Professional Documents
Culture Documents
oblasti
teorijske osnove tehnike i primena
Elektromegnetno zraenje (EM) i
materija
Transmisija - EM prolazi kroz meteriju bez ikakve
interakcije
Apsorpcija - EM biva adsorbovan od strane atoma, jona
ili molekula podiui ih na via energetska stanja
Emisija - oslobadjanje energije od strane atoma, jona ili
molekula dovodei ih na nia energetska stanja
UVEK TREBA IMATI NA UMU DA:
Vizuelna kolorimetrija je jedna od najstarijih analitikih
metoda; i mada postoje indikacije da je koriena jo u
vreme starih Grka, nauna primena zaeta je kada je 1729
Pierre Bouguer izneo tezu da:
ako data debljina obojenog stakla apsorbuje polovinu
svetlosti koja dolazi sa izvora svetlosti, onda e dvostruko
deblje staklo redukovati tu svetlost na etvrtinu poetne
vrednosti.
30 godina kasnije, Jean-Henri Lambert (17281777) je
postavio prvu matematiku vezu koja kae da je:
logaritam opadanja intenziteta svetlosti jednak proizvodu
neprozirnosti (opacity) te sredine i njene debljine.
Konano, 1850, nemaki fiziar Auguste Beer je postavio
relaciju izmedju koncentracije i optike gustine (sada
nazvane apsorbancija), koja je dovela do dananjeg oblika
LambertBeerBouguer zakona.
Apsorpcija svetlosti iz oblasti od 80 do 1100 nm (bliska UV do bliske IR
oblasti), od strane materije je izuzetno opseno izuavana pojava.
Apsorpcija svetlosti iz ovog dela spektra donosi malo podataka o
strukturi materije, ali je vrlo korisna u smislu kvantitativnih merenja
koncentracija supstance u rastvoru moe biti odredjena primenom
LambertBeerBouguer zakona metoda je poznata pod imenom
kolorimetrija.
Kolorimetrija je primenljiva ne samo na supstance koje pokazuju
spektar apsorpcije u ovoj oblasti; ve na sve one supstance koje posle
modifikacije odredjenim reagensima, pokazuju takav spektar.
Merenja se vre primenom itave pelete razliitih instrumenata, od
bazinih kolorimetara do automatizovanih spektrofotometara za multi-
komponentne analize.
Potreba za razvijanjem UV-Vis detektora za potrebe tene
hromatografije i kapilarne elektroforeze podstakla je usavravanje ove
vrste instrumenata; dajui na taj nain mogunost da se istovremeno
dobiju hromatogrami i dobiju informacije u vezi sa prirodom i
(kvantitativno) sastavom jedinjenja.
UV-Vis spektralni region i poreklo
apsorpcije
Ovaj deo spektra elektromagnetnog zraenja podeljen je na 3 pod-
oblasti: bliski UV (185-400 nm), vidljivi (400-700 nm) i bliski IR (700-
1100 nm).
Veina komercijalnih spektrofotometara pokriva oblast 185 900 nm.
Donja granica instrumenta zavisi od prirode optikih komponenti koje
se koriste u opremi; i znaajno, od toga da li je na putu svetlosti (na
optikom putu) prisutan vazduh ili ne; znajui da kiseonik i voda
apsorbuju intenzivno u oblasti ispod 190 nm.
Neki instrumenti, koji su konstruisani tako da se u njima (u odeljku u
koji se smeta uzorak) moe izvriti evakuacija, rade sa gasnim
uzorcima do granice od 150 nm. Ovo je domen daleke ili vakuumske UV
oblasti.
to se tie gornje granice detekcije, ona je odredjena osobinama
detektora spektrofotometra. Postoje komercijalni UV-Vis
spektrofotometri kod kojih je granica detekcije u bliskoj infracrvenoj
oblasti pomerena do 3300 n.
Poreklo apsorpcije svetlosti u ovom spektralnom domenu je interakcija
fotona svetlosti iz izvora sa jonima (molekulima) uzorka. Kada molekul
apsorbuje foton iz UV-Vis oblasti, odgovarajua koliina energije biva
zarobljena od strane jednog ili vie spoljanjih elektrona te ispitivane
materije.
Kao posledica tog dogadjaja, deava se promena energetskog stanja tog
elektrona (E
elec
), i takodje promena komponenti ukupne (mehanike, to
jest, kinetike) energije molekula: energije rotacije i energije
vibracije: E
rot
i E
vib
.
Promena E
elec
dovee do promena i u E
rot
and E
vib
, to e ukupno
dati veliki broj mogunosti za posebne pojedinane razliite prelaze
(skokove) elektrona; a kako e time jo biti i izmenjena polarnost
(kovalentne) veze izmedju molekula; spektri koji e na ovaj nain nastati
nazivaju se: charge transfer spectra.
E
tot
=E
rot
+E
vib
+E
elec
gde je E
elec
>E
vib
>E
rot
.
Energetska kvantifikacija molekula.
Dijagram pokazuje elektronska,
rotaciona i vibraciona energetska
stanja molekula.
Svaka horizontalna linija odgovara
razliitom energetskom stanju.
Hijerarhijska struktura je sledea:
izmedju svaka dva elektronska
stanja, obeleena sa S, postoji vie
vibracionih (V) nivoa, koji su svaki
dalje podeljeni na rotacione (R)
podnivoe (skala ovog dijagrama nije
realna vibracioni i rotacioni nivoi
su daleko blii jedan drugom nego
to je pokazano), a realan odnos
izmedju E
elec
:E
vib
:E
rot
je
1000:50:1.
U kondenzovanim stanjima, kako su
molekuli vrlo blizu jedan drugom, ni
jedan instrument, bez obzira na
njegovu rezoluciju, ne moe da
registruje pojedine elektronske
prelaze.
VEOMA VANO: RAZLIKUJEMO:
-Atomsku i molekulsku spektroskopiju (po mestu gde se
deava kvantni prelaz);
-Apsorpcionu i emisionu spektroskopiju (po tome da li
detektujemo energiju koja je apsorbovana ili emitovana;
ovo zavisi SAMO od toga kako konstruiemo instrument);
-Refleksionu i transmisionu spektroskopiju (instrumenti se
konstruiu da bi radili na jedan od ova dva naina, zavisno
od toga da li treba da slue za analizu transparentnih ili
netransparentnih uzoraka).
-Takodje, metode mogu da budu destruktivne i
nedestruktivne!
ATOMSKA APSORPCIONA
SPEKTROSKOPIJA - AAS
-Tehnika je zasnovana na tome da atomi apsorbuju svetlost specifinih
talasnih duina kvantiranost energije! ~ 1800 zakon Kirchoff-a, Bunsen-a,
Angstrom-a, Rowland-a, Michelson-a i Balmer-a: Materija apsorbuje
svetlost na istim talasnim duina na kojima je i emituje princip na
kome funkcionie metoda AAS.
AAS koristi pojavu apsorpcije svetlosti u svrhu merenja koncentracije
atoma koji se nalaze u gasnoj fazi. Kako su uzorci najee u tenom ili
vrstom stanju, uzorci najpre moraju biti prevedeni u gasno stanje.
Atomi apsorbuju UV ili Vis fotone, zbog toga njihovi elektroni prelaze na vie
energetske nivoe. Koliina apsorbovane energije je specifina za odredjeni
elektronski prelaz u konkretnom, pojedinanom atomu (elementu).
Koncentracija analita moe biti odredjena iz koliine apsorbovane svetlosti,
primenom Lambert-Beer-ovog zakona (odredjivanjem standardne prave).
Uzorak je preveden u atomsko
stanje najee primenom plamena.
Apsorbovana svetlsot dolazi iz
zivora (lampe).
AAS je spektroskopska tehnika koja omoguava kvalitativna i kvantitativna
odredjivanja hemijskih elemenata; zahvaljujui apsorpciji radijacije
(elektromagnetnog zraenja) od strane slobodnih atoma u gasnom stanju. U
analitikoj hemiji ova tehnika se koristi da bi bila odredjena koncentracija
analiziranog uzorka. Mogue je analizirati preko 70 elemenata iz PSE.
U postupku emisione spektroskopske analize, ispitivana
materija se dovede do usijanja, a potom se emitovana
svetlost detektorskim sistemom razlani na emisioni
spektar, koji se dalje analizira. Kako svaka pojedina
vrsta atoma emituje svoj karakteristini spektar,
emisioni spektar neke smese (na primer, legure)
odgovarae adiciji (zbiru) spektara prisutnih sastojaka.
Za dokazivanje prisustva pojedinih elemenata, dovoljno
je pronai na fotografskoj ploi njihove spektralne
linije u UV ili Vis podruju. Za ovu vrstu analize posebno
su pogodni (osetljivi) alkalni metali, koji se ovakvom,
emisionom spektroskopskom analizom, mogu otkriti jo
od koncentracija od 0.0001%.
Ima vie vrsta atomizera, ali se najee koriste plamen i/ili elektrotermalni
atomizeri.
U plamenu se deavaju sledei procesi:
-Suenje (evaporacija rastvaraa), uzorak ostaje u obliku nano estica;
-Isparavanje u gasnu fazu;
-Atomizacija molekuli disosuju do slobodnih pojedinanih atoma;
-Jonizacija zavisno od njihovog jonizacionog potencijala, neki atomi analita mogu
da budu prevedeni u jonsko stanje.
Izvori svetlosti su: katodne lampe, lampe sa pranjenjem,
deuterijumske lampe, kontinualni izvori zraenja.
Najpoznatiji i najee korieni plamen je onaj
nastao od meavine vazduha i acetilena (2100 C) i
onaj nastao od N
2
O i acetilena (2700 C).
MOLEKULSKA
SPEKTROSKOPIJA
NASTANAK SPEKTRA
Apsorpcioni spektar u UV-Vis oblasti nastaje tako to se svetlost sa
izvora upuuje na uzorak koji zbog prethodno objanjenih fenomena
vri apsorpciju u odredjenim porcijama, tako da detekcioni sistem
registruje smanjenje u intenzitetu svetlosti koja izlazi iz uzorka.
Bilo koji snimljeni spektar dobijen je od uzorka koji sadri ogroman
broj molekula koji nisu svi na istom energetskom stanju.
Zbog toga, iako je elektronski skok kvantiran i odredjen, dobijeni
grafiki prikaz spektra je u obliku trake a ne linije, pa ta traka
pokriva linije nastale od elektronskih, vibracinih ili rotacionih prelaza
individualnih molekula.
Energija koja je apsorbovana (zarobljena) tokom apsorpcije fotona
moe naknadno biti oslobodjena u vie razliitih procesa koji se
deavaju medjusobno konkurentno: emisija, fosforescencija,
fluorescencija; i one predstavljaju osnove drugih metoda.
Instrumenti koji se koriste u UV-Vis regionu
Spektrofotometri imaju obavezno tri osnovna dela (modula):
- izvor
- disperzivni sitem
- detekcioni sistem.
Uzorak se umee na optiki put, bilo ispred ili iza disperzionog
sistema.
Bitna osobina instrumenata je rezolucija. Neki instrumenti, koji se koriste za
rutinske analize, ne moraju obavezno da imaju visoku rezoluciju. Medjutim, za
sve spektrofotometre je vano da daju mogunost kvantitativnog
odredjivanja.
UV/Vis spektar daje skup podataka o apsorbovanoj koliini zraenja u
funkciji od talasne duine i predstavlja se kao transparencija (ili
apsorbancija) vs. talasna duina (preporueno izraena u nm, mada
moe da bude izraena i u cm
-1
).
U spekroskopiji, transparencija T, predstavlja meru propustljivosti
sredine (uzorka) za monohromatski zrak, to jest pretstavlja kolinik
intenziteta svetlosti koja je prola kroz uzorak (I) sa intenzitetom
svetlosti koja je na uzorak upuena (I
0
).
Dobijeni spektar je sastavljen od traka, i moe biti relativno
jednostavan (jedna ili nekoliko irokih traka, najee dobijen
rastvaranjem vrstog materijala) ili moe da pokazuje finu
strukturu (vie dobro definisanih, uzanih traka, kao u sluaju spektara
gasova).
v v
v
~
1
~
1
hc h E
cm
cm
= =
=
nm 4000 =
1
7
cm 2500
cm
nm 10
nm 4000
1
~
1
=
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
= v =
max
Beers Law
MEASURING CONCENTRATION
1. Select - ideally
max
2. Determine c
A
r
A
q
A
total
max
max
Mixtures - Example
max
q
max
r
0.10 M q 0.50 0.30
0.10 M r 0.20 0.80
Mixture 0.70 0.60
c
r
q
max
.
.
= =
2
1
2
c
q
r
max
.
.
= =
3
1
3 c
q
q
max
.
.
= =
5
1
5
c
r
r
max
.
= =
8
1
8
Mixtures - Example
A = c
q
bc
q
+ c
r
bc
r
0.70 = 5c
q
+ 2c
r
0.60 = 3c
q
+ 8c
r
2 equations, 2 unknowns
c
q
= 0.13; c
r
= 0.025