BIZNISI NASTALI IZ TURIZMA U HRVATSKOJ

• š ć kampova · sigurnost i zaštita
• održavanj e obj ekata
· horti kult ura
· proizvodnja suncobrana
· gradnja bazena
T
eorija kaže da što država ima ć udio turizma u
BDP-u, to je proizvodno impotentnija, odnosno si-
romašnija. Hrvatska je sa svojih 18 posto udjela u
toj kategoriji iako je daleko od nekih prekoocean-
skih č država č se kompletna ekono-
mija i sudbina vrte oko turizma. č smo
u fazi brojenja turista i eura, prognoze uspješnosti sezone č su.
Ministarstvo turizma još nije službeno č primjenjivati satelitsku
bilancu, metodu č koja bi nam pokazala konkretnu zaradu od tu-
rizma, odnosno koliko ima realnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo,
iako je nacrt dokumenta Institut za turizam napravio prije par godina.
Teško je zbrojiti koliko u Hrvatskoj ljudi posredno i neposredno živi od
turizma ili se njime okoristilo u svom biznisu. U djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja hrane zaposleno je šest posto Hrvata.
Iako su važni segmenati u turizmu, smještaj, restorani i ć nisu jedini
nositelji č uspjeha ili neuspjeha. No hrvatski turizam ne sastoji
se samo od statistike, č ga ljudi. Gotovo svaki č Ministarstva
turizma ili Ministarstva kulture koji se č potpora u inovacijama, izradi
suvenira ili č manifestacija ispada socijalna, a ne razvojna kom-
ponenta i mnogi poduzetnici okrenuli su se sebi, ne č ć na insti-
tucije. Paralelno s ć broja turista č su se č
razvijati djelatnosti kojih u Hrvatskoj prije pet godina nije bilo.
Industrija ć majstora Uza sve poslove koji se naslanjaju
na turizam, č č kažu da najviše rastu izdvojene (ekster-
nalizirane) uslužne djelatnosti, za kojima postoji ć potražnja đ
hotelijerima. Na prvom je mjestu č š ć kampova i u Istri, gdje je ta
djelatnost najrazvijenija,   č   se nekoliko kompanija, od kojih su naj-
ć č uslužni servisi s oko 300 zaposlenih. Mnogo žena ostalo je u
propalim industrijama bez posla i njihov kapacitet pretvoren je u ozbi-
ljan biznis. Osim u kampovima poslovi održavanja proširili su se i na
objekte, paje tako ć majstor (facility manager) zanimanje koje danas
rijetko veliki hotelijeri zapošljavaju unutar ć Taj biznis u Hrvatsku
su donijeli č centri, a č ga je industrija preuzela prije par
godina. Gosti su navikli da ć ć kroz hotelske komplekse odmaraju č
u zelenilu i raskoši palmi i vrtova, ali to nije zasluga hotelskih vrtlara, ć
vrlo profitabilne izdvojene djelatnosti hortikulure. Za poslove đ
vrtova i parkova unutar hotelskih kompleksa vodi se borba č
tvrtki, a jedna koja se dokazala na poslovima s velikim hotelijerima je
Adria grupa, kojoj poslovi u turizmu č oko šest posto poslovanja, s
mnogo ć potencijalom u ć
- Prije šest godina širok spektar djelatnosti jednostavno smo proširili i
na č turizma. Prepoznali smo priliku kod Maistre i preuzeli dje-
latnosti hortikulture, č smo napravili iskorak na tržište Ish·e. S ob-
zirom na to da mnoge tvrtke tek ć u osnaživanje svoje pozicije na
tržištu izdvajanjem pojedinih poslovnih procesa, smatramo da izdva-
janjem nekih djelatnosti iz č ć kao i gradnjom golf-terena i
č č sadržaja znatno porasti i potražnja za našim uslugama
- kaže Vjekoslav š ć rukovoditelj multiservisa u Adria grupi.
Adrenalinski sadržaji Jedna od č ć atrakcija
na Jadranu je polupodmornica za promatranje podmorja, koju je pro-
izvela tvrtka Agena Marin iz Biograda. Prva je prije nešto više od go-
dinu dana č na Krk, gdje je postala velika atrakcija, a prema
piše ŽELJKA Ć
zeljka.laslavic@liderpreS5.hr
NOVI KONCEPTI TURIZMA U SVIJETU
Nema toga na č
se ne može zaraditi
Dok se u Hrvatskoj tek razmišlja
o nekim novim oblicima turizma,
koji zapravo i nisu novi jer nautika,
kulturni turizam i kongresi ć č
veliki dio č ponude, svjetski
kreatori č doživaljaja otišli
su mnogo dalje, š ć mašti na
volju. Zadnjih par godina razvijaju
se oblici na kojima đ i podu-
zetnici i lokalne zajednice.
TURIZAM ZA SIROMAŠNE
U zemljama koje đ veliki
novac na turizmu ta zarada naj-
č š ć ne đ do najsiromašnijih
slojeva društva. U svijetu se poja-
vio koncept promocije turizma u
najsiromašnijim dijelovima svijeta
(pro-poor turizam) koji se uglav-
nom temelji na manjim projektima
u lokalnim zajednicama, kojima
nadležna ministarstva žele ć
mnogo turista. Uspješni primjeri su
planinarenje u Tanzaniji ili kulturni
turizam ulaosu.
RECESIJSKI TURIZAM
Jedan od ć č trendo-
va evoluirao je paralelno sa svjet-
skom ekonomskom krizom. č
je o jeftinom obliku putovanja s
doživljajima visoke kvalitete. Mnoge
popularne destinacije doživjele su
č vrhunac tijekom recesije,
ć niskom standardu i ži-
votnim troškovima pa su turisti pu-
tovali na destinacije u kojima njihov
novac vrijedi više.
KREATIVNI TURIZAM
Izrastao na temeljima kulturnog
turizma, kreativni turizam danas
podrazumijeva razmjenu iskustava
i znanja, putnici aktivno sudjeluju u
kulturnim projektima zemlje doma-
ć putem neformalne razmjene
znanja i iskustava. Potražnja za
takvim putovanjima najviše je pri-
vukla menadžere koji organiziraju
radionice izrade suvenira, kulinar-
ske satove i pritom se optimalno
koriste infrastrukturom destinacije.
'CRNI' TURIZAM
Taj ć oblik specijalnih
oblika turizma podrazumijeva
posjete 'crnjacima', odnosno loka-
cijama kao što su bojišta, mjesta
strašnih č genocida ili kon-
centracijskih logora. Taj je oblik
turizma namijenjen uskoj publici
koja ima razne motive dolaska kao
što su žaljenje, ć eduka-
cija, bolesna znatiželja pa č i
zabava. Korijeni 'crnog' turizma
nalaze se u srednjovjekovnim saj-
movima.
KOBNI TURIZAM
Poznat još kao turizam prokletstva,
taj ć trend podrazumijeva
putovanja na mjesta koja su na bilo
koji č ugrožena ili opasna (lede-
ni vrhovi Kilimanjara, ć le-
denjaci Patagonije ili Veliki koraljni
greben u Australiji) prije nego bude
prekasno. Mnogi taj oblik turizma
povezuju s održivim oblicima tu-
rizma, s obzirom na to da je ć
destinacija ugrožena, bilo od glo-
balnog zatopljenja, č
ili klimatskih promjena.
č direktora Mladena Peharda, 16 polupodmornica ove ć go-
dine ploviti diljem jadranske obale. Veliki je to uspjeh za projekt koji
je č prije samo dvije godine.
- Sve više renomiranih svjetskih ljetovališta č svoju ponudu
obogatiti polupodmornicom. Javljali smo se na neke č hrvat-
skih institucija, ali nisu prepoznali potencijal projekta. No zato su
interes iskazale tvrtke sa Sejšela, Kariba i Novog Zelanda i kada usa- ..
lider www.liderpress.hr
I 37
s I N E R G I
BIZNISI PROIZAŠU IZ TURIZMA
38 Lider 9. kolovoza 2013.
J A
'WAKE'·PARKOVI
Novi hit na jarunskom
jezeru, daskanje
na vodi uz ć
skiliftova, uskoro ć se
preseliti na jadranske
pLaže. Tvrtka Sun
sport izmisliLa je
adrenalinsku zabavu
koja se uz povoLjan
najam opreme može
prakticirati tijekom
cijeLe godine
HORTIKULTURA
Iako je raskošna
flora u hoteLskim
kompLeksima
č pojava,
ć posLova
hortikuLture
eksternalizira se.
Tvrtka Adria servis
prepoznaLa je priliku
kod Maistre i preuzeLa
djeLatnost hortikuLture,
č je napraviLa
iskorak na tržište Istre
GRADNJA BAZENA
Bazen i weLLness
postali su standard
u ponudi hoteLa ili u
privatnom smještaju
koji želi duLju sezonu,
a u ć ć
svaki hoteL imati i
vodene tobogane kao
standardnu ponudu.
Č 90 posto posLova
tvrtke Niveto vezano je
uz turizam
SIGURNOST
PRIJE SVEGA
Investicije u sustave
č zaštite u
razvijenim zemLjama
iznose 10 posto od
ukupne vrijednosti
investicije u hoteLske
objekte ALarm
automatika u ć
pet godina pLanira
biti Lider u svim
zemLjama regije
24
..
posto više zaposLenika ima
t urizam u prvih pet mjeseci ove
godine nego u isto vrijeme Lani
vršimo sve procese, cilj nam je izvoziti taj originalni proizvod - kaže
Peharda.
ć poduzetnika koji pokušavaju graditi biznis na turizmu č
razmišlja o adrenalinskim sadržajima, posebice vodenim atrakcijama. One
su postale trend koji bi trebao oplemeniti plaže novim sadržajima, koji su
. se dosad svodili za iznajmljivanje pedalina i vodenih skutera.
Neinventivni prostorni planovi Jedan od njih je Željko Andri·
ć   vlasnik tvrtke Sun sport, koja je na č Jarunu postavila
'wake'-park, skilift za daskanje na vodi. Idejaje u Zagrebu privukla mnoge
turiste, posebice Slovence, koji vikendom dolaze na Jarun č radi
zabave na vodi. Kad bi se oko takvog projekta sastavila pametna č   sa-
gradili se ugostiteljski i smještajni te sadržaji za treninge i edukaciju, dobili
bismo sasvim novu nišu putnika. ć godine njegovi skiliftovi šire se u
Umag, Makarsku, Medulin i Šibenik. ć kaže da hotelijeri i lokalne
zajednice prepoznaju potencijal proizvoda koji č turiste više platežne
ć tijekom cijele godine, đ da neriješene situacije s pomorskim
dobrom i imovinsko-pravnim odnosima č projekte.
- Mi investitori smo ti koji moramo uvesti nove sadržaje. Od države je-
dino tražimo da nam ne zatvara vrata svojim neinovativnim prostornim
planovima - kaže ć
Kao i Pehard, ć ć parkove prodati i bavit se samo proizvod-
njom, na svakoj lokaciji ć ima zainteresirane ć i strane investi-
tore, a park na Jarunu ć je prodao.
Bazen nije zbog bazena Dobar posao s č sektorom sva-
kako sklapaju i đ   ali za razliku od tvrtki koje grade hotele ea u
Hrvatskoj je č vrlo mala potražnja za novim objektima), onima
koji grade bazene i ć 'vodenu' infrastrukturu posao ide vrlo dobro.
Tvrtka Niveto đ sa svim ć č ć od Istre do Du-
brovnika, a udio poslova vezanih uz turizam u ukupnom poslovanju č
joj č 90 posto.
- Hoteli ne rade više samo bazene tek toliko da bi ih imali, ć oni svojim
oblikom, vizualnim identitetom i sadržajem postaju jedan od najvažnijih
elemenata ponude hotela i reklamnog materijala. Bazen i wellness postali
su standard u ponudi hotela ili u privatnom smještaju koji želi dulju se-
zonu, a u ć ć svaki hotel imati i vodene tobogane kao stan-
dardnu ponudu. č   Turska i Maroko ć imaju vodene parkove u
svojim resortima, kojih se ne bi posramio samostalni vodeni park u bilo
kojem dijelu Hrvatske - komentira Velimir ć   direktor Niveta,
ć da su bazeni u Hrvatskoj znatno kvalitetniji nego u navedenim
zemljama, odmah u bok s č   a razlog tome su visoki standardi
i norme te pristojna konkurencija. Nakon što je Ministarstvo turizma ras-
pisalo č za sufinanciranje gradnje bazena, Nivetu se ć broj
upita, ali ć misli da se rezultati vidjeti tek ć sezone.
Koliko daleko može ć mašta To su neki primj eri kako samo-
stalno pratiti dinamiku turizma, bez oslanjanja na institucij e iako poten-
cijal nije ni blizu iskorišten. Koliko daleko mašta može ć pokazuje pri-
mjer banalne krajnosti Amerikanaca, koji turistima kao suvenir prodaju
sušeni bizonov izmet. U Hrvatskoj živi dovoljno kreativnih ljudi koji žele
proizvoditi i znaju kako prodati č turistima, ali njihov uspjeh ovisi is-
č o individualnim naporima i entuzijazmu. Kad ć nemamo pro-
izvodnju, ajmo se barem turizmu posvetiti kako treba. l!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful