You are on page 1of 4

Ioan Raluca Irina

Morfologija
DATIV/LOKATIV/INSTRUMENTAL
DATIV (KOMU, EMU dajem) k, ka, nasuprot, unato, usprkos
LOKATIV (O KOME, O EMU) - neovisan o prijedlogu
Dugo se raspravljalo pripada li prijedlog prema dativu ili lokativu. udu!i da lokativ
naje"!e ima stativno #naenje, a ne #naenje kretanja kao dativ, u posljednje se vrijeme
prijedlog prema e"!e svrstava dativu.
LOKATIV
$okativ je nesamostalni pade% koji o#naava mjesto, i to ono mjesto koje je u ve#i sa
mirovanem, statino"!u, nepokretno"!u. &adi se o spe'i(inom pade%u koji je jednak
dativu, a osnovna ra#lika i#me)u ova dva pade%a je u tome "to lokativ nu%no #a*tijeva
prisustvo prijedloga. &a#lika i#me)u lokativa i dativa sadr%ana je i u tome "to lokativ
o#naava loka'iju, s tim da je potre+no naglasiti i to da sintaksa ovog pade%a ka#uje da
on mora imati prijedlog, ali ne mora nu%no o#naavati mjesto.
$okativ se vrlo (rekventno pojavljuje i u nekoj (igurativnoj ulo#i ((ra#em, idiom i sl.), a u
+osanskom je#iku je esta i pogre"na upotre+a prijedloga u# ovaj pade%, npr. Odluila da
ne daje nikakve i#jave po pitanju svog privatnog %ivota.
,
DATIV
Dativ je nesamostalni pade% koji o#naava neki odnos i#me)u dvaju predmeta koji
pretpostavlja pri+li%avanje jednog predmeta drugome, i# ega su se i ra#vila osnovna
#naenja ovog pade%a- 'ilj, davanje, pripadanje, namjena i sl. Dativ mo%e +iti
+esprijedlo%ni i prijedlo%ni.
.re!i i "esti pade%, DATIV i LOKATIV, ponekad su#ama natope uenike +ilje%ni'e
#+og lo"i* o'jena i# *rvatskoga je#ika, a pro+lem je u tom "to je /u, -mu dativni
nastavak, a lokativno je pitanje- o kom0, o em0 i u tom pade%u nema nastavka- u nego je
nastavak m ili me.
1romotrimo ove reeni'e-
Divili smo se +jeloglavom supu. DATIV
&a#govarali smo o +jeloglavome supu LOKATIV
U em je razlia !
U prvoj reeni'i divili smo se +jeloglavom supu ( komu0 emu0), a u drugoj smo reeni'i
ra#govarali o +jeloglavome supu ( o kom, o em).
"#o $mo za%azili!
U drugom primjeru imamo prijedlog o i +jeloglavi je sup u lokativu.
2 dativom dola#e prijedlo#i- k (ka), nasuprot, usprkos, unato.
Osnovno"kolsko gradivo mnogi +r#o #a+orave, pi"u usprkos toga i grije"e. 1ravilno je
samo usprkos tomu.
"#o &emo $ loa#i'om!
3idjeli smo ve! da je pred njim prijedlog o, a dii se on i drugim prijedlo#ima. .o su
o,na,po,pri,prema,u. 4ema nam druge nego i* nauiti napamet.
5
2inkreti#am pade%ni* nastavaka u mno%ini odnosi se na ujednaenost u dativu, lokativu i
instrumentalu u svim sklonid+ama. udu!i da su pade%ni nastav'i #a dativ i lokativ u
jednini sinkreti#irani, ta se dva pade%a ra#likuju prema prijedlo#ima s kojima dola#e u
reeni'i.U svim sklonid+enim vrstama dativ i lokativ i#jednaeni su po pade%nom
nastavku 6 njime i* nije mogu!e ra#luiti. &a#log ra#davajanja ti* dvaju pade%a ra#liit je
naglasak.
&agu% navodi i jo" jedan mogu!i nain prijedlo%noga ra#dvajanja dativa od lokativa.
4aime, na, o, u, po su ujedno i aku#ativni prijedlo#i, a slagat !e se s lokativom ili
aku#ativom po opo#i'iji statinost, mjesto7dinaminost, 'ilj.
&a#liiti gramatiari #astupaju ra#liita gledi"ta kada se tre+a odluiti kamo pripada
prema. 1ojedini ga i#riito svrstavaju u# ovaj ili onaj pade%, dok drugi imaju potre+u
dodatno pojasniti svoju odluku "to je samo odra# nejasno!e, odnosno da pro+lem postoji.
8. 2ili! i 6. 1ranjkovi! (599:.) pi"u o dativu kao o pade%u koji se u standardnom je#iku
sla%e s malo prijedloga te te%i tomu da se i* se oslo+odi (suprotno od lokativa, koji je
uvijek prijedlo%ni i#ra#).
$okativ u *rvatskome standardnom je#iku dola#i iskljuivo u# prijedloge, a to su na, o,
po, u, koji su ujedno aku#ativni, dok je jedini prijedlog koji dola#i samo s lokativom pri.
1retpostavka je dvoji'e gramatiara dakle, da se prema uvijek sla%e samo s dativom.
.ako s dativom dola#e samo- k, proti, nasuprot, usuprot; s lokativom- pri. $okativu su i
aku#ativu #ajedniki na, o, po, dok se u sla%e s genitivom, aku#ativom i lokativom. 2
dativom i lokativom sla%u se- prema, pram(a).
4adalje, prema s lokativom #nai- polo%aj na suprotnoj strani, uspored+u, okolnost,
kriterij. Dativ i lokativ dva su ra#liita pade%a sa sinkreti#iranim pade%nim nastav'ima.
$okativni su prijedlo#i u, na, o, po, pri, s tim da je samo pri iskljuivo lokativni.
INSTRUMENTAL
2edmi pade%, instrumental, odgovara na pitanje (s) kim i (s) im. a" #+og prijedloga $
($a) esto se grije"i.
S *lagom/$a *lagom
+ITAMO 1romotrimo sljede!u reeni'u- 2vako jutro pije kavu s "lagom.
OD,OVARAMO &e'eni'a pravilno glasi- 2vako jutro pije kau sa "lagom.
1rijedlog $a u instrumentalu upotre+ljavamo kad rijei koje slijede poinju sa $- z- *- .- sa
"tovanjem, sa sun'em, sa #idom, sa "umom, sa %itom, sa %eljom.
6 knji%evnost i puki govor potrvr)uju da se ispred suglasniki* skupina %$- %- $ itd ...
pise $a. 4e!emo napisai s nego samo $a %$om, niti !emo napisati $ %elom, nego samo
$a %elom. 6 ispred skupa ks pi"emo $a/ $a K$enijom.
<
.ako)er, u instrumentalu ne pi"emo $ mnom, nego $a mnom, niti pi"emo $ 0na nego $a
0na1
3rlo esto, kad %elimo popiti jutarnju kavu, ujemo =sa ili +e# "laga> i ne pitamo se "to tu
nije pravilno. 1remda je i je#ik "tedljiv i ne %eli se ponavljati, dva ra#liita prijedloga, $a i
2ez, tra%e ra#liite pade%e, pa imeni'a ne mo%e +iti samo u jednom od nji*.
U#a svaki prijedlog, #+og pravila o slaganju u rodu, +roju i pade%u, tre+a stajati imeni'a u
pade%u koji taj prijedlog tra%i. 2toga valja re!i ovako- elite li kavu sa lagom ili bez
njega (laga)?
3i2liografija/
Gis, Ivana (2010) Dativ i lokativ u suvremenim hrvatskim gramatikama. BA
Matkovi, Maja (2005) Ah, taj hrvatski!. Zagreb.
?