat skom ust anovom nazvanom
Vi j eće t roškova ži vot a.
180
I zvr šne zapovi j edi i novi ust av
Ovo će vijeće got ovo si gurno ostati s nama j oš dugo vremena,
rastući u moći i veličini, s prat eći m ograničenjima koje pogađaju pro-
sječne gr ađane.
Taj ni k t rezora je predsj edni k tog vijeća, a predsj edni k Sust ava
federalnih rezervi j e savjetnik.
St avak 3 i zvršne zapovijedi 11615 daje vijeću sve ovlasti koje su
bile pr enesene na predsj edni ka Zakonom o gospodarskoj stabilizaciji
i z 1970. Vi j eće se odr žava kroz Sl užbu unutrašnjih državni h pri hoda.
U pogl edu poreza, vijeće je zakonom ovl ašt eno prisiliti svakog gra-
đani na da vodi odgovaraj uću evidenciju, koju na zahtjev mor a po-
kazat i , pod prijetnjom od 5000 $ kazne.
IZVRŠNE ZAPOVIJEDI - UTJECAJ NA RAD KONGRESA
Bi l o j e pokušaj a da se opozovu predsj edni čke ovlasti sadržane u
izvršnim zapovi j edi ma. Zadnji poznati pokušaj bio je u svibnju 1971. ,
kada j e senat or Charl es McC. Mat hi as mlađi izjavio: " Mor amo odba-
citi koncept naci onal ni h i zvanredni h stanja koje predsj edni k može po
svojoj sl obodnoj volji proglasiti u vrijeme mira, bez vr emenski h og-
raničenja. Kongr es bi t rebao zakonom ponovno zadobi t i t o ust avno
pravo, za koje je dopustio da bude uzurpirano. Mor amo opet utvrditi
pri nci p da j e upravljanje i zvanredni m stanjima dopušt eno samo u
kratkim razdobljima kada Kongres ne može djelovati iz razl oga izrav-
no povezani h s t renut nom i zvanrednom situacijom. "
U kont ekst u neograni čeni h ovlasti koje i zvršne zapovi j edi daju,
zanimljivo j e spomenut i govor pred senat skom bankovnom i monetar-
nom komi si j om, održan 23. ožujka 1953. , kad j e nei zabrani predsj ed-
nik SAD- a Bernard Baruch post avi o strastveni zahtjev za "st al nom
mobi l i zaci j om zakonodavst va". Veći na njegovih pri mj edbi pojavila
se u i zvršni m zapovi j edi ma koje su uslijedile.
Također j e od značenja da j e izvršna zapovijed 10952, koju j e pot-
pi sao predsj edni k Kennedy 1961. , i koja je j oš i danas akt i vna, pre-
baci l a sve funkcije ci vi l ne obrane na Mi ni st arst vo obrane, u vri j eme
kada je ministar bi o Adam Yarmkol i nsky. U govoru kojim se protivio
t om pri j enosu, senat or Fulbright dao je izjavu čije su konot aci j e za-
strašujuće: "Budući da se ci vi l na obrana drži izričito naci onal nom
odgovor nošću, planiranje akcija u ci vi l ni m i zvanr edni m stanjima
zahtijeva usku suradnju NATO- s avezni ka. . . "
181
Des Griffin
182
ŠTO JE NACIONALNO IZVANREDNO STANJE?
Samo predsj edni k t o t očno zna, a on i ma bezbroj opcija. Kr i mi -
nal na ul i cama mogao bi biti područj e za koje bi predsj edni k mogao
izjaviti kako nije uči nj eno dovol j no da se i zbj egne anarhija. Sadašnj e
stanje to bi i te kako opravdaval o: u zadnj em desetljeću nasi l ni kri-
mi nal j e u porast u od 176%. Što sprječava predsj edni ka da progl asi
i zvanr edno stanje i zaplijeni sve oružje u pr i vat ni m r ukama?
Po ovlasti i zvršne zapovijedi 11490, predsjednik može narediti
prebaci vanj e bi l o koj eg dijela st anovni št va s j ednog područj a na dru-
go, i i ma pot poru zakona. Ako bi ijedan građani n ili skupi na gr ađana
prot est i ral i , ost at ak dr žave t o nikad ne bi saznao j er bi svi komuni ka-
cijski kanal i i mediji bili pod kont rol om i upr avom dr žave!
Ust av Sjedinjenih Ameri čki h Dr žava nadr eđen j e i zvršni m, za-
konodavni m i sudski m ogr anci ma vlasti. To mor a t akvi m i ost at i .
NOVI USTAV
Kako su i zvršne zapovijedi konstruirali Izabrani , da bi se nosili s
dol azeći m kat ast rofama naci onal ni h "i zvanredni h st anj a" - koja će
biti i zravni rezul t at pot kopavanj a našeg društ va od st rane zavj ereni -
ka - r azumno je za očeki vat i da su Izabrani napravi l i kor ak dalje i
pri premi l i teren za uvođenj e novog ust ava SAD- a. Oni neće i znevj e-
riti naša očeki vanj a. Mnogo su godina opunomoćenici Fordove zaklade
bili članovi Vijeća za i nozemne poslove. Fordova je zaklada osnovala
republički fond 1953.
Pod upr avom Paul a G. Hoffmana i Rober t a M. Hut chi nsa, oboj i -
ce poznat i h ljevičara, republ i čki fond započeo j e s r adom, gušeći na
sve moguće nači ne j aki ant i komuni st i čki duh koji j e zavl adao nakon
skandal a s Al ger om Hi ssom i frustracija Korej skog rata. Osnoval i su
Cent ar za studiju demokrat ski h institucija u Sant a Barbari u Kalifor-
niji 1959.
U l i st opadu 1970., ova vrlo "prest i žna" organi zaci j a obj avi l a je u
svom časopi su Center članak pod nazi vom "Ust av ujedinjenih
ameri čki h država". Institut j e objavio da su šest godi na prije obj av-
ljivanja neki od najvećih umova zemlje bili zaposl eni na izradi t og
dokument a. Pokret ač t oga bio j e Rexford Guy Tugwel l , radi kal koji
j e bi o tijesno povezan s Roosevel t ovi m "New deal om".
I zvr šne zapovi j edi i novi ust av
Vr l o j e sl oženo domol j ubno nast roj enom Amer i kancu pot puno
pojmiti što Izabrani planiraju za njega i njegovu zeml j u, koja bi t re-
bal a biti "zeml j a sl obodni h".
Novi pl anovi pozivaju na uki danj e ust ava SAD- a i uspost avl j a-
nje vl adaj uće elite Izabrani h.
Ono što slijedi samo j e primjer pl anova zavj ereni ka:
Čl anak I, di o A, stavak 11: "Škol ari na će biti o j avnom trošku za
one koji zadovol j e na testu pogodnost i . " (Pri vat ne škol e neće biti do-
pušt ene. Svi m sel j aci ma treba isprati mozak i natjerati ih da pri hvat e
st avove partije. )
Čl anak I, di o B, stavak 8 izjavljuje da će se "nošenj e oružja ogra-
ničiti na policiju, vojsku i one koji su zakonom za to ovl ašt eni ". (Kon-
trola oružj a da se seljaci drže u šahu. )
Čl anak II, st avak 1: "Formi rat će se nove države, od kojih nijed-
na neće imati manj e od 5% kompl et nog broja st anovni ka. Post oj eće
države mogu biti zadržane i imati status novi h, ako to komi si j a za
grani ce, koj a će biti osnovana, t ako odl uči . "
Čl anak IV, st avak 2: "Bi t će formiran Naci onal ni odbor za pla-
niranje, sastavljen od 15 čl anova koje će odrediti predsj edni k. " (Pot-
puna kont rol a i zabrani h. )
Čl anak V, st avak 1 izjavljuje da će se predsj edni k birati na raz-
doblje od devet godi na; st avak 2: postojat će dva pot predsj edni ka.
St avak 3: "Mi ni st ar financija nadgl edat će naci onal ni financijski i
monet arni sust av, određivati gl avna tržišta i kredi t ne i nst i t uci j e. . . "
Čl anak VI , di o A, st avak 1 izjavljuje da će Senat biti sastavljen
od "bi vši h predsj edni ka, pot predsj edni ka, vrhovni h sudaca, nadgl ed-
nika, predsj edni ka odbora za planiranje i pr ovedbu. . . "
Ost al e će čl anove "i menovat i predsjednik", i u stavku 2, "čl anst vo
će biti doži vot no".
Članak VI, dio B, stavak 9, podstavak 8: "Sudske i administrativ-
ne službe sudjelovat će u održavanju svjetskog poretka, kojima će od-
lukom predsjednika biti dane ovlasti u međunarodnom zakonodavstvu."
Čl anak VI, di o B stavak 9, podst avak 10: "Pomagat će se drugi m
narodi ma, čiji st andard nije na zadovol j avaj ućem stupnju, bit će iza-
brana admi ni st raci j a zakl ada kao pomoć u međunar odni m sl užbama,
kad god to bude moguće; investirat će se i pridonositi razvoj u drugi h
dijelova svi j et a. "
183
Des Griffin
( Amer i čki porezni obvezni ci bit će i skori št eni , i zgl adnj i vani i do
smrti ispijeni da bi se naša i movi na raspodijelila svi j et om. Ovo j e či-
sti mar ksi zam: "Svakome po njegovim zasl ugama, s vakome po nje-
govi m pot r ebama. ")
Čl anak X, st avak 2 pozi va na stvari kao što su "odbor za pl ani ra-
nje", "nadgl edni k", "čuvar " i "regul at or".
Kada su g. Tugwel l a, gl avnog aut ora ovog dokument a, upitali na
koji bi nači n bi l o moguće usvajanje ovog ustava, odgovor i o j e:
" . . . Mogl o bi se dogoditi da se sadašnji sustav vlade pokaže toli-
kom smet nj om i pot puno zakaže u zadovoljenju pot reba naroda, pa bi
izbila opća kri za. Tada bi mogl o doći do prepravljanja osnovni h za-
kona i ako se to dogodi , ovaj model, na kojem smo radili tijekom godi -
na, mogao bi biti uzet u obzi r" (The Center Magazine, Vol 3, br. 5,
str. 52) .
Koment i raj ući novi ustav, National Spotlight od 29. ožuj ka
1976. je izjavio: "Tugwel l i njegove pristaše izjavili su da je ust av
SAD- a nej asan dokument zasnovan prije 200 godi na i nepri kl adan za
današnj i cu. Novi bi ustav uki nuo države i osnovao manji broj regija,
zvani h republ i ke. To ne bi bile republ i ke u nekom r azumnom smi sl u
te riječi. ( To) . . . bi bili tek admi ni st rat i vni eunusi , koji ne bi i mal i ni -
mal o moći nad nar edbama odozgo. " "Prosvi j et l j eni " na vrhu vodili bi
igru. Gr ađani bi bili svedeni na puke brojeve, kako j e t o pr edvi di o dr.
Carrol l Qui gl ey: " . . . nj egova (i ndi vi dual na) sl oboda i zbora će biti
kont rol i rana unut ar vrlo j asni h alternativa, budući da će biti numer i -
ran pri rođenju, i praćen kao broj kroz nj egovo obrazovanj e, even-
tualnu vojnu ili drugu j avnu službu, plaćanje poreza, svojim zdravst ve-
ni m i medi ci nski m posebnost i ma i konačni m umirovljenjem i smr ću. "
184
DESETO POGLAVLJE
MANIPULATORI NOVCEM
Ako je vjerovati vrlo mj erodavnoj Guinnessovoj knjizi rekorda,
najveća pl j ačka u povijesti dogodi l a se u Nj emačkoj 1948. Sveuku-
pan "pl i j en" bi o j e više od devet milijuna dol ara.
U ovom slučaju, Gui nness je u krivu - pot puno u kri vu! Naj ve-
ća i najdrskija pl j ačka svih vr emena odvija se u SAD- u j oš od 1914.
Do danas j e opl j ačkano više bilijuna dolara.
Ova će izjava zasi gurno većini čitatelja zvučat i apsur dno i ne-
vjerojatno. Mol i m vas da nastavite s čitanjem i na st rani cama koje sli-
j ede vidjet ćete kako istina j asno i nepogreši vo izlazi na vidjelo.
"U ovoj zemlji post oj e neke od naj korumpi rani j i h institucija
koje je svijet do sada vidio. Govor i m o Odbor u federalnih rezervi i o
bankama federalnih rezervi , u daljnjem tekstu nazvane Fe d. . . "
"To nisu dr žavne institucije. To su privatni monopol i st i koji vre-
baju ljude Sjedinjenih Ameri čki h Država za svoju korist, i korist svo-
j i h mušt eri j a u i nozems t vu. . . "
"U toj mračnoj posadi financijskih pirata ima takvih koji su u sta-
nju prerezati čovjeku grlo, samo da dođu do dolara u njegovu džepu. . . "
Tko j e i zgovori o t e riječi? Pobješnjeli fanatik l udog pogl eda, na
kutiji na Per shi ng Squareu? Poremećeni idiot pod utjecajem psi ho-
del i čne dr oge? Frustrirani pri padni k radni čke kl ase koji se ne može
nositi s vr t ogl avom inflacijom?
Ne, ove riječi i zgovori o j e za govor ni com u Domu zast upni ka
ni t ko drugi do časni Loui s T. McFadden, koji j e više od deset godi na
obnašao funkciju predsj edni ka Monet ar ne i bankar ske komi si j e. On
je bi o u savršenoj poziciji da bude upoznat s či nj eni cama!
Ne vjerovati da smo kao država uvučeni u zamku gr ozno kom-
pl eksne kri ze koja se stalno produbljuje, bio bi vr hunac l akovj erno-
sti. Pokazat el j i se vide svuda - nacionalni dug od više milijardi,
185
Des Griffin
vel i ka nezaposl enost , ogr omne liste socijalnih slučajeva, ner vozo trži-
šte di oni ca i mnogi državni , gradski i osobni budžet i koji bespomoć-
no plutaju u ol uj nom mor u crvene tinte!
HISTERIČNA PERSPEKTIVA
Da li se ova kat ast rofi čna financijska kri za samo "dogodi l a" ili
je bila i zazvana? Da li smo samo u nju upali - ili smo bili bačeni ?
Da bi smo j as no razaznal i odgovor e na ova pitanja od vi t al ne
važnost i , mor amo se vratiti sami m počeci ma naše dr žave i krenut i
t r agom povijesti našeg gospodarst va. Mor amo se vratiti t ekst ovi ma i
govor i ma ljudi poput Washi ngt ona, Jeffersona, Jacksona i Li ncol na -
ljudi koji su i zravno odgovorni za tijek ameri čke povijesti. Mor amo
pratiti povi j esne događaj e kroz pri zmu ori gi nal ni h dokumenat a, da
bi smo ust anovi l i istinu. Na taj ćemo nači n pronaći uzr oke ovih
posl j edi ca koje danas možemo vidjeti svuda oko nas. Kada spoznamo
činjenice i uvi di mo savršenu povezanost uzroka i posljedica, nekada
suhoparne, dosadne i j ednol i čne stranice povijesti oživjet će i postati
pune značenj a. Također ćemo biti prisiljeni zaključiti kako su "si l e u
sj eni " ul oži l e vel i k trud da se ove j ednost avne istine skriju od ame-
ri čke j avnost i .
Na počet ku. . . Veći broj vrlo važni h događaj a odi gr ao se na
svjetskoj sceni u doba kada su prvi europski doseljenici počel i dol a-
ziti u novi svijet: renesansa, i zum t i skarskog stroja, prot est ant ska re-
formaci j a i tiskanje Biblije Ki nga Jamesa. Sve je to zaj edno i mal o du-
bok utjecaj na ži vot e i st avove pionira.
Ot kri će ogr omnog, praznog kont i nent a, ot vor enog za kol o-
nizaciju predst avl j al a j e mogućnost novog počet ka u zemlji koj a nije
bila pr enapučena i koja j e obećaval a vel i ko bogat st vo. Ona j e t akođer
nudi l a mogućnost i zbj egavanj a raznih kazni koje su se izricale u
Europi i mnogo slobodniji život. Činjenica da j e Amer i ka bila udalje-
na od Eur ope dva opasna mjeseca pl ovi dbe, ograni či l a j e broj onih
koji su krenul i na zapad na one koji su st varno imali "pot rebu sl o-
bodno di sat i ".
Por az španj ol ske ar made bi o j e naznaka pada moći Španj ol aca i
uzdi zanj a Engl eske kao svjetske sile. Posljedica t oga bi l a j e da su,
bar em u počet ku, novi svijet naseljavali ugl avnom Bri t anci .
186
ISPRVA. . . FINANCIJSKA SLOBODA
Br i t anska j e kr una bila zadovol j na s tim da obi čni građani osni -
vaju naseobi ne i daval a i m j e povel j e, ugl avnom po nj i hovi m zah-
tjevima. Svaka j e kol oni j a mogl a i mat i svoje zakone, pod uvj et om da
oni ne prot urj eče engl eski m zakoni ma. Isprva bri t anski parl ament
nije i mao ni kakvu vlast u kol oni j ama. Ust avi u kol oni j ama nisu bili
ograni čavani . Da j e Britanija pokušal a uzurpirati pr ava kol oni st a,
naišla bi na vel i k otpor. Kol oni st i su bili zadovol j ni što imaju dobr e
odnose s Engl eskom, ali su odbijali bilo kakav pol i t i čki diktat.
Jedno od prava koja su bila zagarant i rana kol oni j ama bi l o j e pra-
vo da tiskaju svoj novac. U t om se trenutku u povijesti uporaba papir-
nat og novca upr avo počel a širiti. Kolonije su pri hvat i l e ovaj pogodan
oblik novca i pl at i l e nj egovo uvođenj e i zvođenj em j avni h radova,
dok se nije nakupi l o dovoljno novca da bi bez ograni čenj a mogao cir-
kulirati. To su bi l e čvrste val ut e koj e su vlasti i zdaval e bez pl aćanj a
kamat a pr i vat ni m bankar i ma!
Bi l o bi t eško prenagl asi t i ul ogu Biblije u t i m r ani m godi nama
formiranja. Knj i ga j e bilo vrl o mal o i post oj al o j e pri l i čno zani manj e
za njih. Bi bl i j a je bila knjiga t i skana u dal eko naj većem broju pri mj e-
raka. Njezin se sadržaj pr oučavao s ent uzi j azmom i pošt oval a ju je
veći na st anovni št va; bila je pr i hvaćena kao riječ Božj a - i post al a je
zakonom zeml j e! Iako njen sadržaj nije uvijek bi o najbolje shvaćen,
bila j e bez obzi ra na t o konačni sudac u mnogi m spor ovi ma. U
skladu s tim, dr ušt vo j e general no bilo ut emel j eno na bi bl i j ski m prin-
ci pi ma - štedljivosti, marljivosti, integritetu, čvrst i m obi t el j i ma i vje-
ri u svemogućeg Stvoritelja, Boga.
Kombi naci j a bi bl i j skog znanja i osobnog i skust va nauči l a je lju-
de da nemaj u povj erenj a u bankar e i mani pul at ore novcem. Kako će
biti zorno pri kazano, ovaj nedostatak povjerenja bi o je i te kako oprav-
dan! Kako se sedamnaest o stoljeće bližilo kraju, odi gr ao se događaj
monument al ne važnost i u Europi - događaj koji je ut j ecao na tijek
svjetske povi j est i . Pojedinosti nal azi mo u Slomu novca, knjizi Chri s-
t ophera Hol l i sa:
"Vl ada Wi l l i ama III. našl a se 1694. u t eškom novčanom škri pcu.
Društ vo bogat aša, na čelu s Wi l l i amom Pat er sonom, ponudi l o j e
187
Mani pul at or i novcem
Des Griffin
Wi l l i amu III. pozaj mi cu od 1,200.000 £ (šest milijuna dol ara) s 8%
kamat a, pod uvj et om da ' guverner i Kompani j a banke Engl es ke' , ka-
ko su se zvali, imaju pravo izdavati novčani ce u ukupnoj vrijednosti
kapi t al a. Dr ugi m riječima, banka j e dobi l a pravo skupiti 1,200.000 £
u zl at u i srebru i pret vori t i ih u 2, 400. 000 £, s tim da je 1,200.000 £ u
zlatu i srebru posudi l a vladi, a ostatak od 1,200.000 £ novčani ca za-
držal a za svoju uporabu. Paterson j e i skreno pri znao da j e t a pri vi -
legija koj a j e dana banci bila privilegija da st vore novac ni i z čega.
' Ako vl asni ci banke' , izjavio j e, ' mogu pustiti svoja sredst va od
1,200.000 £ u opt i caj , a da ne ostavljaju više od 200. 000 do 300. 000
£ u banci , ta će banka biti uzrokom 900. 000 ili 1,000.000 £ svježeg
novca unesenog u zeml j u. ' U praksi nisu držali 200. 000 ili 300. 000 £
u rezervi . Godi ne 1696. u opticaju je bilo 1,750.000 £ u novčani ca-
ma, a 36. 000 £ u rezervi . "
"Int el i gent ni su kritičari uvidjeli da j e taj eksper i ment pokazao
kako j e savršeno moguće proizvoditi novac bez pokri ća u met al u, ali
da je opasno i nepošt eno dopustiti da privilegija proi zvodnj e dođe u
pri vat ne r uke . . . "
Vel i ke su promj ene nastupile kada j e novoformi rana pri vat na
banka koja se krila iza i mena "Bank of Engl and" počel a tiskati i iz-
davat i svoj pri vat ni novac. Njeni su vlasnici uskoro počeli bacati za-
vi dne pogl ede na ameri čke kolonije, koje su se brzo razvi j al e. Neza-
dovoljni profitima koje su postigli kroz t rgovi nu s kol oni st i ma, ti su
bankari pokrenul i ciljanu i pomno smišljenu kampanj u s ciljem da
i skori st e i st ave pod kont rol u vrijedne kol oni st e. Ta j e kampanj a bila,
više no ijedan drugi faktor, razl ogom Rat a za nezavi snost . Zapisi
Benj ami na Franklina, koji je stalno naglašavao apsolutnu vrijednost
pošt ene i čvrst e val ut e, t akođer otkrivaju prave mot i ve engl eskog
gospodar skog rata prot i v Sjedinjenih Ameri čki h Država.
STRANO UPLITANJE ZAPOČINJE
Godi na 1720. vidljiv je početak kontrole stranaca nad i zdavanj em
našeg novca. "Dost avl j ene su upute (od strane britanske vl ade) . . .
svakom guverneru u Americi da ne dopusti izdavanje vrijednosnih
papira, osi m za podržavanj e vlade, bez i zni mke, dok kralj drugačije ne
odl uči " (Bancroftova povijest kolonizacije Sjedinjenih Država Ame-
rike, str. 263).
188
Mani pul at or i novcem
Jedna od posl j edi ca bila j e da j e "1738. vri j ednost monet e Nove
Engl eske pal a u odnosu na bri t ansku" (str. 263). Unat oč toj činjenici,
"to je razdobl j e bilo u znaku prosperi t et a kolonija, koj em nije bi l o
konkurenci j e. St anovni št vo koje se udvost ruči l o t i j ekom 25 godi na
obogat i l o se na industriji" (str. 265).
Ovo j e dokaz da su t ežak rad t e l okal no kont rol i rana monet a, ko-
j om se opr ezno upravljalo, bili vel i ki m dijelom odgovor ni za brz rast
i napredak novog svijeta! Važno j e napomenut i da kol oni j e, dok su
god i mal e dobr e zal i he svoje val ut e u opticaju, nisu mor al e plaćati
kamat e europski m bankari ma za "privilegiju" uporabe njihovih valuta!
"Odbor t rgovi ne (britanski) j e u ožujku 1751. pr edst avi o novča-
nicu (parl ament u) da bi se ograničili vrijednosni papi ri (val ut a kol o-
nija) u Novoj Engl eskoj , s dodat nom kl auzul om da se kralju prepušt a
davanj e daljnjih uput a. "
"Odbor za t rgovi nu cijelo j e vrijeme razvi j ao svoj plan za kon-
trolu Amer i ke" (str. 367-368). Kao rezultat t oga, kol oni st i su bili pri -
siljeni posuđi vat i novac uz kamat u od bankara, da bi ga stavili u opt i -
caj. Zabr ana i zdavanj a vlastitog novca, koju su engl eske vlasti 1764.
namet nul e kol oni j ama u Novoj Engl eskoj , proši ri l a se na ost at ak
kolonija. "Upl i t anj e engl eske vl ade (po diktatu bankar a) i zabr ana
tiskanja novca doni j el a j e više od trenutnih rezul t at a; pot aknul a j e
opoziciju; držal a se nepr avedni m miješanjem i pomogl a j e razvijanju
nezadovol j st va engl eskom upr avom" ( Dewey, Financijska povijest
Sjedinjenih Američkih Država).
Nema sumnj e da su neke kolonije počinile pogreške i kao rezultat
toga trpjele. Ipak, kolonisti su krenuli u rat za održanje svog suverenog
prava da izdaju svoj novac. Kako je to Gert rude Coogan istaknula u
svojoj knjizi koja obiluje informacijama, Stvaratelji novca: "Naše rane
povijesne knjige začudo izostavljaju činjenicu da j e nekol i ko godi na
prije 1773. britanski parl ament bio zaposlen poni št avanj em zakona po
kojima su ameri čke kolonije ostvarivale svoja temeljna prava da stva-
raju i izdaju svoj novac. Mnogo je rečeno o oporezivanju na slijepo, ali
ono što se krije iza te fraze je zanemareno. Činjenica je da su mani pu-
lator! iz ' Engl eske' banke, nakon što su stekli kontrolu nad britanskom
industrijom pomoću čestih kriza, bacili svoje pohl epne pogl ede na
ameri čku t rgovi nu i industriju i primili se posla da se dokopaju novca
kolonija i t i me i njihove industrije" (str. 181).
189
Razl og zbog kojeg su Englezi kolonijama uskratili pravo na stva-
ranje i izdavanje svog novca je j ednost avan: bankari nisu željeli da
kolonisti budu sposobni za međusobnu trgovinu, bez plaćanja danka
Engl eskoj banci , koju su nametali Ameri kanci ma kao posredni ka u nji-
hovoj međusobnoj trgovini. Cilj j e bio j asan: prisiljavajući Ameri kan-
ce da plaćaju kamat e, europski manipulatori novcem željeli su porobiti
kolonije utapajući ih u moru dugova. Kako je Benjamin Frankl i n j asno
izjavio: "Pl an naših neprijatelja je učiniti ameri čke skupšt i ne beskori s-
ni ma. . . U našem je interesu da to spri j eči mo" (Radovi Benjamina
Franklina, Federal Edition, Punt am, str. 307).
Nast oj anj e da se uzurpiraju prava kol oni st a bilo j e vođeno pre-
ma i nt eresi ma Međunar odni h bankara, da bi se Amer i ku gospodar ski
pokor i l o.
Roba koj a j e i sporuči vana u kol oni j e bila j e pret j erano vi soki h
cijena, unat oč činjenici da je u Engl eskoj bila hi perproi zvodnj a. Ka-
ko j e Engl eska zaht i j eval a da j e se isplati u kovanom novcu (zl at nom
ili srebrnom), kolonije su iscrpljivale svoje zalihe tih dragocjenih me-
tala koj e su st ekl e t rgovi nom s drugi m državama.
Postavljen j e embar go na trgovinu s bilo koj om dr ugom državom
osi m Engl eske. Ovaj pot ez onemogući o j e Amer i kanci ma da dođu do
neophodnog kovanog novca koj i m su plaćali engl eske pr oi zvođače,
koji su do t ada spali na položaj upravitelja t vorni ca pod vl ašću ban-
kara. Na taj su nači n Amer i kanci bili prisiljeni posuđi vat i od Engl es-
ke banke i gomi l at i obvezni ce i kamat e na račun svog duga.
Zapi si Benj ami na Frankl i na svj edočanst vo su enor mne korupci j e
koj a je posve i spuni l a bri t ansku vladu i državu u to vri j eme. Pi sao je
Josephu Gal l owayu u London 17. veljače 1768. da j e "ova cijela pot-
kupl j i va nacija sada na prodaju (najboljem ponuđaču) i bit će pro-
dana za ot pri l i ke dva milijuna, a sam bi j e vrag mogao ot kupi t i od sa-
dašnjih nuditelja (ako bi ponudi o pol a milijuna vi še)".
Prvi kont i nent al ni kongres održan j e 5. rujna 1774. Mj esec dana
poslije i zasl ani ci su objavili svoju Dekl araci j u odl uka. Također su
formirali udr ugu razni h kolonija, čiji j e cilj bi o boj kot i ranj e engl es-
ki h dobara. Engl ezi su se osvetili t i me što su zabrani l i t rgovi nu sa
svoj i m vl ast i t i m kol oni j ama.
Pr emda, po ri j eči ma Jeffersona, nije post oj al a ni "šapt om i zgo-
vor ena" odl uka da se sl užbeno preki nu odnosi s Vel i kom Bri t ani j om
Des Griffin
190
u to doba, situacija se brzo promi j eni l a. Kralj Geor ge III. i zdao je 23.
kol ovoza 1775. svoju Izjavu o pobuni. Kri za se br zo razvi l a i došl a
do "sudbonosnog dana", 4. srpnja 1776.
Šesnaest mjeseci poslije Kont i nent al ni kongr es post i gao j e spo-
r azum gl ede čl anka o konfederaciji. Od dana kada j e Kongr es prvi
put zasj edao, 2. ožuj ka 1781. , do zaključivanja ust ava Sjedinjenih
Amer i čki h Dr žava 1789. , taj dokument bi o j e temelj vlasti.
Od vi t al ne j e važnost i imati na umu da se t i j ekom cijelog tog
razdobl j a vodi l a bor ba za kont rol u nad amer i čkom monet om, što j e
bilo od naj većeg značenj a!
Kont i nent al ni kongr es j e 1775. ovl ast i o kol oni j e da izdaju svoju
monet u, uspr kos Vel i koj Britaniji. Europski mani pul at ori novcem t o-
liko su se razbj esni l i zbog tog pot eza da su odl uči l i uništiti vri j ednost
tog novog novca. Tiskali su veliku kol i či nu kr i vot vor enog novca i
njime zasul i kol oni j e. Kao rezultat toga, vri j ednost tih "vri j ednosni h
papi r a" znat no j e pala. Kampanj a s kr i vot vor i nama bi l a j e t ol i ko
uči nkovi t a da j e 1779. "kompl et na monet a mor al a biti opozvana ka-
ko bi se sust av spasi o od kol apsa" (Povijest novca u Americi, Del
Mar, 1899. , str. 104). Godi nu dana poslije vri j ednost kont i nent al ni h
novčani ca i znosi l a j e tek četrdeseti di o njihove ori gi nal ne nomi nal ne
vrijednosti (str. 107).
BANKA SJEVERNE AMERIKE
Pr ogl ašenj em nezavi snost i Amer i ke i osnut kom ust avne vl ade,
započel o j e novo pogl avl j e u našoj povijesti. Či nj eni ca da smo post i -
gli pol i t i čku sl obodu nije spriječila eur opske bankar e da upot ri j ebe
svoje ogr omno bogat st vo i utjecaj u pokušaj u koji je odmah uslije-
di o, da se poni št i čl anak 1, st avak 8, podst avak 5 u Ust avu, koji je
ovl ašći vao Kongr es "da kuje novac, (i) određuj e nj egovu vri j ednost ".
Uz pomoć Al exander a Hami l t ona (dekl ari ranog monar hi st a i čovj eka
koji je snažno podržavao europski sustav središnjih banaka) i Robert a
Morri sa, novi j e kongr es nagovoren da interpretira ust av na nači n da
"i ma ovlasti koj e se podrazumi j evaj u", a koje nj egovi autori ni kad
nisu predvi đal i . Prevari vši korumpi rani di o kongresa, kont rol a nad
izdavanjem naše monet e (i kao rezultat toga, moć nad našom vl adom i
gospodar st vom) bila j e dana u ruke naši h upr avo pobi j eđeni h nepri -
jatelja.
191
Mani pul at or i novcem
Des Griffin
Rezul t at t oga bi l o j e osnivanje Banke Sj everne Amer i ke 1781. ,
po uzoru na Engl esku banku.
Ni kada nije veliki povijesni događaj završi o t ako traljavim na-
st avkom. Naci j a ust ane u obranu svoje sl obode i suvereni t et a. Kroz
ogr omne žrt ve u krvi i gospodarst vu dobije i j edno i dr ugo. I tada,
kada j e pobj eda osi gurana, predaj e svoje naci onal no bogat st vo u ruke
poj edi naca da nj i me upravljaju po volji!
Tr eba napomenut i da j e sve ovo uči nj eno uz vel i ko protivljenje
Jeffersona, Madi sona i drugi h. Jefferson j e j asno uvi di o opasnost i
koj e se kriju u t akvom dogovoru: "Teško da postoji j edan kralj (a
pitanje je da li bi i bi o kralj) od njih stotinu koji ne bi, ako bi mogao,
slijedio primjer faraona - najprije uzeo l j udi ma sve novce, zat i m sve
nj i hove zeml j e i zat i m njih i njihovu djecu uči ni o vječnim sl ugama"
(Radovi Benjamina Franklina, str. 368). Dokazi prikazani na više mjesta
u ovoj knjizi svjedoče o dubokim Jeffersonovim uvidima!
Srećom, veći na država nikada nije priznala Banku Sj everne Ame-
rike. Nakon krat kog vremenskog razdoblja, Hami l t on i njegovi prista-
še shvatili su da ameri čke države nisu imale namjeru predati veći dio
svog suvereniteta u ruke međunarodno kontrolirane banke koja je izda-
vala novac i koja bi t ako dobila moć kontrole nad cijelom državom.
Nakon "neuspj eha" s Bankom Sjeverne Ameri ke, 1790. bi o je pri-
premljen novi plan. Godi ne 1790. i nozemni dug SAD- a i znosi o j e oko
12, 000. 000 $; taj novac bio je posuđen od Španjolske, Francuske i pri-
vatnih kapitalista u Njemačkoj i Ni zozemskoj . Domaći dug bi o je
42, 000. 000 $. Ukupan dug svih država iznosio j e oko 21, 000. 000 $.
Nakon pri hvaćanj a ust ava 1789. , Geor ge Washi ngt on poči ni o j e
krupnu pogrešku prihvativši savjet Robert a Morri sa da kao tajnika
t rezora zaposli Al exander a Hami l t ona.
Nakon Fr ankl i nove smrti, 1790. j e dokazani prijatelj pr oi zvo-
đača novca Hami l t on predl oži o da j avni dug (oko 75, 000. 000 $) pre-
tvori u obvezni ce na koj e bi se računal a kamat a. U prosi ncu 1790.
i zdao j e izvještaj u Domu zast upni ka koji j e post ao povel j om Banke
Sjedinjenih Amer i čki h Država. To je trebala biti korporaci j a u pri-
vat nom vl asni št vu, koja bi i mal a isključivo pravo i zdavanj a val ut e za
SAD. Korporaci j a j e trebala biti osl obođena svih poreza, a vl ada
SAD- a bila bi odgovor na za sve njene transakcije.
192
Mani pul at or i novcem
Ova povel j a banke, koja je bila u j asnoj suprot nost i s ust avom,
bila j e pr edmet om žučni h rasprava u oba zast upni čka doma. Osnovno
pitanje bi l o je da li bi SAD trebao kontrolirati i zdavanj e vlastitog
novca (što je bi l o zaj amčeno ust avom) ili bi ta vel i ka moć t rebal a biti
prepušt ena u ruke privatnih bankara.
Thomas Jefferson hrabro je izjavio da "osni vanj e banke i utjecaj
koji ova povelja daje ni su. . . bile donesene u skladu s Ust avom SAD-a".
"Povel j a nas obvezuje prema nacionalnoj banci , koja j e sl obodna
odbiti sve posl ove koji nisu po njihovim uvjetima, a ako do t akvog od-
bijanja dođe, j avnost nije sl obodna obratiti se nekoj drugoj banci " (H.
W. Derby, Jeffersonovi zapisi, New York, 1861. , Vol . 7).
Hami l t on, koji j e bio sluga "apost ol a duga" (duga koji j e znači o
kamat u koju j e t rebal o isplatiti bankari ma!), bez obzi ra na svoju za-
kletvu da brani i podr žava ustav, mor ao j e pronaći nači na da pot kopa
taj ust av, ako j e želio da nj egova bankarska povel j a bude usvoj ena.
Ti j ekom pret hodni h godi na i zgradi o j e čvrst e veze s l j udi ma koji
su sada bili na kl j učni m pozi ci j ama u Kongresu - bili su to ljudi čije
j e mišljenje i mal o priličnu težinu. Dao i m j e nagovijestiti da bi mogl i
zaraditi ogr omna bogat st va ako bi otkupili j avne obvezni ce po ni ži m
ci j enama i pot om mu pomogl i da ih pretvori u obvezni ce opt erećene
kamat ama. Unat oč snažnoj oporbi ljudi koji su držali do ust ava, Ha-
milton j e uspi o progurat i usvajanje povelje.
Iako j e bi o svjestan da j e povelja neust avna i da j e "u svi m slu-
čaj evi ma dužnost vlade uskratiti svoju pot poru poj edi nci ma, ako j e t o
u j a vnom i nt er esu" ( Madi sonov veto, izjava koju j e Washi ngt on dao
uokviriti, Madisonovi zapisi, Vol . 6, str. 41-42), predsjednik Washi ng-
ton bi o j e prisiljen 25. veljače 1791. potpisati povel j u. Oni političari
koji su pristali na Hami l t onov prevarant ski pl an da se j avni dug pre-
tvori u obvezni ce opt erećene kamat ama, na t ome su zaradili bogat -
st vo!
Nakon što su Međunar odni bankari iskoristili Hami l t ona da po-
stignu legalizaciju koja i m j e odgovaral a, j ednost avno su ga odbaci l i .
Nekol i ko godi na poslije pokaj ao se zbog svoje izdaje i napi sao Ol i -
veru Wol cot t u, novom tajniku trezora: "Pošt ovani gospodi ne: nitko
ne zna bol j e od vas kol i ko je t eška i okrut na napl at a čak i umj ereni h
poreza, ako postoji greška u opticaju. Sudeći po svi m pokazat el j i ma
koje sam pri mi j et i o, to je slučaj u našoj zeml j i . . . "
193
Des Griffin
"Ponukan ovi m i drugi m razl ozi ma nad koj i ma sam dobr o pro-
mi sl i o, došao sam do zakl j učka da bi naš trezor t rebao uspost avi t i
svoj opt i caj . Na taj način da izdaje t rezorske novčani ce. "
"To mi se čini nužni m sredst vom da bi opticaj bi o pot pun. . . bilo
bi ga l ako povećat i , a bez opasnost i od kredita. Al exander Hami l -
t on. "
Tr eba napomenut i da j e tih godi na bilo mnogo dr žava koj e nisu
pri znaval e autoritet središnje banke, koja j e dobi l a nel egal no pravo
i zdavat i novac. Oni su povel j ama ovlastili državne banke. Kada j e
1811. i st ekl a povel j a "Banke Sjedinjenih Ameri čki h Dr žava", post o-
j al o j e got ovo 90 ovl ašt eni h državni h banaka; sve su bile žestoki
prot i vni ci koncept a središnje banke.
Povel j a središnje banke (neodgovaraj uće nazvana Bankom
SAD- a) nije bila produljena. Umjesto toga odl učeno j e da će, ako se
već odobr ava i zdavanj e novca, t o biti omogućeno većem broju ma-
njih banaka. Na taj je način Kongres i zabrao od dva zla manj e.
Mnogi povj esni čari spoznali su da je rat 1812. - drugi rat s En-
gl eskom - bio prije svega rezultat međunarodni h financijskih interesa,
koj i ma je cilj bi o stvoriti kaos u američkoj privredi i na taj način
prisiliti američki Kongres na usvajanje nove povelje o Banci SAD-a.
Nakon ogorčene bi t ke u svom su naumu i uspjeli! Nova banka neod-
govaraj ućeg nazi va "Banka SAD- a" - također u pri vat ni m rukama i s
neust avni m ovl ast i ma izdavanja novca, dobila j e 1816. povelju na raz-
dobl j e od 20 godi na.
JACKSONOV POZNATI VETO
Ti j ekom predsj edni čke kampanj e 1828. general Andr ew Jackson
čvrst o j e i st upi o protiv koncept a središnje banke, koju su kont rol i ral i
međunar odni financijski tajkuni. Rekao j e bankari ma: "Vi ste gnijez-
do ot rovni ca. Namj er avam vas iskorijeniti, i t ako mi boga, iskorijenit
ću vas. " Također j e izjavio: "Kada bi ljudi samo shvatili kol i ka nam
j e nepr avda učinjena naši m novčani m i bankovni m sust avom, došl o
bi do revol uci j e prije j ut r a. "
Jackson j e bi o izabran za predsj edni ka. Bio j e ponovno izabran
1832.
194
Mani pul at or i novcem
Predsj edni k Jackson j e 10. srpnja 1832. i zni o pred Senat om svoj
veto na ponovno dodjeljivanje povelje "Banci Sjedinjenih Ameri čki h
Država". U njemu je jasno, za sva vremena, iznio argumente protiv
prepuštanja financijske moći i bogatstava ove velike države u ruke
privatnih monopolista. Izjavio j e: "Nakon što sam razmot ri o (povelju)
u odnosu na pri nci pe našeg ust ava. . . došao sam do zaključka da to nije
u skladu sa zakonom. . . Neke od prava i moći danih toj banci nisu
ustavni, potkopavaju državu i prijetnja su slobodi nar oda. . . Ima eksk-
luzivnu privilegiju obavljanja bankarskih posl ova pod okriljem Gene-
ralne (federalne) vlade, monopol na odabi r i potporu vlade i kao izrav-
nu posljedicu, praktično monopol na domaći i strani financijski promet . "
"Či ni se da j e zasnovana (povelja) na pogrešnoj ideji da sadašnji
dioničari imaju obi čaj em ustaljeno pravo ne samo na favoriziranje,
već i na darežl j i vost vl ade. . . ovaj propi s u njihovu korist isključuje
cijeli ameri čki narod iz sudjelovanja u natjecanju za ovaj monopol . "
"Kada bi banka stalno dobi val a ovu povelju, "sadašnji di oni čari
i njihovi nasljednici bili bi etablirani kao pri vi l egi rana kasta, koja bi
i mal a velik pol i t i čki utjecaj a i novčanu korist od nj i hove povezano-
sti s vl a dom. . . "
"Kada bi taj utjecaj post ao, djelovanjem ovakve povel j e, kon-
centriran u r ukama samoi zabrani h upravitelja čiji su interesi identični
oni ma stranih di oni čara, neće li biti razloga za st r ah. . . za nezavi snost
naše zeml j e u rat u? Njihova moć bila bi ogr omna, kad god se oni od-
lučili d a j e upot r i j ebe. . . "
"Kada bi zal i he banke prakt i čno pal e u ruke pri padni ka druge
države, kakav bi bi o naš pol ožaj ?"
"Sve nj eno dj el ovanj e. . . bilo bi na strani neprijateljskih flota i
t rupa. "
"Kont r ol a naše monet e, uzi manj e našeg dr žavnog novca i drža-
nje tisuće naši h građana u ovi snost i , bilo bi više zast rašuj uće i opas-
nije no voj na sila nepri j at el j a. . . "
"Neki ne odustaju od t oga da j e banka sredst vo za provođenj e
ust avne ovlasti ' da kuje novac i određuj e njegovu vri j ednost ' . Kon-
gres j e osnovao kovni cu novca kako bi ga kovao i odr edi o zakone da
se regul i ra nj egova vrijednost. Tako proi zveden novac, s nj egovom
vri j ednošću t ako regul i ranom, zaj edno sa st rani m kovani cama koje
Kongres pri hvat i , jedina je valuta koja je ustavna."
195
Des Griffin
"Nego da oni (Kongres) imaju utjecaj na reguliranje valute: njima
je to pravo i dodijeljeno da ga provode, a ne da ga predaju u ruke
(privatne) korporacije."
" Ako bi se osnoval a banka s t i m ciljem, i kad bi j oj se dal a po-
velja, koj a se bez nj enog pri st anka ne može mijenjati, Kongr es godi -
nama ne bi i mao utjecaja, a za to vri j eme bi ustav bi o mr t vo sl ovo. "
"Ni j e neophodno, niti i spravno prepustiti t akav zakonodavni ut-
j ecaj takvoj banci , i st oga je to neust avno. "
"Žal osno j e da bogati i utjecajni prečest o oblikuju dr žavne zako-
ne pr ema svoj i m sebi čni m nakanama. . . U potpunom uživanju u bla-
godatima Neba i plodovima superiorne industrije, gospodarstva i
vrline, svaki čovjek ima jednako pravo na zakonsku zaštitu; ali kada
zakoni j amče dodavanj e ovi m pri rodni m i pr avedni m bl agodat i ma
umj et ne razl i ke, dodjeljuju titule, zahval ni ce ili posebne privilegije,
koje bogat e či ne j oš bogat i j i ma, a utjecajne j oš utjecajnijima, skr om-
ni čl anovi društ va - seljaci, mehani čari i radnici - koji nemaj u ni
vr emena ni nači na da sebi osiguraju ust upke, imaju pr avo žaliti se na
nepravednost njihove vl ade. "
"Zlo ne postoji nužno u vladanju. Ono je u zl oupot rebi vlasti.
Kada bi vlast bila ograni čena na j ednaku zaštitu, kao što s neba pada
kiša, j ednako na one vi soko i one ni sko, na bogat e i na si romašne,
bi o bi to bl agosl ov bez premca. U povelji (o banci ) koj a je preda
mnom, vel i ko j e i nepot r ebno odstupanje od tog pri nci pa. "
"Naša vl ada neće opstati, niti će naše zaj edni št vo biti sačuvano
t ako da neke dr žave budu uzdi gnut e u pr avi ma i snazi . U t akvom po-
kušavanj u da uči ni mo našu. . . vladu j akom, či ni mo j e sl abom. Njena
prava snaga leži u prepuštanju pojedinaca i država samima sebi ko-
liko god je to moguće - u prepoznavanj u njezine dobrot vornost i , a ne
sile, u zaštiti, a ne kont rol i , u prepuštanju država da se nesmet ano
kreću svoj om pr avom put anj om, ne povl ačeći i h pr ema sredi št u. "
"Iskustvo bi nas trebalo naučiti mudrosti. Veći na pot eškoća s ko-
j i ma se naša vl ada sada susreće i većina opasnosti koje su se nadvile
nad našu državu, potiču od razilaženja zakonskih težnji vlade i naci-
onalnog zakonodavstva, koje je prihvatilo ovakve principe, poput
ovog utjelovljenog u ovom aktu (o banci)."
"Mnogi naši bogati ljudi nisu bili zadovoljni s jednakom zaštitom
i jednakim pravima, već su nas zaklinjali da ih kongresnim aktima
196
Mani pul at ori novcem
učinimo još bogatijima... Vri j eme je da napr avi mo st anku u našoj ka-
rijeri, kako bi smo razmotrili naše principe i ako je moguće, da oživi-
mo predano domoljublje... koje je izdvojilo mislioce revolucije, i naše
očeve nacije."
" Ako ne možemo odj ednom učiniti našu vl adu oni m što bi t reba-
la biti, a što bi bi l o pr avedno prema i nt eresi ma ul oženi m u lakovjer-
no zakonodavst vo, možemo se barem postaviti protiv davanja prava
na sve nove monopole i ekskluzivne privilegije (poput obnavl j anj a
povelje pri vat noj banci ), protiv bilo kakvog sramotnog prodavanja
naše vlade na korist nekolicine i štetu mnogih i zauzet i se za kompr o-
mise i post upne i zmj ene u našem zakoni ku i sust avu pol i t i čkog gos-
podarst va. "
"Izvrši o sam svoju obvezu prema našoj zemlji (stavljajući vet o
na ovaj akt ) " (Zbirka poruka i zapisa predsjednika, James Ri chard-
son, zast upni k iz Tennesseej a, Kongres, Vol . 2, str. 576- 591) .
Pod pr edani m vodst vom predsj edni ka Andr ewa Jacksona,
naci onal ni dug smanj en je na nulu. Bilo je to prvi put u našoj cijeloj
povijesti da j e vl ada SAD- a bila osl obođena duga.
Godi ne 1836. istekla j e povelja o drugoj Banci SAD- a.
Ti j ekom godi na koje su uslijedile Međunar odni bankari žest oko
su se trudili pot kopat i zdrav ustavni monet arni sust av koji je uspost a-
vila Jacksonova administracija. Postoje j asni dokazi da su izazvali
civilni rat, vodeći se pri nci pom "podjeli pa vl adaj ", te postavili svoje
agent e na st rat eške pozicije, da bi poslije bili u prilici pokupi t i ostat-
ke. Nj i hovi britanski predst avni ci financijski su pomagal i Sjever, a
"francuska veza" pot pomagal a j e Jug!
LINCOLNOV USTAVNI NOVAC
Kada j e predsjednik Lincoln preuzeo ured, nacionalni j e dug na-
rastao na 100, 000. 000 $ - a trezor je bio got ovo prazan. Pri kraju 1861.,
da bi mogl a financirati ratne troškove, vlada je izdala 150, 000. 000 $
obvezni ca, za koje su zahtijevali da ih banke plate u kovani cama. Ban-
ke su se nevoljko složile s vladinom politikom "čvrst e ruke". Panika
koja je zavl adal a krajem 1861. (namjerno izazvana?) rezultirala je uki-
danjem plaćanja kovani cama i nesklonošću banaka da budu ponovno
uvučene u posl ove s obvezni cama.
197
Des Griffin
Kada su banke odbi l e državi posuditi novac, osi m po vrlo vi so-
ki m kamat ama, Li ncol n se suoči o s fi nanci j skom kat ast rofom. Dug
vojsci već je i znosi o 100, 000. 000 $, a u idućih nekol i ko mjeseci
t rebal o i m j e isplatiti j oš 250, 000. 000 $. Novac se nije mogao posu-
diti, osi m uz vel i ke gubi t ke; nije bilo novca za kupovi nu obvezni ca;
prest ao je opticaj zl at a i srebra; a banke su tvrdile da je njihov kapital
iscrpljen pri l i kom pret hodni h pozajmica. Da bi se prebrodi l a prije-
teća kriza, pri j edl og zakona izložen u Kongresu i usvojen 25. veljače
1862. bila je j edna od prekretnica u američkoj povijesti financija. Nje-
gova gl avna odredba bilo je izdavanje 150, 000. 000 $ zakonitih ameri č-
kih novčani ca. One su poslije postale poznat e kao Li ncol novi zel em-
baći. Još je dvaput i zdana ista svota: 17. siječnja 1862. i 11. srpnja
1863. , sveukupno 300, 000. 000 $ - što je ukupnu svotu povećal o na
fantastičnih 450, 000. 000 $! Lincoln je riješio monet arnu krizu, na gor-
ko nezadovol j st vo bankara, koji nisu zaradili ni centa kamat a ili provi -
zije na t om novcu Sjedinjenih Američkih Država. Bankari su planirali
skoru osvet u!
Ti j ekom razdobl j a kada se Lincoln bori o poraziti podl e pl anove
Međunar odni h bankar a i održati ustavni monet arni sust av, engl eske
novi ne, koje su kontrolirali Međunar odni bankari , i zražaval e su smrt -
ni strah. Poznat i Times of London izjavio j e: "Ako se ta št et na finan-
cijska politika, koja dolazi i z Sj everne Amer i čke Republ i ke. . . pot pu-
no ut vrdi , tada će ta vl ada priskrbiti sebi novac bez t roškova. Isplatit
će svoje dugove i biti bez duga. Imat će sav novac koji joj je potreban
da nastavi sa svojom trgovinom. Napravit će napredak bez preseda-
na u povijesti civiliziranih vlada svijeta. Mozgovi i sredstva svih
zemalja slijevat će se u Sjevernu Ameriku. Ova vlada mora biti uniš-
tena ili će uništiti svaku monarhiju na svijetu."
Čitatelj bi t rebao obratiti pozornost na pamet no smi šl j enu poru-
ku monar si ma, koji su bili do grla zaduženi kod bankara!
Da j e zaista pošteni monet arni sustav uhvat i o čvrst e kori j ene u
SAD- u, ni j edna dr žava na svijetu ne bi mogl a održati nepošt eni mo-
netarni sust av. Njihovi bi narodi vidjeli ogr omne bl agodat i koj e bi
uslijedile i j edna za drugom, države bi se riješile okova privatnih ma-
ni pul at ora novcem!
Kao bijesna reakcija na Li ncol novo hrabro zauzi manj e za ustavni
monet arni sustav, internacionalisti su napisali i medu amer i čki m
198
Mani pul at or i novcem
bankar i ma raspodijelili sramot ni Hazard Circular. Ta mo je bi l o na-
pi sano: "Si l om rata, ropst vo će najvjerojatnije biti napušt eno. Ja i
moji europski prijatelji ovo podržavamo, j er ropst vo nije ništa drugo
no posj edovanj e radne snage, što sa sobom povl ači i brigu o radnoj
snazi, dok j e europski pl an. . . da ljudi koji posuđuj u kapital kont rol i -
raju radnu snagu kontrolirajući pl aće. "
"Vel i ki dug koji će kapitalisti (bankari ) vidjeti kako nastaje iz
rata, mor a biti iskorišten da bi se kont rol i ral a vri j ednost novca. Da bi
se t o post i gl o, dr žavne obvezni ce (koje će donosi t i bankar i ma dobi t
od kamat a) moraj u biti i skori št ene kao temelj za bankar st vo. Sada
očekuj emo da tajnik t rezora ( Sal mon P. Chase) da svoju preporuku u
tom smjeru. Takozvani zel embaći bili bi povučeni iz opticaja t ol i ko
dugo dok i h ne možemo kontrolirati. Ali obvezni ce možemo kont r o-
lirati, a kroz njih i bankovne posl ove. "
Međunar odni bankari vel i ki m su svot ama financirali kampanj u
za usvajanje naci onal nog bankovnog zakona 1863. , koji bi ponovno
dodi j el i o pri vat noj korporaciji pravo na i zdavanj e našeg novca. On j e
u Kongresu i zgl asan i post ao zakonom, unat oč vel i ki m Li ncol novi m
prot est i ma.
Novi j e zakon dao bankama ovlasti da izdaju novac (papi rnat i )
na taj nači n da j ednost avno pol ože određenu vrijednost u državni m
obvezni cama u t rezor SAD- a i t ako se dokopaj u novca. Ove banke u
pri vat ni m r ukama ubirale su (i j oš ubiru) kamat e na obvezni ce koje
su pol ožene u t rezoru, dok na novac koji im je i zdavan nisu pl aćal e
ni kakve kamat e.
Kako je Ger t r ude Coogan izjavila u svojoj knjizi Stvaratelji nov-
ca (1935. ): "Dr žavne su obvezni ce obećanj e porezni h obvezni ka da
će platiti, čije j e j amst vo pravo zapljene na kompl et nu fizičku i movi -
nu unut ar države, i pravo zapl j ene naci onal nog dohot ka, j er Kongres
i ma pr avo namet anj a poreza. Dr žava j e stvorila ova u pot punost i osi-
gur ana obećanj a porezni h obvezni ka da će platiti, i na njih platila
kamat u, te ih mijenjala za obećanj a privatnih banaka da će platiti,
koja nisu osi gurana. Sjedinjene Amer i čke Dr žave posuđuj u ova ne-
osi gurana obećanj a isplate od strane privatnih osoba. Ova obećanj a
privatnih osoba da će platiti zovu se novac. Zami sl i t e bankovni sus-
tav koji bi omogući o da se obećanj a porezni h obvezni ka da će platiti
mogu zami j eni t i za t akva obećanj a poj edi naca!"
199
Des Griffin
Hor ace Greel y pr epoznao j e pravu pri rodu zakona o "naci onal -
noj " banci i zapi sao o njemu 1872.: "Skinuli smo okove s gotovo četi-
ri milijuna ljudskih bića (crnih robova) i doveli sve radnike u skoro
isti položaj, ne toliko time što smo unaprijedili položaj bivših robova,
već zato što smo praktički sveli cijelu radnu populaciju, bijelu i crnu,
na razinu kmetova. Dok se razmećemo svojim plemenitim djelima,
pomno skrivamo ružnu činjenicu da smo prihvaćanjem nepoštenog
monetarnog sustava prihvatili sustav represije koji, iako rafiniraniji,
nije ništa manje okrutan no stari sustav ropstva."
Kada j e izglasan novi zakon, Lincoln j e j asno vidio znakove opa-
snosti. Rekao j e: "Vi di m u bliskoj budućnosti krizu koja se približava,
i koj a me čini mal odušni m, i zbog koje drht i m od straha za si gurnost
naše zeml j e; korporaci j e su dovedene na vlast, nakon t oga dol azi vri-
j e me korupci j e na vi soki m položajima, mani pul at ori novcem nastojat
će produljiti svoju vlast koristeći predrasude u narodu, dok se sve bo-
gat st vo ne skupi u r ukama nekol i ci ne, i republ i ka ne bude uni št ena. "
Taj ni k trezora, Sal mon P. Chase, duboko se pokaj ao zat o što j e
sebi dopust i o postati oruđem u r ukama i nt ernaci onal i st a. Javno j e
rekao: "Moj e sudjelovanje u donošenju zakona o naci onal nom bankar-
stvu bi o j e najveći financijski promašaj mog života. On j e podi gao
monopol koji utječe na svaki interes u zemlji. Tr ebao bi biti opozvan,
ali prije t oga mogl o bi se dogoditi da se ljudi nađu na j ednoj strani
fronte, a banke na drugoj , u okršaju kakav nije ni kada do sada viđen
u ovoj zeml j i . "
Nakon svog ponovnog izbora za predsj edni ka, ali prije nego što
j e zakonodavst vo suprot st avi o novoj moći bankara, na Li ncol na j e iz-
vršen atentat. Ubi o ga j e John Wi l kes Boot h, koji j e bi o povezan s
Međunar odni m bankar i ma! (v. Izola Forrester, Ovaj jedan ludi čin,
Hal e, Cus hman & Flint, Bost on 1937.)
200
Mani pul at or i novcem
slika 28
Ovaj jedan ludi čin (naslovnica)
Nepoznata priča o Johnu Wilkesu Boothu i njegovoj obitelji
Napisala njegova unuka Izola Forrester
201
F E DE RAL NI SUSTAV RE Z E RVI
U godi nama koje su uslijedile, st rahovanj a Li ncol na i Greel eyj a
pokazal a su se vi še no opravdana. Kompl et na pri ča o t ome kako su
međunar odni financijski baruni prouzroči l i depresiju 1890. i 1907. (i
t i me poželi veliku financijsku korist) te nastavili ostvarivanje plana na
koj em su radili mnogo godi na - središnje banke u SAD- u (skrivenu
iza paravana Banke "federalnih" rezervi) - do najsitnijeg detalja
ispričana je u Tajnama federalnih rezervi Eust acea Mul l i na. Ova knji-
ga " obvezno" j e štivo za one koji žele u pot punost i shvatiti razl oge
naši h sadašnjih financijskih probl ema! U njoj Mul l i n ski da sve para-
vane i di mne zavj ese koje je post avi l a "sila iz sj ene", s ciljem da se
ameri čki narod zavara u pogl edu prave pri rode ove užasno dest ruk-
t i vne organi zaci j e. Kompl et na dokument aci j a pr edočena čitatelju
pokazuj e kako su Međunar odni bankari upotrijebili "Fed" da bi pre-
varili ameri čki narod, pronevjerili i opljačkali nj egovo bogat st vo i
pret vori l i nas u državu robova. "Ameri čki građani n se r ađa dužan
pr i vat ni m di oni čar i ma ( Feda) . . . a kada umr e, nj egova djeca preuzi -
maju njegov dug. Pjesnik Ezra Pound r ekao mi j e da, kada j e došao u
Washi ngt on 1939. u pokušaju da spriječi Drugi svjetski rat, nije us-
pi o j er nije mogao u Kongresu pronaći ni koga tko bi znao razl i kovat i
monet u opt erećenu kamat om od one koja t o ni j e. . . (Rat ni ) Dug j e
r opst vo. "
Zagovorni ci Zakona o federalnim rezervama iz 1913. obećaval i su
da će stabilizirati dolar, da dolar ni kada više neće biti nestabilan i
izgubiti na svojoj vrijednosti. Ni kada više, bilo nam j e obećavano,
neće Ameri kanci "ostati kratkih rukava" zbog posljedica depresije ili
pani ke. Sve je trebalo biti dobro na američkoj sceni - a nacija bi rasla,
razvijala se i uživala u neograni čenom blagostanju.
Ameri kanci su odlučili ignorirati upozorenja što su došl a od do-
mol j uba bistrih glava, koji su predviđali budući razvoj događaj a i "na
sva zvona" govorili da Fed američku državu može dovesti samo do
financijske katastrofe. Senator Henry Cabot Lodge stariji izjavio j e:
"sile koj i ma j e dodijeljen Odbor federalnih rezervi či ne mi se vrlo
opasni m, pogot ovo t amo gdje postoji pol i t i čka kont rol a Odbor a. . .
Čini mi se da sadrži t akve obri se i poči va na t akvi m pr i nci pi ma koji
su u najvećoj mogućoj mjeri opasnost za naš pr osper i t et . . . i za do-
brobi t nar oda Sjedinjenih Ameri čki h Dr žava. "
202
Des Griffin
Mani pul at or i novcem
Senat or Elihu izjavio j e da j e Fed nasilje nad sl obodama ame-
ričkog naroda: " Mnogo prije no što se pr obudi mo iz naši h snova o
napret ku s monet om koja je pod inflacijom, naše zl at ne rezerve, koje
su nam bile j edi na zaštita od katastrofe, bit će i spražnj ene i ni kakve
ih kamat e neće moći vratiti. "
Predsj edni k Wi l son se u govoru iz 1916. osvr nuo na oligarhiju
koja kont rol i ra sustav federalnih rezervi: "Vel i ka i ndust ri j ska država
kont rol i rana j e vl ast i t i m sust avom kredita. Iz t oga slijedi da j e rast
nacije, kao i sve naše akt i vnost i , u r ukama nekol i ci ne. Došli s mo do
toga da s mo j edna od najgore vođeni h, j edna od naj pot puni j e kont ro-
liranih dr žava na svijetu - ne više država sl obodnog mišljenja, ne
više dr žava po uvjerenju i gl asovi ma veći ne, nego po mišljenju i pri-
tiscima mal e, domi nant ne grupe ljudi" (Nacionalno gospodarstvo i
bankovni sustav, dokument i iz Senata, st upac 3, br. 23, 75. , Kongres,
1. zasj edanj e, 1939. ).
Mul l i ns prati aktivnosti Feda od njegova počet ka i demonst r i r a
iz razni h aut ori t at i vni h dokumenat a i sl užbeni h govor a sa zasjedanja
Senat a st rahovi t o dest rukt i van utjecaj koji je ovaj privatni bankarski
monopol i mao na ameri čku naciju! Mani pul at ori novcem stvorili su
recesiju 1920. i zaradili ogromna bogat st va kada je došl o do pljenidbe
na deset ke t i suća nekret ni na diljem zeml j e.
Sada j e j as no da j e recesija i z 1920. bila samo pr oba za mnogo
veći zal ogaj . . . sl om burze na Wall Streetu 1929. S tim su stavili ruke
oko vrat a ameri čkoj industriji. Nakon što su rasprodal i sve na burzi
kada j e bila na vrhuncu počet kom 1929., ponovno su investirali svoja
ogr omna bogat st va u zlato i srebro. Uskoro nakon toga, na njihov mi g,
cijena tih pl emeni t i h met al a bila j e udvost ručena. Zat i m, kada j e vri-
j ednost industrijskih di oni ca dot akl a samo dno, uskoči l i su i kupili
ogr omne udjele po cijeni od pet do deset centi za dol ar. Na taj su se
način nj i hova bogat st va u krat kom vr emenskom razdobl j u povećal a
do čet rdeset put a!
Jedna od najvećih prijevara ameri čke j avnost i j e uvjerenje da su
"na sl omu bur ze 1929. svi izgubili". Nije t ako! Na svakoga t ko j e
i zgubi o, net ko je zaradi o. A ti su bili "upućeni " ljudi - elita bankar a i
njihovih prijatelja (Curtis B. Dall, Franklin D. Roosevelt - moj isko-
rišteni svekar, 1968. , str. 73-74).
203
Des Griffin
Pogl edaj mo sada j asne, nepobi t ne i pot puno dokument i r ane do-
kaze da su Međunar odni bankari sust avno praznili džepove naše na-
cije, ot kad su stekli punu kont rol u nad naši m bankovni m sust avom
1913.
Istinita j e i zreka da slika vrijedi tisuću riječi. Pogot ovo j e t o isti-
na kada j e riječ o t ome na koji j e način st varno bogat st vo amer i čkog
nar oda opl j ačkano, a trezor ostavljen prazan!
Šest fotografija na i dući m st rani cama grafički prat e povijest
ameri čkog dolara. Prije samo nekoliko godina, dolar j e vrijedio "poput
zl at a". Posljednjih j e godi na, međut i m, prakt i čno sveden (pod struč-
ni m vodst vom odbor a federalnih rezervi ) na bezvri j edan komad papi -
ra - neunovči vu monet u bez pokri ća!
Sada Međunar odni m bankar i ma pl aćamo st ot i ne milijardi dol ara
kamat e svake godi ne na račun našeg naci onal nog duga. Ovaj novac
(ili kredi t ) bankari su stvorili ni iz čega - i posudi l i nam ga uz vel i ke
kamat e.
slika 29
novčanice Sjedinjenih Američkih Država
Zlatni certifikat, koji je predstavljao zlatnik deponiran u trezoru, bio je
zdrav koliko to papirnati novac može biti. Integritet cijele nacije stajao je
iza njega, ne s "djelomičnim rezervama", nego sa zlatnim novcem, kako je do-
govoreno. Sjedinjene Američke Države otada nikada nisu bile iste!
204
Mani pul at or i novcem
"Novčanica Sjedinjenih Američkih Država" neformalno se zove i "Lin-
colnov zelembać". Kada se Lincoln pobunio protiv plaćanja velikih kamata
Međunarodnim bankarima da bi posudio novac s kojim bi vodio rat, ovi su
izdani kao generalna obveznica protiv SAD-a. Mri jedan cent kamate nika-
da nije plaćen nijednom međunarodnom bankaru ili Fedu za izdavanje nov-
čanica. Pretpostavlja se da je Lincolnovo ubojstvo povezano s tim.
Dojmljiva zakletva na licu novčanice sa srebrnim certifikatom, koju je
vlada u Washington D.C.-u napustila, poput zlatnog dolara, jamči da je nov-
čanica zamjenjiva dolarom u srebru, koji je na depozitu. Vlada se toga više
ne drži.
205
Des Griffin
slika 29A
novčanice Sjedinjenih Američkih Država
Kada su isprva novčanice "federalnih" rezervi izdane, bilo je jasno
naznačeno da su otkupljive u zlatu, na zahtjev, u trezoru SAD-a, ili u zlatu
ili "zakonitom novcu" u svakoj banci "federalnih" rezervi. Nakon 1932. to
više nije bio slučaj, ali sjeme je bilo posijano. Amerikanci su prihvaćali nov-
čanice iz "federalnih" rezervi umjesto novčanica Sjedinjenih Američkih
Država (Lincolnovih zelembaća) i zlatnih i srebrnih certifikata koje je izda-
vao trezor SAD-a. Nikada se nismo oporavili od ovog sramotnog poteza!
Mnogo je godina lakovjerna javnost prihvaćala novčanice iz "federalnih"
rezervi kao da je riječ o pravom novcu, i to samo zato jer je na novčanici
pisalo da je otkupljiva u zakonitom novcu u trezoru ili bilo kojoj banci "fe-
deralnih" rezervi.
206
Mani pul at or i novcem
Sjedinjene Američke Države sada su došle do posljednje faze. Nema-
mo zlatni certifikat, nemamo srebrni certifikat, a nemamo ni papir iz "fede-
ralnih" rezervi koji je otkupljiv u zlatu, srebru ili "zakonitom novcu". Na
novčanici jednostavno piše: "Ova novčanica je vrijednosni papir za sve du-
gove, javne i privatne." Građani nemaju druge alternative nego prihvatiti.
Premda je istina da je na Lincolnovim zelembaćima bilo napisano samo
"vrijednosni papir", iza njih je stajao kredit države. Za razliku od "federal-
nih" novčanica, Lincolnovi zelembaći nikada nisu imali za posljedicu ni
jedan cent kamate. Istodobno, "Fed" je sustavno opljačkao trezor, do točke
kada je ostao samo dug koji ne možemo otplatiti!
207
Des Griffin
slika 30
Pismo C. V. Myersa Davidu Kennedyju
208
Mani pul at or i novcem
sl i ka 31
Odgovor iz trezora SAD-a na pismo C. V. Myersa
209
Des Griffin
NEPRI ZNAVANJE IZ 1970.
C. V. Myer s j e 14. travnja 1970. posl ao tajniku t rezora Kennedyj u
dvi j e novčani ce federal ni h rezervi od st o dol ar a - koj e su pot pi sal a dvoj i ca
t aj ni ka t rezora SAD- a, j amčeći ot kupl j i vost u ZAKONI TOM NOVCU.
Novčani ce same po sebi svj edočanst vo su da, u vrijeme kad su napi sane, nisu
bi l e - zakoni t novac. Tako da što god da j e t rezor podr azumi j evao pod "za-
koni t i m novcem" 1934. i 1950. - očito je moral o biti nešto više od ovih nov-
čanica. Tvrditi da su one same po sebi ispunjenje ovih obećanja, prizivanje je
ni čeg manj eg no ČAROLI J E. Ovdje j e fotografija ovih obećanja:
g. Davi d Kennedy
Taj ni k t rezora
Tr ezor Sj edi nj eni h Amer i čki h Dr žava
Was hi ngt on, D. C. , SAD
Pošt ovani gos podi ne:
Pr i l azem dvi j e novčani ce federalnih rezervi od 100 $, na koj i ma j e na-
pi s a no. . . "Ot kupl j i ve u zakoni t om novcu u t rezoru Sj edi nj eni h Amer i čki h
Dr žava ili bi l o koj oj banci federal ni h rezervi ", j edna pot pi sana od Henr yj a
Mor gent haua starijeg ( 1934. ) , a dr uga od Henr yj a H. Fowl er a ( 1950. ) , obo-
j i ce t aj ni ka t rezora.
Webs t er ov rječnik t umači otkupljiv: "isplatiti ( hi pot eku ili novčani -
c u ) . . . ; promijeniti (papirnati novac) u kovani ce" - "ispuniti obećanj e".
Ovo j e moj e pi t anj e.
Razl og moj eg i zravnog obraćanja Vama j e u t ome što podružni ce federal-
nih rezervi u prošlosti nisu pošt oval e ovu zakletvu trezora SAD- a. Umj est o
t oga tvrdile su da j e sama novčani ca zakonit novac. Ovo j e nepri hvat l j i vo: Jer
dati obećanj e i odmah zat i m tvrditi da je to obećanje samo ispunjenje, očito je
apsur dno.
Ost at i pri t ome da obećanj e može biti i spunj eno ponavl j anj em obećanj a
( dr uga novčani ca federal ni h rezervi ), t akođer j e oči t o apsurdno. Ukazivati na
potonje ozakonjenje, anulirajući dano obećanje (kao što su filijale Feda učinile),
oči t o j e pobi j anj e obećanj a.
Mi sl i m da ćet e pri znat i pi smenu zakl et vu tajnika t rezora SAD- a.
Pred Vas st avl j am važno obećanje najbogatije države na svijetu i zaht i -
j e va m da se t o obećanj e i spuni . Ne znam što ćet e mi posl at i kao zakoni t no-
vac, ali Vi si gur no znat e što su t o djelatnici t rezora SAD- a zvali zakoni t i m
novcem 1934. i 1950. , kada su dali ova obećanj a. Zna m da i mat e sr ebr ne
dol ar e u t rezoru i bit ću zadovol j an s njima.
210
iz slike 30-31
Mani pul at or i novcem
Unapr i j ed hval a.
P. S. Budući da i mam nekol i ko t i suća dol ara s ovi m zakl et vama, ovo
nije st var akadems ke r aspr ave, već pi t anj e od znat ne mat eri j al ne važnost i .
iz slike 31
Ovo j e odgovor t rezora SAD- a:
Pošt ovani gospodi ne Myer s :
Vaš e pi s mo od 14. travnja 1970. upućeno tajniku, pr edano j e meni da
odgovor i m.
Kako ste obavi j ešt eni , dvije novčani ce od 100 $ koje ste poslali s Vaši m
pi s mom, zakoni t su novac. Novčani ce i kovani ce Sj edi nj eni h Amer i čki h
Dr žava t akođer su zakoni t novac.
Srebrni dol ari ne izdaju se od 25. ožuj ka 1964. , kada j e tajnik po ovl a-
sti danoj st avkom 2 zakona od 4. lipnja 1963. ( 31. Zakon SAD- a 1964., 405
a-1) odr edi o da su srebrni certifikati ot kupl j i vi s amo u sr ebr ni m ši pkama.
Do 25. ožuj ka 1964. s amo su nositelji srebrni h cert i fi kat a i mal i apsol ut no
pr avo mijenjati i h za srebrne dol ar e.
Vr a ć a mo Vaš e dvi j e novčani ce od 100 $ u pri vi t ku.
211
Des Griffin
slika 32
Certifikat izdan dioničarima banke "federalnih" rezervi u New Yorku
212
Mani pul at or i novcem
i z sl i ke 32
Privatne banke i osobe, vlasnici "federalnih" rezervi, dobili su certifi-
kate, kao što ih dobivaju i vlasnici drugih privatnih kompanija. Obveznica
ima obilježje kumulativne obveznice koja nosi 6% kamata na uloženi ka-
pital. Samo je 50 $ na vrijednost od 100 $ odobrena i uplaćena, jer su ogrom-
ni "dobici" ili profiti na samom početku učinili daljnju dokapitalizaciju ne-
potrebnom. U slučaju da bi u bilo kojem trenutku bila potrebna dokapitali-
zacija, porezni obveznici dužni su je osigurati kupovinom obveznica, posred-
stvom trezora, u 12 banaka "federalnih" rezervi. Trezor i porezni obveznici
odgovorni su za opterećenje ovih privatnih banaka "federalnih" rezervi, po
prevarantskim uvjetima napisanim u Zakonu o federalnim rezervama, pred-
sjednika Woodrowa Wilsona, iako ne sudjeluju u profitu, i sustavno su
pljačkani da bi se on osigurao.
sl i ka 33
Omotnice na kojima se vide komercijalne marke na pošti federalnih rezervi.
Dodatni dokaz da je sustav "federalnih" rezervi privatna kompanija. Pošta
poslana iz IRS-a (Služba unutrašnjih državnih prihoda) ima državnu marku,
dok pošta poslana iz "Feda" nosi komercijalnu.
213
Des Griffin
214
slika 34
Grb Banke federalnih rezervi - vladine institucije nisu nikada osnovane kao
tvrtke (to incorporate - osnovati trgovačko društvo, tvrtku nap. prev.)
Ako čitatelj j oš nije uvjeren da su "dol ari " koje okol o nosi u svom
novčani ku dovedeni do bezvri j ednost i , t rebao bi pročitati čl anak Joea
Hi ndmana (Novčanica od 1000 $ vrijedi manje od poštanske marke
od 10 centa) izdan u Central Valleyu, Valley Times, 15. svibnja 1969.
Kongr esmen John Rari c uvrst i o ga je u Kongresni zapisnik 22. svi b-
nja 1969. : "Nedavni događaj na sudu, koji utječe na vaš novac, ot kri o
je da kredi t i val ut a federalne rezerve - u isto vrijeme dok zarađujete
i trošite - nema zakonske vrijednosti. "
"Dogodi l o se ot pri l i ke ovako: na zahtjev posuditelja, banka j e
uzela j amčevi nu, otkupila nekretninu (dužni kova j amca) na rasprodaji
kod šerifa, i "Dogodi l o se otprilike ovako: na zahtjev posuditelja,
banka j e uzel a j amčevi nu, otkupila nekret ni nu ( dužni kova j amca) na
rasprodaji kod šerifa i podnijela t užbu za dobi vanj e nekret ni ne u
Mani pul at or i novcem
slučaju nazvan: Prva državna banka Montgomeryja (Minn.) protiv
Jeromea Dalyja."
"Mart i n V. Mahoney, sudac Peacea, opći na Credi t River, okr ug
Scott ( Mi nnesot a) , predsj edao j e na sudskom procesu s por ot om 7.
prosi nca 1968. Porot a j e progl asi l a mjenicu i hi pot eku nevažeći ma
zbog pogr eške u zakonu: t akođer su odbili priznati šerifovu raspro-
daju važećom. Banka j e izgubila. Jer ome Dal y, okrivljeni, pobi j edi o
je i zadr žao svoju zeml j u. "
"Predsj edni k banke koja je dio sustava federalnih rezervi, u svom
j e svjedočenju priznao da j e banka ' stvorila' novac, odnosno kredit,
pomoću knj i govodst venog unosa, t akozvanog uzi manj a u obzir ispra-
ve o hipoteci i mjenici; također je priznao kako ne postoji nikakav za-
kon u SAD- u koji bi banci dao pravo na taj način stvarati novac. Do-
noseći presudu, sudac Mahoney izjavio j e da ' samo Bog može stvoriti
nešto iz ni čega. ' "
"Banka j e pokušal a uložiti žal bu. Kada j e pokušal a platiti pris-
tojbu za žal bu od 2 $ s dvije novčani ce iz federalnih rezervi , one su
također progl ašene nezakoni t i ma i nevažeći ma. Predst avni k banke nije
se pojavio na saslušanju 22. siječnja 1969. i žalba je odbačena. "
"Kada ih usporedi mo, skromni bon za kupovi nu vrijedi više nego
novčani ca od 1 $ (iz federalnih rezervi ) ili čak više od federal ne nov-
čani ce od 1000 $. Dvije se novčani ce razlikuju samo u nazi vnoj
vrijednosti i možda u dizajnu. Vrijednost svake od njih u papiru i tinti
iznosi djelić centa. S druge strane, osnovni bonovi za kupovi nu - zlat-
ni, plavi i zel eni - svi ma je vrijednost izrade j edna t i sući na dol ara. Za
razliku od novčani ca (iz federalnih rezervi) bonovi imaju ot kupnu vri-
j ednost u robi ponuđenoj u kat al ogu kompani j e. Novčani ce iz Feda
ne mogu se razmijeniti za zlato ili srebro koje bi t rebal e predstavljati,
nego samo za j oš istih novčani ca ili jeftinih pobakreni h kovani ca. "
"Nevj eroj at no? Sjetite se spomenut og slučaja Dal y: Sud Sjedi-
njenih Amer i čki h Država spriječio j e pokušaj banke da naplati svoju
bezvri j ednu mjenicu uzimajući vrijednu Dal yj evu zeml j u. "
"U praksi to prolazi ako se nitko ne žali. Da li se vi žalite što mo-
rate raditi 23 sata (tri dana) da biste kupili novo odi j el o, ili dva tjedna
da bi st e kupili novu perilicu rublja, dok bankar federalnih rezervi
215
Des Griffin
t reba samo uzeti kemi j sku u ruke kako bi st vori o t i suće dol ara bez
pokr i ća? Bez pokri ća znači da taj novac ne može biti pret voren u
kovani ce - zlato ili sr ebr o. "
"Još gore od t oga, sustav federalnih rezervi pri vat na j e korpora-
cija, a ne federal na ust anova, unat oč svom i menu i zakonu iz 1913.
koji ga j e bl agosl ovi o. "
Kao što je rečeno u novi nama The Eagle, Yaki ma, Washi ngt on,
u izdanju od 11. rujna 1969.: "U ovom času nije poznat o da li mu je
podmet nut ot rov ili pr užena fatalna cigareta, ali ta mogućnost sigur-
no j e više od pukog nagađanj a. Sudi oni ci međunar odne zavj ere, koja
posj eduj e i kont rol i ra naš sustav federalnih rezervi i koj a je dovel a
našu državu na rub najgoreg financijskog sl oma u povi j est i , s razl o-
gom su nezadovoljni realnim sucem Mahoneyj em. Sudski slučaj i nje-
gov i shod uzdrmal i su uzduž i popri j eko cijelu organi zaci j u zavjere-
ni ka, nakon što su dosl ovno tisuće ljudi diljem cijele dr žave dovel i u
pitanje dvol i čnost ljudi koji postavljaju kraljeve, a koji pot kradaj u
njihovu t eško st ečenu i movi nu. "
Jer ome Daly, pobjednik u gore navedenom slučaju, bi o je odvjet-
nik u Mi nnesot i . Poslije je na sudu zast upao trojicu ljudi opt uženi h
za kri vot vorenj e novčani ca federalnih rezervi . U nekol i ko j e mi nut a,
na zadovol j st vo porot e, dokazao kako novčani ce Feda nemaj u ništa
veću vri j ednost (zakonski i ust avno) od novčani ca koje su tiskali nje-
govi klijenti. I j edne i dr uge bile su bezvrijedni komadi papi ra. Slučaj
j e odbačen!
Nedugo nakon t oga, Jer ome Daly i zgubi o j e dozvol u za rad.
Zai st a su Sjedinjene Ameri čke Države došle do vrlo žal osnog sta-
nja kada sudac biva "isključen" iz izricanja ust avne presude u slučaju
vezanom za novac, a odvjetniku se oduzi ma odvjetništvo j er je doka-
zao da su nam Međunarodni bankari opljačkali cijelu i movi nu i sveli
našu monet u na komad bezvrijednog papira!
Do sada bi nepri st ranom promat raču t rebal o biti j as no da su Me-
đunar odni bankari , koji kontroliraju sustav federalnih rezervi , nepri -
jatelji SAD- a i našeg Ust ava - da je "ta mr ačna posada financijskih
pirata ogul i l a ameri čke ovce" i svela nas na razinu ropst va.
Od velike j e važnosti da shvat i mo kako j e ova katastrofalna situa-
cija nastajala uz pri st anak Kongresa i predsj edni ka j oš od 1912.
216
Mani pul at or i novcem
Također t reba napomenut i da su svi ti ljudi prisegnuli poštovati i štititi
Ust av Sj edi nj eni h Ameri čki h Država.
U Ust avu j e izdaja j asno definirana (čl anak 3, st avak 3): "Izda-
j om Sjedinjenih Ameri čki h Država držat će se podi zanj e rata protiv
zemlje, ili pri st upanj e njenim neprijateljima, nj i hovo pot pomaganj e i
bodrenj e. "
Ust av Sjedinjenih Amer i čki h Dr žava j e nepobi t an. U nj emu j as-
no stoji: "Ovaj Ust av i zakoni Sjedinjenih Amer i čki h Dr žava, koji iz
njega pr oi zl aze. . . bit će vrhovni zakon ove zemlje, i suci svake drža-
ve bit će nj emu obvezni . . . svi izvršni i sudski dj el at ni ci . . . morat će
pri segnut i ili pot vrdi t i da podržavaj u ovaj Ust av" - čl anak VI.
Kada j e Fed dobi o kontrolu nad zal i hama novca 1914., naš naci o-
nalni dug i znosi o j e milijardu dol ara. Danas, nakon got ovo tri četvrti-
ne stoljeća pod stručnim vodst vom Feda, grcamo u crvenoj tinti dubo-
koj više milijardi dol ara. Vel i ki post ot ak našeg naci onal nog budžet a
odlazi na pl aćanj e kamat a na kredit (stvoren ni i z čega) koji nam j e
posudi l a "mr ačna posada financijskih pirata".
Da je u uporabi bila monet a na koju se nije pl aćal a kamat a, što
j e zagovar ao predsj edni k Jackson, i da j e kori št ena ust avno, kako j u
j e kori st i o predsj edni k Li ncol n, umjesto da j e posuđi vana uz kamat u,
trezor SAD- a bi o bi bogatiji za više trilijuna dol ara - i bez duga!
Zai st a, bili bi smo "napredni bez pr emca u povijesti ci vi l i zi rani h
država", umj est o što mor amo nositi veći teret duga nego sve svjetske
države zaj edno!
POKUŠAJI UKIDANJA FEDERALNIH REZERVI
Kroz godi ne razni su lojalni ljudi u Kongresu davali prijedloge da
se uki ne Zakon o federal ni m r ezer vama iz 1913. i ot kupl j i vanj e kon-
trole nad naši m monet ar ni m sust avom. Među nj i ma su Rezol uci j a
pobijanja Loui sa T. McFaddena i z 1934., koja j e j oš uvi j ek na sud-
skoj komi si j i ; prijedlozi kongr esmena Gol dbor ougha HR373 (1943. ),
t e kongr esmena Johna Rari cka HR17140 (1970. ) i HR351 (1971. ).
Nijedan od tih pri j edl oga naši navodni zast upni ci , koji su se zakleli
na podržavanj e Ust ava, nisu usvojili. Svi oni leže u r azni m komi si j a-
ma i skupljaju praši nu!
217
Des Griffin
Možemo li zaista nazvati ovaj ogroman zločin koji je učinjen pro-
tiv nar oda Sjedinjenih Ameri čki h Dr žava bilo koj i m dr ugi m i menom
no i zdaj om - "pri st upanj e njenim neprijateljima, nj i hovo pot pomaga-
nje i bodr enj e?"
Može se dopust i t i kako su neki od ovih ljudi koji su i zabrani da
nas predstavljaju u Kongresu, Senat u i u Bijeloj kući , previdjeli
či nj eni ce koje su t ako j asno dokument i r ane u povijesti - i bili
zavedeni pomno st voreni m i kont rol i rani m j avni m mni j enj em. Jedini
koment ar autora je taj da, ako su toliko površni, tada su prepovršni da
bi bili naši predst avni ci !
Istinu najbolje opisuju riječi Sir Johna Harringtona ( 1561. - 1612.):
"Izdaja nikad ne uspijeva, što je tome razlog? Ako uspije, nitko je se
ne usuđuje nazvati izdajom."
Kada Međunar odni bankari stvore novu veliku krizu, ulozi će biti
najveći - pot puna kont rol a svijeta! Pozorni ca za ovu pl ani ranu kata-
strofu već je post avl j ena - j edi no je počet ak predst ave nepoznat . U
odnosu na posl j edi ce, fijasko iz 1929. i Vel i ka depresi j a i zgl edat će
kao vri j eme vel i kog prosperiteta.
Ne t reba puno mašt e da se predoče nevjerojatna bogat st va koja
će se zaraditi kad banke (u vlasništvu i pod kont rol om Međunar odni h
bankara, naravno!) krenu u naplatu hi pot eka na više mi l i j una nekret-
nina diljem države. Samo taj j edan potez dat će kont rol u "mračnoj po-
sadi financijskih pi rat a" nad veći nom nekret ni na u Sj edi nj eni m Ame-
ri čki m Dr žavama.
Imajući to na umu, čitatelj bi t rebao počinjati dobi vat i popunu
sliku o nevj eroj at nom uvidu i razumi j evanj u Abr ahama Li ncol na.
Neposr edno prije svog ubojstva, izjavio j e: "Vi di m u bliskoj budućno-
sti kri zu koja se pri bl i žava, i koja me čini mal odušni m, i zbog koje
drht i m od st raha za si gurnost naše zeml j e; korporaci j e su došl e na
vlast, nakon t oga dol azi vrijeme korupci j e na vi soki m pol ožaj i ma,
mani pul at ori novcem nastojat će produljiti svoju vlast koristeći pred-
rasude u narodu, dok se sve bogatstvo ne skupi u rukama nekol i ci ne, i
republ i ka ne bude uni št ena. "
Li ncol n je nadalje izjavio da su krediti koje su trgovci i zdaval i ,
čak u tim rani m godi nama, doveli ameri čke gr ađane u ovu situaciju:
"Dr že ga u nj egovu zat voru. Pretražili su ga i nisu mu ostavili ništa
či me bi obi o vrata. Jedna za drugi ma, zatvorili su t eška žel j ezna vrata
218
Mani pul at or i novcem
za njim, i sad ga imaju zat vorenog iza brave sa st ot i nu ključeva, koja
ne može biti ot kl j učana bez pokl apanj a svih kl j učeva; kl j učeva u
r ukama st ot i nu različitih ljudi, koji su svi razasuti na st ot i nu različitih
mjesta; i razmišljaju duboko nad tim kakav bi se i zum, misaoni ili
materijalni, mogao proizvesti kako bi ovaj bijeg bi o j oš više nemoguć
nego što j es t " (Brandei s, Novac drugih ljudi, str. 1).
Oči t o j e da Zakon o federal ni m rezervama i z 1913. mor a biti po-
ništen - i nacionalni dug, koji je prijevarom izgrađen - odbačen - ako
žel i mo da Sjedinjene Ameri čke Države imaju šansu da preži ve kao su-
verena i nezavi sna država.
Jedi no pošt eni monet arni sustav može t o osi gurat i . Nema kom-
promi sa. Da li ćemo izabrati sl obodu, ili potonuti u pot puno ropst vo
novog svj et skog poret ka? Budućnost će pokazat i .
219
JEDANAESTO POGLAVLJE
GLAVNI PLAN
UVOD
Da li postoji nacrt - glavni plan - za sust avno uni št avanj e civili-
zacije, svih dr žava i religija, te uspostavljanje novog svj et skog poret-
ka?
Da, t akav pl an zaista postoji. Poznat je i objavljen u razni m obl i -
ci ma ot kad j e bavar ska vl ada objavila poznat i izvještaj o akt i vnost i -
ma i pl anovi ma Il umi nat a 1780-ih.
Vođe Il umi nat a, kako smo već vidjeli, mal a su, ali utjecajna gru-
pa koja uključuje Međunar odne bankare, industrijalce, znanst veni ke,
vojne i pol i t i čke vođe, ljude iz školstva, gospodar st veni ke, itd. Na
najvišoj razini nal aze se ljudi koji su prihvatili sot oni st i čku dokt ri nu
Adama Wei shaupt a i Al bert a Pi kea. Oni obožavaj u Luci fera, kako j e
to Al bert Pi ke zaht i j evao u svojoj knjizi Moral i dogma. Ne priznaju
nadređenost ni j ednog smrt nog bi ća osi m njihova vođe. Ni su lojalni
nijednoj državi . Oni upravljaju SOTONSKOM ZAVJ EROM, čiji j e
cilj apsol ut na kont rol a cijelog ovog svijeta i svega u nj emu.
Sl uže se svi m subverzi vni m pokret i ma da bi podijelili mase na
suprot ne t abore u pol i t i čkom, soci j al nom, r asnom, gospodar skom i
rel i gi oznom smi sl u. Naoružavaj u i financiraju ove gr upe i pot i ču ih
da se bor e j edne protiv drugi h. Nadaj u se kako će zavest i čovj ečan-
stvo da nast avi s ovi m pr ocesom samouni št enj a, dok sve pol i t i čke i
rel i gi ozne institucije ne budu el i mi ni rane. Zat i m planiraju postavlja-
nje nj i hovog kralja - despot a cijelog svijeta, koji bi namet nuo l uci -
fersku st rahovl adu i sotonski despot i zam.
Da bi smo dokazal i ove namj ere, t reba pomno prouči t i dokument
tiskan pod nasl ovom Protokoli učenih cionističkih starješina, imajući
na umu da j e t o, unat oč svi m ar gument i ma koji se odnose na njegov
izvor i podrijetlo, nedvoj beno i sasvim sigurno glavni plan koji je mal a
grupa nevjerojatno bogatih, dijabolično okretnih i ekst remno utjecajnih
221
Des Griffin
ljudi upot ri j ebi l a da pot kopa i iskvari vodeće ljude u svakom sloju
društ va, a sve u svrhu postizanja njihova cilja. Sl uže se obećanj i ma
bl agost anj a, l uksuza, "samopošt ovanj a" i osjetilnih uži t aka kako bi
namami l i te vođe u svoju zamku iz koje nema izlaza.
Ljudi koji su začeli ovu dijaboličnu zavjeru pri kazanu u Proto-
kolu nisu bili ateisti: bili su Iluminati, sljedbenici prvobi t nog "nositelja
Svjetla", Sot one ili Vraga. Bili su obožavat el j i Sot one. Ovo j e sot on-
ski pl an.
Ti su se Protokoli, ovakvi kakve ih znamo danas, prvi put poja-
vili u ruskoj publikaciji 1905. Njihovu je kopiju kupi o Bri t anski mu-
zej u Londonu 10. kol ovoza 1906.
Protokole - ili gl avni plan da se zavl ada cijelim svi j et om - bri-
tanski j e novi nar Vi ct or Mar sden podi j el i o na čl anke i odl omke, radi
l akšeg praćenj a teksta.
Mar sden je izjavio da, u vrijeme kad je obr ađi vao tekst u Bri t an-
skom muzej u, nije mogao izdržati dulje od j ednog sata radeći na
nj emu. Di j abol i čni duh koj i m j e bila prožet a mat eri j a koju j e t rebao
prevest i na engl eski či ni o ga j e bol esni m. Nj egov pri j evod obj avi l o j e
Br i t ansko i zdavačko društ vo u Londonu 1921.
U pr vom pogl avl j u svoje knjige Crvena magla nad Amerikom,
pokoj ni Wi l l i am Guy Carr, koji j e bi o zapovj edni k u kanadskoj mor-
narici, obj avi o je detalje svojih istraživanja o kori j eni ma Protokola.
Pomoću svojih mnogobroj ni h veza u obavještajnim krugovi ma diljem
svijeta ust anovi o j e da su oni zaista i zvorni .
Izjavio je da su direktori Il umi nat a 1890-ih bili zabri nut i kada su
povj esni čari počel i proučavat i zavjeru koja j e dovel a do Fr ancuske
revol uci j e 1789. , pogot ovo onu fazu koja j e upući val a na umi j ešanost
Il umi nat a. Dokument i nađeni kraj tijela njihova kurira, kojeg j e
1785. ubi o gr om, bi o j e dokaz njihove umiješanosti u zavjeru. To j e
pri l i čno zabri nul o Il umi nat e.
"Budući da je politika direktora uvijek bila rad u sjeni, i bri ga da
se njihov identitet i povezanost s revol uci onarni m snagama ni kada ne
dozna, bilo j e odl učeno da se novi dokument stavi povj esni čari ma na
raspol aganj e. Novi dokument bi o j e napi san na t akav nači n da se uk-
loni sumnj a s vođa Il umi nat a i usmjeri na vođe Ži dovskog revol uci o-
nar nog pokret a u Rusiji. Oni koji su bili zaduženi za pri premu te
nesl ane šale upotrijebili su plan pronađen kraj tijela kurira, ali su
222
Gl avni pl an
izmijenili određene riječi i fraze, da bi oni koji će čitati "novi" doku-
ment povjerovali kako je riječ od židovskoj zavjeri postizanja svjet-
ske dominacije, u skladu s političkim cionizmom koji je zagovarao
Herzl 1897...."
"Zavj ereni ci su odlučili izmijenjene pl anove dati u r uke i st aknu-
tim Rusi ma, čiji su karakt er i reputacija bili izvan svakog pitanja.
Čovjek koga su izabrali da bude njihov nesvjesni ort ak bi o j e profe-
sor S. Ni l us. On je ispitao dokument e stavljene u nj egove ruke i po-
vjerovao da su bili izvorni, što su zapravo i bili (čovjek koji ih je
donio t vrdi o j e da i h j e dobi o od prostitutke, koja i h j e ukral a od j ed-
nog od vodeći h Ži dova). Objavljujući ih 1905. pod nazi vom Židov-
ska opasnost, Ni l us je išao na ruku Il umi nat i ma (Crvena magla nad
Amerikom, str. 3-4). Vjerovanje u njihovu aut ent i čnost bilo bi pot i s-
nuto opt užbama poput "fanatičnog antisemitizma", "ant i semi t ske kam-
panje", "r asi zma" i drugi h opt užbi koje bi ljude odvukl e od stvarnih
činjenica.
Reći da j e cijela stvar "Ži dovska zavj era" poj ednost avl j i vanj e j e
činjenica: sasvim je jasno da je to sotonska zavjera. Međut i m, nema
smisla pori cat i umi j ešanost mnogi h Ži dova u zavjeru: Wei shaupt ,
Marx, War bur gi , Rot hschi l di , Jackob Schiff i dr. svi su bili Ži dovi !
Nastojeći skrenuti pozornost j avnost i sa smrt no ozbiljne poruke
sadržane u ovom dokument u i nspi ri ranom Sot onom, neki su ljudi
tvrdili da je riječ o kri vot vori ni .
Poznati l ondonski Times objavio je članke 16., 17. i 18. kol ovoza
1921. , u koj i ma se tvrdilo da su došli do "nevj eroj at nog ot kri ća". U
čl anci ma koje j e navodno napi sao njihov "dopi sni k i z Ist anbul a",
tvrdilo se da su Protokoli "šl ampava kri vot vori na" francuske knjige
Ženevski dijalozi, i zdane u Briselu 1865.
Da su bili pot puno pošteni i objektivni u svom "i st raži vanj u"
korijena Protokola, Times bi zacijelo došao do novog "senzaci onal -
nog ot kri ća", odnosno t oga da je slična knjiga, Machiavelli Montes-
quieu i Rousseau, aut ora Jacoba Venedeya, i zdavača Franza Danni -
ckera u Berl i nu 1850., t akođer sadržaval a odl omke Protokola.
Jednost avna j e istina t a da su obje t e knjige sadržaval e odl omke
nađene u Protokolima. A ta činjenica zapravo ništa ne dokazuj e. Plan
koji se iznosi u Protokolima j asno je izrečen u dokument i ma Iluminata
223
Des Griffin
koj e j e obj avi l a bavar ska vlada. Aut ori ovi h knjiga oči t o su bili upoz-
nati s tim dokument i ma te su ih uvel i ke citirali.
Nar avno, pravi dokaz autentičnosti Protokola nije sadržan u ono-
me što ljudi o nj i ma kažu. Pravi dokaz sadržan je u s amom sadržaju
pr ot okol a i smrt noj t očnost i njihovih predvi đanj a budućnost i (od
1901. ).
Henr y Ford, poznat i pi oni r autoindustrije, u intervjuu objavlje-
nom 17. veljače 1921. u New York Worldu, dao je vrl o uvjerljivu
izjavu gl ede istinitosti Protokola: "Jedi na izjava koju bi h dao u vezi s
Protokolom je ta da se uklapaju u ono što se događa. Stari su (barem)
šesnaest godi na i pokl apaj u se s dosadašnj om svj et skom si t uaci j om.
Pa i s t r enut nom. "
U svom pi smu Spectatoru od 27. kol ovoza 1921. , Lor d Syden-
ha m izjavio j e: "Protokoli objašnjavaju got ovo u najsitnije detalje ci-
ljeve bol j ševi zma i nači ne njegove pr ovedbe. U praksi je on već
funkci oni rao kada j e Ni l us 1901. došao do dokumenat a, ali j e boljše-
vi zam t ada bi o marksi st i čki komuni zam i j oš nije bi l o vri j eme za
njegovu provedbu voj nom silom. Ništa što je napi sano 1865. nije mo-
gl o imati ni kakav utjecaj na užasnu t očnost pr ognoza u Protokolima,
od kojih se veći na dosl ovno i spuni l a. "
"Št o j e najuočljivija karakt eri st i ka Prot okol a? Odgovor j e i zni m-
na i najšira moguća upućenost . Rješenje zagonet ke j e, ako j e uopće
riječ o zagonet ki , u ut vrđi vanj u podrijetla ove t aj anst vene upućeno-
sti, koj a j e bila temelj proročanst ava koja su se dosl ovno i spuni l a. "
Ove su izjave dane 1921. , kad su se predvi đanj a sadr žana u Pro-
tokolima tek počel a ispunjavati.
Koliko veću težinu ona imaju danas, kada je riječ o činjenicama
koje su se doslovno ispunile?
U tekstu Protokola dvije se riječi često ponavljaju. To su "goyi m"
i "agent ur". Prva riječ, sa značenj em "l j udska st oka", upot rebl j ava se
s pr ezi r om da bi označi l a ljude svih rasa i tradicija koji nisu članovi
Il umi nat a. Riječ "agent ur " odnosi se na cijelu organi zaci j u agenat a u
sl užbi Il umi nat a. Točni j e, odnosi se na i l umi ni st e koji djeluju kao
"savjetnici" i "specijalisti" u državnim i drugi m vodeći m institucijama.
Slijede isječci iz pri j evoda Protokola Vi ct ora Mar sdena:
224
Glavni plan
- 1 -
... Na stranu lijepe fraze, diskutirat ćemo o značenju svake misli:
usporedbama i dedukcijama osvijetlit ćemo činjenice.
Ono o čemu ću razgovarati je viđenje našeg sustava s dva gledišta: na-
šeg i gledišta goyima.
Treba napomenuti da većina ljudi ima loše instinkte, a manjina dobre,
tako da se najbolji rezultati u njihovu vođenju postižu nasiljem i prisilom, a
ne akademskim diskusijama. Svatko teži za moći, svatko bi rado postao
diktator, samo kad bi mogao, i zaista su rijetki oni koji ne bi bili u stanju
žrtvovati dobrobit sviju, samo da bi sebi osigurali dobit...
Politička sloboda je ideja, ali ne i činjenica. Ovu ideju treba znati
koristiti kad god to postane nužno, i s njom kao mamcem privući mase ljudi
u jednu stranku, da bi se rušila druga, koja je na vlasti. Taj je zadatak
utoliko lakši ako je opozicija zaražena idejom slobode, takozvanog liberali-
zma, i ako je spremna uložiti svoje snage za tu ideju. Ovdje počinje trijumf
naše teorije: opušteni vlastodršci odmah se, po zakonu života, nadomještaju
i okupljaju u drugom sastavu, jer slijepa većina države ne može jedan jedi-
ni dan postojati bez vodstva, a novo vodstvo jedva da je došlo na mjesto sta-
rog, a već je oslabljeno liberalizmom.
U našim danima sila koja je zamijenila one vladare koji su bili liberalni
je sila zlata. Nekad je bilo vrijeme kad je vladala vjera. Ideju slobode nemo-
guće je provesti u djelo, jer je nitko ne zna umjereno primijeniti. Dovoljno
je pustiti ljude da sami upravljaju neko vrijeme pa da se ta skupina pretvori
u neorganiziranu rulju...
Bez obzira da li se država sama istroši u svojim vlastitim grčevima ili
je njen unutrašnji nesklad dovede pod vlast vanjskih neprijatelja - u svakom
je slučaju gubitak neizbježan: u tome je naša snaga. Vlast kapitala, koja je
potpuno u našim rukama, pruža državi slamku za koju se ona, htjela ili ne,
mora uhvatiti; ako ne - tone na dno. . .
Da li je moguće nekom zdravom logičnom umu nadati se uspjehu u vod-
stvu masa uz pomoć razumnih savjeta i argumenata, kad se bilo kakva kon-
tradikcija ili protivljenje, koliko god besmisleni oni bili, mogu dogoditi, i
zadobiti veću potporu naroda, čije su moći rasuđivanja površne? Mase ljudi,
i ljudi u masama koji su vođeni samo bezvrijednim strastima, jadnim uvje-
renjima, običajima, tradicijom i sentimentalnim teorijama, žrtve su stranač-
kih neslaganja, koja sprječavaju bilo kakve dogovore, čak i one zasnovane
na savršeno razumnim argumentima...
Politika nema ništa zajedničko s moralom. Vladar koji se upravlja po
moralu nije vješt političar i zato je njegova vlast nestabilna. Onaj koji želi
vladati mora biti spreman na lukavstva i na uvjeravanja. Velike nacionalne
225
Des Griffin
kvalitete, kao iskrenost i poštenje, poroci su u politici jer ruše vladare
sigurnije i uspješnije od najmoćnijeg neprijatelja. Takve kvalitete trebaju
biti obilježja kraljevstva goyima, ali mi se nikako ne smijemo njima voditi...
Naša će vlast, u odnosu na sve moguće današnje klimave oblike vlasti,
biti uvjerljivija no bilo koja druga zato što će ostati nevidljiva do trenutka
kada toliko očvrsne da je više nikakvo lukavstvo neće moći potkopati.
Iz privremenog zla koje smo prisiljeni učiniti, izrodit će se dobrobit po-
stojane vlasti, koja će obnoviti pravilan tijek mašinerije nacionalnog života,
kojeg je liberalizam obezvrijedio. Rezultat opravdava sredstvo. U našim bi
planovima trebali obratiti pozornost ne toliko na to što je dobro i moralno,
koliko na to što je korisno i nužno. Pred nama je plan kroz koji se proteže
strategija od koje ne možemo odstupiti bez rizika da budemo svjedoci
propadanja nastojanja kroz mnoga stoljeća. Da bismo razradili zadovolja-
vajući plan djelovanja, nužno je uzeti u obzir podmuklost, mlitavost i nesta-
bilnost rulje, njihovu nesposobnost da razumiju i poštuju uvjete svog vlasti-
tog života ili svoju dobrobit. Treba shvatiti da je snaga rulje slijepa, nera-
zumna sila koja ne razmišlja i koja je uvijek podložna sugestijama s bilo
koje strane. Slijepi ne mogu voditi slijepe, a da ih ne odvedu u ponor; isto
tako, članovi rulje koji su na višem rangu od drugih, sve da su i primjer mu-
drosti, ako ne shvaćaju politiku, ne mogu biti vođe rulje a da ne odvedu ci-
jelu državu u propast...
Naša je lozinka - sila i uvjeravanje. Samo sila pobjeđuje u političkim
pitanjima, pogotovo ako je skrivena u talentima koji su državniku nužni.
Nasilje mora biti princip, a lukavost i moć uvjeravanja pravilo onih vlasti
koje ne žele svoje krune položiti pred noge neke druge sile. Zlo je jedini način
da se dođe do krajnjeg rezultata, dobra. Stoga ne smijemo oklijevati s
podmićivanjem, prijevarama i izdajama, kada to služi ostvarenju našeg kraj-
njeg cilja. U politici treba znati uzeti tuđu svojinu bez oklijevanja, ako time
osiguravamo poslušnost i suverenitet.
Naša država, koja je na putu mirnog osvajanja, ima pravo zamijeniti
užase rata manje primjetnim i prihvatljivijim smrtnim osudama, koje su
nužne da bi se održao teror koji je sklon rezultirati slijepom poslušnošću.
Pravedna, ali nemilosrdna žestina najveći je faktor snage države: ne samo
radi dobitaka, već i u ime dužnosti, zbog pobjede...
Jer u davnim smo vremenima bili među prvima koji su uzvikivali riječi
"Sloboda, Jednakost, Bratstvo" (slogan Francuske revolucije nap. prev.), če-
sto ponovljene riječi od tih dana glupih papagajskih ponavljanja birača, koji
su sa svih strana nasrnuli na te mamce i s njima odnijeli dobrobit svijeta,
istinsku osobnu slobodu, koja je prije bila tako dobro čuvana od utjecaja ru-
lje. Navodni mudraci goyima, intelektualci, nisu mogli stvoriti ništa iz
apstrakcije izgovorenih riječi; nisu primijetili proturječnost u njihovu
226
Glavni plan
značenju i njihovu međusobnu povezanost; nisu uvidjeli da u prirodi ne može
biti jednakosti, slobode, da je sama priroda stvorila raznolikost umova, ka-
raktera i kapaciteta, jednako nepromjenjivo kao što je stvorila uvjetovanost
njezinim zakonima; nikad nisu zastali kako bi shvatili da je rulja slijepa, da
su skorojevići izabrani iz nje u političkom smislu jednako slijepi kao i sama
rulja...
U svim su dijelovima svijeta riječi "sloboda, jednakost, bratstvo" rezul-
tirale našim napretkom, zahvaljujući našim slijepim agentima, cijelim le-
gijama onih koji su s entuzijazmom nosili naše zastave. A cijelo vrijeme te
su riječi nagrizale dobrobit goyima, dovodeći kraju mir i solidarnost i uni-
štavajući sve na čemu se temelje države goyima. Kako ćete poslije vidjeti, to
nam je pomoglo da dođemo do našeg trijumfa; između ostalog, to nam je
dalo mogućnost da odigramo našu glavnu kartu - uništenje privilegija, ili
drugim riječima, samog postojanja aristokracije goyima, soja društva koji je
bio jedina obrana koju su narodi i zemlje imali protiv nas. . .
Postizanje našeg trijumfa olakšala je činjenica da smo u odnosima s lju-
dima koje smo trebali mogli uvijek računati na najosjetljiviju stranu ljudskog
uma, na račun u banci, na pohlepu, na ljudsku nezasitnost materijalnim
dobrima; a svaka je od tih ljudskih slabosti sama po sebi dovoljna da
paralizira inicijativu, jer stavlja volju ljudi na raspolaganje onom tko je
kupio njihove aktivnosti.
-2-
S točnim osjećajem za ono što je ispravno, naš će međunarodni osjećaj
ispravnosti izbrisati nacionalni i zavladati državama s istom preciznošću s
kojom pravni sustav zemlje upravlja odnosima među svojim podanicima.
Administratori koje ćemo izabrati iz naroda, a čija će glavna karakteri-
stika biti pokorno služenje, neće biti osobe podučene umijeću upravljanja,
pa će lako postati pijuni u našim rukama, u rukama obrazovanih i produhov-
ljenih ljudi koji će im biti savjetnici, specijalisti odgajani od ranog djetinj-
stva da bi upravljali poslovima cijeloga svijeta. Kao što vam je dobro znano,
ti naši specijalisti u svrhu svog obrazovanja za vladare prikupljaju informa-
cije iz naših političkih programa i njihovih povijesnih lekcija, iz opservacija
o svakom prošlom događaju. Ono što vodi goyime nije praktična primjena
neprejudiciranih povijesnih opservacija, već teoretska rutina bez ikakva
kritičkog osvrta na rezultate koji iz nje proizlaze. Ne trebamo se zato na njih
obazirati - neka se zabavljaju dok ne dođe čas, ili žive na nadama novih
oblika ponavljanja prošlosti ili od sjećanja na sve u čemu su uživali. Neka
za njih to bude glavni dio onoga za što smo ih uvjerili da prihvate kao diktat
znanosti (teorije). Imajući taj cilj na umu, mi neprekidno, kroz naš tisak,
227
Des Griffin
podržavamo slijepu vjeru u te teorije. Intelektualci goyima hvalit će se svo-
jim znanjem, i bez njegove logičke potvrde upotrijebiti sve informacije koje
mogu dobiti iz znanosti, a koje su naši agentur specijalisti lukavo pripremili
u svrhu školovanja njihovih umova u smjeru koji nam odgovara.
Ni na trenutak nemojte pomisliti da su ove izjave prazne riječi: dobro
razmislite o uspjesima koje smo osigurali darvinizmu, marksizmu, ničeizmu.
Svima nama (iluministima), bez obzira na položaj, trebalo bi biti očito
kakav su razjedinjujući učinak ovi smjerovi imali na umove goyima...
U rukama današnjih država nalazi se velika sila koja utječe na mišljenje
ljudi, a to je tisak. Zadatak tiska je nastaviti ukazivati na potrebe koje se či-
ne nužnima, dati glas pritužbama ljudi, izražavati i stvarati nezadovoljstvo.
Kroz tisak se izražava snaga slobode govora, a ona je u našim rukama. Kroz
tisak smo došli do mogućnosti utjecaja, a istodobno ostali u sjeni; zahvalju-
jući tisku imamo zlato u svojim rukama, premda smo prošli kroz oceane
krvi i suza kako bismo do toga došli. Ali isplatilo se, iako smo žrtvovali
mnoge naše ljude. Svaka žrtva s naše strane u Božjim je očima vrijedna
tisuću goyima.
- 3-
Sustav zdjelica vage današnjih dana uskoro će se srušiti, jer smo ga i
napravili s određenim nedostatkom točnosti, kako bi vaga neprestano oscili-
rala, dok se ne istroši i ne dođe do prijelomne točke. Goyimi misle da su ga
spojili dovoljno čvrsto i cijelo vrijeme očekuju da će se zdjelice naći u rav-
noteži...
Da bismo naveli one koji teže za moći na zloupotreba položaja, posta-
vili smo sve snage u opoziciju jedne prema drugima, slamajući njihove libe-
ralne težnje prema samostalnosti. U tom smo smjeru djelovali na svaki oblik
udruživanja, naoružali sve stranke i postavili vlast kao cilj svake ambicije.
Od država smo napravili gladijatorske arene gdje se vodi borba oko mno-
štva nejasnih pitanja... Još malo, i neredi i bankroti bit će sveopći...
Neiscrpno brbljanje tajni pretvorilo se u govornička natjecanja na za-
sjedanjima parlamenata i upravnih odbora. Hrabri novinari i beskrupulozni
pisci pamfleta dnevne su žrtve izvršnih dužnosnika. Zloupotreba položaja
bit će posljednja kap u pripremi rušenja svih institucija. Pod udarcima po-
bješnjele rulje sve će biti razoreno.
Svi ljudi teško rade, vezani željom za moći više no što su ikada bili ve-
zani u ropstvu ili kmetstvu; s njima se nekako i mogu nositi, i od njih se na
ovaj ili onaj način osloboditi, ali od nestašica nikada neće moći pobjeći. U
ustave smo uključili takva prava koja masama izgledaju kao fiktivna, a ne
stvarna prava. Sva ta "ljudska prava" mogu postojati samo kao ideja, ideja
228
Gl avni plan
koja nikada ne može biti ostvarena u stvarnom životu. Što znači radniku
proleteru, iscrpljenom od teška posla, slomljenom svojom sudbinom, ako
govornici dobiju pravo brbljati, ako novinari dobiju pravo objaviti bilo kak-
vu glupost, jednako kao i nešto kvalitetno, kada proletarijat nema druge ko-
risti od ustava osim onih jadnih ostataka koje im bacamo s naših stolova kao
nagradu za njihove glasove kojima mi diktiramo, koji idu u korist ljudi koje
dovodimo na vlast, sluga našeg agentura...
Pojavljujemo se na sceni kao tobožnji spasitelji radnika od ovog potla-
čivanja kada predlažemo da uđu u redove naših vojski - socijalista, anarhista,
komunista - kojima stalno dajemo potporu u skladu s navodnom vladavinom
bratstva (solidarnošću čovječanstva), našeg socijalnog masonstva. Aristokra-
ciji, kojoj je zakonom osigurano uživanje u radu radnika, bilo je u interesu da
radnici budu dobro hranjeni, zdravi i jaki. Nama je u interesu upravo suprotno
- nestajanje, ubijanje GOYIMA. Našoj je snazi kronično potrebna neishra-
njenost i fizička slabost radnika jer sve to rezultira time da je on rob naše
volje te da neće u sebi pronaći dovoljno snage ni energije suprotstaviti se
našoj volji. Glad daje veću moć kapitalu nad radnicima nego što su je kra-
ljevi davali aristokraciji.
Nestašicama te zavišću i mržnjom koje ih prate, upravljat ćemo ruljom
i njihovim rukama zbrisati s lica zemlje sve koji nam stanu na put.
Kad kucne čas da naš gospodar (Sotona, vidi str. 79) cijeloga svijeta
bude okrunjen, iste te ruke zbrisat će sve što bi tome moglo biti smetnja.
Goyimi su izgubili naviku razmišljanja ako njima ne upravljaju suge-
stije naših specijalista. Stoga oni ne uviđaju potpunu nužnost onoga što
ćemo mi, kada naše kraljevstvo dođe, odmah prihvatiti, a to je sljedeće: od
vitalne je važnosti u školama podučavati jedno jednostavno znanje, temelj
svih znanja - znanje o strukturi ljudskog života, socijalnog postojanja, koje
zahtijeva podjelu rada i, posljedično, podjelu ljudi na klase i društvene slo-
jeve. Nužno je da svi znaju kako zbog različitih predmeta na koje su ljud-
ske aktivnosti usmjerene, ne može biti jednakosti, kako onaj koji svojim po-
stupkom ugrozi cijelu zajednicu ne može biti jednako odgovoran pred zako-
nom kao i onaj koji ne pogađa nikoga osim svoje časti. Istinsko znanje o
strukturi društva, u čije tajne goyime ne upućujemo, svim bi ljudima po-
kazalo da upravljanje i rad moraju ostati unutar određenih struktura, i da oni
ne smiju postati uzrokom ljudske patnje koja bi proizašla iz obrazovanja ko-
je nije u skladu s poslom koji su pojedinci pozvani obavljati. Nakon temelj-
ne studije ovog znanja, ljudi bi se dobrovoljno pokoravali vlasti i prihvaćali
one pozicije koje bi im se u državi dodijelile. Sadašnje stanje znanja je tak-
vo, u skladu s uputama koje smo dali, da ljudi bezrezervno vjerujući tisku -
zahvaljujući svom neznanju i šaptanim uputama koje ih trebaju zavesti -
229
Des Griffin
njeguju slijepu mržnju prema svim oblicima za koje drže da su iznad njih,
jer ne razumiju klase i društvene slojeve.
Ovu će mržnju dalje pothranjivati i učinci gospodarske krize, koja će
zaustaviti trgovinu burze i zamrznuti industriju. Stvorit ćemo svim tajnim
metodama koje su nam poznate, i uz pomoć zlata, koje je sve u našim ruka-
ma, univerzalnu gospodarsku krizu, u kojoj ćemo istodobno izbaciti na ulice
svu rulju radnika, u svim zemljama Europe. Ta će rulja s oduševljenjem kre-
nuti u prolijevanje krvi onih kojima su, u svom jednostavnom neznanju, od
malih nogu zavidjeli i čiju će imovinu sada biti u prilici opljačkati.
"Naše" neće dirnuti jer će nama trenutak napada biti poznat i poduzet
će se mjere da se zaštitimo.
Objasnili smo da će progres dovesti sve goyime pod vlast razuma. Naš
despotizam bit će upravo to; mudro upravljanom žestinom smirit će se svi
nemiri i sve će se institucije izliječiti od liberalizma.
Kad je narod vidio da su sve vrste ustupaka i popuštanja dopušteni u
ime slobode, zamišljao je sebe kao suverenog gospodara i nagrnuo je na
svoj put do moći. Ali, naravno, kao i svaki drugi slijepac, naletio je na pre-
preku, bezglavo je tražio vodstvo, nikad nije bio u stanju vratiti se u neka-
dašnje prilike i položio je svoje ovlasti pred naše noge. Sjetite se Francuske
revolucije, kojoj smo mi dali ime "velika": tajne njenog pripremanja dobro
su nam poznate, j er ona je u potpunosti naše djelo...
I tako ljudi osuđuju ispravne i oslobađaju krive, sve više uvjereni kako
mogu činiti što god ih je volja. Zahvaljujući takvom stanju stvari, ljudi raza-
raju svaku stabilnost i stvaraju nered na svakom koraku.
-4-
... Tko i što je to u stanju zbaciti nevidljivu silu? A upravo je to ono
što je naša sila. Pogansko masonstvo slijepo nam služi kao paravan, ali plan
naše akcije, čak i mjesto njenog održavanja, za sve ljude ostaje nepoznani-
ca.
No čak i sloboda može biti bezazlena i naći svoje mjesto u državnom
gospodarstvu, bez prijetnje za dobrobit naroda, ako počiva na vjeri u Boga,
na bratstvu ljudskosti, nepovezana s konceptom jednakosti, koji negiraju
sami zakoni stvaranja, jer se oni temelje na podčinjenosti. S takvom vjerom
narodom bi se moglo upravljati sustavom župa, i zadovoljno bi i ponizno
koračao pod vodstvom svog duhovnog pastora pokoravajući se Božjoj volji
Boga na zemlji. Ovo je razlog zbog kojeg je za nas nužno potkopati svaku
vjeru, iz umova GOYIMA istrgnuti sam princip božanstva i duhovnog, a na
njegovo mjesto staviti proračune i materijalna dobra.
230
Gl avni plan
Kako ne bismo goyimima dali priliku da misle i zaključuju, njihovi
umovi moraju biti okrenuti prema industriji i trgovini. Na taj će način sve
države biti obuzete potragom za materijalnim dobrima, i u toj utrci neće pri-
mijetiti svog zajedničkog neprijatelja. Da bi sloboda mogla jedanput zauvi-
jek uništiti zajednice goyima, moramo marljivost zasnovati na špekulacija-
ma: rezultat toga će biti da će ono što se iz zemlje izvuče marljivošću pro-
kliziti kroz prste i pripasti tajanstvenim, odnosno našim klasama.
-5-
Potaknut ćemo pojačanu centralizaciju države, da bi nam sve snage
društva pale u ruke. Novim ćemo zakonima regulirati sve akcije političkog
života naših podanika. Ti će zakoni uklanjati jednu za drugom sve ovlasti i
slobode koje su goyimi dopuštali, i naše će kraljevstvo odlikovati despo-
tizam takvih fantastičnih proporcija da će u svakom trenutku na bilo kojem
mjestu u svijetu biti u poziciji zbrisati goyima koji bi nam se suprotstavio
riječju ili djelom. Reći će vam da takav despotizam o kakvom vam govorim
nije u skladu s današnjim napretkom, ali ja ću dokazati da jest.
U vrijeme kad su ljudi na kraljevska prijestolja gledali kao na jasnu
manifestaciju Božje volje, bez prigovora su se pokoravali despotizmu kra-
ljeva: ali od trenutka kad smo u njihove umove usadili klicu koncepta njiho-
vih vlastitih prava, počeli su na kraljeve gledati kao na obične smrtnike. Sve-
to pomazanje Božjih izabranika u očima naroda spalo je s kraljevskih glava,
a kad smo ih olakšali za njihovu vjeru u Boga, snaga vlasti bačena je na ulicu,
u obliku vlasništva, koje smo uzeli mi sami.
Nadalje, umjetnost manipuliranja masama i pojedincima, kroz pametno
smišljene teorije i prazne riječi, kontroliranje života svim mogućim smi-
calicama, od kojih goyimi ne razumiju ništa, također pripada specijalistima
našeg administrativnog mozga. U ovim vještinama koje smo utemeljili na
promatranjima, analizama i finim proračunima, nemamo premca, jednako
kao i u izradi nacrta političkih akcija i našoj jednosložnosti...
Neko bi nam se vrijeme mogla uspješno odupirati koalicija GOYIMA
cijeloga svijeta: ali od te nas opasnosti štiti razdor koji postoji među njima,
čiji su korijeni toliko duboki da ih je sada nemoguće prijeći. Suprotstavili
smo jedne drugima osobne i nacionalne račune goyima, religiozne i rasne
mržnje, koje smo razbuktali do velikih razmjera u posljednjih dvadeset
stoljeća. To je razlog što ne postoji nijedna država koja bi dobila pomoć
kada bi pružila ruku, jer svatko od njih mora imati na umu da bi bilo kakav
sporazum protiv nas bio za njih kontraproduktivan. Previše smo jaki - naša
je moć nepobjediva. Države ne mogu postići ni beznačajan privatni
dogovor, a da mi potajno nemamo prste u tome...
231
Des Griffin
Da bi kapital nesputano kružio, mora postojati mogućnost uspostavlja-
nja monopola u industriji i trgovini: ovo se već potajno događa u svim
dijelovima svijeta. Ova sloboda dat će političku snagu onima u industriji, a
to će pomoći u potlačivanju masa. Danas je važnije razoružati ljude nego ih
voditi u rat; važnije je u našu korist iskoristiti razbuktale strasti, nego
obuzdavati njihovu vatru; važnije je uloviti korak i interpretirati tuđe ideje u
našu korist, nego ih istrebljivati. Glavni se zadatak našeg djelovanja sastoji
u ovom: oslabiti javno mnijenje kritikama; odvesti ga od ozbiljnih razmišlja-
nja kojima je cilj stvaranje otpora; omesti moć razmišljanja uvlačenjem u
prividne sukobe praznom rječitošću.
U svim su razdobljima narodi svijeta, kao i pojedinci, prihvatili riječi
umjesto djela, jer ih zadovoljava predstava, i rijetko zastanu da bi primije-
tili da li obećanja dana u javnoj areni prati izvedba. Stoga ćemo osnovati
institucije koje će izvoditi predstave i davati rječiti dokaz svojeg doprinosa
razvoju.
Preuzet ćemo liberalnu fiziologiju svih stranaka, svih smjerova i toj
ćemo fiziologiji dati glas govornika, koji će govoriti toliko mnogo da će po-
trošiti strpljivost slušatelja i izazvati zgražanje prema govornicima.
Da bismo javno mnijenje dobili u svoje ruke, moramo ga dovesti u sta-
nje zbunjenosti, dajući sa svih strana toliku količinu kontradiktornih izjava,
i to toliko dugo da GOYIMI izgube razum u labirintu i dođu do zaključka
kako je najbolje nemati nikakav politički stav, te da je ta materija jasna sa-
mo onom tko vodi narod.
Ovo je prva tajna.
Druga tajna bitna za uspjeh naše vladavine sadržana je u sljedećem: do-
vesti do takvih krajnosti nacionalne mane, navike, strasti, uvjete građanskog
života, da više nitko neće znati svoje mjesto u kaosu, koji će rezultirati tako
Što će na kraju ljudi biti nesposobni razumjeti jedni druge. Ova će nam mje-
ra također poslužiti u drugom pogledu, tako da posijemo razdor među svim
strankama, da raselimo sve kolektivne snage koje nam se još uvijek ne žele
pokoriti i da obeshrabrimo bilo kakvu privatnu inicijativu koja bi u bilo ko-
joj mjeri mogla ugroziti naše poslove.
Nema ničeg opasnijeg od privatne inicijative; iza nje se nalazi duh, tak-
va inicijativa može učiniti više no milijuni ljudi među kojima smo posijali
razdor. Moramo voditi obrazovanje goyima tako da, kad god naiđu na situ-
aciju kada je inicijativa nužna, samo rašire ruke u očajnoj nemoći. Napetost
koja rezultira nedjelovanjem, iscrpljujuća je kad se susretne sa slobodom
drugih. Iz ovog sukoba nastaje teški moralni šok, razočaranje, promašaji.
Svim ovim sredstvima toliko ćemo iscrpiti GOYIME da će biti prisiljeni
ponuditi nam takvu međunarodnu vlast kakva će nam omogućiti da bez ikak-
vog nasilja postupno skupimo sve države svijeta u jednu super-državu. Na
232
Gl avni pl an
mjesto današnjih vladara postavit ćemo ljude koji će biti administracija su-
per-države. Poput krakova, njihove će se ruke pružati u svim smjerovima, a
njihova će organizacija biti takvih kolosalnih dimenzija da neće moći ne us-
pjeti u pokoravanju svih svjetskih država.
-6-
Naš cilj je da industrija iscrpi radnu snagu i kapital zemlje, i spekula-
tivnim načinima prebaci sva sredstva svijeta u naše ruke, tako da goyimi
budu svedeni na razinu proletarijata. Tada će se goyimi pred nama pokloniti,
ako ni zbog čega drugog, onda da dobiju pravo na postojanje... Povećat
ćemo plaće koje, međutim, neće donijeti nikakav napredak radnicima, jer
ćemo istodobno povećati cijene osnovnih proizvoda nužnih za život, prav-
dajući se da je to povezano s padom poljoprivrede i stočarstva; zatim ćemo
umješno i duboko potkopati proizvodne pogone, navikavajući radnike na
anarhiju i pijanstvo, a istodobno ćemo poduzeti sve mjere da izbrišemo s
lica zemlje sve školovane snage GOYIMA.
Da se ne bi dogodilo da GOYIMI shvate pravo stanje stvari prije nego
što bude vrijeme, sve ćemo zamaskirati tobožnjom željom da služimo
radničkoj klasi i velikim principima političkog gospodarstva, o kojima naše
gospodarske teorije šire energičnu propagandu.
-7-
Povećanje naoružanja, povećanje policijskih snaga - osnovne su stvari
za ispunjenje spomenutih planova. Ono što moramo postići je da u svim
državama svijeta pokraj nas budu mase proletarijata, da nekoliko milijuna-
ša, policija i vojska budu posvećeni našim ciljevima.
Moramo biti u poziciji na svaku opoziciju u nekoj zemlji, koja nam se
usudi suprotstaviti, moći odgovoriti ratom s njom i njenim susjedima; ako bi
se ti susjedi udružili protiv nas, moramo odgovoriti općim ratom.
Osnovni faktor uspjeha u politici je tajnost njenog djelovanja; svijet se
ne mora složiti s djelima diplomacije.
Moramo prisiliti vlade goyima da poduzmu akciju u smjeru koji odgo-
vara našem općem planu koji se već približava željenom ishodu, onim što
ćemo predstaviti kao javno mnijenje, kojim tajno upravljamo pomoću tzv.
"velike sile" - tiska, koji je, uz par iznimaka koje se mogu zanemariti, već u
cijelosti u našim rukama.
Da bismo ukratko rezimirali naš sustav držanja europskih vlada goyima
u šahu, pokazat ćemo našu snagu jednoj od njih terorističkim akcijama, a
svima ćemo, ako dopustimo mogućnost općeg ustanka protiv nas, odgovoriti
oružjem SAD-a, Kine ili Japana.
233
Des Griffin
-8-
Moramo se naoružati svim oružjima koja bi naši neprijatelji mogli
upotrijebiti protiv nas. Moramo pronaći najfinije nijanse i finese u zakoniku,
za one slučajeve gdje ćemo morati izreći presude koje bi se mogle činiti
nenormalno drske i nepravedne. Stoga je bitno da te rezolucije budu izraže-
ne na takav način da se čine najuzvišenijim moralnim principima pretoče-
nim u legalnu formu. Naše vodstvo mora se okružiti svim civilizacijskim
snagama među kojima će djelovati. Okružit će se publicistima, pravnicima,
administratorima, diplomatima i, napokon, osobama koje su prošle naš su-
per-obrazovni trening u našim specijalnim školama (Gordonstoun, Škotska,
itd.). Ove osobe bit će upućene u sve tajne socijalne strukture, znat će sve
jezike pisane političkim rječnikom i abecedom; bit će upoznati s cijelom
ljudskom unutrašnjošću, sa svim osjetljivim ljudskim žicama na kojima će
svirati.
Te su žice proizvodi uma goyima, njihove težnje, nedostaci, poroci i
kvalitete, osobitosti klase i društvenog soja. Nije potrebno napominjati da
nadareni pomoćnici vlasti o kojima govorim neće biti izabrani među goyi-
mima, koji su naviknuti obavljati svoj administrativni posao ne razmišljajući
o tome koji je njegov cilj, i nikada ne uzimaju u obzir za što je on potreban.
Administratori goyima potpisuju papire bez čitanja, a rade ili iz milosrđa ili iz
ambicije...
Kroz neko vrijeme, kad više ne bude rizika u povjeravanju odgovornih
službi u našim državama našoj braći (iluministima), dat ćemo ih u ruke lju-
dima čija su prošlost i reputacija takvi da je između njih i običnih ljudi og-
romna razlika, osobama koje će, ako ne budu poslušne, morati odgovarati
pred zakonom ili jednostavno nestati - tako će biti prisiljeni braniti naše
interese do zadnjeg daha.
-9-
Nema nikakvih zapreka koje bi ograničavale našu aktivnost. Naša
super-država postoji u sasvim legalnim uvjetima koji su opisani u prihva-
ćenoj terminologiji energičnom i snažnom riječju - diktatura. U poziciji sam
vam kazati čiste savjesti kako ćemo, kad za to dođe vrijeme, mi zakonodav-
ci donositi presude i osude, ubijati i pošteđivati. Mi smo, kao glava svih
naših trupa, na samom kormilu. Vladamo snagom volje, jer u našim su ru-
kama ostaci nekada moćne stranke koju smo pobijedili. A oružje u našim
rukama su bezgranične ambicije, vatrena gramzivost, nemilosrdna osvetolju-
bivost, mržnja i pakost.
234
Gl avni plan
Od nas kreće teror koji sve prožima. U našim su redovima ljudi svih uvje-
renja, svih doktrina, nadolazeći monarsi, demagozi, socijalisti, komunisti i
utopijski zanesenjaci svih vrsta. Sve smo ih usmjerili prema jednom zadatku:
svatko od njih podriva zadnje ostatke vlasti i nastoji zbaciti dosadašnji oblik
poretka.
Ova djela stavljaju sve zemlje na muke; one teže miru i spremne su za
njega sve žrtvovati, ali mi im nećemo dati mira sve dok otvoreno ne priznaju
našu međunarodnu super-državu, i to s pokornošću.
Ljudi su digli veliku galamu oko nužnosti rješavanja pitanja socijaliz-
ma putem međunarodnog dogovora. Njihova stranačka podjela bacila ih je
u naše ruke, jer da bi se ispunila nastojanja, treba imati novaca, a sav je
novac u našim rukama...
Na taj način slijepa snaga naroda postala je našom potporom, a mi smo
jedini koji im možemo osigurati vođu i, naravno, usmjeriti ih putem koji vodi
našem cilju...
Da ne bismo uništili institucije goyima prijevremeno, pristupili smo im
spretno i istančano i uzeli u ruke krajeve niti koje pokreću njihov mehani-
zam. Ove su niti raspoređene strogo, ali pravedno; zamijenili smo ih kao-
tičnom dozvolom liberalizma. Naše su ruke u administraciji pravosuđa, u
provođenju izbora, u tisku, ljudskim slobodama, no uglavnom u školstvu i
odgoju, koji su kameni temeljci slobode.
Zaveli smo, zbunili i pokvarili mladež goyima odgajajući ih po principi-
ma i teorijama za koje znamo da su pogrešne, iako smo mi ti koji smo ih
uveli.
Iznad postojećih zakona, bez da smo ih bitno mijenjali, tako da smo ih
samo iskrivili u proturječnost različitih tumačenja, stvorili smo nešto po
rezultatima grandiozno. Ovi rezultati očituju se prije svega u činjenici da su
tumačenja zamaskirala zakone: nakon toga su ih i potpuno skrila od očiju
vlada, zahvaljujući činjenici da se ništa ne može izvući iz zamršene mreže
zakonodavstva.
Ovo je korijen teorije, naravno, arbitraže.
Mogli biste reći da će goyimi, ako shvate što se događa prije no što za
to bude vrijeme, ustati s oružjem protiv nas; ali na Zapadu smo za taj slučaj
pripremili takav potez strašnog terora da će i najhrabrija srca drhtati - pod-
zemne željeznice metropola, ti podzemni hodnici koji će, prije nego što dođe
vrijeme, biti uvedeni pod sve prijestolnice, i iz kojih ćemo te prijestolnice
dignuti u zrak zajedno sa svim njihovim organizacijama i arhivima.
235
Des Griffin
-10-
Kad postignemo naš cilj, reći ćemo raznim ljudima: "Sve je krenulo
potpuno po zlu, svima je dosta patnje. Uklanjamo te razloge vaših muka -
nacionalnosti, granice, razlike u novcu. Slobodni ste, naravno, osuditi nas, no
može li ta osuda ikako biti pravedna prije nego što uopće probate ono što vam
nudimo?"... Tada će nas rulja slaviti i nositi nas na rukama u jednoglasnoj
provali nada i očekivanja. Glasovanje, koje smo učinili instrumentom koji
će nas dovesti do svjetskog prijestolja, učeći čak i najmanje ljudske za-
jednice da glasuju posredstvom okupljanja i grupnih dogovora, poslužit će
tada svojoj svrsi i zadnji put odigrati svoju ulogu u jednoglasnoj želji da se
s nama zbliže prije nego što nas osude.
Da bismo to osigurali, moramo sve dovesti na glasovanje, bez obzira
na klasu i kvalifikacije, tako da dobijemo apsolutnu većinu, koju nam ne bi
mogle dati obrazovane klase posjednika. Tako ćemo, usađujući svima osjećaj
vlastite važnosti, uništiti osjećaj važnosti obitelji kod goyima i njezine
odgojne važnosti, te otkloniti mogućnost da se pojedini umovi odcijepe, jer
rulja kojom ćemo upravljati neće im dopustiti da istupe čak ni da bi ih sa-
slušali; ona je naviknuta slušati samo nas, koji je plaćamo za pozornost i
poslušnost. Tako ćemo stvoriti snažnu, slijepu silu koja nikada neće biti
sposobna pokrenuti se bilo kuda bez vodstva naših agenata postavljenih na
njeno čelo kao vođe rulje...
Kad smo u državne organizme ubacili otrov liberalizma, cijeli njihov
politički sklop doživio je promjenu. Države su zaražene smrtnom bolešću
što truje krv. Sve što nam preostaje je pričekati kraj njihovih smrtnih ago-
nija...
Kako bismo osigurali rezultat naših planova, organizirat ćemo izbore
koji će na vlast dovesti predsjednike koji u svojoj prošlosti imaju neku ta-
mnu, neotkrivenu mrlju, neku "Panamu" ili nešto slično - tada će oni posta-
ti povjerljivi agenti za ispunjavanje naših planova, iz straha da se ne otkrije
njihova prošlost i iz prirodne želje svakoga kome je dana vlast, da zadrži
privilegije, prednosti i časti koje su povezane sa službom predsjednika. Za-
stupnici će prikrivati, štititi i birati predsjednike, ali bit će im oduzeta moć
izabirati nove ljude ili mijenjati zakone, jer će te ovlasti biti dane nama od
strane predsjednika, naših marioneta. Naravno, tada će autoritet predsjednika
postati metom svih mogućih napada, no mi ćemo mu osigurati sredstvo
samoobrane u obliku obraćanja narodu, da donese odluku koja će biti iznad
odluke njihovih predstavnika, drugim riječima, obratit će se istom onom našem
slijepom robu - većini rulje. Neovisno od toga, dat ćemo predsjedniku pravo
da proglasi ratno stanje. To ćemo pravo opravdati time da predsjednik, kao
vrhovni vojni zapovjednik, mora imati cijelu vojsku na raspolaganju u
236
Gl avni plan
237
slučaju potrebe obrane ustava republike, pravo koje mu pripada kao odgo-
vornom predstavniku tog ustava.
Sasvim je shvatljivo da će u tim uvjetima ključevi moći biti u našim ru-
kama i da nitko osim nas neće više upravljati snagom zakonodavstva...
No vi vrlo dobro znate da je, ako želimo ostvariti naše težnje u svim
državama, nužno u svima njima pokvariti odnose naroda i vlasti, tako da pot-
puno izbrišemo humanost prezirom, mržnjom, borbom, zavišću, čak i mučenji-
ma i izgladnjivanjem, uvođenjem bolesti (AIDS?) i nestašica, tako da GOYI-
MI ne vide drugog izlaza do bijega u sigurnost naše potpune suverenosti u
novcu i svemu ostalom.
Ali ako svijetu damo predah, trenutak koji čekamo teško da će ikada
doći.
-11-
Ovo je dakle, program našeg novog ustava. Stvarat ćemo zakon, prav-
du i sudstvo (1), prerušene u prijedloge zakonodavnim tijelima (2), dekre-
tima predsjednika, pod krinkom općih propisa, naredbama ministara pod
krinkom zaključaka senata i rezolucija državnog vijeća (3), a u slučaju da se
za to stvori prilika - kroz državnu revoluciju... Ono što želimo je da, od
prvog trena javne objave, dok su narodi svijeta još zapanjeni postignutom
revolucijom, još uvijek u strahu i neizvjesnosti, jednom za svagda shvate da
smo toliko jaki, toliko nadmoćni i prepuni snage da ih ni u kojem slučaju
nećemo uzeti u obzir, da smo daleko od obraćanja bilo kakve pozornosti na
njihove želje i mišljenja, da smo spremni i sposobni neodoljivom snagom
bilo gdje i bilo kada skršiti svako izražavanje želja ili mišljenja, da smo
jednim potezom došli do svega što smo željeli i da ni u kom slučaju ne na-
mjeravamo dijeliti našu vlast s njima... Tada će oni u drhtavom strahu pred
svime zatvoriti oči i zadovoljiti se time da pričekaju svoju sudbinu.
Goyimi su stado ovaca, a mi smo njihovi vuci. A znate li što se događa
kad se vuci dočepaju stada?...
Postoji još jedan razlog zbog kojeg će zatvarati oči: jer ćemo im stalno
obećavati da ćemo im vratiti njihove slobode, čim uklonimo sve neprijatelje
mira i ukrotimo sve stranke...
Nije vrijedno ni spomenuti koliko će dugo čekati na povratak svojih
sloboda...
Des Griffin
-12-
Riječ "sloboda", koju se može tumačiti na više načina, mi definiramo
ovako:
Sloboda je pravo da se radi ono što zakon dopušta. Ovo tumačenje te
riječi bit će u pravo vrijeme nama korisno, jer će sve slobode biti u našim
rukama, jer će zakoni podržavati ili stvarati ono što odgovara našem gore
navedenom programu.
S tiskom ćemo se nositi na sljedeći način: Kakvu on danas ima ulogu?
Služi tome da uzburka ili raspali one strasti koje pogoduju našem cilju, ili
služi sebičnim stranačkim ciljevima. Često je prazan, nepravedan, podmu-
kao i većina javnosti nema ni približnu ideju kojim on ciljevima zapravo
služi. Mi ćemo ga osedlati i zauzdati čvrstom rukom; isto ćemo učiniti sa
svim izdavačkim proizvodima, jer kakva bi bila korist riješiti se napada tiska
ako bismo ostali ciljem napada pamfleta i knjiga?...
Nijedna objava neće stići do javnosti bez kontrole. Već sada smo posti-
gli to da se u urede nekoliko agencija slijevaju vijesti iz gotovo svih
dijelova svijeta. Te će agencije biti potpuno u našoj kontroli i objavljivati
samo ono što im mi kažemo.
Ako smo već sad uspjeli opsjesti umove zajednica goyima u tolikoj
mjeri da su blizu toga da na svjetske događaje gledaju kroz naočale koje
smo im mi stavili na nos; ako već sad ne postoji nijedna država u kojoj nam
je zapriječen pristup onome što goyimi u svojoj gluposti zovu državnim
tajnama, kakva će tek biti naša pozicija kad budemo priznati vrhovnim
vladarima svijeta, na čelu s našim kraljem cijeloga svijeta...
Svi takozvani liberali su anarhisti, ako ne djelom, onda bar donekle
mišlju. Svatko je od njih u potrazi za fantomom slobode i stalno upada u zlo-
porabu te slobode, to jest u anarhiju protestiranja radi samog protesta...
Uspostavit ćemo ono što će se svima činiti kao opozicija, koja će ba-
rem po jednoj od svojih karakteristika izgledati kao naša sama suprotnost.
Naši će pravi neprijatelji prihvatiti svim srcem ovu simuliranu opoziciju kao
svoju vlastitu i pokazati nam svoje karte.
Sve naše novine bit će svih mogućih usmjerenja - aristokratskih, repu-
blikanskih, revolucionarnih, čak anarhističnih - toliko dugo, naravno, dok
postoji ustav... Poput indijskog božanstva Višnua, imat će stotinu ruku, i
svaka od njih imat će prst na jednom javnom mnijenju. Kad se puls ubrza, te
će ruke voditi mnijenje u smjeru naših planova, jer uzbuđeni pacijent gubi
svu moć procjene i lako potpada pod sugestiju. One budale koje će misliti
da objavljuju mišljenje svoje stranke, objavljivat će naše mišljenje, ili bilo
koje mišljenje koje nam odgovara. U jalovu uvjerenju da podržavaju svoju
stranku, zapravo će podržavati zastavu koju im mi objesimo...
238
Gl avni plan
Ti će napadi na nas također poslužiti i drugoj svrsi, naime da naši po-
danici budu uvjereni u postojanje potpune slobode govora i daju našim agen-
tima priliku da potvrde kako su svi oni koji nam se protive beznačajni brb-
ljavci, jer nisu u stanju pronaći nikakve važnije primjedbe na naš poredak.
Metode ovakve organizacije, nevidljive očima javnosti, no apsolutno
sigurne, procijenjene su kao najbolje u skretanju pozornosti i povjerenja
javnosti na stranu vlasti. Zahvaljujući takvim metodama bit ćemo u poziciji,
ovisno o potrebi, uzbuditi ili umiriti javno mnijenje u političkim pitanjima,
uvjeriti ili zbuniti, objavljujući sad istinu, sad laž, činjenice ili njihove
suprotnosti, ovisno o tome da li će biti dobro ili loše primljene, uvijek vrlo
oprezno ispitujući tlo prije nego što napravimo korak... Naš će trijumf nad
našim protivnicima biti siguran jer oni, zahvaljujući već spomenutim meto-
dama, neće imati na raspolaganju tisak u kojem će moći potpuno i napokon
izraziti svoje mišljenje. Nećemo ih čak morati ni pobijati, osim vrlo po-
vršno.
Ove probne pucnjeve koje ćemo ispaliti u tisak, u slučaju potrebe opo-
vrgnut će naši poluslužbeni organi...
Kada budemo u razdoblju novog režima, tranzicijskog u našem preuzi-
manju potpune vlasti, ne smijemo dopustiti nikakva otkrića tiska ili bilo ka-
kav oblik javnog nepoštenja; vrlo je bitno da se vjeruje kako je novi režim
tako savršeno sve zadovoljio, kako je čak kriminal nestao...
Slučajevi manifestacije kriminala moraju ostati poznati samo žrtvama i
slučajnim svjedocima - nikome više.
Dnevna potreba za kruhom prisilit će goyime da budu tihi i ponizni
sluge. Agenti iz tiska iz redova goyima na našoj strani, na naš će mig ras-
pravljati o bilo čemu što nama ne odgovara, izravno objaviti u službenim
dokumentima, a mi ćemo u međuvremenu, usred buke koja se podigla, jed-
nostavno provesti mjere koje nam odgovaraju i onda ih ponuditi javnosti
kao činjenično stanje. Nitko se neće usuditi zahtijevati ukinuće nečega što je
jednom ostvareno, to više jer će to biti prikazano kao napredak... A tisak će
odmah skrenuti pozornost na nova pitanja (nismo li naučili ljude da uvijek
traže nešto novo?). . .
Kako bismo odvratili pozornost ljudi koji bi mogli biti opasniji od po-
litičkih diskusija, sada ističemo ono što nazivamo novim političkim pita-
njima, to jest, pitanjima industrije. O ovim pitanjima neka diskutiraju koliko
god žele! Mase su pristale biti neaktivne, odmaknuti se od onog što drže
političkom aktivnošću (što smo ih istrenirali, kako bismo ih mogli upotrije-
biti kao sredstvo u borbi protiv vlada goyima) samo pod uvjetom da im se
pronađe nova preokupacija, u kojoj im je ponuđeno nešto što izgleda kao isto
političko nastojanje.
239
Des Griffin
Da mase same ne bi otkrile naše namjere, dodatno ćemo im odvratiti
pozornost zabavama, igrama za razbibrigu, strastima, zabavnim parkovima...
Uskoro ćemo kroz tisak početi promovirati natjecateljski duh u umjetnosti i
svim vrstama sportova; ovi će interesi napokon odvratiti njihove misli od
pitanja na koja bismo morali odgovoriti. Kako će biti sve više odviknuti od
razmišljanja i zauzimanja vlastitih stavova, ljudi će početi govoriti našim
jezikom, jer ćemo im samo mi nuditi nove smjernice razmišljanja... narav-
no, kroz osobe čija odanost nama neće biti u pitanju.
Uloga koju su odigrali liberali, utopijski sanjari, napokon će biti odi-
grana kad naša država bude priznata. Do tada će nastaviti raditi u našu
korist. Stoga ćemo nastaviti upućivati njihove umove na jalove koncepcije
fantastičnih teorija, novih i navodno naprednih; jer nismo li s potpunim
uspjehom goyima napunili prazne glave napretkom, dok među njima nije
ostao nijedan um sposoban shvatiti da ova riječ skriva odmak od istine u svim
slučajevima osim u materijalnom napretku, jer je istina jedna, a u njoj nema
mjesta napretku. Napredak, kao varava ideja, služi skrivanju istine, tako
da ona nije poznata nikome osim nama, Božjim izabranicima, njegovim čuva-
rima.
Kada dođemo do našeg kraljevstva, naši će govornici tumačiti velike
probleme koji su potresli čovječanstvo, da bi ga na kraju doveli do naše bla-
gotvorne vlasti.
Tko će ikada posumnjati da smo svim ovim narodima manipulirali u
skladu s političkim planom koji nitko nije ni naslutio tijekom mnogih stolje-
ća?
-14-
...Beskorisne promjene oblika vlasti koje smo poticali kod GOYIMA
kada smo potkopavali strukturu njihovih država, toliko će izmoriti ljude da
će radije trpjeti bilo što pod nama, nego riskirati ponovne potrese i jade
kroz koje su prošli.
Istodobno nećemo propustiti naglasiti povijesne pogreške kojima su
vlade goyima mučile čovječanstvo kroz mnoga stoljeća, svojim nedostat-
kom razumijevanja svega što sadrži istinska dobra, u njihovoj potrazi za
nerealnim shemama socijalnih blagoslova, ne primjećujući da te sheme nisu
popravljale nego pogoršavale univerzalne odnose, koji su temelj ljudskog
života...
Cijela snaga naših principa i metoda sastojat će se u tome da ćemo ih
predstaviti i tumačiti kao sjajan kontrast mrtvom i trulom starom poretku
stvari u socijalnom životu.
240
Gl avni pl an
Naši će filozofi raspravljati sve nedostatke različitih vjerovanja GOYI-
MA, ali nitko nikada neće raspravljati o istinskoj prirodi naše vjere, jer je
nitko neće potpuno ni upoznati, osim naših, a oni se nikada neće usuditi iz-
dati naše tajne.
U zemljama koje su poznate kao napredne i prosvijećene, stvorili smo
bezumnu, prljavu i odvratnu literaturu. Neko vrijeme nakon našeg dolaska
na vlast nastavit ćemo je poticati da bismo osigurali osjećaj olakšanja u od-
nosu na govore i stranački program koji će dolaziti iz našeg uzvišenog druš-
tva... Naši će mudraci, obučavani da postanu vođe goyima, sastavljati govo-
re, projekte, memoare i članke čija će namjena biti utjecati na umove
goyima, usmjeravajući ih prema takvom razumijevanju i oblicima znanja
kakve mi odredimo.
-15-
Kada napokon dođemo do našeg kraljevstva nakon našeg velikog dana,
pripremanog svuda za isto vrijeme, nakon što bezvrijednost svih postojećih
načina vladanja bude napokon shvaćena (a neće proći malo vremena prije
no što se to dogodi, možda cijelo stoljeće), uzet ćemo u zadatak da se pobrine-
mo da zavjere protiv nas više ne postoje. U tu ćemo svrhu pobiti bez milosti
sve koji dignu oružje protiv dolaska našeg kraljevstva. Svaki oblik novih in-
stitucija ili bilo što nalik na tajna društva također će biti kažnjeno smrću;
ona društva koja su trenutno postojeća, nama poznata, i koja nas služe, ras-
pustit ćemo i poslati u egzil na kontinente daleko od Europe. Na taj ćemo se
način obračunati s onim GOY masonima koji previše znaju; oni, pak, koje
iz bilo kakvog razloga odlučimo poštedjeti, bit će u stalnom strahu od eg-
zila. Uvest ćemo zakon koji će omogućavati progon svih članova tajnih dru-
štava iz Europe, gdje će biti središte naše vlasti.
Rezolucije naše vlade bit će konačne i bez mogućnosti žalbe.
U društvima goyima, gdje smo posijali i duboko usadili neslogu i pro-
testantizam, jedini mogući način uspostavljanja reda je pomoću nemilo-
srdnih mjera, koje dokazuju izravnu snagu vlasti: ne treba obraćati pozor-
nost na žrtve, one pate za dobrobit sutrašnjice. Postizanje te dobrobiti, čak i
pod cijenu žrtava, dužnost je svake vlasti koja priznaje, kao opravdanje svog
postojanja, ne samo svoje privilegije, nego i obveze. Glavno jamstvo stabil-
nosti vladavine je potvrda aureole snage, a ta se aureola postiže samo veli-
čanstvenom nefleksibilnošću moći, a njena će nepovredivost biti pripisana
mističnim razlozima - Božjoj volji. Takva je donedavno bila ruska autokra-
cija, jedini ozbiljni neprijatelj koga smo u svijetu imali, s iznimkom papin-
stva...
241
Des Griffin
Soj ljudi koji najlakše ulaze u tajna društva oni su koji žive po svojim
hirovima, karijeristi i općenito ljudi uglavnom slabe pameti, kojima ćemo
manipulirati bez ikakva problema i koje ćemo upotrijebiti da okončamo s
mehanizmom koji smo sami i razvili. Ako u svijetu dođe do nereda, to će
biti stoga što smo ga morali začeti, kako bismo razbili preveliku solidarnost.
Ali ako u njemu dođe do podizanja zavjere, tada će na čelu te zavjere biti
nitko drugi do naši najpouzdaniji sluge. Prirodno je da samo mi vodimo
masonske aktivnosti, jer znamo kamo ih vodimo, znamo krajnji cilj svakog
oblika aktivnosti, dok goyimi ne znaju ništa, čak ni trenutne posljedice
akcije.
Kada dođe vrijeme naše javne vladavine, vrijeme da pokažemo blago-
slove, prepravit ćemo zakone: svi će zakoni biti kratki, jednostavni, stabilni
i bez mogućnosti interpretacije, tako da će ih svatko znati savršeno. Glavno
obilježje koje će se kroz njih provlačiti bit će pokornost poretku, i taj će
princip biti uzdignut do veličanstvenih visina. Svako će kršenje zakona ne-
stati u posljedicama, od višeg predstavnika vlasti, pa sve do najnižeg sloja
društva. Zloupotreba položaja bit će tako nemilosrdno kažnjavana da niko-
me neće padati na pamet eksperimentirati sa svojim ovlastima. Pomno će-
mo pratiti svaku akciju administracije o kojoj ovisi uspješno funkcioniranje
države, jer njena mlitavost rezultira posvemašnjom mlitavošću; nijedan slu-
čaj nelegalnosti ili zloupotrebe položaja neće proći bez kazne, koja će služiti
za primjer drugima.
Skrivanje krivnje, toleriranje grešaka među službenicima u administra-
ciji - svi ovi štetni oblici nestat će s prvim ozbiljnim kaznama. Onaj koji će
biti kažnjen, premda će njegova kazna nadilaziti njegovu krivnju, računat će
se kao pali vojnik na administrativnoj bojišnici, u korist vlasti, principa i
zakona koji ne dopuštaju da bilo tko od onih koji drže uzde javne kočije
skrene s glavne ceste na svoje privatne puteve. Na primjer: naši će suci znati
da kad god budu skloni tome da se okite glupavom blagošću, time krše zakon
koji je ustanovljen da služi ljudima kao primjer kažnjavanja pogrešaka, a ne
za pokazivanje duhovnih kvaliteta sudaca...
Iskorijenit ćemo liberalizam iz svih važnih strateških položaja u našoj
vladi, o kojima ovisi obučavanje podanika naše državne strukture. Takvi će
položaji dolaziti isključivo u ruke onima koje mi obučimo za administrativnu
službu. Na moguće prigovore kako će umirovljenje starih službenika biti
velik trošak za trezor, moj je odgovor prije svega da će im biti osigurana ne-
ka privatna služba kao nadomjestak za izgubljeno, i osim toga moram nagla-
siti da će sav novac svijeta biti u našim rukama, tako da naša država ne
mora platiti troškove.
Naša će država imati oblik patrijarhalnog tutorstva od strane vladara.
Naša nacija i njeni podanici gledat će u njegovoj osobi oca koji se brine za
242
Gl avni pl an
svaku njihovu potrebu, svako njihovo djelo, njihove međusobne odnose,
kao i odnos prema gospodaru. Tada će im biti toliko duboko usađena misao
da im je nemoguće s tom vlašću i upravljanjem raskinuti, ako žele živjeti u
miru, i priznat će autokraciju našega vladara s odanošću koja graniči s obo-
žavanjem, pogotovo kad se uvjere da oni koje postavimo na vlast ne provo-
de svoju volju umjesto njegove, već slijepo ispunjavaju njegove naredbe.
Oni će se radovati tome što smo regulirali sve u njihovim životima, onako
kako mudri roditelji nastoje podučiti svoju djecu odgovornosti i poslušnosti.
Moramo bez oklijevanja žrtvovati pojedince koji prekrše ustanovljen
poredak, jer u primjernom kažnjavanju zla leži velik obrazovni problem.
-16-
Kako bismo postigli uništenje svih kolektivnih snaga osim naše, oslabit
ćemo prvu instancu kolektivizma - sveučilišta, tako da promijenimo njihov
program i djelovanje. Profesori i ostali zaposlenici pripremat će se za svoj
posao iscrpnim tajnim programima, od kojih neće imati slobodu odstupanja
ni za milimetar. Bit će izabrani s posebnom pozornošću, i u takvom položaju
da potpuno ovise o vladi...
Izbrisat ćemo iz ljudskog pamćenja sve činjenice iz prethodnih stoljeća
koje su nam nepoželjne i ostaviti samo one koje ističu sve pogreške država
goyima. Podučavanje praktičnog života, obveza prema poretku, međusobnih
odnosa ljudi, izbjegavanja loših i sebičnih primjera koji šire infekciju lošeg i
slična pitanja obrazovne prirode bit će glavni dio obrazovnog programa, ko-
ji će biti posebno prilagođen za svako zvanje ili položaj u životu, ni u kom
pogledu uopćavajući učenje. Ovo je pitanje od posebne važnosti.
Za svaki stalež mora postojati obuka sa strogim ograničenjima, koja od-
govaraju njihovu radu i životnom cilju. Poneki su uvijek uspijevali i uspijevat
će se provući u druge društvene staleže, ali najveća bi glupost bila da se zbog
ovih povremenih slučajeva nenadareni puste u krugove koji im ne pripadaju, i
na taj se način oduzmu mjesta onima kojima ona po rođenju ili po službi pri-
padaju. Sami znate kako se ta praksa odrazila na goyime koji su dopustili ta-
kav apsurd.
Ukratko, znajući kroz iskustvo mnogih stoljeća da ljudi žive po idejama,
i da su njima vođeni, da ljudi svih doba te ideje usvajaju pomoću obrazova-
nja, s jednakim uspjehom, ali raznim metodama, zadržat ćemo i prisvojiti si
zadnju iskru neovisnosti mišljenja, koju smo tijekom duge prošlosti uprav-
ljali prema osobama i idejama koje su nam koristile. Sustav obuzdavanja
misli već je na djelu u takozvanom sustavu podučavanja predmetnim lekci-
jama, čiji je cilj pretvaranje goyima u nemisleće pokorne divljake, koji če-
kaju da im se stvari pokažu pred očima kako bi o njima stvorili ideju...
243
Des Griffin
-17-
Obično se ne upuštaju ni u kakvu obranu, nastoje postići oslobođenje
od optužbi pod svaku cijenu, cjepidlačeći zbog svake sitnice u dokaznom
materijalu i tako demoraliziraju sudstvo. Iz tog ćemo razloga smjestiti ovu
profesiju u jasne okvire, koji će je zadržati u sferi izvršne javne službe. Od-
vjetnici, zajedno sa sucima, bit će lišeni prava na komunikaciju s osobama
koje sudjeluju u parnici; svoj će posao dobivati samo od suda i proučavati
ga kroz izvještaje i dokumente, braneći svoje klijente nakon što su ovi na
sudu ispitani o tijeku događaja. Dobivat će honorar neovisno o kvaliteti svo-
je obrane. To će ih svesti na izvjestitelje o sudskim poslovima u interesu
obrane, nasuprot tužitelju, koji će biti izvjestitelj u interesu tužiteljstva; to
će skratiti sudske poslove. Na taj će se način uspostaviti praksa poštene, ne-
prejudicirane obrane koja neće biti zasnovana na osobnom interesu, već na
uvjerenju. To će također imati za usputnu posljedicu prestanak sadašnje prak-
se korumpiranog cjenjkanja između odvjetnika, kako bi se dogovorili da
pobijedi ona strana koja najbolje plaća...
Svakog dana taj je utjecaj na narode svijeta sve slabiji. Sloboda od
savjesti svuda je proglašena, tako da nas samo godine dijele od kompletnog
sloma kršćanske religije, a što se drugih religija tiče, s njima ćemo imati
manje poteškoća, no još je prerano o tome govoriti...
U našem programu jedna trećina ljudi će promatrati ostale, iz osjećaja
dužnosti, po principu dobrovoljne državne službe. Tada biti špijun i pot-
kazivač neće biti sramota, već vrlina: neutemeljene će se pak optužbe strogo
kažnjavati da ne bi dovele do zloupotrebe ovog prava.
Ovo će tijelo, bez ikakvih ovlasti za poduzimanje bilo kakve akcije na
svoju ruku, zajedno s policijom bez ovlasti, biti samo svjedok, i izvještavati.
Odobrenje njihovih izvještaja i uhićenja ovisit će o odgovornoj grupi kon-
trolora policijskih aktivnosti, dok će samo uhićenje obavljati žandarmerija i
lokalna policija. Svaka osoba koja ne prijavi nešto što je vidjela ili čula
vezano uz politiku, bit će optužena i odgovarat će za zatajivanje podataka,
ako se dokaže da je kriva za taj zločin.
Jednako kako danas naša braća odgovaraju za neprijavljivanje izdaji-
ca zavjere iz svog kruga obitelji, ili članove urote za koje je primijećeno da
rade nešto u suprotnosti s urotom, tako će i u našem svjetskom kraljevstvu
svi podanici biti obavezni promatrati dužnost služenja državi na isti takav
način.
244
-18-
Prisilili smo vladare da odaju svoje slabosti kroz mjere tajne obrane, i
stoga ćemo biti u stanju uništiti njihove nade u vlast.
Našeg će vladara tajno čuvati najbeznačajnije straže, jer nećemo dopu-
stiti ni pomisao da bi protiv njega mogla postojati neka buna, koju on ne bi
mogao ugušiti i od koje bi se trebao skrivati.
Kriminalci će biti uhićeni na prvu više ili manje utemeljenu sumnju; ne
smije biti dopušteno da se iz straha od moguće pogreške dopusti mogućnost
poštede osoba koje su sumnjive za političke prekršaje ili zločine, jer ćemo u
tim slučajevima biti doslovno nemilosrdni. Ako je moguće da se dopusti po-
novno razmatranje motiva jednostavnih prekršaja, nema nikakvih oprav-
danja za ljude koji se bave pitanjima u kojima nitko osim države ne može
ništa razumjeti... A istinska politika nije poznata svim državama.
-19-
Huškanje na bunu nije ništa više no lajanje psića na slona. Za državu
koja je dobro organizirana, ne s policijskog, nego s javnog gledišta, psić laje
na slona potpuno nesvjestan njegove snage i značenja. Nije potrebno ništa
više no dobrim primjerom pokazati važnost snage i značenja, i psići će pre-
stati lajati i podviti repove onog trena kad ugledaju slona.
-20-
Za gospodarske krize koje smo izazvali goyimima bilo je potrebno samo
povlačenje novca iz opticaja. Veliki su kapitali povučeni, izvlačeći novac iz
država koje su konstantno bile obvezne obraćati se tim istim kapitalima za
posudbe. Te su posudbe opteretile financije država s plaćanjem kamata i
učinile ih obvezničkim robovima... Koncentracija industrije u rukama ka-
pitalista, koju su preuzeli od manjih vlasnika, ispila je sve sokove naroda i
država istodobno...
Trenutno izdavanje novca ne odgovara potrebama po osobi, te stoga ne
može zadovoljiti sve potrebe radnika. Izdavanje novca treba biti u skladu s
rastom populacije, i zato se djeca svakako moraju ubrajati u potrošače od
dana njihova rođenja. Ta je revizija izdavanja bitno pitanje za cijeli svijet.
Poznato vam je da je zlatni standard bio propast za države koje su ga
uvele, jer nije bio u stanju zadovoljiti potrebe za novcem, to više jer smo zlato
maknuli iz opticaja što je dalje moguće.
Reforme koje ćemo provesti u financijskim institucijama i principima
goyima bit će takvog oblika koji neće nikoga uznemiriti. Istaknut ćemo
245
Gl avni pl an
Des Griffin
nužnost promjena kao posljedicu mračnog nereda, u koji su goyimi svojim
pogrešnim postupcima doveli svoje financije. Prvi od njih, kako ćemo istak-
nuti, počinje s njihovim pokretanjem budžeta koji iz godine u godinu raste,
iz sljedećeg razloga: ovaj se budžet razvuče na pola godine, zatim zahtije-
vaju novi budžet da se dovedu stvari u red i produlje ga na tri mjeseca,
nakon čega zahtijevaju dodatni budžet, i na kraju sve završava likvidacij-
skim budžetom. Ali, kako je budžet sljedeće godine određen u skladu sa
sumom cijelog prirasta, godišnji odmak od normale iznosi do 50% (godiš-
nje) i tako se godišnji budžet utrostručuje u deset godina. Zahvaljujući tak-
vim metodama koje su nepažljive države goyima dopustile, njihovi su trezo-
ri prazni. Naglo nadolazi razdoblje zajmova, i time su zadnji ostaci potroše-
ni, a sve države goyima dovedene do bankrota.
Jasno vam je, naravno, da ovakvi gospodarski aranžmani, koje smo mi
predložili goyimima, ne mogu biti primijenjeni kod nas. . .
Što je još, u biti, zajam, posebno strani zajam? Zajam je izdavanje držav-
nih novčanica koje sadrže postotak obveze u skladu sa svotom zajma. Ako
je kamata na zajam 5%, tada u dvadeset godina država u kamatama plaća
svotu jednaku zajmu, u četrdeset godina dvostruku, u šezdeset trostruku, a
dug cijelo vrijeme ostaje neplaćen.
Iz ove kalkulacije jasno je da sa svakim oblikom oporezivanja država
cijedi zadnje novčiće od jadnih poreznih obveznika, kako bi sredila račune s
bogatim strancima od kojih je posudila novac, umjesto da je skupila te nov-
čiće za svoje potrebe, bez dodatnih kamata.
Sve dok su zajmovi bili unutrašnji, goyimi su samo prebacivali novac
iz džepova siromašnih u džepove bogatih, ali kada smo potplatili osobu
nužnu da bismo prebacivali novac u vanjske sfere, sve je bogatstvo država
otišlo na naše račune, i svi su nam goyimi počeli plaćati podanički danak. . .
Koliko je jasna nerazvijenost snage misli divljačkih mozgova goyima,
ako se uzme u obzir činjenica da su posuđivali od nas uz kamatu, a da ni-
kada nisu pomislili da će te iste novce, zajedno s kamatama, morati uzeti iz
svoje države, da bi izravnali račune s nama? Što je moglo biti jednostavnije
nego da uzmu novac koji su trebali od svojih ljudi?
Ali to je i dokaz genijalnosti našeg izabranog uma, j er smo im uspjeli
prikazati pitanje posudbe u takvu svjetlu, da su u tome čak vidjeli i pred-
nost za sebe.
Naši će se računi, koje ćemo pokazati kada za to dođe vrijeme, u svjetlu
stoljetnog iskustva dobivenog kroz eksperimente na državama goyima, raz-
likovati jasno i definirano, i na prvi će pogled svim ljudima pokazati predno-
sti naših inovacija. Time će doći kraj tim zloupotrebama, kojima dugujemo
našu vlast nad goyimima, ali kojima neće biti mjesta u našem kraljevstvu...
246
Gl avni pl an
Znate kamo ih je dovela ta nepažljivost, do kakve su financijske pore-
mećenosti stigli usprkos zapanjujućoj industriji njihovih država...
-21-
Kada bi svatko izrazio svoju nespremnost i zahtijevao svoj novac na-
trag, država bi se uhvatila na svoje mamce, i bila bi u stečaju, nesposobna
isplatiti tražene svote. Na svu sreću, podanici država goyima uvijek su pre-
ferirali gubitke na burzi i opadanje kamata, pred rizikom novih ulaganja nji-
hovog novca, i na taj su način omogućili svojim vladama da preko njihovih
leđa prebace dug od više milijuna. U današnje vrijeme, s vanjskim zajmo-
vima, ovi trikovi se više ne mogu podvaliti goyimima, jer znaju da bismo mi
zahtijevali potpun povrat novca.
U tom će smislu priznati bankrot najbolje pokazati raznim zemljama
nedostatak bilo kakvog sredstva koje bi uskladilo interese naroda i onih koji
njime vladaju.
Molim vas da na to obratite osobitu pozornost, kao i na sljedeće: danas
su svi unutrašnji dugovi spojeni takozvanim letećim zajmovima, odnosno
onima čija je naplata više-manje blizu. Ovi dugovi sastoje se od novaca u-
plaćenih u bankovne rezervne fondove. Ako dovoljno dugo ostanu na ras-
polaganju državi, ovi fondovi nestaju u plaćanju kamata na vanjske dugove,
i zamjenjuju se depozitom ekvivalentne količine renti.
-22-
Nastojat ćemo dokazati da smo dobročinitelji koji su obnovili optereće-
nu i osakaćenu zemlju, istinske vrijednosti i ljudske slobode, i omogućili time
uživanje u miru, s dostojanstvenim odnosima, uz uvjet, naravno, strogog po-
štivanja zakona koje smo donijeli...
Naša će vlast biti slavna jer će biti svemoćna, upravljat će i vladati, a
ne ići traljavo za govornicima i vladarima koji probijaju uši bezumnim rije-
čima koje zovu velikim principima, a koje nisu ništa drugo no, da budemo
iskreni, utopijske...
Naša će vlast biti okrunjena redom, a u to je uključena cijela ljudska
sreća. Aureola ove vlasti izazivat će kod drugih mistično klanjanje na kolje-
nima i strahopoštovanje svih naroda.
Istinska snaga ne radi nagodbe ni sa kakvim pravom, čak ni s Božjim:
nitko joj se ne usuđuje približiti, ni da uzme mrvicu od nje.
247
-23-
Da bi se narodi privikli na poslušnost, nužno je naučiti ih poniznosti i
stoga smanjiti proizvodnju luksuzne robe. Ovim ćemo popraviti moral koji je
iskrivljen luksuzom. Ponovno ćemo uspostaviti proizvodnju s nekvalificira-
nom radnom snagom, čime ćemo minirati privatni kapital proizvođača. To
je nužno, jer proizvođači često pokreću, premda ne uvijek svjesno, misli
mase protiv države. Nekvalificirana radna snaga neće znati za nezaposlenost
i to će je vezati uz postojeći poredak i, sukladno tome, za čvrstu vlast. Neza-
poslenost je najopasnija stvar za državu. Za nas će njena svrha biti ispu-
njena onog trena kad vlast dođe u naše ruke.
Pijanstvo će također biti zabranjeno zakonom i kažnjivo kao zločin pro-
tiv ljudskosti čovjeka koji se pod utjecajem alkohola spustio na razinu div-
ljaka.
Podanici su, još jednom ponavljam, slijepo poslušni samo strogoj vla-
sti, koja je potpuno odvojena od njih, jer u njoj osjećaju mač koji ih brani i
socijalnu potporu... Što će im anđeoski duh kod kralja? Ono što u njemu
trebaju vidjeti je personifikacija snage i moći.
248
Des Griffin
DVANAESTO POGLAVLJE
TRAGEDIJA... I NADA
U pr ošl i m smo pogl avl j i ma pratili sot onsku (ili lucifersku) za-
vjeru od njenih najranijih počet aka.
Kako kao dr žava nast avl j amo naš put u t reće stoljeće, got ovo da
smo dost i gl i t očku pot pune degeneraci j e i nestajanja. Na svakom ko-
raku vide se j asni dokazi uspjeha Wei shaupt ove zavjere, u nj enom po-
hodu na svjetsku domi naci j u.
Ust av SAD- a oslabljen j e do t očke nepostojanja. Veći na "aut ori -
t et a" i "st ručnj aka" hval e i potiču izdaju. Domol j ubl j e se i smi j ava na
svakom koraku. Država tone u ocean crvene tinte. Kri mi nal raste. Zl o
se nazi va dobr i m, dobr o se nazi va gl upošću.
Zai st a ži vi mo u opasni m vr emeni ma. Veći na vel i ki h, prosl avl j e-
nih st upova nacije kao da su pred popušt anj em, spremni srušiti se
pokraj naši h gl ava.
Tragedija je u t ome da je Sot ona (ili Lucifer, "bog ovoga svijeta",
Prva poslanica Korinćanima 4,4) zaveo većinu ljudi u nerealnost. Kao
nacija, postali smo izgubljeni u labirintu gl upavog razmišljanja i taštih
spekulacija. Prateći svoj nacrt, izložen u njihovom gl avnom planu
(poglavlje 11), u zapi si ma Adama Wei shaupt a i Gener al nom obrazov-
nom odboru pod kont rol om Rockefellera, točnije, u nj egovom Prigod-
nom pismu br. 1 (v. poglavlje 6), zavjerenici su stigli nevjerojatno bli-
zu ostvarenja svojih dijaboličnih ciljeva.
IMA LI IKAKVE NADE?
Čitatelj se može upitati: "I ma li i kakve nade u zaustavljanje ove
di j abol i čne urot e? Može li naša država ponovno dobiti r azum i mo-
ralno zdr avl j e?"
249
Des Griffin
Dugor očno gl edano, nema ni kakvog razl oga zbog kojeg bi smo
trebali zapasti u stanje očajanja znajući za tragediju koj a visi nad
nama. Ne ma pot rebe da pr i hvaćamo stav nemoći . Sotonska je zavjera
osuđena na propast!
Da bi smo vidjeli veliku sliku, nužno j e razumjeti neke osnovne
istine vezane za zavjeru koja prijeti porobl j avanj em Sjedinjenih
Amer i čki h Dr žava u totalitarnoj j ednoj svjetskoj vlasti, ili novom
svjetskom poret ku: "Jer naša borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv
pogl avarst ava, prot i v vlasti, protiv vrhovni ka ovog mr ačnog svijeta:
prot i v zlih duhova koji borave u nebeski m pr ost or i ma" (Posl ani ca
Efežanima 6,11).
Vel i ka veći na autora koji su pisali o međunarodnoj zavjeri učinili
su osnovnu pogrešku ne prepoznajući pravu narav neprijatelja. Veći -
na njih vjeruje da smo u borbi samo s "krvlju i tijelom" (smrt ni m ljud-
ski m bi ći ma, koja se mogu poraziti konvenci onal ni m sredst vi ma).
Odbacuj u koncept da su naši pravi neprijatelji Sot ona i njegovi de-
moni , "vr hovni k ovog mr ačnog svijeta, zli duhovi koji bor ave u ne-
beski m prost ori ma".
Kao rezultat ovog osnovnog nesporazuma, oni su uvjerenja da se
ameri čki domol j ubi mogu uspješno suprotstaviti zavjeri t i me da
ponovno pr euzmu vlast u Kongresu, te st upanj em na scenu "pot puno
novog soja bistrih, informiranih političkih vođa snažnog uma, koji su
naučili svoj e lekcije, i koji su spremni preuzeti ovu ogr omnu među-
nar odnu mrežu gl obal ne moći ".
Ovakvo "rješenje" zvuči divno. Samo j e j edan probl em: ono neće
funkci oni rat i . Zašt o? Mi se ne bori mo protiv fizičkog ili pol i t i čkog
neprijatelja. Naš j e pravi neprijatelj Sot ona (ili Luci fer), duhovno
bi će nat pri rodne inteligencije i nevjerojatne suptilnosti. On j e Bog
Iluminata: Albert Pike nam poručuje "ne sumnjaj u t o! " (Moral i dog-
ma, str. 321). Jasno j e razot kri ven kao vođa zavjere. Duhovnoj snazi
či st og zl a i dijaboličnoj i ngeni oznost i može se suprotstaviti i pot puno
je pobijediti samo dr uga duhovna snaga još većeg autoriteta i snage.
250
Tr agedi j a. . . i nada
slika 35
Izgubljeni ključevi Slobodnog zidarstva
251
Des Griffin
iz slike 35
Izgubljeni ključevi slobodnog zidarstva
ili Tajna Hirama Abiffa
Napisao Manly P. Hall, autor Masonske, hermetičke, kabalističke i
rosenkreuzerske simboličke filozofije; Predavanja o drevnoj filozofiji, itd.
Predgovor Reynold E. Blight, ilustracije J. Augustus Knapp
"Kada mason shvati da je ključ do zaustavljenog ratnika u pravilnoj
primjeni životne sile, shvatio je misterij svojeg umijeća. Proključale ener-
gije Lucifera u njegovim su rukama, i prije no što krene dalje i više, mora
dokazati svoju sposobnost da ispravno primijeni energiju. Mora slijediti sto-
pe svog praoca, Tubal-Caina, koji je s ogromnom snagom boga rata iskovao
svoj mač u lemeš. Neprestana budnost misli, djela i želja nužna je za one
koji žele napredovati u rastu svog bića, a studijski stupanj pomoćnika
(Fellow Craft) je drugi stupanj pretvorbe.
Na najvišoj razini, vođe luciferske zavjere nedvoj beno su u nepo-
srednom kont akt u s Luci ferom. To su osobe koje su, nakon što su
napr edoval e kr oz sve st upnj eve tajnih društ ava, sada post al e "zai st a
i ni ci rani , zvani ' i l umi nat i ' (sinovi svjetla) - oni koji su prosvijetljeni
i koji mogu prosvj et l j i vat i . . . "
"Koncept i l j udskog uma u svakom se pogl edu proči šćavaj u,
kako se čovj ek uspi nj e na ljestvici ljudske evol uci j e. . . "
"U svi m t i m profinjenim tajnama sadržan j e koncept ' vel i kog ar-
hi t ekt a uni ver zuma' , i zauvijek će stajati umj est o ' stijene vr emena' ,
kao vr hunac i sažet ak ljudske mudrost i kao božanskog koncept a" (J.
D. Buck, Duh Slobodnog zidarstva, Indi o Amer i can Book Co. , Chi -
cago, 1907. , str. 36- 37) .
Obrat i t e pozornost na t o da j e "stijena vr emena" (Isus Krist)
zami j enj en s "vel i ki m arhi t ekt om uni verzuma", Luci ferom.
Kako doći do gornjih slojeva luciferske zavjere, do Il umi nat a?
Odgovor se, po našem mišljenju, nalazi u knjizi Manl eyj a Hal l a Izgu-
bljeni ključevi Slobodnog zidarstva: "Kada mason shvati da je ključ
do zaust avl j enog rat ni ka u pravilnoj primjeni ži vot ne sile, shvat i o je
misterij svojeg umijeća. Proključale energije Lucifera su u njegovim
rukama, i prije no što krene dalje i više, mora dokazati svoju sposob-
nost da ispravno primjeni energiju... Neprest ana budnost misli, djela
252
Tr agedi j a. . . i nada
i želja nužna je za one koji žele napredovat i u rastu svog bića, a stu-
dijski stupanj pomoćni ka drugi j e stupanj pret vorbe" (str. 48) .
Riječ pret vorba, po Webst erovu rječniku engl eskog j ezi ka
(1828. ), znači "promj ena nečega u drugu supst ancu, ili u nešt o dru-
gačije pr i r ode. " Cilj ili svrha j e, dakl e, promijeniti se u "drugu sup-
st ancu" i t ako dobi t i "drugu pri rodu"! Rečeno j ednost avni m rije-
čima, cilj i svrha su postizanje pozicije božanstva, Luciferov put! Ovo
je savršeno u skladu sa sot onski m obećanj em u Raj skome vrtu, da će
oni ma koji prat e njegov put "oči biti otvorene, i bit će poput božansta-
va. . . " (Knjiga postanka 3,5).
Mnogi koji proučavaju masonstvo vjeruju da ceremoni j a "zaustav-
ljenog ratnika", nakon koje se dobivaju "proključale energije Lucife-
ra", kao svoj sastavni dio i ma žrtvu muškog djeteta, savršene čistoće i
visoke inteligencije (Lady Queenborough, Okultna teokracija, str. 576).
Ako je to točno, tada bi bili vezani za Lucifera krvnom zakl et vom, slič-
no kako su kršćani vezani za Isusa Krista kroz prolijevanje njegove
krvi na križu.
Još jedna dijabolična, sotonska kri vot vori na!
Međut i m, s veći nom vođa Sot ona ne komuni ci r a na taj nači n!
Kratak pogl ed na četvrto poglavlje otkriva činjenicu da se Sot ona pri-
kazuje kao "anđeo svjetla", onaj koji može dati nai zgl ed l ogi čne od-
govore na sve pr obl eme ljudske rase. Međut i m, kako j e povi j est više
puta pokazal a, oni koji slijede njegov put nei zbj ežno l oše završe!
Sot ona, kao vl adar ovog svijeta ili društ va, može duhovno preni-
jeti ili obznaniti svoje želje na tako suptilan način da primatelji zaista
imaju ut i sak da su smislili "fantastičnu ideju"! Pogot ovo kod onih
koji su pr i r odno "nadareni ", on računa na njihovu taštinu, zavist, po-
žudu i pohl epu - njihovu pri rođenu, Sot onom i nspi ri ranu ideju da
budu "poput Boga". On se obraća njihovoj želji za "vl ašću" i "moći "
- njihovoj želji da "postanu net ko", i zbog toga budu "uzor om" i pred-
met om pošt ovanj a oni h koji su stupovi društva. Nar avno, okorjelim
oport uni st i ma je puno l akše - i financijski i politički isplativije - ne
ići protiv struje (sot onski babi l onski sust av), nego ustati u obranu
onoga što je i spravno, istinito i dobr o!
Sot oni n nesveti duh prot ut eža j e Božj em Svet om Duhu. Kako
Božji Sveti Duh (koji je duh istine i zdravog uma, 2 Tim 1,7) vodi ili
upućuje ljude "u sve i st i ne" (lv 16,3), t ako Sot oni n nesveti duh vodi i
253
Des Griffin
upućuj e ljude na beskrajan put pogrešaka, taštine, samozavaravanj a,
samovol j e i pobune. Da, "neki se put učini čovjeku i spravni m, a na
koncu vodi u smrt " (Izr 14,12). Ili, kako je na dr ugom mjestu rečeno,
"l uđaku se pr avi m čini njegov put . . . " (Izr 12,15).
S OCI J AL I Z AM
Soci j al i zam j e j edan od suvremeni h pri mj era ove osnovne istine.
Ti j ekom prvi h sedamdeset godi na dvadeset og stoljeća, soci j al i zam j e
(u mnošt vu svojih obl i ka i maski ) držan "rj ešenj em" svih naših
problema: bio je proglašen "spasiteljem" čovječanstva. Svjetska pri mj e-
na socijalističkih pri nci pa, kako su nam govori l i , rezul t i rat će ut opi j -
ski m društ vom. Mi r na zemlji i dobra volja među l j udi ma!
Ne samo da se svijet iz snova kojeg su predvi đal i t vorci socijali-
stičkih teorija nije ostvario, nego je degeneri rao u pakl enu noćnu moru
grozni h proporci j a. Stotine milijuna ljudskih bi ća i zgubi l i su svoje
živote na put u k socijalističkoj obećanoj zemlji. Diljem svijeta, zeml j a
za zeml j om popri št e j e pokolja. To j e rezultat nj i hovog bezumnog
pri hvaćanj a filozofije da j e čovjek Bog, t e st oga sam sposoban st vo-
riti sebi raj.
Ši rom svijeta vladaju kaos i zbrka. Svakom čovjeku "čini ono što
je u nj egovi m oči ma pr avo" (Suci 17,6). Gl obal no gl edaj ući , bezako-
nje, pobune, nasilje, korupci j a i krah moral a, financija i duha koji
slijedi, naša j e svakodnevi ca.
BUDUĆNOS T?
Što učiniti sa sadašnj ošću i bl i skom budućnošću? Tr ebamo li se
svi zaogrnut i mant i j om defetizma, odšuljati se u pustinju i pričekati
"povr at ak spasi t el j a"? Pokoj ni dr. Carroll Qui gl ey vol i o bi da vjeru-
j e mo (Tragedija i nada, str. 979-980) kako je sada pr ekasno da spa-
si mo Sjedinjene Ameri čke Države iz kandži zavjerenika. Svaki otpor,
uvj eravao nas je davne 1966. , bi o bi "buna neznalica protiv obavije-
štenih i školovanih... srednjozapadnog Toma Sawyera protiv kozmo-
pol i t skog i st oka J. P. Mor gana & Co. , st arog Si washa prot i v Harvar-
da. " Po t om učenom doktoru, svaki bi otpor završio tragedijom. Jedina
nada SAD- a leži u r ukama zavjerenika. Ot uda i nasl ov te knj i ge! Da
254
Tr agedi j a. . . i nada
li je Qui gl ey bi o u pravu u svoj em predvi đanj u naše naci onal ne
budućnost i ? Je l i sa SAD- om svršeno? Da l i j e naci onal no ropst vo
neizbježan zakl j učak?
Ne! Nije sve i zgubl j eno! U konačni ci , zavjerenici neće prevl a-
dati! Nj i hova će di j abol i čna zavjera skončat i u sr amot ni m ruševi na-
ma!
ŠTO SE DOGAĐA?
Ono čemu smo svjedoci u SAD- u i diljem svijeta, Sot oni ni su
krajnji napori da sve pri vede kraju i stvori j ednu svjetsku vlast. To je
njegov posljednji očajnički nasrtaj duhovnog ludila. Sot ona djeluje
kroz tašta ljudska bi ća upravl j ana požudom, koja odražavaj u njegov
stav. Prodal i su mu se u očaj ni čkom pokušaju da zadovol j e svoju
žudnju za vl ašću. Il umi ni st vi sokog ranga, Al bert Pi ke, ot vor eno j e
pri znao da j e Sot ona njegov Bog. Poručuj e nam da " ne s umnj amo"
(Moral i dogma, str. 321) .
BABILON JE PAO
Zasnovan na pohl epi , ponosu i škrtosti, Sot oni n plan za pot punu
svjetsku domi naci j u i ma u sebi fatalnu grešku. On je u pot punoj opo-
ziciji sa svi m duhovni m zakoni ma i pri nci pi ma koje vodi i podupi re
Stvoritelj Bog. Kao rezultat toga, osuđen j e na propast !
Pogl edaj t e pobl i že bilo koju fazu ili aspekt sot onskog babi l on-
skog sust ava, danas domi nant nog na domaćoj i svjetskoj sceni . Izva-
na, on odaj e utisak vitalnosti i snage. Ali izgled vara. Nije sve u redu
sa sot onski m sust avom vlasti na zemlji. Očajnički se trudi održati, ali
uzalud.
Vel i ke su pukot i ne i pogreške vidljive posvuda u strukturi ba-
bi l onskog sust ava. On posrće i raspada se na oči gl ed. Ni j e ni čudo!
Izgrađen j e na l aži ma i prijevari. Kako j e mor al no i duhovno i zo-
pačen, on ugađa najnižim i nst i nkt i ma ljudske pri rode. Kao krajnji
cilj, on može rezultirati samo zbr kom i korupci j om. Sust av na okupu
održava vel i ka mr eža mržnje, straha, terora, mani pul aci j e, prisile,
mučenj a i zastrašivanja. Bez ovi h sot onski h sast oj aka i nj i hovog
255
Des Griffin
bezobzi r nog provođenj a od strane zavjerenika, cijeli bi se sustav
t renut no srušio u sramot i .
I pt i ce to znaju. Babi l onski sustav - koji utjelovljuje institucije
svijetu drage - počeo se naginjati, i ne zaustavlja se. Nj egova je sud-
bi na zapečaćena. Njegovi su dani odbrojeni. Za svemoćnog, Stvorite-
lja Boga, "pade, pade veliki Babi l on" (Otk 18,2). Za Boga, to je svrše-
na stvar!
Sot onski babi l onski sustav obožaval a j e i pošt oval a zapanj uj uća
veći na čovj ečanst va, koj a mu se pokoraval a od pamt i vi j eka. Nj egov
nemi novni kol aps i uništenje bit će strašan udarac za sve koji štuju
(svjesno ili nesvj esno) dijabolični religijsko-političko-financijski sus-
tav koji zagađuj e i kvari zemlju. Zapr avo, vođe država koji su poči -
nili duhovni bl ud s babi l onski m sust avom "pl akat će i t ugovat će za
nj om. . . kad opaze di m njezina požar a. . . Zemaljski ' t rgovci plaču i
t uguj u' , j er nitko više ne kupuje njihovu r obu. . . j er j e u j ednom j edi -
nom času pr opal o toliko bogat st vo! Svi ' kor mi l ar i ' i svi koji pl ove
od mjesta do mjesta, ' mornari i svi ' koji r ade na mor u st adoše dal eko
i vi knuše kad ugl edaše di m njezina požara" (Otk 18, 9-11; 17-18).
A kakva je Božj a por uka kršćani ma u ovi m opasni m vremeni ma,
koja vode krahu babilonskog sustava i njegovog priželjkivanog novog
svj et skog poret ka? Ne može biti j asni j a i točnija: "Izi đi t e iz nje, moj
narode, da ne post anet e sudi oni ci ma njezinih grijeha i da vas ne
zadese nj ezi ne pošast i " (Otk 18,4).
Sot oni na j e vl adavi na u kaosu. Ona posrće pod ogr omnom teži-
nom vlastite duhovne i zopačenost i . Ona j e povri j edi l a i zgazi l a svaki
fizički i duhovni zakon koji je post avi o Bog koji nas vol i . Božji će je
zakoni skršiti do pot pune pokornost i . Sva hval a, čast i sl ava za pad
Babi l ona bit će upućena onome tko ga j e i sruši o!
Si ćušni smrt ni ci nemaju ni kakvu ul ogu u ovom por azu. Taj po-
sao pr i pada Stvoritelju Bogu, i samo nj emu! Hval i t e Boga! Da, " me-
ni će se pokl oni t i svako koljeno, i svaki će j ezi k hvaliti Boga". "I da
' svaki j ezi k pr i zna' - na slavu Boga Oca: Gospodar j e Isus Kri st !"
(Rim 14,11; Fil 2,11).
Jasno je zapisano da je sva moć dana uskrsl om, gospodar u Isu-
su Kristu, nakon nj egova uzdizanja iz mrt vi h (Mt 28,21). Kako sada
pobj edonosni Krist i ma sve moći , oči t o Sot ona i ma ost at ke. Obrat i t e
pozor nost na j oš j edan bitan di o u tekstu. Krist pobj eđuj e Sot onu i
256
Tr agedi j a. . . i nada
njegovu vojsku, "jer j e on ' Gospodar gospodar a' i ' Kral j kr al j eva' "
(Otk 17,14). Nije pi sano da Krist pobjeđuje Sot onu i postaje Kralj
kraljeva i Gospodar gospodara. On već jest gospodar svega!
DUHOVNA REVOLUCIJA
Kako ul azi mo u treće tisućljeće, što se treba dogoditi da bi se Sje-
dinjene Amer i čke Države vratile duhovnom zdravlju, napretku i mi ru?
Nova ameri čka revolucija - DUHOVNA REVOLUCI J A - očaj -
nički j e pot r ebna srci ma i umovi ma ameri čkog naroda.
Takvo duhovno buđenj e - pot aknut o di nami čnom propovi j edi
Georgea Whi t efi el da - velikim j e dijelom odgovor no za spašavanj e
rane SAD- a iz kandža Il umi nat a. Osnova njegova učenja temelji se
na suverenoj vladavini Boga i gospodara Isusa Krista. U knjizi Be-
njamina Frankl i na Božja nacija možet e čitati o "di vnom" i "i zvanred-
nom" utjecaju koji su Whi t efi el dove propovi j edi i mal e na ameri čku
j avnost .
Da li je slično čudo moguće i danas? Da, moguće j e! ALI, prije
svega mor amo razumjeti j ednu činjenicu od vitalnog značenja. Ameri -
čko j e društ vo blizu pot pune pobune protiv svog Stvoritelja. Okr eće-
mo naš kolektivni pogled od Božjih zakona. Pri hvaćamo humani st i čku
filozofiju koju promovi raj u naši neprijatelji. Naše naci onal no beza-
konje svakog j e dana u porast u. Naša j e pobuna bez grani ca.
Nema ni kakvog pokazatelja pokajanja na naci onal noj razi ni : za-
pravo, kao nacija post aj emo sve tvrđi u našoj pobuni protiv St vori t e-
lja i nj egove i st i ne!
Kako j e pokojni general Dougl as McArt hur j ednom izjavio: "Po-
vijest j oš nije zabilježila nijedan slučaj da država koja j e mor al no na-
zadoval a, nije posl j edi čno nazadoval a gospodarski i pol i t i čki . Došl o
bi ili do duhovnog buđenj a kako bi se prebrodi l o mor al no propada-
nje, ili nast avak nazadovanj a, koji j e vodi o do naci onal ne kat ast rofe. "
NACIONALNA PRESUDA
Kad Sjedinjene Ameri čke Države kao nacija ne bi bile osuđene za
svoju svjesnu pobunu i kršenje njegovih zakona, Bog ne bi bio Bog!
257
Des Griffin
Ta pr esuda (duhovna, financijska, socijalna, pol i t i čka, itd.) j ed-
nako je si gurna kao i sutrašnji izlazak sunca. Nije pitanje da li će ta
pr esuda doći : pitanje j e samo kada! Boga se ne može varati: što smo
sijali, to ćemo i požet i !
I st odobno, s pri bl i žavanj em sudnjeg dana SAD- a, odi gr ava se i
duhovno buđenj e. Di vne i i zni mne promj ene događaj u se u srci ma i
gl avama više tisuća osoba diljem nacije. Događaju se revolucije u osob-
ni m ži vot i ma. Mnogi , čiji su životi bili uzdr mani i u met ežu, sada
ponovno stječu svoje duhovno i emoci onal no zdravlje. Ponovno se vra-
ćaju i st i nski m vri j ednost i ma!
Vi še od stotinu godi na ameri čka j e hrabra pol i t i ka bi l a zaražena
smr t onosni m vi r usom humani zma. Posljednjih j e deset l j eća taj virus
podi vl j ao, uništavajući t ko zna kol i ko mi l i j una "st ani ca" t og tijela.
Rezul t at ? Kr oni čno bol esno društ vo. Kod oni h koji su di o t og duhov-
nog buđenja, proces se pol ako mijenja. Mnoge poj edi načne "st ani ce"
amer i čkog tijela sada se pol ako duhovno iscjeljuju i oporavljaju do
pot punog zdravlja. Da, proces duhovnog obnavl j anj a širi se zem-
l j om!
Jednako kako njihova prot ut eža na drugoj strani zat vara svoja
srca pr ema Stvoritelju, t ako novi , ponovno rođeni kršćani postaju sve
hrabriji u svom objavljivanju Božje suverenosti i vl adavi ne Isusa
Krista. Oni upozoravaj u SAD na j oš neodl učen Božji sud.
Ono što Sj edi nj ene Amer i čke Države trebaju u novom tisućljeću
je j oš više kršćana "bez dl ake na j ezi ku" (Mt 5,13) koji i vi de i
"govor e kako j est ", bez straha ili simpatija. Ono što SAD t reba mili-
j uni su ovi h posvećeni h svjedoka, koji su spremni ustati i uključiti se
- i reći istinu, što god bi l o!
Istinski svj edok je upravo to - svjedok. On nije porot a ili sudac.
Nj egov je j edi ni posao da svjedoči i kaže dr ugi ma či nj eni ce kako ih
on vidi. Na dr ugi ma j e da donesu prosudbu o dokazi ma koje predoči !
S AMI U BORBI ?
Iskreno govoreći , posvećeni m osobama koje i skreno nast oj e slu-
žiti i štovati i st i nskog Boga, može se ponekad činiti da su sami u svo-
joj borbi . Poput Elijaha iz davni na, mogu doći u iskušenje da kažu
"ost ao sam sam, a oni traže da i meni uzmu ži vot " (7 Kr 19,10). Ali
258
Tr agedi j a. . . i nada
mogu biti sigurni da nije t ako. Št o j e Božji odgovor ? "Ost avi h sebi
sedam t i suća ljudi koji ne pri gnuše koljena pred Baal om ( Sot onom) . "
"Tako i u sadašnje vrijeme postoji j edan ost at ak i zabran po mi -
l ost i " (Rim 11,5).
Izgl ed j e varav. Pobj eda j e Božja, a ne ljudska!
Na kraju se sve svodi na jedno osnovno pitanje: kojeg Boga ćete
vi osobno štovati i služiti? Da li će to biti "Bog ovoga svijeta" i sve
iza čega on stoji? Ili će to biti jedini pravi, živući Bog iz Biblije, Bog
Isusa Krista i apostola?
"Dokl e ćet e hramat i na obje st rane? Ako j e Jahve Bog, slijedite
ga; ako je Baal (Sot ona), slijedite nj ega" (7 Kr 18,21).
259
DODATAK I.
TRAŽI SE ČOVJEK - ČOVJEK KOJI NEĆE
UZMAKNUTI
Autor: senator Frank Carlson, senator Sjedinjenih Američ-
kih Država iz Kanzasa (1951. - 1957.)
Tema t ekst a koj eg ću navesti sadržana j e u nasl ovu "Traži se čo-
vjek - čovjek koji neće uzmaknut i ". Bilo je ljudi u našoj davnoj i su-
vremenoj povijesti koji su imali hrabrosti zauzeti stav i ne uzmaknut i .
U Ezekijelu 22,30 prorok kaže: "Traži o sam među njima nekoga
da podi gne zi di ne i st ane na proboj e preda me u obr anu zeml j e, da je
ne zat rem, i ne nađoh ni koga. "
Bog t raga za l j udi ma koji su posebni , pot puno spašeni i do vrha
puni nj egova duha. Bog i ljudi trebaju čovj eka koji će popuni t i pra-
zni nu.
Suvr emeni Amer i kanci prihvatili su i toleriraju uvj et e koji nijed-
na generaci j a naši h predaka nije dopust i l a. Ni kada nije t ol i ko mnoš-
tvo bi l o puno neosnovane mržnje. Ni kada nisu toliki prozi val i dr uge
s toliko mal o osnova. Ni kada nije dolar bio toliko važan kao danas.
Ni kada se na divlja zadovol j st va ili prepuštanje fi zi čkom nije gl edal o
kao na nor mal no ljudsko ponašanj e kao danas.
Ni kada j avni dužnosni ci nisu bili toliko drski i ot voreni u potrazi
za gl asovi ma bi rača, dajući obećanj a koja su mor al no i duhovno is-
kvarena. Ni kada duhovni vođe nisu svoje propovj edni ce i past oral ne
dužnost i upravljali pr ema kontroli socijalnog poret ka kao što t o či ne
danas.
RELIGIJSKI VOĐE
U dvadeset i dr ugom poglavlju Ezekijela, prorok govori o izrael-
ski m duhovni m vođama ovi m riječima: "Svećeni ci njezini ne poštuju
261
Des Griffin
moj zakon, i oskvrnjuju moj e svetinje, ne razlikujući svet o od nesve-
t oga, ne učeći se lučiti čisto od nečistoga. Zanemari l i su moj e subot e,
bez časti sam u njihovoj sredi ni . "
Izrael ski religijski vođe bili bi zgranut i da vi de što se događa u
današnj i m cr kvama. Čak i dnevni tisak - posl ovi čno r avnodušan pre-
ma rel i gi j ski m događaj i ma - pomal o izvještava o r ast ućem broju
Amer i kanaca koji s pr ezi r om obezvrjeđuju duhovnost i svetinje. Ne
samo da j e velik broj Amer i kanaca i zgubi o sav osjećaj za svetost,
mor al nost i etičnost, nego i duhovni vođe, kako svjetovni, t ako i sve-
ćenici, često predvode u nereligioznoj potjeri za udobnošću pred uvje-
renj em, zadovol j enj em pred i st i nom, za ugodni m umj est o smi sl enog
ži vot a.
Ako Bog t reba čovj eka koji će ispuniti prazni nu i zaustaviti po-
plavu destruktivnih emoci onal ni h i duhovni h snaga, prije svega mora-
mo razumj et i zašt o danas stvari tako stoje.
TRI DE S T RUKT I VNE SI LE
Postoje veće sile koje su dovele do kaosa, frustracija i antikršćan-
skog vr emena u koj em ži vi mo. One zadi ru u filozofske i rel i gi ozne
aspekt e; najprije ih je i zgovori l a nekolicina, a njihova je snaga zavel a
mi l i j une, a neopr eznost i strah omogući l i su j oj da rast e.
Prije svega, ži vi mo u vrijeme nei zvj esnost i , j er s mo ili prihvatili
ili t rpi mo dokt ri nu općeg konformi zma.
Snage koj e smanjuju Božji i Kristov utjecaj u l j udski m ži vot i ma
teže t ome da post anu vodeće. Nj i hovo j e uvjerenje da samo spušta-
njem čovj ečanst va u ovi snost o idejama, i deal i ma i mat eri j al ni m pro-
cj enama superi orni h ljudi, možemo ostvariti život u mi ru i skl adu.
Dokazi vrište da ovakvo miješanje u Božj e pri rodne zakone do-
nosi sukobe, smrt, destrukciju, nerede, kriminal i zanemari vanj e ljud-
skog dost oj anst va i pri nci pa.
DOKT RI NA UNI VERZALNE P R OMJ E NE
Danas j e ši roko raši rena odanost ideji da ni čemu, apsol ut no ni-
čemu, ne može biti dopušt eno da ost ane isto. Sve se mor a mijenjati, i
262
Traži se čovj ek
got ovo da se vi še i ne gl eda na to je li promj ena dobr a ili loša -
i spravna ili ne - l aka ili teška - pot rebna ili nepot rebna.
Naukovanj e o promjeni poči va na j ednoj ideji - da je promj ena
neizbježna. To je pot puno točno. Razne vrste promjena svakodnevno se
odigravaju. Ali, neodgovorne, nepouzdane, nasilne promjene koje su
same sebi opravdanje, j ednako su nelogične i nerazumne, koliko i ne-
duhovne.
Ni j edna inteligentna osoba ne buni se protiv nužnosti postavljanja
pitanja u vezi s mnogi m našim naslijeđenim idejama i praksama iz
prošlosti. Ali kada se takva pitanja pretvore u t ot eme i mr amor ne olta-
re na koje ljudi moraju polagati svoje žrtve, tada ljudi izlaze iz granica
razumnog i zdravog prosuđivanja, kreću u materijalno i dol opokl onst vo
i j ure pr ema duhovnom ludilu.
Ako je ljudski r azum u tolikoj mjeri i zgubi o osjećaj pošt ovanj a i
ni kome se ne dopušt a da i z veće ili manje pret post avke dođe do bar
donekl e ur ednog zaključka, tada j e dobrobi t našega nar oda povj erena
u ruke stranih i čudni h ljudi.
Vel i ke su se promj ene moral e dogoditi posljednjih godi na, i j oš će
se veće dogodi t i u budućnost i . No ni kakve si gurne i dobr e promj ene
koj i ma s mo bili svjedoci - i svakako nijedna od neraci onal ni h pro-
mjena, koje su brojnije od ovih prvih - ne mogu opravdat i opće na-
puštanje pouzdani h i sigurnih Božj i h principa, koji su do sada sigur-
no vodili ovu zeml j u. Suočeni s velikim promjenama, mi kršćani mo-
ramo imati na umu da imamo čvrste stavove i da su nam temelji
nepromjenjivi.
Mi vjerujemo u Boga koji se ne mijenja - u ljudsku prirodu koja
se ne mijenja, osim u svom prihvaćanju Boga - u standarde dobra i
zla, koji se ne mijenjaju - u smrt i Božji sud, koji su neizbježni - i
vjerujemo u istinu koja je apsolutna, a ne relativna, i koja je zauvijek
određena u nebesima, i nikada ne prolazi.
Današnj i kršćani n, čak i usred kri vudavi h i požudni h post upaka
nerel i gi ozni h vođa - ne ide grješnim st opama izraelskih svećeni ka.
Kršćani j as no luče svet o od svj et ovnog. Oni podučavaj u razliku
i zmeđu či st og i neči st og. Oni poštuju i drže do subot a, i ne oskvrnj u-
ju ni i me, ni duh, ni moć Božju.
263
DOKTRINA UNIVERZALNE KRITIKE
Treći uzrok današnjih nesigurnosti j e dokt ri na uni verzal ne kri-
t i ke. Danas se ljude uči neka ništa ne pri hvaćaj u dok to najprije ne
st ave pod povećal o st rogog i kri t i čkog ispitivanja. Ne vjeruj ni kome
- ni kome ne poklanjaj povjerenje - ne vjeruj ni u što - i ne prihvaćaj
ni št a kao istinu, dok ti nije dokazano mat emat i čkom egzakt nošću i
mat eri j al ni m dokazi ma. U t ome se sastoji agonija vr emena u koj em
dokt ri na kri t i ke vl ada naši m narodom.
Ne mogu se pronaći novi ne, časopi s ili knjiga koji ni su kritički
raspol oženi pr ema nekome ili nečemu, ubrajajući među svoj e žrt ve i
samog svemogućeg Boga! Zapravo, kritičnost pr ema Bogu češća j e
od svih drugi h kritika. Veći na ljudi na mnošt vo nači na i u mnogi m
pr i l i kama izriču sumnj u, bacaju strelice i na račun Boga sipaju op-
t užbe kakve ova zeml j a u svoj svojoj povijesti nije vidjela.
Pri hvaćanj em dokt ri ne univerzalne kritike ne ostaje nam ništa
svet o, got ovo ništa apsol ut no i ništa vj ečno. Naše pri hvaćanj e dokt ri -
ne kriticizma toliko j e postalo uvriježeno, da j e čak sama riječ "i ndok-
t ri naci j a" post al a negat i vni m poj mom, koj eg t reba i zbj egavat i , poput
riječi "di sci pl i na" ili "domol j ubl j e".
Te tri dokt ri ne - sveopći konformi zam, gl obal na pr omj ena i uni -
verzal na kri t i ka - ostavili su našu naciju bez l uka i vezova. Bespo-
moćno pl ut amo mor em sumnj a i nei zvj esnost i , koje pred naši m oči -
ma pot apa Božji brod.
Današnj i svijet t reba ljude:
koji nisu na prodaju;
koji su pošteni, zdravi do srži, u srcu iskreni;
čija je savjest mirna poput kompasa na polu;
koji će ostati istiniti i ako se nebo zamrači, a zemlja trese;
koji će izreći istinu i gledati svijetu ravno u oči;
koji se neće ni hvaliti ni bježati;
koji se neće pokolebati ni ustuknuti;
koji ne moraju izvikivati svoju hrabrosti da bi je imali;
u kojima hrabrost vječnog života teče duboko, mirno i snažno;
koji znaju svoju poruku i prenose je;
koji znaju svoje mjesto i na njemu stoje;
koji znaju svoj posao i njega obavljaju;
264
Des Griffin
koji neće lagati, zabušavati i izmotavati se;
koji nisu prelijeni da bi radili, ni preponosni da budu siro-
mašni;
koji se ne srame izričito reći "ne" i koji se ne srame reći "ne
mogu si to priuštiti".
Bog je u pot razi za ljudima. On t reba one koji su u stanju okupi t i
se oko zaj edni čke vjere - koji mogu udružiti ruke za zajednički cilj -
i koj i ma je dost upno kraljevstvo u vr emeni ma poput današnj i h.
BOG NAM DAJ E L J UDE
(U.S. News and World Report, 8. lipnja 1968., senator Frank Carl-
son, guverner Kansasa 1947. - 1950. i senator Kansasa 1950. - 1957.)
[Takvi kršćanski "voj ni ci ", poput ovih koje j e senat or Carl son
opi sao, svakako su rijetki i probrani . Čini se da je u današnj e vri j eme
skoro pol a pot enci j al ni h kršćanski h voj ni ka na put u, a veći na drugi h
na godi šnj em odmor u. ]
265
Traži se čovjek
DODATAK II.
CRVENA SIMFONIJA (RENDGENSKI SNIMAK
REVOLUCIJE)
UVOD
Kada je knjiga koju upravo čitate tek napisana, autor nije bio upoz-
nat s postojanjem vrlo važnog povijesnog dokument a koji će vam biti
predočen.
U pogl avl j i ma 5 i 6 prezentirali smo pot puno dokument i r anu pri-
ču o usponu i padu super-tajne organi zaci j e Il umi nat i , čiji je cilj po-
robljavanje cijelog čovječanstva u svjetskom koncent raci j skom kampu
eufemističkog nazi va novi svjetski poredak.
Također smo predoči l i dokaze da j e pokret ačka snaga ove dija-
bol i čne zavj ere elita i zl oči načka kl i ka - Međunar odni bankari i "i n-
telektualci" - koji sebe drže j edi ni m sposobni m ljudima za uprav-
ljanje svi j et om. Jedan od njihovih agenat a, James War bur g, sin Paul a
M. War bur ga, organi zat or i j edan od prvih čl anova Odbor a sust ava
federalnih rezervi , i mao j e hrabrosti i drskosti pred Senat om Sj edi -
njenih Ameri čki h Država 17. veljače 1950. izjaviti: "Imat ćemo svjet-
sku vl adu, svi đal o se to nama ili ne. Jedino je pitanje da li će ona biti
ostvarena silom ili dogovorom."
Iako postoje čvrsti dokazi da j e međunarodna novčana monarhi j a
financirala bol j ševi čku revoluciju 1917. u Rusiji, i od t ada održaval a
komuni zam na ži vot u vel i ki m infuzijama kapitala, aut or nije bi o upo-
znat ni sa j edni m dokazom koji bi potjecao iz Rusije - da su ko-
muni st i čki vođe plesali kako su Međunar odni bankari svirali, i da je
komuni zam, zapr avo, današnj e ost varenj a i l umi ni st a Adama Wei s-
haupt a.
Ove či nj eni ce dol aze na vidjelo - i zravno iz Rusi j e - u zapanju-
j ućem dokument u poznat om kao Crvena simfonija. Prvi je put
objavljena u pet naest om poglavlju knjige Simfonia en Rojo Mayor,
poznat og španjolskog izdavača don Mauri ci a Carlavilla.
267
C. G. RAKOVS KY
U ovom djelu možemo vidjeti i zvrsno opi sanu povezanost ko-
muni st a i Međunar odni h bankara, iz pera j ednog od najvećih t umača
svjetske zavj ere, Chri st i ana G. Rakovskog. Rakovsky, j edan od osni-
vača Sovj et skog Saveza, bi o j e t akođer i žrt va j ednog od namještenih
procesa za vrijeme Staljina, neposredno prije Drugog svjetskog rata.
Crvena simfonija ima veliko povijesno značenje i svatko tko bi
htio biti dobro obaviješten ne bi je smi o propustiti. U španj ol skom
izdanju, Carl avi l l a obj ašnj ava podrijetlo dokument a: " Ovo (knjiga) j e
rezultat zahtjevnih pri j evoda nekol i ko bilježnica, koje j e pr onašao
španjolski dobrovoljac uz tijelo dr. Landowskog u kolibi na petrograd-
skoj fronti. "
"Doni o ih je nama. S obzi rom na stanje u koj em su se nalazile,
nj i hovo obnavl j anj e bi o j e dug i težak posao, koji j e trajao nekol i ko
godi na. Dugo vr emena ni smo bili sigurni da l i ćemo i h moći objaviti.
Konačni zaključci tih bilježnica bili su toliko iznimni i nevjerojatni,
da ih se nikada ne bismo usudili objaviti da se osobe i događaji koji
su se spominjali nisu u potpunosti slagali s činjenicama."
"Pri j e nego što smo t e memoar e objavili, bili smo spremni na
dokazi vanj a i . pol emi ke. Pr euzi mamo pot punu osobnu odgovor nost
za istinitost osnovni h istina. "
"Haj de da vi di mo da li će ih net ko moći ospor i t i . . . "
DR. L ANDOWS KY
Dr. Landowsky bi o j e Poljak koji j e uzeo rusko državl j anst vo i
ži vi o u Rusiji. Nj egova su oca, pukovni ka u ruskoj carskoj vojsci,
ubili boljševici u revoluciji 1917. Ži vot na pri ča dr. Landows kog je
nevj eroj at na. Prije revol uci j e završi o je medi ci nski fakultet u Rusiji,
da bi zat i m dvije godi ne st udi rao na Sorbonni u Parizu. Tečno j e go-
vori o francuski. Zani mao ga j e utjecaj droga na ljudski or gani zam, u
smi sl u pomaganj a ki rurzi ma na operaci j ama. Kako j e bi o nadaren
dokt or, Landowsky j e proveo eksperi ment e u toj obl ast i ; post i gao j e
znat ne rezul t at e.
Međut i m, nakon revolucije, sva su vrat a za njega bila zat vorena.
Ži vi o je u bijedi sa svoj om obitelji, j edva nalazeći sredst va za život
268
Des Griffin
Cr vena si mfoni j a
povr emeni m posl ovi ma. Kako mu nije bilo omogućeno r adove obja-
viti pod svojim i menom, Landowsky j e dopust i o svoj em sretnijem
kol egi da i h objavi pod svojim i menom.
Sveznajući NKVD (tajna policija) zainteresirao se za te radove, te
j e l ako pr onašao pr avog autora. Nj egova i m j e speci j al nost bila od
velike vri j ednost i . Jednog dana 1936. pokucal i su na nj egova vrata.
Landowsky je bio zamoljen da pođe s njima i ni kada mu više nisu do-
pustili da se vrati svojoj obitelji.
Smjestili su ga u NKVD- ovu zgradu kemi j skog l aborat ori j a u
predgrađu Mos kve. Tamo j e živio i bi o prisiljen ispunjavati razne za-
dat ke koj e su mu njegovi gospodari davali. Bi o j e svj edokom ispiti-
vanja, mučenj a i najgorih zločina. Imao je hrabrosti voditi bilješke
onoga što je vidio i čuo, i kad god je bio u mogućnosti, zadržavao je
pisma i dokumente koji su prolazili kroz njegove ruke, skrivajući sve
to u šupljoj nozi svog stola u kemijskom laboratoriju. Tako je živio
do Dr ugog svjetskog rata. Kako j e došao do Pet rograda i kako j e
ubijen, nije poznat o.
Dokument koji slijedi sažet ak je zapi sa s ispitivanja bi všeg vel e-
posl ani ka u Fr ancuskoj , C. G. Rakovskog, u tijeku pr ocesa t rocki st i -
ma u Sovj et skom Savezu 1938. , kada mu je bi l o suđeno zaj edno s
Bukhar i nom, Rykoffom, Yagodom, Kar akhanom i dr ugi ma.
Nast oj eći spasiti život, optuženi Rakovsky izjavio j e da j e u pos-
j edu vrlo važni h informacija. Staljin j e svom st ranom agent u naredi o
da ga ispita.
Poznat o j e da j e Rakovsky bi o osuđen na strijeljanje, zaj edno s
drugi ma, no osuda mu j e prei načena u 20 godi na zat vora.
GABRIJEL - STALJINOV STRANI AGENT
Povijest gore spomenut og agent a od velikog j e značenja. Riječ j e
o navodnom Reneu Duval u (također poznat om i kao Gavri l u Gavri -
loviču Kušmi nu, ili "Gabri j el u"). Gabrijel je bi o sin mi l i j unaša, vrlo
lijepa i zgl eda, i talentiran. St udi rao je u Francuskoj . Nj egova majka,
udovica, obožaval a ga j e. No, mladić se zanio komuni st i čkom propa-
gandom t e j e pao u ruke nj i hovi m agent i ma. Predl oži l i su mu da stu-
dira u Moskvi , i on je rado prihvatio. Završio je strogu školu NKVD- a
i post ao strani agent . Kada se žel i o predomi sl i t i , bi l o j e pr ekasno: oni
269
Des Griffin
ne puštaju ljude i z svog stiska. Snagom volje dost i gao j e "vrhušku
zla", kako ju je nazvao, i uži vao u punom povjerenju samog Staljina.
Ispitivanja koj e je taj agent održao odi gral a su se u Fr ancuskoj .
Dr. Landowsky j e bi o nazočan kako bi u piće Rakovskog neopazi ce
st avi o drogu koja bi izazvala polet i dobr o raspol oženj e. Iza zida,
r azgovor se sni mao, a t ehni čar koji je to radi o nije govor i o francuski.
Poslije je dr. Landowsky morao prevesti dokument na ruski , u dvije
kopi j e, j ednu za Staljina i j ednu za Gabrijela. Usudi o se u tajnosti
staviti j oš j edan i ndi go i napraviti i treću kopiju, koju je skri o.
Autor se zahvaljuje na suradnji u objavljivanju ovog poglavlja, koju
mu je svim srcem pružio g. George Knupffer iz The Plain Speaker Publish-
ing Company, 43 Bath Road, London, Engleska.
G. Knupffer preveo je Crvenu simfoniju s ruskog i španjolskog.
Rođen u Rusiji na početku stoljeća, g. Knupffer je bio svjedokom ruskog
civilnog rata protiv boljševika. Tečno govori ruski, engleski, njemački i fran-
cuski jezik.
Njegova vlastita knjiga Borba za svjetsku premoć također se bavi pro-
blemom supersila i globalnog porobljavanja od strane vođa lihvarskog kapi-
talizma i terorističkog komunizma, koji su oruđa u ruci iste sile, i služe istom
cilju.
270
XL
RENDGENSKI SNIMAK REVOLUCIJE
Vrat i o sam se u l aborat ori j . Muči o me je moj ži včani sustav i
odredi o sam si kompl et an odmor. U krevetu sam got ovo cijeli dan.
Ovdj e sam na priličnoj osami već skoro četiri dana. Gabrijel se raspi -
tivao o meni svaki dan. Mor a biti upoznat s moj i m st anj em. Na samu
pomi sao da bi me mogl i poslati nat rag u Lubj anku ( moskovska sre-
dišnjica tajne policije), da nazoči m novi m mučenj i ma, post aj em uz-
buđen i drht i m. Sr ami m se što pri padam ljudskoj rasi. Kako su ni sko
ljudi pal i ! Kako ni sko sam j a pao!
Ovi h nekol i ko redaka sve j e što sam uspi o napisati nakon pet
dana po moj em povrat ku i z Lubj anke, kada sam pokušavao na papi ru
opisati užas i t i me preki nuo kronol oški redoslijed moj i h bi l j ežaka.
Ni sam mogao pisati. Tek sam nakon nekol i ko mj eseci , kad j e počel o
ljeto, mogao mi r no i j ednost avno izložiti sve što sam vi di o, odvrat no,
pakosno, zl o. . .
Ti j ekom tih prošlih mjeseci tisuću sam se put a upitao: "Tko su
bili ljudi koji su anoni mno bili na mučenj i ma?" Napi nj ao sam sve
svoje i nt ui t i vne i dedukt i vne sposobnost i . Da l i j e t o bi o Ezhov? Mo-
guće j e, ali ne vi di m razl oga zbog kojeg bi se on mor ao skrivati. On
je sl užbeno odgovor an, i strah koji ga je natjerao na skri vanj e ne vodi
do l ogi čkog objašnjenja. Dapače, ako i mam bar neke osnove u
opisivanju sebe kao psi hol oga, t ada bi ovaj fanatični šef NKVD- a, sa
svi m pokazat el j i ma nenormal nost i , zasi gurno uži vao u kr i mi nal nom
razmet anj u. Stvari poput pokazi vanj a aroganci j e pred poni ženi m
neprijateljem, koji je fizički i psihički pret voren u ruševi nu, sigurno
bi mu pružale bol esno zadovoljstvo. Analizirao sam dalje. Nedost at ak
prijašnjih pr i pr ema bi o j e očit; j asno j e da j e odl uka da se održe t i so-
tonski sastanci bila donesena na brzi nu. Odl uka da j a budem nazočan
bila j e rezultat i znenadnog dogovora. Da j e Ezhov i mao vremena sam
birati vri j eme, onda bi sve bi l o pri preml j eno. I t ada ne bi zvali mene;
271
Cr vena si mfoni j a
Des Griffin
taj general NKVD- a, koji j e j edva uspi o doći na vri j eme da nazoči
mučenj u, znao bi za t o na vrijeme. Ako t o nije bi o Ezhov, t ko j e onda
odl uči o o vr emenu? Kol i ko god slabe bile moj e informacije o so-
vjetskoj hijerarhiji, iznad Ezhova po pitanju NKVD- a postoji samo j e-
dan čovjek, Staljin. Znači bi o j e on?. . .
Pitajući se ta pitanja, koja su rezultat moj e dedukci j e, sjetio sam
se i drugi h činjenica koje podržavaju moj e mišljenje. Sj ećam se da
sam, kada sam pogl edao kroz prozor nekol i ko mi nut a prije nego što
smo otišli dolje na "spekt akl ", vidio kako su se dovezl a četiri vel i ka
i dent i čna aut omobi l a; svi mi Sovjeti znamo da Staljin putuje u kara-
vani i dent i čni h aut omobi l a, t ako da ni t ko ne zna u koj em se nal azi ,
što ot ežava mogućnost napada. Da l i j e bi o nazočan?. . .
No ovdje dol azi m do j oš j ednog misterija: po detaljima koje mi j e
Gabrijel dao, tajni promat rači trebali su sjediti iza naši h leđa. Ali ta-
mo sam mogao vidjeti samo dugačko zrcal o, kroz koje se ni št a nije
mogl o vidjeti. Možda j e bilo prozi rno? Bi o sam zbunj en.
* * *
Samo j e sedam dana prošl o, kada se j ednog j ut ra Gabrijel poja-
vi o u kući . Pri mi j et i o sam da je djelovao pun energije i ent uzi j azma,
te da je bi o opt i mi st i čki raspol ožen, i ako se ti bljeskovi stanja koji su
obasjali nj egovo lice poslije nisu pojavili. Či ni l o se kao da pokušava
otjerati sjene koje su povećana akt i vnost i ment al ni napor bacal i na
nj egovo lice.
Nakon ručka mi j e rekao:
" I mamo gost a ovdj e. "
" Koga ? " upi t ao sam.
"Rakovsky, bi vši vel eposl ani k u Pari zu. "
" Ne poznaj em ga. "
"On j e j edan od oni h na koje sam t i ukazao one noći ; bi vši vel e-
poslanik u Londonu i Pari zu. . . Naravno, velik prijatelj tvog znanca
Navachi na. . . Da, ovaj je čovjek na mom raspolaganju. On je ovdje s
nama; dobr o ga tretiraju i zbrinut j e. Vidjet ćeš ga. "
"Ja, zašt o? Dobr o znaš da ni sam znatiželjan u pogl edu ovakvi h
st vari . . . Mol i m te da me poštediš tog prizora; j oš uvijek se ni sam opo-
ravi o od onog što si me prisilio gledati. Ne mogu j amči t i za svoje živ-
ce i srce. "
272
Cr vena si mfoni j a
" O, ne brini. Sada nas ne zani ma sila. Ovaj j e čovj ek već sl om-
ljen. Bez krvi i nasilja. Samo mu t reba dati umj erenu kol i či nu droge.
Ovdj e su ti detalji: posl ao ih je Levi n (bivši dokt or NKVD- a, koji je
bio drugoopt uženi na suđenju Rakovskom), čije nam znanje j oš uvijek
služi. Navodno u laboratoriju postoji droga koja čini čuda. "
"Vjeruješ svemu t ome?"
"Govor i m si mbol i čno. Rakovsky će priznati sve što zna o sluča-
j u. Već s mo imali prel i mi narne razgovore s njim i rezultati nisu l oši . "
"U t om slučaju, čemu čudesna dr oga?"
"Vidjet ćeš, dokt ore, vidjet ćeš. To j e mal a predost rožnost , koju
nam nal aže Levi novo profesi onal no iskustvo. Ona će pomoći u t ome
da se naš čovjek tijekom ispitivanja osjeća opt i mi st i čno i ne gubi vje-
ru i nadu. Već može vidjeti daleku mogućnost spašavanja svog života.
To j e prvi uči nak koji mor amo postići. Tada mor amo osi gurat i da sve
vrijeme ost ane u stanju osjećaja sreće, a da ne i zgubi svoje ment al ne
kapaci t et e; točnije, bit će nužno stimulirati ga i izoštriti. On mora biti
u posebnom stanju. Kako to opisati? Nešt o poput si mul aci j e
prosvi j et l j enost i . "
"Nešt o poput hi pnoze?"
"Da, ali bez sna. "
"I j a mor am smisliti drogu za sve to? Mi sl i m da t o prelazi moj e
znanst vene t al ent e. Ne mogu t o post i ći . "
"Da, ali nužno j e smisliti nešt o, dokt ore. Levi n j e izjavio da j e
probl em već bi o ri j ešen. "
"Uvi j ek mi j e ostavljao utisak šarlatana.
"Vj eroj at no j e, ali mi sl i m da će droga koju je spomenuo, čak i
ako nije t ol i ko dj el ot vorna kako tvrdi, j oš uvijek pomoći da post i gne-
mo nužno; nakon svega, ne mor amo očekivati čudo. Al kohol nas pro-
tiv naše volje tjera da govor i mo gl upost i . Zašt o neka dr uga supst anca
ne bi pot i cal a r azumnu istinu? Osi m toga, Levi n mi j e r ekao za pri-
j ašnj e sl učaj eve, koji se čine i st i ni t i ma. "
"Zašt o ga ne želiš prisiliti da j oš j ednom sudjeluje? Ili ne bi pri-
stao na sur adnj u?"
" O, ne. On bi rado sudj el ovao. Dovol j na je želja da se spasi ili
produlji život pomažući na ovaj ili onaj način, i ne odbijajući. Ali ja
ne želim njegove usluge. On ne smije čuti ništa od onog što će mi Ra-
kovsky reći . Ni on, niti bilo tko dr ugi . . . "
273
Des Griffin
"Znači , j a . . . "
"Ti - ti si drugi slučaj, dokt ore. Ti si duboko pošt ena osoba. A ja
ni sam Di ogen, da kr enem u pot ragu za j oš neki m t akvi m pr eko snjež-
nih bespuća SSSR- a. "
"Hval a, ali mi sl i m da moj e pošt enj e. . . "
"Da, dokt ore, da; kažeš da i skori št avamo tvoje pošt enj e za razne
i zopačenost i . Da, dokt ore, to je i st i na. . . ali samo s tvoje apsurdne
t očke gledišta. A koga danas pri vl ače apsurdnost i ? Na primjer, ap-
surdnost i poput tvojeg poštenja? Uvijek uspi j evaš navesti osobu na
r azgovor o najprivlačnijim stvarima. Ali što će se, zapr avo, dogodi t i ?
Mor aš mi j edi no dati dobru dozu droge za Levi na. Či ni se da j e u do-
ziranju nevi dl j i va grani ca koja dijeli spavanj e od akt i vnost i , bistrinu
od zamućenost i , zdrav r azum od nonsensa. . . t u j e negdj e umj et ni in-
t enzi vni ent uzi j azam. "
" Ako j e t o s ve . . . "
"I j oš nešt o. Sada ćemo ozbiljno razgovarat i . Prouči Levi nove
i nst rukci j e, odvagni ih, r azumno ih pri l agodi stanju i snazi zarobl j e-
nika. I maš vr emena za t o do noći; možeš pregl edat i Rakovs kog ko-
l i ko god put a želiš. I t o j e za sada sve. Ne bi vj erovao kol i ko očaj ni č-
ki žel i m spavat i . Spavat ću nekol i ko sati. Ako se do navečer ne
dogodi ništa i zni mno, dao sam instrukcije da me se ne zove. Savj et u-
j em t i da se dobr o odmor i š poslije večere, j er poslije t oga nećeš moći
spavati dugo vr emena. "
Ušli smo u predvorje. Nakon što se rast ao od mene, br zo j e po-
t rčao po st epeni cama, ali j e na sredini zast ao.
"Ah, dokt or e, " r ekao j e, "zaboravi o sam. Mnogo zahval a od dru-
ga Ezhova. Očekuj dar, možda čak i odl i kovanj e. "
Mahnuo mi j e uz pozdrav i brzo nestao na stubištu koje j e vodi l o
na gornji kat.
* * *
Levi nove su bilješke bile kratke, ali j asne. Ni sam i mao pot eškoća
u nalaženju droge. Bi l a je u dozi od mi l i grama, u mal i m t abl et ama.
Napr avi o sam test: u skl adu s nj egovi m objašnjenjima, rast apal e su
se vrlo l ako u vodi , i j oš bolje u al kohol u. For mul a nije bi l a nazna-
čena i odl uči o sam napravi t i podrobnu analizu kad budem i mao vre-
mena.
274
Cr vena si mfoni j a
Nedvoj beno, bila j e t o neka supst anca specijalista Lumenst adt a,
znanst veni ka o kome mi j e Levi n govori o t i j ekom pr vog sast anka.
Ni sam mi sl i o da ću tijekom analize otkriti nešto neočeki vano ili novo.
Vjerojatno opet neka baza sa znat ni m el ement om opi j uma, aktivnije
vrste od t ebai na. Bi o sam dobro upoznat s 19 gl avni h t i pova, i j oš ne-
koliko drugi h. U tim uvjetima, bio sam zadovoljan i shodom svojih
eksperi menat a.
Iako j e moj rad bi o drugačije usmjeren, i pak sam bi o na pri l i čno
poznat om t erenu u pogl edu hal uci nogeni h supst anci . Pri sj ećam se da
mi j e Levi n pri čao o destilaciji rijetkih t i pova indijske konopl j e. Mo-
rao sam i mat i posl a s opi j umom ili haši šem, da bi h došao do tajne
ove t ol i ko hval j ene droge. Bi l o bi mi drago da sam i mao mogućnost
naići na j ednu ili vi še baza koje su joj daval e njezina "čudesna" svoj -
stva. U pri nci pu, bi o sam spreman na takvu mogućnost . Nakon sve-
ga, istraživački rad u uvjetima neograni čenog vremena i sredstava, bez
gospodar ski h pot eškoća, koji j e bi o moguć u NKVD- u, pr užao j e ne-
ograni čene znanst vene mogućnost i . Laskao sam si s i l uzi j om da sam,
kao rezul t at tih istraživanja, uspi o pronaći novo oružje u mojoj znan-
stvenoj borbi protiv bol i .
Ni sam mogao odvojiti puno vr emena na zabavu s t akvi m ugod-
ni m i l uzi j ama. Koncent ri rao sam se na to kako ću i u koj i m omj eri ma
dati Rakovs kom drogu. Pr ema Levi novi m i nst rukci j ama, j edna bi
tableta t rebal a postići zadovoljavajući uči nak. Upozor avao j e da bi, u
slučaju da paci j ent i ma srčanu bolest, mogl a uslijediti pospanost i , i
čak pot puna letargija, što bi rezultiralo zamućeni m umom. Imajući
sve to na umu, morao sam najprije pregledati Rakovskog. Ni sam očeki-
vao da će stanje nj egova srca biti nor mal no. Ako i nije bi l o oštećenja,
si gurno j e opće zdravst veno stanje bilo narušeno, kao rezul t at i skus-
t ava nj egova ži včanog sustava, koji nije mogao dugo ostati nepr omi -
jenjen nakon dugog i užasavaj ućeg mučenj a.
Odl oži o sam ispitivanje do poslije ručka. Žel i o sam sve uzeti u
obzir, za slučaj da j e Gabrijel želio Rakovskom dati dr ogu bez nj ego-
va znanja, kao i u obr nut om slučaju. U oba slučaja i mao bi h posl a s
njim, j er bih mu j a mor ao dati drogu, što mi j e j as no r ečeno. Nije bilo
pot r ebna nazočnost profesi onal ca j er se droga uzi mal a or al no.
Nakon r učka sam posjetio Rakovskog. Bi o je zat voren u sobi u
pri zeml j u i pod nadzor om čuvara koji nije ski dao pogl ed s njega. Od
275
Des Griffin
namještaja t amo j e bi o samo mali stolić, uzak krevet bez kraj eva i j oš
j edan mal i , grubi stolić. Kad sam ušao, Rakovsky j e sjedio. Odmah
j e ust ao. Pogl edao me j e izbliza i na nj egovom sam licu vi di o sumnju
i , kako mi se či ni l o, strah. Mi sl i m da me j e pr epoznao, vidjevši me
one važne večeri kako sjedim pokraj general a. Nar edi o sam čuvaru
da mi donese stolac i ode. Sjeo sam i zamol i o zarobl j eni ka da sjedne.
I mao j e pedeset ak godi na. Bi o j e srednje vi si ne, sprijeda ćel av, s ve-
likim, sjajnim nosom. U mladosti je njegovo lice vjerojatno bilo ugod-
no. Cr t e lica nisu mu bile tipično semi t ske, ali nj egovo j e podrijetlo
bilo oči t o. Nekada j e vjerojatno bio pri l i čno debeo, ali sada ne: koža
mu je svuda visjela, a vrat i lice bili su mu poput i spuhana bal ona.
Uobi čaj ena večera u Lubjanki očito je bila previ še striktna dijeta za
bi všeg vel eposl ani ka u Parizu. Tada ni sam nast avi o s pr egl edom.
"Puši t e?" pi t ao sam, otvarajući kutiju cigareta, s namj er om us-
postavljanja nešt o prisnijeg odnosa s njim.
"Prest ao sam da bi h sačuvao zdravl j e, " odgovor i o j e vrl o ugod-
ni m gl asom, "ali hval a; mi sl i m da sam se sad opor avi o od svojih pro-
bl ema s t r buhom. " Puši o je tiho, suzdržljivo i s dozom el eganci j e.
"Ja sam dokt or", predst avi o sam se.
"Da, znam; vi di o sam kako ste se ponijeli ' t amo' " , r ekao j e s
drht aj em u gl asu.
"Došao sam ispitati stanje vašeg zdravlja. Kako ste? Pat i t e li od
neke bol est i ?"
"Ne, ni od čega. "
"Jest e li si gurni ? A vaše sr ce?"
"Zahval j uj ući dijeti koju su mi namet nul i , ne pri mj ećuj em kod
sebe ni kakve nenor mal ne si mpt ome. "
"I ma neki h koje sam pacijent ne može primijetiti, već samo dok-
t or. "
"Ja sam dokt or", preki nuo me j e.
"Dokt or ?" ponovi o sam i znenađen.
"Da, zar niste znal i ?"
"Ni t ko mi to nije rekao. Drago mi j e. Bit ću počašćen stajati na
usluzi kol egi , i možda kolegi sa studija. Gdje ste st udi ral i ? U Moskvi
ili Pet r ogr adu?"
" O, ne! U to vri j eme ni sam bi o ruski državljanin. St udi rao sam u
Nancyj u i Mont pel l i eru; na potonjem sam i dokt or i r ao. "
276
Cr vena simfonija
"Znači da s mo možda bili na studiju u isto vri j eme. Neko sam
vrijeme st udi rao u Francuskoj . Da li ste bili Fr ancuz?"
"Namj er avao sam t o postati. Rodom sam Bugari n, ali bez mog
dopušt enj a preobraćen sam u Rumunj a. Moj okrug bi o j e Dobr udga,
gdje sam i rođen, a koji je nakon spor azuma o mi ru pri poj en Ru-
munj skoj . "
"Dopustite mi da vam poslušam pluća." Stavio sam stetoskop u uši.
On j e ski nuo svoju j aknu i ust ao. Sl ušao sam. Pregl ed nije poka-
zao ništa i zvan granica normal e; kao što sam i pretpostavljao, slabost,
ali bez ošt ećenj a.
"Pret post avl j am da treba hraniti srce. " " Samo srce, dr uže?" pi t ao
j e i roni čno.
"Mi sl i m da da", rekao sam, pretvarajući se da ni sam primijetio
ironiju. "Također mi sl i m da bi vaša dijeta moral a biti poj ačana. "
"Dopust i t e mi da se posl ušam. " "Sa zadovol j st vom. " Dao sam mu
st et oskop.
Brzo j e posl ušao samog sebe.
"Očeki vao sam da će moj e stanje biti mnogo gore. Puno vam
hvala. Mogu l i obući j aknu?"
"Nar avno. Sl ažet e l i se da j e pot rebno da uzmet e nekol i ko kapi
di gi t al i sa?"
"Smat r at e li to apsol ut no nužni m? Mi sl i m da će moj e staro srce
preživjeti ovi h nekol i ko dana ili mjeseci koji mi preostaju i bez
t oga. "
"Ne sl ažem se s vama; mi sl i m da ćete živjeti mnogo dul j e. "
"Nemoj t e me uznemi ri vat i , kol ega. . . Živjeti dul j e! Zai st a živjeti
dul j e!. . . Moraj u postojati uput e vezane za kraj ; sudski post upak ne
može vječno t raj at i . . . A tada, tada poči nak. "
Kada je to rekao, imajući na umu vječni poči nak, činilo se da se
na nj egovom licu mogl a vidjeti got ovo sreća. St resao sam se. Ova
želja za smr ću, brzom smrću, koju sam vidio u nj egovi m oči ma, uči -
nila me j e mal odušni m. Požel i o sam ga i z suosjećanja razvesel i t i .
"Ni st e me razumj el i , druže. Žel i o sam reći da bi u vašem slučaju
mogl o biti odl učeno da se vaš život nastavi, ali život bez patnji. Zbog
čega ste dovedeni ovamo? Zar sad ne postupaju dobr o s vama?"
"Ovo posljednje, da, naravno. Št o se tiče ost at ka, dali su mi
naslutiti, al i . . . "
277
Des Griffin
Dao sam mu j oš j ednu cigaretu i dodao:
"Imaj t e nade. Kol i ko je u mojoj mogućnost i , u gr ani cama koje
mi moj šef dopust i , učinit ću sve što je u mojoj moći da osi gur am da
vam se ne uči ni ni št a nažao. Počet ćemo odmah, t i me što ćemo vas
bolje hrani t i , ali ne nagl o, imajući na umu stanje vašeg t rbuha. Počet
ćemo s ml i j ečnom dijetom i neki m drugi m hranj i vi m dodaci ma. Od-
mah ću dati uput e. Možet e puši t i . . . uzmi t e. . . " Dao sam mu ost at ak
ci garet a.
Pozvao sam čuvara i naredi o mu da zapali ci garet u zat voreni ku
kad god ovaj požel i puši t i . Tada sam ot i šao, i prije nego što sam uzeo
nekol i ko sati odmor a, dao sam uput e da Rakovsky dobije pol a litre
ml i j eka sa šećerom.
* * *
Pri premi l i smo se za sastanak s Rakovski m u ponoć. Nj egov
"pri j at el j ski " karakt er bi o j e nagl ašen u svakom detalju. Soba j e bila
dobr o ugrijana, u kami nu j e gorjela vatra, svjetlo j e bilo pri gušeno,
mal a i dobr o odabr ana večera posl užena s dobri m vi ni ma: sve j e bilo
i mpr ovi zi r ano sa znanst veni m pri st upom. "Kao za sast anak l j ubavni -
ka", pri mi j et i o j e Gabri j el . Ja sam t rebao pomagat i . Moj j e gl avni za-
dat ak bi o dati zat voreni ku drogu tako da on to ne primijeti. Iz tog su
razl oga pića bila postavljena, kao slučajno, pokraj mene, i ja sam
t rebao služiti vi no. Također sam t rebao opaziti slabljenje dr oge, t ako
da u pr avom t renut ku dodam novu dozu. To j e bi o najbitniji di o mog
zadatka. Gabrijel želi, ako eksperiment uspije, već na prvom sast anku
postići pravi napredak pr ema srži probl ema. Nada se uspj ehu. Dobr o
se odmor i o i u dobroj je kondiciji. Zani ma me kako će se nositi s
Rakovski m, koji j e, kako mi se čini, dost oj an prot i vni k Gabri j el u.
Tri vel i ka nasl onj ača stavljena su pokraj vatre. Onaj bl i že vrati-
ma je moj , Rakovsky će sjediti u sredini, a treći je Gabri j el ov, čiji se
opt i mi zam vidi i na njegovoj odjeći, bijeloj ruskoj košulji koju je
obukao.
Već j e prošl a ponoć kada su dovel i zat voreni ka do nas. Dali su
mu pri st oj no odi j el o, i dobro je obrijan. Baci vši na njega profesi onal -
ni pogl ed, primijetio sam da je življi.
278
Cr vena si mfoni j a
On se i spri čavao zbog toga što ne može popiti vi še od j edne ča-
še, spomi nj ući stanje svojeg želuca. Ni sam mu st avi o drogu u čašu i
zažal i o sam zbog toga.
Razgovor j e započeo banal nost i ma. . . Gabrijel zna da Rakovsky
mnogo bolje govori francuski no ruski i počeo j e na t om j ezi ku. Spo-
menul a se prošlost. Jasno j e da j e Rakovsky izvrstan govorni k. Nj egov
je govor j asan, el egant an, i čak ki ćen. Oči t o je vrlo učen; s l akoćom
se služi ci t at i ma, i uvijek bez greške. Ponekad spomi nj e svoje mno-
gobroj ne bj egove u egzilu, Lenjina, Pl ekhanova, Luksembur g, i čak
spomi nj e da se kao dječak r ukovao sa starim Engel som.
Pili s mo viski. Nakon što mu j e Gabrijel dao priliku da govori
oko pol a sata, upi t ao sam, kao usput : "Žel i t e l i j oš s ode?"
"Da, dodaj t e dost a", odgovori o j e odsut no. Baveći se s pi ćem,
stavio sam u njega tabletu koju sam cijelo vrijeme držao. Najprije sam
Gabrijelu dodao viski, dajući mu znakom na znanje kako sam obavi o
svoj di o. Dodao sam Rakovskom njegovo piće i počeo piti svoje. On
svoje ispija sa zadovol j st vom. "Ja sam mal a hulja", r ekao sam si. No
ovo je bila pr ol azna mi sao i izgorjela je u ugodnoj vatri kami na.
Prije nego što j e Gabrijel došao na gl avnu t emu, r azgovor j e bi o
dug i zani ml j i v.
I mao sam sreće što sam uspi o zadržati dokument na koj em j e za-
bilježeno sve o čemu se govori l o, bolje nego da sam radi o bilješke.
Slijedi razgovor:
I Z VJ E Š ĆE
I SPI TI VANJ E OPTUŽENOG KRI STI J ANA GEORGI J EVI ČA
RAKOVSKOG; I SPI TI VAČ GAVRI L GAVRI LOVI Č KUŠMI N,
26. SI J EČNJ A 1938.
Gavri l G. Kušmi n. - U skladu s naši m dogovor om u Lubj anki ,
mol i o sam da mi se da zadnja šansa s vama; vaša nazočnost u ovoj
kući pot vrđuj e da sam uspi o. Vidjet ćemo da li ćete nas pokušat i pre-
variti.
Kristijan G. Rakovsky. - Nije mi to namjera, neću to učiniti.
G. - No prije svega: dobronamj erno upozorenj e. Sada nas zani -
ma prava istina. Ne "sl užbena" istina, koja će biti pri kazana na suđenju,
279
Des Griffin
u svjetlu priznanja opt uženi h. . . Ovo je nešt o što je, kako znat e, u pot-
punost i pitanje prakt i čnog razmatranja, ili kako bi na Zapadu rekli,
"dr žavno pi t anj e". Zahtjevi međunar odne politike prisilit će nas da
skri j emo cijelu istinu, "pravu i st i nu". . . Kakav god bi o i shod suđenja,
dr žave i narodi saznat će samo ono što trebaju saznat i . Ali onaj koji
mor a znat i sve, Staljin, mor a t akođer znati sve ovo. Tako da, kakve
god vaše riječi ovdje bile, one ne mogu vašu poziciju učiniti gor om.
Mor at e znati da one neće pogoršati vaš zl oči n, već naprot i v, mogu
donijeti žel j ene pr omj ene u vašu korist. Imat e priliku spasiti svoj ži-
vot, koji j e t renut no izgubljen. Sad sam vam t o r ekao, pa da pri-
j e đe mo na stvar: priznajete da ste Hitlerovi agent i , i da pr i mat e pl aću
od Gest apa i OKW- a ( Ober kommando der Wer macht , Vr hovno nje-
mačko zapovj edni št vo nap. prev. ). Nije l i t ako?
R. - Da.
G. - I Hi t l erovi ste agent i ?
R. - Da.
G. - Ne, Rakovsky, ne. Reci t e cijelu istinu, ne onu za sud.
R. - Ni s mo Hitlerovi špijuni, mr zi mo ga kol i ko i vi, kol i ko ga
mrzi i Staljin; možda čak i više, no ovo je vrlo sl oženo pi t anj e. . .
G. - Da pomognem. . . Sl učaj no i ja ponešt o znam. Vi , trockisti,
kont akt i ral i ste nj emačke sl užbe. Nije li t ako?
R . - D a .
G. - Ot kad?
R. - Ne znam t očan dat um, ali nedugo nakon pada Tr ockog. Na-
r avno, prije dol aska Hitlera na vlast.
G. - Dakl e, da budemo točni: niste bili ni osobni Hi t l erovi špi-
j uni , ni špijuni nj egova reži ma.
R. - Točno. Bili smo to već prije.
G. - S koj om svr hom? Da biste osigurali Nj emačkoj pobj edu i
nešt o r uskog teritorija?
R. - Ne, ni u kom slučaju.
G. - Znači obi čni špijuni, za novac?
R. - Za novac? Ni t ko nije dobi o nijednu mar ku od Nj emačke.
Hitler nema dovol j no novaca da kupi , na primjer, komesar a za vanj -
ske posl ove SSSR-a, a i ma na sl obodnom raspol aganj u budžet koji j e
veći od ukupne i movi ne Mor gana i Vanderbi l t a i ne mor a pol agat i
r ačune za svoje t roškove.
280
Cr vena si mfoni j a
G. - Št o je onda razl og?
R. - Mogu li govoriti ot voreno?
G. - Dapače, zbog toga i j est e ovdje.
R. - Nije li Lenjin i mao više ciljeve kad je od Nj emačke dobi o
pomoć da bi ušao u Rusiju? I da li je nužno povj erovat i u zl obne
kl evet e koj e su kruži l e da bi ga opt uži l e? Nije li on t akođer bi o zvan i
Kaj zerovi m špi j unom? Njegovi odnosi s carem, i nj emačka inter-
vencija vezana uz slanje boljševičkih prevrat ni ka - sasvi m su j asni .
G. - Da li je to istina ili ne, nema ni kakve veze s t renut ni m pi -
tanjima.
R. - Ne, dopust i t e mi da završi m. Nije li istinita činjenica da je
Lenj i nova akt i vnost u počet ku išla na ruku nj emački m t r upama? Do-
pustite mi . . . Post oj ao j e paralelni sporazum Brest -Li t ovsk, koj i m su
veliki teritoriji SSSR- a prepušt eni Nj emačkoj . Tko j e 1913. progl asi o
defet i zam oružj em u rukama bol j ševi ka? Lenjin. Znam do sl ova nje-
gove riječi u pi smu Gor kom: "Rat Austrije i Rusi j e mogao bi biti od
najveće koristi za revoluciju, no teško j e vjerovati da će nam Franjo
Josip i Nikolaj pružiti tu mogućnost . " Kako vidite, mi , t akozvani troc-
kisti, autori por aza 1905. , i danas nast avl j amo u i st om smjeru, Lenji-
novu smj eru.
G. - S mal om razl i kom, Rakovsky; danas je u SSSR- u na vlasti
soci j al i zam, a ne car.
R. - Vjerujete li zaista u to?
G. - U št o?
R. - U post oj anj e socijalizma u SSSR- u?
G. - Zar Sovjetski Savez nije socijalistički?
R. - Za mene samo nomi nal no. Upravo ovdje nal azi mo pravi
razl og za opozi ci j u. Složite se sa mnom, a silom čiste l ogi ke morat e
se složiti, da t eoret ski , raci onal no, i mamo j ednako pr avo reći - ne,
kao što Staljin i ma pravo reći - da. I ako trijumf komuni zma oprav-
dava defet i zam, t ada onaj tko misli da j e komuni zam uništen Stalji-
novi m bonapar t i zmom, i da ga j e on izdao, i ma isto pr avo kao i Le-
njin postati defetist.
G. - Mi sl i m, Rakovsky, da teoretizirate zahvaljujući vašoj navici
da se naši roko služite dijalektikom. Jasno, da j e ovdje nazočno mnoš-
t vo ljudi, mogao bih to i dokazat i ; u redu, pr i hvaćam vaš argument
kao j edi ni mogući u vašoj situaciji, no bez obzi ra na to mišljenja sam
281
Des Griffin
da bi h vam mogao dokazat i da ovo nije ništa dr ugo no sofi zam. Ali,
ost avi mo to za drugu priliku; j ednog dana će se ukazat i . I nadam se
da ćet e mi dati priliku da odgovori m. No u ovom ću t renut ku reći
samo ovo: ako vaš defetizam i poraz SSSR- a i ma za cilj ponovno us-
postavljanje socijalizma u SSSR-u, pravog socijalizma, po vama troc-
ki zma, onda, kako smo do sada uništili njegove vođe i kadrove, defeti-
zam i poraz SSSR- a nemaju ni cilja ni smisla. Poraz bi sada rezultirao
dovođenj em na vlast nekog Fuhrera, ili fašističkog cara. Nije li t ako?
R. - Točno j e. Bez laskanja s moj e strane, vaša je dedukci j a
sjajna.
G. - Dakl e, ako ste, kako pret post avl j am, ovo izjavili i skreno,
t ada smo puno post i gl i : ja sam staljinist, a vi ste trockist; post i gl i smo
nemoguće. Došli smo do točke u kojoj se naša gledišta slažu. Sla-
ganj e se očituje u t ome da u sadašnj em t renut ku SSSR ne smije biti
uni št en.
R. - Mor am priznati da ni sam očeki vao da ću se suočiti s t ako
pamet nom osobom. Zai st a u sadašnj em t renut ku, i j oš nekol i ko godi -
na, ne možemo razmišljati o porazu SSSR- a ili nj egovom izazivanju,
j er j e poznat o da ni smo u t akvom položaju da bi smo mogl i preuzet i
vlast. Mi , komuni st i , ne bi smo i z t oga izvukli ni kakvu korist. To j e
t očno i slaže se s vaši m gl edi št em. Tr enut no ne možemo imati interes
u padu staljinističke dr žave; kažem ovo, i i st odobno izjavljujem da je
ova država, bez obzi ra na sve što j e rečeno, ant i komuni st i čka. Vi di t e
da sam iskren.
G. - Vi di m. Ovo j e j edi ni način na koji možemo surađi vat i . Za-
mol i o bih vas, prije nego što nast avi mo, da mi obj asni t e ono što mi
se čini kao kont radi kci j a: ako j e sovjetska država za vas ant i komuni -
stička, zašto ne biste željeli njezino uništenje u ovom t renut ku? Net ko
drugi mogao bi biti j oš bliži komuni zmu i t ada bi bilo manj e prepre-
ka obnavl j anj u vašeg či st og komuni zma.
R. - Ne, ne, ova j e dedukci j a prej ednost avna. Iako staljinistički
bonapar t i zam j ednako proturječi komuni zmu kao što j e i napol eonski
prot urj eči o revol uci j i , okol nost i j asno govor e da j e SSSR ipak
nast avi o s očuvanj em komuni st i čke forme i dogme; to je formal ni , a
ne pravi komuni zam. I t ako, j ednako kao što j e nestajanje Tr ockog
dal o Staljinu priliku da aut omat ski pretvori pravi komuni zam u for-
mal ni , t ako bi i nestajanje Staljina nama omogući l o njegov formalni
282
komuni zam pret vori t i u pravi . Bi o bi nam dovol j an j edan sat. Da li
ste me shvat i l i ?
G. - Da, nar avno. Rekli ste nam kl asi čnu istinu da ni t ko ne uni -
št ava ono što namj erava naslijediti. U redu; sve dr ugo j e sofistička
agilnost. Osl anj at e se na pret post avku koja se može l ako pobi t i : pret-
post avku St al j i nova ant i komuni zma. Postoji li pri vat no vl asni št vo u
SSSR- u? Postoji li privatni profit? Kl ase? Neću nastaviti s ni zanj em
činjenica - zbog čega?
R. - Već sam se složio da postoji formalni komuni zam. Sve to
što nabraj at e s amo su forme.
G. - Da? Iz koj eg razl oga? Či st e t vrdogl avost i ?
R. - Nar avno da ne. To j e nužnost . Nemoguće j e el i mi ni rat i ma-
terijalističku evol uci j u povijesti. Najviše što se može učiniti j e za-
držati j e. A uz koju cijenu? Uz cijenu njezina t eoret skog pri hvaćanj a,
da bi se uni št i l a u praksi . Sila koja čovj ečanst vo vuče pr ema komu-
ni zmu t ol i ko je nepobj edi va, da ta ista, ali iskrivljena sila, suprot -
stavljena s ama sebi, može samo usporiti napredak; t očni j e - uspori t i
napr edak st al ne revolucije.
G. - Pr i mj er om?
R. - Najočitije - Hitler. Tr ebao mu je soci j al i zam za pobj edu
nad soci j al i zmom: naci onal soci j al i zam upravo j e antisocijalistički so-
cijalizam. Staljin t reba komuni zam kako bi pobi j edi o komuni zam.
Paral el a j e oči t a. No usprkos svemu, Hitler svoj i m ant i soci j al i zmom i
Staljin ant i komuni zmom, protiv njihove volje i na njihovu žalost trans-
cendent al no stvaraju socijalizam i komuni zam. . . ; oni i mnogi drugi .
Željeli oni to ili ne, znali to ili ne, oni stvaraju formal ni soci j al i zam i
komuni zam, koji ćemo mi , komunisti-marksisti nei zbj ežno naslijediti.
G. - Nasl i j edi t i ? Tko nasljeđuje? Tr ocki zam je u pot punost i
likvidiran.
R. - Iako to kažet e, vi u to uistinu ne vjerujete. Kol i ko god veli-
ke bile l i kvi daci j e, mi komuni st i ćemo i h preživjeti. Duga r uka Sta-
ljina i nj egove policije ne može dohvat i t i sve komuni st e.
G. - Rakovsky, mol i m vas, i ako je nužno, naređuj em vam da se
kl oni t e uvredl j i vi h nabaci vanj a. Nemoj t e ići pr edal eko u korištenju
vašeg "di pl omat skog i muni t et a".
R, - I mam li akredi t i ve? Čiji sam vel eposl ani k?
283
Cr vena si mfoni j a
Des Griffin
G. - Upravo tog nedohvatljivog trockizma, ako ga odl uči mo tako
zvat i .
R. - Ne mogu biti di pl omat t rocki zma, što mi predbacuj et e. Ni -
sam ovl ašt en predstavljati ga, a ni sam ni uzeo tu ul ogu na sebe. Vi
ste mi j e dali.
G. - Poči nj em vam vjerovati. Bi l j eži m u vašu kori st da na moj e
spomi nj anj e t r ocki zma niste t o negirali. To j e dobar počet ak.
R. - Ali kako bih to pori cao? Na kraju, sam sam to spomenuo.
G. - Do sada smo ustanovili postojanje ovog posebnog trockiz-
ma kroz naše obost r ano slaganje. Žel i m da izložite j asne činjenice,
koje su nužne za istragu danih okol nost i .
R. - Da, bit ću u stanju govoriti o onome što držite nužni m da
znat e, i učinit ću to na svoju inicijativu, ali neću moći utvrditi da je to
uvijek j ednako "nj i hovu" mišljenju.
G. - U redu, i mat ću to na umu.
R. - Složili smo se da opozicija u sadašnj em t renut ku ne može
biti zainteresirana za defetizam i pad Staljina, sve dok nemamo fizičku
mogućnost zauzi manj a njegovog mjesta. U ovome se oboj i ca sl ažemo.
Trenut no j e t o nepromjenjiva činjenica. Međut i m, postoji mogući ag-
resor. To j e on, veliki nihilist Hitler, čije se užasno oružj e Wehr -
macht a pruža pr eko cijelog obzora. Hoće l i ga upotrijebiti protiv
SSSR- a? Sl oži mo se u t ome da j e t o za nas odlučujući nepoznat fak-
tor. Vjerujete li da je probl em pravi l no i znesen?
G. - Dobr o j e sročen. No j a mogu reći da za mene nema nepo-
znat og faktora. Dr ži m da j e napad Hi t l era na SSSR nei zbj ežan.
R. - Zašt o?
G. - Vrl o j ednost avno; zato što je onaj koji kont rol i ra sklon na-
padanj u. Hitler j e samo condottiere (slastičar nap. pr.) međunar od-
nog kapi t al i zma.
R. - Sl ažem se da postoji opasnost , ali od toga do pret post avke
t emel j ene na t ome, da j e napad na SSSR nei zbj ežan, cijeli j e ponor.
G. - Napad na SSSR određen j e samom biti fašizma. Osi m toga,
na to ga potiču i sve one kapitalističke države koje su mu dopust i l e
da se ponovno naor uža i stvori sve nužne gospodar ske i st rat eške uv-
j et e. To j e sasvi m j asno.
R. - Zaboravl j at e nešt o vrlo važno. Ponovno naoružanj e Hitlera,
i pomoć koju je dobi o od versajskih država (obratite pozornost na
284
Cr vena si mfoni j a
ovo) - zbili su se u posebnom t renut ku, kad smo mi j oš uvijek mogl i
postati nasljednici Staljina u slučaju njegova poraza, kad je opozicija
j oš uvijek post oj al a. . . Da li ovu činjenicu držite rezul t at om prilika ili
samo sl učaj nošću u istom vr emenskom razdobl j u?
G. - Ne vi di m ni kakvu povezanost i zmeđu dopušt enj a versajskih
sila da se Nj emačka ponovno naoruža i postojanja opozi ci j e. . . Putanja
hi t l eri zma sama po sebi j asna j e i očita. Napad na SSSR bi o j e di o
nj egova pr ogr ama davno prije. Uni št enj e komuni zma i ekspanzi j a na
istok, to su dogme Mein Kampfa, tog Talmuda naci onal soci j al i z-
ma. . . ali to da su vaši defetisti željeli iskoristiti ovu opasnost za SSSR,
to je nar avno, u skl adu s vaši m razvijanjem misli.
R. - Da, na prvi pogl ed to se čini pri rodno i l ogi čno, previ še
l ogi čno i pr i r odno za istinu.
G. - Da bi smo to spriječili, t ako da nas Hitler ne napadne, mora-
li bi smo i mat i povjerenja da uđemo u savezni št vo s Fr ancus kom. . .
no t o bi bi l o nai vno. To bi znači l o da vjerujemo da j e kapi t al i zam
spreman žrt vovat i se u korist spašavanj a našeg komuni zma.
R. - Ako ćemo nastaviti ovu diskusiju samo na t emel j i ma kon-
cepat a koji se primjenjuju na masovni m mi t i nzi ma, t ada ste posve u
pravu. Ali ako ste iskreni u ovome što kažet e, oprost i t e mi , ali onda
sam r azočar an; vj erovao sam da j e politika St al j i nove tajne policije
na višoj razi ni .
G. - Hi t l erovski napad na SSSR j e, osi m toga, di j al ekt i čna nuž-
nost; t o j e isto poput nei zbj ežne kl asne borbe na međunar odnom pl a-
nu. Uz Hi t l era će, nei zbj ežno, stati cijeli gl obal ni kapi t al i zam.
R. - I tako sam, vjerujte mi , u svjetlu vaše skolastičke dijalektike
st vori o vrl o negat i vno mišljenje o političkoj kulturi staljinizma. Sl u-
šam vaše riječi onako kako bi Einstein mogao slušati škol arca koji
govori o fizici u četiri di menzi j e. Vi di m da ste upoznat i samo s el e-
ment ar ni m mar ksi zmom, odnosno s oni m popul ar ni m, demagoški m.
G. - Ako vaše izlaganje neće biti previše dugo i pri st rano, bit ću
vam zahval an za mal o pojašnjenja ove "rel at i vnost i " ili "kvant ne t eo-
rije" mar ksi zma.
R. - Nemoj t e misliti da sam bi o ironičan. Govor i m s najboljim
namj er ama. . . U s amom el ement arnom mar ksi zmu, koji se uči čak i
na vašem st al j i ni st i čkom sveučilištu, možet e pronaći izjavu koja j e
kont radi kt orna cijeloj vašoj tezi o neizbježnosti Hi t l erova napada na
285
Des Griffin
SSSR. Također vas podučavaj u kako j e temelj mar ksi zma izjava da
su, navodno, kont radi kci j e neizlječiva i fatalna bol est kapi t al i zma.
Nije li t ako?
G. - Da, nar avno.
R. - Ali ako su stvari zaista t akve da možemo optužiti kapi t a-
l i zam da j e prožet st al ni m kont radi kci j ama u gospodarst vu, zašt o bi
se to mor al o odnosi t i i na pol i t i ku? Pol i t i ka i gospodar st vo nisu sami
po sebi važni ; oni su stanje ili mjera same socijalne biti, ali kont ra-
di kci j e nastaju u socijalnoj sferi i aut omat ski se prenose u gospodar-
sku ili političku ili u obje i st odobno. Bi l o bi apsurdno pret post avi t i
pogreši vost u gospodarst vu i i st odobnu nepogreši vost u politici - što
je u neku ruku uvjet t oga da napad na SSSR post ane nei zbj ežan -
pr ema vašem post ul at u - apsolutni uvjet.
G. - To znači da se u svemu oslanjate na kont radi kci j e, fatalnost
i nei zbj ežnost grešaka koje buržoazi j a mor a poči ni t i , a koj e će
spriječiti Hi t l erov napad na SSSR. Ja j es am marksi st , Rakovsky, ali
ovdje, među nama, da ne bih stvorio izliku za ljutnju na j ednog akti-
vista, kažem vam da, sa svom svoj om vjerom u Mar xa, ne vjerujem
da SSSR postoji zahvaljujući greškama svojih nepri j at el j a. . . I mi sl i m
da Staljin dijeli to mišljenje.
R. - Ali ja ne . . . Ne gledajte me t ako, j er se ne šal i m i ni sam lud.
G. - Dopust i t e mi barem da u to sumnj am, dok ne dokažet e svoje
izjave.
R. - Uvi đat e li sada da sam i mao razl oga kvalificirati vašu mark-
sističku kul t uru kao sumnj i vu? Vaši su argument i i reakci j e isti kao
kod bi l o koj eg voj ni ka i dočasni ka.
G. - A oni su pogrešni ?
R. - Oni su i spravni za mal og admi ni st rat ora, za bi rokrat a i za
masu. Odgovaraj u prosj ečnom bor cu. . . Oni moraju u to vjerovati, i
ponavl j at i sve onako kako j e napi sano. Slušajte me, ovo kažem
pot puno u povjerenju. Marksi zam daje iste rezultate kao i drevne ezo-
t eri čke religije. Nj i hovi su podani ci moral i znati samo ono što j e bilo
naj osnovni j e i neobr ađeno, sve dok je to pot i cal o njihovu vjeru, od-
nosno, ono što je najosnovnije, u religiji kao i u revoluciji.
G. - Namj er avat e li mi izložiti mi st i čni mar ksi zam, nešt o kao
novo sl obodno zi darst vo?
286
Cr vena si mfoni j a
R. - Ne, ni kakva ezoterija. Naprot i v, objasnit ću to maksi mal no
j asno. Mar ksi zam j e, prije gospodarski i politički, no filozofski sus-
tav, zavjera s ciljem revolucije. A kako je za nas revol uci j a j edi na
apsolutna realnost, slijedi da su fdozofija, gospodarst vo i politika isti-
niti samo dok vode do revolucije. Osnovna istina ( nazovi mo j e
subj ekt i vnom) ne postoji u gospodarst vu, politici, čak ni u moral u: u
svjetlu znanst vene apstrakcije ona je ili istinita ili pogrešna, ali za nas
koji sudj el uj emo u revol uci onarnoj dijalektici, ona je samo istinita. I
kako j e ona nama, koji smo sudi oni ci revol uci onarne dijalektike, sa-
mo istinita, i t i me dakl e j edi na istina, onda ona mor a biti ista za sve
revol uci onare, i t akva je bila i za Marxa. Mor amo post upat i u skl adu
s t i me. Sjetite se Lenj i nova odgovor a nekome t ko se pobuni o uz ar-
gument da su navodno nj egove namj ere u kontradikciji s real nošću:
"Osj ećam da j e t o real no", bi o j e njegov odgovor. Mi sl i t e l i da j e Le-
njin govori o gluposti? Ne, za njega je svaka realnost, svaka istina bila
rel at i vna u odnosu na onu j edi nu i apsol ut nu: revol uci j u. Mar x je bio
geni j . Da se nj egovo djelo zaust avi l o samo na dubokoj kritici kapi t a-
lizma, čak bi i to bi o nedost i žan znanst veni rad; ali na oni m mj est i ma
gdje nj egova djela dosežu maj st orst vo, pojavljuje se oči t a ironija. Po
nj egovi m ri j eči ma "komuni zam mora pobijediti j er će mu kapital osi -
gurati t u pobj edu, iako j e njegov neprijatelj". Takva j e gl avna Mar x-
ova t eza. . . Može li biti veće ironije? I zatim j e, da bi mu se vj erova-
lo, depersonal i zi rao kapi t al i zam i komuni zam i pret vori o l j udskog
poj edi nca u osvi j ešt enog poj edi nca, što je uči ni o s nevj eroj at ni m
žongl er ski m t al ent om. To j e bila njegova l ukava met oda koja j e ima-
la za cilj pokazat i kapi t al i st i ma da su takvi pojedinci real nost kapi t a-
lizma, i da će trijumf komuni zma biti rezultat ur ođenog i di ot i zma; j er
bez post oj anj a besmr t ne gl upost i u homo economicusu, kod njega se
ne bi mogl e pojaviti kont i nui rane kont radi kci j e, kako i h j e Mar x na-
zvao. Da bi se mogl a ostvariti transformacija homo sapiensa u homo
stultuma, pot r ebno je posj edovat i magi čnu snagu, koja je u stanju do-
vesti čovj eka do prve st epeni ce zool oške ljestvice, odnosno do razi ne
životinje. Samo kada bi homo stultum post oj ao u epohi kul mi naci j e
kapi t al i zma, Mar x bi mogao postaviti svoj aksi om: kont radi kci j e plus
vrijeme j ednako komuni zam. Vjerujte mi, kada mi koji smo upoznat i
s ovi m r azmi šl j amo nad Mar xovi m i zj avama, na pri mj er nad onom
koja j e post avl j ena nad gl avni m ul azom u Lubj anku, ne možemo
287
Des Griffin
suzdržat i unut rašnj u eksploziju smijeha koj om nas j e Mar x zarazi o;
vi di mo ga kako se u bradu smije cijelom čovj ečanst vu.
G. - I j oš uvijek ste u stanju smijati se najznačajnijem znanst ve-
niku epohe?
R. - Ja da ga i smi j avam?. . . To j e najveće divljenje! Da bi Marx
mogao prevariti tolike znanst veni ke, bilo j e nužno da bude i znad svih
njih. Dakl e: da bi smo mogl i suditi o Mar xu u svoj njegovoj veličini,
mor amo razmot ri t i pr avog Marxa, Mar xa revol uci onara, koj eg cijeni-
mo po njegovu manifestu. Što znači Mar xa zavjerenika, j er za njegova
je ži vot a revol uci j a bila u stadiju zavjere. Ne duguj e tek t ako revo-
lucija svoj razvoj i nedavne pobj ede upr avo tim zavj ereni ci ma.
G. - Dakl e, vi negi rat e postojanje di j al ekt i čkog pr ocesa kont ra-
dikcija u kapi t al i zmu, koje vode do konačnog trijumfa komuni zma?
R. - Možet e biti sigurni kako Marx, da j e vj erovao da će komu-
ni zam pobijediti samo zahvaljujući kont radi kci j ama u kapi t al i zmu,
ne bi ni kada, ni j ednom na t i sućama st rani ca svog znanst venog revo-
l uci onarnog rada spomenuo t e kontradikcije. Takav j e bi o kat egori č-
ki imperativ realističke prirode Marxa: ne kao znanst veni ka, nego kao
revol uci onara. Revol uci onar i zavjerenik ni kada ne bi neprijatelju
ot kri o tajnu svog t ri j umfa. . . Ni kada ne bi dao informaciju; dao bi mu
dezi nformaci j u, kakvu vi upotrebljavate u kont rašpi j unaži . Nije li ta-
ko?
G. - Ipak, na kraju dol azi mo do zakl j učka (po vama) da u kapi -
t al i zmu ne post oj e ni kakve kontradikcije, te da ako Mar x o njima
govori , da je to samo revolucionarno-strateška met oda? Jesam li u pra-
vu? Ali kol osal ne i stalno rastuće kont radi kci j e kapi t al i zma su vid-
ljive. I t ako dol azi mo do zakl j učka kako j e Mar x govor eći laži rekao
istinu.
R. - Opasni ste kao dijalektičar, kada ukl oni t e kočni ce skol ast i č-
nog dogmat i zma i dat e maha svojoj inventivnosti. Istina j e da j e Marx
i zrekao istinu kada j e l agao. Lagao j e kada j e pogri j eši o, definiravši
kontradikcije kao "kont i nui rane" u povijesti gospodarst va kapitala i
nazvavši ih "pr i r odni m i nei zbj ežni m", ali je i st odobno izjavio i
istinu j er j e znao da će se stvoriti kont radi kci j e koje će pr ogr esi vno
rasti dok ne dosegnu svoju kul mi naci j u.
G. - To znači da i mat e i antitezu?
288
Cr vena si mfoni j a
R. - Ne ma tu ni kakve antiteze. Mar x je iz t akt i čki h razl oga la-
gao o podrijetlu kont radi kci j a u kapi t al i zmu, ali ne i o njihovoj očitoj
realnosti. On j e znao kako su one st vorene, kako su post aj al e akut ne i
kako su stvari krenule prema generalnoj anarhiji u kapitalističkoj proiz-
vodnji, što se dogodi l o prije trijumfa komuni st i čke r evol uci j e. . . On
j e znao da će se t o dogodi t i , j er j e znao one koji su i zazval i t a prot u-
slovlja.
G. - Vr l o je čudno ot kri će i novost ova t vrdnj a i izlaganje da
okol nost i koj e su dovel e kapi t al i zam do "samouboj st va", što je dobar
izraz buržujskog gospodarstvenika Schmal enbacha, koji je podupi rao
Marxa, nisu sama bit i urođeni zakon kapi t al i zma. No zani ma me da
l i ćemo ovi m put em doći do osobnost i ?
R. - Ni st e li to osjetili i nt ui t i vno? Zar niste primijetili proturječje
u Mar xovi m ri j eči ma i dj el i ma? On progl ašava nužnost i nei zbj ež-
nost kapi t al i st i čki h kontradikcija, dokazujući postojanje vi ška vrijed-
nosti i akumul aci j e, odnosno dokazuj e ono što zaista postoji. Spret no
postavlja tezu da veća koncentracija proizvodnih sredst ava podrazumi -
j eva veću masu proletarijata, koja j e veća sila za i zgradnj u komuni z-
ma, nije li t ako? I demo dalje: i st odobno s davanj em te izjave osni va
Int ernaci onal u. Ali Int ernaci onal a j e, u okvi ru svakodnevne kl asne
borbe, "reformistička", odnosno organizacija čiji je cilj ograničavanje
viška vrijednosti i gdje god je to moguće, nj egovo uklanjanje. Iz tog
razloga, obj ekt i vno, Internacionala je prot urevol uci onarna i ant i komu-
ni st i čka organi zaci j a, u skl adu s Mar xovom teorijom.
G. - Sada s mo došli do toga da je Marx pr ot ur evol uci onar i anti-
komuni st .
R. - Dakl e, sad vidite kako se može iskoristiti ori gi nal na marksi -
stička kul t ura. Int ernaci onal u je s l ogi čnom i znanst venom egzakt -
nošću j edi no moguće opisati kao prot urevol uci onarnu i ant i komuni -
stičku ako čovj ek u či nj eni cama vidi samo i zravno vidljiv rezultat, a
u tekstu ne čita i zmeđu redaka. Može se doći do t akvi h apsurdni h za-
kl j učaka koji se čine oči t i ma, ako se zaboravi da su riječi i činjenice
u mar ksi zmu podl ožne st rogi m zakoni ma više znanost i : zakoni ma
zavjere i revol uci j e.
G. - Hoćemo li i kada doći do konačni h zakl j učaka?
R. - Za koji tren. Ako se kl asna borba, u gospodarskoj sferi, po-
kaže reformi st i čkom u svjetlu svojih prvih rezul t at a i zato post ane
289
Des Griffin
prot urj ečna t eoret ski m pret post avkama koje određuju komuni st i čko
društ veno uređenj e, onda je ona u svojoj biti i i st i nskom značenj u
pot puno revol uci onarna. Ali opet ponavl j am: podl ožna j e zakoni ma
zavjere; to znači skrivanju i maskiranju pravi h ci l j eva. . . Ogr ani če-
nje vi ška vrijednosti i t i me akumul aci j a kao posl j edi ca kl asne borbe
- to je samo stvar poj avnost i , iluzija kojoj je cilj pot aknut i osnovni
revol uci onarni pokret u masama. Već je štrajk pokušaj revol uci onarne
mobilizacije. Bez obzi ra da li je uspješan ili ne, njegovi su gospodarski
uči nci anarhi čni . Rezul t at koji ova met oda donosi j e pobol j šanj e gos-
podar skog pol ožaj a j edne klase i općeni t o slabljenje gospodarst va;
kakva god bila širina i uspj ešnost štrajka, on će uvijek donijeti sma-
njenje proi zvodnj e. General ni rezultat: veća bijeda iz koj e radni čka
kl asa ne može pobj eći . To j e već nešt o. Ali t o nije j edi ni i najvažniji
rezultat. Kako nam j e poznat o, j edi ni cilj svake borbe u gospodarskoj
sferi j e zaraditi više, a raditi manje. To j e gospodarski apsurd, no po
našoj t ermi nol ogi j i , u t ome je proturječje koje mase nisu zami j et i l e
j er su u svakom t renut ku zaslijepljene povećanj em pl aća, koje se
odmah poni št ava povećanj em cijena. A ako j e država ograni či l a rast
cijena, događa se ista stvar; ishod proturječja i zmeđu želje da se troši
više, a proi zvodi manj e, ovdje je monet arna inflacija. I t ako dobi va-
mo opaki zat voreni krug: štrajk, glad, inflacija, glad.
G. - S i zni mkom kada se štrajk događa na račun viška vrijed-
nosti kapi t al i zma.
R. - Teorija, čista teorija. Među nama rečeno, uzmi t e bilo koje
godi šnj e gospodar sko izvješće bilo koje zeml j e i podijelite rent e i
ukupni pri hod sa svi ma oni ma koji primaju plaće, i vidjet ćet e kakav
će nevjerojatan rezultat i z t oga proi zaći . Ovaj j e rezul t at naj veća pro-
t urevol uci onarna činjenica i mor amo ga čuvati kao pot punu tajnu. Jer
ako od t eoret ske di vi dende odbijete pl aće i t roškove za di rekt ore, što
bi bila posl j edi ca uki danj a vlasništva, t ada got ovo uvijek ostaje divi-
denda koja j e gubi t ak za proletarijat. U realnosti t o j e uvijek gubi t ak,
ako uzmemo u obzir smanjenje u opsegu i kakvoći proizvodnje. Kako
ćete sad vidjeti, pozi v na štrajk, kao sredst vo post i zanj a br zog napret -
ka za dobrobi t proletarijata - j edi ni j e i zgovor; i zgovor pot reban da
bi se sabot i ral a kapi t al i st i čka proizvodnja. Tako su prot urj ečj i ma u
bur žuj skom sust avu dodane i kontradikcije unut ar proletarijata; to je
dvosj ekl i mač revol uci j e, a on - što je očito - ne nastaje sam po sebi:
290
Cr vena si mfoni j a
postoji organi zaci j a, šefovi, disciplina, i povrh t oga postoji gl upost .
Zar ne sumnj at e da su i ta toliko spomi nj ana proturječja kapi t al i zma,
pogot ovo financijska, nečije dj el o?. . . Po onome na čemu se t e de-
dukcije t emel j e, podsjetit ću vas da se u svojoj gospodarskoj borbi
proleterska Internacionala slaže s financijskom Int ernaci onal om j er
obje pr oi zvode inflaciju i gdje god se one podudaraj u, t rebal o bi pret-
postaviti kako postoji dogovor. To su nj egove vlastite riječi.
G. - Nasl ućuj em ovdje t akav ogr oman apsurd ili namjeru po-
kretanja novog par adoksa da t o ne žel i m ni zamišljati. Zvuči kao da
želite nagovijestiti postojanje nečeg poput kapi t al i st i čke, dr uge ko-
muni st i čke Int ernaci onal e, naravno neprijateljske.
R. - Upr avo t ako. Kad sam govori o o financijskoj Internacionali,
zamišljao sam j e kao Komi nt ernu, ali da sam pri znao postojanje "Ko-
mi nt er ne", ne bi h r ekao da su neprijatelji.
G. - Ako želite da gubi mo vri j eme na konst rukci j e i fantazije,
mor am vam reći da ste izabrali pogrešan t renut ak.
R. - Mi sl i t e da sam poput kurt i zane iz Arapskih noći, koja je
noću upot rebl j aval a svoju mašt u kako bi spasila svoj ži vot . . . Ne.
Ako mi sl i t e da se udal j avam od t eme, varat e se. Da bi smo došli do
onoga što s mo odredi l i kao cilj, ako ne želim neuspj eh, mor am vam
prije svega razjasniti najbitnije stvari, imajući na umu vaše general no
nepoznavanj e onoga što bih nazvao "vi ši m mar ksi zmom". Ne usuđu-
j em se izbjeći t a objašnjenja j er dobro znam da t akva neupućenost
postoji u Kr eml j u. . . Dopust i t e mi da nast avi m.
G. - Nast avi t e. Ali ako se pokaže da j e sve ovo bi o gubi t ak vre-
mena da bi se uzbudi l a mašt a, ova će zabava imati vrlo t užan epi l og.
Upozor i o sam vas.
R. - Nast avi t ću kao da ni sam ništa čuo. Do sada ste u odnosu na
kapital bili skol ast i k, a kako žel i m probudi t i vaše i ndukt i vne t al ent e,
podsjetit ću vas na neke vrlo zani ml j i ve stvari. Obrat i t e pozornost na
to kako duboke zakl j učke Mar x donosi o tadašnjoj bri t anskoj i ndus-
triji, odnosno suvremenoj kol osal noj industriji i nj ezi ni m posl j edi ca-
ma; kako je anal i zi ra i kritizira; kakvu odboj nu sliku st vara o t vorni -
čari ma. U vašoj i u mašti masa stvara se užasna slika kapi t al i zma i
nj egova ost varenj a u l j udskom društ vu: debeli t vorni čar s ci gar om u
ust i ma samozadovol j no i gnj evno izbacuje radni kovu ženu i kćerku
na ulicu. Nije li t ako? Prisjetite se i st odobno Mar xove umj erenost i i
291
Des Griffin
nj egove buržuj ske ort odoksnost i kada j e pr oučavao pr obl em novca.
U pitanju novca ne pojavljuju se nj egova poznat a proturječja. Fi nan-
cije same po sebi za njega nisu važne; t rgovi na i opticaj novca rezul -
tat su prokl et og sust ava kapitalističke proi zvodnj e, koja ih podvr gava
sebi i u pot punost i ih određuje. Po pitanju novca Mar x je reakci onar;
na vel i ko i znenađenj e neki h, on j e t o doi st a bi o; imajte na umu zvi -
j ezdu "pet okraku", poput sovjetske, koja sjaji nad ci j el om Eur opom,
a sastoji se od pet ero braće Rot hschi l da s bankama koje posjeduju
kol osal ne kol i či ne bogat st va, najvećeg do tada poznat og. . . I tako
Mar x ne primjećuje t u ogr omnu činjenicu koja j e zavodi l a mašt u lju-
di t e epohe. Vrl o čudno. . . zar ne? Da l i j e moguće da i z t e čudne
Mar xove sl j epoće nastaje fenomen koji j e odl i ka svih budući h so-
cijalnih revol uci j a? To j e sljedeće: svi možemo pot vrdi t i da kad god
mase pr euzmu kont rol u nad gr adom ili dr žavom, kao da i h uvijek
pogađa neka vrsta praznovj ernog straha pred bankama i bankar i ma.
Ljudi su pobili kral j eve, general e, bi skupe, policajce, svećeni ke i
dr uge predst avni ke pri vi l egi rane kl ase koju su mrzili; opljačkali su i
zapalili pal ače, crkve, čak i središta znanost i , ali i ako su revol uci j e
bile gospodarsko-socijalne, životi bankara su poštovani i, shodno tome,
vel i čanst vene zgrade banaka ostale su net aknut e. . . Po moj i m infor-
maci j ama, prije nego što sam uhićen, ovo se nastavlja čak i sad. . .
G. - Gdj e?
R. - U Španj ol skoj . . . Zar ne znate? Kad me pitate, recite mi : zar
to ne držite vrlo čudni m? Razmislite, pol i ci j a. . . ne znam da li ste obra-
tili pozornost na čudnu podudarnost između financijske Internacionale i
prol et erske Int ernaci onal e. Rekao bih da j e j edna naličje druge, i da
j e na stražnjoj strani ona proleterska, budući da j e umj ereni j a od fi-
nanci j ske.
G. - U čemu vidite sličnosti u st vari ma koje su t ol i ko opr ečne?
R. - Obj ekt i vno su i dent i čne. Kako sam dokazao, Komi nt er na,
koja se pokl apa s reformi st i čki m pokret om i si ndi kal i zmom općeni t o,
pozi va na anarhiju proi zvodnj e, inflaciju, si romašt vo i beznađe masa.
Fi nanci j eri , ugl avnom financijska Int ernaci onal a, svjesno ili nesvj es-
no udvost ručeni pri vat ni m financijerima, stvaraju ista proturječja, ali
u j oš veći m r azmj er i ma. . . Sada već možemo uočiti razl oge zbog
kojih j e Mar x pri kri o financijska proturječja, koja nisu mogl a ostati
tajna njegovu prodornu uvidu, osi m ako financijeri nisu imali
292
Cr vena si mfoni j a
savezni ka čiji je utjecaj - obj ekt i vno revol uci onaran - bi o od naj veće
važnost i .
G. - Slučajna podudarnost, ali ne savezništvo koje podrazumi j eva
intelekt, volju i dogovor . . .
R. - Ost avi mo ovo gledište ako želite. Pr i hvat i mo se radije su-
bjektivne analize financija, čak i više od toga: pogl edaj mo kakve t očno
osobe t amo djeluju. Međunar odna pri roda novca dobr o j e poznat a. Iz
t oga proi zl azi da j e organi zaci j a koja ima i akumul i ra novac kozmo-
pol i t ska organi zaci j a. Financije na svom vrhuncu - kao svrha same
sebe, financijska Int ernaci onal a - negiraju i ne priznaju ništa naci o-
nal no, ne priznaju državu i t i me su anarhi čne, i bile bi u pot punost i
anarhi čne kada one koje negiraju državu ne bi same nužno bile u
svojoj srži država. Takva država j e sama moć. A novac j e i skl j uči vo
moć.
To je komuni st i čka super-država, koju st varamo cijelo stoljeće i
kojoj j e predl ožak Mar xova Int ernaci onal a. Analizirajte j e i vidjet
ćete njenu srž. Nacrt Int ernaci onal e i njezin prot ot i p SSSR - to je ta-
kođer čista moć. Osnovna sličnost i zmeđu dviju t vorevi na j e apso-
lutna. To j e nešt o fatalistično i nei zbj ežno j er j e osobnost oba aut ora
bila i dent i čna. Financijer je j ednako i nt ernaci onal an kao i komuni st .
Oboj i ca se, s razl i či t i m i zl i kama i sredst vi ma, bor e prot i v naci onal ne
buržuj ske dr žave i negiraju j e. Mar ksi zam zato da bi je promi j eni o u
komunističku državu; iz toga proizlazi kako marksist mora biti interna-
cionalist; financijer negira buržujsku naci onal nu državu i nj egovo ne-
giranje zavr šava samo u sebi; zapravo se on ne očituje kao interna-
cionalist, nego kao kozmopol i t ski anarhi st . . . To j e nj egovo naličje u
danom t renut ku, ali hajde da vi di mo što je on uistinu i što želi biti.
Kako vi di t e, postoji j asna sličnost i zmeđu komuni st i čke i financijske
I nt er naci onal e. . .
G. - Ovo je slučajna podudarnost subjektivno i obj ekt i vno u kon-
t radi kci j ama, ali j edna se lako istrošila, imajući mal u važnost , a ova
koja je radikalnija, postoji u stvarnosti.
R. - Dopust i t e mi da ne odgovor i m odmah, kako ne bih preki dao
logički sl i j ed. . . Samo želim odgonet nut i osnovno načel o: novac j e
moć. Novac j e danas središte globalnih težnji. Nadam se da se slažete?
G. - Nast avi t e, Rakovsky, mol i m vas.
293
Des Griffin
R. - Razumi j evanj e nači na na koji je financijska Int ernaci onal a
post upno, sve do našeg vremena, post al a gospodar om novca, tog ma-
gi čnog t al i smana koji j e za ljude post ao ono što j e prije bi o Bog, i
država, nešt o j e što u znanst venom promat ranj u prelazi umj et nost
revol uci onarne strategije j er je i st odobno i umj et nost i revol uci j a.
Ovo ću pojasniti. Povj esni čari i mase, zaslijepljeni vi kom i pompom
oko Francuske revolucije, t e narod opijen činjenicom da j e uspi o odu-
zeti sve moći kralju i pri vi l egi rani m kl asama, nisu primijetili kako je
mal a gr upa mi st eri ozni h, oprezni h i nei st aknut i h ljudi došl a u posjed
kral j evski h moći , magi čne snage, got ovo božanske, koje se dokopal a
got ovo ni ne znajući. Mas e nisu primijetile da j e vlast prešl a u druge
r uke i da su ih uskoro bacili u ropst vo okrut ni j e od prošl og, budući
da j e kral j , zbog svojih religioznih i moral ni h predrasuda, bi o nespo-
soban do kraja iskoristiti takvu moć. Tako se dogodi l o da j e vr hovna
kral j evska vlast došl a u ruke osoba čije su im moral ne, i nt el ekt ual ne i
kozmopol i t ske kval i t et e omogući l e da j e iskoriste. Jasno j e kako su
to bili ljudi koji ni kad nisu bili kršćani , nego kozmopol i t i .
G. - Što predst avl j a ta mi t ska moć koju su stekli?
R. - Izborili su za sebe privilegiju kovanj a novca. . . Nemoj t e se
smijati, j er ću morat i povjerovati da ne znat e što j e novac. . . Mol i m
vas, stavite se u moju poziciju. Moj a pozicija pr ema vama j e poput
asi st ent a dokt ora koji bi mor ao uskr snul om medi ci naru i z doba prije
Past eura objasniti bakt eri ol ogi j u. Ali j a sebi mogu objasniti vaše ne-
znanj e i oprostiti ga. Naš j ezi k rabi riječi koje izazivaju net očne misli
o st vari ma i akci j ama, zahvaljujući snazi inercije misli, koj e ne od-
govaraj u pr avi m i t očni m koncepci j ama. Ja kažem: novac. Jasno j e
da se u vašoj mašt i odmah pojavljuju slike pr avog novca, met al nog i
papi rnat og. Ali to nije to. Novac nije to; prava kovani ca u opticaju
istinski j e anakroni zam. Ako j e j oš u uporabi i postoji, onda j e t o sa-
mo zahvaljujući at avi zmu, samo zato što i ma i nt eresa u održavanj u
iluzije, pot pune i zmi šl j ot i ne za današnjicu.
G. - Ovo je briljantan paradoks, ri skant an i čak poet i čan.
R. - Ako želite, ovo je možda briljantno, ali nije par adoks. Ja
znam - i zat o ste se nasmiješili - da države j oš uvijek izdaju novac
od komada metala, ili papi ra s likovima kraljeva ili naci onal ni m grbo-
vi ma; pa što onda? Vel i k di o novca u opticaju, novca za vel i ke po-
sl ove, koji predstavljaju kompl et no bogat st vo nacije, novca, da,
294
Cr vena si mfoni j a
novca - i zdal a je ova nekol i ci na ljudi koje sam spomenuo. Isprave o
vl asni št vu, čekovi , obvezni ce, mjenice, njihov ot kup, sniženja, bes-
krajne broj ke pot opi l e su države poput vodopada. Što je u usporedbi
s t i m met al ni i papi rnat i novac?. . . Nešt o lišeno utjecaja, neka vrsta
mi ni muma naspr am rastućoj popl avi financijskog novca koji pre-
plavljuje sve. Oni su, kao najsuptilniji psi hol ozi , bili u stanju bez
muke steći čak i više, zahvaljujući nedost at ku razumi j evanj a. Kao
dodat ak gol emoj varijaciji različitih formi financijskog novca, oni su
stvorili kreditni novac koji je obećavao svoje povećanje got ovo do
beskonačnost i . . . I dati mu brzinu zvuka. . . to je apstrakcija, mi sao,
brojka, svot a; kredit, vj era. . .
Da li napokon r azumi j et e?. . . Prijevara; lažni novci , koji su oza-
konj eni . . . da se posl uži m njihovom terminologijom, t ako da me razu-
mijete. Banke, burze i cijeli svjetski financijski sust av - ogr omna je
maši neri j a čija j e svrha stvaranje nepri rodni h skandal a, po Ari st ot e-
l ovi m ri j eči ma; natjerati novac da proi zvodi novac - ako postoji ne-
što što je zločin u gospodarst vu, t ada je u odnosu na financije to zl o-
čin prot i v kodeksa zločina, budući da j e t o l i hvarst vo. Ne znam s
kakvi m se ar gument i ma sve ovo opravdava: pri j edl ogom da dobivaju
legalne kamat e. . . Prihvaćajući čak i to, čak i ako je dopušt enj e više
nego nužno, vi di mo da l i hvarst vo j oš uvijek postoji, j er čak i ako j e
kamat a l egal na, ona proi zvodi i krivotvori nepostojeći kapi t al . Neću
ni spominjati slučajeve kada su kreditni novci , odnosno lažni, pro-
i zvedeni , veći od kol i či ne koja čini kapital. Imajući na umu da se za-
koni t a kamat a ne temelji na st varnom, nego na nepost oj ećem kapi -
talu, kamat a je nel egal na toliko koliko je fiktivni kapital veći od onog
i st i nskog.
Imajte na umu da j e ovaj sustav, koji podr obno obj ašnj avam, j e-
dan od najnevinijih od upotrijebljenih za izradu l ažnog novca. Zami -
slite, ako možet e, malu grupu ljudi koja ima neograni čenu vlast kroz
posj edovanj e st varne vrijednosti i vidjet ćete da su apsol ut ni burzov-
ni di kt at ori ; i shodno t ome, i diktatori proi zvodnj e i distribucije, rada
i pot rošnj e. Ako i mat e dovol j no mašt e, pomnoži t e ovo s gl obal ni m
fakt orom i vidjet ćete njegov anarhični, moral ni i socijalni utjecaj,
odnosno revol uci onarni ut j ecaj . . . Da li sada razumi j et e?
G. - Ne, j oš ne.
R. - Oči t o je vrlo t eško razumjeti čuda.
295
Des Griffin
G. - Čuda?
R. - Da, čuda. Nije li čudo da se drvena kl upa pret vori u hr am?
A i pak su ljudi t akva čuda vidjeli tisuću put a i nisu t repnul i okom
t i j ekom cijelog stoljeća. Jer ovo j e bilo pr vor azr edno čudo, da su se
kl upe na koj i ma su sjedili prljavi lihvari sada pret vori l e u hr amove
koji u svoj svojoj veličini stoje na svakom uglu današnjih velikih
gr adova, sa svoj i m poganski m kol onadama, a mnošt va u njih ul aze s
vj erom koju im do t ada nisu dali nebeski bogovi i neumor no donose
depozi t e svih svojih i movi na bogu novca koji, zamišljaju, živi u če-
l i čni m sefovi ma bankara, i koji je unapri j ed usmj eren k svojoj bo-
žanskoj misiji povećavanj a bogat st va do met afi zi čkog beskraja.
G. - Ovo je nova religija trule buržoazi j e?
R. - Religija, da, religija moći .
G. - Zvuči t e kao pjesnik gospodarst va.
R. - Možet e to i t ako nazvat i ; j er da bi se pri kazal a slika finan-
cija kao umj et ni čkog djela, koje je oči t o djelo genija, i naj revol uci o-
narni j e djelo svih vremena, poezija j e nužna.
G. - To j e pogr ešno gledište. Fi nanci j e su, kako i h j e t umači o
Mar x, i j oš preci zni j e Engel s, određene sust avom kapi t al i st i čke pro-
i zvodnj e.
R. - Točno, samo obrnut o: kapitalistički sustav proi zvodnj e od-
ređen je financijama. Činjenica da Engel s tvrdi suprot no i čak to po-
kušava dokazat i najočitiji j e primjer da financije upravljaju buržuj -
skom proi zvodnj om. To je t ako, i tako je bi l o i prije Mar xa i Engel sa,
financije su bile najmoćniji i nst rument revol uci j e i Komi nt er na je
bila samo or uđe u nj i hovi m rukama. Ali ni Mar x ni Engel s to neće
raspravljati. Naprot i v, koristeći svoj talent znanst veni ka, moral i su
zamaski rat i istinu po drugi put, u interesu revolucije. I to su oboj i ca
učinila.
G. - Ova pri ča nije nova. Sve me ovo podsj eća na ono što j e
Trocki pi sao prije kojih deset godi na.
R. - Reci t e. . .
G. - Kada on izjavljuje da je Komi nt er na u usporedbi s bur zom
u New Yorku konzer vat i vna organizacija; on ukazuj e na vel i ke ban-
kare kao pokret ače revolucije.
R. - Da, izjavio je to u maloj knjizi u kojoj je pr or ekao pad En-
gl eske. . . Da, r ekao j e t o i dodao: "Tko pokreće Engl esku put em re-
vol uci j e?". . . i odgovor i o: "Ne Moskva, nego New Yor k. "
296
Cr vena simfonija
G. - Ali sjetite se njegove izjave da su newyor ški financijeri kri-
votvorili revol uci j u, da j e ona pr ovedena nesvj esno.
R. - Objašnjenje koje sam već dao da vam pomogne shvatiti
zašt o su Engel s i Mar x prikrili istinu, j ednako je pri mj enj i vo i na Lea
Tr ockog.
G. - Kod Tr ockog cijenim j edi no to što je u nekoj vrsti literarne
forme interpretirao viđenje činjenice koja je kao t akva i predobro poz-
nata, s koj om s mo se već upoznal i . Trocki pri l i čno t očno izjavljuje
da ovi bankari "nezaust avl j i vo i nesvj esno pr ovode svoju revol uci o-
narnu mi si j u".
R. - I nastavljaju s tom mi si j om unat oč činjenici da ju je Trocki
obj avi o? Vr l o čudno! Zašt o ne unapri j ede svoje akci j e?
G. - Financijeri su nesvjesni revol uci onari j er su takvi samo
objektivno, što je rezultat njihove intelektualne nesposobnost i da vide
krajnje posl j edi ce.
R. - Vjerujete li to uistinu? Mi sl i t e li da među tim pr avi m geniji-
ma i ma neki h koji su nesvjesni? Držite li i di ot i ma ljude koj i ma je
danas podči nj en cijeli svijet? To bi zaista bilo vrlo gl upo proturječje!
G. - Na što ciljate?
R. - Jednost avno izjavljujem da su oni revol uci onari obj ekt i vno
i subj ekt i vno, sasvi m svjesno.
G. - Bankar i ! Jest e li ludi?
R. - Ja ne . . . A vi? Razmi sl i t e trenutak. Ti su ljudi poput nas.
Okol nost da oni kontroliraju novac u neograni čeni m kol i či nama, sve
dok ga sami stvaraju, ne daje nam mogućnost odrediti grani ce njiho-
vih ambi ci j a. . . Ako postoji nešt o što čovjeku daje pot puno zadovol j -
st vo, onda je to zadovoljenje njegovih ambicija. A najviše zadovo-
ljenje nj egove želje za moći . Zašt o ti ljudi, bankari , ne bi imali težnje
pr ema moći , pr ema pot punoj moći ? Jednako kao vi i j a.
G. - Ali ako, po vama - a ja dijelim vaše mišljenje - oni već
imaju gl obal nu političku moć, kakvu drugu moć mogu željeti?
R. - Već sam vam rekao: pot punu moć. Takvu kakvu Staljin i ma
u SSSR- u, ali na svjetskoj razini.
G. - Moć poput Staljinove, ali s drugi m ciljem.
R. - Moć, ako je u stvarnosti apsolutna, može biti samo j edna.
Ideja apsol ut nost i isključuje množi nu. Iz tog razl oga moć za koj om
teže Komi nt er na i "Komi nt er na" j e iste vrste, budući da j e apsol ut na,
297
Des Griffin
te i u politici mor a biti j edi nst vena i i dent i čna: Apsol ut na moć sama
j e sebi svrha, i nače nije apsol ut na. A do današnj eg dana j oš nije izu-
ml j ena ni j edna maši neri j a pot pune moći osi m komuni st i čke države.
Kapi t al i st i čka buržuj ska moć, čak i u svojoj najvišoj t očki , carskoj
moći , ogr ani čena j e moć j er j e teoretski, u drevni m vr emeni ma, bila
utjelovljenje božanskog u faraoni ma i carevi ma, no bez obzi ra na to,
zbog gospodar skog karakt era ži vot a u t i m pri mi t i vni m dr žavama i
zahvaljujući t ehni čkoj nerazvijenosti dr žavnog aparata, uvi j ek j e bilo
mj est a za poj edi načne sl obode. Razumi j et e li da oni koji već djelo-
mi čno vladaju dr žavama i svjetskim vl adama imaju pretenzije k svjet-
skoj domi naci j i ? Shvatite da je to j edi na stvar koju j oš nisu post i gl i . . .
G. - Ovo j e zani ml j i vo; barem kao primjer ludila.
R. - Nar avno, ludila u manjoj mjeri nego u slučaju Lenj i na koji
je sanjao o vlasti nad cijelim svijetom na svom t avanu u Švi carskoj ,
ili l udi l a Staljina koji je sanjao o istoj stvari tijekom egzi l a u sibirskoj
kol i bi . Mi sl i m da su snovi s t akvi m ambi ci j ama puno prirodniji za
bogat aše koji ži ve u zgr adur i nama New Yorka.
G. - Da zakl j uči mo: t ko su oni ?
R. - Zar ste t ol i ko nai vni da mislite da bih ja ovdje bi o zat vore-
nik da znam t ko su "oni "?
G. - Zašt o?
R. - Iz vrl o j ednost avnog razloga: onaj t ko ih poznaj e, ne bi se
našao u situaciji gdje bi mor ao izvijestiti o nj i ma. . . Ovo je osnovno
pravi l o svake inteligentne zavjere, s kojim ste sigurno dobro upoznat i .
G. - Ali rekli ste da su bankari ?
R. - Ne j a; sjetite se da sam stalno govori o o financijskoj Inter-
naci onal i , a kada sam spomi nj ao osobe, r ekao sam "oni ", ni št a više.
Ako želite da vas ot vor eno izvijestim, daj em vam samo činjenice, ali
ne i i mena j er i h ne znam. Mi sl i m da neću pogriješiti ako vam kažem
da nijedan od njih nije osoba na pol i t i čkom položaju ili pol ožaj u u
Svjetskoj banci . Kako sam shvat i o nakon ubojstva Rat henaua u Ra-
pal l ou, oni daju pol i t i čke ili financijske pol ožaj e samo posredni ci ma.
Oči t o lojalnim osobama od povjerenja, koje j amče na tisuću nači na;
t ako da se može izjaviti da su bankari i političari samo mar i onet e. . .
i ako su na vrl o vi soki m pol ožaj i ma i izgledaju kao autori pl anova
koji se pr ovode.
298
Cr vena si mfoni j a
G. - Iako se ovo može razumjeti i l ogi čno j e, nije li vaša izjava o
neupućenost i samo i zbj egavanj e? Kako se meni čini, i po informa-
ci j ama koje sam dobi o, vi ste se nalazili na dovol j no vi sokom mjestu
u zavjeri da bi st e znali mnogo više. Ne znat e ni j ednog od njih osob-
no?
R. - Da, nar avno da mi ne vjerujete. Došao sam do t očke gdje
sam objasnio da govori m o ljudima s osobnošću. . . kako bih r ekao?. . .
koja j e mi st i čna, kao kod Gandhi j a, ili t ako nešt o, ali bez i kakvi h
izvanjskih pokazat el j a. Mi st i ci , ili čista moć koja se osl obodi l a svih
vul garni h tričarija. Ne znam razumi j et e l i me? Pa, po nj i hovi m i me-
ni ma i kućni m adr esama ne poznaj em i h. . . Zami sl i t e Staljina u sa-
dašnj em t renut ku kako vl ada SSSR- om, ali neokružen zi dovi ma, bez
i kakva osobl j a oko sebe, s istim j amst vi ma za svoj ži vot kao i bilo
koji drugi građani n. Kakvi m bi se sredst vi ma mogao čuvat i od na-
srtaja na svoj ži vot ? On bi prije svega bi o zavjerenik, kol i ko god ve-
lika bila nj egova moć: bi o bi anoni man.
G. - To što kažet e l ogi čno j e, ali ne vjerujem vam.
R. - Vjerujte mi , ipak; ne znam ništa; kada bih znao, kako bih bi o
sretan! Ne bi h bi o ovdje, moleći za svoj život. Dobr o r azumi j em vaše
sumnj e te da, u maniri vašeg pol i ci j skog obrazovanj a, i mat e pot rebu
saznati nešt o o t i m osobama. Da vam ugodi m, i zato što je to bitno za
cilj koji smo pred sebe postavili, učinit ću sve u mojoj moći da vas
i nformi ram. Poznat o vam j e da j e po nepisanoj povijesti, poznat oj sa-
mo nama, kao utemeljitelj Prve komuni st i čke Int ernaci onal e spome-
nut, nar avno tajno, Wei shaupt . Sjećate se nj egova i mena? On j e bi o
na čelu mas ona koji su bili poznat i pod i menom Il umi nat i ; ovo j e i me
posudi o od dr uge ant i kršćanske zavjere tog vr emena - gnost i ci zma.
Taj važni revol uci onar, Semi t i bivši j ezui t , predvi đaj ući trijumf
Fr ancuske revol uci j e odl uči o j e, ili mu j e možda bilo nar eđeno (neki
kao nj egovog nadr eđenog spominju važnog filozofa Mendel ssohna) ,
osnovat i tajnu organizaciju koja j e trebala pot aknut i Francusku re-
voluciju i gurnut i je dalje od njenih političkih ciljeva, s namj erom da
je pret vori u socijalnu revoluciju zbog utemeljenja komuni zma. U
tim heroj ski m vr emeni ma bilo j e st rahovi t o opasno spomenut i ko-
muni zam kao ci l j ; t o j e pot aknul o razne predost rožnost i i tajne koj e
su moral e okruži vat i Il umi nat e. Bi l o j e pot rebno više od stotinu godi -
na prije nego što j e čovjek mogao priznati da j e komuni st , bez
299
Des Griffin
opasnost i da završi u zat voru ili da ga pogube. To j e manj e-vi še poz-
nat o. Ono što nije poznat o, to su odnosi Wei shaupt a i prvi h Rot hs-
chi l da. Taj na stjecanja i movi ne najpoznatijih bankara mogl a se objas-
niti činjenicom da su bili blagajnici prve Komi nt erne. Postoje dokazi
da su, kada su se raširili po pet provincija europskog financijskog car-
stva, petorica braće i mal a tajnu pomoć u akumulaciji tih ogromni h
svota; moguće j e da j e ona došla od onih prvih komuni st a i z bavarski h
kat akombi , koji su se već raširili Europom. Ali drugi kažu, a ja mislim
da je to vjerojatnije, kako Rothschildi nisu bili blagajnici, već šefovi
tih prvih tajnih komuni st a. To je mišljenje utemeljeno na dobr o pozna-
toj činjenici da su Marx i najviši vođe Prve Internacionale - već ot vo-
rene - i zaj edno s nj i ma Herzen i Hei ne, bili pod kont r ol om baruna
Li onel a Rot hschi l da, čiji je revolucionarni portret napravi o Disraeli (u
Coni ngsbyj u nap. pr. ). Opi sao ga je u liku Sidonija: čovj eka koji j e,
po pričanju, bio mul t i mi l i j unaš, poznavao i kont rol i rao špi j une, car-
bonare, sl obodne zi dare, tajna ži dovska društ va, Rome, r evol uci o-
nare, itd., itd. Sve ovo doi ma se fantastičnim. No dokazano j e kako j e
Sidonij idealizirani port ret sina Nat hana Rot hschi l da, što se t akođer
može zaključiti iz kampanj e koju je pokr enuo protiv cara Nikolaja, u
kori st Herzena. On j e u toj kampanji pobi j edi o. Ako j e sve što mo-
žemo zaključiti u svjetlu tih činjenica istinito, mi sl i m da bi smo čak
mogl i odredi t i t ko je i zmi sl i o tu groznu mašineriju akumul aci j e i
anarhi j e - financijsku Int ernaci onal u. U isto vrijeme, mi sl i m da je to
bila i osoba koja j e stvorila revol uci onarnu Int ernaci onal u. To j e dje-
l o genija: stvoriti uz pomoć kapi t al i zma akumul aci j u naj većeg st up-
nja, gurnuti proletarijat u štrajkove, posijati beznađe i i st odobno osno-
vati organi zaci j u koja će ujediniti prol et ere s ciljem pokret anj a r evo-
lucije. Ti me j e napi sano najveličanstvenije pogl avl j e povi j est i . Čak i
više: sjetite se riječi maj ke braće Rot hschi l da: "Ako moji si novi tako
žel e, onda neće biti rat a. " Znači da su oni bili suci, gospodari mi ra i
rata, ali ne i vl adari . Jest e li sposobni zamisliti činjenicu t akvog koz-
mi čkog značenj a? Zar sam rat nije revol uci onarna funkcija? Rat - ko-
muna. Od tog je vremena svaki rat bio ogroman korak u pravcu komu-
ni zma. Kao da j e neka tajnovita sila i spuni l a st rast venu Lenj i novu
želju koju je i zrekao Gor kom. Sjetite se: 1905. - 1914. Priznajte ba-
r em dvije ili tri razi ne utjecaja koji vode do komuni zma, a nisu i ne
mogu biti pod kont rol om proletarijata. Rat ove nije i zazval a ni
300
Cr vena si mfoni j a
kont rol i ral a ni Treća Int ernaci onal a, ni SSSR, koji u to vri j eme nije
ni post oj ao. Jednako t ako nije i h mogl a izazvati, j oš manj e kont r o-
lirati, mal a gr upa boljševika u emigraciji, i ako su oni željeli rat. To je
pri l i čno j asno. Int ernaci onal a i SSSR imaju j oš manj e mogućnost i za
t akve ogr omne akumul aci j e kapi t al a i stvaranje naci onal ne ili inter-
naci onal ne anarhi j e u kapitalističkoj proizvodnji - anarhi j e koja je u
stanju navesti ljude da radije spal e ogr omne kol i či ne hrane nego da
je daju oni ma koji gladuju, i koja je u stanju stvoriti ono što je Rat he-
nau opi sao u j ednoj od svojih izjava: "Dovest i do t oga da pol a svijeta
proi zvodi bal egu, a druga pol ovi na je kori st i . " I na kraju, može li
proletarijat vjerovati da j e t o uzrok ove inflacije koja rast e geomet r i j -
skom progresi j om, ovog pada vrijednosti, st al nog stjecanja vi ška
vrijednosti i akumul aci j a financijskog kapitala, ali ne i l i hvarskog ka-
pitala, i da kao rezultat činjenice da se ne može spriječiti nepreki dan
pad kupovne moći , dol azi do proletarizacije srednje kl ase koja j e
istinski prot i vni k revolucije. Proletarijat ne nadzi re ni pol ugu gospo-
darstva ni pol ugu rata. Ali je on sam treća poluga, j edi na vidljiva i upo-
trebljiva pol uga, koja zadaje posljednji udarac moći kapi t al i st i čkog
društ va. Da, oni ga osvajaju, ako i m "oni " t o dopust e.
G. - Ponavl j am vam da sve ovo što ste iznijeli u t ako literarnoj
formi i ma svoje i me koje smo već puno put a ponovi l i u ovom bes-
kraj nom r azgovor u: pri rodne kont radi kci j e kapi t al i zma, a ako j e, ka-
ko vi t vrdi t e, ukl j učena i neka druga volja i akt i vnost , t ada žel i m da
me uput i t e na konkret an slučaj.
R. - Zaht i j evat e samo j edan? Pa, onda posl ušaj t e mal u priču:
Oni su di pl omat ski izolirali cara za vrijeme r usko- j apanskog rata, a
Sjedinjene Amer i čke Države su financirale Japan; točnije, to je učinio
Jacob Schiff, upravitelj banke Kuhn, Loeb & Co. , nasl j edni ka kuće
Rot hschi l da, odakl e Schiff i vuče korijene. Bi o j e t ol i ko utjecajan da
j e uspi o u t ome da Sj edi nj ene Amer i čke Dr žave, koj e su i mal e
kol oni j al ne posj ede u Aziji, podupru stvaranje j apans kog carst va,
koje je nagi nj al o netrpeljivosti pr ema st ranci ma; i Eur opa već osjeća
uči nke te ksenofobije. Iz logora za ratne zarobljenike u Pet rograd stižu
najbolji borci , obučeni kao revol uci onarni agent i ; oni su t amo posl ani
iz Amer i ke, s odobrenj em Japana, što su dogovori l e osobe koje su fi-
nanci ral e Japan. Rusko-j apanski rat, zahvaljujući or gani zi r anom po-
razu carske voj ske, pokrenuo j e revoluciju 1905. koja j e, iako
301
Des Griffin
preuranj ena, zamal o uspjela; iako nije, ipak j e stvorila pot rebne
pol i t i čke uvjete za pobj edu 1917. Reći ću i više od toga. Jest e li čitali
biografiju Tr ockog? Sjetite se prvog revol uci onarnog razdobl j a. On
j e j oš uvijek ml adi ć; nakon bijega i z Sibira, neko j e vri j eme ži vi o
među emi gr ant i ma u Londonu, Parizu i u Švi carskoj ; Lenjin, Pl ekha-
nov, Mar t ov i drugi rukovoditelji na njega su gledali kao na obeća-
vaj ućeg pri došl i cu. Al i već pri pr vom raskol u on se dr znuo ponašat i
neovi sno, nastojeći postati posredni k u pomi renj u. S 25 godi na,
1905. , vratio se u Rusiju sam, bez partije i bez svoje organi zaci j e.
Pročitajte izvještaje o revoluciji 1905. koje Staljin nije "odr ezao"; na
primjer onaj o Lunat čar skom, koji nije bi o trockist. Tr ocki je bi o vo-
deća osoba za vri j eme revolucije u Pet rogradu. Takvo j e zapr avo bilo
stanje stvari. Jedi no je on iz svega i zašao s većom popul ar nošću i
utjecajem. Ni Lenjin ni Mart ov ni Pl ekhanov nisu stekli popul arnost .
Samo su je zadržal i , i čak ponešt o izgubili. Kako i zašt o se nepoznat i
Tr ocki uzdi gao, j edni m pot ezom dobivajući veći utjecaj od onog koji
su najstariji i najutjecajniji revol uci onari i mal i ? Vr l o j ednost avno:
oženi o se. Zaj edno s njim u Rusiju je došl a nj egova žena - Sedova.
Znat e l i t ko j e ona? Ona j e povezana sa Zhi vot ovskyj em, koji j e po-
vezan s bankar i ma Wart burgi ma, part neri ma i r ođaci ma Jacoba Schi -
ffa, odnosno s fi nanci j skom gr upom koja j e, kako sam već r ekao, fi-
nanci ral a revol uci j u 1905. To j e razl og zašt o se Trocki j edni m pot ez-
om uspeo na vrh revol uci onarne liste. Ovdj e se nalazi i ključ nj egove
prave osobnost i . Kr eni mo u 1914. U pozadi ni at ent at a na nadvoj vodu
stoji Tr ocki , i taj je atentat pokrenuo europski rat. Zar st varno mislite
da su uboj st vo i rat samo podudar nost i ?. . . Kako j e Lor d Mel chet t iz-
j avi o na j ednom ci oni st i čkom kongresu. Analizirajte u svjetlu neslu-
čajnosti razvoj vojnih akcija u Rusiji. "Def et i zam" je pri mj erena
riječ. Pomoć savezni ka caru bila j e regul i rana i vođena t ako umj esno
da j e savezni čki m vel eposl ani ci ma dal a pravo da zbog t oga i sprovo-
ciraju sukobe i dobiju od Nikolaja, zahvaljujući njegovoj gl upost i ,
samoubi l ačke prednost i , j ednu za dr ugom. Mas a r uskog t opovskog
mesa bila je ogr omna, ali ne i nei scrpna. Serija organi zi rani h poraza
dovel a j e do revol uci j e. Kad j e opasnost zaprijetila sa svih strana, rje-
šenje je pr onađeno u ustanovljavanju demokr at ske republ i ke - "vel e-
posl ani čke r epubl i ke", kako j u j e Lenjin nazi vao. Dr ugi m riječima, t o
j e znači l o uklanjanje svake prijetnje revol uci onari ma. Ali t o nije sve.
302
Cr vena si mfoni j a
Kerensky j e i sprovoci rao daljnji napredak, uz vel i ku kol i či nu prol i -
vene krvi . On dovodi do t oga da se demokr at ska revol uci j a proširi
i zvan svojih grani ca. I čak i više: Kerensky je t rebao u pot punost i
predati državu u ruke komuni st i ma, i to je i uči ni o. Trocki je dobi o
šansu "neopazi ce" okupirati cijeli državni aparat. Kakva čudna slje-
poća! Pa, t o j e real nost toliko hval j ene Okt obarske revol uci j e. Bol j -
ševici su uzeli ono što su im "oni " dali.
G. - Usuđuj et e se reći da je Kerensky bi o Lenj i nov suradni k?
R. - Lenj i nov - ne. Suradni k Tr ockog - da. Točni j e je reći: "nji-
hov" suradni k.
G. - Aps ur dno!
R. - Ne možet e razumj et i . . . baš vi? To me čudi. Da ste vi špijun,
i da, skrivajući svoj identitet, uspijete doći do pozi ci j e zapovj edni ka
neprijateljske t vrđave, ne biste li otvorili vrata napadači ma za koje
zapr avo radi t e? Ne biste l i postali zat voreni k koji j e doži vi o por az?
Ne bi st e li bili u smrtnoj opasnost i tijekom napada na t vrđavu, ako bi
vas neki od napadača, koji ne bi znao da j e vaša uni forma samo ma-
ska, dr žao nepri j at el j em? Vjerujte mi : bez obzi ra na ki pove i mau-
zol ej , komuni zam duguj e Ker enskom mnogo više nego Lenj i nu.
G. - Žel i t e li reći da je Kerensky bi o svjestan i dobrovol j an defe-
tist?
R. - Da, za mene j e t o sasvi m j asno. Shvat i t e da sam j a osobno
i mao udjela u t ome. Reći ću vam čak i više: znat e li tko je financirao
Okt obar sku revol uci j u? " Oni " su j e financirali; točnije, pr eko istih
bankara koji su financirali Japan 1905., odnosno Jacoba Schiffa i bra-
ću War bur g; t o podrazumi j eva vel i ku bankovnu konst el aci j u, pr eko
j edne od pet banaka koje su članice federalnih rezervi , pr eko banke
Kuhn, Loeb & Co. ; tu su sudjelovali i drugi ameri čki i europski ban-
kari, poput Guggenhei ma, Hanauera, Brei t unga, Aschber ga, "Nya
Bankena" iz St ockhol ma. Ja sam "sl učaj no" bi o u St ockol mu i sudje-
l ovao u prebaci vanj u novca. Dok Trocki nije st i gao, bi o sam j edi ni
predst avni k revol uci onarne strane. Ali na kraju j e st i gao; mor am na-
glasiti da su ga savezni ci protjerali iz Francuske j er je bi o defetist. I
isti su ga savezni ci pustili da bude defetist u savezni čkoj Rusi j i . . .
"Nova šansa. " Tko j e t o dogovor i o? Isti ljudi koji su dogovori l i da
Lenjin prođe kr oz Nj emačku. Da, "oni " su mogl i Tr ockog, defetista,
izvući iz kanadskog kampa, poslati ga u Engl esku i dalje u Rusiju,
303
Des Griffin
omogućuj ući mu da sl obodno prođe kroz sve savezni čke kont rol e;
drugi "njihovi", navodno Rathenau - omogućili su Lenjinu prolaz kroz
neprijateljsku Nj emačku. Ako bez predrasuda proučavat e povijest re-
vol uci j e i gr ađanskog rata i iskoristite sve svoje i st raži vačke sposob-
nosti koje znat e primijeniti na stvari koje su mnogo manj e važne i
oči t e, tada ćete sagledati informacije u njihovoj cj el okupnost i i pro-
učiti odvoj ene detalje sve do događaj a-anegdot a i susresti se s cijelim
ni zom "nevj eroj at ni h podudaranost i ".
G. - Dobr o, haj demo prihvatiti tezu da nije baš sve bilo stvar
sreće. Kakve vam zakl j učke ovdje donose praktični rezul t at i ?
R. - Dopust i t e mi da završi m ovu mal u priču i stići ćemo do za-
kl j učaka. Od svog dol aska u Pet rograd, Lenjin j e ot vor eno pr i mao
Tr ockog. Kako vrlo dobro znate, tijekom intervala i zmeđu dviju revo-
lucija, i zmeđu njih su postojale duboke razl i ke. Sve je zaboravl j eno i
Trocki se pojavljuje kao svoj gospodar u odnosu na revol uci j u, htio
to Staljin ili ne. Zašt o? Ovu tajnu zna Lenj i nova žena - Krupskaj a.
Ona zna t ko j e zapr avo Trocki ; ona j e t a koja j e nagovori l a Lenjina
da pri mi Tr ockog. Da ga nije pri mi o, Lenjin bi ost ao bl oki ran u Švi -
car skoj ; t o mu j e bi o dovoljan razl og, a osi m t oga, znao j e da j e Tr oc-
ki osi guravao novac i pomagao u dobi vanj u ogr omne međunar odne
pomoći ; dokaz t oga bi o j e zapečaćen vlak. Nadal j e, ujedinjenje bez-
načaj ne st ranke bol j ševi ka s cijelim ljevičarskim revol uci onarni m
kampom, soci j al -revol uci onari ma i anarhi st i ma bi o j e rezul t at rada
Tr ockog, a ne Lenj i nove čelične odl učnost i . Nije bez razl oga prava
st ranka "nest r anačkog" Tr ockog bila drevni Bund ži dovskog prol et a-
rijata iz kojeg su se razvi l e sve moskovske r evol uci onar ne frakcije
koj i ma j e dao 9 0 % vođa; ne službeni i općepoznat i Bund, nego tajni
Bund koji se infiltrirao u sve socijalističke st ranke, čiji su vođe got o-
vo svi bili pod nj i hovom kont rol om.
G. - I Ker ensky?
R. - I Ker ens ky. . . i neki drugi vođe koji nisu bili socijalisti,
vođe buržuj ski h političkih frakcija.
G. - Kako to?
R. - Zaboravi l i ste ulogu masona u prvoj fazi demokr at sko- bur -
žujske revol uci j e?
G. - Da li je i njih kont rol i rao Bund?
304
Cr vena simfonija
R. - Nar avno, oni su bili najbliži, ali zapr avo su bili podl ožni
"nj i ma".
G. - Bez obzi ra na rastuću pl i mu marksi zma, koja j e t akođer pri -
j et i l a nj i hovi m ži vot i ma i pri vi l egi j ama?
R. - Bez obzi ra na to; oči t o oni nisu uvidjeli opasnost . Imajte na
umu da je svaki mason u svojoj mašti vi di o i nadao se vidjeti više od
onoga što j e u stvarnosti post oj al o, j er j e zami šl j ao stvari koje su za
njega bile profitabilne. Kao dokaz političke moći njihovog udruženja,
pobri nul i su se da masoni budu u vl adama i u vrhu država buržuj ski h
nacija, a broj im je st al no rast ao. Imajte na umu da su u to vri j eme
vladari savezni čki h država bili sl obodni zidari, s vrlo mal o i zni maka.
To i m j e bi o dokaz vel i ke moći . U pot punost i su vjerovali da će se
revol uci j a zaust avi t i na buržujskoj republici francuskog tipa.
G. - Pr ema slici koj om je pri kazana Rusi j a 1917. , čovjek bi
mor ao biti vrlo nai van da u to povj eruj e. . .
R. - Bili su i ostali takvi. Masoni nisu ništa naučili iz pr ve lek-
cije - vel i ke revol uci j e, u kojoj su igrali ogr omnu revol uci onarnu
ul ogu; ona j e progut al a veći nu masona, počevši s vel i ki m mešt r om
Orl eanske l ođe, točnije, sa sl obodni m zi darom Loui som XVI . , da bi
nast avi l a uni št avat i ži rondi nce, hebert i st e, j akobi nce, i t d. . . . a ako su
neki preživjeli, bilo j e t o zbog brumai rea (drugi mj esec po francu-
skom r epubl i kanskom kal endaru nap. pr. ).
G. - Žel i t e li reći da masoni moraju umrijeti od ruke revol uci j e
koja j e pr ovedena uz njihovu pomoć?
R. - Upr avo tako. Izrekli ste istinu koja je obavi j ena vel om tajne.
Ja sam mason, to već znat e. Nije li t ako? Pa reći ću vam vel i ku tajnu,
razot kri vanj e koje j e obećano masoni ma na višim st upnj evi ma, ali
koja im se ne ot kri va na 25. , ni na 33. , a ni na 93. niti bi l o kojoj dru-
goj vi sokoj razini bilo kojeg rituala. Jasno j e da za ovo znam ne kao
mason, nego kao j edan od "njih".
G. - A to j e?
R. - Svaka masonska organi zaci j a pokušava ostvariti pot r ebne
preduvj et e za trijumf komuni st i čke revolucije; t o j e očiti cilj masona;
j asno j e da se sve ovo radi pod razni m i zl i kama; ali oni se uvijek skri-
vaju iza dobr o znanog t rost rukog sl ogana (sl oboda, j ednakost , brat-
stvo nap. pr. ). Razumi j et e li? No kako komuni st i čka revol uci j a i ma
na umu likvidaciju, kao klase, cijele buržoazije, fizičko uni št avanj e
305
Des Griffin
bur žoaski h pol i t i čki h vođa, slijedi da je pr ava tajna masonst va - sa-
mouboj st vo masoneri j e kao organi zaci j e i fizičko samouboj st vo
svakog važnijeg masona. Možet e, naravno, shvatiti da takav kraj, koji
se spr ema svakom masonu, u pot punost i zahtijeva tajnost, prikrivanje
i uvođenj e cijele nove serije tajni, koj i ma je cilj skriti onu pravu. Ako
j ednog dana budet e nazočili nekoj od budući h revolucija, nemoj t e
propust i t i mogućnost promat ranj a i zraza i znenađenj a i gl upost i na
licu nekog sl obodnog zi dara kad shvati da mor a umrijeti od ruku re-
vol uci onara. Kol i ko on vrišti i želi da se priznaju nj egove zasl uge za
revoluciju! To j e prizor od kojeg možet e umri j et i . . . ali od smijeha.
G. - I j oš uvijek pori čet e urođenu gl upost buržoazi j e?
R. - Pori čem je kod buržoazije kao klase, ali ne u određeni m sek-
t ori ma. Post oj anj e l udni ce ne dokazuj e uni verzal nu l udni cu. Sl obod-
no zi darst vo t akođer j e ludnica, ali na sl obodi . No da nast avi m dalje:
revol uci j a j e bila uspj ešna; vlast j e preuzet a. Tada nastaje prvi pr ob-
l em: mir, i s njim pr va razilaženja u partiji, unut ar koje snage koa-
licije zl oupot rebl j avaj u moć. Neću vam objašnjavati ono što j e dobro
poznat o, borbu i zmeđu pristaša i protivnika mi ra Brest-Litovsk. Jedi no
ću i st aknut i ono što j e već onda bilo vidljivo, a poslije j e pr ozvano
t rocki st i čkom opozi ci j om. To su ljudi od kojih j e j edan di o već bio
likvidiran, a drugi je tek trebao biti; svi su oni bili protiv potpisivanja
mi r ovnog sporazuma. Taj je mir bio pogreška i nesvjesna Lenj i nova
izdaja međunar odne revolucije. Zamislite boljševike na mi rovnoj kon-
ferenciji u Versaillesu, a zatim u Ligi naroda, koji se nal aze u Nj emač-
koj s Cr venom armi j om, koju su naoružali i opskrbili savezni ci . So-
vjetska je država t rebal a sudjelovati s oružjem u njemačkoj revol uci -
j i . . . Tada bi nast al a sasvi m druga karta Europe. Ali Lenjin, zaražen
snagom moći , uz pomoć Staljina koji j e t akođer osjetio pl odove moći ,
uz pot poru naci onal nog ruskog krila partije, koje j e i mal o na raspo-
laganju materijalna dobra, provodi svoju volju. Tada j e rođen "soci -
j al i zam u j ednoj zeml j i ", odnosno naci onal - komuni zam, koji j e danas
dosegao svoju kul mi naci j u pod Staljinom. Oči t o j e da j e bi l o borbe,
ali u t akvom obl i ku i širini da komuni st i čka država ne bude uni št ena;
taj j e uvjet vezao opoziciju tijekom cijele buduće bor be, sve do
današnj eg dana. To j e bi o razl og prve pogr eške i svih drugi h koj e su
uslijedile. Ali borba j e bila ozbiljna, okrut na, i ako skri vena, kako ne
bi kompr omi t i r al a naše sudjelovanje u vlasti. Trocki je uz pomoć
306
Cr vena si mfoni j a
prijatelja organi zi rao Kapl anov pokušaj at ent at a na Lenj i na. Na nje-
govu j e nar edbu Bl umki n ubi o ambasador a Mi r bacha. Dr žavni udar
koji j e pri premi l a Spi ri donova sa svojim soci j al -revol uci onari ma
koordi ni rao j e Tr ocki . Nj egov čovjek za sve t e posl ove, koji j e bi o
i zvan svake sumnj e, bi o j e Rosenbl um, litvanski ži dov, koji se služio
i menom O' Rei l l y i bi o poznat kao najbolji špijun bri t anske obavj e-
štajne sl užbe. U stvarnosti, on je bi o "nj i hov" čovjek. Razl og što su
odabral i t og čuvenog Rosenbl uma bi o j e u t ome što j e on bi o poznat
samo kao bri t anski špijun, tako da u slučaju neuspj eha odgovor nost
ne bi pal a na Tr ockog ili na nas, nego na Engl esku. Tako j e i bi l o.
Zahval j uj ući gr ađanskom ratu, odbaci l i smo zavj ereni čke i teroristič-
ke met ode, j er nam se pružila prilika da u svoj i m r ukama dr ži mo
prave snage države, budući da j e Trocki post ao organi zat or i vođa so-
vjetskih or užani h snaga; prije t oga one su se nepr eki dno povl ači l e
pred Bi j el om gar dom i teritorij SSSR- a smanjio se na vel i či nu bi vše
moskovske kneževi ne. Ali tada, kao čarolijom, poči nj emo pobj eđi va-
ti. Što mi sl i t e zašt o? Kao rezul t at čarolije ili sl učaj no? Reći ću vam:
kad j e Tr ocki pr euzeo komandu nad Cr venom armi j om, t i me j e u
svoje r uke dobi o snage nužne da pr euzme vlast. Serija pobj eda tre-
bal a j e povećat i njegov ugl ed i snagu: već j e bilo moguće pobijediti
Bijelu gardu. Mi sl i t e li da je sl užbena povijest u pravu kada sl abo
naoružanoj i nedi sci pl i ni ranoj Crvenoj armiji pri pi suj e činjenicu da
j e uz njenu pomoć ost varen niz pobj eda?
G. - Al i t ko je onda zasl užan?
R. - Do devedeset post o za to su bili zasl užni "oni ". Nemoj t e za-
boraviti da su bjelogardijci bili na svoj način demokrat ski . Menjševici
su bili s njima, zaj edno s ost aci ma svih starih l i beral ni h st ranaka.
Unut ar tih snaga, "oni " su uvijek imali mnoge ljude, svjesne t oga ili ne.
Kad j e Trocki počeo zapovijedati, tim j e ljudima sust avno naređi vano
da izdaju bj el ogardi j ce, a i st odobno su im obećaval i , prije ili kas-
nije, sl užbu u sovjetskoj upravi . Mai sky j e bi o j edan od nekol i ci ne
koj i ma j e t o obećanj e i i spunj eno, ali mogao j e t o post i ći tek nakon
što se Staljin uvjerio u njegovu lojalnost. Ta sabot aža, zaj edno s
pr ogr esi vni m smanj enj em pomoći savezni ka bj el ogardi j ci ma, koji su
uza sve bili nesretni idioti, tjerala ih je iz poraza u poraz. Naposljetku
je Wi l son unut ar svojih slavnih 14 točaka predst avi o točku 6, čije je
postojanje bi l o dovol j no da j ednom zauvijek pr opadnu svi pokušaji
307
Des Griffin
bj el ogardi j aca da se bore protiv SSSR-a. ( Wi l sonova t očka 6 glasi:
"Napušt anj e cijelog ruskog teritorija i t akvo rješenje svih ruski h
pitanja koje će osigurati najbolju suradnju drugi h svjetskih država,
koje će j oj osigurati nesmet anu mogućnost da samost al no odredi svoj
politički razvoj i naci onal nu politiku, i uvjeriti je u iskren doček u
društ vo sl obodni h država, s institucijama koje ona odabere, te s dra-
govol j nom pomoći u bilo kojem obl i ku koju bi mogl a trebati i zatra-
žiti. Nači n na koji će sestrinske države postupati pr ema Rusiji u
nadol azeći m mj eseci ma bit će test njihove dobre volje, shvaćanja njezi-
nih pot reba, odvoj eni h od vlastitih interesa, i nj i hovog i nt el i gent nog i
nesebi čnog suosj ećanj a" nap. prev. )"
Građanski j e rat učvrst i o poziciju Tr ockog kao Lenj i novog na-
sljednika. Tako j e i bi l o, bez sumnj e. Stari j e revol uci onar sada
mogao umrijeti, nakon što j e požeo slavu. Ako j e preži vi o Kapl anov
met ak, nije preži vi o tajni proces koji j e doveo do nasi l nog okončanj a
nj egova života.
G. - Trocki j e skrat i o njegov život? Ovo j e vel i ka kori sna t očka
za naš pr oces! Nije li Levi n bio Lenjinov dokt or?
R. - Tr ocki ?. . . Vjerojatno je sudj el ovao, ali sasvi m si gurno je
znao za to. Ali što se t ehni čke realizacije t i če. . . t o j e nebi t no; t ko t o
zna? " Oni " imaju dovol j no nači na da mogu prodrijeti gdje god žel e.
G. - U svakom slučaju, Lenj i novo je uboj st vo od najveće
važnost i i bilo bi dobr o da to bude t ema sljedeće i st r age. . . Što mi s-
lite, Rakovsky, što da ste slučajno vi bili autor ovog posl a? Jasno je
da ako ne uspijete ostvariti uspjeh u ovom r azgovor u. . . Tehni čka iz-
vedba vam odgovar a kao dokt or u. . .
R. - Ne preporučuj em vam to. Ost avi t e to pitanje na mi ru; ono
j e dovol j no opasno za Staljina. Možet e raširiti svoju pr opagandu
kako žel i t e; ali "oni " imaju svoju pr opagandu koja je moćni j a, i pita-
nje qui podest - t ko dobi va, navest će ljude da u Staljinu vide Lenji-
novog ubojicu, i taj će argument biti j ači od bilo kakvog pri znanj a
koje i zvučet e od Levi na, mene ili bilo koga drugog.
G. - Št o t i me želite reći?
R. - Da je kl asi čno i nepogreši vo pravi l o u određi vanj u uboj i ce
provjeriti t ko je na dobi t ku. . . a što se tiče uboj st va Lenjina, u ovom
je slučaju profitirao šef - Staljin. Razmi sl i t e o t ome, i lijepo vas
308
Cr vena si mfoni j a
2
Rakovsky dvaput izjavljuje da je Staljin bio Lenjinov šef; to je vjerojatno rezultat
nesporazuma.
309
mol i m da ne stavljate t akve pri mj edbe j er me one omet aj u i onemo-
gućavaju da završi m.
G. - Vr l o dobr o, nastavite, ali vi već znat e. . .
R. - Dobro je poznato kako razlog što Trocki nije naslijedio Lenji-
na nije bi o taj što je u planu nešt o nedostajalo zbog l j udskog faktora.
Ti j ekom Lenj i nova liječenja Trocki j e u svojim r ukama dr žao sve
konce vlasti, koje su bile više nego dovol j ne da mu omoguće naslije-
diti Lenj i na. A bile su poduzet e mjere da se za Staljina donese smr-
t na presuda. Za di kt at ora Tr ockog bilo j e dovol j no da se domogne
Lenj i nova pi sma protiv njegova tadašnjeg šefa Staljina, koje j e svom
mužu uzel a Krupskaj a, a u kojem je pisalo neka Staljina da l i kvi di -
r at i
2
. Ali gl upa j e nezgoda, kako znat e, uništila sve naše i zgl ede.
Trocki se neočeki vano razbol i o u pri j el omnom t renut ku, kada j e Le-
njin umi rao, i bi o je nesposoban za bilo kakvu akciju t i j ekom neko-
liko mj eseci . Unat oč nj egovi m vel i ki m prednost i ma, pr obl em j e bi o
u našoj organizaciji posl ova, odnosno u osobnoj centralizaciji. Jasno
j e da osoba poput Tr ockog, unaprijed pri preml j enog za misiju koju j e
t rebao realizirati, ne može biti st vorena preko noći , uz i mprovi zaci j u.
Ni t ko od nas, čak ni Zi novj ev, nije prošao pot r ebne pr i pr eme niti
i mao kval i t et e za t akav pot hvat ; s druge strane, Tr ocki , koji se boj ao
da ga ne zami j ene, nije želio ni kome pomoći . I t ako, nakon Lenj i no-
ve smrti, kad smo se trebali suočiti sa St al j i nom koji j e započeo
grozni čavu akt i vnost , već smo predviđali naš poraz u Cent r al nom ko-
mitetu. Moral i smo i mprovi zi rat i i odlučili smo postati Staljinovi sa-
vezni ci , biti staljinisti više nego on sam, u svemu pretjerivati i t i me
sabotirati. Ost at ak već znat e: t o j e naša nepreki nut a pri kri vena bor ba
i naši stalni porazi u Staljinovu korist, dok je on pokazao politički
talent genija, nemaj ući apsol ut no ni kakva pr emca u povijesti. I čak i
više od t oga: Staljin, kao naci onal ni atavist, što mu nj egov rani mark-
si zam nije i skori j eni o, očito zato ističe svoj panr usi zam i t i me oži v-
ljava kl asu koju smo mi morali uništiti, klasu naci onal - komuni st a
suprot st avl j eni h i nt ernaci onal i st i ma-komuni st i ma, što smo mi . On
stavlja Int ernaci onal u u sl užbu SSSR- a i pri hvaćen je kao šef. Ako
žel i mo pronaći povi j esnu paralelu, tada mor amo ukazati na bonapar-
t i zam, a ako žel i mo pronaći osobu Staljinova tipa, za njega nećemo
Des Griffin
pronaći povi j esnu paral el u. No možda bih j e mogao u nj eni m osnov-
ni m karakt eri st i kama pronaći u kombi naci j i dviju osoba: Fouchea i
Napol eona. Pokušaj mo ovog drugog zamisliti bez nj egove druge po-
l ovi ne, njegovih nasljednika, uni forme, voj nog čina, kr une i takvih
stvari koje i zgl eda ne mame Staljina, i oni će zaj edno dati tip osobe
i dent i čne Staljinu u najvažnijim osobi nama: on je uboj i ca revol uci j e,
on j oj ne služi, nego se koristi njenim usl ugama; on predst avl j a naj -
drevniji ruski i mperi j al i zam, j ednako kao što se Napol eon identifici-
rao s Gal i ma; on j e st vori o aristokraciju, ako ne vojnu, j er nema po-
bjeda, t ada bi rokrat sko-pol i t i čku.
G. - Dost a, Rakovsky. Niste ovdje da bi st e širili trockističku
pr opagandu. Hoćet e l i napokon doći do nečeg konkr et nog?
R. - Jasno da hoću, ali ne prije nego što dođem do t očke na ko-
j oj ćete si formulirati makar površnu koncepci j u u vezi s "nj i ma", s
koj i ma ćete se morat i nositi u praksi i konkret noj real nost i . Ne prije.
Za mene j e puno važnije nego za vas da ne budem neuspj ešan, što
mor at e, naravno, razumj et i .
G. - Pa, pokušaj t e skratiti priču kol i ko je god moguće.
R. - Naše pogr eške, koje su svake godi ne sve gor e, sprječavaju
neposredno provođenj e u djelo onoga što su "oni " pripremili za posli-
j er at no razdobl j e, u smi sl u daljnjeg napret ka revol uci j e. Versai l l eski
spor azum, pri l i čno nerazjašnjiv pol i t i čari ma i gospodar st veni ci ma
svih država, budući da ni t ko nije proni knuo u njegove pl anove, bi o j e
odl učuj ući preduvj et za revoluciju.
G. - Ovo je vrlo zani ml j i va teorija. Kako to obj ašnj avat e?
R. - Nj egove odšt et e i gospodarska ograni čenj a nisu odredili
prednost i određeni h država. Njihova mat emat i čka apsurdnost bila j e
t ol i ko oči t a da su čak i najistaknutiji gospodarst veni ci zemal j a po-
bj edni ca t o uskoro objavili. Samo j e Francuska zaht i j eval a naknadu
koja j e uvel i ke nadi l azi l a vrijednost nj enog naci onal nog bogat st va,
više nego što bi t rebal o platiti da je cijela Francuska pret vorena u Sa-
har a; j oš j e gora bila odl uka da se Nj emačkoj namet ne obveza pla-
ćanja koja j e vi šest ruko prelazila ono što j e ona mogl a platiti, čak i
da je pot puno rasprodal a i predal a svoju naci onal nu proi zvodnj u. Na
kraju j e rezultat t oga bi o da j e Nj emačka moral a j eft i no rasprodati
sve svoje proi zvode na vanj skom tržištu, kako bi mogl a platiti nešto
od odšt et e. A što je bi o rezultat? Nedost at ak pot rošački h dobara, glad
310
u Nj emačkoj i, kao posljedica, nezaposl enost u zeml j ama koje su iz
nje uvozi l e. A budući da nisu mogl e uvoziti, u Nj emačkoj je t akođer
zavl adal a nezaposl enost . Gl ad i nezaposl enost na obje st rane; to su
bili prvi rezultati Versai l l esa. . . Je li ovaj spor azum bi o revol uci ona-
ran ili ne? Čak j e i više učinjeno: zaj amčena j e j ednaka kont rol a na
međunar odnom pl anu. Znat e l i što t o predstavlja na r evol uci onar nom
pl anu? To znači namet nut i anarhi čni apsurd da se svako naci onal no
gospodar st vo prisili da u dovoljnoj količini proi zvede sve što j oj je
pot rebno, uz pret post avku da u provođenj u t oga nije pot r ebno uzeti u
obzi r kl i mu, pri rodna bogat st va i t ehni čku osposobl j enost di rekt ora i
radni ka. Nači ni kompenzaci j e za pri rodne nedost at ke zeml j e, kl i me,
kol i či ne mi neral a, nafte, itd., itd. u razni m naci onal ni m gospodarst vi -
ma dovodi l i su uvijek do t oga da su si romašne zeml j e mor al e raditi
više. To znači da su moral e dublje iskorištavati kapaci t et e radni čke
snage kako bi nadoknadi l e razl i ke koje proi zl aze i z si r omašnog
zemljišta; a t ome se pridodaju broj ne druge nej ednakost i koje su se
mor al e kompenzi rat i sličnim mj erama; uzmi mo za pri mj er i ndust ri j -
sku opr emu. Neću dalje razvijati probl em, no kont rol a r adnog dana
pr ovedena kroz Li gu naroda na temelju apst rakt nog pri nci pa j ed-
nakost i r adnog dana, bila j e real nost u kont ekst u nepromi j enj enog
međunar odnog kapi t al i st i čkog sust ava proi zvodnj e i razmj ene i ut e-
meljila je gospodar ske nej ednakost i , j er je ovdje bila riječ o nej edna-
kom cilju r ada - proizvodnji koja zadovol j ava pot rebe. Neposr edni
rezultat t oga bi l a j e nedovol j na proizvodnja, koja se kompenzi r al a
uvozom i z zemal j a čije j e naci onal no gospodar st vo zadovol j aval o
njihove pot rebe, j ednako kao i industrija; sve dok je u Europi bilo
zlata, taj se uvoz pl aćao u zlatu. Tada j e došl o do nagl og razvoj a go-
spodarst va u Sj edi nj eni m Amer i čki m Dr žavama, koj e su mijenjale
svoju ogr omnu proi zvodnj u za vel i ke kol i či ne zl at a i zlatnih certi-
fikata. Po model u anarhije u proi zvodnj i , u t om se razdobl j u poj avi l o
nešt o novo - financijska anarhija. " Oni " su j e iskoristili, pod i zl i kom
da j oj pomažu, s j oš većom anarhi j om: inflacijom sl užbenog novca i
stotinu put a većom inflacijom nj i hovog novca, kredi t nog novca, od-
nosno l ažnog novca. Prisjetite se kako j e sust avno došl o do pada vri-
j ednost i u mnogi m zeml j ama: uništenje vrijednosti novca u Nj emač-
koj , amer i čka kri za i njene fantastične posl j edi ce. . . naj veća nezapo-
slenost; više od trideset milijuna nezaposl eni h u Eur opi i SAD- u.
311
Cr vena si mfoni j a
Des Griffin
Dakl e, nisu li Versailleski sporazum i Li ga naroda poslužili kao pred-
uvjet za revol uci j u?
G. - Ovo se mogl o dogoditi čak i nepl ani rano. Ne bi st e li mi
mogl i l ogi čki m zakl j uči vanj em dokazat i zašt o se komuni zam i r evo-
lucija povl ače; i više od toga: suprotstavljaju se fašizmu koji je za-
vl adao Španj ol skom i Nj emačkom. . . Št o mi možet e na t o reći ?
R. - Reći ću vam da biste bili u pravu samo u slučaju nepri zna-
vanja "nj i h" i njihovih ci l j eva. . . ali ne smijete zaboravi t i nj i hovo
postojanje i ciljeve, kao ni činjenicu da je vlast u SSSR- u u r ukama
Staljina.
G. - Ne vi di m povezanost . . .
R. - Zat o što ne želite: imate više nego dovoljno razvijene deduk-
tivne talente i mogućnost i razmišljanja. Ponavljam: za nas Staljin nije
komuni st , nego bonapart i st .
G. - Pa što?
R. - Ne žel i mo da veliki preduvjeti za trijumf komuni st i čke
revol uci j e u svijetu, koje smo stvorili u Versai l l esu, a koji su, kako
vidite, postali vel i ka stvarnost, posl uže pobjedi Staljinova bonapar-
t i zma. . . Je l i vam ovo dovol j no j asno? Sve bi bilo drugači j e da j e
Trocki post ao di kt at or SSSR- a; t o bi znači l o da bi "oni " došl i na čel o
međunar odnog komuni zma.
G. - Ali faši zam je svakako pot puno ant i komuni st i čki , u odnosu
na komuni zam Tr ockog i St al j i na. . . A ako je moć koju pripisujete
"nj i ma" toliko vel i ka, kako to da to nisu mogl i spriječiti?
R. - Jer su upravo "oni " Hitleru omogući l i trijumf.
G. - Prel azi t e sve grani ce apsurda.
R. - Apsur d i čudesno miješaju se zbog nedost at ka kul t ure. Slu-
šajte me. Već sam pri znao poraz opozicije. " Oni " su uvidjeli da se na
kraju Staljin neće moći zbaciti državni m udar om i povi j esno ih je i s-
kust vo uputilo da sa Staljinom ponove ono što su učinili s carem.
Ovdje je postojala pot eškoća koja nam se činila nepremost i vom. U cije-
loj Europi nije post oj al a nijedna država-agresor. Ni j edna od njih nije
i mal a zeml j opi sno povoljan položaj niti dovol j no veliku vojsku da
napadne Rusiju. Ako t akva zemlja nije postojala, t ada su j e "oni "
moral i stvoriti. Jedi no j e Nj emačka i mal a odgovaraj ući broj st anov-
nika i poziciju pot rebnu za napad na SSSR i bila sposobna poraziti
Staljina; možet e shvatiti zašt o Wei mar ska republ i ka nije zami šl j ena
312
Cr vena si mfoni j a
kao agresor na pol i t i čkom ili gospodarskom planu; nasuprot t ome, bila
j e odgovaraj uća za invaziju. Na obzoru gl adne Nj emačke bliještao j e
Hi t l erov met eor. Par prodorni h očiju obrat i o j e pozor nost na njega.
Svijet j e bi o svjedok njegovog strelovitog uspona. Neću reći da j e sve
to bilo djelo naših ruku, ne. Njegov uspon, koji je nesmet ano rastao,
bi o j e posljedica revol uci onarno-komuni st i čkog gospodarst va Versai -
llesa. Versailles nije za cilj i mao stvaranje uvjeta za Hitlerov trijumf,
nego proletarizaciju Nj emačke, nezaposlenost i glad, čiji je rezul t at
t rebao biti trijumf komuni st i čke revolucije. No budući da zbog Sta-
ljina na čelu SSSR- a i Int ernaci onal e to nije uspj el o, i zbog nevol j ko-
sti da se Nj emačka prepust i bonapart i zmu, ti su preduvj et i nekako
izblijedjeli u Davi sovi m i Youngovi m pl anovi ma, u očeki vanj u da će
u međuvr emenu u Rusiji na vlast doći opozi ci j a. . . no ni to se nije do-
godi l o; ali postojanje revol uci onarni h preduvj et a mor al o j e donijeti
svoje rezultate. Gospodarska predodređenost Nj emačke dovel a bi
proletarijat do revol uci onarni h aktivnosti. St al j i novom gr eškom soci-
j al i st i čka međunar odna revol uci j a moral a se zaust avi t i i nj emački j e
proletarijat vi di o rješenje u uključivanju u naci onal soci j al i st i čku re-
voluciju. Ovo je bi l o dijalektički, ali uzevši u obzi r sve preduvj et e i
po zdr avom r azumu, naci onal soci j al i st i čka revol uci j a t amo ni kada ne
bi mogl a pobi j edi t i . Ali to nije bilo sve. Bi l o je nužno da trockisti i
socijalisti podj el e mase s već pr obuđenom sviješću o cijeloj klasi - u
skl adu s i nst rukci j ama. Za t o smo se pobri nul i . No bi l o j e pot r ebno
čak i vi še: 1929. , kada je naci onal soci j al i st i čka st ranka doži vl j aval a
kri zu rast a i i mal a nedovol j na financijska sredstva, " oni " su t amo po-
slali vel eposl ani ka. Znam čak i nj egovo i me: bi o j e t o j edan od War -
burga. U neposr edni m r azgovor i ma s Hi t l erom dogovor eno je finan-
ciranje naci onal soci j al i st i čke stranke i ona je dobi l a nekol i ko miliju-
na dol ara, posl ani h iz Wal l St reet a i milijune mar aka od nj emački h
financijera pr eko Schacht a; t i m su se novcem financirali SA i SS te
izbori koji su Hitleru donijeli vlast. To j e uči nj eno novcem koji su
poslali "oni ".
G. - Oni koji, po vama, žele postići pot puni komuni zam, na-
oružavaj u Hitlera, koji se zaklinje da će iskorijeniti prvu komuni -
stičku državu. To j e, ako vam se može vjerovati, nešt o vrlo l ogi čno
za financijere.
313
Des Griffin
R. - Ponovno zaboravljate na staljinistički bonapart i zam. Sjetite
se da su protiv Napol eona, davitelja Fr ancuske revol uci j e, koji j oj j e
uzeo snagu, ustali objektivni revol uci onari - Loui s XVIII. , Wel l i ng-
ton, Met t enri ch, sve do aut okrat skog car a. . . Ovo i ma 22 karat a, pre-
ma st rogoj staljinističkoj doktrini. Si gurno u dušu poznaj et e nj egove
t eze o kol oni j ama u odnosu na i mperi j al i st i čke zeml j e. Da, po njemu
su kraljevi Afgani st ana i Egi pt a obj ekt i vno komuni st i , zahvaljujući
borbi protiv Nj egovog Bri t anskog Vel i čanst va; zašt o Hi t l er ne bi mo-
gao obj ekt i vno biti komuni st kad se bori protiv aut okrat skog "cara
Kobe I."? (misli se na Staljina nap. pr.) Napokon, t u j e Hi t l er sa
svoj om r ast ućom voj nom snagom, već prelazi grani ce Tr ećeg Rei -
cha, a u budućnosti će učiniti i vi še. . . do te mjere kako će imati dovolj-
no snage i mogućnost i napasti i pot puno uništiti St al j i na. . . Ne pri-
mjećujete li opće suosjećanje versailleskih vukova, koji su se ogra-
ničili samo na slabu st oku? Je li to nova podudarnost , slučaj? Hitler
će napast i SSSR i , kao 1917., kada nam j e carev por az pr uži o mo-
gućnost da ga zbaci mo, t ako će i nama Staljinov poraz pomoći da ga
zbaci mo. . . Ponovno će kucnuti čas svjetske revolucije. Jer će demo-
krat ske države, t renut no uspavane, pomoći da u t renut ku kad će Tr o-
cki preuzet i vlast u svoje ruke dođe do general ne promj ene, kao tije-
kom gr ađanskog rata. Hitler će napasti sa zapada, nj egovi general i će
ustati i ukl oni t i ga. . . Sada mi recite, nije li Hitler obj ekt i vno komu-
ni st ? Da ili ne?
G. - Ne vjerujem u baj ke ili čuda. . .
R. - Pa, ako ne želite vjerovati da su "oni " u stanju post i ći ono
što su već post i gl i , pri premi t e se za promat ranj e i nvazi j e na SSSR i
l i kvi daci j e Staljina unut ar godi nu dana. Mi sl i t e da j e t o bajka ili
čudo; pa onda se pri premi t e da to vidite i doži vi t e. . . No j est e li zaista
u stanju odbiti vjerovati u ovo o čemu sam govori o, pr emda je to j oš
uvi j ek hi pot eza? Počet ćete djelovati u t om smjeru tek kad vidite
dokaze u svjetlu moj i h riječi.
G. - Dobr o, govor i mo u pret post avkama. Što ćete reći ?
R. - Vi ste sami obratili pozornost na podudar nost mišljenja koja
postoji među nama. Tr enut no ni smo zainteresirani za napad na
SSSR, j er bi pad Staljina pret post avi o uništenje komuni zma, čije nas
postojanje zani ma bez obzi ra na činjenicu da j e formal an, j er nam t o
daje sigurnost da ćemo ga uspjeti preuzeti i preobratiti na pravi
314
Cr vena simfonija
komuni zam. Mislim da sam vam prilično točno ocrtao trenutnu poziciju.
G. - Sjajno rj ešenj e. . .
R. - Prije svega mor amo biti sigurni da ne postoji event ual na
mogućnost Hi t l erova napada.
G. - Ako su, kako vi tvrdite, "oni " bili ti koji su stvorili Hitlera,
tada oni imaju vlast nad njim i mor a im se pokor avat i ?
R. - Zahval j uj ući činjenici da sam bi o u žurbi , ni sam se izrazio
dovol j no t očno, a vi me niste dovol j no dobro razumj el i . Ako j e istina
da su "oni " financirali Hitlera, t o ne znači da su mu odal i svoje po-
stojanje i ciljeve. Veleposlanik Warburg predstavio se lažnim i menom
i Hitler nije pogodi o ni njegovu rasu; l agao je i o t ome koga pred-
stavlja. Rekao mu j e da ga šalju financijski krugovi i z Wal l Streeta,
koji su zai nt eresi rani za financiranje naci onal soci j al i st i čkog pokret a,
s ciljem st varanj a prijetnje Francuskoj , čija dr žavna financijska pol i -
tika st vara kri zu u SAD- u.
G. - I Hi t l er je to povj erovao?
R. - Ne znamo. To i nije bilo toliko važno, je li povj erovao ili
nije naši m objašnjenjima; naš je cilj bi o izazvati r at . . . a Hi t l er je zna-
čio rat. Da li sad razumi j et e?
G. - Razumi j em. Zat o ne vi di m ni kakav drugi nači n da ga se za-
ust avi , osi m stvaranja koalicije i zmeđu SSSR- a i demokr at ski h drža-
va, koja bi bila u stanju zaplašiti Hitlera. Mi sl i m da neće biti u stanju
i st odobno napast i sve zeml j e svijeta. U najboljem slučaju - j ednu za
dr ugom.
R. - Zar vam ne pada na pamet j ednost avni j e rj ešenj e. . . rekao
bih, kont r ar evol uci onar no?
G. - Da se i zbj egne rat protiv SSSR- a?
R. - Skrat i t e r ečeni cu. . . i ponovi t e za mnom "da se i zbj egne
r at ". . . nije li to apsol ut no kont rarevol uci onarna st var? Svaki iskreni
r evol uci onar oponaša svog i dol a Lenjina i najveće revol uci onarne
strategije uvijek žude za rat om. Ni št a tako uči nkovi t o revoluciju ne
pri bl i žava pobj edi kao rat. To j e marksi st i čko-l enj i ni st i čka dogma
koju mor at e propovi j edat i . Nadal j e: Staljinov naci onal - komuni zam,
kao obl i k bonapart i zma, u stanju j e zaslijepiti um najrevnijih komu-
nista, sve do t očke kada oni više ne mogu vidjeti preobrazbu u koju
je Staljin zapao, odnosno kako on pretpostavlja državu revol uci j i , a
ne revol uci j u državi , što bi bilo i spr avno. . .
315
Des Griffin
G. - Vaša vas mržnj a pr ema Staljinu zasljepljuje i vi proturječite
sami sebi. Zar se ni smo složili da napad na SSSR ne bi bi o požel j an?
R. - Al i zašt o bi bi o nužan rat protiv Sovj et skog Saveza?
G. - A na koju bi drugu zemlju Hitler mogao krenut i ? Sasvi m je
j as no da bi usmj eri o svoj napad na SSSR, o t ome on govori u svojim
govor i ma. Kakvi su vam daljnji dokazi pot rebni ?
R. - Ako vi, ljudi iz Kremlja, držite da je to defi ni t i vno i ne-
upi t no, zašt o ste onda isprovocirali građanski rat u Španj ol skoj ? Ne-
moj t e mi reći da j e t o učinjeno samo i z revol uci onarni h razl oga.
Staljin nije sposoban u praksi provesti nijednu Mar xovu teoriju. Kad
bi ovdj e bila u pitanju revolucija, onda ne bi bilo u redu u Špa-
njolskoj žrtvovati t ako puno izvrsnih međunar odni h revol uci onarni h
snaga. Riječ je o zemlji koja je najdalje od SSSR- a i najosnovnija
strategija ne bi dopust i l a gubi t ak tih snaga. . . Na koji bi nači n Staljin
u slučaju pot rebe mogao opskrbljivati i voj no pomagat i Španj ol sku
Sovjetsku Republ i ku? No t o j e bilo i spravno. Tamo j e važna strateška
t očka, raskrižje različitih utjecaja kapitalističkih dr žava. . . postojala
j e mogućnost da se među njima i zazove rat. Pri znaj em da j e teoretski
to i mogl o biti i spravno, ali u praksi ne. Već vidite kako rat i zmeđu
demokr at ski h kapi t al i st i čki h i fašističkih zemal j a j oš nije počeo. A
sada ću vam reći : ako j e Staljin mi sl i o da može stvoriti dovol j no
povoda da bi uspi o izazvati rat u koj em bi se kapi t al i st i čke zeml j e
mor al e međusobno boriti, zašto onda ne prizna, barem teoretski, da i
drugi mogu postići istu stvar, koja se njemu nije činila nemogućom?
G. - Kad bi se net ko složio s vaši m pr et post avkama, mor ao bi
prihvatiti i ovu hi pot ezu.
R. - Št o znači da među nama postoji i drugo gl edi št e u koj em se
sl ažemo: prvo - da ne smije biti rata protiv SSSR-a; drugo - da bi bilo
dobr o izazvati ga i zmeđu buržujskih država.
G. - Da, sl ažem se. Da li je to vaše osobno mišljenje, ili "nj i ho-
vo"?
R. - Izražavam ga kao svoje mišljenje. Nemam ni kakva utjecaja
ni kont akt a s "nj i ma", ali mogu potvrditi da se ova dva gl edi št a slažu
sa st avom Kreml j a.
G. - To je najvažnije i zato je to bi t no unaprijed utvrditi. Usput ,
vol i o bih znati na čemu temeljite si gurnost da "oni " t o odobravaj u?
316
Cr vena si mfoni j a
R. - Kad bih i mao vremena objasnti cijelu njihovu shemu, t ada
biste znali razl oge njihova slaganja. U sadašnjem t renut ku sažet ću ih
na tri.
G. - Koj a?
R. - Jednog sam već spomenuo. Hitler, taj neškol ovani j edno-
stavni čovjek, obnovi o je zahvaljujući svojoj pri rođenoj intuiciji, i
čak uspr kos t ehni čkom mišljenju Schacht a, vrlo opasan gospodarski
sust av. Nepi smen u gospodar ski m teorijama i vođen samo nužnošću,
ukl oni o j e , isto kao i mi u SSSR-u, privatni i međunar odni kapital.
To znači da j e sebi dao privilegiju tiskanja novca, i ne samo fizičkog
novca, nego i financijskog; preuzeo j e nedi rnut u maši neri j u kri vot vo-
renja i st avi o j u j e u pogon za dobrobi t države. Nadi šao nas j e j er
smo je mi , ukinuvši je u Rusiji, zamijenili s ovi m nerazvijenim držav-
ni m apar at om nazvani m državni kapi t al i zam; t o j e bi o vrlo skup
trijumf u svjetlu nužnosti predrevol uci onarne demagogi j e. . . Ovdj e
vam daj em dvije st varne činjenice za usporedbu. Čak ću reći i da j e
Hi t l er i mao sreće; nije i mao got ovo ni mal o zlata i zat o nije došao na
ideju da stvori zlatne rezerve. Do tada j e samo posj edovao puno mo-
netarno j ams t vo t ehni čke opr eme i ogr oman radni kapaci t et Ni j ema-
ca, nj egove "zl at ne r ezer ve" bile su tehnički kapaci t et i r ad. . . nešt o
toliko kont rarevol uci onarno da j e, kao što vidite, čarol i j om, j er t o j e i
bila čarolija, radi kal no ukl oni o nezaposl enost više od sedam mi l i j una
t ehni čara i radni ka.
G. - Zahval j uj ući povećanom ponovnom naoružanj u.
R. - Št o to vaše ponovno naoružanj e daje? Ako je Hitler unat oč
svi m bur žoaski m gospodarst veni ci ma koji su ga okruži val i t o uspi o
post i ći , onda j e bi o sasvi m sposoban, u nedost at ku rat ne prijetnje,
primijeniti svoj sustav i na mi rnodopsku pr oi zvodnj u. . . Možet e li
zamisliti što bi nastalo iz tog sustava da je zarazio i druge države, te
doveo do stvaranja razdoblja autarkije (zat vorena dr žavna pri vreda
nap. pr . ) . . . Na primjer Commonweal t h. Ako možet e, zami sl i t e nje-
gove kont rarevol uci onarne funkcije. . . Opasnost j oš nije neizbježna,
j er smo imali sreće da je Hitler svoj sustav obnovi o i skust veno, a ne po
nekoj prijašnjoj teoriji, i nije st vori o ni kakve znanst vene post avke
3
.
To znači da do sada nije razmi šl j ao u obl i ku dedukt i vnog procesa
3
Rakovsky je u krivu; kako navodi u Mein Kampfu, Hitler je pročitao radove
Gottfrieda Federa - nap. pr.
317
Des Griffin
ut emel j enog na inteligenciji, on nema ni kakve znanst vene st rukt ure
ili formi rane dokt ri ne; ipak, postoji opasnost da se u svakom t renut ku
kao posl j edi ca dedukci j e može pojaviti formul a. Ovo j e vrl o ozbi l j -
no. Puno više nego svi vanjski i okrut ni či mbeni ci naci onal -soci -
j al i zma. Ne napadamo j e pr opagandom, j er bi se mogl o dogodi t i da
kroz t eori j ske pol emi ke sami i zazovemo formulaciju i si st emat i zaci j u
ove zavodl j i ve gospodar ske dokt r i ne
4
. Samo j e j edno rješenje - rat.
G. - A drugi razl og?
R. - Ako je t ermi dor (jedanaesti mjesec francuskog revol uci onar-
nog kal endar a nap. prev. ) l i kovao u sovjetskoj revoluciji, t o j e bi o re-
zultat postojanja bi všeg ruskog nacionalizma. Bez njega bonapart i zam
ne bi bi o moguć. A ako se to dogodi l o u Rusiji, gdje je naci onal i zam
bi o u zamet ku, u osobi cara, kakve onda prepreke očekuju mar ksi zam
u pot puno razvi j enom naci onal i zmu zapadne Eur ope? Mar x je bi o u
krivu u pogl edu prednost i za uspjeh revolucije. Mar ksi zam nije pobi -
j edi o u industrijski najrazvijenijoj zemlji, nego u Rusiji, gdje je prol e-
tarijat bi o mal en. Osi m drugi m razl ozi ma, naša se pobj eda ovdje
obj ašnj ava či nj eni com da u Rusiji nije bilo pravog naci onal i zma, dok
j e u dr ugi m zeml j ama on bi o na svom vrhuncu. Vi di t e kako se po-
novno rađa pod ovom i zni mnom fašističkom si l om i kako j e zarazan.
Možet e shvatiti da j e, osi m što t o može pomoći Staljinu, pot reba za
uni št enj em naci onal i zma sama po sebi vri j edna rata u Eur opi .
G. - Rakovsky, ukrat ko ste istaknuli j edan gospodarski i j edan
pol i t i čki razl og. Koji j e treći?
R. - Lako ga j e pogodi t i . I mamo j oš j edan razl og, religijski. Ko-
muni zam ne može pobijediti dok ne pot i snemo j oš uvijek ži vuće krš-
ćanst vo. Povijest o t ome vrlo j asno govori : stalnoj revoluciji t rebal o
j e sedamnaest stoljeća kako bi ost vari l a prvu dj el omi čnu pobj edu -
t i me što je st vorena pr va podjela u kršćanst vu. U st varnost i je kršćan-
st vo naš j edi ni pravi neprijatelj, j er su svi politički i gospodar ski
fenomeni u buržuj skoj državi samo nj egove posl j edi ce. Kr šćanst vo
4
Problem znanstvene formulacije ovog pitanja i prijedlog odgovarajućeg programa
nekoliko je godina bio predmet aktivnog zanimanja izdavača ove knjige i njihovih
suradnika. Njihovi su zaključci izdani. Prevoditelj je u knjizi Borba za svjetsku vlast,
2. izd. 1963., str. 79, iznio potpuno rješenje monetarnog sustava; na str. 237 nalazi se
opširan gospodarski, politički i socijalni program. Ti se zaključci na zahtjev mogu
dobiti.
318
Cr vena si mfoni j a
j e, kont rol i raj ući poj edi nca, sposobno ugušiti sve revol uci onarne pla-
nove neut ral ne sovj et ske ili ateističke države i, kako vi di mo u Rusiji,
stvari su došl e do t oga da j e stvoren duhovni ni hi l i zam kod vladajuće
mase koja j e, bez obzi ra na to, ost al a kršćanska: ova pr epr eka nije
ukl onj ena ni nakon dvadeset godi na marksi zma. Što se Staljina tiče,
mor amo pri znat i da u pogl edu religije nije bi o bonapart i st i čki nast ro-
j en. Ne bi smo učinili više od njega i postupili bi smo j ednako. A da se
Staljin usudi o, poput Napol eona, prijeći taj Rubi kon kršćanst va,
njegov naci onal i zam i kont rarevol uci j a bili bi uvećani tisuću puta.
Nadal j e, da se ovo dogodi l o, t ada bi radi kal na različitost sasvi m
onemogući l a svaku suradnju i zmeđu nas i njega, čak i ako bi to bio
samo pr i vr emen ci l j . . . kao ovaj koji možet e sve bolje sagl edat i .
G. - Os obno drži m da ste dali definiciju tri osnovne t očke na
temelju kojih se može izraditi pl an. U t ome se t renut no sl ažem s va-
ma. Ali priznajem vam svoju mentalnu rezerviranost, odnosno sumnju
u pogl edu svega što ste rekli vezano uz ljude, organizacije i činjenice.
Nast avi t e pratiti gl avne post avke vašeg pl ana.
R. - Da, sad je došao taj trenutak. Ali uz pret hodnu napomenu:
govori t ću samo o svojoj odgovornost i . Odgovar am za interpretaciju
navedeni h t očaka gl ede t oga kako i h "oni " t umače, ali pri znaj em da
"oni " mogu neki drugi plan držati učinkovitijim za post i zanj e ova tri
cilja, pl an koji može biti bitno drugačiji od ovog koji ću sada izložiti.
Imajte t o na umu.
G. - Vrl o dobr o. Imat ćemo to na umu. Mol i m vas, govori t e.
R. - Poj ednost avi t ćemo stvar. Do sada je nedost aj ao cilj zbog
kojeg je nj emačka vojska stvorena - kako bi nam osi gural a vlast u
SSSR-u; sadašnji je cilj pot aknut i napredovanj e na front ama i us-
mjeriti Hi t l erovo napredovanj e ne pr ema istoku, već pr ema zapadu.
G. - Upr avo t ako. Jeste li razmislili o pr akt i čnom pl anu realiza-
cije?
R. - I mao sam više nego dovoljno vremena za to u Lubj anki . Raz-
mišljao sam. Dakl e, gledajte: da su postojale pot eškoće u nalaženju
zaj edni čki h gl edi št a među nama, a da je sve ost al o išlo svoj i m nor-
mal ni m t i j ekom, t ada bi se pr obl em ponovno sveo na t o da pokušamo
ustanoviti koje su sličnosti i zmeđu Hitlera i Staljina.
G. - Da, ali priznajte kako je sve to pr obl emat i čno.
319
Des Griffin
R. - Ali ne i nerješivo, kako mislite. U st varnost i , probl emi su
nerješivi samo kad sadrže dijalektička subj ekt i vna proturječja; a čak i
u t om slučaju, uvijek uzi mamo u obzi r moguće i nužno spajanje, koje
nadi l azi "mor al nu nemogućnost " kršćanski h metafizičara.
G. - Opet poči nj et e teoretizirati.
R. - Zbog moj e i nt el ekt ual ne di sci pl i ne - to je za mene nužno.
Ljudi vel i ke kul t ure više vol e pristupiti poj edi načnom kroz općeni t o,
a ne obrnut o. Što se Hi t l era i Staljina tiče, mogu se pronaći dodi rne
t očke, j er i ako su bi t no drugačiji ljudi, imaju iste kori j ene; ako j e
Hi t l er pat ol oški sent i ment al an, a Staljin normal an, oboj i ca su egoisti:
nijedan od njih nije idealist i zato su oboj i ca bonapart i st i , odnosno
kl asi čni imperijalisti. A ako stvari t ako stoje, onda nije t eško naći do-
di rne t očke među njima. Zašt o ne, ako se t o pokazal o mogući m iz-
među cari ce i pr uskog kralja.
G. - Rakovsky, vi ste nepopravl j i vi . . .
R. - Ne pogađat e? Ako je Poljska bila t očka slaganja Kat ari ne i
Fri edri cha - ondašnj e ruske carice i nj emačkog kralja, zašt o Pol j ska
ne bi bila razl og za pronal aženj e sličnosti i zmeđu Hi t l era i Staljina?
U Poljskoj bi Hi t l er i Staljin mogli i st odobno postojati, a s nj i ma i
povi j esni carsko-bol j ševi čki i nacistički st avovi . Naš stav i "nj i hov"
stav, j er Poljska je kršćanska država, štoviše, što stvari čini j oš za-
mršeni j i ma, Pol j ska j e kat ol i čka država.
G. - I što bi uslijedilo iz t akvog t rost rukog suži vot a?
R. - Gdje god post oj e sličnosti, postoji i mogućnost dogovor a.
G. - I zmeđu Hi t l era i St al j i na?. . . Apsur d! Nemoguće.
R. - U politici ne postoje ni apsurdi , ni nemogućnost i .
G. - Zami sl i mo, kao hipotezu: Hitler i Staljin kreću na Pol j sku.
R. - Dopust i t e da vas preki nem; napad se može pokrenut i samo
uz post oj anj e al t ernat i ve: rat ili mir. Mor at e to pri znat i .
G. - I što onda?
R. - Mi sl i t e li da bi Engl eska i Francuska, koje imaju lošije voj -
ske i zrakopl ovst vo od Hitlera, mogl e napasti savez Hitlera i Staljina?
G. - Da, čini mi se da bi to bilo t eško moguće. . . j edi no ako bi
Sj edi nj ene Amer i čke Dr žave. . .
320
Cr vena si mfoni j a
R. - Ost avi mo za sada SAD po strani. Da li bi st e se složili sa
mnom da bi u slučaju zajedničkog napada Hitlera i Staljina na Poljsku
europski rat bi o nemoguć?
G. - Govor i t e l ogi čno; čini se da bi rat bi o nemoguć.
R. - U t om bi slučaju napad ili rat bili beskori sni . Ne bi dovel i
do međus obnog uništenja buržujskih država: Hi t l erova prijetnja
SSSR- u nast avi l a bi se nakon podjele Pol j ske, j er bi teoretski i
Nj emačka i SSSR j ednako ojačale. U stvarnosti bi Hitler dobi o više,
j er SSSR ne t reba više zeml j e i si rovi na da bude j ači , ali Hitler ih t re-
ba.
G. - To j e i spravno gl edi št e. . . ali j a ne vi di m drugu mogućnost .
R. - Ne, postoji i druga mogućnost .
G. - Koj a?
R. - Da demokraci j e napadnu i ne napadnu agresora.
G. - Št o to govori t e, kakva halucinacija! I st odobno napasti i ne
napast i . . . To j e nešt o apsol ut no nemoguće.
R. - Mi sl i t e li? Smi ri t e s e. . . Ne postoje li dva agresora? Ni smo
li se složili da ne bi bilo daljnjeg razvoja upr avo zat o što post oj e dvo-
j i ca? Pa. . . Št o sprječava napad na j ednog od njih?
G. - Št o t i me želite reći?
R. - Jednost avno da će demokraci j e proglasiti rat j ednom agre-
soru, a to će biti Hitler.
G. - Da, ali to je neut emel j ena hi pot eza.
R. - Hi pot eza, ali ut emel j ena. Razmi sl i t e: svaka država koja će
se morat i boriti s koalicijom neprijateljskih država kao svoj osnovni
strateški cilj i ma uništenje j edne za dr ugom. Ovo j e pravi l o toliko
poznat o da su dokazi nepot rebni . Tako da se možet e složiti sa mnom
kako ne post oj e prepreke stvaranju takvih uvjeta. Mi sl i m da j e j as no
da Staljin neće biti ošt ećen ako j e napad na Hi t l era već dogovor en.
Nije li t ako? Nadal j e, zeml j opi s nameće ovakav stav, a iz istog raz-
loga i strategija. Kol i ko god Francuska i Engl eska mogu biti gl upe u
pri premanj u za borbu i st odobno protiv dvije zeml j e, od kojih j edna
želi sačuvat i svoju neutralnost, a druga sama po sebi za njih pred-
stavlja ozbi l j nog prot i vni ka, odakl e i s koje st rane bi mogl i napasti
SSSR? Nemaj u zajedničku granicu; j edi no ako bi prodirali preko
Hi mal aj e. . . Da, ostaje zračna fronta, ali s koj i m snagama i odakl e bi
mogl i napasti Rusiju? U odnosu na Hitlera, slabiji su u zraku. Svi
321
Des Griffin
argument i koje sam spomenuo nisu tajna i svi ma su poznat i . Kako
vidite, sve j e pri l i čno poj ednost avl j eno.
G. - Da, vaši se argumenti čine logični, ako bi se sukob ograni či o
na četiri zeml j e; ali njih i ma više od četiri, a u ratu t akvi h razmj era
neut ral nost nije j ednost avna.
R. - Nedvoj beno, ali moguće sudjelovanje više zemal j a u ratu ne
mijenja odnose snaga. Odvagni t e ovo u sebi i vidjet ćete da se
r avnot eža ne mijenja, čak i da druge ili sve eur opske zeml j e uđu u
sukob. Osi m t oga, ovo j e vrlo važno, nijedna od tih dr žava koje bi
ušle u rat na strani Engl eske i Francuske neće im moći oduzet i vod-
st vo; zat o će razl ozi koji će spriječiti njihov napad na SSSR očuvat i
svoje značenj e.
G. - Zaboravl j at e na Sjedinjene Amer i čke Dr žave.
R. - Uskoro ćete vidjeti da ih nisam zaboravi o. Ograničit ću se na
istraživanje njihove funkcije u prel i mi narnom programu koji nas tre-
nut no zani ma, i reći ću da SAD neće moći prisiliti Francusku ili En-
glesku da i st odobno napadnu Hitlera i Staljina. Da bi to postigle, Sje-
dinjene Ameri čke Države morale bi ući u rat od prvog dana. No to je
nemoguće. Prvenst veno zato što Ameri ka nije sl užbeno ušla u rat, a ni
neće dok ne bude napadnut a. Njezino vodst vo može srediti da bude
napadnut a, ako bi im to odgovaralo. U to vas mogu uvjeriti. U slučaje-
vi ma kad provokaci j a nije uspjela i neprijatelj nije reagi rao na nju,
izmišljena je agresija. U njihovom prvom međunar odnom ratu, ratu
protiv Španjolske, u čiji su poraz bili uvjereni, izmislili su agresiju, ili
točnije, "oni " su je izmislili. Provokacija je uspjela 1914. Istina, mogl o
bi se raspravljati da li je ona tehnički postojala, ali pravi l o je bez iz-
ni mke da onaj tko napadne iznenada, bez upozorenja, to radi uz pomoć
provokacije. Ovako stoje stvari: izvrsna ameri čka taktika, koju u sva-
kom trenutku pozdravl j am, ovisi o j ednom uvjetu: da se agresija obavi
u odgovaraj ućem trenutku, odnosno u trenutku koji odrede Sjedinjene
Ameri čke Države, koje su napadnute; što znači onda kad se naoružaju.
Vrijedi li to i sada? Jasno da ne. SAD ima nešto manje od stotinu tisu-
ća ljudi u vojsci i osrednje zrakoplovstvo; ima j edi no i mpresi vnu flotu.
Ali možet e razumjeti da i uz takvu flotu ne može nagovoriti svoje
savezni ke da se odl uče napasti SSSR, j er su Engleska i Francuska nad-
moćne j edi no na moru. Dokazao sam vam i da s te strane ne može biti
ni kakve promjene u odnosi ma među snagama sila.
322
Cr vena simfonija
G. - Budući da sam se s ovi m složio, j oš vas j e dnom mol i m da
obj asni t e t ehni čku realizaciju.
R. - Kao što ste vidjeli, uzevši u obzir podudar nost Staljinovih i
Hitlerovih interesa vezanih uz napad na Poljsku, sve se svodi na ostva-
renje ovih velikih sličnosti u ciljevima, tako da se napravi pakt o dvo-
st rukom napadu.
G. - A vi mi sl i t e da je to l ako?
R. - Iskreno, ne. Tu je pot rebna di pl omaci j a iskusnija od Stalji-
nove. Bili bi pogodni oni koje je Staljin smaknuo, ili oni koji sada
leže u Lubj anki . U prošl i m bi vr emeni ma, uz neke pot eškoće, bi o po-
godan Li t vi nov, pr emda bi njegova rasa bila vel i ka pot eškoća u pre-
govori ma s Hitlerom; ali sada je on slomljen čovjek, uništen strašnom
pani kom; do srži se boji Mol ot ova, čak više nego Staljina. Sve njego-
ve sposobnost i okrenut e su t ome da se osigura kako se ne bi pomislilo
da je trockist. Da on čuje o potrebi stvaranja bliskih odnosa s Hi t l e-
rom, t o bi mu bilo dovol j no da iskonstruira postojanje dokaza kako j e
trockist. Ne vi di m čovj eka koji bi bio sposoban za ovaj posao; u sva-
kom slučaju, on bi morao biti čistokrvni Rus. Mogao bih ponudi t i
svoje usl uge za vođenj e. U sadašnj em trenutku predl oži o bih onom
tko počinje razgovore da ih vodi u potpunoj tajnosti, ali vrlo ot voreno i
i skreno. Uzevši u obzi r zid različitih predrasuda, samo bi istinitost
mogl a prevariti Hitlera.
G. - Opet ne razumi j em vaše paradoksal ne izjave.
R. - Oprost i t e mi , ali to samo izgleda par adoksal no; sinteza me
tjera na to. Žel i o sam reći da s Hitlerom treba igrati čistu igru u svezi
s konkr et ni m i t renut ni m pitanjima. Nužno ga je uvjeriti da se ta igra
ne vodi kako bi ga se uvelo u rat na dvije fronte. Na primjer, može mu
se obećati i u najboljem trenutku dokazati kako će naša mobilizacija
biti ograni čena na mali broj snaga, koje su pot rebne za invaziju na
Poljsku, i kako te snage neće biti snažne. Prema našem pravom planu,
naše gl avne snage morali bi smo postaviti da se suprotstave mogućem
engl esko-francuskom napadu. Staljin bi morao biti vel i kodušan u pri-
hvaćanju Hitlerovih preliminarnih zahtjeva za opskrbu, ugl avnom naf-
t om. To je ono što mi je trenutno palo na pamet . Pojavit će se tisuće
drugih pitanja sličnog karaktera, na koja će se morati naći odgovor
kako bi se Hitler zaista uvjerio da samo žel i mo okupirati dio Poljske.
A budući da bi u praksi zaista tako i bilo, bio bi zavaran istinom.
323
Des Griffin
G. - Ali u čemu je u tom slučaju pri j evara?
R. - Dat ću vam nekol i ko mi nut a vremena, t ako da sami možet e
otkriti u čemu se sastoji prijevara Hitlera. Ali najprije žel i m nagl asi t i ,
a to bi st e trebali uzet i u obzir, kako je plan koji sam ovdj e i zni o logi-
čan i normal an, i kako mi sl i m da se može postići da kapi t al i st i čke
države uni št e j edna drugu ako se do sukoba dovedu nj i hova dva kri-
la: fašisti i buržuji. Ponavl j am da je plan logičan i normal an. Kako ste
već mogl i vidjeti, ovdje nema uplitanja mi st eri ozni h ili neobi čni h
faktora. Ukrat ko, da bi se plan ost vari o, "nj i hova" i nt ervenci j a nije
pot rebna. Sada bi h pokušao pogoditi vaše mi sl i ; ne mi sl i t e l i sada da
bi bilo gl upo gubi t i vrijeme na dokazi vanj e nedokazi vog postojanja i
moći koj e "oni " imaju. Nije li t ako?
G. - U pravu ste.
R. - Budi t e iskreni sa mnom. Zar zaista ne vidite njihovu inter-
venciju? Rekao sam vam, da vam pomognem, da njihov utjecaj postoji
i da je presudan, i zato je logičnost i prirodnost plana samo poj avna. . .
Zar "i h" zaista ne vidite?
G. - Iskreno govoreći , ne.
R. - Logi čnost i pri rodnost mog pl ana samo su poj avne. Bi l o bi
l ogi čno i pri rodno da Hitler i Staljin uzrokuj u poraz onog dr ugog. Za
demokraci j e bi to bilo j ednost avno i l ako, kad bi t rebal e postići t akav
cilj; njima bi bilo dovol j no-Hi t l eru dopust i t i , obratite pozor nost na
"dopust i t i ", da napadne Staljina. Nemoj t e mi reći da bi Nj emačka
mogl a biti pobi j eđena. Ako ruska prost ranost i užasni strah Staljina i
njegovih pristaša od Hitlera i osvete njihovih žrtava ne bi bili dovoljni
da se Nj emačka voj no iscrpi, demokraci j e bi Staljinu, kad bi vidjele
da gubi snagu, bez prepreka, mudr o i met odi čno počel e pomagat i ,
nastavljajući s t om pomoći do pot punog iscrpljenja obje voj ske. U
st varnost i bi to bilo l ako, pri rodno i l ogi čno kada ti mot i vi i ciljevi
koje zastupaju demokraci j e, i za koje veći na njihovih pri st aša misli
da su istiniti, ne bi bili ono što zaista j esu - izlike. Postoji samo j edan
cilj, j edan j edi ni : trijumf komuni zma; nije Mos kva t a koja nameće
svoju volju demokr aci j ama, nego New York; ne "Komi nt er na", nego
"Kapi t er na" na Wall St reet u. Tko bi drugi mogao namet nut i Europi
t ako oči t o i apsol ut no proturječje? Kakva sila može voditi pr ema pot-
punom samouboj st vu? Samo j edna sila t o može: novac. Novac j e
moć, i samo moć.
324
Cr vena si mfoni j a
G. - Bit ću i skren s vama, Rakovsky. Pri znaj em vam i zvanredan
talent. Posjedujete briljantnu dijalektiku, uvjerljivu i suptilnu: kad
vam t o nije dovol j no, vaša mašt a preuzi ma vodst vo da bi proširila
vaše bogat e sl i ke, dok vi smišljate sjajne i j asne perspekt i ve; ali sve
mi to, i ako pot i če moj ent uzi j azam, nije dovol j no. Prijeći ću na po-
stavljanje pitanja, uz pret post avku da vjerujem u ovo što ste do sada
rekli.
R. - A ja ću vam dati odgovore, uz uvjet da ne dodaj et e ni odu-
zi mat e ništa onome što ću reći.
G. - Obećaj em. Izjavili ste da "oni " sprječavaju, ili da će sprije-
čiti, njemačko-sovjetski rat, što je logično s gledišta kapitalista. Jesam
li to dobr o post avi o?
R. - Da, upr avo je t ako.
G. - Ali real nost je u sadašnj em trenutku ta da je Nj emačkoj
dopušt eno ponovno se naoružati i širiti. To j e činjenica. Već znam da
j e po vaši m objašnjenjima ovome težio plan trockista, koji j e i zašao
na vidjelo zahvaljujući "či st kama" koje se t renut no događaj u; t i me j e
cilj i zgubl j en. U novoj situaciji vi samo savjetujete da Hitler i Staljin
pot pi šu pakt i podi j el e Poljsku. Pi t am vas: kako možemo biti sigurni
da, s pakt om ili bez njega, s podj el om ili bez nje, Hi t l er neće napasti
SSSR?
R. - Za to nema j amst va.
G. - Čemu onda pri ča o t ome?
R. - Ne žuri t e. Vel i ka prijetnja SSSR- u zaista postoji. Ovo nije
hi pot eza ili verbal na prijetnja. To je činjenica, i to či nj eni ca koja ob-
vezuje. " Oni " su već nadmoćni nad Staljinom; t o se ne može poreći .
Staljinu j e ponuđena samo j edna alternativa, mogućnost izbora, ali ne
puna sl oboda. Do Hi t l erova će napada u svakom slučaju doći njego-
vom vol j om; " oni " ne moraju napraviti ništa kako bi se t o dogodi l o,
nego mu s amo ostaviti mogućnost djelovanja. To j e osnovna i odl u-
čujuća real nost , koju ste zaboravi l i zahvaljujući vašem pret j eranom
kr emal j skom nači nu razmi šl j anj a. . . Egocent ri zam, gospodi ne, ego-
cent ri zam.
G. - Pr avo i zbora?
R. - Ponovno ću to definirati, ali ukratko: ili će se Staljin napasti,
ili će doći do realizacije plana na koji sam ukazao, po kojem će
325
Des Griffin
europske kapi t al i st i čke zeml j e uništiti j edna drugu. Skr enuo sam po-
zornost na ovu al t ernat i vu, ali kako vidite, ona j e s amo t eoret ska.
Ako Staljin želi preživjeti, mora shvatiti pl an koji sam mu j a pred-
l oži o, a "oni " odobri l i .
G. - A ako odbi j e?
R. - To neće moći . Širenje i naoružavanj e Nj emačke će se nast a-
viti. Kada se Staljin suoči s t om vel i kom pri j et nj om. . . što će onda
uči ni t i ? Navodi t će ga njegov nagon za samoočuvanj e.
G. - Izgleda da se događaji moraju odvijati samo po naredbama
koj a su "oni " i zdal i .
R. - Tako j e. Nar avno, u današnj em SSSR- u situacija j e kakva
j est ; no ipak, prije ili kasnije bit će po nj i hovom. Nije t eško predvi -
djeti i predložiti neku akciju, ako ona donosi profit osobi koja je pro-
vodi ; u danom slučaju Staljinu, koji t eško da razmi šl j a o samouboj -
stvu. Mnogo j e teže dati prognoze i prisiliti nekoga na pot r ebno
djelovanje, ako to za njega nije profitabilno, ali ipak mor a dj el ovat i ;
u ovom slučaju - demokraci j e. Čekao sam ovaj t renut ak da obja-
sni m konkr et nu sliku pr avog stanja. Odbaci t e pogrešnu mi sao da ste
suci u danoj situaciji, j er su suci "oni ".
G. - " Oni " u pr vom i u dr ugom slučaju. Znači , i mamo posl a sa
sj enkama?
R. - Ali j esu li činjenice sjenke? Međunar odna će situacija biti
i zvanredna, ali ne i sjenka: ona je stvarna, i to vrlo st varna. Ovo nije
čudo; ovdje se odl učuj e o budućoj pol i t i ci . . . Mi sl i t e li da je to djelo
sjenki?
G. - Da vi di mo; pret post avi mo da j e vaš plan pr i hvaćen. . . Ali
mi mor amo imati nešto opipljivo, osobno, da bi smo mogli obaviti pre-
govor e.
R. - Na pri mj er?
G. - Neku osobu koja bi bila opunomoćeni predst avni k.
R. - Ali zašt o? Samo zbog zadovol j st va upoznavanj a s njim?
Zbog zadovol j st va r azgovor a? Imajte na umu da t akva osoba, u slu-
čaju kad bi se poj avi l a, ne bi imala punomoći s pečat i ma i gr bovi ma
koje bi mogl a pokazat i , ne bi nosila di pl omat sku odoru, kao "nj i hov"
čovjek; ako bi nešt o rekl a ili obećal a, to ne bi i mal o ni kakvu pravnu
vri j ednost ili značenj e, kao pakt . . . Shvat i t e da "oni " nisu država;
" oni " su ono što j e Int ernaci onal a bila prije 1917., i što j e j oš uvijek:
326
Cr vena si mfoni j a
ništa i i st odobno sve. Zamislite sami je li moguće da bi SSSR vodi o
pr egovor e sa sl obodni m zi dari ma, makedonski m komi t ama, ili
hrvat ski m ust ašama. Ne bi li bio napisan nekakav pravni dokument ?. . .
Takvi pakt ovi poput Lenj i novog s nj emački m gener al om Staffom, ili
Tr ockog s "nj i ma" - sklapaju se bez pisanih dokumenat a i bez
pot pi sa. Jedi no j e j amst vo njihove provedbe u činjenici da j e nj i hovo
provođenj e kori sno za obje strane u pakt u, t o j e j ams t vo j edi na real-
nost pakt a, kol i ko god velika bila nj egova važnost .
G. - S či me biste počeli u ovom slučaju?
R. - Jednost avno: već sutra bih kont akt i rao Ber l i n. . .
G. - U vezi s dogovor om za napad na Pol j sku?
R. - Ne bih počeo s t i m. . . Pokazao bih svoju popust l j i vost i na-
govi j est i o odr eđeno nezadovol j st vo s demokraci j ama, povukao bih se
i z Španj ol ske. . . To bi bi o čin ohrabri vanj a; zat i m bih dao nagovj e-
štaj o Pol j skoj . Kao što vidite - ništa kompromi t i raj uće, no dovol j no
da bi di o OKW- a (nj emačko vr hovno zapovj edni št vo nap. pr. ), biz-
marki j anci , kako ih zovu, imali argument e s koj i ma bi izašli pred
Hitlera.
G. - I ništa vi še?
R. - Za počet ak ništa vi še; već to je velik di pl omat ski zadat ak.
G. - Govor eći i skreno, imajući na umu ciljeve koji su do sada
bili vodeći u Kreml j u, ne vjerujem da bi se danas itko usudi o pred-
ložiti t ako radi kal nu promj enu u međunarodnoj politici. Predl ažem
vam, Rakovsky, da se stavite u kožu one osobe u Kremlju koja bi
moral a donijeti odl uku. . . Na temelju vaših razmat ranj a, argumenat a,
hi pot eza i uvjeravanja, kako ja to vidim, bilo bi nemoguće i koga uv-
j eri t i . Ja osobno, nakon što sam vas sasl ušao i i st odobno, neću to
pori cat i , pao pod snažan utjecaj vaših objašnjenja i vaše osobnost i ,
ni sam ni u j e dnom t renut ku došao u napast pomisliti da bi nj emačko-
-sovjetski pakt bi o nešt o ost vari vo.
R. - Međunar odni će događaji buknuti s nezadr ži vom s nagom. . .
G. - Al i to bi bi o gubi t ak dragocj enog vr emena. Razmi sl i t e o
nečem konkr et nom, nečemu što bih mogao proslijediti kao dokaz
vaše istinitosti i povj erl j i vost i . . . U suprot nom, neću se usuditi prosli-
jediti informaciju o našem razgovoru; vrlo brižljivo ću je urediti, ali
ona će otići u arhi ve Kreml j a i t amo će ostati.
327
Des Griffin
R. - Ne bi li se ona mogl a uzeti u obzi r kad bi net ko, čak i pot-
puno sl užbeno, r azgovar ao s nekom dr ugom vrlo važnom os obom?
G. - Čini mi se da bi to bilo nešt o opi pl j i vo.
R. - Ali s ki m?
G. - To j e samo moj e osobno mišljenje, Rakovsky. Vi ste spo-
menul i konkret ne osobe, velike financijere: ako se t očno sj ećam,
govori l i ste o nekom Schiffu, na primjer; zat i m ste spomenul i nekoga
t ko je posj et i o Hi t l era s namj erom da ga financira. Post oj e t akođer i
političari i osobe na vi soki m pol ožaj i ma, koji pripadaju "nj i ma", ili
i m, ako hoćet e, sl uže. Net ko od njih mogao bi nam biti od koristi da
počnemo nešt o pr akt i čno. . . Znat e l i nekoga?
R. - Ne mi sl i m da je to nužno. . . Razmislite: o čemu biste se do-
govaral i ? Vj eroj at no o planu koji sam ja i zni o, nije li t ako? Zašt o? U
t renut noj situaciji "oni " ne trebaju učiniti ništa u t om kont ekst u;
"nj i hova" misija je "ne činiti". I zato ne bi st e mogl i dogovori t i nikak-
vu pozi t i vnu akciju niti biste j e mogl i zaht i j evat i . . . Imaj t e t o na umu
i dobr o razmi sl i t e.
G. - Čak i ako je t ako, ipak naše osobno mišljenje mor a imati
svoju real nost , makar bila i neupot rebl j i va. . . čovjeka, osobu koja bi
pot vrdi l a utjecaj koji pripisujete "nj i ma".
R. - Zadovol j i t ću vas, iako sam uvjeren u beskori snost toga.
Već sam vam r ekao da ne znam tko j e di o "njih", ali i mam j a mc a u
osobi koja ih si gurno poznaj e.
G. - U kome?
R. - U Tr ockom. Od njega sam saznao da je j edan od "nj i h" Wal -
ter Rat henau, dobr o poznat i z Rapal l oa. Vi di t e posl j ednj eg od "nj i h"
koji je bi o na političkoj i socijalnoj poziciji, budući da je on bi o taj
koji j e probi o gospodarsku bl okadu SSSR- a. Unat oč činjenici da j e
bi o j edan od najvećih milijunaša; naravno, t o j e bi o i Li onel Rot h-
schild. Sa si gurnošću mogu spomenut i samo ova i mena. Dakako,
mogu spomenut i i osobe čiji rad i osobnost ocjenjujem u pot punost i
"nj i hovi m", ali ne mogu potvrditi kome oni naređuju ili koga slušaju.
G. - Spomeni t e neke od njih.
R. - Kao institucije - Bank of Kuhn, Loeb & Co. na Wal l Streetu;
ovoj banci pripadaju obitelji Schiffa, War bur ga, Loeba i Kuhna; ka-
žem obitelji, s namj erom da i st aknem nekol i ko i mena, j er su svi oni
međusobno povezani brakovi ma; zatim Baruch, Frankfurter, Altschul,
328
Cr vena si mfoni j a
Cohen, Benj ami n, St rauss, St ei nhardt , Bl om, Rosenman, Li ppman,
Lehman, Dreifus, Lamont , Rot hschi l d, Lord, Mandel , Mor gent hau,
Ezeki el , Lasky. Mi sl i m da j e t o dovol j no; ako bih napr egnuo pamće-
nje, možda bi h ih se sjetio j oš, ali ponavl j am, ne znam t ko od njih
pri pada "nj i ma", ne mogu čak ni procijeniti da li im i t ko defi ni t i vno
pri pada; žel i m se ograditi od svake odgovornost i . Al i svakako mi sl i m
da bi bi l o koja od osoba koje sam nabroj ao, čak i oni koj e ne pri pa-
daju "nj i ma", uvijek mogl a doći do "njih", s bilo kakvi m ozbi l j ni m
pri j edl ogom. Nar avno, neovi sno od toga da li neka osoba pri pada ili
ne pri pada "nj i ma", ne može se očeki vat i izravan odgovor . Odgovor
će dati činjenice. To j e nepromj enj i va t akt i ka koju " oni " kori st e i na
koju prisiljavaju druge. Na primjer, ako biste riskirali di pl omat sku
inicijativu, t ada vam ne bi bila pot rebna met oda i zravnog pri st upa
"nj i ma"; dovol j no j e ograničiti se na izražavanje mi sl i , izlaganje ne-
kih raci onal ni h hi pot eza, koje ovi se o nepoznat i m fakt ori ma koji bi
i h odredi l i . Tada samo ostaje čekati.
G. - Razumi j et e da u ovom trenutku nemam i meni k na raspol a-
ganju, kako bi h ust anovi o t ko su svi ti ljudi koje ste navel i ; pret po-
st avl j am da su negdj e vrlo dal eko? Gdj e?
R. - Veći na njih u Sj edi nj eni m Amer i čki m Dr žavama.
G. - Mol i m vas, shvatite da bi smo, ako bi smo se odlučili na
akciju, t ome moral i posvetiti puno vremena. Ali stvar je hitna, i to ne
za nas, nego za vas, Rakovsky.
R. - Za mene?
G. - Da, za vas. Sjetite se da će se vaše suđenje održati vrlo brzo.
Ne znam, ali mi sl i m da se može pretpostaviti da ako sve ovdje reče-
no zani ma Kr eml j , t ada ih to mor a zani mat i prije nego što se poj avi t e
pred sudom: t o bi za vas bilo od presudnog značenja. Mi sl i m da j e u
vašem os obnom interesu da nam predl oži t e nekog pri st upačni j eg.
Naj važni j e je pribaviti dokaze da ste govorili istinu, i to postići tije-
kom nekol i ko dana, a ne nekol i ko tjedana. Mi sl i m da bi h vam, ako t o
možet e osi gurat i , mogao dati got ovo si gurna j ams t va vezana uz mo-
gućnost spašavanj a vašeg ži vot a. . . U suprot nom slučaju ne j amči m
ništa.
R. - Na kraju ću riskirati. Znat e li da li je Davi s u Moskvi ? Da,
vel eposl ani k Sjedinjenih Ameri čki h Država.
G. - Mi sl i m da j e; t rebao se vratiti.
329
Des Griffin
R. - Kao što vi di m, samo mi i zni mna situacija daje pr avo, protiv
pravi l a, da i skori st i m sl užbenog posredni ka.
G. - Znači , možemo držati da je ameri čka vlada iza svega ovo-
ga. . .
R. - Iza - ne i spod. . .
G. - Roosevel t ?
R. - Kako da znam? Mogu samo zaključivati. Cijelo ste vri j eme
opsj ednut i mani j om pol i t i čke špijunaže. Da vas zadovol j i m, mogao
bih smisliti cijelu povijest; i mam više nego dovol j no mašt e, dat uma i
istinitih događaj a koji bi ostavili dojam istinitosti, što bi bi l o blizu
t oga da i zgl eda oči t o. Ali nisu li općepoznat e činjenice j oš očitije? A
možet e i h nadopuni t i vlastitom mašt om, ako želite. Pogl edaj t e sami .
Sjetite se j ut r a 24. l i st opada 1929. Doći će vri j eme kad će ovaj dat um
za povi j est revol uci j e biti važniji od l i st opada 1917. Na dan 24. listo-
pada dogodi o se slom newyorške burze, početak t akozvane "depresije",
prava revolucija. Četiri godi ne predsj edni ka Hoovera, godi ne su
r evol uci onar nog napret ka: 12 i 15 milijuna u štrajku. U veljači 1933.
zat varanj em banaka zbi va se posljednji udarac kri ze. Teško j e napra-
viti više nego što j e napravi o kapital u sl amanj u "kl asi čnog Amer i -
kanca", koji je j oš u svojim industrijskim t emel j i ma i u gospodar-
skom pogl edu bi o podčinjen Wall Streetu. Dobr o j e poznat o da sva-
ko nazadovanj e u gospodarst vu, bilo ono vezano za društ va ili ži vot i -
nje, pogoduj e razvi t ku parazi t i zma, a kapital je veliki parazi t . Ali ta
amer i čka revol uci j a nije samo išla k t ome da poveća vri j ednost novca
oni h koji su ga imali pr avo koristiti, tražila j e čak i vi še. Iako j e moć
novca pol i t i čka moć, prije j e ona bila upot rebl j avana samo nei zrav-
no, a sad je pret vorena u izravnu moć. Za ost varenj e te moći i skori -
stili su Frankl i na Roosevel t a. Jeste li razumj el i ? Obrat i t e pozornost
na sl j edeće: 1929. prva j e godi na ameri čke revol uci j e, u veljači Tr o-
cki napušt a Rusiju; sl om se zbi va u l i st opadu. . . Fi nanci ranj e Hi t l era
dogovor eno je u srpnju 1929. Mislite li da je sve to sl učaj nost ? Četiri
godi ne Hoover ove vlasti bilo j e i skori št eno za pri premanj e preuzi -
manj a vlasti u Sj edi nj eni m Amer i čki m Dr žavama i SSSR- u; t amo
pomoću financijske revol uci j e, a ovdje uz pomoć rata i por aza koji je
uslijedio. Može li vam neki roman s dobr om mašt om biti očitiji od
ovog? Možet e pret post avi t i da provođenj e pl ana na toj razini zaht i -
j eva posebnog čovj eka koji može upravljati i zvršnom vl ašću u
330
Cr vena si mfoni j a
Sj edi nj eni m Amer i čki m Dr žavama, koji j e bi o pr edodr eđen za orga-
ni zat ora i donosi t el j a odl uka. Taj čovjek bili su Frankl i n i El eanor
Roosevel t . I dopust i t e mi da kažem da ovo dvospol no bi će nije samo
ironija. Ono j e mor al o izbjeći svaku mogućnost Dal i l e.
G. - Je li Roosevel t j edan od "nj i h"?
R. - Ne znam da l i j e j edan od "nj i h" ili i m j e samo podani k. Št o
više žel i t e? Mi sl i m da j e bi o svjestan svoje misije, ali ne mogu od-
rediti da l i j e dj el ovao pod ucj enom ili j e bi o j edan od oni h na vlasti;
činjenica j e da j e i spuni o svoj zadat ak i ost vari o sve što mu j e bi l o
povj ereno. Ne pitajte me više, j er više ne znam.
G. - U slučaju da se odluči kontaktirati Davi sa, kako bi st e to
uči ni l i ?
R. - Prije svega moral i bi smo odabrat i osobu poput "bar una"; on
bi mogao biti od kor i st i . . . Je l i j oš ži v?
G. - Ne znam.
R. - U redu, i zbor osobe je vaš. Vaš se i zasl ani k mor a predst a-
viti kao povjerljiv, ali ne skroman, već najbolje tajni opozi ci onar.
Razgovor se mor a voditi pamet no zbog prot urj ečnog pol ožaj a u koji
su SSSR dovel e t akozvane eur opske demokraci j e svoj i m savezom
prot i v naci onal soci j al i zma. To je sklapanje savezni št va s bri t anski m i
francuski m i mperi j al i zmom, sadašnj i m st varni m i mperi j al i zmom, u
svrhu uni št enj a pot enci j al nog i mperi j al i zma. Cilj i zgovoreni h riječi
mor a biti udruži vanj e l ažne sovjetske pozicije s j ednako l ažnom po-
zi ci j om amer i čke demokr aci j e. . . Također smo prisiljeni podržavat i
kolonijalni i mperi j al i zam za obranu demokraci j e u Engl eskoj i Fran-
cuskoj . Kao što vi di t e, pitanje može biti post avl j eno na vrlo j aki m
l ogi čki m t emel j i ma. Nakon t oga vrlo j e lako obl i kovat i hi pot ezu o
akci j ama. Pr vo: da ni SSSR ni Sjedinjene Amer i čke Dr žave nisu
zai nt eresi rani za europski i mperi j al i zam, i t i me se debat a svodi na pi -
tanje osobne hegemoni j e; na to da Rusija i SAD i deol oški i gospo-
darski žele uništiti europski kolonijalni i mperi j al i zam, i zravno ili
pri kri veno. Sj edi nj ene Amer i čke Dr žave to žele čak i vi še. Ako bi
Eur opa u novom ratu i zgubi l a svu moć, tada bi Engl eska, koje ne bi
i mal a svojih snaga, s nestajanjem Europe kao sile, od pr vog dana
svom svoj om t eži nom i cijelim carst vom koje obuhvaća engl esko
govor no područj e, ovisila o Sjedinjenim Amer i čki m Dr žavama, što
bi bi l o nei zbj ežno u pol i t i čkom i gospodar skom pogl edu. . .
331
Des Griffin
Anal i zi raj t e što ste čuli u svjetlu ljevičarske zavjere, kako bi se rekl o,
bez šoki ranj a ameri čki h buržuja. Kad bi se stiglo do ove t očke, mo-
gl a bi se napravi t i st anka od nekol i ko dana. Tada, kada se primijeti
reakcija, bit će nužno krenut i dalje. Sad dolazi red na Hitlera. Ovdj e
se može ukazat i na bilo koju agresiju: on je u pot punost i agresor, u
t om pogl edu nema sumnj e. I tada se može postaviti pitanje: Kakvu bi
zaj edni čku akciju mogl i poduzet i SAD i Sovjetski Savez u pogl edu
rata i zmeđu imperijalista, ako bi se na t o odl uči l i ? Odgovor bi mogao
biti - neut ral nost . Ponovno se treba složiti: da, neut ral nost , ali to ne
ovisi samo o želji j edne strane, nego i o agresoru. Jamst vo neut ral no-
sti postoji samo kad agresor ne može napast i ili mu to ne odgovara.
Za ovu j e svrhu nepogreši v odgovor napad agresora na dr ugu i mpe-
rijalističku državu. Odat l e j e vrlo lako prijeći na i zražavanj e nužnost i
i moral nost i , vezano za j amst vo sigurnosti, provoci ranj e sukoba me-
đu i mperi j al i st i ma, ako se taj sukob ne dogodi sam po sebi. I ako to u
teoriji bude pr i hvaćeno, a to će i biti, može se prijeći na određi vanj e
akcija u praksi , koj e bi bile samo stvar t ehni ke. Ovo je shema: 1)
Pakt s Hi t l erom za međusobnu podjelu Čehosl ovačke i Poljske (bolje
Poljske). 2) Hitler će pristati. Ako je u stanju prihvatiti blef osvajanja,
odnosno dijeljenja nečeg u savezni št vu sa SSSR- om, t ada će imati
puno j ams t vo da će se demokraci j e sl omi t i . Neće vjerovati nj i hovi m
verbal ni m prijetnjama, j er zna da su oni koji prijete rat om i st odobno
poborni ci razoružanja, i njihovo razoružanj e je real no. 3) Demo-
kraci j e će napasti Hitlera, a ne Staljina; reći će l j udi ma kako, i ako su
oboj i ca krivi za agresiju i podjelu, iz strateških i logičnih razl oga
moraj u poraziti pr vo j ednog, pa drugog: pr vo Hitlera, pa Staljina.
G. - Ali neće li nas prevariti s i st i nom?
R. - Kako? Da li se Staljin lišava sl obode djelovanja da bi u do-
voljnoj mjeri pomogao Hi t l eru? Zar mu ne daj emo u ruke mogućnost
nastavljanja rata među kapi t al i st i ma do posl j ednj eg čovj eka? Či me bi
ga mogl i napast i ? Iscrpljene države zapada već će imati dovol j no
posl a s unut rašnj om komuni st i čkom revolucijom, koja bi u t om
slučaju mogl a pobijediti.
G. - A ako Hitler post i gne brzu pobj edu, i poput Napol eona mo-
bilizira cijelu Eur opu protiv SSSR- a?
R. - To j e sasvi m nemoguće! Zaboravl j at e na postojanje SAD- a.
Zanemaruj et e snažan faktor, j edan od važnijih. Nije li pr i r odno da će
332
Cr vena si mfoni j a
SAD, oponašaj ući Staljina, sa svoje strane pomoći demokr at ski m
državama? Ako netko koordinira pomoć obj ema skupi nama boraca,
može bez pogr eške računati na stalno produljenje rata.
G. - A Japan?
R. - Nije li im Ki na dovol j na? Neka im Staljin j amči svoje ne-
miješanje. Japanci su vrlo skl oni samouboj st vu, ali ne do te mjere da
i st odobno napadnu i Kinu i SSSR. Još neke pri mj edbe?
G. - Ne, kad bi ovi si l o o meni , ja bih pokuš ao. . . Ali vjerujete li
da i zasl ani k. . . ?
R. - Da, vjerujem. Ni sam i mao prilike razgovarat i s njim, ali ob-
ratite pozor nost na j edan detalj: i menovanj e Davi sa post al o j e poz-
nat o u st udenom 1936. ; mor amo pretpostaviti da j e Roosevel t razmi -
šljao o t ome da ga pošalje puno prije i s tim na umu počeo pr i pr emne
kor ake; oboj i ca znamo da razmat ranj e stvari i sl užbeno objašnjenje
i menovanj a traje dulje od dva mjeseca. Oči t o j e i menovanj e bilo do-
govor eno u kol ovozu. . . A što se dogodi l o u kol ovozu? U kol ovozu
su Zi novj ev i Kamenev ubijeni. Mogao bih se zakleti da je svrha nje-
govog i menovanj a bila novo uključivanje u Staljinovu pol i t i ku. Da,
svakako t o mi sl i m. S kakvi m j e unut rašnj i m oduševl j enj em mor ao
put ovat i , vidjevši kako j edan za drugi m padaju šefovi opozi ci j e u
"či st kama" koje slijede j edna za drugom. Znat e li, j e l i bi o nazočan
na suđenju Radeku?
G. - Jest.
R. - Vidjet ćete ga. Razgovaraj t e s njim. On to očekuj e već
mj eseci ma.
G. - Noćas mor amo završiti. Ali prije nego što se r ast anemo, že-
lio bih znati j oš nešt o. Pret post avi mo da j e sve ovo istina i da se us-
pješno provede u djelo. "Oni " će postaviti konačne uvjete. Što mislite,
kakvi će oni biti?
R. - To nije t eško pretpostaviti. Prvi će uvjet biti prest anak po-
gubljivanja komuni st a, ili trockista, kako ih zovete. Tada će, naravno,
zahtijevati osni vanj e nekol i ko zona utjecaja, kao što sam spomenuo.
Grani ce koje će morati podijeliti formalni komuni zam od onog pra-
vog. To j e najvažniji uvjet. Postojat će obost rani ustupci za obost ranu
pomoć neko vri j eme, dok će se plan provodi t i u djelo. Na primjer, vi-
djet ćete paradoksal ni fenomen da hrpa ljudi, Staljinovih neprijatelja,
radi u nj egovu korist; oni neće nužno biti proleteri, ni profesionalni
333
Des Griffin
špi j uni . Pojavit će se utjecajni ljudi u društ vu, čak na vrl o vi soki m
pol ožaj i ma, koji će pomagat i Staljinovu formal nom komuni zmu kad
post ane, ako ne pravi , onda bar objektivni komuni zam. Jest e l i me ra-
zumj el i ?
G. - Mal o; zamat at e stvari u t ako neprozi rne sofi zme.
R. - Ako j e nužno, za kraj, onda se mogu izraziti ovako. Da
vi di mo da li ću biti u stanju pomoći u razumi j evanj u. Poznat o je da je
mar ksi zam bi o zvan hegel i j ani zmom, pa j e t o pitanje vul gari zi rano.
Hegel i j anski i deal i zam j e raširena pri l agodba, za neobavi j ešt eni za-
pad, razumi j evanj e pri rodnog mi st i ci zma Bar ucha de Spi noze. " Oni "
su spi nozi st i : možda j e obrnut o, tj. spinozizam j e "oni ", dok god j e
on samo inačica koja odgovara epohi "nj i hove" vlastite filozofije, koja
je mnogo starija i na mnogo višoj razini. Nakon svega, hegel i j anac, i
time i pristaša de Spinoze, bio je odan svojoj vjeri, ali samo pri vremeno,
taktički. Stvari ne stoje onako kako j e tvrdio mar ksi zam, da kao re-
zultat uklanjanja kont radi kci j a nastaje sinteza. Iz rezul t at a sukoblja-
vanja međusobne fuzije, iz teze i antiteze, nastaje sinteza, realnost,
istina, kao završni sklad i zmeđu subj ekt i vnog i obj ekt i vnog. Ne vi-
dite l i to? U Moskvi j e komuni zam; u New Yor ku kapi t al i zam. To j e
isto kao i t eza i antiteza. Analizirajte oboj e. Mos kva je subjektivni
komuni zam, ali kapi t al i zam - obj ekt i vno - državni kapi t al i zam. New
York: kapi t al i zam subj ekt i vno, ali komuni zam obj ekt i vno. Si nt eza
osobnost i , istina: financijska Int ernaci onal a, kapi t al i st i čko-komuni s-
t i čko j edno. "Oni . "
* * *
Sast anak j e trajao oko šest sati. Još sam j ednom dao mal o dr oge
Rakovskom. Dr oga j e, oči t o, dobro djelovala, i ako sam t o mogao pri -
mijetiti samo po odr eđeni m si mpt omi ma zai nt eresi ranost i . Ali mi s-
lim da bi Rakovsky j ednako govori o i u nor mal nom stanju. Nedvoj -
beno je t ema r azgovor a zadirala u njegovu specijalnost i i mao je
st rast venu želju izložiti sve o čemu je govori o. Jer, ako je to bila
istina, velik je napor bi o ul ožen u post i zanj e trijumfa nj egove ideje i
pl ana. Ako to nije bila istina, onda je to bila i zvanredna fantazija i
divan manevar za spašavanje njegovog već got ovo izgubljenog života.
Moj e mišljenje o t ome što sam čuo ne može biti ni od kakve važ-
nosti. Moj e obrazovanj e nije dovol j no da bih shvat i o uni verzal nost i
334
Cr vena si mfoni j a
grani ce r ečenoga. Kad se Rakovsky dot akao najbitnijeg dijela razgo-
vora, i mao sam isti osjećaj kao kad sam se prvi put vi di o na rendgen-
skom ekranu. Moj e i znenađene oči vidjele su nešt o nej asno i mr ačno,
ali istinito. Nešt o poput pri kaze; mor ao sam koordi ni rat i njegov lik i
pokret e, odnose i akcije do stupnja do kojeg j e bilo moguće pogađat i
pomoću l ogi čke intuicije.
Mi sl i m da sam tijekom nekol i ko sati pr omat r ao "r endgensku
sni mku r evol uci j e" na svjetskoj skali. Moguće j e da j e dj el omi čno
bila pogrešna, izobličena zahvaljujući okol nost i ma ili osobama koje su
je reflektirale; nisu laž i pretvaranje bez razl oga dopušt eni u revol u-
ci onarnoj borbi i pri hvaćeni kao moral . A Rakovsky, strastveni dija-
lektičar vel i ke kul t ure i prvokl asni govorni k, prije i i znad svega je
revol uci onarni fanatik.
Proči t ao sam razgovor puno puta, ali svaki put i mao sam osje-
ćaj da je u meni budi o osjećaj nekompet ent nost i u t om područj u. Ono
što mi se do tada, kao i cijelom svijetu, činilo i st i nom i oči gl ednom
real nošću, nepokr et nom i st al nom, pret vori l o se u gust u magl u. Po-
j avi l e su se ogr omne, nemjerljive, nevidljive sile s kat egori čki m
i mper at i vom, nepokorne, l ukave i di vovske i st odobno; nešt o poput
elektriciteta, magnet i zma ili gravitacije. U nazočnost i ovog fantastič-
nog ot kri ća osj ećam se kao čovjek kamenog doba, čija j e gl ava j oš
uvijek puna pri mi t i vni h praznovjerja u vezi s pri rodni m f enomeni ma,
koji se odj ednom prebaci o u Pariz današnj eg doba. Zapanj en sam čak
i više no što bi on bi o.
Puno se put a ni sam sl agao. Isprva sam samog sebe uvjerio da j e
sve što j e Rakovsky rekao bio proi zvod nj egove i zvanredne mašt e.
Ali čak i kad sam se uvjerio da sam igračka u r ukama najvećeg pi sca
novel a, uzal ud sam pokušavao pronaći dovol j no snage, l ogi čkog raz-
mišljanja, čak i ljudi s dovol j no vel i kom osobnošću, koji bi bili u sta-
nju objasniti taj ogr oman napredak revolucije.
Mor am priznati da, ako su te sile ovdje sudjelovale, kao i razmi š-
ljanja i ljudi koji se sl užbeno spominju u pisanoj povijesti, u t om slu-
čaju pri znaj em revoluciju kao čudo našeg doba. Ne, kad sam sl ušao
Rakovskog, ni sam mogao prihvatiti da j e mal a gr upa Židova koji su
emigrirali i z Londona postigli da ovaj "duh revol uci j e", kojeg j e
Marx pri zvao u prvi m rečeni cama manifesta, izraste u današnj u
di vovsku real nost i opću prijetnju.
335
Des Griffin
Bez obzi ra na to da li je Rakovsky rekao istinu ili ne, da li je taj-
na snaga komuni zma međunarodni kapi t al , j as no mi j e da su Mar x,
Lenjin, Trocki i Staljin nedovol j no objašnjenje onoga što se događa.
Pitanje je da li su ti ljudi, koje Rakovsky s got ovo rel i gi ozni m
drht anj em u glasu nazi va "oni ", stvarni ili izmišljeni. Ali ako " oni "
ne post oj e, t ada ću o nj i ma morati reći ono što je Vol t ai re r ekao za
Boga: "On mor a biti izmišljen", j er j edi no t ako možemo objasniti po-
stojanje, širinu i snagu ove svjetske revolucije.
Na kraju, ne nadam se da ću j e vidjeti. Moj a mi pozi ci j a ne do-
pušt a s vel i ki m opt i mi zmom gledati na mogućnost da ću j oš dugo ži-
vjeti. Ali samouboj st vo europski h buržujskih država, o koj em je Ra-
kovsky govor i o i za koje dokazuj e kako j e nei zbj ežno, bi l o bi za
mene, koji sam iniciran u tajnu, mj erodavan i definitivan dokaz.
* * *
Kad su Rakovskog odvel i u t amni cu, Gabrijel j e ost ao neko vri -
j e me zadubl j en u sebe.
Pogl edao sam ga, ne vidjevši ga: zapr avo su moje vlastite ideje i
koncept i izgubili tlo pod svojim nogama, i nekako bili i skl j učeni .
"Kako gl edaš na sve ovo?" pi t ao j e Gabrijel.
"Ne znam, ne znam", odgovori o sam, i rekao istinu, ali i dodao:
"Mi sl i m da j e ovo i zvanredan čovjek, i ako i mamo posl a s kr i vot vo-
ri nom, onda je i zni mna; u svakom slučaju, riječ je o geni j u. "
"Zat o bi smo, ako budemo imali vremena, morali izmijeniti gl e-
di št a. . . uvijek sam zainteresiran za tvoje mišljenje svjetovnjaka, dok-
tora. Ali sada se mor amo složiti u vezi s naši m programom. Pot reban
si mi kao profesionalac, ali kao skroman čovjek. Ovo što si čuo, zbog
svoje speci fi čne funkcije, mogao bi biti di m i vjetar koji ga nosi , ali i
nešt o čiju važnost ne prelazi ništa drugo. Ovdj e j e umj erena t ermi -
nol ogi j a nepri mj erena. Imajući na umu ovo posljednje, j ak osjećaj
predost rožnost i tjera me na to da ograni či m broj ljudi koji za to zna-
j u. Tr enut no znamo samo j a i ti. Čovj ek koji j e r ukovao magnet ofo-
nom ne zna francuski. Činjenica da ni smo pričali na r uskom nije bi o
moj hir. Ukr at ko: bit ću ti zahval an ako budeš prevodi t el j . Odspavaj
nekol i ko sati. Sada ću izdati nužne instrukcije da se t ehni čar i ti do-
govori t e o vremenu, i što je prije moguće moraš prevesti i zapisati
336
Cr vena simfonija
r azgovor koju će ti on reproduci rat i . Bit će to t ežak posao; ne možeš
upotrijebiti pi saću maši nu, a magnet ofon će se morat i puštati vrlo
sporo. Kad završi š s francuskom verzijom, j a ću j e proči t at i . Neko-
liko pri mj edbi i nat pi sa bit će nužni , i ja ću ih dodat i . Znaš li se slu-
žiti pi saćom maš i nom?"
"Vr l o l oše, vrlo sporo, samo s dva prst a. "
"Nekako ćemo t o dogovori t i . Mol i m te, napravi što manj e po-
gr ešaka. "
Gabrijel j e pozvao čovjeka. Dogovori l i smo se da počnemo rad u
j edanaest , a bi l o j e skoro sedam. Otišli smo mal o odspavat i .
Pozval i su me na vri j eme. Sjeli smo u mojoj mal oj sobi .
Gabrijel j e zaht i j evao da napravi m dvije kopi j e pri j evoda. Na-
pravi o sam tri, namjeravajući j ednu skriti za sebe. Pri hvat i o sam taj
rizik, dok je on otišao u Moskvu. Nije mi žao što sam i mao hrabrosti
to učiniti.
* * *
EPILOG
Kao što j e dobr o poznat o, Staljin j e posl ušao savjet Rakovskog.
Došl o je do pakt a s Hi t l erom. A Drugi svjetski rat posl uži o je u inte-
resu revol uci j e.
Taj na te promj ene u politici može se shvatiti iz kasnijih raz-
govor a i zmeđu Gabri j el a i dokt ora Landowskog, koji su objavljeni u
kasni j em pogl avl j u Crvene simfonije. Ovdj e su neki dijelovi r azgo-
vora:
GABRI J EL - Sjećaš li se razgovora s Rakovs ki m. . . Znaš da nije
osuđen na smr t ? Pa, znajući sve ovo nećeš biti i znenađen što j e drug
Staljin odl uči o kako bi bilo mudr o isprobati taj naoko nevjerojatan
pl an. . . U njemu se ništa nije riskiralo, a s druge st rane, mogl o se do-
biti mnogo. . . Ako napregneš svoje pamćenj e, moći ćeš razumjeti ne-
kol i ko st vari .
DOKTOR - Svega se sjećam prilično dobro. Ne zaboravi da sam
dvaput čuo razgovor, i zatim ga dvaput napi sao, a i pr eveo ga. . .
Možeš li mi reći jesi li što saznao o ljudima koje Rakovsky zove "oni "?
G. - Da bih ti pokazao svoje povjerenje, reći ću ti - ne! Ne zna-
mo zasi gur no t ko su "oni ", ali je u zadnji tren pot vr đeno mnogo t oga
337
Des Griffin
što j e Rakovsky rekao; na primjer, istina j e da su Hi t l era financirali
bankari s Wal l Streeta. Još mnogo t oga j e istina. Sve t e mj esece dok
se ni smo vidjeli posvet i o sam ispitivanju informacija koje smo dobili
od Rakovskog. Istina j e da ni sam uspi o ust anovi t i koji su t očno ljudi
te važne osobe, ali činjenica je da postoji neka vrsta kruga koji se sas-
toji od financijera, političara, znanst veni ka, i čak crkveni h vel i kodos-
tojnika, vel i kog bogat st va i utjecaja, koji se nal aze na vi soki m duž-
nost i ma; ako bih procj enj i vao njihov položaj ( ugl avnom posredni čki )
po rezul t at i ma, on se čini čudni m i nerazjašnjivim, bar em u svjetlu
uobi čaj eni h koncepat a. . . j er zapravo imaju veliku sličnost s i dej ama
komuni zma. Nar avno, s vrlo specifičnim komuni st i čki m i dej ama. No
ost avi mo ta pitanja koj a se tiču kompl eksnost i , usmj erenj a i profila
po strani; obj ekt i vno, kako bi Rakovsky rekao, oni , slijepo imitirajući
Staljina u akci j ama i greškama, izgrađuju komuni zam. Slijedili su ri-
j eči Rakovskog got ovo dosl ovno. Nije bilo ni čeg konkr et nog, ali nije
bi l o odbijanja, ni raskri nkavanj a. Naprot i v, pokazal i su vel i ko zani -
manj e za sve. Vel eposl ani k Davi s pažljivo j e spomenuo zadnj a suđe-
nja i ot i šao t ol i ko dal eko da je nagovijestio da bi se puno post i gl o u
oči ma j avnog mnijenja u SAD-u kad bi Rakovsky u bliskoj budućnost i
bi o pomi l ovan. Bi o j e, naravno, pomno promat ran t i j ekom suđenj a u
ožuj ku. Bi o j e na svi ma; ni smo mu dopust i l i da sa s obom dovede
t ehni čko osoblje, da bi smo spriječili "brzoj avl j anj e" s opt uženi ma.
On nije profesi onal ni di pl omat i ne zna odr eđene pr ocedur e. Bi o j e
obvezan promat rat i , pokušavaj ući pogl edom reći mnogo, kako mi se
či ni l o; mi sl i mo da j e podi gao raspol oženj e Rosenhol zu i Rakovskom.
Potonji j e pot vr di o zani manj e koje j e na suđenju pokazao Davi s t e
pri znao da mu j e ovaj pokazao tajni znak masonskog pozdr ava.
Postoji j oš j edna čudna stvar, koja nije mogl a biti kri vot vorena.
U zoru 2. ožuj ka primili smo radi o-poruku s neke vrl o j ake st ani ce:
"Pomi l ovanj e ili će naci st i čka prijetnja nar ast i ". . . Poruku j e šifriralo
naše vlastito vel eposl anst vo u Londonu. Jasno j e da j e t o bi l o nešt o
vrlo važno!
Dr. - Ali prijetnja nije bila stvarna?
G. - Kako ne? Raspr ave su završile 12. ožuj ka na Vr hovnom
sudu, i u devet navečer sud je započeo svoje razmat ranj e. Istog dana
u 5:30 ujutro, Hi t l er je naredi o svojim di vi zi j ama da uđu u Austriju.
Nar avno da j e t o bila vojna promenada! Zar nije bilo dovol j no razl oga
338
Cr vena si mfoni j a
da bi se u to sumnj al o? Ili smo trebali biti t ol i ko gl upi da zanema-
r i mo Davi sa, radi ogram, šifru, podudarnost i nvazi j e s pr esudom i
šutnju Eur ope kao slučajnosti? Ne, zaista "i h" ni smo vidjeli, ali smo
im čuli gl as i razumjeli njihov j ezi k.
* * *
Napomena prevoditelja Crvene simfonije
Zai st a bi bilo suvi šno napisati dugačak koment ar ovog i zni mnog
materijala. Dovol j no j e reći oči t o - ovo j e j edan od najvažnijih poli-
tičkih dokumenat a 20. stoljeća.
Mnogi su od nas znali ovdje i znesene či nj eni ce deset l j eći ma, no
prvi s mo put dobi l i briljantnu, podrobnu izjavu "nj i hovog" čovj eka.
Rakovsky j e oči t o bi o j edan od "njih".
Unut rašnj i dokazi u materijalu, kao i okol nost da su se svi nak-
nadni događaj i odi gral i t očno po navedenoj formul i , dokazuj u istini-
tost ove pri če.
Ova bi knj i ga t rebal a biti osnovno štivo svi ma koji žel e znati što
se diljem svijeta događa, i zašto, kao i što se može učiniti da se zausta-
ve r evol uci onar na osvajanja: moć monet arne emi si j e mor a biti vraće-
na svi m dr žavama. Ako se t o ne učini na vri j eme, komuni zam će
pobijediti.
Geor ge Knupffer
339

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful