PRILOG D

TEHNIČKA PODLOGA
PRILOG D TEHNIČKA PODLOGA
D.1. Brzina ispuštanja ko naj!or"! s#u$aja za p#ino%"
D.1.1. Ispuštanj" &"z 'j"ra zaštit"
Pretpostavka, da je ukupna količina otrovnog plina ispuštena za 10 minuta, jednaka je
pretpostavci iz EPA-inog priručnika Technical Guidance for Hazards Analysis (19!"#"
D.1.(. P#ino%ito ispuštanj" u z!rai
$aktor smanjenje ispuštanja pri plinovitim ispuštanjima u zgradi temelji se na
dokumentu Risk Mitigation in Land Use Planning: Indoor Release of Toxic Gases, %"&"
Porter" 'aj dokument opisuje tri scenarija ispuštanja i o(ra)uje mjere zaštite u zgradi
volumena 1"000 m
*
na tri različita stupnja strujanja unutarnjeg zraka" Postojala je sumnja
da zgrada ne mo+e podnijeti pritisak ispuštanja vrlo velikog volumena" ,vim
dokumentom dokazano je da (i zgrada mogla podnijeti ispuštanje od najmanje 900
kg-min"
&azličitim analizama podataka u navedenom dokumentu do(ivena je vrijednost
od .. posto kao mogu/i stupanj zaštite za unutrašnjost zgrade" 0avode se podaci o
maksimalnom stupnju ispuštanja unutar zgrade i maksimalnom stupnju ispuštanja iz
zgrade" ,vom je izravnom uspored(om na ni+em maksimalnom stupnju ispuštanja (*,*1
kg-s# do(iven (rzina ispuštanja iz zgrade od .. posto u odnosu na (rzinu ispuštanja
unutar zgrade" Prema in2ormacijama o drugoj maksimalnoj (rzini ispuštanja (10,9
kg-min# i s o(zirom na vrijeme potre(no za nakupljanje ispušteni3 tvari u zgradi,
ponovno je do(ivena pri(li+na vrijednost od .. posto"
,da(ir stupnjeva prozračivanja zgrade utječe na rezultat" Prikazana je sanacija s
tri različita stupnja prozračivanja 4 0,., * i 10 izmjena zraka na sat" 1,. izmjena na sat
reprezentativni je stupanj za pose(no o(likovane, 5plino-nepropusne6 zgrade, zasnovane
na Porterovoj preporuci" EPA smatra da ovoj analizi odgovara taj stupanj prozračivanja"
7 slučaju plinovitog ispuštanja kojim se ne uništava zgrada u koju ulazi ispuštena tvar,
mo+e se koristiti 2aktor zaštite od .. posto" ,vim 2aktorom mo+e se preuveličati sanacija
koja postoji u zgradi s višim stupnjem prozračivanja"
8a procjenu ispuštanja u zgradama, razra)eni su 2aktori speci2ični za kemikalije, uvjeti
ispuštanja i stupnjevi prozračivanja zgrade kod ispuštanja amonijaka, klora i sumpornog
dioksida" &adi in2ormacija o tim 2aktorima i procjenu stupnja smanjenja ispuštanja
preporučuje se dokument acku! Infor"ation for the Hazard Assess"ent in the RMP
#ffsite $onse%uence Analysis Guidance& the Guidance for 'aste(ater Treat"ent
)acilities and the Guidance for A""onia Refrigeration * Anhydrous A""onia& A%ueous
A""onia& $hlorine and +ul!hur ,ioxide"

D.(. Brzina ispuštanja ko naj!or"! s#u$aja za t"ku)in"
D.(.1. *"na+&a za stupanj ispara%anja
9ednad+(a za procjenu stupnja isparavanja teku/ine iz lokve potječe iz priloga : u
dokumentu Technical Guidance for Hazards Analysis" 9ednake se pretpostavke koriste i
kod utvr)ivanja maksimalne površine lokve (tj" pretpostavlja se du(ina lokve 1
centimetar#" 9ednad+(a za stupanj isparavanja izmijenjena je dodavanjem različitog
koe2icijenta prijenosa mase za vodu, re2erentni spoj" 8a potre(e ovog dokumenta, kao
koe2icijent prijenosa mase uzima se vrijednost 0,1! cm-s, umjesto vrijednosti 0,;< cm-s
navedene u smjernicama Technical Guidance for Hazards Analysis" =rijednost 0,1!
temelji se na radu >onalda ?c@aAa i &onalda %" ?atsugua, 5-.a!oration Rates of
Li%uid Hydrocar/on +!ills on Land and 'ater6, Banadian 9ournal o2 B3emical
Engineering, kolovoz 19!*", str" <*<" 'ako jednad+(a za isparavanje postajeC

,D-1.
D& E
0,;< F 7
0,!
F ?G
;-*
F P F 'P
;,0. F '
gdje je D& E stupanj isparavanja (kg-min#
7 E (rzina vjetra (m-s#
?G E molekularna masa (u ilustracijama H-1 i H-;, prilog H, za
otrovne tvari i ilustracijama B-; i B-*, prilog B, z
a

zapaljive tvari#
P E površina lokve nastaloga od ukupne količine smjese (m;,
prema uputama iz odjeljka *";";"#
'P E tlak pare (mm Ig#
' E temperatura ispuštene tvari (@#J temperatura u KB
plus ;!*
D.(.(. /aktori za pro0j"nu stupnja ispara%anja
$aktori teku/ineC $aktor teku/ine za zrak (L$A# i 2aktor teku/ine za vrenje (L$H#,
korišteni za procjenu stupnja isparavanja iz lokve teku/ine (vidjeti odjeljak *";" ovi3
smjernica#, nastaju kako je opisano u dokumentu Technical Guidance for Hazards
Analysis, prilog :, ali sa sljede/im razlikamaC
. Pretpostavlja se koe2icijent masenog prijenosa vode od 0,1!, kako je ranije
spomenutoJ vrijednost 2aktora koji uključuje 2aktore konverzije, koe2icijent masenog
prijenosa vode i molekularnu masu vode na potenciju od 1-*, navedena kao 0,101 u
dokumentu Technical Guidance for Hazards Analysis, u ovim smjernicama iznosi
0,;<"
. 7 dokumentu Technical Guidance pretpostavljeno je da je gusto/a svi3 tvari jednaka
gusto/i vodeJ gusto/a je uključena u 2aktore teku/ine" 8a potre(e ove smjernice,
gusto/a nije uključena u vrijednosti L$H-a i L$A-a u ta(licamaJ umjesto toga, za
procjenu stupnja isparavanja koristi se zase(ni, ni+e opisani 2aktor gusto/e (>$#"
7z ove izmjene, jednad+(a za L$A jeC

,D-(.
L$A E 0,01! F ?G
;-*
F =P-;9
gdje je ?G E molekularna masa =P E tlak pare (mm Ig# ;9 @ (;. KB# E
vanjska temperatura i temperatura ispuštene tvari
L$H iznosiC
,D-1.
L$H E 0,01! F ?G
;-*
F !10-HP
gdje je ?G E molekularna masa
!10 E tlak pare na vrelištu (mm Ig#
HP E temperatura vrelišta (@#
=rijednosti L$A-a i L$H-a izračunate su za sve regulirane otrovne i zapaljive
teku/ine, a vrijednosti L$H-a, potre(ne za analizu plinova ukapljeni3 3la)enjem,
izračunate su za sve otrovne i zapaljive plinove"
$aktor gusto/e" @ako se gusto/a neki3 regulirani3 tvari uvelike razlikuje od
gusto/e vode, gusto/a svake tvari korištena je za izračunavanje 2aktora gusto/e radi
utvr)ivanja maksimalne površine lokve za potre(e procjene stupnja isparavanja"
=rijednosti 2aktora gusto/e izračunate su za otrovne i zapaljive teku/ine na vanjskoj
temperaturi, a za otrovne i zapaljive plinove na nji3ovim vrelištima" $aktor gusto/e
iznosiC
,D-2.
>$ E 100-d
gdje je >$ E 2aktor gusto/e (m
;
-kg#
d E gusto/a tvari (kg-m
*
#
1-100 E du(ina lokve za maksimalnu površinu (m#, 1 cm
@orekcijski temperaturni 2aktori" 8a otrovne teku/ine ispuštene na temperaturama
iznad ;. KB, što je temperatura korištena kod izračunavanja L$A-a, izračunati su
korekcijski temperaturni 2aktori" @orekcijski temperaturni 2aktori temelje se na tlakovima
pare izračunatima prema koe2icijentima iz dokumenta Physical and Ther"odyna"ic
Pro!erties of Pure $he"icals& ,ata $o"!ilation, 8avoda za 2iziku Američkog instituta
kemijski3 te3nologa" $aktori se računaju na sljede/i načinC
,D-3.
'P ' F
;9
'B$
' E
'P;9 F
'
gdje je 'B$' E korekcijski temperaturni 2aktor na temperaturi '
'P' E tlak pare na temperaturi '
'P;9 E tlak pare na ;9 @
' E temperatura (@# ispuštene tvari
,vi 2aktori izračunati su u razmacima od . KB za temperature do .0 KB"
%matralo se da nije potre(an korekcijski 2aktor za promjene gusto/e regulirani3
otrovni3 teku/ina izazvanima promjenom temperature, iako gusto/a mo+e utjecati na
površinu lokve i procjenu stupnja ispuštanja" Analiza ovisnosti temperature o gusto/i ovi3
teku/ina pokazala je da su promjene gusto/e izazvane promjenama temperature vrlo male
u uspored(i s promjenama tlaka pare izazvanima promjenama temperature"
D.(.1. O&i$n" %o"n" otopin" i o#"u'
=odene otopine regulirani3 otrovni3 tvari moraju se analizirati ponešto drugačije
od čisti3 otrovni3 teku/ina" ,sim otopina relativno niske koncentracije, stupanj
isparavanja mijenja se s koncentracijom otopine" @od jedne speci2ične koncentracije
sastav teku/ine ne mijenja se s isparavanjem" 8a koncentrirane otopine 3lapivi3 tvari
stupanj isparavanja iz lokve mo+e opadati, u nekim slučajevima za vrlo kratko vrijeme,
usporedo s 3lapljenjem otrovne tvari i opadanjem njezine koncentracije u lokvi" 7 analizi
ovi3 promjena, za procjenu tlaka pare, koncentracije i stupnja isparavanja u različitim
vremenskim razmacima za regulirane otrovne tvari u vodenoj otopini koje isparavaju iz
lokve, EPA koristi ta(lične proračune" EPA je koristila model AL,IA, s dodatnom
2unkcijom stupnjevanja (nije za javnu upora(u#" % ovom 2unkcijom stupnjevanja, mogu
se ugraditi promjene stupnja ispuštanja te analizirati učinci ti3 promjena na udaljenost
posljedice" 8aključeno je da se rezultati ta(lični3 proračuna i ovog modela u
zadovoljavaju/oj mjeri sla+u" ,sjetljivost rezultata provjerena je uspored(om udaljenosti
do(iveni3 ta(ličnim proračunima i modelom za različite otopine s rezultatima različiti3
vremenski3 prosjeka" 8a različite koncentracije ve/ine tvari vrijeme od 10 minuta za
odre)ivanje prosjeka utvr)eno je kao pogodno za razumnu uspored(u s modelom
2unkcije stupnjevanja" Analiza ta(ličnim proračunom tako)er je pokazala da je prvi3 10
minuta najva+nije te da je za procjenu udaljenosti do :ranice opasnosti naj(olje koristiti
stupanj isparavanja za prvi3 10 minuta"
,leum je otopina sumpornog trioksida u sumpornoj kiselini" %umporni trioksid
isparavanjem iz oleuma pokazuje značajke slične onima otrovni3 tvari koje isparavanju iz
vodeni3 otopina" %toga je analiza ispuštanja oleuma provedena jednako kao za vodene
otopine"
0,AA je razvila računalnu metodu procjene djelomični3 tlakova pare stupnjeva
ispuštanja za regulirane otrovne tvari u otopini kao 2unkciju koncentracije, na temelju
podataka o tlaku pare iz priručnika Perry0s $he"ical -ngineers0 Hand/ook i drugi3
izvora" Pomo/u ove metode i ta(lični3 proračuna, EPA je napravila procjenu djelomičnog
tlaka pare u vremenu od 10 minuta na jednominutnim razmacima, za otopine različiti3
koncentracija" 10-minutno razdo(lje oda(rano je na temelju rezultata modela AL,IA i
drugi3 izračuna" 8a svaki jednominutni razmak EPA je napravila procjenu koncentracije
otopine, na temelju količine is3lapjele u pret3odnom intervalu, te procjenu djelomičnog
tlaka pare na temelju koncentracije" ,ve vrijednosti tlaka pare korištene su za
izračunavanje prosječnog tlaka pare u 10-minutnom razdo(ljuJ ovaj prosječni tlak pare
korišten je za odre)ivanje vrijednosti 2aktora teku/ine za zrak (L$A#, kako je ve/ opisano
za teku/ine" ,vi 2aktori tre(aju pomo/i u do(ivanju vrijednosti stupnja isparavanja koja
uključuje očekivano opadanje stupnja isparavanja koje prati isparavanje otopine"
$aktori gusto/e razra)eni su za otopine različiti3 koncentracija prema podacima iz
priručnika Perry0s $he"ical -ngineers0 Hand/ook i drugi3 izvora, kako je ve/ opisano za
teku/ine"
@ako otopine nemaju odre)ena vrelišta, EPA nije razradila vrijednosti 2aktora teku/ine za
vrenje (L$H#" 7 jednostavnom, konzervativnom pristupu količina regulirane tvari u
otopini na povišenim temperaturama smatra se čistom tvari" L$H za čistu tvar odnosno
L$A i korekcijski temperaturni 2aktor, koriste se za procjenu početnog stupnja isparavanja
regulirane tvari iz otopine" &azmatra se samo prvi3 10 minuta isparavanja, kao za otopine
na vanjskim temperaturama, jer (rzina ispuštanja znatno opada s isparavanjem tvari i
opadanjem koncentracije otopine" ,vim pristupom najvjerojatnije /e se do(iti previsoka
procjena stupnja ispuštanja i udaljenost granice opasnosti"

D.(.2. Ispuštanja u z!raa'a
Ako do)e do ispuštanja teku/ine unutar zgrade, njezino propuštanje u vanjski zrak
smanjuje se na dva načina" Prvo, stupanj isparavanja teku/ine mo+e unutar zgrade (iti
puno sla(iji nego izvan nje, z(og (rzine vjetra, koja izravno utječe na stupanj isparavanja"
>rugi 2aktor smanjenja je otpor koji zgrada pru+a ispuštanju kontaminiranog zraka prema
van"
7 ovoj metodi, u zgradi se pretpostavlja konzervativna vrijednost (rzine vjetra
(7# od 0,1 m-s" (8a o(razlo+enje ove (rzine vjetra vidjeti kraj teksta ovog odjeljka"# 8a
ispuštanje u vanjskim uvjetima u scenariju najgoreg slučaja, vrijednost 7 se uzima1,.
m-s, a u alternativnom scenariju * m-s" 9ednad+(a za stupanj isparavanja jeC

,D-4.
D& E 70,! F (L$A, L$H# F A
gdje je D&
E
(rzina ispuštanja (kg-min#
7 E (rzina vjetra (m-s#
L$A E 2aktor teku/ine za zrak
L$H P E
E
2aktor teku/ine za vrenje površina lokve (m;#
,čito je da, ako je 7 unutar zgrade samo 0,1 m-s, tada /e stupanj isparavanja unutar
zgrade (iti mnogo ni+i od odgovaraju/eg stupnja isparavanja izvan nje (pod
pretpostavkom da je temperatura jednaka#" %tupanj /e (iti samo (0,1-1,.#
0,!
, što je oko
1;M od stupnja isparavanja u najgorem slučaju i (0,1-*#
0,!
, što je oko !M od stupnja
isparavanja u alternativnom slučaju"
Ns3lapjela teku/ina miješa se sa zrakom unutar zgrade i kontaminira ga" ,no za
što je EPA u konačnici zainteresirana jest stupanj na kojem kontaminirani zrak izlazi iz
zgrade" 8a potre(e računanja ispuštanja kontaminiranog zraka iz zgrade, EPA je
prilagodila metodu iz dokumenta Risk Mitigation in Land Use Planning: Indoor Releases
of Toxic Gases, ?inistarstva zdravstva 7jedinjenog @raljevstva, %" &" Portera" EPA
pretpostavlja da je vrijeme potre(no za potpuno isparavanje ukupne teku/ine iz lokve
jedan sat" Pretpostavljalo se da je stupanj na kojem je kontaminirani zrak ispušten iz
zgrade tijekom isparavanja teku/ine (na temelju navedenog dokumenta# jednak z(roju
stupnja isparavanja stupnja prozračivanja zgrade ((ez podizanja tlaka u zgradi#" %tupanj
prozračivanja u zgradi podešen je na vrijednost jednaku 0,. promjena zraka na sat" ,vaj
stupanj prozračivanja reprezentativan je za pose(no konstruiranu 5plinonepropusnu6
zgradu" ($aktor umanjenja do(iven za ovu vrstu zgrade (io (i mnogo ve/i od 2aktora koji
(i omogu/ila zgrada s višim stupnjem prozračivanja"# EPA je kao primjer za ovu analizu
uzela zgradu o(ujma 1"000 m
*
i površine ;00 m
;
(;"1.; četvorne stope#" EPA
pretpostavlja da (i lokva teku/ine prekrila čitav pod zgrade, što (i (io konzervativni
scenarij"
8a konzervativnu procjenu EPA je izračunala stupanj isparavanja za izlijevanje 3lapive
teku/ine, ugljikovadisul2ida (B%;#, u vanjskim uvjetima unutar zgradeC
D& E 0,1
0,!
F 0,*11 F ;00 E 1;,1 kg-min
0akon toga je stupanj isparavanja pretvoren u m
*
-min pomo/u zakona o idealnom
plinu (molekularna masa B%; iznosi !1,1#C
1;,1 kg-min F 1000 g-kg F 1 mol B%;-!1,1 g F 0,0;;< m
*
-mol E *,.1 m
*
-min
%tupanj prozračivanja zgrade iznosi 0,. promjena zraka na sat, što je jednako .00
m
*
na sat, odnosno ,** m
*
-min" %toga tijekom isparavanja kontaminirani zrak napušta
zgradu u količini od "** O *,.1, odnosno 11,9 m
*
-min"
8a ugljikov disul2id koji napušta zgradu EPA koristi iterativni proračun, slu+e/i se ve/
izračunatim parametrima" 7 prvoj minuti isparava 1;,1. kg čistog ugljikova disul2ida, a
EPA pretpostavlja da se ta količina ravnomjerno raspršuje kroz zgradu tako da je
koncentracija B%; u zgradi 0,01;; kg-m
*
(pod pretpostavkom da je o(ujam zgrade 1000
m
*
#" @ontaminirani zrak izlazi iz zgrade stupnjem od 11,9 m
*
-min, pa EPA zaključuje da
u prvoj minuti iz zgrade izlazi 11,9 F 0,01;; E 0,1. kg ugljikova disul2ida, tako da još
1;,00 kg ostaje ravnomjerno raspršeno u zgradi" @ako ovo ispuštanje traje jednu minutu,
(rzina ispuštanja ugljikova disul2ida u vanjski zrak iznosi 0,1. kg-min" 'ijekom druge
minute još se 1;,1. kg čistog ugljikova disul2ida raspršuje i isparava, tako da u zgradi
sada ima 1;,1. O 1;,00 E ;<,1. kg ugljikova disul2ida, odnosno 0,0;< kg-m
*
"
@ontaminirani zrak i dalje izlazi iz zgrade u količini od 11,9 m
*
-min, tako da je ispušteno
11,9 F 0,0;< E 0,;1 kg ugljikova disul2ida, a u zgradi je ostalo ;*,1 kg" ,pet se to
doga)a unutar jedne minute tako da (rzina ispuštanja ugljikovadisul2ida iz zgrade u
smislu kontaminiranog zraka iznosi 0,;1 kg-min" EPA je nastavila s ovom procjenom u
trajanju od jednog sata" Hrzina ispuštanja ugljikova disul2ida koji izlazi iz zgrade u
kontaminiranom zraku je u trenutku isteka 10 minuta iznosio 1,;1 kg-min" 'o je
maksimalni (rzina ispuštanja ugljikova disul2ida iz zgrade" @ada je ispušten sav ugljikov
disul2id, dolazi do pada koncentracije ugljikova disul2ida u kontaminiranom zraku koji
izlazi iz zgrade jer isparavanje ugljikova disul2ida više ne pridonosi ukupnoj
kontaminaciji zraka"
=alja imati na umu da (i (rzina ispuštanja u scenariju najgoreg slučaja, kada (i
lokva iste veličine nastala u vanjskom prostoru, (io sljede/iC
D& E 1,.
0,!
F 0,*11 F ;00 E 100,< kg-min
a u alternativnom scenarijuC
D& E *
0,!
F 0,*11 F ;00 E 1!;,. kg-min
?aksimalna količina ispuštanja ugljikova disul2ida u kontaminiranom zraku u zgradi,
pod pretpostavkom zgrade o(ujma 1,000 m
*
i 0,. izmjena zraka na sat, (io (i tek oko 1M
od količine u scenariju najgoreg slučaja, a tek *,1M od količine u alternativnom scenariju"
&adi konzervativnosti procjene, EPA je odredila op/i 2aktor smanjenja u zgradi jednak
10M količine ispuštanja za scenarij najgoreg slučaja, odnosno odnosno .M količine u
slučaju alternativnog slučaja" =alja imati na umu da (uz stalni stupanj prozračivanja od
0,. izmjena zraka na sat# usporedo s pove/anjem veličine zgrade opada maksimalna
(rzina ispuštanja kontaminiranog zraka iz zgrade, iako tek neznatno, za3valjuju/i
uravnote+uju/em učinku volumena zgrade i stupnja prozračivanja" ,čito je da /e viši
stupanj prozračivanja izazvati višu maksimalnu (rzinu ispuštanja kontaminiranog zraka
iz zgrade"
8a ispuštanje unutar zgrade EPA pretpostavlja (rzinu strujanja zraka od 0,1 m-s"
,va konzervativna vrijednost do(ivena je podešavanjem veličine ventilatora na 1,0 m
;
"
,vim ventilatorom izmjenjuje se zrak unutar zgrade s onim vanjskim (rzinom od 0,.
izmjena na sat" 8a zgradu od 1"000 m
*
ova vrijednost postaje .00 m
*
-3, odnosno 0,1<
m
*
-s" >ijeljenjem 0,1< m
*
-s s površinom ventilatora do(ijamo (rzinu od 0,1< m-s, što je
zaokru+eno na 0,1 m-s"
D.1. Grani0" otro%nosti
:ranice otrovnosti za regulirane otrovne tvari, odre)ene Pravilom za izradu
programa intervencija, prikazane su u prilogu H, ilustracije H-1, H-; i H-*" ,da(rane su
prema sljede/im dokumentima, redoslijedom va+nostiC
1 (1# smjernica o planiranju intervencija, -"ergency Res!onse Planning
Guideline 1 (E&P:-;#, koju je izradilo Američko udru+enje zdravstva u industriji,
; (;# za/rin2a.a2u3a razina, koja se odre)uje za izrazito opasne tvari regulirane
odjeljkom *0;" 8akona o planovima intervencija i pravu lokalne zajednice na
in2ormiranost (za dodatne in2ormacije o za/rin2a.a2u3o2 razini vidjeti Technical
Guidance for Hazards Analysis#J za/rin2a.a2u3a razina za izrazito opasne tvari
temelji se naC 1-10 razine neposredno opasne za +ivot i zdravlje (N>LI#, koju je
uspostavio 0acionalni zavod za medicinu rada, na temelju vrijednosti
za N>LI prije 199<" godineJ
ili, ako ne postoji vrijednost za N>LI,
1-10 procjene za N>LI do(ivene prema podacima o otrovnostiJ
N>LI se procjenjuje prema uputama iz priloga > dokumenta
Technical Guidance for Hazards Analysis"
=alja imati na umu da za/rin2a.a2u3a razina nije dopunjavana pomo/u vrijednosti za
N>LI o(javljeni3 199<" i nakon nje, jer je 0acionalni zavod za medicinu rada mijenjao
svoju metodologiju za N>LI" 4a/rin2a.a2u3a razina za izrazito opasne tvari temeljena na
ranijim vrijednostima za N>LI razmatrao je EPA-in 8nanstveni od(or te je EPA odlučila
zadr+ati razmotrenu metodologiju"
E&P:-; se de2inira kao maksimalna zrakom prenošena koncentracija ispod koje
se vjeruje da (i (ilo koja oso(a mogla (iti izlo+ena (ez opasnosti od neizlječivi3 ili
drugi3 oz(iljniji3 zdravstveni3 posljedica ili simptoma koji (i joj mogli narušiti
sposo(nost poduzimanja zaštitni3 mjera"
@oncentracije neposredno opasne za +ivot i zdravlje (prije 199<"# odre)ene su u
d+epnom priručniku Pocket Guide to $he"ical Hazards 0acionalnog instituta za
medicinu rada, kao maksimalne koncentracije čije (i se djelovanje, u slučaju kvara na
respiratoru, moglo iz(je/i u roku *0 minuta (ez potre(e za respiratorom i (ez pojave
(ijegom uzrokovani3 (npr" jako nadra+ivanje očiju# ili neizlječivi3 zdravstveni3
posljedica" (@ako je ve/ spomenuto, za/rin2a.a2u3e razine za izrazito opasne tvari nisu
prilago)ene dopunama za(rinjavaju/i3 razina iz 199<" i kasnije"#
Procjena za/rin2a.a2u3e razine do(iva se prema podacima za otrovnost za
+ivotinje, redom va+nosti, kako slijediC
prema medijanu smrtonosne koncentraciji (LB.0# (udisanjem#C 0,1 F LB.0
prema najni+oj smrtonosnoj koncentraciji (LBL,# (udisanjem#C 1 F LBL,
prema medijanu smrtonosne doze (L>.0# (oralno#C 0,01 F L>.0 prema
najni+oj smrtonosnoj dozi (L>L,# (oralno#C 0,1 F L>L,
:ranice opasnosti otrovnosti temeljene na za/rin2a.a2u3i" razina"a za izrazito opasne
tvari prikazane u ta(licama u prilogu H se, u nekim slučajevima, razlikuju od
za/rin2a.a2u3ih razina iz dokumenta Technical Guidance for Hazards Analysis, jer su
neke za/rin2a.a2u3e razine dopunjene na temelju vrijednosti za N>LI koje su o(javljene
nakon razrade za/rin2a.a2u3ih razina (a prije 199<"# ili prema novim ili dopunjenim
podacima za otrovnost"

D.2. R"5"r"ntn" ta&#i0" ua#j"nosti o !rani0a otro%nosti i zapa#ji%osti
D.2.1. N"utra#no #"&")i p#ino%i ,!usto)" s#i$n" zraku.
,trovne tvari" &e2erentne ta(lice udaljenosti do granica otrovnosti neutralno
le(de/i3 plinova i para do(iveni su prema :aussovom modelu odnosno koe2icijentima
longitudinalne disperzije temeljenima na radovima Healsa (Guide to Local ,iffusion of
Air Pollutants, 'e3ničko izvješ/e ;1<", 8račna (aza %cott, NllinoisC ,ru+ane snage %A>-
a, ?eteorološka slu+(a, 19!1"#" &azlozi korištenja Healsovi3 koe2icijenata raspršenja
o(jašnjeni su u nastavku"
Longitudinalna disperzija (disperzija u smjeru vjetra# uzrokovana je prete+no vertikalnom
tur(ulencijom z(og razlike u (rzini vjetra izme)u slojeva" Hrzina je najmanja u (lizini tla i
pove/ava se s visinom sve dok ne dosegne asimptotsku vrijednost na pri(li+no nekoliko stotina
stopa iznad površine" % o(zirom na disperziju izazvanu takvim me3anizmom modeli disperzije
vezani uz kratkotrajna ispuštanja moraju uključivati (a# 2ormulaciju koja uzima u o(zir, (ilo
implicitno ili eksplicitno, ovisnost (rzine vjetra o visini, ili ((# neku vrstu parametara kojima se
pretvara učinak trenja me)u slojevima u PF, 2unkciju standardne devijacije u smjeru vjetra"
@ako standardna :aussova 2ormula ne uključuje PF (uključuje samo PA i Pz#,
postoji vrlo mali (roj načina 2ormulacije PF" 0ajjednostavniju metodu predlo+io je 'urner
('ork/ook of At"os!heric ,is!ersion -sti"ates, Nzvješ/e PH-191 <;" &esearc3
'riangle Park, %j" BarolinaC ,djel za zaštitu zraka, Agencija zaštite okoliša %A>-a,
19!0"#, čiji je prijedlog (io izjednačiti PF s PA" 7d+(enici kao što je, primjerice, onaj
PasQuilla i %mit3a (At"os!heric ,iffusion, *" izdanje, 0eR SorkC Ialstead Press, 19*"#
opisuju do(ro poznati analitički model" 'aj je, pak, model slo+eniji od :aussovog modela
jer, prema njemu, disperzija ovisi i o razlikama u vertikalnoj (rzini vjetra i o promjeni
koe2icijenta disperzije u vertikalnom smjeru" Gilson (Along5(ind ,iffusion of +ource
Transients, časopis At"os!heric -n.iron"ent 1.C<9-<9., 191"# predla+e drugu metodu
u kojoj se PF utvr)uje kao 2unkcija razlika u vertikalnoj (rzini vjetra, ali u o(liku koji se
mo+e koristiti u :aussovom modelu" %ada se, pak, vjeruje da Gilsonova 2ormulacija daje
previsoke vrijednosti PF"
&adi iz(jegavanja pro(lema s analitičkom metodom i Gilsonovom 2ormulacijom,
odlučili smo uključiti 2ormulaciju za PF koja je do(ivena radovima Healsa (19!1"#" 8a to
smo imali tri razloga" Prvo, što se tiče veličine, Healsu se PF našao u srednjem dijelu
razmatrani3 alternativni3 2ormulacija" >rugo, Healsov PF posredno uzima u o(zir utjecaj
tur(ulencije z(og različite vertikalne (rzine koriste/i (neo(javljene# eksperimentalne
podatke" 're/e, modeli AL,IA i >E:A>N% o(a uključuju Healsovu metodologiju"
@ada se neka tvar raspršuje niz vjetar, njezina se koncentracija u zraku s
vremenom mijenja" &adi procjene zdravstveni3 učinaka mogu/e izlo+enosti toj tvari
utvr)uje se prosječna koncentracija te tvari unutar odre)enog vremenskog razdo(lja"
=rijeme u kojem se utvr)uje prosjek je vremenski razmak u kojem je na)ena srednja
vrijednost trenutne koncentracije opasne tvari u o(laku pare" =rijeme u kojem se utvr)uje
prosjek (i tre(alo (iti jednako ili kra/e od trajanja ispuštanja ili od trajanja o(laka te (i,
ako je mogu/e, tre(alo odra+avati trajanje izlo+enosti vezano uz smjernicu
o izlaganju otrovnim tvarima" 'rajanje izlo+enosti vezano uz granice otrovnosti prema
Pravilu o programima intervencija uključuje *0 minuta za razinu neposredne opasnosti za
+ivot i zdravlje (N>LI# i 10 minuta za %mjernicu za planiranje intervencija (am" kraticaC
E&P:#" 8a ta(lice za neutralno le(de/e tvari, scenarij 10-minutnog ispuštanja ra)en je
prema 10-minutnom razdo(lju računanja prosjeka" Tezdesetminutni scenarij ispuštanja
ra)en je prema *0-minutnom razdo(lju računanja prosjeka radi uskla)enosti s *0-
minutnim trajanjem izlo+enosti, vezanim uz vrijednosti N>LI"
&aspršenje o(laka uslijed ispuštanja čije je trajanje ograničeno (10 i 10 minuta#
računa se pomo/u jednad+(e iz 0,AA-ine pu(likacije AL#HA
TM
678 Theoretical
descri!tion, 'e3nički memorandum 0,% ,&BA 1.", kolovoz 199;"
8apaljive tvari" &e2erentne ta(lice udaljenosti za zapaljene o(lake pare neutralno
le(de/i3 zapaljivi3 tvari izra)ene su pomo/u istog modela kao i za otrovne tvari" @ao
krajnja udaljenost modeliranja korištena je donja granica zapaljivosti" 8a zapaljive tvari
prosjek se računao unutar 0,1 minute (1 sekundi#, jer se po+ari smatraju gotovo trenutnim
doga)ajima"
Promatrane udaljenosti kod zapaljivi3 tvari op/enito su mnogo kra/e nego za otrovne
tvari, jer su koncentracije na donjoj granici zapaljivosti mnogo ve/e nego za otrovne
tvari" 8a kratke udaljenosti utvr)ene modeliranjem za zapaljive tvari, utvr)eno je da su
rezultati modela isti za 10-minutno i svako dulje ispuštanjeJ stoga su za zapaljive tvari
izra)ene po jedna ta(lica udaljenosti za ruralne i za ur(ane uvjete, primjenjive na 10-
minutno i sva dulja ispuštanja"

D.2.(. Gusti p#ino%i
,trovne tvari" &e2erentne ta(lice za guste plinove izra)ene su prema op/enito
pri3va/enom modelu %LAH, koji je razvio 0acionalni la(oratorij 5LaRrence Livermore6"
?etoda %LAH rješava jednad+(e za masu, moment sile, energiju i vrstu za stalna i
trenutna ispuštanja te ispuštanja ograničenog trajanja" &e2erentne ta(lice temelje se na
algoritmu isparavanja lokve"
&e2erentne ta(lice izra)ene su na temelju modela ispuštanja klorovodika (IBl#"
IBl je oda(ran na temelju modela %LAH, odnosno analize raspona ponašanja raspršenja
kod ispuštanja regulirani3 gusti3 plinova ili para različiti3 molekularni3 masa" ,va je
analiza pokazala da ispuštanje klorovodika op/enito daje konzervativne rezultate u
različitim kom(inacijama atmos2erske sta(ilnosti-(rzine vjetra, stupnja ispuštanja i
krajnji3 točaka otrovnosti"
%lično modelu za neutralno le(de/e plinove, scenarij 10-minutnog ispuštanja
otrovni3 kemikalija ra)en je prema 10-minutnom razdo(lju računanja prosjeka"
Tezdesetminutni scenarij ispuštanja ra)en je prema *0-minutnom razdo(lju računanja
prosjeka radi uskla)enosti s *0-minutnim trajanjem izlo+enosti, vezanim uz vrijednosti
N>LI"
8a sve guste plinove, re2erentna visina za odre)ivanje (rzine vjetra (ila je 10
metara" Pretpostavljena je relativna vla+nost od .0M i vanjska temperatura od ;. B" @ao
područje izvora uzeta je najmanja vrijednost uz koju je model (io primjenjiv za sve
stupnjeve ispuštanja" Irapavost površine tla je pretpostavljena 1 m za ur(ane scenarije i *
cm za ruralne scenarije"
8apaljive tvari" &e2erentne ta(lice raspršenja gusti3 zapaljivi3 plinova i para, za analizu
zapaljeni3 o(laka pare, izra)ene su pomo/u istog modela kao i za otrovne tvari, uz iste
pretpostavke" 8a raspršenje zapaljivi3 kemikalija vrijeme računanja prosjeka tre(a (iti
vrlo kratko (tj" ne dulje od nekoliko sekundi#, jer je zapaljivim parama za početak
zapaljenja potre(na tek kratkotrajna izlo+enost izvoru zapaljenja" 'ako o(je re2erentne
ta(lice, ona za 10-minutno i ona za 10-minutno ispuštanja, koriste vrijeme od 10 sekundi
za računanje prosjeka" 8a zapaljive su tvari ove dvije ta(lice spojene jer su se rezultati
modeliranja pokazali jednakima"

D.2.1. T"'atsk" r"5"r"ntn" ta&#i0" za poj"in" k"'ika#ij"
Nzra)ene su tematske re2erentne ta(lice udaljenosti za amonijak, klor i sumporov dioksid"
Nn2ormacije o modelima za pojedine kemikalije i izradu tematski3 re2erentni3 ta(lica
mogu se na/i u dokumentu acku! Infor"ation for the Hazard Assess"ents in the RMP
#ffsite $onse%uence Analysis Guidance& the Guidance for 'aste(ater Treat"ent
)acilities and the Guidance for A""onia Refrigeration * Anhydrous A""onia& A%ueous
A""onia& $hlorine and +ulfur ,ioxide"
?odel izra)en za amonijačnu vodu u ovim smjernicama se u nekim situacijama
primjenjuje i na amonijak ispušten kao neutralno le(de/i o(lak" 'a(lice udaljenosti
do(ivene prema ovom modelu odnose se na isparavanje amonijaka iz vodene otopine,
isparavanje amonijaka ukapljenog 3la)enjem, odnosno ispuštanje amonijaka iz posude, iz
prostora pare, jer (i se amonijak ponašao kao neutralno le(de/i o(lak (ili u nekim
slučajevima kao o(lak s pozitivnim uzgonom#"

D.2.2. Iz&or r"5"r"ntni6 ta&#i0a za ua#j"nost rasprš"nja
Plinovi" Nlustracija H-1 priloga H, za svaku reguliranu tvar, upu/uje na to tre(a li
upotrije(iti re2erentnu ta(licu za neutralno le(de/e ili onu za guste plinove" Nlustracija B-
; priloga B daje takvu in2ormaciju za zapaljive plinove" ,da(ir re2erentne ta(lice iz ti3
ilustracija temelji se na molekularnoj masi regulirane tvari u uspored(i sa zrakomJ ipak,
pri oda(iru ta(lice tre(a uzeti u o(zir niz 2aktora koji (i mogli na tvar s molekularnom
masom sličnom, ili manjom od molekularne mase zraka, utjecati tako da se ponaša kao
gusti plin" Primjerice, 3ladni plin mogao (i se ponašati kao gusti plin, čak i ako je lakši
od zraka na vanjskoj temperaturi" Plinovi ukapljeni pod tlakom mogli (i (iti ispušteni kao
smjesa pare i teku/i3 kapljicaJ z(og prisutnosti teku/ine pomiješane s parom, kod takvog
ispuštanja plin koji je lakši od zraka mogao (i se ponašati kao gusti plin" Plin koji stvara
polimere ili vodikove veze (npr" 2luorovodik# (i se tako)er mogao ponašati kao gusti plin"
'eku/ine i otopine" Nlustracije H-; i H-* u prilogu H i ilustracija B-* u prilogu B
ukazuju na to da se re2erentna ta(lica udaljenosti mo+e koristiti za sve regulirane
teku/ine" ?etodologija za analizu posljedica kod teku/ina i otopina prikazana u ovim
smjernicama pretpostavlja isparavanje iz lokve" %ve teku/ine regulirane u stavku 11;(r#
8akona o zaštiti zraka imaju molekularne mase ve/e od molekularne mase zrakaJ zato /e
nji3ove pare (iti te+e od zraka" Npak, kako /e se para iz lokve pri isparavanju miješati sa
zrakom, početna gusto/a pare s o(zirom na zrak mo+da ne/e u svim slučajevima pokazati
tre(a li paru ispuštenu iz lokve uključiti u model kao gusti plin ili kao neutralno le(de/i
plin" Ako je (rzina ispuštanja iz lokve relativno nizak, nastala smjesa pare i zraka mo+e
(iti neutralno le(de/a čak i ako je para guš/a od zraka, jer smjesa mo+e sadr+avati
relativno mali udio pare guš/e od zrakaJ tj" u smjesi (i (io prete+no zrak" 'akav (i (io
slučaj za neke regulirane otrovne tvari relativno niske 3lapivosti" %ve regulirane zapaljive
tvari imaju relativno visoku 3lapivostJ re2erentne ta(lice za guste plinove uzimaju se kao
pogodne za analizu raspršenja ti3 zapaljivi3 teku/ina"
8a utvr)ivanje otrovni3 teku/ina molekularne mase ve/e od zraka koje se pri
isparavanju iz lokve mogu ponašati kao neutralno le(de/i plinovi, EPA je koristila model
AL,IA za isparavanje iz lokve niza tvari s odre)enim rasponom molekularni3 masa i
tlakova pare" ?odeli su izra)eni za atmos2ersku sta(ilnost $ i (rzinu vjetra 1,. m-s (uvjeti
najgoreg slučaja# i za atmos2ersku sta(ilnost > i (rzinu vjetra *,0 m-s (uvjeti
alternativnog slučaja#" 7zimala se pretpostavka širenja lokve do du(ine od 1 cm" &adi
uspored(e izra)eni su dodatni modeli, s pretpostavkom različiti3 površina i du(ina lokve"
@om(inacije molekularne mase i tlaka pare u modelu AL,IA za neutralno le(de/i plin
korištene su za izradu re2erentni3 ta(lica u ilustraciji H-; (za teku/ine# i H* (za otopine# u
prilogu H" 'a(lice za neutralno le(de/e tvari op/enito (i tre(ale dati razumne rezultate za
isparavanje lokve u vanjskim uvjetima za teku/ine" 0a povišenim temperaturama, pak,
stupnjevi isparavanja (it /e viši te tre(a koristiti ta(lice za guste plinove"
@od teku/ina za koje su kod najgoreg slučaja predvi)ene ta(lice za neutralno le(de/e
tvari, kod isparavanja iz lokve u vanjskim uvjetima u ve/ini je situacija najvjerojatnije
očekivati ponašanje neutralno le(de/i3 para, ali mo+e (iti i slučajeva nji3ovog ponašanja
poput gusti3 plinova" >ruge teku/ine, za koje nisu predvi)ene ta(lice za neutralno
le(de/e tvari za najgori slučaj, mo+da /e se u nekim uvjetima ispuštati u o(liku neutralno
le(de/e pare (npr" relativno male lokve, temperatura tek neznatno iznad ;. KB#" %lično,
teku/ine za koje su predvi)ene ta(lice za neutralno le(de/e tvari za analizu alternativnog
scenarija u ve/ini je situacija najvjerojatnije očekivati ponašanje neutralno le(de/i3 para,
ali mo+e (iti i slučajeva nji3ovog ponašanja poput gusti3 plinovaJ druge teku/ine mo+da
/e u nekim slučajevima isparavati u o(liku neutralno le(de/e tvari" ?ogu/nosti u
re2erentnoj ta(lici u ilustraciji H-; tre(aju odra+avati najvjerojatnije ponašanje tvariJ
njima se ne mo+e predvidjeti ponašanje navedeni3 tvari koje isparavaju za sve uvjete"

D.2.3. Doatni 'o"#i za uspor"&u
8a uspored(u s rezultatima do(ivenima pomo/u metoda i ta(lica udaljenosti u ovim
smjernicama, izra)eni su modeli za dva primjera najgoreg slučaja i dva primjera alternativnog
slučaja, koji su opisani u nastavku"
?odel AL,IA" %ustav AL,IA izradili su zajedno 0,AA i EPA" 8a usporedni
model korištena je verzija .";"1" Parametri za model AL,IA isti su kao oni navedeni u
ovoj smjernici za scenarij najgoreg slučaja i alternativni scenarij" 'vari u modelima dio
su (aze podataka o kemikalijama modela AL,IA, tako da za potre(e ovog modela nisu
unošeni nikakvi kemijski podaci" &adi uskla)enosti s metodologijom korištenom za
izradu re2erentni3 ta(lica, za model AL,IA uzeta je re2erentna visina za (rzinu vjetra od
10 m"
8a sve tvari za koje su ra)eni modeli, kod modeliranja sustavom AL,IA oda(ran je
neposredan izvor, a kao (rzina ispuštanja za sustav AL,IA unijet je (rzina ispuštanja
procijenjen metodologijom iz ovi3 smjernica" Pomo/u sustava AL,IA oda(ran je model
gustog plina za procjenu udaljenosti do granica opasnosti za sve slučajeve"
?odel GIA8A0" %ustav GIA8A0 razvila je tvrtka Technica International u
suradnji sa %vjetskom (ankom" 8a usporedni model korištena je verzija GIA8A0-a iz
19" godine" Parametri za atmos2ersku sta(ilnost, (rzinu vjetra te vanjsku temperaturu i
vla+nost (ili su isti kao i u ovim smjernicama" 8a 3rapavost površine, za model
GIA8A0 potre(no je unijeti 5koe2icijent površine6 a ne apsolutnu visinu neravnina" 0a
temelju rasprave o ovom parametru u teoretskom priručniku o modelu GIA8A0, kao
ekvivalent 3rapavosti površine od * cm korištenoj za ruralnu topogra2iju kod izrade
ta(lica udaljenosti u ovim smjernicama, oda(ran je koe2icijent 0,0! (koji odgovara ravnoj
površini, sasvim mala količina drve/a#" Parametar ravnine površine od 0,1! (za šumu ili
ruralno područje ili industrijsku lokaciju# oda(ran je kao ekvivalent 3rapavosti od 1 m,
što je vrijednost korištena za izradu ta(lica udaljenosti u ur(anom području" Hazi
podataka za kemikalije u GIA8A0-u dodani su podaci za akrilonitril i alilni alko3olJ
etilen oksid i klor ve/ su (ili dio (aze podataka"
8a modeliranje plinova etilen oksida i klora te teku/ine, akrilonitrila, prema
sustavu GIA8A0, korišten je GIA8A0 model disperzije gustog o(laka" 8a
alternativni slučaj ispuštanja alilnog alko3ola korišten je, radi uskla)enosti s
metodologijom iz ovi3 smjernica, model disperzije neutralno le(de/eg o(laka" %tupnjevi
ispuštanja procijenjeni pomo/u metodologije iz ovi3 smjernica unijeti su kao stupnjevi
ispuštanja za sve o(like modela GIA8A0"
&aspršenje gustog o(laka u modelu GIA8A0 za3tijeva i unošenje 52aktora razrje)enja
o(ujma5" ,vaj 2aktor nije o(jašnjenJ pretpostavlja se da predstavlja razrje)enje plinova
pod tlakom, i to razrje)enje zrakom nakon ispuštanja" 8a modelirane plinove korišten je
zadani 2aktor 10J za akrilonitril je unijet 2aktor razrje)enja 0" Uini se da ovaj 2aktor nema
mnogo utjecaja na rezultate modeliranja"

D.3. Ana#iza pos#j"i0a naj!or"! s#u$aja za zapa#ji%" t%ari
9ednad+(a korištena za analizu najgoreg slučaja eksplozije o(laka pare zapaljivi3 tvari
nalazi se u prilogu B" 9ednad+(a se temelji na metodi '0' ekvivalenta (ritanskog
?inistarstva zdravstva, prikazanoj u pu(likaciji Bentra za sigurnost kemijski3 procesa
Američkog instituta kemijski3 te3nologa (ANB3E#, Guidelines for -.aluating the
$haracteristics of 9a!or $loud -x!losions& )lash )ires and L-9-s (199<"#" 8a najgori
je slučaj uzeta pretpostavka da se ukupna količina ispuštene tvari nalazi u zapaljivom
dijelu o(laka" >okument ANB3E-a navodi ovu pretpostavku kao jednu od mnogi3 koje su
korištene za prognoziranje eksplozija o(laka pareJ oda(rana je kao konzervativna
pretpostavka za analizu najgoreg slučaja" $aktor e2ikasnosti od 10 posto tako)er je
konzervativna pretpostavka kod najgoreg slučaja, utemeljena na podacima iz dokumenta
ANB3E-a" Prema tom dokumentu, navedene vrijednosti ekvivalentnog '0'-a za
eksplozije o(laka pare u rasponu su od manje od 1 posto, do desetak, dvadesetak i više
postoJ za ve/inu eksplozija o(laka pare ve/i3 razmjera raspon je 1-10 posto"
8a graničnu vrijednost pretlaka pri analizi eksplozije o(laka pare, ! kPa,
za(ilje+eno je izazivanje šteta kao što je raz(ijanje stakala i djelomično rušenje ku/a, kao
i ranjavanje lete/im staklom" ,va je granična vrijednost oda(rana za analizu posljedica
z(og mogu/eg izazivanja teški3 ozljeda uslijed ošte/enja o(jekata nastali3 eksplozijom"
?odel ekvivalentnog '0'-a oda(ran je kao temelj analize posljedica za3valjuju/i svojoj
jednostavnosti i širokoj upora(i" ,vim modelom ne uzimaju se u o(zir 2aktori lokacije i
mnogi 2aktori speci2ični za pojedine kemikalije koji (i mogli utjecati na is3od eksplozije
o(laka pare" 8a modeliranje eksplozije o(laka pare postoje i drugi modeliJ neke od
pu(likacija s in2ormacijama o drugim metodama modeliranja eksplozija o(laka pare
mogu se na/i na popisu literature u prilogu A"

D.4. Ana#iza a#t"rnati%no! s0"narija za p#ino%"
9ednad+(a za procjenu stupnja ispuštanja nekog plina iz pukotine na spremniku temelji se
na jednad+(i za (rzina ispuštanja plina iz priručnika Hand/ook of $he"ical Hazard
Analysis Procedures (%avezna agencija za upravljanje kriznim situacijama, ?inistarstvo
prometa i EPA# i jednad+(ama iz EPA-inog priručnika 'ork/ook of +creening
Techni%ues for Assessing I"!acts of Toxic Air Pollutants" 9ednad+(a trenutnog ispuštanja
u uvjetima neusporenog toka jeC

,D-7.
m E Bd A3
V ; ;p0W0 (
V-1
# X (
p
1
#
V
- (
p
1
#
VO1
Y
p
0
p
0
V
gdje je m E (rzina ispuštanja (kg-s#
Bd A3
E E
koe2icijent ispuštanja površina
otvora (m
;
#
V E omjer speci2ični3 toplina
p0 E tlak u spremniku (Pa#
p1 E vanjski tlak (Pa#
W0 E gusto/a (kg-m
*
#
Pod uvjetima usporenog toka (maksimalni tok#, jednad+(a postajeC
,D-8.
VO1
;
m E Bd A3 Vp0W0 (
VO1
# (>-#
V-1
8a izradu jednad+(e i 2aktora plina prikazani3 u ovim smjernicama, gusto/a (W#
prikazana je kao 2unkcija tlaka i molekularne mase, na temelju zakona idealnog plinaC
W E
p
0
?G
(>-9#
& 's
gdje je ?G E molekularna masa (kg-kmol#
& E plinska konstanta ("*1< 9-@kmol#
's E temperatura u spremniku (@#
9ednad+(a usporenog toka mo+e se na drugi način prikazatiC
VO1
?G
1;
m E Bd A3 p0
V ( (>-10#
'
s
VO1
#
V-1
*1<
8a do(ivanje jednad+(e prikazane u ovim smjernicama, sve značajke
speci2ične za pojedine kemikalije, konstante i odgovaraju/i 2aktori konverzije uklopljeni
su u 62aktor plina6 (:$#"
=rijednosti :$ izračunate su za sve plinove regulirane 8akonom o zaštiti zraka,
stavak 11;(r# i navedene u prilogu H, ilustracija H-1, za otrovne plinove i u prilogu B,
ilustracija B-;, za zapaljive plinove"
Prema prikazanim jednad+(ama za usporeni tok i
2aktor plina, početna (rzina ispuštanja za plin iz pukotine
u spremniku mo+e se iskazati kaoC 1
D& E 0,1 F IA F Pt F
F :$ (!-1#'t gdje je D& E (rzina
ispuštanja (kg-min# IA E površina
pukotine (m
;
# Pt E pretlak u
spremniku (Pa# 't E temperatura
spremnika (@#,
D.7. Ana#iza a#t"rnati%ni6 s0"narija za t"ku)in"
D.7.1. Ispuštanja iz pukotina na spr"'ni0i'a
9ednad+(a za procjenu stupnja ispuštanja neke teku/ine iz pukotine na spremniku
temelji se na jednad+(i za (rzina ispuštanja teku/ine iz priručnika Hand/ook of $he"ical
Hazard Analysis Procedures (%avezna agencija za upravljanje kriznim situacijama,
?inistarstvo prometa i EPA# i jednad+(ama iz EPA-inog priručnika
'ork/ook of +creening Techni%ues for Assessing I"!acts of Toxic Air Pollutants"
9ednad+(a trenutnog ispuštanja jeC
,D-11.
gdje je
m A3 E E
(rzina ispuštanja (kg-s# površina otvora (m;#
Bd g Wt E E
E
koe2icijent ispuštanja ((ez mjerne jedinice#
gravitacijska konstanta (9, m-s;# gusto/a
teku/ine (kg-m*#
P0 E tlak u skladištu (Pa#
Pa E vanjski tlak (Pa#
IL E visina stupca teku/ine iznad dna spremnika (m#
I3 E visina otvora (m#
Nnačica ove jednad+(e prikazana je u smjernicama, s podacima iz priloga H, za plinove
ukapljene pod tlakom uključivanjem 2aktora gusto/e (>$#C

,D-13.
D& E 100 F IA F Bd (;g(100->$
;
F LI O 0,1 F Pg->$#
0,.
gdje je D& E (rzina ispuštanja (kg-min#
IA E površina pukotine (m
;
#
Bd E koe2icijent ispuštanja (0,#
g E gravitacijska konstanta (m-s
;
#
LI E visina stupca teku/ine iznad pukotine (m#
Pg E tlak na ventilu spremnika (Pa#
>$ E 2aktor gusto/e
8a teku/ine uskladištene pod vanjskim tlakom, jednad+(a >-1* postajeC
,D-14.
m E P3 Bd Wt ;g (=' - =3#
Početna (rzina ispuštanja teku/ine iz spremnika pod atmos2erskim tlakom mo+e se
iskazati kaoC
,D-18.
D&L E IA F (LI#
0,.
F LL$
gdje je D&L E (rzina ispuštanja teku/ine (kg-min#
IA E površina pukotine (cm
;
#
LI E visina stupca teku/ine iznad pukotine (cm#
D.7.(. Ispuštanja iz 0ij"%i
8a procjenu ispuštanja teku/ine iz cijevi koristi se Hernoullijeva jednad+(a" 0jome se
pretpostavlja da je gusto/a teku/ine konstantna i ne uzimaju u o(zir gu(ici (rzine uslijed
trenja" 9ednad+(a je sljede/aC

,D-19.
;
(P a - P ( #
O
g (8 a - 8 ( #
E
(=(
;
- =a# >gc;gc
gdje je Pa E tlak na ulazu u cijev (Pa#
P( E tlak na izlazu iz cijevi (Pa#
8a E visina iznad temeljne ravnine na ulazu u cijev (m#
8( g
E E
visina iznad temeljne ravnine na izlazu iz cijevi (m#
gravitacijsko u(rzanje (9, m-s;#
gc E 2aktor proporcionalnosti prema 0eRtonovom zakonu (1,0#
=a E radna (rzina (m-s#
=( >
E E
(rzina ispuštanja (m-s# gusto/a teku/ine (kg-m*#
Nzdvajanjem =( do(ija seC
,D-(:.
=( E
; g
c (Pa - P(#
O ; g (8a - 8(# O =a
;
>
D.8. ;apa#j"ni o&#ak par"
$aktori za istjecanje zapaljivi3 tvari iz spremnika (:$ i LL$# do(iveni su na način
koji je ve/ opisan za otrovne tvari"
:ranioca opasnosti za procjenu udaljenosti posljedica zapaljeni3 o(laka pare zapaljivi3
tvari je donja granica zapaljivosti" >onja granica zapaljivosti jedna je od krajnji3 točaka
kod ispuštanja zapaljivi3 tvari navedeni3 u Pravilu za izradu programa intervencija" ,na
je oda(rana kao razumna, ali ne previše konzervativna procjena mogu/eg raspona
zapaljenog o(laka pare"

D.9. ;apa#j"nj" #ok%"
$aktor korišten za procjenu udaljenosti do razine toplinskog zračenja iz lokve koje
(i uslijed izlo+enosti u trajanju od <0 sekundi moglo izazvati opekline drugog stupnja,
do(iven je na temelju jednad+(i iz dokumenta ANB3E-a, Guidelines for -.aluating the
$haracteristics of 9a!or $loud -x!losions& )lash )ires& and L-9-s i iz nizozemskog
dokumenta Methods for the ,eter"ination of Possi/le ,a"age to Peo!le and #/2ects
Resulting fro" Releases of Hazardous Materials (199;"#" ,va dva dokumenta
predstavljaju model točkastog izvora, koji pretpostavlja da se oda(rani udio topline
izgaranja emitira kao zračenje u svim smjerovima" 8račenje po jedinici površine koje
prima recipijent na odre)enoj udaljenosti od točkastog izvora računa se premaC
,D-((.
f " Ti Za
% E
<[F
;
gdje je % E zračenje po jedinici površine koje prima recipijent (G-m
;
#
" E stupanj izgaranja (kg-s#
Za E koe2" prijenosa topline u atmos2eri
Ti E toplina izgaranja (9-kg#
f E udio topline izgaranja pretvoren u zračenje
x E udaljenost recipijenta od točkastog izvora (m#
8a(ilje+en je raspon udjela energije izgaranja rasutog u o(liku toplinskog zračenja
(f u gornjoj jednad+(i# od 0,1 do 0,<" 8a do(ivanje 2aktora procjene udaljenosti kod
zapaljene lokve, pretpostavlja se vrijednost ovog udjela od 0,< za sve regulirane zapaljive
tvari" Pretpostavlja se razina toplinskog zračenja (%# od . kG-m
;
" 8a(ilje+eno je da ova
razina, uslijed izlo+enosti u trajanju od <0 sekundi, izaziva opekline drugog stupnja"
9edna od granični3 vrijednosti kod ispuštanja zapaljivi3 tvari iz Pravila za izradu
programa intervencija je . kG-m
;
za <0 sekundi" Pretpostavilo se da (i ljudi mogli za <0
sekundi po(je/i od toplinskog zračenja" Pretpostavlja se da je Za jednak jedan"
8a zapaljenu lokvu neke zapaljive tvari s vrelištem iznad vanjske temperature,
stupanj izgaranja mo+e se procijeniti sljede/om empirijskom jednad+(omC
,D-(1.
" E 0,0010 'i P 'is O Bp ('( - 'a#
gdje je
" E
stupanj izgaranja (kg-s#
Ic E toplina izgaranja(9-kg#
Iv E toplina isparavanja (9-kg#
Bp A
E E
toplinski kapacitet teku/ine (9-kgK@#
površina lokve (m;#
'( E temperatura vrenja (@#
'a E vanjska temperatura (@#
0,0010 E konstanta
%pojem jednad+(i >-;; i >-;* i uz pretpostavku razine toplinskog zračenja od .
kG-m
;
, do(ija se sljede/a jednad+(a za teku/e lokve s tvarima čija su vrelišta iznad
vanjske temperatureC
,D-(2.
0,0010 'i A
#
(
Iv O Bp ('( - 'a#
x E 'i 0,<
<Z%
ili
,D-(3.
0,0010 'i A
x E '
i
."000[ (Iv O Bp ('( - 'a##
gdje je x E udaljenost od točkastog izvora do recipijenta (m# % E zračenje po
jedinici površine koje prima recipijent (.
kG-m
;
# Ic E toplina izgaranja (9-kg# f E udio topline izgaranja pretvoren u zračenje E 0,<
Iv E toplina isparavanja (9-kg# Bp E toplinski kapacitet teku/ine (9-kgK@#
A E površina lokve (m
;
# '( E temperatura vrenja (@# 'a E vanjska
temperatura (@# 0,0010 E konstanta
8a zapaljenu lokvu neke zapaljive tvari s vrelištem ispod vanjske temperature (tj"
ukapljeni plinovi# stupanj izgaranja mo+e se procijeniti pomo/u sljede/e jednad+(e, na
temelju nizozemskog dokumentaC
,D-(4.
" E 0,001IcA-Iv
gdje je
" E
stupanj izgaranja (kg-s#
Iv E toplina isparavanja (9-kg#
Ic A
E E
toplina izgaranja (9-kg# površina lokve
(m;#
0,0010 E konstanta
'ako jednad+(a za udaljenost na kojoj primljeno zračenje iznosi . kG-m
;
postajeC
,D-(7.
0,0001 A
F
E I
c
."000[ Iv
gdje je x E udaljenost od točkastog izvora do recipijenta (m# ."000 E zračenje po
jedinici površine koju prima recipijent (G-m
;
# Ic E toplina izgaranja
(9-kg# Iv E toplina isparavanja (9-kg# A E površina lokve (m
;
# 0,0001 E
derivirana konstanta (vidjeti jednad+(e >-;0 i >-;1#
5$aktor zapaljenja lokve6 (P$$# je izračunat za svaku reguliranu zapaljivu
teku/inu i plin (primjenjivo na plinove ukapljene 3la)enjem# kako (i se omogu/ila
procjena udaljenosti do razine toplinskog zračenja koja (i izazvala opekline drugog
stupnja" 8a derivaciju tog 2aktora, pretpostavlja se vanjska temperatura od ;9 @ (;. KB#"
>rugi 2aktori pret3odno su o(jašnjeni" P$$ za teku/ine s vrelištima iznad vanjske
temperature do(iveni su na sljede/i načinC
,D-(8.
0,0001
P$$ E I
c
."000[ XIv O Bp ('( -
;9#Y
gdje je ."000 E zračenje po jedinici površine koju prima recipijent (G-m
;
# Ic E
toplina izgaranja (9-kg# Iv E toplina isparavanja (9-kg# Bp E toplinski
kapacitet teku/ine (9-kgK@# '( E temperatura vrenja (@# ;9 E
pretpostavljena vanjska temperatura (@# 0,0001 E derivirana konstanta
(vidi gore#
8a teku/ine s vrelištima ispod vanjske temperature, P$$ se do(iva na sljede/i načinC
,D-(9.
0,0001
P$
$ E I
c
."000[ Ic
gdje je ."000 E zračenje po jedinici površine koju prima recipijent (G-m
;
# Ic E
toplina izgaranja (9-kg# Iv E toplina isparavanja (9-kg#
0,0001 E derivirana konstanta (vidi gore#
7daljenosti na kojima (i ljudi mogli pretrpjeti opekline drugog stupnja mo+e se
procijeniti ako se P$$ pomno+eno drugim korijenom površine lokve, kako je opisano u
tekstu"

D.1:. Eksp#ozija tipa BLE<E
&e2erentna ta(lica *0", ta(lica udaljenosti za eksplozije tipa HLE=E, izra)ena je
na temelju jednad+(i u dokumentu ANB3E-a, Guidelines for -.aluating the
$haracteristics of 9a!or $loud -x!losions& )lash )ires& and L-9-s" IAmesov model s
točkastim izvorima za (uktinje, kako navodi i dokument ANB3E-a, koristi sljede/u
jednad+(u za računanje zračenja koje prima recipijentC
,D-1:.
% E ;,; Za & Ic "20,1! <[L;
gdje je % E zračenje koje prima recipijent (G-m;#
"2 E masa goriva u (uktinji (kg#
Za E atmos2erska prenosivost
Ic E toplina izgaranja
& E udio topline izgaranja pretvoren u zračenje
L E udaljenost od središta (uktinje do primatelja (m#
[ E *,1<
IAmes (kako navodi ANB3E# predla+e slijede/e vrijednosti &C
&E0,* za posude koje eksplodiraju ispod razine tlaka na odušnom ventilu
&E0,< za posude koje eksplodiraju iznad razine tlaka na odušnom ventilu
%ljede/e su pretpostavke primijenjene kod izrade re2erentne ta(lice *0"C
&E0,<
ZaE1
7činci toplinskog zračenja na izlo+enu oso(u ovise i o jačini zračenja i o trajanju
izlo+enosti" @od izrade ta(lice udaljenosti za eksplozije HLE=E, pretpostavka je (ila da
/e trajanje izlo+enosti (iti jednako trajanju (uktinje" >okument ANB3E-a daje sljede/e
jednad+(e za računanje trajanja (uktinjeC

,D-11.
tc E 0,<. m2
1-*
za "f \ *0"000 kg
,D-1(.
tc E ;,1 m2
1-1
za "f ] *0"000 kg
gdje je "f E masa goriva (kg# tc E trajanje
izgaranja (s#
Prema nekoliko izvora (npr" Eisen(erg, et"al", 9ulnera/ility Model& A +i"ulation
+yste" for Assessing ,a"age Resulting fro" Marine +!illsJ ?udan, Ther"al Radiation
Hazards fro" Hydrocar/on Pool )ires (navodi @" Huettnera##, učinci toplinskog zračenja
op/enito su razmjerni jačini zračenja podignuto na potenciju <-* i pomno+eno s
vremenom izlo+enosti" 'ako se 5doza6 topline mo+e procijeniti pomo/u sljede/e
jednad+(eC
,D-11.
>oza E t %
<-*
gdje je t E trajanje izlo+enosti (sekunde# Q E jačina
zračenja (G-m
;
#
5>oza6 topline koja (i mogla izazvati opekline drugog stupnja procijenjena je uz
pretpostavku <0-sekundnog trajanja izlo+enosti i jačine zračenja od . kG-m
;
"
,dgovaraju/a je doza *"<;0"000 ((G-m
;
#
<-*
s#"
8a procjenu udaljenosti od (uktinje na kojoj (i recipijent mogao primiti dovoljno
toplinskog zračenja za opekline drugog stupnja, pret3odno procijenjena doza uvrštena je
u jednad+(u za zračenje do(ivenu za (uktinjuC
,D-12.
*"<;0"000
Y
<-*
Q E X
t
,D-13.
*"<;0"000
Y
<-*
E
;,; Za & Ic m2
0,1!
X
t
<[L
;
,D-14.
gdje je L Q
E E
udaljenost od središta (uktinje do recipijenta (m# zračenje
koje prima recipijent (G-m;#
m2 E masa goriva u (uktinji (kg#
Za E atmos2erska toplinska transmisivnost (pretpostavlja se 1#
Ic E toplina izgaranja (9-kg#
& E udio zračenja u toplini izgaranja (pretpostavlja se 0,<#
t E trajanje (uktinje (s# (procijenjeno prema gornjoj
jednad+(i#J pretpostavlja se da je jednako trajanju
izlo+enosti
9ednad+(a >-*1 korištena je pri izradi re2erentne ta(lice za eksplozije HLE=E
prikazane u tekstu (re2erentna ta(lica *0"#"
D.11. Ana#iza a#t"rnati%no! s0"narija za "ksp#ozij" o&#aka par"
Prema '"A" @letzu, u dokumentu Unconfined 9a!or $loud -x!losions (11"
simpozij o sprečavanju gu(itaka, pod pokroviteljstvom ANB3E-a, 19!!"#, eksplozije
o(laka pare na otvorenom gotovo uvijek nastaju uslijed naglog ispuštanja teku/ina" Nz tog
razloga, količina u o(laku za alternativni scenarij eksplozije o(laka pare u ovim
smjernicama temelji se na ispuštanju zapaljivog plina ukapljenog pod tlakom" ,ve
smjernice prikazuju i metodu procjene količine tvari u o(laku prema udjelu teku/ine
naglo ispuštene u paru zajedno s količinom koja (i mogla (iti prenešena u o(liku
aerosola" Preporuka da se ra(i dvostruka naglo ispuštena količina kao masa u o(laku (sve
dok ta količina ne prelazi ukupnu raspolo+ivu količinu zapaljive tvari# temelji se na
metodi koju preporučuje (ritansko ?inistarstvo zdravstva, kako navodi dokument
ANB3E-a, Guidelines for -.aluating the $haracteristics of 9a!or $loud -x!losions&
)lash )ires& and L-9-s" $aktorom ; uzima se u o(zir stvaranje spreja i aerosola"
9ednad+(a za izračunavanje 2rakcije naglo ispuštene tvari, za mogu/u upora(u u
analizi alternativnog scenarija, temelji se na nizozemskom dokumentu, Methods for the
$alculation of the Physical -ffects of the -sca!e of ,angerous Material (190"#,
poglavlje <", 5%praA &eleases6 (Nspuštanje tvari u o(liku spreja#" 0avodi se sljede/a
jednad+(aC
,D-17.
^para"a E ( ^para"( 'v 't # O ( 'vBt 3v log 't 'v #
gdje je ^para"a E maseni udio pare nakon ekspanzije
^para"( E maseni udio pare prije ekspanzije (za izračunavanje udjela
naglo ispuštene tvari pretpostavlja se da iznosi 0#
'v E vrelište plina komprimiranog u teku/inu (@#
't
E
temperatura uskladištenog plina komprimiranog u

teku/inu (@#
Bt E speci2ična toplina plina komprimiranog u teku/inu (9-kg@#
3v E toplina isparavanja plina komprimiranog u teku/inu (9-kg#
8a do(ivanje 2aktora 2rakcije naglo ispuštene tvari ($$$# za potre(e analize
posljedica, pretpostavilo se da su komprimirani plinovi uskladišteni na temperaturi od ;.
KB (;9 @# (s izuzetkom plinova koji ne mogu (iti ukapljeni na toj temperaturi#"
9ednad+(a glasiC
,D-18.
'(Bl ;9
$$$ E (
3
v
ln
'
v
#
gdje je '( E vrelište plina ukapljenog pod tlakom (@#
Bl E speci2ična toplina plina ukapljenog pod tlakom (9-kg@#
3v E toplina isparavanja plina ukapljenog pod tlakom (9-kg#
;9 E temperatura uskladištenog plina ukapljenog pod tlakom
Preporuka za korištenje 2aktora prilagod(e od 0,0* za potre(e analize alternativnog
scenarija eksplozija o(laka pare temelji se na metodi (ritanskog ?inistarstva zdravstva,
koju navodi ANB3E" Prema dokumentu ANB3E-a, ova preporuka temelji se na
istra+ivanjima koja su pokazala da ve/ina eksplozija o(laka pare razvija 1 do * posto
iskoristive energije"