You are on page 1of 6

VJEŽBA 1: UTJECAJ PROMJENJIVOG SUNČEVOG ZRAČENJA

NA FN MODUL

Opće je poznato da sunčevo zračenje ne zrači jednakim intenzitetom tijekom dana.
Ujutro će biti slabijeg intenziteta, u (solarno) podne biti će u „peaku“ i tijekom večeri će pasti
na nulu. Osim toga i pojava oblaka direktno će djelovati na smanjenje zračenja koje vidi FN
modul. Cilj vježbe je simulirati ponašanje Sunca tijekom dana korištenjem umjetnog svjetla
(reflektor promjenjive snage) te zabilježiti utjecaj na električne veličine FN modula.

Podaci s natpisne pločice FN modula:
Podaci s natpisne pločice reflektora:




Ein [LUX] 5000 10 000 15 000 20 000 25 000 30 000
Uoc [V]
Isc [mA]


Zaključak:



VJEŽBA 2: UTJECAJ KUTA UPADA SUNČEVIH ZRAKA
NA FN MODUL

Pri projektiranju svakog fotonaponskog sustava vrlo je važno odrediti pod kojim kutom
() će se postaviti konstrukcija. Kut između sunčevih zraka i normale na plohu naziva se upadni
kut (). Intuitivno je jasno da će kut upada sunčevih zraka utjecati na ukupno efektivno
sunčevo zračenje koje vidi FN modul, a samim time i na izlazne parametre FN modula.
Cilj vježbe je promjenom nagiba konstrukcije simulirati promjenjiv kut upada sunčevih zraka i
zaključiti o njegovom utjecaju na izlaznu snagu FN modula.

V
A
-
+ E=const. max
α
UOC ISC



α [°] 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Uoc [V]
Isc [mA]
T1 [°C]:


Zaključak:






VJEŽBA 3: PUNJENJE OLOVNOG AKUMULATORA DIREKTNO
ELEKTRIČNOM STRUJOM IZ FOTONAPONSKOG MODULA

Jedna od najraširenijih aplikacija fotonaponskih modula jest za punjenje
akumulatorskih baterija. Iako se moderni sustavi uvijek ugrađuju sa regulatorima punjenja i
dodatnim zaštitama baterija (SOC i SOH), mnogi ljudi ne žele izdvojiti dodatne novce za
regulator punjenja pa FN modul direktno spajaju na akumulatorsku bateriju. Cilj vježbe je
identificirati probleme koji ovakav način spajanja može uzrokovati, te najjednostavniji način
prevencije.




BEZ DIODE S DIODOM (b)
LAMP ON LAMP OFF LAMP ON LAMP OFF
UAK [V]
IAK [mA]



Zaključak:



VJEŽBA 4: U-I KRIVULJA FOTONAPONSKOG MODULA

Cilj ove vježbe je konstruirati U-I krivulju fotonaponskog modula. Promjenom veličine
priključenog tereta moguće je pronaći karakteristične radne točke fotonaponskog modula.
Osim toga potrebno je identificirati točku maksimalne snage (MPP) navedenog modula i jasno
ju naznačiti na krivulji snage i U-I krivulji.

R [Ω] 0 3 4 6 12 24 33 50 70 90 100 1K 1K5 2K
U [V]
I [A]
P [W]




VJEŽBA 5: SEGMENTNO ZASJENJENJE
FN MODULA

Izlazna snaga FN modula može se drastično smanjiti kada je i samo mali njegov dio u sjeni.
Intuitivno je jasno da ćelija koja je u sjeni ne proizvodi fotonapon, no negativan utjecaj sjene potencira
se uzevši u obzir da će se ćelije u sjeni također ponašati kao trošilo. Npr. ukoliko je jedna ćelija u modulu
zasjenjena dok ostatak nije, dio snage generiran sunčanim ćelijama disipira se u obliku topline na
zasjenjenoj ćeliji. U kritičnim uvjetima navedeno može dovesti do pregrijavanja zasjenjene ćelije i
nastanka tzv. vrućih točaka.
Cilj vježbe je simulirati nastanak sjene na FN modulu i identificirati koliko je značajan utjecaj
sjene na izlaznu snagu FN modula.


BEZ SJENE
SJENA 1:
DIJAGONALNO
širina 1 mm
SJENA 2:
DIJAGONALNO
širina 15 mm
SJENA3:
LUKSMETAR
U [V]
I [mA]
P [W]



Zaključak:



VJEŽBA 6: UTJECAJ TEMPERATURE NA FN MODUL

Prilikom projektiranja fotonaponskih sustava vrlo je važno dimenzionirati komponente
s obzirom na promjenjivu temperaturu na lokaciji. Naime, promjenjiva temperatura imat će
za posljedicu promjenjive parametre FN modula.
Cilj vježbe je simulirati promjenjivu temperaturu FN modula i identificirati njen utjecaj na
električne parametre FN modula.

*Preporuka: Za T1 koristiti temperaturu i izmjerene vrijednosti iz 2. vježbe.

TEMPERATURA MODULA [℃] UOC [V] ISC [mA]
T1 =
T2 =
RAZLIKA „Δ“

1 2
1 2
T T
U U
U


 
1 2
1 2
T T
I I
I


 

Zaključak: