You are on page 1of 104

IMPRESSUM UVODNIK

HVALA GRADU HVARU


NA
Drogi Vica tijete,
ili onako usput vidite ova slova, dokli duperote ovu nau
obilatu Kruvenicu kako ventulu, jerbo van je toko da
van se ne do tit. A ko zna, more bit i da ni ne mogu
jo sad na kroj petega pogodit koje vrime za Tijelova.
More bit i da je zazimilo ili daji, pak brontulote ca ovi
bidni fureti, ca su doli malo gutat, ne moredu iz
E, vrime. Mislin na ovo vrime od meteorologije, ne ono
od leroja (neka nos i ono muci, samo na drugi nocin).
Stalno non je vrime na pamet. Govorimo obo vrimenu.
Kontretomo se je ovako bilo pri ili ni. Koliko je daja pala,
zoc ne pue bura, bit sua. Najdrae non se jidit na
vrime. A pari mi se da oto i ni ba pametno. Zoc se jidit na
ono ca ne moremo prominit? Jo san se zato odluci provat
pomirit s vrimenon. Pak ako je ala lipo, gren
se butat u more. A ako je dor: ispruit noge i protit jo
ona dvo teksta iz Kruvenice ca san hi zadnji put priskoci.
Po buri ucinit neka mi dobro provento mojone.
Je, mi: lipo si odluci, a parvi grintot kad dvo
dana zaredon bude dajilo. I Samo san reka da
provat se pomirit. Ako van je stvarno dodijala vrime i
molit Boga da ga co pri promini, vajalo bi imat ovu toriju
na pamet: U jedno misto svit je empjovo popa da ucini
molitvu za dor jerbo je bila vela sua. I - jerbo to ni bi
oni pop ca bi ni odgovori: Vi molte sad, a jo kad bud
vtajun" - pop je odredi uru kad se molit. Svit se iskupi
prid crikvu. Ma kad hi je pop vidi, okreni se da
Oni su ga poceli fermovat da di da je molit za
dor. On ni je odgovori: Kako vas ni sram, da
it dor, a niko ni dani lumbrelu!"
Stojte ga dobro,
Joko
N
ova Kruvenica", evo, izlazi povodom blagda-
na Tijelova, a nedavno smo slavili i prvu svetu
koja je sigurno, na subjektivnoj razini,
obiljeila barem onih 38 obitelji nae upe koje su imale
pa je red dotaknuti se teme Euharistije.
Tijekom svoje zadnje - kau sinoptici (
Matej, Marko, Luka) - Isus je ispunio o ustano-
vi Euharistije, o u 6. poglavlju Ivano-
vog Isus je, tom zgodom, rekao idovima:
Radite, ali ne za hranu propad?_jivu, nego za hranu koja
ostaje za ivot nju vam dati Sin ... Ja sam
kruh ivota. Tko dolazi k meni, ogladnjeti; tko vjeruje
u mene, oednjeti nikada ... Ja sam kruh ivi koji je s
neba siao. Tko bude jeo od ovoga kruha, ivjet uvijeke.
Kruh koji ja dati tijelo je moje - za ivot svijeta.. Tijelo
je moje jelo istinsko, krv je moja istinsko.. ako ne je-
dete tijela Sina i ne pijete krvi njegove, nemate
ivota u sebi! Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima
3
ivot ija ga uskrisiti upos?_jednji dan ... Tkojede
moje tijelo i pije moj u krv, u meni ostaje i ja u njemu."
Zanimljivo je da Ivan, iako je od svih
najopsenije pisao o zadnjoj (pranj e nogu,
teme o kojima je Isus govorio), ne spominj e ustanovu Eu-
haristije, ali donosi Isusovu poslj ednju parabolu: onu o
trsu (lozi) i lozama Parabola j e, moglo bi se
donesena potpuno izvan konteksta. Nita ne ukazuj e na nju.
Ona se ni u to ne uklapa, npr. u neki Isusov prethodni go-
vor. zadnj a prethodnog poglavlj a jasno
Ustanite" - veli Isus odavde!"
I onda, kao grom iz vedra neba, 'upada' parabola o trsu i lozi.
Duboko sam uvjeren da je to Ivanov doprinos temi Eu-
haristije. Ne spominje, dodue, nj enu ustanovu, ali go-
vori o njezinim Naime, kad je ono govorio sa
idovima i naj avio ustanovu euharistij e (usp. Iv 6), rekao
je i ovo: Tko jede moj e tijelo i pij e moju krv, u meni ostaj e
i ja u njemu. Kao to j e mene poslao ivi Otac i ja ivim
UPNIKOVA BESIDA
po Ocu, tako i onaj koji mene blaguje ivjet po meni. "
Ne govore li ova dva istaknuta dijela Isusove izjave upravo
ono to prispodoba o trsu i lozi? Isus u prispo-
dobi poziva Ostanite u meni i ja u vama. Kao
to loza ne moe donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane
na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni.. Tko ostaje u
meni ija u njemu, taj donosi mnogo roda ... Ako tko ne os-
tane u meni, izbace ga kao lozu i usahne ... Ako ostanete
u meni i moje ako ostanu u vama, to god
iti te i bit vam... Kao to je Otac ?fubio mene tako sam
i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li
moje zapovijedi, ostat u mojoj ?/ubavi; kao to sam ija
zapovijedi Oca svoga te ostajem u [jubavi njegovoi "
Nije teko da je sav naglasak na OSTAJANJU
U ISUSU ili OSTAJANJU U LJUBAVI NJEGOVOJ.
Zato je toliko bitno ostati u njemu"? Jer je to osnovni
preduvjet DA SE BUDE 'RODAN'. .. svaku lozu na
meni koja ne donosi roda Otac-vinogradar odsijeca, a
svaku koja rod donosi da vie roda donese... Kao to
4
loza ne moe donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane
na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni ... Tko ostaje u
meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez
mene ne moete nita. Ovim se proslav[fa Otac moj:
da donosite mnogo roda ... " ' Rodnost' Isusovog
proizlazi iz .. onaj koji mene blaguje ivjet po meni."
mi se da se ovo ivj et po meni" moe shvatiti na
dva tko je tako tij esno povezan s Isusom taj ivi kao
i Isus, Isus mu je model s koj im se idol"
kojega oponaa, tj. po kojem" ivi. Ali moe se shvati-
ti i na kako to, u Boje ime, govori prorok Hoea:
Po meni si rodan plodovima" (Ho 14,9), tj. kao to
ivotni sok koji struj i u trsu proizvodi rodnost loze, tako
i Isusov boanski ivot (milost) duhovnim ilama
i ga na rodnost duhovnim plodovima.
to je rodnost o kojoj Isus govori? Kakav se to rod
od njegovih kau da su rod
kvalitete ivota" koje poblie opisuju dru-
gi NZ tekstovi, kao npr. Plod je pak Duha: ljubav, ra-
/ l P >.I )\ '. \ B r S I I),\
dost, mir, velikodunost, uslunost, dobrota, vjernost,
blagost, uzdrljivost." (Gal 5,22) ili Plod je svjet-
losti svaka dobrota, pravednost i istina" (Ef 5,9).
U biljnom svijetu razlikujemo ukrasno bilje (npr. popularni
'fikusi') od bilja koje uzgajamo radi plodova Isus
nije zamislio kao ukrasno bilje ovoga svijeta,
ali to nipoto ne smeta jednom lijepom broju da
sebe doivljava upravo u ulozi - fikusa. tovie,
su dosta popularne razne neplodne fikus-udruge.
Ponekad se da lijepi broj koji se
zapravo ne do bi ih treba-
lo dovesti, kojim plodovima u njima uroditi. Kad sam
bio (i par godina kasnije) nisam previe
Euharistiju, ali mi je nekako bilo jasno, a i mo-
jim kolegama i kolegicama podjednako, da
u mora uroditi nekim pozitivnim plodovima.
Znali smo da od nas zahtjeva ponaanje
od ,,normalnog" ponaanja. Zato
bismo jedni drugima, kad bismo se
potukli ili rugali, znali dobaciti: ,,Zato se ti
Bolje bi ti bilo da si uzeo list nego hostiju!"
I odrasli ponekad znaju prokomentirati kad neka
odrasla osoba ,Jie oltare" (u lizanje oltara" nekako u pa-
ketu ide i a ne pokazuje dobre plo-
dove koji bi trebali dokazivati korisnost
je da zamjetna u onima
koji se veliku sablazan. Sablanjeni
omalovaavati i izbjegavati Euharistiju (bilo tako
da slaviti misu ili tako da se
to o koji, iz raznih razloga, bjee od
kao vrag od tamjana? Ili spadaju u one sablanjene koji se
onda ,,za dipet" ili su indiferentni prema
tako i premaEuharistiji) iliim-
aju neku drugu ,,bubu"u glavi koja ih dri podalje od
Ako sam nemam razloga sumnjati u poruku Isu-
sove parabole sa zadnje o trsu i lozi. Ako ne sum-
njam u tu poruku vjerujem da se kao jedan oblik
ostvarivanja onoga biti u Isusu", mora odraziti na plod-
nost moga ivota, a ta plodnost nije nikakvo
pobonjatvo, nego zauzeta humanost. Tada mi se
pitanje: koji to normalni koji eli da ga se pre-
pozna kao humanu osobu, moe razborito odbiti iskoristiti
sredstva koja mu njegovo stavlja na raspolagan-
je za daljnji rast u humanosti? Koji to humanist (a k tome
ne bi elio porasti u ,,rodnosti" plodovima kao to
su ljubav, radost, mir, velikodunost, uslunost, dobrota,
vjernost, blagost, uzdrljivost, pravednost i istinoljubivost?
se da istim pogubnim posljedicama
se bez i odgovornosti, kao i ne
se. Jedno i drugo nosi sa sobom krivnju i odgovor-
5
nost (pred Bogom) za zanemarivanje duhovnog rasta,
za prezir Boje milosti koja nas eli rodnijima.
Nae euharistijsko manifestiranje (tijelovska procesija) kao
i slavlje prve svete u euharisti-
jskih slavlja i besplodnog vie nas predstavlja
kao ukrasno bilje (pogodno npr. za ukraavanje 'Bojeg gro-
ba ')nego kao plodne loze. Padaju mi
stihovi jedne Arsenove balade: teta, nepovratna teta".
teta jest, no mora li biti i NEPOVRATNA?
trajno nudi ispravka svih
teta, pa tako i ovih nastalih iz odnosa pre-
ma euharistiji. No, da bi se teta popravila treba k
sebi" kao i ,,rasipni sin" iz poznate Isusove parabole. Bilo
bi bolje kad bismo nekako samovoljno (potaknuti Bojom
doli k sebi", nego da ,,k sebi" budemo privedeni.

OBLJETNICE
25. OBLJETNICA BISKUPSKOG
Pie: IKA I JB
SLOBODANA TAMBUKA
U
prigodi 25. obljetnice biskup-
ske slube biskupa Slobodana
tambuka u petak 9. svibnja
u Katedrali je prigodni pro-
gram kojim je katedralna upa
biskupu tambuku taj srebrni jubilej.
Na programa upnik Mili
pozdravio je biskupa tambuka, mu 25.
obljetnicu biskupske slube. ostalim je re-
kao: Uvijek ste vjerovali da se mogu doseg-
nuti ?fudska srca i potaknuti na 4/elovanje. Kao
upnik ste pokretali upske listove i imali jedan
svoj prepoznatljiv stil. Kao biskup ste
pokrenuli i stalno Prigodnik, poluslubeni
biskupijski vjesnik. Kroz godine svoga biskupstva,
redovito ste i vjernicima vae biskupije
prigodne poruke za i Uskrs. Kao HBK
imali ste priliku pratiti oscilacije hrvatske politike,
biti potpisnikom apela kojima je HBK nas-
to.Jala Hrvate katolike i vlasti
upozoriti na potrebu
stavova u politici i doivjeti
kako
narod sr/ja i u
politici, a vlast, se znatan
dio smatrao katolici-
ma, zavodi narod i odvodi ga i
od i od nacionalnih
korijena bezobzirno
sami sebe. Vaih 25 godina
biskupske slube poklapa se s
razdob[jem koje zovu
tranzictfa, a koja u naim
uvjetima raspad tradi-
cionalnoga morala i tradicion-
alnoga stila ivota, a
da na narod svoje
uglavnom doiv?fava kroz tradi-
cionalne forme u naoj biskupiji
to postupno, ali evidentno
odumiranje religiozne prakse.
6
U HVARSKOJ KATEDRALI
30 TRAV"IJA 1989. POSVECENJE
NOVOGA BISKUPA
ttttttttttt ,++ttttttttt
OBLJETNICE
Posebno vam zahvaljujem to vam nikada nije bilo 'is-
pod sjesti u ispovjedaonicu, u
sluiti svetu misu, zamijeniti nas ako smo odsutni. Svoju,
gotovo slubu, izvravali ste i redovitim vjero-
naukom za srednjokolce, redovitim pripremama
akademija s djecom te slubom u bratovtini
sv. Kria.
U ime upne zajednice grada Hvara, Mili je
biskupu tambuku bijelu tolu s marijanskim motivima,
kao zahvalu za pomaganje kod vjernika i
jer je svoju biskupsku slubu stavio pod Marijinu zatitu.
Predsjednik Bratovtine sv. Kria Mate Riki Novak
je biskupu misnicu s likom sv. dok je u ime
bratovtine sv. Nikole dar njezin potpredsjednik
Proper Redovnice Drube Boje darov-
ale su po rukama s. Zvjezdane biskupu roketu,
dok je Jure biskupu od agave, dar
hvarskih benediktinki. Biskupa su darivali i maestra Klara
i Matko u ime katedralnog zbora Sv. Ce-
cilije. Zbor i band Stvoreni" naizmjence su otpjevali po tri
pjesme. U prigodnom programu nastupio je zbor, a
recitaciju Planite bijeli ognjevi due" Izidora Poljaka iz-
veli su i Marina Ovaj dio progra-
ma pripremile su s. Zvjezdana i Anna
Djeca su biskupa Slobodana darivala ruama.
oduevljenje nastupom djece i mladih, biskup im se ra-
dosno pridruio, ohrabrio ih te darovane rue poloio na
oltar ispod rake sv. Propera. U zahvalnoj je:
koliko ljudski moemo kako bi slava Boja dola do
svakoga Sve na slavu Boju i spasenje ljud-
skih dua. Neka svima dobri Bog zagovorom sv. Propera
kojega slavimo udijeli zdravlje i rast u dobru.
7
Na sam blagdan sv. Propera nakon bog,?slov Mi-
lan je pape Franje biskupu Stambuku
u kojoj, ostaloga, pie: dugo te promatramo
kako djeluje u svojoj zajednici - tebe koji se i sada nepre-
stano trudi da se ovo polje Gospodnje, na kojem je sjeme
izdano posijana, zaodjene jo obilnijim
usjevom. Ureen puninom reda i imenovan
hvarskim biskupom, jo si se prihvatio slube Pa-
stira, svima Kristova i njegove
spasonosne darove. Mnogim se pothvatima vodi briga o
vjernicima i obiteljima. Putnici koji tamo dolaze
kako bi se odmorili i koji putuju na tvoje otoke, pronalaze
u tebi dareljiva djelitelja Spasiteljeva nauka. Ne elimo
preutjeti ni tvoj misionarski rad, ni hrvatske misionare
koji se svake godine zajedno okupljaju s voditeljima
jedan drugome spasonosna iskustva.
Na kraju misnog slavlja generalni vikar mons. Stanko
uputio je u ime biskupijskih biskupu
tambuku: Na se biskup istinski trudio biti upnikom cijele
biskupije. Bio je rado svugdje, po svim upama,
prepoznatljiv kao poseban propovjednik. Posebno se isti-
cao brigom za materijalna dobra mjesne Crkve. U svojih
25 godina biskupske slube posvuda je pruao dobra
savjeta i Biskupu je, zatim, u ime na dar
Gospina slika, rad Petra
Nakon procesije s relikvijama sv. Propera biskup Slo-
bodan je zaelio svojim da ih u njihovu po-
slanju Majka Boja i titi, a vjernike je pozvao da uz
nedjelju Dobroga pastira mole za nova duhovna zvanja.
Uz srebrni jubilej biskupa Slobodana tambuka
Put ile tutem istine iju6avi
Razgovarala Zorka
NDYI HVARSKI BISKUP MONS. SLOBODAN STAMBUK
Za :nolitce t: obr 4'd1t 'l'll".d nl4:.t:'om
ftOt:O<J bUk11pa <irl:cn Jt ht1t1"7J-I t: g. zn:s.
Budi
.
svima
prijatelj,
otac
i brat
U velif:u.utvcuom
koje je okupilo ne
ke hnNlke biMkupjje i oko
S.000 jemika, " katcdr:ctli
n. Rljcpana u Hvaru u uc-
dje]ju lO. trxvnja bii;kupbki
rtd. pri.mio je novi hvf'rskl
bb:kup Slobo.Jou Sto.mbuk.
Kao !Hi. h"'an;li Jib.kup
mom. Su.mbuk ncpoeTednl
je no.sl jcdntk mons.
slina kojl se
nalmn dugulCodiinjHll'
s luf..enja
u miro,lnu.
S
lavljenika srebrnogjubileja, naeg
biskupa Slobodana tambuka zamolili
smo za razgovor za na list.
njegova razmiljanja o tome kako je biti
biskup biskupije, koji su izazovi
bili pred njim, to ga raduje i to ga alosti,
kakva je dananja situacija i jo puno toga.
Kruvenica: Postali ste biskup 1989.g., u vrijeme velikih
drutvenih, povijesnih, i duhovnih promjena i
previranja. Kako je bilo u to vrijeme postati biskupom?
Kako ste se Kakvi su izazovi bili pred Vama?
Biskup Slobodan: Prije odgovora na Vaa pitanja, rado
elim istaknuti da me veseli i zanima svaki broj Kruven-
ice". Mislim da, zbog obilnosti sadraja svatko u svakom
broju moe neto za sebe. Veseli raznolikost!
Na Vae pitanje o danima 1989. kada postadoh Biskup -
vjerujem da imati zaista mnogo materijala,
raznolikog, izazovnog i posebnog. To su bila prijelomna vre-
mena u kojima se svaki dan neto nova i
Vie puta alim to i sam, zbog drugih obveza, nisam vie
pisao na licu mjesta" ili bolje "na licu vremena". O mojim
8











osobnim nisam zaista imao vremena" ni puno
misliti, a jo manje pisati. Bio sam natjeran" biti uz narod,
uz njegove elje, uz nove brige o Crkvi na naim otocima.
Do tada - prije biskupskog drugi su mi
gdje trebam biti i o imam misliti" ... a onda najed-
nom: morao sam neke pojedinosti za druge i
planove nove smilj ati.
25. OBLJETNICA
.......... a ......... .
--------- BISKUPSKOG SLOBODANA TAMBUKA ----------
--:----
k4Ji: s oG'<'
Tih dana, tih godina, se" mlada i nama najdraa
drava - Hrvatska. Na sva usta" se pjevalo Ustani, bane!"
ili Oj ti vilo, vilo Velebita" i druge brojne domoljubne
pjesme koje su iz pepela" zaborava i koje su
hranile" u nama domoljubnost i rodoljubnost. Osobito
mi je drago istaknuti da je u naoj katedrali nakon moga
odjeknula najtraenija" pjesma, pjesma koja je Hr-
vatima vie nego samo pjesma: Lijepa naa Domovino!" ...
K tome, sruen je onaj famomi" Berlinski zid. Biti Hrvat
i biti katolik je biti neto normalno, a novinari su
pisati i o crkvenim i mijenja se,
iako opremo i gotovo stidljivo, odnos prema Bogu, vjeri,
Crkvi, i, dakako, prema biskupima. Uao" je
vjeronauk u kole. U naoj biskupiji to se najprije dogodi-
lo u na otoku u Osnovnoj
koli Supetar i prvo vatreno krtenje" imao je don Jaka
tadanji upnik u
Ja sam nastojao tih dana u svaku osnovnu i srednju
kolu na sva tri otoka. Bili su to prvi susreti u zbornicama s
ravnateljima i nastavnicima. Trebalo je probijati led" i bilo
je, Bogu hvala, dosta uspjeno. Uvijek sam, da bih razbio
neizvjesnost, nastojao istaknuti da je dolo novo vrijeme,
da bismo trebali sruiti" naa nepovjerenja zbog djece
koja su nam povjerena da bismo ih odgojili i za dobre ljude
i, koji to ele, za dobre Neto trebalo je,
u prigodi slubenih posjeta upama, pohoditi i
sredita" - predsjednika. Na svim linijama" mjen-
jao se pristup Crkvi i njezinim slubenicima. Osobito mi se
u upisao" posjet vojarni na otoku Visu ...
9
Kruvenica: Na to ste u ovih 25 godina najponosniji da
ste kao biskup, a to biste, da moete, promijenili?
Biskup Slobodan: t o se ponosa, ako je bilo vre-
mena na to misliti, to su bile nove o kojima sam
prethodno govorio. to bi bilo kad bi bilo", to nema smisla
istraivati".



Kruvenica: Kako ocjenjujete dananje stanje u biskupi-
ji? to se i koliko toga se promijenila u
Biskup Slobodan: Svaki dan se revolucion-
arne promjene. Dananj e stanje ocj enjujem
osobito u usporedbi sa cjelokupnom slikom svijeta i nae
drave. Cijeli svij et sve vie i vie gotovo doslovno postaj e
kao jedno veliko selo". Sve se ispituj e, sve je podvrgnuto
kritici, svatko je pamet an, kada i mali bolje
barataju" kompj utorom od mene i, dakako, i svime to
kompjuter nudi. I nije mi " ispod to pr iznati. A s dru-
ge strane, pozvan sam t om od djeteta navij estiti
Krista i Njegovo li zadatka, zar ne?! A
vic" je u tome - da kompjuter nema duu i ne moe se na
primjer zaljubiti.
Kruvenica: ivimo u biskupiji koja je pros-
torno velika, ali brojem ljudi malena. Povezanost
otocima j e loa zbog trajektnih linija, nedovoljno pozna-
jemo jedni druge. tome, dijelimo i
sudbine. Kako duhovno povezivati i objedinjavati vjernike
na naim otocima, udaljenosti i nepovezanosti?
Kako svladavati duhovne izazove i kako pruiti nadu?
Biskup Slobodan: Kako povezati ono to je samo (!)
morem povezano?! More - slika je ivota: more mimo i uz-
burkano, more ko uje" i more bijesno koje se pini", more
to biserja mnoga krije! " Da, nedovoljna povezanost: to
vodi u smrt naih otoka! Naalost, tome slui i naa ljudska
kojoj nije stalo do onoga tamo".
Ja osobno sanjam vrijeme u kojem svaki dan stanovnik
ili Hvara skoknuti" do Visa i obratno u trajan-
ju najvie sat vremena pa i manje! Sanjam, velim, pa se
probudim i da bih doao s Hvara na potrebna su mi
dva trajekta u trajanju u na jidealnij ih 5 (pet!) sati biti na
putu", a ako elim na Vis - u prosjeku treba 7 do 8 (sedam
do osam!) sati. Toliko mije trajao let od Frankfurta do New
Yorka. Mi smo, naime, bogata drava s bisera -
otoka", a previe siromana da nam je i olta daleka elja!
Kruvenica: Kakav je Va odnos sa gradskim vlastima?
Kako gledate na ovaj grad, sredite nae biskupije? Po
Vaem miljenju, koji su problemi u naem gradu?
Biskup Slobodan: Od 1989. grad Hvar - postao je (i) moj
grad, moje stanite, pa i vana sastojnice moje brinosti.
Naizvana, sve je u prihvatljivom Ja volim ovaj
grad, volim njegove ljude, volim i cijenim njegovu povijest
koju su, uz ostale, pisali" i moja 54 prethodnika-biskupa.
Da li grad voli to ima biskupa, da li voli ono to njegov
biskup cijeni i voli? Naalost, gradu (pripada?) npr. Or-
lana" od koje su oslobodioci" krajem Drugog svjetskog
rata, oslobodili" Crkvu tog prostora. I da bude
jo taj prostor je tadavpretvoren u zatvor i prvi zat-
vorenici bili su - Zalosno, ali istinito! I do dana
dananjega (19. svibnja 2014.) Orlana" nije Crkvi
u Hvaru i biskupu u Hvaru koji je imao Orlanu" kao svoju
biskupsku menzu". K tome, i tzv. dobri vjernici" reagi-
raju s pitanjem: A to to njemu (Biskupu)?" Pa
u uvali Maloj pa ljetnikovac Hanibala -
naslovljen na katedralni zbor u Hvaru. A taj ljetnikovac, ja
luda mislio sam kako bi bilo lijepo i prikladno pretvoriti u
dom za nae stare i prema
za starije i u gradu Hvaru. to mislite
kako se
problemi u gradu, pitate? Ako ih ima - to su na-
jprije neki ljudi koji ne stignu" pristati na to da bi i onaj
10
drugi" trebao imati ona ista prava koja za sebe trai!
problemi": produena riva, koju npr. ne
trajekt iz Vele Luke na a koji nam za Split
ispred nosa", nerij eeno pitanj e oborinskih voda i, to j e
najalosnije, na slavni grad" Hvar nema dom za starije,
samce ..


"
Kruvenica: U svojim propovijedima vrlo
zajednitvo. Kako raditi na zajednitvu u naoj sredini?
Biskup Slobodan: Zajednitvo se ne moe na
prinudni i umjetni Da bi se zajednitvo postiglo i
potreban j e napor svakog naega grada.
Netko da je ivot borba, a ne berba!" Tu borbu"
vodi svatko od nas sa samim sobom se ivjeti sa
25. OBLJETNICA
ttttttt++t tt+ttttt++
--------- BISKUPSKOG SLOBODANA TAMBUKA ----------
....
>\"4 Jf:
svima oko sebe u poeljnom miru, ljubazno i
(onog) drugog i Ujedno, to je borba
za istinu, do koje kao da ponekad nije Nae
smatra da istina ali, to je
najalosnije, istina i te kako mnoge i izbezumljuje.
Put k zajednitvu ide putem istine! A zatim i uzvienim
putem ljubavi!
Oj, budi svoji Ta stvoren jesi
u grudi nosi, brate srce djelo;
Ne kloni duom i da nijesi mlitav,
Put vedra neba dii svoje
Pa doli danci nevo/je i muke,
Pa teko s krvav tebi znoj,
Ti skupi pamet, upri zdrave ruke,
I budi svoji " (A enoa)
t t t t t t t OBUE'ENICE + t t t t t + + t
MDCLXI MMXIV
KOLUDRICE
LUMIN! VJERE U GRADU HVARU
P
roslava 350. obljetnice benediktin-
skog samostana sv. Anton(ja opata
i lvana Krstitelja je blag-
danom sv. Anton(ja, 17. kada je
biskup Slobodan tambuk misnim slavljem
otvorio proslavu. Nastavljena je trodnevni-
com uz spomen bi. Alojz(ja Stepinca, od 7.
do 9. kada su hvarskom samostanu
vjernici svih upa otoka Hvara.
Tim povodom u se mogla razgledati
izloba fotografija stazama po
Svetoj Zemlji ". Na sam spomen bi. Alojz(ja
Stepinca, 1 O. misu u koncelebrac(ji
s vie slavio je biskup Slobodan.
Sredinje slavlj e velikog jubileja samostana bilo je uz dan
sv. Benedikta. slavlja nad vratima samo-
stanskog muzeja podignuta je prigodna zastava. Na sam
dan, 21. oujka, misu u samostanskoj crkvi pred-
vodio je o. Damjan benediktinac s na
otoku Pamanu. U propovijedi se osvrnuo na izniman lik
sveca Ben edikta u povijesti Crkve, koji je ivotom i djelom
uistinu bio blagoslovljen, kako mu i ime (Jat. ben-
edictus-svet). Papa Grgur Veliki rekao je za sv. Benedikta
da je bio Boji, sin pravednika", odnosno svetac,
to da je pripadao Bogu i sluio mu. I mi smo svi
pozvani na svetost, a da bismo to postigli, potrebna nam
je svjetlost na ivotnom putu, a svjetlost je zapravo Bog,
njegova ljubav i njegov pogled koji nam
pomae da ne zalutamo. O. Damjan osvrnuo se na ulogu
i hvarskih benediktinki za Crkvu, za grad Hvar, za
blinje. Istaknuo je da su one poput lumina", svjetiljaka, u
12
MDCLXI
koje samozatajne i vrijedne hvarske koludrice svakodnev-
no ulijevaju ulje svoje rtve, molitve i rada. One su ostavile
rodnu i sve to su imale, kako bi mogle sluiti
Bogu i blinjima. Tajna njihove neprolazne vrijednosti kri-
je se u ivotu, molitvi i radu, koji se u blizini Boga,
u ljubavi koja je istinito sebedarje. propovi-
jed, o. Damjan istaknuo je Isusove Ja sam s vama
do svretka svijeta", te poelio da do tada hvarske benedik-
tinke u Hvaru gore kao lumini", skriveni ispraznog
svijeta, ali otkriveni Bojoj ljubavi, koja nam svima svijetli
na putu ivota.
13
Nakon misnog slavlja u crkvi je odrana akademija u
izvedbi klape Galenik", koju vodi maestro Tomi
Uz izvrsno pjevanje govorili su o ulozi i
benediktinaca u hrvatskoj povijesti, te o utemeljenju samo-
stana i djelovanju hvarskih benediktinki kroz povijest. Za-
tim je, uz zakusku i druenje, otvorena izloba fotografija
iz samostanskog arhiva, koju su benediktinke pripremile u
suradnji s Muzejem hvarske batine, dok je za sam postav
bio zaduen Ivo
U llh u subotu 22. oujka je zahvalno misno
slavlje u samostanskoj crkvi, koje je slavio biskup Slo-
bodan tambuk. On je taj dan ujedno proglasio Danom
ivota u biskupiji se obiljeava uz
svetkovinu Na je majka Ana
Vukas uime svoje zajednice zahvalila Bogu za 350 go-
dina ivota zajednice u gradu Hvaru. Na koncelebriranom
euharistij skom slavlju okupilo se petnaestak
dvadesetak redovnica i veliki broj vjernika. Liturgijska
pjevanje predvodili su iz Jelse pod ravnanjem i
harmonijskom pratnjom maestra Slavka a solist je
bio Dinko Lupi, umirovljeni
HNK-a.
U propovijedi je biskup tambuk istaknuo kako je Isus dao
do znanja svojim da oni nisu izabrali njega, nego
je on izabrao njih da idu i da rod donose, podsjetivi oku-
pljene osobe ivota da su te Isusove i
njima bile prije nego to su se Bogu za-
vjetovati. S ponosom i napomenuo je kako je na
Hvarske biskupije bilo vie mjesta na kojima su
boravili benediktinci i benediktinke koji su obiljeili pov-
ijest biskupije, kao to su benediktinke obiljeile povijest
grada Hvara. je jubilej svim hvarskim benedik-
tinkama poimenice, a ima ih deset, te ih zamolio da iza sebe
ostave dobre tragove za 350 godina. I
drage moje sestre i u UNESCO. elio bih
da vas cijeli svijet prepoznaje ne samo po nego
u prvom redu po vjernosti Bogu. Bog vas blagoslovio,
nastavite biti dobre te po svojoj vjeri vjeru
dragog nam naroda koji s ljubavlju prati ovaj va sveti
je biskup tambuk.
U prinosu darova, uz hostije, vino i vodu, benediktinke su
na oltar donijele svoju te veliku s napisanim
brojem 350. Pred oltarom je bio aranman s imenima svih
poznatih redovnica ovog samostana.
Na kraju mise zbor izveo je recital ne okli-
jevaj !", te pjesme Ne boj se!" i sam slijediti
Krista", uz harmonijsku pratnju studentice aka-
demije u Splitu Anne i potporu Marite
7. r. O Hvar.
I nakon ove mise u muzeju je bila prigodna zakuska uz
razgledanja izlobe. redovnike i re-
dovnice te svoje uzvanike sestre benediktinke su
u restoranu Dela". U sklopu slavlja velike obljet-
nice hvarskog benediktinskog samostana se i izla-
zak prigodne monografije. e )l
'//:")
\'o'o
14
100
Pie: Zorka
D
ana 5. travnja 1914. g. katedralni upnik
Antun upisao je na latinskom
jeziku u hvarskoj matici krtenih novo
ime: Simeona (ima) Dominika-
Menega i Katarine rod. s Palmiane,
22. oujka iste godine. U tom trenutku
nikome nije bilo na kraju pameti da mala
Simeona - imeta preivjeti sve tadanje poten-
cijalno pogubne bolesti i epidemije, Prvi svjetski
rat koji je buknuo dva mjeseca nakon njezinog
krtenja, onaj krvaviji i grozniji koji je uslije-
dio - Drugi, brojne drutvene i povijesne prom-
jene koje su u ili manjoj mjeri prohujale,
okrznule ili nepovratno promijenile lice naeg
mjesta i svijeta. Nitko nije mogao zamisliti da
cijeli Hvar 23. oujka 2014. g. radosno i emotiv-
no slaviti cijelo ivota nae tete imete.
15
Misu u Katedrali predvodio je biskup Slobodan, koji je
kratku biografiju slavljenice i zaelio joj svako
dobro. Nakon mise, pred brojnom publikom je Gradska
glazba odsvirala nekoliko prigodnih pjesama, a teti imeti
je buket za
obitelj i prijatelje bio je u hotelu Park".

Kratka biografija tete imete govori
djetinjstvo je provela na Palmiani, zavrila je
tri nepuna razreda osnovne kole, u mladosti je
pomagala kao manualni radnik na izgradnji hote-
la Madeira (nikad dovrenu zamiljenom obliku,
na njegovom mjestu sada je hotel Adriana). Uda-
la se 1935. g. za Propera i rodila troje
djece: Stanku (1936.), Jureta (1940.) i Katicu
(1947.). Cijeli ivotje marljivo radila, skromno
se hranila, a njezin sin Jure da je bila vrlo
principijelna majka. Od mladih dana, tj. 80-
ak godina, nosi istu frizuru - skupljenu kosu na
potiljku. S navrenih 75 godina otputovala je u
Rim i u Lurd, a sve do prole godine pomagala
je u berbi maslina: bez ikakvih se sag-
injala i kupila masline s tla. Zna se sluiti banko-
matom. No, starost svoje: u listopadu prole
godine je pala i od tada vie ne ide svaki dan u
crkvu. Ipak, za svoj okrugli s nekom
je uspjela u Katedralu,
gdje je bila okruena brojnom obitelji: svojom
djecom, est unuka, sedamnaest praunuka, dva
prapraunuka i mnogim drugima.
Naoj teti imeti jo jednom prvih sto
godina i elimo joj obilje Bojeg blagoslova.
Neka strpljivo i mimo provodi dane vlastitog no-
vog
V
PlflNINflRSKI KRIZNI
U
subotu 29. oujka odranje plani-
narski krini put u organizaciji
povjerenstva za mlade Hvarsko-
biskupije. 250 s
otoka Hvara, i iz Splita sudjelovalo
je u cjelodnevnom krinom putu koji je
odran pod geslom Tvoja milost pronala
me praznih ruku i ispunila me", to je bila i
himna ovog susreta.
PUI /-1Vf1RSK
17
BISKUPIJ
Stariji i mladi izmjenjivali su se u noenju kria, a
20 kilometara dug krini put predvodio je Toni
upnik Supetra i Miraca i dekan o.
koji je razmiljanja o postajama krinog puta uklo-
pio u svakodnevne ivotne situacije. Prva postaja bila
je upna crkva sv. Spiridiona u mjestu Sv. Nedija na
junoj strani otoka Hvara. Put je zatim slijedio do pilje
iznad mjesta - nekadanjem augustinskom samostanu,
gdje je Stanko generalni vikar Hvarske
biskupije, odrao prvu katehezu na ovom krinom
putu. su se uspeli preko strmog kamenjara
do zavjetne kapelice Gospe od Zdravlja na visoravni
nedaleko najvieg hvarskog vrha Sv. Nikole (628m), te
se uputili do i uz usputne
postaje krinog puta - ispod samog Vrha,
petu pred kapelom sv. Kria u Gozdu, estu uz ka-
pelu na predjelu Otra Olova, sedmu
na Bilom Ratcu kod kapele sv. Benedikta te osmu pred
crkvom Bezgrenog u Uz svaku
postaju mladi bend iz Slavonskog Broda otpjevao
je himnu ovog krinog puta. Nakon pauze za
u upnoj crkvi sv. Marije Magdalene u iz-
moljena je deveta postaja, a potom je hvarski upnik
don Mili odrao jo jednu katehezu. Put je
nastavljen kroz Vrbanj do Vrbaske uz postaje
- 10. kapela sv. Liberata kod Vrbanja, 11. i 12. u Vr-
banju - crkve Presvetog Srca Isusova i sv. Kuzme i
Damjana, 13. i 14. u Vrbaskoj - crkva sv. Petra i crkva-
Gospe od Milosti.
Vrbaska je odabrana kao zavrna postaja zbog 400.
obljetnice sv. Kria, malenog drvenog
raspela koje je 1614.g. proplakala zbog nesuglasica u
mjestu. U upnoj crkvi sv. Lovre odrana je sv. misa
koju je predvodio biskup Slobodan tambuk u kon-
celebraciji s ostalim sa Hvara i U
propovijedi je pozvao sve sudionike, a posebno mlade,
neka u svim ivotnim situacijama vjeru kojoj
pripadaju, neka uvijek vjeruju u Boju ljubav i neka ne
budu putnici bez karte.
Na kraju je zahvalio svim sudionicima, organizatori-
ma, svima koji su primili mjetanima Sv.
Nedije, Vrbanja i Vrbaske koji su pripremili
hranu i i svima koji su se potrudili da krini put
dostojanstveno, u molitvi i u najboljem redu.
Izrazio je elju da se ova pobonost nastavi
godine na otoku Visu.
Dravno natjecanje iz vjeronauka u ibeniku
Pie: don Mili
Nakon osrednje ozbiljnih priprema za natje-
canje iz vjeronauka naa se ekipa proetala
kroz kolsku (Hvar) i biskupijsku (Trilj)
razinu natjecanja. Kaem proetala se"
jer su bile jedina srednjokolska ekipa koja
je predstavljala Hvarsku biskupiju pa nisu
mogle ne u zavrnicu. Rezultat postig-
nut na toj razini natjecanja otkrio je slabe
pripreme pa su djevojke nakon tog
iskustva neto malo revni-
je prionule pripremama za zavrnicu. Bilo
je jasno da je prvo mjesto nedostian san,
ali su gajile nadu da bi mogle upasti
prvih pet ekipa koje imaju ansu natjecati se
za prva tri mjesta (to je dovoljno za jedno
lijepo nagradno putovanje).
N
o, unaprijed smo se pripremili i za ono utjeno
Vano je sudjelovati" ili, kako to na
ovakvim natjecanjima, Svi ste vi pobjednici .. . "
Dogovoreno je da nema naknadnog aljenja ako se ne uspi-
je prve tri ekipe. Svjesno su (iz razloga)
uloile manje truda u pripremu pa su bile svjesne da
to ima svoju cijenu. Nismo na gubitku. Kroz pripreme smo
se druili, razgovarali (i ne samo o putovali na natje-
canja. Neka nam onda i finalno natjecanje u ibeniku bude
jedno lijepo iskustvo zajednitva.
19
HFPOR'f'A7A
ttttt+tttttttttttttttttt
Amfiteatar s
novogradnjom
Finalna razina (dravnog) natjecaaja je bila planirana za
2.-4. travnja. smo se kopna to ranije
da imamo cijeli dan za obilazak. Krenuli smo sa Hvara
u 5.30 preko Starog Grada i krenuli prema Nacionalnom
parku Krka. Vrijeme je bilo idealno i sve nam se nekako
posloila. Preko Drnia spustili smo se u kanjon Krke te se
fratarskim brodom odvezli u obilazak samo-
stana na Visovcu. Uivali smo u predivnom ambi-
jentu plavetnila Krke, zelenila bujnog raslinja na
kulturnog blaga izloenog u samostanskom muzeju, el-
ementima sakralnog prostora koji te pozivaju na sabranost i
susret sa Stvoriteljem sve te ljepote, a u vrtu samostana smo
susretali zelene guter e to su se izleavali na suncu, jan-
jad, paunove i rascvjetane Jedan paun je iskoristio
priliku i pred nam a izv eo ou kao daj e manekenka na m od-
noj pisti. novacima u samostanu (jer samostan slui
kao novicijat) djevojke su prepomale kolegu sa jednog od
prolih natjecanja kad je bio ekipe iz Sinja.
Od Visovca smo produili na Raki slap i u etnji po pri-
rodi te u odmoru na pontonu proveli oko sat vre-
mena. Na katu jedne od vodenica restaurirana je stara
seoska kuhinja sa ognjitem i opremom pa su djevojke u
njoj spontano izvele ou koji im je nadahnula glad. Preko
mosta nad Rakim slapom na drugu stranu i
produismo za Kistanje. U sjeni velebne nove
crkve sv. Nikole (koju podigoe katolici sa Kosova - Jan-
jevci i drugi) kratko se zaustavismo radi okrepe iz oblinje
samoposluge, pa pored pravoslavnog hrama skliznusmo
ponovo u kanjon Krke do manastira sv. Mihaila
- manastira Krka. kroz masivni portal ogradnog
zida u vanjsko dvorite manastira te provedosmo neko vri-
jeme u obilasku dostupnih prostora, a da nismo susreli ive
due. Napokon j e j edan monah, vjerojatno naim
glasnim komentarima, otvorio neka vrata u klaus-
tru (ovo mi je prvi put da sam bio u nekom pravoslavnom
samostanu pa nemam nita o nj ihovoj arhitekturi, ali ovdje
se vidi da je to bio samostan arhitekture. I
zvonik to jasno i odmjerio nas kao da
smo nepozvani gosti. Pitao sam ga za katakombe koje smo
vidjeli na letku nacionalnog parka pa mi je rekao da su za
obilazak otvorene samo u sezoni. U vanjskom
dvoritu je i velika novija zgrada pravoslavne bogoslovije.
U Kistanju se raspitasmo kako do Bumuma, ostataka starog
rimskog logora i oblinjeg amfiteatra. Put nas je nanio prvo
na amfiteatar. Amfiteatar je bio impozantan, a restauracija
djeluje kao da j e novogradnja u gabaritima starog amfite-
atra. Tek se na snimkama iz zraka koje se mogu na in-
ternetu vidi to je postojalo prije restauracije. I oko amfite-
atra se vide neki zidovi, vjerojatno je sve to bilo dio logora.
Do ostataka upravne zgrade logora (vojarne) nismo htjeli
jer je bila sredina popodneva, a namj era nam je bila,
prije odlaska u hotel, posjetiti i Skradinske bukove. I tako,
ponovno preko Kistanja, odasmo za Skradin pa iz Skra-
20
p
c
46
Zagreb
56
dina na Skradinske bukove. U velikoj brzini
famoznim ambijentom proetim obiljem vode u huke
slapova te krenusmo na smjetaj.
Nakon lutanja hotel nas je
ostavila bez daha. Djevojke su bile prezado-
voljne smjetajem u sobama. Poslije smo odvezli
autobusima u prostore osnovne kole u bivoj vo-
jarni Mandalina". Saznali smo daje Vlada RH ibenskoj
biskupiji ustupila 39.000 metara u bivoj vojarni
Bribirskih knezova za potrebe kolskog centra
i osnovne kole, a zauzvrat se ibenska biskupija odrekla
u korist RH svih nacionaliziranih nekretnina koje joj nisu
mogle biti U blizini kole, na trampljenom terenu
je i memorijalna kapela 113. ibenske brigade. U
dvorani kole okupilo se osamnaest srednjokolskih ekipa
i sedamnaest osnovnokolskih ekipa iz cijele Hrvatske, te
jedna gost-ekipa iz Bosne i Hercegovine sa svojim men-
torima. Tema ovogodinjeg natjecanja je bila
Crkva i znanost - doprinosi i odnosi".

Nuni dio ceremonije otvaranja natjecanja su (dosadni)
pozdravni govori. Izmijenie se razni govornici, da bi, na
kraju, s nekoliko natjecanje otvorio ibenski biskup
Ante Ivas, nam svima blagoslov pape Franje s ko-
jim se susreo prije par dana u Rimu. Slijedio je zanimljiviji
dio: kulturni program to ga priredie Nastupila
je enska klapa Skradinke, djeca iz Brat
D E F G H
ll5T
60 46 56,00
60 60 48 55,50
56 56 54 55,50
45 57 60 5400
52 36 S4 4 ,50
sunce i iz osnovne kole, te etno udruga Petrovo
Polje iz se dio rasplesao na Thompsonove
Gene kamene", podigavi dvoranu na noge. Djevojke se
nakon programa vratie u hotel, aja sam, u pratnji katedral-
nog upnika, kolege Kree Matee, na spa-
vanje u bive ibensko sjemenite.
3. 4. ujutro se u kolskom centru radi
prvog dijela natjecanja (pismeni ispit). Njihov
rad na testovima popratih molitvom u memorijalnoj ka-
peli. Po zavrenom ispitu o rezultatima. Vidim
da su zadovoljne, imaju da su dosta dobro
ispunile testove. Autobusi nas u hotel, a na molu
ispod hotela brod iz Vodica i vozi nas u
Luku na otoku u obilazak memorijalnog cen-
tra Fausta poznatog srednjovjekovnog klerika-
znanstvenika. S posebnostima izlobenog prostora i nepo-
21
J
V
I> I > IYT' '7 A
znatim detaljima Faustova ivota upoznaje nas kustosica
Ivana Odlazimo i do upske samostanske)
crkve u kojoj je grob, o nam govori upnik
Boo kember. Povratak u Solaris na Djevojke
odoe na brzinsko ponavljanje aja u obilazak pirat-
ske plae i oblinjeg eko-sela. nas drugi dio natje-
canja. Bodovi se dobivaju na brzini slaganja slike - puz-
zlama te na odgovora na 10 pitanja koja su otisnuta
na pozadini slike. Slika koju je trebalo sloiti bio je portret
Nakon
uspjeno obavljenog posla autobusima u obila-
zak ibenika. Prva namjena meniju crkve sv. Franje koja
je ujedno nacionalno svetite sv. Nikole S blic-
samostana upoznaje nas fra Nikola-Mate
odredite samostanska crkva sv. Lovre u kojoj je
grob slubenice Boje Majke Klare Zadnja meta:
samostan s. benediktinki. sestra je dobrom
dugo okupirala panju prisutnih, a zatim
na brzinu obilazimo njihov muzej. urimo u katedralu sv.
Jakova na euharistijsko slavlje koje u koncelebraciji sa
nekoliko prisutnih predvoditi mons. Ante Ivas.
Misu je glazbeno animirao zbor upe Drni uz svirku
tamburakog orkestra Krsto Odak" iz Drnia pod
vodstvom svoje profesorice glazbe. Nakon mise sam s
Kreom otiao na a djevojke kau da je u hotelu
bio tulum".
Doao sam u hotel na S nestrpljenjem se
objava rezultata prije zavrnog kruga natjecanja. Uslijedit
eliminacija. Ostaje u utrci samo pet ekipa koje se bore
za prva tri mjesta. Stvar se otegla zbog problema.
Nismo bili sami na natjecanju. Paralelno se odvijalo i natje-
canje rezultati. Neizmjerna radost:
ulazimo u finale i to Nakon vremena za rjeavanje
eventualnih albi krug natjecanja - Milijunak.
22
Naoj ekipi nije bilo teko mjesto. Dok je
ibenska klapa Bonaca" pjevala neke svoje hitove, sa za-
dovoljstvom smo se pridruili poznatim pjesmama, a nae
su djevojke svojim performansom podigle dvoranu. Mladi
animatori ibenske biskupije uvjerljivo su odigrali nama u
Hvaru poznati glazbeno-scenski komad Kunje mladih"
Pave i ekipa su ga izvodili pred katedralom, a i pred
natjecateljima kad je u Hvaru bilo natjecanje iz vjeronau-
ka). Slijedi proglaenje pobjednika i dodjela priznanja. Sve
nas najvie zanima (ma, zapravo priapnuli su nam ra-
nije) kamo se putuje na nagradno putovanje. Tajnica NKU-
a slubeno idemo u Rim.
Eto nas onda i u Kruvenici sa novom reportaom.
V
HERCEGOVACl<A TURNEJA
l<ATEDRALNOG ZBORA
Piu: Katia Dawnay i Miko
U mjesecu svibnju, koji je na poseban
Blaenoj Djevici Mariji, hvar-
ski Katedralni zbor Sv. Cecilije posjetio je
svetite Kraljice mira u Nakon
dugog planiranja smo otili na
gostovanje. Posljednji smo put bili prije vie
godina u Kostreni i Rijeci, kada je biskup
Slobodan slavio misu u trsatskom svetitu.
Nastup se dogovorio naoj
orguljaici Jasni rodom iz Kiselja-
ka, koja je glazbu zavrila u Mostaru, a
svirala je u tamonjoj crkvi. Na
put smo krenuli u subotu, 3. svibnja, trebalo
nas je biti vie, ali to je - tu je, skupilo nas
se 26.
P
utem nas je pratila kia. Posjetili smo eko-selo u
a smjestili smo se u pansionu Sanje i
Milenka U 18h imali smo provu u crkvi.
Zbor je misno slavlj e. Smjestili smo se
u pjevalitu, a u crkvu se nije moglo ni od mnotva
Fascinantan je prizor vidjeti to mnotvo u i
ispred crkve s kiobranima i kabanicama. Uz oltar smo iz-
brojili oko 80 iz raznih zemalja. Svaki zbora
na poseban je doivio lj epotu molitve i zajednitva
23
REPORTAA
koja milijune u to malo
mjesto. Na kraju mise su nas predstavili i zahvalili nam.
Misu je prenosio Radio Marija. Primili smo i pohvale.
Bogu hvala. Kasnije, tijekom javio nam se Giorgio
iz Padove: Sluao sam vas preko interneta. Bilo je
Bravo!" Valja spomenuti da su nakon mise
zbora posjetili Brdo ukazanja, to je ostavilo pose-
ban i neizbrisiv trag svakome tko se po kinoj uputio
prema tom svetom mjestu.
Sutradan smo tijekom nae male turneje pos-
jetili i grad Mostar, gdje smo svojim pjevanjem
sveto misno slavlje u crkvi Sv. Petra i Pav-
la, sjeditu provincije. U upi je prva sveta
misa je u 9.30, a zavrila u 10.15h. Crkva je
bila prepuna, upnik nas je predstavio, zahvalio nam i poz-
vao nas da opet Nakon. mise zbora su imali
priliku vidjeti kulturne i povij cisne znamenitosti po kojima
je Mostar poznat u svijetu, prvenstveno Stari
most. Vratili smo se dolinom Neretve preko
era, Drvenika i u Hvar. je u autobusu pala
o novom putovanju. Neka Bog do!
V
REPORTAZA
25
<P[odovi
Pie: don Ivica Huljev
ivimo u vrijeme koje je obiljeeno vladavinom
liberalnog kapitalizma i sve
znanja na robu kojom se stjecanja
kapitala. U liberalnom kapitalizmu s hrvatskim
ima mnogo toga to je
prelo prag drutvenih promjena 90-ih godina i
nastavilo opstojati na preruen sa strem-
ljenjima koja su usvojena u vrijeme partijske
podobnosti. Dakako, ima i onoga to je bilo sas-
tavnim dijelom mentaliteta dva svjetska
rata te se u stilu moglo prepoznati
90-ih godina i u dananjim frazama kao nesklad
s vremenom. Na odgoju drutva - a to je izrazito
zahtjevno - nije se radilo primjerenim sredst-
vima. Samokritika i nuno prokazivanje lanog
komoditeta, kao jedno od sredstava u
odgoju drutva, nisu se poticali na primjeren
Uostalom, jo nitko nije jasno i argu-
mentirano kazao to su nai strateki ciljevi i to
bi trebalo poduzeti da se osjeti kako smo preli
prag zrelijeg drutva.
N
ajbolje se to vidi po netrpeljivosti prema kriti-
kama koje su od 90-ih naovamo izmjenjivali
tabori i njihovi barj aktari. Etiketiranja
i prozivanja na povrnim osnovama dijelom su hranjeni
borbenom i ideolokom retorikom koja nij e oblikovala
stav otvorenosti i dijaloke kulture, se svodila na
prema protivniku i njegovu taboru. Glad za
jakim s mesijanskim prepoznatlji-
va je odlika nezrelih plemenskih mentaliteta u kojima
je lake borbenu raspoloivost ocmjivanjem pro-
tivnika, negoli uklanjati crne mrlje u vlastitim redovima.
I nije to neto novo to nisu vidjeli narataji naih
predaka. Doista moemo da dijelom beremo trule
26

,....

t
A-.
" ( /.
/A 1usr
.r Yr-\ BECAUSEYOU FEEL
.
0
LIKE IT JUST BECAUSEYOU
" FEEL LIKE IT JUST BECAUSEYOU
)
FEEL LIKE IT JUST BECAUSEYOU FEEL
LIKE IT JUST BECAUSEYOU FEEL LIKE
!t IT JUST BECAUSEYOU FEEL UKE IT
;11:1 JUST BECAUSEYOU
-< FEEL LIKE IT JUST JUST
TO Z BECAUSEYOU FEEL LIKE IT
N S?-o C'J JUST BECAUSE YOU


f,.v, l"oqo,o
c ,... V
plodove zloporabe u drutvenim odnosima. Sve je
to porastom divljeg individualizma u kojem se
i ne da bi mogla postojati istina.
Stavie, izgleda da je to nepotrebno, jer se ionako moe
ivjeti s nekom svojom istinom u drutvu
koje vie vrednuje puko miljenje, a ne stavove i racion-
alna obrazloenja.
Kojim smjerom?
Uostalom, moe li se govoriti o argumentima
ukoliko se ratio koji, pored brojnih -
moe spoznati vlastita spoznajna i biti otvor-
en za viak smisla" kojeg sam ne moe Pored
tog i takvog krajolika oblikovanog zloporabom
moglo bi se na dugo i iroko govoriti o medijskoj
manipulaciji U hrvatskom medijskom prostom
nedostaje duhovnosti koja da se pojedi-
nac susretne sa samim sobom, da sa smanjenim uplivom
predrasuda pristupa drugomu i njeguje drutvenu odgo-
vornost na razini lokalnih Tu izgleda
da je retorika medijskih sadraja posluila uspavljivanju
naroda i reklamiranju toplih obloga umjesto opravdanih
kirurkih zahvata. Umjesto sa zbiljom pred
se odvijala lutkarska predstava s
glasovima skrivenih lica kako bi lutke to uspjenije za-
bavile publiku. Koliko ova slika odgovara stvarnosti,
neka svatko prosudi iz svog kuta gledita. Da je tomu
tako najbolje se vidi kad se ljudi pojava-
ma i postupcima. Zato ovo spominjati? Odgovor
na ovo pitanje lei u da je i nadalje
sredstvo kojim odgovorni, ali i ljudi na svim razinama,
posebno intelektualci, mogu da se unese vise
svjetla u drutvene odnose, da se oblikuju senzibiliteti
koji nastojati da se javno izgovorenoj dade
dostojanstvo. Nastojanje oko pravednijeg drutva
bez nastojanja oko iskrenih koje otrjenjuju i unose
potreban nemir savjesti. To jo ne da je time sve
rijeeno, ali se bez preispitivanja pristupa ne
moe napredovati.
U naim okvirima - a okviri su tek pojanjenje
da smo na druge - potrebno je da se kroz
izreknu najvanija pitanja otoka i
njegovih itelja. Kad je o ivotu na otoku, onda je
nuno da se to prije prepozna kojim bi smjerom trebalo
usmjeriti drutvene snage, kako se mentalitet ne
bi podredio mehanizmima servisa te se pukim
rastom kupovne hipnotizirala njegove itelje. Ovo,
razumije se, predstavlja temu za sebe. Pritom ne bi
smjele zamagljivati stvarno stanje i uklanjati pogled od
promaaja koji su Zato nema drugoga puta
od puta racionalne argumentacije, ma koliko to izgledalo
neostvarivo u naim Drutvena zrelost
nije ukoliko se trai suradnja s istomiljenicima.
Istina, snoljivost prema nije po sebi do-
voljna. Potrebno je mnogo vie. Tu se otvara prostor ne-
odgodive odgovornosti za rast zrelijeg drutva.
Dakako, odgovornost za zrelije drutvo
je samo ukoliko vjera postane dijelom osobnog uvjer-
enja koje ne tei za svjetovnom Na je
prevana da se trude oko sklada i djela kako
nas djela ne bi prokazala kao ljude koji licemjerno koriste

27
Crkva s mirisom
naftaline
Problemi s kojima se Crkva na Zapadu su go-
dinama naa svakodnevica u Hrvatskoj. Pritom je vano
da se problemima posebno svakodnevno ota-
panje modela vjerovanja i pripadanja Crkvi,
posebno kod djece i mladih. je getoizacija s
partijskim mehanizmom usporila priliv zapadnih utjecaja,
to j e nakratko odgodilo sekularizacijske procese koje su
nai susjedi odavno ali je i oblikovala neto
nama svojstveno, bez se pristup naim prostorima ne
moe misliti. o nekim konkretnim pastoral-
nim i manjku zrele vjere biskup Kratzl kae:
se da je glavni razlog taj to je sve to se vjere
zapelo u cipelama'." Da je stanje danas osjetno
vidi se po sve zamorenosti koja
se na Zapadu javila 70-ih godina, ali i velikom nepovjer-
enju prema koncilskom licu Crkve. Kao u
drntvima, tako se i kod nas posljednjih desetak godina,
posebno kod i njihovih pobornika
vjernicima, javlja retrogradni poriv za Crkvom s mirisom
naftaline. Vidljivo je to po jakim feudalnim i birokratskim
crtama u dranju prema upljanima, stilu
i temama koje su primjerenije pretkoncilskoj
Crkvi, baroknom kostimiranju itd. Pritom ne vide da nije
Koncil proizveo sekularizaciju, je 60-ih godina u
drutvu j edan dugotrajan i nuan proces odnosa
Crkve prema sekularizaciji na koji je nedvojbeno
vjerniji
Broj zvanja opada, a i tamo gdje ih u
sadanjem trenutku izdano ima, ne da su ta zvanja
suvremena u smislu da se kandidati
pozvanima graditi crkvene zajednice s ljudima dananjeg
mentaliteta, podmetnuti i se s neuspjehom,
i kao trajnim obiljejem suvreme-
nog pastorala. biti dijaspora i manjina.
Oduevljenje za poziv iz obnove au-
t01itarnog modela slube koje je u prolosti
dmtvo dodijelilo te ga s drutvenim prom-
jenama ogolilo.
Glede ovih tema j e vidljivo da se ovdje kobnim poka-
zuje oslabljeno poznavanje prolosti i odnos prema njoj,
to nam se obija o glavu u potezima koji pokazuju nera-
zumijevanje mentaliteta i povijesnih lutanja. U svakom
se vremenu polog vjere moe dublje shvatiti, to jo ne
da time dobiti zrele koji su svjesni
krsnog poslanja i imaju ar. Istinu nadasve treba
uvidjeti., a iskrenim uvidom dolazimo do da
nas bombardiraju oblici relativizma. Jedno je
sigurno: nije ih zaustaviti. osudom i podizanjem
brana. Oni su nam izazov da uvidimo vlastita zatajenja
Isusove i prepoznamo kamo nas Boji Duh alje u
sadanjem trenutku.
to nam Boji Duh govori u tihoj apostaziji i
kritici Crkve? Valja se u ovom trenutku posebno pokre-
nuti snagom Boje koja pokazuje da
j e obnova osobne vjere i
duhovnih i intelektualnih snaga u Crkvi. Bez toga - a
nadasve bez stvarnoga stanja - nije
u susret rjeavanju koje nas Je li
Crkva vjerna modernom - pita se Toma Halik
u tekstu koji da se razmatra gotovo kao sveto-
pisamski ulomak. se da Halikov odgovor najbolje
usmjerava naa traenja. Halik kae: Ne vjemjem u put
unatrag, nostalgiju tradicionalista, niti u neko 'naprijed'
u smislu konformizma linijama modernosti.
Ako dobro razumijem ono to 'Duh Sveti (danas) govori
crkvama', onda se taj 'zagovornik' (parakletos) zauzima
za put u dubinu, za (kenozis) i sazrijevanje."
Taj put u dubinu je nedvojbeno zahtjevan i nije daleko od
Isusove logike uskoga puta i malog broja onih koji njime
prolaze. Zato j e nedvojbeno potrebno oduevljenj e za
ono u Bojoj Tek tom snagom crkveni
govor - makar medijima ne bio zanimljiv - nedvojbe-
no u oblikovanju savjesti koja biti otvorena
Bojem glasu. Boja nas opominje da kojom
se Crkva svojim i svim ljudima dobre
volje mora biti iz molitve, poniznosti i
28
;.,.,_ r /M.._ '1 /t:MV.
,;:. l1""' - \ s' .....,.\ . P,. s.
BITNA SU DOBRA DJELA
Pie: s. M. Metilda OSB
B
ogu hvala, novi kumovi i kume jo
uvijek se javljaju. Prole godine bilo
je 80 a ako Bog da, s novom
kolskom godinom bit ih i vie. Ima onih koji
zaista imaju za sirotinju. Oni koji imaju
vie teko daju.
Postoji koja govori o tome: Jedan imao tri sina
i tri nevjeste, j er tada nij e bilo neenj a kao danas. On je
bio gazda u i novac je uvijek stajao kod njega. Kad
se razbolio i uvidio da se mora seliti s ovoga svijeta, onda
je nevjesti sina, koju je najvie volio, rekao:
"Molim te, kad umrem, stavi mi u lijes pod glavu moj
jastuk:" Ona je kako joj je rekao. Nakon sprovoda
pitali su starij eg brataje li mu otac rekao gdje je novac. Kad
je odgovorio da ne zna, pitali su drugu dvojicu. Nisu ni oni
znali. Pitali su nevjeste. je rekla da ju je nj ezi n
svekar zamolio neka mu nakon to ga stave u lijes stavi
jastuk pod glavu. Tada su posumnjali da je moda novac
odnio sa sobom u jastuku. Kad su otvorili grob, vidjeli su
pokojnika gdje lei na trbuhu i dri jastuk zubima i rukama.
Kako kae Job:
Gol iz krila gol se i vratiti". Na dru-
gi svijet se nose samo dobra djela.Na misionar fra Ilija
kojeg naa upa pomae, u posjet domo-
vini, a i Hvaru. davno se otac llij a javio i zahvaljuje
svim kumovima i kumama. Slijedi njegovo pismo zahvale.
Potovana Sestro Matilda, dragi Kumovi i Kume.. nai
Otoka Hvara
Gospodin Vam dao MIR
Ovog puta, za nau Zajednicu, posluit se nadah-
nutim i mislima Pape Franje: Prvobitno i ono
to je najvanije u ljudskom ivotu jest 'Vjera ljubav(ju
djelotvorna '(Gal 5,6). Djelo (jubaviprema blinjemu to je
najsavrenije vanjsko nutarnje Milosti Duha ...
Milosti koja se u djelotvornoj Vjeri po djelima
"(GE.37)
Ovim da smo primili Vau za nau
Misiju Ngengere i Kimbulu, Biskupija Butembo-Beni, DR.
Kongo, za kolovanje i siromanih
Prema izvatku iz koji nam j e stigao upravo
03. 2. 2014. Vafo u iznosu od 1.094 Eura stavljen
j e na na u Bruxellesu, dana 13. I. 2014. Mi smo
nadopunili va popis prema Vaoj zamolbi, ako
smo j e dobro razumjeli. Popis vam dostavljam u privitku
i smo uplatili dva za svu djecu koja su na
popisu.
Pravo bogatstvo, Veli Papa Franjo, jest Boja Lj ubav podi-
jeljena sa Ta ljubav koj a dolazi od Boga da j e
mi dijelimo i da se pomaemo. Tko
ivi to iskustvo ne boji se smrti, te prima Mir srca.
Uz bratski pozdrav, se u Vae molitve, za Vas
moli obilje Bojeg Blagoslova, odani i zahvalni
Fra llija misionar
Ngengere, 4.2.2014.
30
REMEK
NEPONOV
Sve to nas okruuje, cijeli svemir govori o
svome Stvoritelju. Nije potrebno dale-
ko, dovoljno je pogledati oko sebe, svoje
tijelo i se nalazimo pred Misterijem.
Razmiljajmo o tome se znanstvenim
podacima.
O
d davnina sain,Jtlnju o stroju koji bi se
pokretao sam od sebe i uvijek radio. Samo ljudska
(i ivotinjska) tijelalftaju takav motor, a to je srce.
Srce je jedna od p(impa na svijetu. je ake
(dugo 1 Ocm, iroko 280g), a daje ivot
i obavlja veliki je pumpa od cilindra, zapra-
vo dvije koje nisu spojene. Ne-
prestano tjera krv lcltoz tijelo, dnevno kucne 100 000 puta
i prenese 10- 12 000 litara krvi. Svojim kucanjem dnevno
izvrava rad jednak dizanju tereta od 75kg na brdo visoko
300 metara. Dva bi srca svojom snagom mogla voziti ka-
mion oko svijeta dvije godine. Svaki pojedini otkucaj radi
samo s 1/375 KS. Svakim stiskanjem lijeve i desne klijetke
DJELO
G UMJETNIKA
Pie: J oko Maras
izbati 0,6 dcl krvi . Odrasli ima pet litara krvi i srce
mlin kuca 75 puta u minuti (za usporedbu, slonu
25 puta, miu 700 puta). Srce se ne umara, a ipak iza sva-
kog otkucaja odmara 1/6 sekunde, to da se dnevno
odmara 6 sati. Kroz ile (ukupne duine 560 OOOkm - 1/3
promjera) tjera krv brzinom 30cm/sek. Crvena
boja krvi od crvenih krvnih zrnaca, velikih tek j ed-
nu i pol milimetra (0,0015 mm). Kada bismo ta
zrnca krvi odraslog sloili j edno na drugo, stup bi
bio visok 40 000 km, upravo koliki je opseg ekvatora. Kada
bismo poslagali zrnca j edno uz drugo na plohu, dobili bis-
mo sag 3500 m 2. Sadravao bi 25 bilijuna zrnaca.
Postoji li takva tvornica u svijetu koja moe toliko proiz-
voditi? Kada bi krvne stanice naputale na vrpci
kotanu modinu kao to automobili izlaze iz tvornice, ta
bi se vrpca trebala kretati brzinom od 250 km/h. Ljudi koji
ive u planinama imaju mnogo vie krvnih zrnaca. Dva
bilijuna krvnih zrnaca stalno se nalazi u i primaju
kisik. Krv sadri 3 grama eljeza i bez ta tri grama bis-
mo umrli. Krv se stalno troi i obnavlj a, tako da kotana
modina u 20 dana proizvede novih 25 bilijuna crvenih
krvnih zrnaca.
RAZMIUANJA
Svima Hvaranima, svakom zdravom
bih da to vie puta da krv, jer tim humanim spaava
ivote, a u pomae i samome sebi. Tim
obnavlja i vlastitu krv.
Ljudski mozak je vrlo komplicirana telefonska centrala
(gotovo kao centrala u Londonu, sa 10 mil. stanovnika).
je svjetska biblioteka, u koju se zapisuje sve to
je vidio, pomislio, Nije tei od l 450g,
a sadri oko 10 milijardi (neurona) kojima
struji potrebna bioloka struja 111 O volti. Ta struja
prolazi stanicama brzinom od 250km/h. Kad bi
nekakav div leao preko kontinenta, tako da mu
je glava na Aljasci, a noge u moru kod Ognjene zemlje na
krajnjem jugu June Amerike, i kad bi morski pas zagrizao
njegove noge u ponedjeljak ujutro, vijest bi stigla u njegov
mozak tek u srijedu Kad bi mozak dao nalog nozi
neka digne noge iz mora, ta bi vijest stigla tek tri dana kas-
nije!
U mozgu djeluje mnogo vrsta valova, ovis-
no o dobu dana, funkcioniranju organizma, naim
raspoloenjima i sl. Najdragocjenija je modana kora,
gdje se na jednom cm kvadratnom nalazi 1 milijun
(ganglija). Otkriveni su dijelovi povrine mozga gdje su
centri za gledanje, govor, kretanje, Mozak se
istrauje no znanstvenici jo nisu otkrili sve nje-
gove puk koristi samo mali dio mozga,
a dio spava zimski san.
Divimo se hramovima, egipatskim piramidama,
asirskim vrtovima i mnogim graditeljst-
va, no u naim kostima se nalazi vie nego u svim
svij eta. ima 206 kostiju, to je 15%
tjelesne teine. Vrlo su zanimljivo lubanj a kao
kupola, kraljenica kao gipki lanac, rebra i udovi vit-
koj tv tornja ... No niti jedna ne raste
kao nae kosti. Zamislite: malo dij ete sa svojim kostima
malenom autu Fiat 50". Zamislite da taj auto za jed-
nu godinu naraste u puno auto. A dijete sa svoj ih 206
kostiju, posve odijeljenih, raste i svaka kost raste u istom
omjeru do 27. godine. Nema takvog u arhitekturi i
tehnici! Kosti su kao kovano eljezo i mogu pod-
nijeti 30 puta teinu od stvarne koju podnese
tijelo. Zato su tako
Satkane su s odmjerenim kotanim potpornj ima.
Iznutra su uplje, jer je takva cij ev od napunjene.
Uarimo li kost, izgorj et stanice, a ostat okosnica,
armirana struktura. Bedrena j e kost Moe pod-
nijeti teinu od l 800kg bez da se slomi. Kosti su spremite
kalcija i fosfora. Ujedno su i laboratoriji, tvornice crvenih
i bijelih krvnih zrnaca. Kosti se samo kada puknu.
Nakon mnogo prohuj alih jo uvij ek ih nalazimo
pod zemljom, u ledenjacima ... su neunitive!
Kako je velik i silan umjetnik koj i j e sve to - ljud-
sko tijelo od 47 litara vode, 20 kg ugljika, 1,5
kg vapna, 2 ake kuhinj ske soli, 100 grama sumpora, fos-
fora za izradu 500 kutija igica, elj eza koliko se nalazi u
tri srednje 11 grama aluminija i j o nekoliko
elemenata. Od toga je, naime, kemijski sastavlj eno tij elo
odraslog tekog 70 kg.
Hvala Ti, neponovlj ivi Boe, neponovljivi
32
naeg lista - Katija Dawnay, nositeljica Liste za ponos mist a
Razgovarala: Urednitvo
P
rije godinu dana je na lokalnim iz-
borima izabran novi
i usto se promijenila struktura
Gradskog Tada se pojavila nova
opcija u mjestu - Lista za ponos
mista, koja je izborila tri mjesta.
Razgovarali smo s predsjednicom Liste,
ujedno i GV-a o tome to su
u posljednjih godinu dana, kako
vide aktualnu gradsku situaciju, o odnosu
sa grada i
drugim zanimljivim stvarima.
Kruvenica: Lista za ponos mista je novost u hvarskom
ivotu. Predstavili ste se kao opcija,
(j. niste stranka u smislu Koje
su prednosti, a koji su nedostaci te Je li lake
qfelovati bez polaganja vrhu stranke
ili to ima svoje
K.Z.D.: Vidimo samo prednosti u da nismo
stranka, nezavisna opcij a. To j e
prvenstveno u djelovanj a koje nije uvjetovano ni-
kakvom stegom i eliminira iska-
zivanja stava koji nije u cijelosti sukladan naem progra-
mu i stavu nas kao pojedinaca. Nas je u LZPM okupila
idej a da upravo opcija kao snaga
koju ne motivira karijera moe donijeti svjeinu u
usmjerenom djelovanju prema javnom interesu,
dobru grada i bez pogodovanj a osobnim,
33
RAZGOVOR S POVODOM
ili partikularnom interesu. Nedostatke u naem
funkcioniranja ne vidim, moramo raditi i
truditi se dvostruko vie, jer nemamo nikakvu
logistiku ili potporu. Nedostataka ipak ima na
drugim razinama gdje, na alost, postoji svojevrsno nera-
zumijevanje ovakvog pristupa i bavljenja politikom.
,,Nudimo
pristup politici''
Kruvenica: Prolo je gotovo godina dana od izbora.
Koliki napredak je ostvaren u realizacyi Vaih planova
za promjene u gradu Hvaru i kako ocjenjujete sadanju
klimu?
K.Z.D: Mi smo nezavisna opcija u koja tri
od trinaest Bez obzira to smo samo troje, uspjeli
smo potaknuti neke pozitivne inicijative i prijedloge.
Istaknula bih uspjenu tematsku sjednicu o planiran-
ju i organiziranju sezone 2014. Navest samo
najvanije ideje, koje patro-
liranje uniformiranih redara, bolju kontrolu buke i prim-
jerenije odlaganje otpada restorana, zabranu konzumiranj a
alkohola na javnim povr inama, svih pristupa
gradu i zelenih povrina, prij evoza po-
jedinih dijelova grada, t e koordinaciju zaj ednica
na cijelom ot oku. Na alost, nisu sve vijesti dobre. Neke od
naih vrlo dobrih inicij ativa nisu je na
prijedlog financiranja iz EU fondova s dnevnog r eda, na
vrlo bez presedana, kao i prijedlog stvaran-
ja tzv. Kulturnog Mi smatramo kako je financiranj e
iz EU fondova koju moramo zgrabiti
jer mnogo je vanih hvarskih projekata i programa koji bi se
mogli na taj financirati, za Grad i okolna sela. Nadam
se kako razum prevladati i da se uskoro osnovati odj el
koji se baviti samo ovim pitanjem. j e pit anj e
li se dobri prij edlozi koji su izglasani i realizirati! Ono
to iri dio javnosti ne je da i
imaju vrlo uloge. j e zakonodavno
tijelo, ono moe predlagati odluke i davati pre-
poruke ili postavljat i relevantna pitanja
Ali samo ih moe provodit i, jer samo on ima
izvrnu vlast. je okolnost t o nema zakonskih
sankcija u da on ne provodi odluke ali svaki
moe biti smijenjen na kraju svake godine
34
RAZGOVOR S POVODOM
njegovog mandata ako ne prihvati njegov prijedlog
U LZPM se trudimo biti odgovorni i dosljedni
programu kojeg smo ponudili na izborima. Javnost in-
formiramo o svojim inicijativama putem drutvenih medi-
ja, postavljanjem obavijesti na gradskoj oglasnoj i
godinjim izravnim susretom s na skupu.
Kruvenica: Kakav je odnos LZPM s novoizabranim
Kako, po Vaem milJenju,
vodi grad?
K.Z.D: U drugom krugu izbora LZPM je podrala izbor
Rina U tadanjoj konstelaciji
snaga to je bilo jedino pravo rjeenje, ukoliko smo eljeli
promjene. Nakon izbora, model kojem smo se
nadali nije ispunio naa i mi smo ostali tri neza-
visna koji ni u jednom trenutku nisu odstupili
od svoga programa i svojih programskih Kako
prije sjednica u sklopu priprema, nema ozbiljnih
dogovora, s imamo uredan
slubeni odnos, kroz instituciju pitanja". Na
sjednicama postavljamo relevantna pitanja koja
smatramo bitnim za Grad i uvijek argumentirano sudjelu-
jemo u raspravama. Iako predlaemo Dnevnog reda
koje bi pridonijele kvalitetnijem razvoju zajednice,
ne dobivamo podrku od a to se nje-
govih prijedloga, glasujemo za one koje smatramo dobri-
ma, a odbacujemo one koji to, po naem miljenju, nisu.
O tome kako vodi grad, vam vie
nakon ove sezone. Sam
je za sve manjkavosti prologodinj e sezone
govorio: Ovo nije moja sezona da
se ista sprema puno unaprijed). Dogodine je
moj a" na organizaciju ovogodinje
sezone). Strpimo se, dakle, i vidimo kako
protjecati lj eto 2014., za dublj u prosudbu i
analizu.
Kruvenica: venerandaje gradu.
Kakvi su planovi za koritenje Venerande
u 2014. i kakve planove imate za bo!Je
koritenje povijesnih kao to su
Arsenal ili Fortica?
K.Z.D.: O Venerandi se raspravlj alo na
vie sjednica je da
taj obj ect treba vratiti pod upravu Grada
te ga koristiti za kulturne a ne
imajmiti strani. Bar ne zasad i ne u
cjelini. ima zadatak obnoviti
Venerandu i dovesti je u stanje da se moe
koristiti. nakon to su prethodni
zakupci objekt unitili, na alost do danas
nije proveo odluku Nadalj e, suprotno ranij oj od-
luci on je predloio da se Veneranda da u zakup.
Prijedlog je odbijen glasova Plan je da se
tri spomenika Veneranda - Fortica - Arsenal
kazalite), poveu u jedinstven trokut. Grad mora iskoris-
titi da godinje 100,000 turista posjeti Forticu. To
je nevjerojatan broj lj udi koje imamo priliku usmjeriti na
druge spomenike kulture. Predloili smo putanje kratkog
filma u svakom od ta tri kapitalna gradska objekta, post-
avljanje vie dalekozora na Fortici, primjerene odore za
osoblje, postavljanje izlobi u Arsenalu, vanj sko
Arsenala kako bi se na tako vanu
privukla panja, posjete Venerandi s tijekom
dana, a za ovu sezonu dogovorena da se neka od
Hvarskih ljetnih priredbi premjeste
u Venerandu. Znamenitosti treba predstaviti na zanimljiv
moraju imati moraju biti i pogodne
za posjete obitelji i djece. Kad posjetitelji budu ure-
dovima ili kad budu moral rezervirati kartu unaprijed, onda
znati da smo uspjeli. Osim kulture i spomenika pos-
toji dovoljno preduvjeta za kongresni turizam, osmiljenu
kulinarsku ponudu, zdravstveni turizam
blagoj klimi i zraka) te za sportska (na-
kon to se provedu nuna ulaganj a) . Uz dobro planiranje
mogla bi se ostvariti popunjenost tijekom godine.
35
RAZGOVOR S POVODOM
,,Moramo se
ograditi od 'kulture
tulumarenja'''
Kruvenica: Ultra Europe se opet odrati na Hvaru
na vrhuncu sezone, a iz marketinga organizatora se
da se, suprotnim tvrdnjama
u medijima, odrati Yacht Week. to mislite o
odnosu Grada prema kulturi tulumarenja" i kakav ul;je-
caj GVima na takve
K.Z.D: Ultra Europe (kao koncept) prisutan je na Hva-
ru svaki dan tijekom ljeta, tako da je to samo jedan u niz
koji se nude. Smatram da se grad mora
ograditi od takve kulture tulumarenja"
i stvoriti uravnoteenu ponudu. Ovaj stav nije
usmjeren protiv mladih, naprotiv, mladih trebamo i vie,
trebamo mlade koji dati dodanu vrijednost gradu, a ne
mu duu loim ponaanjem. odravanje
festivala, partijanerski te klubovi ne predstavl-
jaju problem ako se potuje zakon. Vano je da se drugi
gosti ili lokalno stanovnitvo ne ugroeno ili pod
opsadom zbog bezakonja u gradu. To pitanje se mora hitno
rjeavati, grad mora ostati i uredan i rano ujutro i
danju, brda oko kontejnera ili ljudi koji se izleavaju
pijani po javnim povrinama nisu ugodne scene ni jednom
prolamiku. to se Yacht Week,
se formalno sloio da ga treba preseliti izvan grada, pa se
nadamo da odrati svoju Ono to je najvanije od
svega jest da Grad mora promovirati i one sadraje
i po kojima smo jedinstveni u svijetu, a ne se
vezivati, pridavati vanost, ili davati platformu prolamim
manifestacijama i koji su nam strani, jer njima
je svejedno gdje se nalaze, dok god dobro
Kruvenica: da ste opcija, moete li
nam svoj dojam u kolikoj su mjeri Hvari Hvarani
zbilja Na bismo svi kao zajednica trebali
raditi i truditi se da (p)ostanemo u pravom smislu

K.Z.D: Teko je na to pitanje odgovoriti generalno. Ono
to svakako ne smijemo zanemariti jest da postoji veliki broj
ljudi koji upranjava svoja prava i vri
dunosti. No, na alost, nemamo svi jednake prioritete, niti
jednako vrijednosni sustav. Ono na perma-
nentno trebamo raditi jest edukacij a i podizanje drutvene
svijesti. Kroz civilnu udrugu Dignitea, sam predsjed-
nica, na tome cilj ano nastoj imo radit i, na nivou Grada, ali
i cijelog otoka Hvara. Vano je da ljudi razumiju da smo
mi sami Grad i da smo mi otok, da se nita promi-
jeniti na bolje dok svaki pojedini od nas ne da svoj obol,
bilo javnim, ali i konstruktivnim promilj anjem
ili drutvenim angamanom, odgovornim ponaanjem,
ispred svog praga". Ovo nisu popu-
larne izjave, ali ni mi nismo populisti, pa j e dobro ovo
javno. Mlade moramo to j e demokracija i vladavina
prava, ekologija, identitet. Oni moraju osjetiti to biti
aktivan, ali i odgovoran drutva na svim
moraju razvijati socijalne i komunikacijske vjetine, krea-
tivnost, pa i duh, ako je to smjer kojim
Cjeloivotno i usavravanj e u suvremenom svi-
jetu je praksa, koju je korisno slijediti.
Kruvenica: Kada biste mogli ostvariti jednu inicijativu
tijekom svojeg mandata u koja bi to bila i zato?
K.Z.D: Teko j e samo jednu, jer Grad ima puno
vanih polja djelovanja, stoga nabrojit nekoliko bit-
nih. Voljela bih uspostaviti promotivni program za Hvar
kao cjelinu, u smislu kulturne destinacije, s otvaranjem
za gastronomski, kongresni, zdravstveni i
turizam, te razne aktivnosti i koja bi
ispunila kalendar tijekom cij ele godine. Tenja j e mnogih
dobro ivjeti od turizma, ali vano j e da se paralelno sa
tim stvaraju za kvalitetnij i ivot lokalnih
stanovnika, osobito osiguravanjem plana kvalitetnije brige
za starije, dom umirovljenika, osiguravanjem
boljih obrazovnih i zapoljavanj a
mladih (EU fondovi kroz ulaganja u projekte). Hvar ima
bezbroj samo ih treba razviti i promovirati na
strateki ispravan u svrhu odgovornog
i odrivog razvoj a.
Hvar, grad i otok, su opstali i pol, ne zato
to su se vezivali uz prolame "jeftine" sadraj e, nego zato,
jer su isticali svoju jedinstvenost (bilo povij esno-batinsku,
klimatoloku ili prirodnu itd). Nadam
se da biti dovoljno mudrosti da se tragom toga i nastavi.
36
Pie: Darislav
raspravu na tematskoj sjedn-
ici Gradskog o turizmu, sam
da i potrebu
da se neto mijenja, potrebu za
novim, boljim i Konkretno,
iz tih rasprava je da se trae prom-
jene koje prelaze granice puke analize
protekle sezone i pripreme za
Potrebne su promjene koje zadiru
u temeljna pitanja daljnjeg razvitka turiz-
ma na ovom kako su to dobro
primijetili neki od sudionika rasprave
na sjednici a sublimirala
udruga Dignitea, kroz stavove svojih
o turizma na ovom

sav trud, napore i sve to


je vezano uz ovu temu koja je potom
usvajanjem analize protekle
sezone i dokumentom pripreme za
s operativnim planom (rokovi i izvritelji), drim da
je ovakav odnos prema turizmu, koji se ponavlja iz
godine u godinu i gdje vide neka i
poboljanja, samo kozmetika" koja nas ne moe izves-
ti na pravi put koji u turizmu mora postojati kao vizija i
stremljenje prema boljem i kvalitetnijem-odgovornom
turizmu.
ivimo u vremenu u kojem slavimo 145 godina bav-
ljenja turizmom, vremenu ulaska u EU, i napokon,
vremenu kada Hrvatska velike nade polae u turizam,
koji nas nedvojbeno i u roku moe iz
nepovoljne ekonomske situacije. U tim okolnostima ne
moemo se, niti smijemo ponaati kao do sada, odnos-
no i dalje samo analizirati proteklu i pripremati
sezonu", moramo ono bez tu-
rizam Hvara ne moe opstati kao glavna poluga razvo-
37
TURIZAM
ja: pristupiti izradi strategije, koju su zasigurno imali i
nai preci kada su daleke 1868. g. osnivali
drutvo.
Ulaskom u EU nali smo se na tritu se ponuda te-
melji na ekonomskim pravilima liberalnog kapitalizma,
koji nam moe - ako ne budemo imali vlastite strate-
gije i vizije - nametnuti svoje ideje, a to je u osnovi
masovni turizam. Takav turizam poznaje samo zakone
profita, a ne prepoznaje vrijednosti lokalne sredine,
ponude i kulture. To je turizam koji
je pokazao negativne posljedice izgradnjom masovnih
kapaciteta koji su devastirali destinacija,
to je posebno vidljivo u priobalnim Italije,
panjolske i
Iako strategija porijekla) ratnu
vjetinu, odnosno, nauku o rata, pojam strate-
gije u turizmu u ulozi je nauke i vjetine i or-
ganizacije turizma. A kako je stanje u turizmu takvo
kakvo je, ova strategija je u sutini i rata" za
bolji i kvalitetniji turizam.
je planirati razvoj bez postojanja
strategije gospodarskog razvoja. Smatram da bi strate-
gija razvoja turizma trebala biti integralni dio jedinst-
vene strategije gospodarskog razvoja i iz nje proizlaziti.
Strategija je neophodan polazni dokument kod svakog
planiranja, stoga predlaem da se za izradu koristi
ustaljena metodologija:
1. i analiza stanja
2. ciljeva
3. Utvrditi kriterije za postizanje ciljeva
4. Izrada nacrta prijedloga strategije
5. (okrugli stolovi struka profila)
i javna rasprava
6. prijedlog Strategije
7. Usvajanje Strategije - donoenje odluke na
Gradskom
Poto je najvanije utvrditi ciljeve, naveo bih tri koja
su, po mom miljenju, za razvoj turizma na
naem
1. Otok Hvar je marka (brand) koja
neto u svijetu turizma, to da bi jedino
na otok, koji je uostalom i proglaen jednim od
10 najljepih otoka na svijetu, na svjetskom iz-
birljivom tritu mogao ponuditi mo-
zaik ponude, kompara-
tivne prednosti pojedinih
2. U tom mozaiku grad Hvar trebao bi biti nositelj
koji bi svoju ponudu temeljio na tradicionalnim
vrijednostima, to bi i nuno profiliranje
ponude (kultura, zdravstvo, kongresi i sl. ), dok bi
druga otoka preuzela ostale segmente
ponude za koje imaju komparativne prednosti.
Na ovaj grad Hvar mogao bi se osloboditi
sadanjeg nesnoljivog pritiska po kojemu mora
udovoljiti neartikuliranoj i prevelikoj potranji ko-
joj i koja negativno na kvalitetu
turizma.
3. Ova dva cilja nedvojbeno pozitivno utjecati na
cilj: produetak sezone i na ostala
godinja doba. Ovako strukturirana
ponuda taj cilj izvjesnim i ostvarivim.
Cilj kaj i je vaan za razvoj t urizma j e
raspolaganj a prostorom kao osnovnim resursom
razvoja, koj i se moe ostvariti izradom
i donoenjem jedinstvenog Prostornog plana otoka
Hvara. plan bi zasigurno racionali zirao ne-
odgovornu i neplansku potronju prostora, kojoj ide u
prilog sadanje separatno planiranje prostornog razvoj a
na jedinica lokalne samouprave.
To pretpostavlja, da sa na ovim osnovama animiraju i
ostale jedinice lokalne samouprave (Stari Grad, Jelsa
i kojima prethodi izrada dokume-
nata razvoja, koj i bi, ako na
razmiljaju o razvoju, prihvatili j edinstveni
koncepta razvoj a otoka. Zadatak animacije i koordi-
nacije subjekata razvoja otoka Hvara treba-
la bi biti trajna zajednice grada Hvara
kao nositelja izrade Strategije, koja bi zapravo gradu
Hvaru skladan i dostojan razvoj turizma.
to se kriterija za ostvarivanje ciljeva za koje se
opredijelimo u razvoju turi zma nuno j e pridravati se
principa odrivog razvoja i odgovornog turizma.
Kao se da ni na razini drave
nemamo suvislu strategiju razvoja turizma, i da bi up-
ravo ovakve i inicijative sa lokalne razine mo-
gle pridonijeti da se i na nivou drave donese
Strategija kao sinteza prijedloga i planova lokalne i
regionalne razine, koja uvaavati po-
jedinih - regij a i osigurati primj enu modela
interaktivnog planiranja.
38
Jedna od referentnih civilizacijske
osvijetenosti jest i odnos prema vlas-
titoj kulturnoj batini, posebice vrijed-
nom koje svojom
arhitektonskom ili gabaritima,
poloajnoj promiljenosti ili pak ingenioznoj
svrhovitosti trajno o ideja i
ljudi svojega vremena. Moja, dodue
i djelomice povrna misaona inventura
stanja naeg nije mi pruila ba
rezultate.
O
bjekti u vlasnitvu i upravljanju Crkvene zajednice
su funkcionalni i dobivaju panju,
oni pod Muzejom hvarske batine tako-tako, dok je
pogled na objekte u vlasnitvu Grada Hvara
dovoljan za daje neto trulo u dravi Danskoj".
U gradskoj vlai i otpada strop, a sva-
ko malo na klimavim zdimi" poneka arulja
zbog loe instalacije. Zidine Fmtice uredno buseni
Pie: J oko Rosso
kapara, nije teko da je loe odravana i
nefunkcionalna, a nedavno postavljanje kioska
na ulazu u objekt (bez obzira na opravdavanje) predstavlja
reviju kulturnog Bezidejnost u promiljanju konk-
retnije i trajnije uporabe dovrenog Arsenala,
nedovrena rekonstrukcija gornjeg kata sa Kazalitem ili
devastirana Veneranda nakon to je njome prohujao posljed-
nji zakupnik, jasni su pokazatelji da je nuna promjena
pristupa u upravljanju, uporabi i financiranju odravanja
ovih objekata.
9avna uJfanova
Tematska sjednica hvarskog Gradskog odrana u
travnju trebala je iznjedriti nekakva efikasnija rjeenja,
no osim cjelovitog prijedloga jednog zainteresiranog
nije se vie ba puno toga
Ukratko, ranije i u drugim mjestima primijen-
jena tjeenja, su i inkorporirana u prijedlog
39
ROSSUUA
osnivanja hvarske Javne ustanove za upravljanje (man-
agement) u kulturi. Ideja govori o objedinjavanju upravl-
janja prvenstveno nad Forticom, Arsenalom i Venerandom
(potonja bi se organizirala kao muzejska-izlobeni pros-
tor sa dnevnom naplatom ulamica, priredbama
i koncertima te ljetnim kinom ... ), stvaranju jedinstvenog
hvarskog proizvoda (cjelovitog ili
obilaska), olakanom idejno-realizatorskom
koordinacijom koja bi ovim
udahnula poneto i potpuniji ivot te dodala finan-
cijski efekt, ne njihov primami status. Oko
dva milijuna kuna, koliko Fortica uprihodi na godinjoj
razini, daje dobru osnovu za razmiljanje kako bi pametno
organizirani Veneranda i Arsenal mogli uprihoditi barem
jo toliki imos. Takva suma bi bila vie nego dostatna za
pokrivanje osnovnih trokova poslovanja javne ustanove,
programsko-razvojnih trokova te potrebne investicije u
odravanje tih objekata.
I za jo neto.
Stvorila bi se financijska osnova za povratak Muzeja hvar-
ske batine pod upravu Grada (u sadanjim odnosima
snaga upanija ima 51 %, a Grad 49%), to bi u
potpuno vlastito raspolaganje svojim kulturnim
dobrima te njihova uporaba po vlastitom Kao
pravni subjekt, ustanova bi i mogla odigrati ulogu
u nepovratnih sredstava iz EU fondova nami-
jenjenih za kulturne batine te projekata
vezanih za autohtonu kulturu.
To su prednosti, a nedostaci?
1<reafivnosij_e
prohfema
Ova parafraza latinske izreke (Repetitio est mater studio-
rum) se uklapa u kontekst ove Elem, od 13
Gradskog podrku predloenoj ideji os-
nivanja javne ustanove daje njih otprilike 1/4, isto toliko
ih smatra da je dovoljno jednog djelatnika pridodati grad-
skom za kulturu. Kada se ovome pridrui od-
bijanje od strane 3/4 da se u Hvaru prebogatom
formira Kulturno (po zakonu obvemo za
gradove, a u manjim stvar vlastitog izbora), postavlja
se pitanje - nismo li se malo pogubili na partijanerskom
putu u svijetlu
Zar kreativniji pristup prijedlogu uspostave sustava
u pojedinim segmentima grada, pa i da nema od-
like savrenosti, ne zasluuj e ozbiljnij e razmatranj e i
promiljanje? Ili se svaka nova ideja smatra
mira u bari sa dovoljnim i trenutnom situacijom zado-
voljnim brojem krokodila, ili je pak dublji ulazak u razradu
mentalni napor za koj i pojedinci smatraju da nisu izabrani
ili Komentari ili obrazloenja prilikom odbijanj a
su bili kratki i jezgroviti, tipa Ne slaemo se", Odbij amo
jer smatramo da bi se javna ustanova osnovala za
uhljebljivanje" ili Moemo o tome govor iti u
kada se svi objekti dovre".
Kako ova tura obrazloenj a?
Kada se objekti dovre ... " predstavlja vrhunac
jer ne postoji cjelovit plan koji bi definirao
njihovu dovrenost" i potrebne radove, niti rokovi koji
bi odredili barem priblian vremenski okvir. Nije li uh-
ljebljivanje" zapravo nastala kao rezultat nevolj kosti, nes-
posobnosti, neznanja ili loe namjere onih kojima j e posao
interesa (i novaca), kroz kontrolu rada raznih
ravnatelja, direktora, voditelja, nad-
zornih odbora ... i koji bi za to trebali odgovarati
Uhljebljivanje" u argonu stvaranj e
radno i financijski neproduktivnog upos-
lenja na koje se neopravdano troe sredstva
preferentne kadrove iz nekih vlastitih redova.
No je li to u prijedloga javne ustanove zaista tako?
Prijedlog sadri stavljanje u gospodarsku funkciju objekata
koji do sada nisu ili su donosili zanemariva malo (npr. Ar-
senal), ili pak tretman Venerande koja bi donosila
nemjerljiva vie od dosadanjeg zakupa (500 godinj e),
pa i od svjee predloenog zakupa od 20.000 na god-
mu.
Dakle, radi se o kreativnom pristupu koritenj u i stvaranju
nove financijske vrij ednosti pa nema govora o
grijanju stolice" na radnom mjestu i isplate
iz gradskog Osim toga, kada smo mi kao grad
posljednji put potaknuli otvaranje ili otvorili neko novo
radno mjesto za mladi i visokokolovani kadar?
Kakvu im poruku alj emo, pogotovo onima sklonim
studiranju, prvenstveno povij esti umjetnosti, filozofiji,
managementu ... a potom i ostalima? Ostanite tamo gdje ste,
jer posla za vas u Hvaru nema, osim ako rentati neki
prostor, tand, apartmane ili
40
I
plan za anje Venerande
1
u zakup nije
proao za dlaku" jer je, od potrebnih sedam, za njega glas-
ovalo Itjih est, to je skoro pa polovica svih
Moe li se iz ovoga odgovor na pitanje kojim je
zavrio prethodni pasus?
Jesu li grad i gradski prostori pogodni za davanje
u zakup jer, kako se dalo iz diskusija na
Hvar nema pametnih ljudi koji su kadri svoje znanje i
sposobnost iskazati u istinskom i opravdavanju
svoje u poslovima za interes i korist, su to u
stanju za svoj privatni profit?
Da, mogao bih se sa ovim sloiti ako se, primjerice, u
Venerande razmilja prvenstveno u ugostiteljskom
smislu, no ako se drimo slova donesene odluke o njenoj
prvenstveno kulturnoj namjeni - onda svakako ne. Ako
se u njoj dnevno organizira sa
naplatom ulaznica (primjerice, o Venerandi, stalni
postav Ivana jedna od najstarijih meteorolokih
postaja... itd.), iskustva Fortice govore da se potrebe tu-
rista odnose na konzumaciju pakirane vode, sok ili poneku
kavu. se odnosi i na eventualne koncerte,
priredbe ili pak kino projekcije, pa ostaje nejasno kakvu
funkciju u ovom kontekstu imaju pizzeria ili caffe bar koji
su navedeni u prijedlogu zakupa.
A i kakav onda zakup? Zakup prodaje ulaznica za
objekt kulturne namjene? Ili je u pozadini kon-
cepcija?
2'.0
djelatnostima ne 1 prilagodljivi
kao poduzetnici, pa bi se trebali usmjeriti na stvarattje uvje-
ta i okvira za njihovo poslovanje i razvoj. No, prema mom
skromnom razmiljanju, ove kulturne djelatnosti koje bi
trebale biti odraz Hvara i o kojima govorim u okviru prijed-
loga osnivanja javne ustanove, ba i nisu materijal za rent-
anje. Slaba utemeljenost argumenata pri odbijanju stvaran-
ja sustava jedinstvene uprave s jedne, te sklonost rentanju
s druge strane, moda ukazuje na jedan prikriveni problem.
Moda je davanje u zakup jednostavno skidanje vlastite
odgovornosti i eliminiranja potrebe za razmiljanjem kako
ovaj grad boljim.
Boljim u smislu ravnotee
i profitno orijentiranih tenji pri-
vatnih poduzetnika i potreba grada kao zajednice koja
njeguje i titi vlastite vrijednosti. Boljim i u
smislu prihoda, jer cijena zakupa je u stvari procijenjena
poslovna vrijednost objekta umanjena za vlastiti nerad,
nezainteresiranost ili neinventivnost.
Krenemo li putem rentanja filozofijom pri-
vatnik to moe bolje" i je striktno i konze-
kventno, moda sutra na red kole,
Komunalno .. .jer se sekirati oko izbora ravnatelja,
direktora, nadzora poslovanja, sistematizacije radnih mjes-
ta ... damo lijepo u zakup, kao grad platimo ono to nam
je zakonska obveza - i prst u uho". A vremenske prilike i
kurenti neka vode brod.
I jo neto.
Vjerojatno broj vas koji ste izdrali
tekst do kraja, biti potaknut na razmiljanje ima li u njemu
tofa" ili sam malo pretjerao. Ukoliko sam u tome uspio,
bit mi drago, bez obzira kako se prema njemu odredili.
, A ako vam se o njemu ne razmilja, uvijek imate na raspo-
laganju staru hvarsku varijantu:
Lenka, ma mola Homo na kafu".
41
UNESCO-va konferencija na Cipru
Posljednje nedjelje travnja nad Europom je
tepih oblaka. Prvi put u ivotu letim avi-
onom i imam sjediti uz prozor na letu
iz Munchena za Cipar: prepoznajem j edino
vrhove Alpa i, koji sat kasnije,
obalu Albanije i uzorak
polja. Nad Sredozemljem oblaci najednom
nestaju i sedam kilometara ispod nas po-
javljuje se tamno kopno. Iz aviona, Cipar
je najprije tamnozelen, proaran krvotokom
cesta i putova, a na jugu, gdje je zrakoplovna
luka Larnaca, pustinjski ut i suh. Pilot kae
da je u Larnaci 30 stupnjeva, a pri slijetanju
ugledam na plai nedaleko aero-
Pie: Zorka
droma. Na aerodromu kontrolor provj erava
putovnice, kae s pomalo
osmijehom: Welcome, Croatia! i tu sam, na
mjestu gdje nikad nisam imala namjeru
P
ovod dolasku na ovaj mediteranski otok bila j e UN-
ESCO-va konferencij a o mediteranskoj prehrani,
nj ezinoj zatiti i promociji. Naime, u prosincu prole
godine UNESCO je upisao prehranu i Hvara na listu
nematerij alne batine, je na svij eta dobio i
priznanje ove svjetske institucij e.
da sam na projektu za upis, organizatori su elj eli
42
REPORTAZ\
tttttttttttttttt tttttttt
da na konferenCljl sudjeluje i predstavmk lokalne sredme.
Marina Bergman i Melanija Belaj iz Instituta za
etnologiju i folkloristiku, najzaslunije osobe za ovaj pro-
jekt, pozvale su me da idem s njima. Osim nae zemlje,
sudjelovalo je jo pet mediteranskih zemalja: Cipar,
Italija, panjolska i Portugal, a Marokanci su bili
Konferencija je odrana u mjestu Agros, u brdskoj
regiji Troodos na sjeverozapadu Cipra.
Do odlaska znala sam vrlo malo o Cipru: podijeljen je na
i turski dio, glavni grad je Nikosia (ili Lefkosia, kako
stoji na njihovim kartama) i sudjeluje na Eurosongu (Cy-
prus, ten points!). Sve drugo otkrivalo se putem i u razgo-
vorima. ime za ovaj otok je Kipros (bakar), premda
nije pomato je li Cipar dobio ime po bakru ili obrnuto.
Odnosi Grka i Turaka su dolaskom osmanske
vlasti u 14.st., a prije toga bio je u cijelosti teritorij
i stanovnici su se smatrali Grcima. Tijekom ovim
otokom su prohujale Venecija i Francuska. Osmanlije su
ga drali sve do 19. st., kada ga ustupaju Velikoj Britaniji.
Jo za vrijeme britanske kolonijalne vlasti su ciparski Grci
(80% stan.) pod vodstvom pravoslavne crkve
tzv. enozis - borbu za i
Turska manjina (18% stan.) nije sudjelovala u antikoloni-
jalnim tenjama, tovie, suprotstavljali su se Grcima jer
su ih tretirali gore nego Britanci. Odustalo se od pripojenja
i stvorena je Republika Cipar 1960. godine.
Ciprana arhiepiskop Makarios traio je reviziju Usta-
va kojom su prava c1parskih Turaka trebala biti
umanjena. Dolo je do eskalacij e nasilj a, koje je potrajalo
do 1974. g., kadaje izvren dravni udar. Ciparski Grci pri-
hvatili su federalno ustrojstvo otoka, a Turci su negodovali
i 1983. g. proglasili Tursku Republiku Sjeverni Cipar. Ovi
sukobi slika su globalnih nesporazuma i Turske ko-
jima je Cipar samo jedno od spornih pitanj a. Rjeenje se
godinama trai u povezivanju dviju zajednica.
U Agrosu, na dij elu, na vise zastave.
Pitam Steliosa Georgiadesa, kako se Cipra-
ni kome pripadaju. Prij e turske invazije 1974.
ivjeli smo skupa. Onda su Gr ci izbjegli na jug, a Turci na
sjever. Kultura je ista, ista je tradicija, hrana. Religija ne
dijeli narode. No identitet je fluidan, mijenja se.. ov1s1 o
onome koga pitate."
Sve vlasti koje su tijekom povijesti prohujale Ciprom os-
tavile su trag. Primjerice, britansko je vonja auta
lijevom stranom ceste i volan na desnoj strani. Britanci su
zasadili i puno ume na otoku, izgradili kole i aerodrom,
oblikovali zakonski sustav i vladu i osnovali prvi muzej u
Nikoziji, u spomen kraljice Viktorij e. Stelios
najvie se zanima za neistraen vene-
cijanski utjecaj na nj egov otok. Govori mi da u svome
govoru imaju dosta talijanskih (tavla j e veliki stol,
roca kamen, kanela je cimet, a patata krumpir). Spom-
inje povezanost naih zemalja, nekada objedinjenih istom
zastavom Serenissime: u srednjem vijeku Cipar je trgovao
sa Dubrovnikom, a u Puli je postojala ciparska zajednica,
preseljena tamo iz Venecije 1570. g. , kada je Turska os-
vojila Cipar. Stelios pie knjigu o karnevalu u Limassolu,
ciparskoj luci. Karneval je tamo i
vjerojatno iz Venecije. Osim ive osobe koja sjedi
43
REPORTAA
tttttttttttttttttttttttt
na splavi (njihova verzija Jureta karnevala) i koju nose kroz
grad kao simbol ivotne inspiracije i radosti, veliku ulogu
imaju i muki nalik naoj klapi, a nazivaju se - kan-
tadori. Pada mi na pamet i hvarska poveznica sa Ciprom: u
Limassolu ivi naa Forka, sestra, kojoj ne znam
ime, niti je, naalost, poznajem. Svejedno, raduje
da je For prisutan u cijelom svijetu.
U Agrosu, gdje smo smjeteni, grade turizam na blagoj
klimi i originalnim proizvodima. Niki Kafkalia,
mlada ena, po svome mjestu i u loka-
lnom ima pogon suhomesnatih proizvoda. Najvie
mi se svidjela taranela, na zraku sueno kozje meso, na-
lik naoj katradini. Objed na Cipru salatom,
a nastavlja se hranom vrlo naoj - polpetama,
krumpirima, nekom vrstom s jogurtom,
souvlakijem (svinjski a sve korijan-
derom i mentom. Probali smo i autohtono jelo kolokasi -
krumpirasti plod koji ima okus po tamjanu (na hrv.
ne postoji naziv, na latinskom je colocasia esculenta, na en-
gleskom taro). Vino je crno, blago i pitko. Na kraju
piju ciparsku kavu - kypriakos kafes. To je zapravo turska
kava, samo bez mlijeka i s jednom U pos-
jetu pogonu u Agrosu otkrili smo tradicijsku
slasticu soutzoukos - bademi ili orasi nataknu se na konop
i u mjeavinu soka od i brana. Zatim se do-
bivena smjesa nalik kobasici sui na zraku tjedan dana. Ima
slatkasti, pomalo gumenasti okus.
U Agrosu se bave i preradom rua: slastice i
likere, vodice za lice i parfeme. Na svakom uglu opojno
i slatko miriu i daju lijepi ukras tom brdskom, ne
previe lijepom mjestu. krajolik u Agrosu
originalnim lokalnim proizvodima i beskra-
jnom i panjom. Poklonili su nam hrpu svojih
proizvoda za koje se jedva nalo mjesto u torbi, ali iskreno
su nas oduevili.
Ili smo i u obilazak regije
Troodos. Vozili smo se u kli-
mavom, ali udobnom auto-
busu iz 1970-ih po brdskim
cestama koje su nevjerojatno
hvarskima, kao i ci-
jeli krajolik. I tu su borovi,
smokve, masline, bui.n,
uka i rumarin. Najprije
smo posjetili Pelendri, mjes-
to gdje je crkvica Timios
REPORTAA
tttttttttttttttttttttttt
Stavros (Sv. Kria) iz 12.st., pod UNESCOvom zatitom.
Izvana je i neugledna, no unutra nas bomba
arenila i ivih boja. Gledamo srednjovjekovne freske ko-
jima dominira jarkoplava boja, a na prizoru susreta Bogo-
rodice i Elizabete u njihovim trbusima se vide fetusi. Stari
mjetanin koji crkvu otvara eljezni kri pri ulazu i
pokazuje nam relikviju Kristova kria. Pronala sam i sliku
svog zatitnika, sv. Jurja. Omiljen je svetac i na Cipru, a
tvrde da se kod njih nije uvijek prikazivao na konju, nego
kao vojnik u oklopu. Pitam se u kojem je povijesnom tre-
nutku i zato zmaj stupio na scenu, ali vrijeme je za odlazak
u drugo mjesto - Vouni.
Vouni, selo od 200 stanovnika, u prvi me podsjetilo na
nae Brusje, zbog gotovo s jednim katom
i balkonima, uskih i strmih ulica, raslinja. Na
mjesta je novootvorena vinarija gdje smo probali crno vino
Komandaria, nazvano tako po oblinjoj gdje su se
izmjenjivale razne vojske. Po gutu je - proek! U sklopu
vinarije je i wine-spa prostor, gdje se vre i
antistres tretmani vinskim proizvodima. To je drugi takav
prostor na Mediteranu, ovo malo mjesto nastoji
to vie turista.
etnja malenim Vounijem otkriva sve strane utjecaje na
Cipru: u razmaku sto metara vidjeli smo tri spomenika vodi
koje su ostavili kolonizatori - cisternu koju je sagradila
Venecija na onu na Stradunu),
za pranje rublja koju su sagradili Turci i javnu
koju je sagradila Britanija nedugo prije odlaska.
Posjetili smo i lokalni muzej, zapravo koja u prizem-
lju ima konobu, a na katu stan. U konobi su isti alati kao
kod nas, samo to njihova mirie slabije. U mjesnoj pravo-
slavnoj crkvi visjele su i ciparske zastave, a na podu
je raspreno lovora. Saznala sam da na Vazmenom
bdijenju posipa ljude lovorom, simbolom ivota
i pobjede, koji onda ostane u crkvi.
Na u lokalnom restoranu razmiljam o tome koliko
je Mediteranjedna velika obitelj, koliko je tu vie
nego razlika, a kao da nismo svjesni te poveza-
nosti i isprepletenosti. Premda su se Ciprani do ulaska u
EU 2004.g. smatrali dijelom Bliskog istoka, oni kulturalno
pripadaju Mediteranu i sve - krajolik, hrana, ivot, povijest,
tradicija - nalikuje nama. Primijetivi njihovu elju dati
najbolje od sebe i prezentirati najbolje lokalne proizvode,
prestala sam govoriti Ovo je skoro isto kao kod nas", ne
im, na neki pokvariti dojam. Dok smo
vidjela sam kako smo svi veseli, raspjevani. Pjevali
su kantadori, uz pratnju gitare i mandoline, i u jednom tre-
nutku gledam ljude oko sebe: istovremeno pjevaju i
prepoznam melodiju: Gorka rijeka, koju je kod
nas pjevao Tomislav prema izvorniku. Nas
tri smo zapjevale na hrvatskom, a Grcima i Cipranima je
bilo drago to znamo njihovu pjesmu.
45
REPORTAA
tttttttttttttttttttttttt
razlike, ali i pouke mogle su se na samoj
konferenciji. Svaka zemlja je govorila o potezima koje
kako bi zatitile i promovirale mediteransku prehranu. Sve
zemlje-sudionice - osim Hrvatske - imaju svoje nacion-
alne programe i ljude zaposlene u vladi koji se time bave.
Posebno su me oduevili primjeri panjolske i Portugala. U
panjolskom mjestu Soria mediteransku prehranu su pod-
igli gotovo na razinu religije: organiziraju manifestacije,
tiskaju publikacije, diu spomenike, a svaka sredina koja
je dospjela na UNESCOvu listu dobila je svoju ulicu u tom
gradu na sjeveroistoku panjolske - tako su se tu nali i
nai i Hvar, to vas ne moe ostaviti ravnodunim. U
portugalskom gradu Tavira organiziraju izlobe o mediter-
anskoj prehrani, je suradnja vlade, grada i lokalnih
institucija. Na Cipar je doao i Tavire (25000
stan.) pa sam iskoristila priliku pitati ga kako je kod njih.
Kae da im je problem nezaposlenost, ali raznim
poticajima su uspjeli u godinu dana smanjiti nezaposlenost
za 15%. Svjesni su u kakvim je problemima Portugal, no
rjeavaju to mogu, korak po korak. tovie, Portugal
polako izlazi iz krize, dok se ostatak Mediterana jo bori.
Dolazim u iskuenje glasno protestirati i mrmljati protiv
nae politike, birokracije i bezumlja, no moj usamljeni glas
ne moe promijeniti Lijepe nae. Zbog toga nakon-
ferenciji govorim o lijepim stvarima: naoj hrani, o gregadi,
bmjetu, slanim srdelama, paradietu, paprenjaku, cvitima i
pauratima, o lokalnim nastojanjima na promoviranju nae
hrane - fjeri sv. Propera, Dobrom kusu, restoranskim pon-
udama, naim kuharima na raznim natjecanjima (posebno
naem Ivotu i njegovoj ekipi) i potre-
bama da se sve to jo vie i bolje prezentira, ali uz konk-
retnu i jasnu podrku nae zajednice i vlasti. Ono to mogu
je po(r)uke i iskustva ove konferencije: iznimno je
bitna uloga lokalnih sredina u zatiti i promociji mediteran-
ske prehrane, potrebno je sredstva iz EU fondova za
razne projekte, web-stranicu o mediteranskoj preh-
rani ... Imamo veliku ali i veliku obvezu. Svakako, i na
menije odgovornost, i u tom smislu trebati otvarati nove
putove, istraivanja, projekte.
No, od koga ili treba tititi mediteransku prehranu?
Kako se sloiti i dogovoriti projekte i
promoviranja gastronomskog blaga naeg grada? Kako up-
isati na svijeta na globalnu gastronomsku kartu?
Kako iskoristiti jo jedan upis na prestinoj UN-
ESCOvoj listi?
Kratki put na Cipar ostavio je vie pitanja nego odgovora,
vie obaveze nego leernosti i udobnosti putovan-
ja. Ipak, svako putovanje Sad je samo
pitanje kako sve navedeno obogatiti i nau lokalnu za-
jednicu.
46
Strahote onih koji su
ljude
Pie: Damir
U tekstovima Dobri doktor Hvara" (Kru-
venica br. 27) i Boe! Koga su sad ubili?
(br. 28) nisam iznosio svoje sudove i ocjene,
istine zasnovane na
Za tekst o doktoru dobio sam us-
menu kritiku koja je otpriJike glasila: Kako
lipo folite komuniste!" A za tekst o Tonku
kritika je glasila: Po
Vaemu ispatio da su partizani ubijali somo
neduni svit!? se ni smilo ubit!"
Nije mi namjera polemizirati. Ali, kako se
radi o dva u posebnom vidu povezana tek-
sta, a k tome tema je drugog teksta stvarno
osjetlj"Ya, pokuat ovdje rasvijetliti neke
stvari koje su moda bile nejasne u mojim
Premda smatram da nisu.
P
rvo o mom hvaljenju" komunista i komunizma. U
tekstu nisam nikoga hvalio, pisao o za
kojeg sam od Hvarana sluao kako je kao i
samo dobra djela. Pismo njegovog
neistomiljenika Fortunata Marchija, na koje sam naiao,
potaklo me napisati tekst za Kruvenicu. da je dr.
Orest bio komunist niti umanjuje niti
njegov lik i humanista. Onima koji
komunizam i ateizam treba da je dr. svake
godine u svoj dom primao za blagoslov.
Sam komunizam definira se kao drutveno-ekonomska
formacija u kojoj su sva sredstva proizvodnje i sva proiz-
vedena dobra vlasnitvo zajednice. Komunizam je samo
jedna od mnogih utopijskih vizija kako bi bilo u sretnom
drutvu. Dobro je dok postoje misaoni i matoviti ljudi koji
utopijski razmiljaju o apsolutno sretnom drutvu i ljudima
o njemu, od sv. Augusti.na, dominikanca Campan-
ella, sv. Thomasa Morea, pa sve do Marxa i Engelsa. Nar-
avno, su utopije, a posebno su sredstva
kojim se dospijeva do takvog drutva. Moda bi odusta-
janje od utopijskih napora, u smislu da ti napori obuhvate
sve elje da se promijeni drutvena stvarnost, i preputanje
konfonnizmu, donijelo prividno olakanje.
Dobro je dok je sve na razini promiljanja i pisanja. No,
problem je kad se promiljanje ostvarivati u praksi.
Tako se ostvario socijalizam, prijelaz na stazi prema ko-
munizmu, u kojem je vladala diktatura proletarijata. Ona
se prometnula u vladavinu partijske vrhuke, koja je, um-
jesto ostvarenja utopije, zla od onih prije. Zato
se slaem s Herbertom Marcuseom koji kae: Suvie je
dobro znano kakve sve strahote mogu oni koji su
naumili ljude."
Kritiku da moj tekst Boe! Koga su sad ubili?" sugerira
da su partizani ubijali samo nedune ljude sa gnuanjem
odbijam. To sam rekao i svom Uostalom, svi su
mukarci iz moje obitelji s i s strane, koji
su to po godinama mogli biti, bili partizani i prije kapitu-
lacije Italije. Nita za nae Dvojica su
poginula, Jakov i Petar, a Fabijana su ubili talijanski faisti
pri paljenju Dola 4. 1943. godine. Oni koji su
se iz partizana vratili ivi su, po kriterijima tada
komunista, neoprostivu greku - vratili su se
svojoj motiki, svom mjestu u Crkvi. To im komunisti ni-
47
RAZMIIJANJA
kad nisu oprostili, posebno ovo zadnje. Ovaj i brojni
primjeri ukazuju nam na razliku partizana i
komunista-partizana, premda svi komunisti nisu bili aktiv-
ni partizani. Ali dobro. Partizanima je cilj bio
doma i domovine od okupatora svake vrste. Isti je cilj ra-
tovanja bio i komunistima-partizanima. Oni su organizirali
sve odlaske partizana u borbe, oni su rukovodili akcijama u
ratu. komunisti su osim te borbe imali jo jednu
- borbu s ciljem vlasti u dravi.
Plemeniti ideali o savrenom, idealnom drutvu od sv. Au-
gustina do dr. bili su, naalost, uprljani krvlju.
Prvo, krvlju uprljani od novih vlastodraca, boljevika u
Rusiji, koji su toboe i takvu dravu, Sovjetsku Rusiju, os-
tvarili kao prvu fazu prema komunizmu. Boljevici na
s Lenjinom doli su na vlast i na njoj se odrali s puno pro-
livene krvi i s puno nepravde ljudima.
Staljin je potpisao i ugovor o prijateljstvu i suradnji sa
njemu po idejama Hitlerom, samo s
predznakom. Zato mu se i nije suprotstavljao sve dok Hitler
nije iznenada napao Sovjetsku Rusij u. Tek je tada Staljin
naredio i naoj partiji da se orujem suprot-
stavi Hitleru, ali ujedno i da iskoristi priliku te tim istim
orujem ostvari za sebe vlast. Staljin je Lenjinovo iskustvo
osvajanja vlasti i iskustvo svoje duge vladavine putem Ko-
minterne prenio i na nae komuniste. Ono se svodi-
lo i na najgore oblike nasilja nad i
Ovakva nasilja nisu bila sama sebi svrha, su trebala
stvoriti strah u narodu koji bi ga paralizirao u sva-
kom idejnom i funkcionalnom smislu.
Ubojstvo Tonka i mnogih drugih nisu bili ni-
kakve greke, dio sustava za ostvarivanje cilj a na
Staljinovu iskustvu. O tome sam pisao u Kruvenici br. 21,
u tekstu o Domovinskom ratu, gdj e j e navedeno da su neki
nai komunisti imali Staljinov za ubij anje. Nije
ovo napisano samo na osnovu znanja, i na te-
melju zapaanja, sluanja o koji to
48
RAZMIIJANJA
Evo jednog od tih sluanja, jo iz sedamdesetih godina
prolog Ive V, na je Joku
Frani p. Tonija (Toni iz Starog Grada i Ma-
rin iz Hvara bili su sinovi Frane) i potpisanome kako
je kao partizan strau na
rogu ljeta 1945. godine. Tako su nai, kako je
govorio, danima likvidirali poraene ustae. Sa uzdahom je
spominjao i - esnaste ne Opisivao
je kada i koga se vezanog kamionima dovozilo. je,
od nas izazvan, da su u rog sa posebnim
zadatkom ubijanja tih ljudi ulazila i dvojica naih
Rekao nam je i njihova imena, no ja samo navesti in-
icijale LJ. B. i N. D., obojica oficiri JNA, kao i on. Dugo
je barba Ive o toj temi i uzdisao. Nekoliko
dana poslije ovog monologa, u razgovoru s Franom
izrekli smo isto miljenje: Ono se barba Ive nama
ispovjedio. Da olaka duu. " Nas troje sluatelja u to vri-
jeme nismo ni mali za rog. Tek smo nakon 1990.
g. samali za to mjesto kao jednu od krvavih postaja Krinog
puta. Dvadesetak godina nakon ispovijedi Ive V, koji je u
umro, trimi su me pribliili spomenutom N.
D. Taj, za one koji su ga poznavali, dobar pravio je
replike naih hvarskih trimih do 40cm tako vjerno
i lijepo kao nitko drugi. Barba N. je obilazio otok te snimao
i mjerio njemu zanimljive trime, kao i glavno kamenje u
njima te boju kamena kako bi umanjeni trim
bio to vjerniji originalu. Puno je trimih prodao, jo vie
darovao. Bio je takav kako paljivo lomi
kamene raznih boja da bi od napravio trim,
nekoliko puta sam se zapitao - je li takvom panjom ubijao
u rogu. Uhvativi se u takvim mislima, iao
bih u njegovu obranu - pa barba Ive nije da ga je
vidio kako ubija. Moda je samo tamo slagao ubijene
ili neto Ne, ne, nije on, tako dobar, mogao ubijati.
Ne. Zapravo toga sam volio zbog njegove dobrote.
Nije on ni slutio to mam o rogu, o njemu ...
Pitao sam, onako izdaleka, kako mu je bilo u partizanima.
Nije volio o tome Volio je govoriti o siromatvu
svojih roditelja i njihovoj dobroti. Za onog drugog, LJ. B.,
sam od drugih osoba da je bio vrstan krvnik. Ali barba
N? Ma kakvi! Stalno sam se za njegova ivota, otkad su
nas trimi zbliili, lomio u sebi osude njegovih ned-
jela u rogu i njega kao Njegova zlod-
jela sam mrzio i mrzim, a u njemu sam ipak vidio dobra
Svemu usprkos. Da Staljinov ne proizvodi
samo ubijanje i druge opasne radnje imao sam se pri-
like uvjeriti puno puta, pa i na j ednom bizarnom
jednog jutra sedamdesetih godina prolog Pred-
sjednik suda Milj enko I. na posao. Odmah
s vratiju psovati kao Na moj upit: to
Vam je?", on se meni unio u lice protupitanj em: Zna li
ti koji je to ustaa pantin u Starom Gradu?" I menadih se
takvim pitanjem. Odgovorih da koliko je meni pomato ni-
jedan ustaa, pa ni neki pantin, ovdj e ne ivi. Iz njegovog
daljnjeg shvatio sam za njega, a i za mene
istinu. Njega, kao Predsjednika Suda i komunista, po na-
logu komiteta SK pratio j e i pijunirao milicion-
er Duan K. Tako j e i kako zalazi u slijepu ulicu na
trgu U toj kratkoj ulici s desne strane je starog
pravnika Antuna obiteljskog nadimka puntin,
HSS-a i Starog Grada od 1935. do
travnja 1941. g. kada je odstupio s dunosti. To je Komitetu
i Miliciji bila crna u toj slijepoj ulici jer se, to su
ovi dobro znali, ime Antuna nalazilo na pop-
isu ratnih i narodnih neprij atelj a otoka Hvara. I
jedan komunist i jo predsjednik Suda za nj ih,
tog ustau! Kad sam to obj asnio predsjedniku Miljenku,
osim liste za koju tada nisam mao, je jo pso-
vati psovki da on tog ne pomaje.
Naravno da ga ne pomaj ete" - nastavio sam - jer se ni-
kada niste ni upoznali s tim dobrim i pametnim a
niti Vas je briga za njega" - te mu nadalj e otvaram - Vi
zalazite u tu slij epu ulicu jer s lijeve strane, nasuprot
'ustae pantina' stanuj e Va prijatelj Mate S.,
lovac na morske crve, Vama tako potrebne za udicu!" Pred-
sjednik se udre po i Je, tako je!" i ponovno
opsuje, te doda: A Duan je j avio Komitetu da ja idem
ustai!"
A meni je bilo jasno i prije, a sada sa pantinom" pogo-
tovo da tu, to se posla nemam to trait i, jer i ja imam
svoje Duane K.
Staljinizam, kao razmilj anja i djelovanja, j o i danas
u raznim derivatnim oblicima ivi i djeluj e u naim gla-
vama. Pa i mojoj. Ne prenosimo to na mlade.
I na kraju, jedan na stari seljak, pametan, pravi in-
telektualac davno, davno u razgovoru mi je rekao: Ovaj
socijalizam mogao bi i opstati da se bez potrebe ne bori
protiv seljaka, Boga i Lijepe nae!"
49
RAZMILJANJA
O miru nikada dosta govora i djelovanja, jer
mir u svijetu i u ljudskim srcima je
blago, kao to je rat zlo, odnosno
poguba ljudske naravi", kako je napisao
Marin To nikada ne smijemo zabo-
raviti, jer zaborav moe biti
neprijatelj. se, naime,ponaamo kao
da nita iz povijesti nismo odnosno
da smo sve zaboravili. Da li je povijest zaista
ivota", kako je rado u raznim
prigodama imenujemo? Nakon
vremena izrone iz ljudske podsvijesti svi
stari nesporazumi, i mrnje, ono zbog
smo pretrpjeli strahovite tete i patnje
i ponavljamo iste pogrjeke, za koje smo
tvrdili da se nikada vie ne smiju dogoditi.

sve izgleda bezopasno,


ponekad i zabavno. Djeca se igraju
pitoljima i pukama, lovci nabavljaju sve bolje
i ubojitije puke, mirni ljudi i dobri susjedi kupuju
samokrese bez namjere da nekoga ubiju, tek tako radi sa-
moobrane ili pak jer vole oruje". U pak
tvornice oruja rade svoj posao", trgovina orujem
uhodano i normalno" i mnogi ljudi od toga ive i preh-
ranjuju svoje obitelji. Tko bi u urbi svakodnevnog ivota
mislio na posljedice? Novaci i dalje i redovito s pjesmom
odlaze u vojsku. U vojarnama normalan" ivot. Sve
je to dio ivota, bezbrian i ravnoduan
pritom izreku: Mene politika ne zanima".
Takvih koje politika ne zanima" i koji ive
svoja posla" zapravo je Nazvao bih je
ravnoduna Ako elimo da svijet ivi u
istinskom miru, ne bi smjela biti ravnoduna, nego
koja misli i koja je sudbinski zainteresirana za ivot
u svijetu u kojemu mir biti vrijednost.
50
RAZMIIJANJA
RAZMILJANJA
opovrgava vrlo jednostavno pitanje: Zato se takvo oruje
proizvodi ako ga nitko nikada ne uporabiti? I u ovom
radi se o zaboravu", koji smo u spomen-
uli. Naime, zar smo zaboravili da je spomenuto oruje
bilo uporabljeno potkraj 2. svjetskog rata i da se jo danas
vide i teke posljedice? Uostalom, tko nam moe
sa da jednoga dana ne neki ili
nekoliko njih, u posjed nuklearnog oruja? Postoji li
neto to bi ih moglo da ga uporabe? Sto-
ga nije teko da je svijet u opasnosti dokle god
spomenuto oruje postoji, a opasnost je jo ako znamo
da ima drava koje svim silama nastoje to oruje proizvesti.
Ako mrnja i zlo imaju svoje stvarne, vidljive i nevidljive
institute lai, obmana i podmetanja, svoje tvornice oruja,
zato ljudi dobre volje i oni kojima je mir na srcu ne bi im-
ali svoje ustanove? Dodue, takve
institucije postoje, neke od njih i na svjetskoj razini,
primjerice UN, ali sukobi i ratovi koji se neprestano u svi-
jetu najbolje o njihovom
djelovanju. Potreban je stoga sustavan, uporan i neprekidan
rad za mir. Jednom mirotvorna ljubav i sloga ne
mogu trajati same od sebe, treba ih stvarno i stalno
djelatno ostvarivati. Bez ljudske volje ni dobro ni zlo ne
se samo od sebe. Stoga smo svi odgovorni i za do-
bro, ali i za zlo.
Kako ravnodunu pokrenuti da misliti? Kako
potaknuti ljude da razmiljaju o svojoj sudbini koja je u
ipak u njihovim rukama? ne pomau ape-
li i izjave svjetskih umova i ustanova. Tek kada
ravnoduna postane koja misli, svijet moe
postati i bolji. Manijaci uvijek mogu pokrenuti
manjinu, ali nikada koja je budna i djelatna. Nema-
mo iluzija da se zlo ikada u potpunosti iskorijeniti, ali
svijet moe biti mnogih patnji i razaranja, ako
svaki spoznavi svoju osobnu odgovornost,
misliti i djelovati za mir u sebi, ali i u svijetu.
G. Konrad tvrdi da ljudi nije zla, da je nez-
rela. Rekli bismo da uistinu nije zla, ali ne misli.
koji ne misli postaje ravnoduan prema svemu to
se oko njega zbiva. Da bismo odgojili ljude koji misle,
treba misliti na odgoj najmanjih. Ne mislimo da je odgoj
ali kao to se mlade, i djecu, moe milita-
rizirati, isto tako moe ih se proeti duhom mirotvorstva,
suradnje i za druge. Militarizacija se redovito
vri nasiljem, a mirotvorstvo pak moe se samo ne-
nasiljem, odnosno ljubavlju, koja je zapravo smisao i svrha
postojanja, ali ne ljubav apstraktna nego djelatna, koja se
ostvaruje dobrim djelima.
52
Za one koji rado obilje isprika te da nisu u
dobra djela, navodimo primjer hero-
ine IRENE SENDLER, koja je u najteim i
okolnostima u vremenu 2. svjetskog rata nala da
dobra djela. Irena Sendler umrla je nedavno u 98. go-
dini ivota. U 2. svjetskom ratu zatraila je da je poalju
u Varavski geto kao majstora instalatera. Imala je zato i
izniman razlog. Znala je planove za istrebljenje
idova, a ona je bila Njemica. Skrivala je djecu u kutiju s
alatom, koja je bila smjetena na zadnjoj strani kola, kao i
jednu (za djecu). Na zadnjem dijelu kola bio je
i njezin pas koji je bio istreniran da laje kad bije
vojnici kontrolirali pri ulasku i izlasku iz geta. Vojnike je
ometao pas koji je lajanjem pokrivao eventualne
zvukove. Spasila je 2.500 djece tako ih Kada
su je otkrili i zatvorili, nacisti su joj slomili ruke i noge i
strano su je Irena je popis imena
koje je spasila iz geta. Zakopala ga je u staklenom iza
jednog drveta u dnu vrta svoje Poslije rataje pokuala
sve roditelje djece, ali ih je bila uguena u
plinskim komorama. Djeca su smjetena u mnoge obitelji
ili su bila posvojena. Bila je predloena za Nobelovu na-
gradu, ali te godine nagradu je dobio Amerikanac Al Gore
za film o zagrijavanju planeta. I. Sendler zasluila je i vie
od Nobela".
PALAGRUA
Svanula
zlatna zora
ponad mora.
Na nebu
procvala rua.
Na moru
Palagrua.

Iz mora
izronio
kameni
Oko vali
zaigrali
kolo.

SUAC
Nasred mora
na suncu
sui se
otok Suac,
za galebove
kameni stol.
Na stolu
blista bijela
morska sol.
Sa suncem
na glavi
pjeva
na suhoj travi.
HVAR
Na more
iHvar
sunce
ar
na dar.
Vincenzo Capello
ZATORN 11< U STAN l<A
Pie: Joko
Tizianov portret Capella
Slike okrutne kazne ustanka
nepovratna su nestale s Kneevim dvorom,
na su zidovima Hvarane na
posljedice prkoenja Republici.
No, su nam se portreti onoga koji
je naredio kanjavanje hvarskih
providura Vincenza Capella. Oni danas rese
zidove N ational Gallery u Washingtonu i
parikog Louvrea.
P
rvog dana kolovoza 1514. g. ustanici opsjeli su
grad Hvari nakon sedmodnevne opsade ga osvoj ili.
Ubijeno je 26 a ostali su zarobljeni. Vene-
cija je time bila primorana stati na kraj ustanku
koji je uao u petu godinu trajanja. dotad
pritisnuti ratovima u kojima je bio upitan i sam opstanak
Palmin portret Capella
Republike, nisu mogli primjereno reagirati na hvarska zbi-
vanja. Providuri Girolamo Contarini, Zuane Navier i Se-
bastian Giustinian s malim brojem ljudstva mogli su tek
diplomatskim putem pokuati smiriti Hvar, a Giustinianovi
vojni pokuaji zavri li su neuspjehom. Sada je
Venecija bila u poslati na Hvar Jadransku ar-
madu s 15 naoruanih galija. Na ekspedicij e imenovan
je Vincenzo Capello.
Dana 14. kolovoza u Veneciju su stigle vijesti o
osvajanju Hvara, a istog dana desetorice izdalo je
naredbu providuru armade Capellu, koji se nal azio na Krfu,
da smjesta krene na Hvar sa to brojem galija.
su 4. rujna u Hvaru bile tri galije. Nakon to je izvrio sve
pripreme, Capello se uputio 7. rujna sa Krfa s jo osam
galij a, a 15. rujnajavioje u Veneciju kako se sa 15 galij a
nalazi u Hvaru. Capello je dao potopiti sve brodove
kako bi bijeg s otoka. Capellov
plan, odobren od desetorice s dodatkom,
je poticanje Hvarana na izdaju uz
54
500. OBLJETNICA USTANKA
amnestiju i nagradu - no zabiljeen je tek jedan
Vianin koji je bez nagrade predao vlastitog oca, koji je
zgrozio i same
Capello je ostavio po jednu galiju u Hvaru i u
Visu, a sam se s devet galija uputio u Stari Grad gdje je
iskrcao 1500 vojnika, na s Girolamom da Canalom.
su se utvrdili na jednom vrlo mjestu".
Nakon viednevnih borbi Capello je 17. listo-
pada mogao u Veneciju javiti kako je ustanak
je ustanike Capello okrutno kaznio - dvadese-
toricu je dao objesiti na lantini svoje galije, a desetorici je
dao ruku ili iskopati oko. Kazna je bila tim tea
to je pogubljenima pravo pokopa, a nekima su
tijela raskomadana i izloena po raznim mjestima Komune.
pogubljenima bila su i dva - imenom nam
je poznat kanonik Ivan Jel anin, s kojim su pogu-
bljena i dva njegova brata. Tek je u godine
dud dozvolio da se mrtvi pokopaju.
Capello je ovakvom kaznom ovlatenja koja
je dobio od Sinjorije, te j e zbog toga bio i ukoren. Bilo je
da kazni est do deset a ako ih
propusti uhvatiti, da im progonstvo iz svih mjesta
Republike. Razlog Capellovoj pretjeranoj reakc-
iji vjerojatno je bio bijeg glavnih ustanka. Naime, uz
20 pogubljenja i 10 Capello je izrekao i kaznu
progonstva osmorici kojima je bio i sam Matij
Oni su se spasili bijegom na oblinje kopno, tada
pod kontrolom Turaka.
Kako bilo, Capellova okrutna kazna imala je efekt - ustanak
je uguen i vie se nije obnovio. Navodno su na zidovima
kneeve bile slike koje su potomcima prikazivale
smrtnu kaznu kojoj su bili podvrgnuti ovih pobu-
na" (La Dalmazia br. 2, Zadar, 8. V 1845., 10).
ivotopis Vincenza Capella otkriva kakvog su sposobnog
vojnika zaduili da smiri Hvar.
Capello se rodio 1469. g. u Veneciji u obitelji Nicole, koji
je umro na funkciji providura armade, i Francesce r. Lore-
dan. Godine 1504. imenovan je kapetanom galije u Flan-
driji i Londonu. Prilikom posjete engleskom kralju Henriku
VII. 1506. g. , kralj ga je ponudio imenovati vitezom. On
je tu odbio, no pristao je dodati engleskog lava u svoj
grb. Providurom aimade imenovan je prvi put 1512. g., a
1514. g. sudjelovao je u obrani Padove i dalmatinske obale
u ratu s Carstvom, te u opisanom guenju hvar-
skog ustanka. Godine 1515. imenovanje kapetanom Fama-
guste na Cipru. Vrativi se 1519. g. u Veneciju primljen je
u desetorice. Bio je poslanik kod pape Hadrijana
VI. 1522. i Klementa VII. 1523. godine. Opet je imenovan
providurom armade 1532. g., sa zadatkom kretan-
ja carskih i turskih brodova te osiguranja neutral-
nosti. Venecija je 1538. pristupila savezu protiv Turaka, a
Capello je po peti put postao providur armade. Zapovijedao
je flotom u bitci kod Preveze. Njegova nesloga
s zapovjednikom snaga, An-
dreom Doriom pridonijela je njihovom porazu od turske
flote pod zapovjednitvom Hajredina Barbarosse. Bitkom
kod Preveze pomorska dominacija Osmanlija na
Mediteranu, koja potrajati do Lepantske bitke 1571.
godine. Kasnije je, da Doria pregovara s Turcima,
Capello zauzeo Herceg Novi. No, tamo su zapovjednitvo
preuzeli panjolci, a su ga godine . ponovno
Turci. Uskoro je zbog bolesti Capello napustio
slubu providura, a 1539. imenovan je prokuratorom sv.
Marka, odmah do dudeve. Umro je 1541. g., a na
njegovom nadgrobnom spomeniku u crkvi Santa
Maria Formosa prikazanje reljefflote galija uz latinski nat-
pis: Vincenzu Capellu senatoru, vrhovnom zapovjedniku,
prokuratoru, muu proslavljenom u domovini i izvan nj e
i zaslunom za dravu, sin Vincenzo sebi i potomcima po-
brinuo se 1541.
su dva potireta Vincenza Capella. Prvi je oko
1540. g. naslikao jedan od najutjecaj nijih umjetnika svog
doba, Tizian (Tiziano Vecellio ). Prikazan je kao strogi sta-
rac s bijelom bradom u oklopu s crvenim platom s provi-
durskim ezlom u ruci, a uz njega je odloena kaciga.
Danas se u National Gallery u Washingtonu. Drugi
portret, sada u Lovreu u Parizu, nastao je 70 godina nakon
Capellove smrti, a naslikao ga je Palma I ovdje je
prikazan u oklopu s platem, ezlom i odloenom kacigom,
dok se kroz prozor nazire pomorska bitka. U djelu Cristo-
fora da Canala Delta milizia marittima" Capello je opisan
kao jednostavan, ali iskusan pomorac, dok ga pjesma Pietra
Aretina prikazuje kao mitsku branitelj a Venecije i

Literatura: A. Ustanak hvarskih Split, 1988.; Marin
Zapisi o Hvaru i Veneciji, Hvarski zbornik 4/ 1976 , 200-201; http://www.treccani.
it/ enciclopedia/ vincenzo-cappello _ %28Dizionario-Bi ografico%29/; it.wikipedia.
org/ wiki/ Vmcenzo _ Cappello
55


Pie: Marinko
reper na Fortici
Na nekoliko javnih zgrada na grada
Hvara nalaze se vie-manje dobro
kameni reperi iz austrijskog vre-
mena. Napravljeni su u obliku manjih kle-
sanaca oblika, koji su uzidani
s vanjske strane zidnog plata, na visini koja
varira 80 i 200 cm od razine poda i
za otprilike 5 cm istaknuti od povrine zida.
Ki
mene geodetske omake su oko 27 x 27 cm i
ednako su oblikovane. Povrina je sitno nazubljena i
okvirena rubom irine 2,3 cm. Po sredini
reper na Fontiku
plohe j e utor dimenzija 13 x 5,5 cm kojeg je ure-
zana vrijednost kote. Na lijevoj strani je urezana
vrijednost kote. Izraena je u stopama (Piede di Wie-
na), koja iznosi 31,6 cm. Na desnoj strani utora je urezana
slovna oznaka ob.d.Fluth (ober die Fluth, tj. imad razine
toka/vode - izraz za nadmorsku visinu) po
se da da se radi o visinskim kotama, odnosno rep-
erima. Po sredini bloka, ispod utora, urezana je horizontalna
linija koja samu visinu zapisane kote. Koliko mi
j e poznato, u Hvaru ima est ovakvih repera. Nalaze se na
Fontiku, Napoleon, Fortici, Venerandi, Bateriji na
Krinom ratu i na Galenik. Prva dva sam jo
davno, dok me na ostale upozorio hvarski geodet ing. Matko
kojemu ovom prigodom zahvaljujem.
IZ PROLOSTI
tttttttttttttttttttttttt
reper na Venerandi
O reperima nije nita zabiljeeno niti je itko pisao, osim
Joka koji u svojoj knjizi Razvoj grada i luke
Hvara kao vojnog i pomorskog sredita" i prilozi
za povijest Dalmacije 25, Split 2012., str. 198, biljeka
610) tek usputno s11ominje geodetske oznake na Fontiku i
Galenik. Evo stoga kratka biljeka kao podsjetnik
na zanimljiv i slabo poznat detalj iz hvarske prolosti, koji
bi trebalo temeljitije obraditi, te potkrijepiti prim-
jerima.
Geodetski reper na Fontiku nalazi na zidu uz dananji ulaz
u ured zajednice. Reper je i iaran, po-
gotovo sam natpis, koji je vrlo slabo nad-
morska visina je 160 (ili 60) stopa, tj. 50,5 odnosno
18,9 m. visina je u oba neprih-
vatljiva, jer je stvarna nadmorska visina kote na tom mjestu
oko 1,5 m.
Na Napoleon reper se nalazi na unutarnjoj strani
perimetralnog zida. visina je 730' - O" -
O"' stopa (230 m), dok je stvarna oko 228 m.
Reper na Fortici se nalazi pri dnu strane postolja za
top na junoj esplanadi i dobro je Na njemu stoji
oznaka 230' - O" - O'" (tj. 72,6 koja ne odgo-
vara stvarnoj visini od 102 m prema suvremenim
kartama. Reper na Venerandi se nalazi na zidu
male u kojoj se nekada nalazio kino projektor.
visina je 60' - O" - O'" stopa (18,9 m) dok
je stvarna visina oko 21,4 m. Oznaka je promije-
nila svoje izvorno mjesto, jer je zgrada na kojoj se nalazi
tek 1953. g., prilikom temeljite adaptacije osta-
taka samostana i baterije u otvorenu pozornicu.
Na Bateriji na Krinom Ratu reper se nalazi na jugozapad-
nom zidu platoa s unutarnje stane. Oznaka je slabo
a je visina od 130 (?) - O" - O'" stopa (41
m), dok je stvarna nadmorska visina tog mjesta oko 39 m.
Na Galenik, s unutarnje strane ogradnog zida
nekadanje baterije se nalazi kamena ozna-
ka, ali je posve Visina kote na kojoj se nalazi
reper iznosi oko 15 m.
Svi reperi najvjerojatnije iz prve polovice 19. st.,
iz vremena austrijske vojne izmjere Hvara. Nalaze se na
nekadanjim vojnim objektima, i to baterijama gdje su
bili postavljeni topovi, iz da su sluili u
svrhe, radi visine ciljanja. Izuzetak
je reper na Fontiku koji je ovamo vjerojatno prenesen sa
neke druge hvarske baterije. nisu svi reperi na svo-
jim izvornim mjestima - onaj na Venerandi zasigurno nije,
a vjerojatno i onaj na Fortici, zbog velike razlike
i stvarne visinske kote na tom mjestu. Nije mi
poznato postoji li jo koji reper na grada
i nalaze li se reperi ire na otoku Hvaru. Zapravo,
pravo je i da su se ovi u Hvaru
jer nisu lako i prepoznatljivi. stoga potre-
bu njihove zatite, kako administrativne tako i jer
predstavljaju najstarije geodetske oznake u Hvaru, koje uz
to i o ne tako davnoj vojnoj ulozi grada.
IZ PROLOSTI
tttttttttttttttttttttttt
Jo zanimijivosti o fregati
RADE T Jok ----:- o
O eksploziji i fregate Radetzky"
20. 1869., oko pet milja od koja Veli
Vodnjak jugozapadna prema Visu - pisala je
Zorka u Kruvenici" br. 22 iz 2012. g.,
str. 62-64, a ovdje jo nekoliko podataka koji
bi mogli biti zanimljivi.
O
naj po kom je taj ratni brod dobio ime, bio je Jo-
sef Wenzel grof Radetzky von Radetz (Trebnice,
1766. - Milan, Italija, 1858.). Istaknuo se u
protufrancuskim ratovima 1794.-1814., a najvie u sjever-
noj Italiji, onda austrijskoj pokrajini, gdje se uspjeno borio
protiv talijanskih ustanika, postao maral i potkralj- nam-
jesnik. Najpoznatiji je po Maru Radetzky", koji je u
njegovih pobjeda skladao Johann Strauss st. 1848., a izvodi
se na kraju novogodinjega koncerta Filharmonije,
koji se prenosi diljem svijeta (Wikipedija).
O katastrofi zadarski 11 Nazionale" - list koji
je tada jo izlazio na talijanskom, jer dalmatinska inteligen-
cija, bez obzira na usmjerenost, onda
nije razumijevala hrvatski- pie u br. 17/1869: Notizie sul
disastro della fr. Radetzky", da je ovaj ratni brod stradao
na istome mjestu, gdje je u Vikom boju 20. VII. 1866. bio
potopljen talijanski Red' Italia!?, daje bio napravljen u En-
gleskoj te imao 1826 tona, 29 topova i 300 konjskih snaga.
se dogodila u 10.30 sati, a od 347 mornara spasilo
se svega njih 23, izranjenih. U br. istog
lista vrijeme se katastrofe precizira u: 10.45 sati. Koliko
je vjerovati novinskim napisima, obje su olupine nedavno
locirane na morskome dnu.
I u hvarskom arhivu (Fond Hvar, Muzej
hvarske batine, 209, 211, 249 i 466/1869) ima o ovoj
nekoliko podataka: Hvarani prosvjeduju protiv
58
IZ PROLOSTI
tttttttttttttttttttttttt
podmetanja da su u spaavanju
ostataka Radetzkog" sudjelova-
li radi - grabea! Izraavaju
cam. Zapovjednitvo otoka Visa
im zahvaljuje na pri bro-
dolomu te ratne a i odrekli
su se naknade - koja bi
im zakonski pripadala - u korist
obitelji postradalih.
Za stradalima s Rade-
tzkoga" bijae odlikovan i hvar-
ski parun Nikola Tocilj, koji
im svojim trabakulom pohiti u
carskom odlukom od 9.
IV 1869. dobi za to srebreni kri
za zasluge s krunom" - s
poveljom darova An-
ica Niko-
lina praunuka, u studenom 2001.,
Muzeju hvarske batine (v. il-
ustracije). Naime, spomenuti se
Nikola Tocilj p. Gapara, u ana-
grafu kao trgovac (15.
XII. 1831. - 16. III. 1905.) oeni
Marijom iz Staroga Grada,
sestrom glasovitog
ime; njihova starija Bona uda
se za Jakova Novaka Vickova-
Bonaporte", a njihova Marija
za prof. Petra koji
su pak roditelji spomenute An-
ice.
IZ PROLOSTI

Uz postavljanje hvarskom iseljeniku dr. Prosperu

Natjerani
pri-
likama mnogi su nai sunarodn-
jaci, kako je poznato, naputali
rodni kraj i odlazili u strane, u
prolosti u prekomor-
ske zemlje, u potrazi za boljim
ivotom i sigurnijom egzisten-
cijom. Mnogi su od njih svojom
i stekli
u novoj domovini znatan imutak
i ugled. U takve spada i hvar-
ski iseljenik dr. Prosper
(Prospem Stanich).
)::; JROi:;-ESSOR S. \N Ch
ss:-: '\V"' frKO

S.l\ES-
-1 S\ JV::\
U OVOJ RODIO SE HVARANlt-. SLAVNI KRALJEVSKI
PROFESSOR DOKTOR PROSPERO STANICl-11839.-1915.
'f'ROF DR.PROSPERO.STANICH, "" r F '- '-"q1 1 S30 2:.,"' I DOBIO
PRIZNANJE KRALJICE VICTORIJE,DAVI MU Al\ ATOMSKI MODEL NJEZINOG UHA. '
PROF.DR.PROSPERO STANI CH 1839. -1915. ' ', -= r . \
AND IN RECOGNITION,QUEEN VICTORIA GAVE HIM A LABELLED MODEL OF HER EAR.
. '
NA OVU DREVNU HVARSKU POSTAVILI POTOMCI
ANTE I FABIJAN STANICH GODINE GOSPODNJE 2013
O
bitelj je ogranak hvarskih Novaka. Nadi-
mak, a danas prezime dobiven je od pretka
Dominika Novaka, sina Kuzme 1648.), po
njegovoj majci Anastaziji (Stani).
je u Hvaru 13. rujna 1839. kao Antun-Prosper od
oca Kuzme, vojnog pekara (Hvar je tada bio vojno uporite
- Piazza forte - s vie kasarni, od kojih su mnoge bile po
privatnim - i majke Vice rod. Pekara
djelovala je u zgradi gdje je danas restoran Faria"
zgr. br. 133 k. o. Hvari, a gdje se vjerojatno rodio
Prosper jest ona danas vi. Gilve zgr. br. 134/, koja je
bila vlasnitvo njegova oca. Dananja stojna
ovih je kasnije, sredinom XIX.
O Prosperovu kolovanju nije mnogo poznato, ali je zanim-
ljivo spomenuti da se iz Hvara zaputio, prema predaji, kao
travar. je u kod prof. Grubera i Politzera te u Hal-
leu kod prof. Schwartzea. Kao otisnuo se najprije
na Novi Zeland. Na izlobi u Londonu 1873.
dobio je zlatnu medalju kao otorinolaringolog i
za katarakt. God. 1878. dolazi iz Wellingtona u Sid-
ney (Australija) brodom Wakatipu" i razvija razgranatu
praksu. Po desetgodinjem boravku u Australiji dobiva
1888. i britansko dravljanstvo. Poznate su brojne adrese
gdje je boravio, a sagradio je kao priznat i
i veliku Stanich Lodge" u 21 York Street, Mount
Pleasant, Penrith, u okolici Sidneyja. God. 1894. oenio se
22-godinjom Edith Beli Newton. Njihovo
jedino dijete, sin, umro je od 3 mjeseca. U Australiji je dr.
pomagao drugim iseljenim Hvaranima. Njegov je
profesionalni uspjeh bio kada je britansku
kraljicu Viktoriju od bolesti uha. U obitelji njegova pra-
sinovca Dinka u Hvaru se, osim brojnih dokume-
nata o njemu, i neki dokumenti, veliko
gipsano anatomsko uho te s britanskim grbom koji
je dobio u znak priznanja za ovo Matrica
promjera 3,5 cm nosi geslo ET DECUS ET PRETIUM
RECTI (nagrada i s natpisom CITY OF
FITZROY (rezidencija tadanjega guvernera Charlesa Au-
gusta Fitzroya kraj Melboumea). Ovdje se i negativ
gravure (5,5 x 5 cm cca) na kojoj je prikazan kako
kraljicu. U starosti, eljan rodne grude, se u
grad, gdje ga sa glazbom. To je bilo oko
1913. ; ali njegovu elju da ostane u domovini omelo je
skoro izbijanje Prvoga svjetskog rata, pa je kao dravljanin
zemlje tada s Austro-Ugarskom morao napustiti
Hvar i vratiti se u Australiju. Umro je od udara u
Dalkeithu, Oxley Street, North Sidney, 23. 1915.
i sahranjen je na groblju Waverly Sidneyja)
gdje mu je i nadgrobni spomenik. Toliko u spomen jed-
nog istaknutog hvarskog iseljenika. Na podacima za ovaj
tekst zahvaljujem Anti pok. Dinka. (objavljena u
izvjetaju CZKBOH 161/1990, 65)
60
IZ PROLOSTI
++++++++++++++++++++++++
Barba ila svako je
popodne sjedio na entoj na rivi ispred
Machiedo. Najvie je volio o snazi,
borbenosti i nepobjedivosti Austrougarske
mornarice u kojoj je proveo "levu", tj. re-
dovni vojni rok u trajanju pet godina. Prisut-
ni, pogotovo djeca, paljivo su sluali o
ogromnim ratnim brodovima Viribus Unitis,
Sanct Georg, Szent Istvan, Tegetthoff. .. ,
o njihovoj brzini od preko 30 milja na sat,
duljini odovode do Galenika", kanunima
(topovima) kalibra kako kolone na Fab-
riku", vie mornara na brodu nego H varana
u Hvaru ...
S
redinom 50-tih godina, jedno jesenje poslijepodne, u
hvarsku luku su uplovila dva nova torpedna
To su bili najnoviji i ratni brodovi ratne mor-
narice, duine tridesetak metara, naoruani topovima i br-
zine oko Uplovili su punom brzinom i po ingleki"
pristali na praznu rivu. Odmah su postavili ogradu od
konopa i postavili straare da se znatieljnici previe ne
priblie brodovima. Ljudi su se odmah okupili,
djeca. Komentari, radost da imamo takve ratne
brodove, procjena brzine, brojenje topova, kojeg su kali-
bra ...
Torpedni 211
Barba Jovanin ila ostao je sjediti na klupi i nije bio nimalo
impresioniran dolaskom tih ratnih brodova. Kad smo se mi
djeca nagledali ratnih brodova, sjetili smo se barba Jovani-
na ile i krenuli k njemu s pitanjem to vam se od
ovih naih novih ratnih brodova?" Barba Jovanin je dugo
utio i zatim podsmjehom odgovorio protupitanjem Ratni
brodovi? Ovo vi zovete ratnim brodovima? Znate li vi da
smo mi na Szent Istvanu imali po est ovakovih brodova na
kuverti (palubi) - i to za spasavanje!"
Muk i povreda nae tatine zbog omalovaavanja nae
mornarice" potrajala je par sekundi dok netko nije upi-
tao: A kako ste onda mogli izgubit rat kad ste imali takve
ratne brodove?"
Sad je barba Jovanin zamuknuo. Ipak, duboko uzdahnuvi,
Ko je izgubio rat? Austro-Ugarska? Rat smo izgu-
bili mi, gube jugoslavenske. Mi smo razormoli austrougar-
sku mornaricu. I zapamtite dico - nema na svitu vojske i
mornarice koju mi razormot, ali kad treba neto
napraviti onda je ovo, ovi brodi, to mi moemo
napraviti!" To osloni se na svoj tap, podigne i
prema svojoj ne se ni na nas ni ratne bro-
dove.
Ostali smo zabezeknuti i posramljeni. Bez smo se
razili svojim
Cijeli ivot pratila me ova i konstatacija koja iz
nje proizlazi, i naalost, u ivotu sam bio svjedok istinitosti
ovih
Oklopni brod S.M.S. Tegetthoff
izumitelj hrvatskqgporijekla Anthony F. Lucas
tt I Ivartt ;i.
P1se: Josko 1 ii. PIONEERING TRE i
CAPT. A. F. Ll:CAS
O ovome '.?aslunopi hrvatskq1)1 . iseljeni-
ku pisalo se i pie se do.sta, -ali uz neke
pogreke, koje nastaju prepisi-
vanjem, bez uvida u izvore. je od
tih pogreaka ona da mu je izvorno prezime
toboe bilo
D
ne 6. XII. 1743. se vodnik Juraj Daluchi (sig-
urno pogreno, umjesto: Deluchi") p. Luke iz Bara
I Antiuari, pripadnik pukovnije Melkiora
de Classe huius Culfi pjeadija?) s
Bonom p. Stjepana iz Hvara, u crkvi Gospe Anunci-
jate: AH, MV I., 147v. Par je imao dva sina: Jakova,
1744. (otac pogreno naveden kao I van Duchi"), te Stjep-
ana 1751., otac Juraj de Luchis Albanensis: AH, MK
III., 191 i 218). Juraj je I Luchich" umro u dobi od
oko 75 godina 2. IX. 1787. na Sv. Klementu, te pokopan
u Sv. Marku (AH, MU III., 105.). koj kao mjesto smrti
ne jer su Juraj i spomenuti sinovi Luchich" do-
bili na Vlaci tri zemlje od 1786., pokraj svoga vrta
(FOH, Grazie 1767. - 1796., 295v).
Stjepan se oenio Ursulom Bertuzzi Franinom (1761.-
1844.) 1783. g. (AH, MV II., 25.) - Vlasteoski rod B/a/
]
j
l
GULF COAST
:\ STOlff OF THE
l.IFI-. A'.'D :\CCO\IPLJSH\!F-.TS OF
C.'\.PT. :\'.\THO'\Y F. U'C>.S
ii
. ii
i: M!f t':.C
f, i /C


1:
l
;I. Br lil
:REID SAYERS
rl == I
I
' doselio se u Hvar iz Apulije-Pulje pof
15 .. st., !fiobrwi;otpuno pohrvatio (njegovi su
1
pripadni[ i
bih uglednLknJ1zey.n1ci_naJ uyatskunu L -. --t JJ=te:stekao
bogatstvo i ugled (usp. HBL 1/1983, 490), alije u 18. st.
propao i postao Ivan Bertuzzi p. Frane ostavi
oporukom iz 1716. za nasljednika brata Jerolima, a ovaj je
imao Dariju, enu Ivana te sina Franu, oca
spomenute Ursule (FMH, 1. 5. 2.), ene Stjepana
koja je bila posljednja kako i hvar-
ski Ivan Krstitelj /Giambattista/ Novak-Batina"
u svom odgovoru na pisanje ime
naslovljenom: Alcune lezioni all' autore del libello Faria
Cittavecchia e non Lesina" (Zara 1874, 36). Novak jasno
navodi prezime po dananjem pravopisu.
Prijespomenuti Stjepan navodi se 1788. kao parun
(dakle: pomorac) i skuptine, to
da je znao talijanski (FOH, Zapisnik sjednica
skuptine 1788.- 1806., 1i40v). - On i supruga Ursula
imali su djecu: Franu (1784. - ?),
-?)teAntuna(1805. -1854.), oenjenog
Vicom koji su imali Ursulu (1840. -
1916., neudanu?, valjda posljednju u Hvaru od
Mandu udanu Bonu udanu i Mariju
udanu Hure u Brusju.
62
POVIJEST
Frane, 1784., oeni se 1821. Magdalenom Babare
(1795. - ?), a oko 1830. imao je stojnu zapadno preko
ulice uz (Adis Abeba", danas
Gradska knjinica), zgr. 214, danas sjeverni dio
vl. Tomislave (AMID). Frane i
ena mu Magdalena imali su vie djece, a raspoloivi ana-
grafi spominju tek dvoje: sina Stjepana Pavla (Hvar, 1822.
- Vela Luka, 1875., uz napomenu daje oko 1837. boravio u
Blatu), te Ursulu, o kojoj kasnije. Stjepan se oenio u
Splitu 2. II. 1850. Ivanom Giovanizio p. Vicka i Kate No-
velli (AH, Anagrafi: 1812, br. 141; 1837, 14la-b; 1887,
206). - I anagraf iz 1887. navodi prezime u dananjem
pravopisu - - pa o ne moe biti dvojbe.
- Crnogorac?
Prema ljubeznom gosp. Bruna (nje-
govi ispisi iz splitskih matica), izumitelj se A. F.
Lucas" doista rodio u Splitu 9. rujna 1855. g., kao Antun
(Luchich), a ne kako je krivo
tadanja talijanska grafija, od oca Stjepana, pomorca (mar-
ittimo) i majke Ivane Giovanizio. Milenko
modeme naftne industrije Jugosloven
Nafta, Zagreb, 2 1411951, str. 15 i d.) te Vilim
(Antun F. - pionir naftne industrije, isti 22 Ili
1971, str. 5 i d.) tvrde daje majka A. F. - Lucasa"
bila - Cmogorka Jovan/k/a - to je besmislica,
jer je to stari splitski rod, izvorno: (podatak: B.
k. g.). U knjizi: Reid SAYERS McBETH: Pio-
neering the Gulf Coast. A Story of the Life and Accomplish-
ments of Capt. Anthony F. Lucas (s. a. e. l.; presliku: MF,
271 c, izdanoj svakako za ivota, jer ima njegovu
posvetu - v. ilustraciju), stoji na str. 6 da su mu
preci bili Cmogorci": His forefathers were of pure
Montenegrin blood. No, i to je pogreno, jer je Bar pripao
Crnoj Gori istom 1877., prije toga je bio preko 300 godina
(od 1571.) pod Turcima, a ranije, u 15. i 16. st. (da ne idemo
dalje u prolost) bijae pod republikom. Jer su za
turske vladavine u samom gradu boravili gotovo
muslimani, su bili zacijelo iz okolice; a kojoj su
zajednici izvorno pripadali, zasad je -
nakon tolika vremensko-prostornog odmaka - pouzdano ust-
vrditi. Bara i njegovog bilo je, i danas je,
nacionalno i vjerski mijeano (usp. EJ 1/1955, 358-360). Ju-
raj ukundjed naega naftaa", bio je svakako kato-
lik, ili se barem u toj vjeri oenio i umro. Izraz Albanensis"
spomenut 1751. (v. gore) ne govori nita o njegovoj narod-
nosti, jer su se Boka i dijelovi dananjega Cmogorskog pri-
morja" (nakon 1945. neopravdano Crnoj Gori,
sada posebnoj dravi, dok su do 1918. pripadali Dalmaciji,
tj. Hrvatskoj), smatrali Albanijom". Svakako
se do osvajanja krajem 12. st. juna polovica
dananje Crne (izvorno: Crmne, tj. Crvene!) Gore nazivala
Crvenom Hrvatskom i bila I sam sv. Sava (Ras-
tko tvorac Srpske pravoslavne crkve, krstio se u
Podgorici po obredu! Ali, vratimo se
u Hvaru, da se ne izgubimo u crnogorske etno-
grafije. Navedeni R. Sayers McBeth kazuje na str. 7 svoga
spomenutog djela: Pioneering ... , da je mladi Antun doao u
Ameriku 1879. kod strica, koji je svoje prezime
bio amerikanizirao u Lucas", zbog kod
Amerikanaca u pisanju i izvornoga oblika Luchich",
pa ga je u tome slijedio i sinovac.
63
POVUEST
Un bravo Lesignano
se sada na Ursulu Frane i JvIBnde
Babare, tetku sestru) A F. Lucasa" (1825.-1904.;
ime je, naravno, po baki koja se 1854. udala
za hvarskoga trgovca Kuzmu Novaka p. Jakova - Bona-
porte" (1825.- 1883.), a imali su vie djece, od kojih
sina Franu Novaka (1 O. XI. 1856. - ?). Bio je hvar-
ski - jedan od rijetkih koji je u tom
govorio hrvatski, te to traio od drugih (GPPD 25/ 2012,
65 i 181). Evo to o njemu iznose njegovi pro-
tivnici, talijanai, u svome glasilu Il Dalmata", Zadar, br.
36/1893, dopis od 23. IV: Un bravo Lesignano. Una citta'
fondata da un dalmata., potp. Pharensis (prijepis u FK,
sv. 70): Francesco" Novak zna 6 jezika, trgovac je, ima
dva sjajna" sa svakovrsnom robom,
i tradicionalne proizvode, vino i bio je i predsjed-
nik drutva" te Gradske glazbe. Uljepa
Hvar malom, ali lijepom gdje je ranije bila
bijedna I na Il uz Arsenal, zgr. 211, preko
100 godina vl. (usp. GPPD 19/2003,183)/.
Spominje njegov kamenolom u Krinoj Luci, kao i obranu
talijanskih klesara koji su radili na njegovoj novogradnji,
iako je bio uvjeren Hrvat I slavo, i prava I radi-
cale, ali mu je sadanja gradska vlast nemila te odlazi u
Ameriku, moda zauvijek" (priredio je oprotajnu gozbu),
na poziv ujaka vrlo bogatog i poengleenog" (=
amerikaniziranog, v. gore), koji daje u Americi 45 go-
dina(!?) i koji da je tamo osnovao grad u dravi Michigan,
to je tada brojio 48.000 stanovnika! Toliko Dalmata", uz
neka novinarska pretjerivanja, dok hvarski
arhiv (FOH, 376/1 907. g.) Franinu posljednju znanu
adresu u SAD: Fulton Street 244, Chicago, Illinois.
Jedan od Franine bio je i Teodor (1863.- 1943.,
poznat kao jor Todoro" i kao a od
Todorotovog" (to je postao obiteljski nadimak) unuka,
Teodora-Todorina" p. Josipa (1922.- 2004.) sam, da
je Frane pljusnuo tadanjega v. d. zbog iz-
borne prevare (ima potvrda u FOH, ali ih sada ne nalazim),
te da je iz Amerike, kao uspjean slao novac
za razvitak njihove trgovine, no oni za nju nisu imali smis-
la, pa je to propalo.
Tako, umjesto o samo jednom hvarskom iseljeni-
ku, imamo nedoumice o jo dvojici; ne znamo, pogotovu,
tko je bio tajanstveni barba iz Amerike" - stric
a Novakov ujak, kod koga su se ova dvojica prvih
skrasila po dolasku u novi svijet" - jer mu se ime ne spom-
inje ni u hvarskim anagrafima, ni u objavljenim izvorima.
Hvarski arhiv biljei jo neke tako Jakova,
umrlog u Trstu 20. VIII. 1867. u dobi od 35 godina, ali bez
roditelj a (FOH, 297/1 868). Moda je to brat Mi-
hovila, za kog se navodi da ne uiva dobar glas", da mu j e
vladanje prijekorno", te da se besposlen skita po Blatu /K,
iako mu roditelji ive dobro"; zanimanj em je bio kotlar;
tamonja ga alj e u Hvar, gdje ga primi sestra Ursula
udana Novak! (FOH, 143 i 748/1866). Iz ovoga j e j asno, da
je u pitanju sin Frane i Mande Babare, moda
u Blatu ili Veloj Luci, gdj e mu je boravio i umro brat
Stjepan. - Iz su godine vij esti j o nepovoljnije: Miho
je u zatvoru hvarske Preture, kao skitnica i napas-
nik ... bez sredstava za ivot "; godine hvar-
ski rodom iz Brusja, Nikola za 7:50 fiorina
a na kotlar sko kojim bi Mihovil
za ivot! On j e iste godine doao u Split, pa j e
hvarska platila za povratak ovoga vagabunda" u
Hvar, bracerom Ante (FOH, 221 i 608/1 867;
1287, 1290 i 1480/1868).
Je li da je ovaj, crna ovca", kasnij e otiao u
Ameriku i ondje postao uspjenik"? Naravno da jest,
ali zasad nema podataka, a povjesnik ne smije pucati iz
prazne puke". Toliko j e naih iselj enika otilo u daleke
zemlje, ondje zasnovah obitelj i, bili vie ili manj e uspjeni
- a zatim nestali u zaboravu.
Svakako, kad je na samom 20. st. izbi o prvi pravi"
naftni mlaz, na poloaju sudbinskog" imena Spindlet op (=
vrh vretena"), zaslugom prethodno spominjanoga A F. I
srednje ime ne moe bit i po ocu, kako krivo navodi litera-
tura, nego po djedu! ?/ Lucasa", nastalo je novo
doba u povijesti da li na bolje, ili na gore?
Ostaje nada da ljudski rod doskora nov energent,
ravnomjerno po Zemlji.
Na kraju, dodajemo j o dva o
Zagorka Bokov Steiner I Ivo St einer: Pionir naftne indus-
trije Antun (CaptainAnthony Lucas), 1855- 1921,
PI 106/1979, 13- 15, te onaj Nives u Kruveni-
ci" br. 11/2009, 28-30, s ispravnim oblikom izvornoga pre-
znnena.
IZVORI - KRATICE: AMID = Arhiv mapa Istre i Dalmacije pri DASt; DASt =
Dravni arhiv u Splitu; EJ = Enciklopedij a Jugosl avij e, Zagreb; FK = Fond
u MHB; FMH = arhivski fondnaslj . JerkaMachieda, Hvar; FOH =Fond
Hvar , MHB; GPPD = i prilozi za povijest Dalmacij e, Split; HBL =
Hrvatski biografski leksikon, Zagreb; MF = Mali fondovi u MHB; MHB = Muzej
hvarske batine, Hvar; MK = matica krtenih; MU = matica umrlih; MV = matica
PI = izvjetaj Centra za zatitu kulturne batine, Hvar; AH
= upni arhiv Hvar.
64
Jurja T udora
Putovi i oduvijek spajaju gradove,
mjesta, sela, polja i imaju uvijek isti cilj:
povezati i usmjeriti ljude i dobra.
pored viesmjemih pravaca koje pruaju,
puni su simbolike i dilema: kada, kuda,
krenuti ili ne, kojim putem, jesmo odabrali
pravi, je li mamo kuda idemo? Ako namje
svejedno kuda idemo, onda se nismo izgu-
bili, a ako nismo doli do cilja, onda smo se
izgubili. nam daju ako
znamo to da primijenimo savjet
velikog francuskog pisca Beaumarchaisa:
Ne obaziri se odakle dolazi, gledaj
kamo ide."
J
uraj Tudor iz Grablja, nadimkom Dura i supruga Man-
dica imali su vrlo zanimljiv i poseban put,
koji se u mnogo razlikuje od putova ostalih naih
mjetana-iseljenika. Oni su se nali na ali
Pie: Kuzma
koji ne nudi alternative, primorava kuda trbuhom
za kruhom". Njihova posebnost, osim iseljenitva, u tome
je to su po povratku 1910. iz Argentine ostavili trajni
spomenik naem mjestu, krieve na pet putova
koji vode iz i u Velo Grablje. sto godina ovi krievi na
bude lijepa naeg ponosa i zahvalnosti,
a ujedno simboliziraju ustrajni prkos grabaljskih potomaka.
'Rod Tudora
Porodica Tudor je nastala transformacijom iz starijeg roda
u Velom Grablju. Nastali su, od prvog u rodu
Jurja (1760.) Tudora. On je oenio Mariju (1764.)
i imali su sinove Dinka (1784.) i Ivana (1786.) i od te
obitelji nastaje rod Tudora. Skupina Tudora nalazi se
u dijelu koji se zove dvori.
Ekonomske na prijelazu 19. u 20. st. , potaknute
Vinskom klauzulom" (1894.-1904.) kada se nije imalo
kome prodati vino i kada je cijena bila vrlo mala, a poslije
1915. i filokserom koja je unitila skoro sve vinograde i dr. ,
nisu zaobila ni Tudorove.
65
NAI PO SVUETU
Juraj Tudor i supruga Mandica s djecom 1920. (Sjede, Mandica i Juraj, s
lijeva na desno: S tipe, Rita, Domingo, Pedro-Grga, Antica, Visko i Bal do
U ovom rodu nema ni jedne porodice iz toga vremena, a
da nije barem jedan iselio. Oni su prvim gra-
baljskim iseljenicima u Junu Ameriku. U Argentinu su
odselila su dva brata, sinovi Viska Tudora i Margarite r.
sa svojim enama:
- Andrija Tudor i ena mu Mandica Tudor, Stjepana
Zbondina iselili su 1888. g., a vratili se 1908. s dva sina:
Dinkom i Kuzmom i tri Lucijom, Margaritom i
Tonom.
- Juraj Dura Tudor i ena mu Mandica (Magdalena)
Petra Peretova iselili su 1895. g. kada su i a
vratili se 1910. s tri sina: Visko, Domingo i Pedro-Grga i
dvije Antica i Rita.
Zanimljivo je da su se obojica vratila sa svom djecom. Po
dolasku u rodno Grablje ponovno su iselili, Andrija u Ar-
gentinu, sam bez supruge i djece, a Juraj u Stari Grad na o.
Hvaru, sa suprugom i djecom.
Odlazak iz
Grablja
Visko Tudor, sin Dinka i Margarite i Anica
eperica imali su Margaritu (1850.), Dinka (1854.),
Andriju (1857.) i Jurja, Duru (1860.).
Juraj Dura i Mandica su iselili u Los Molinos, provincija
Santa Fe, Argentina. Odmah su raditi u poljoprivredi
Juraj Tudor Dura poslij e dolaska iz Argent ine
i jer su to jedino znali. Tada se u Argentini lako
dodjeljivala zemlja doseljenicima. su s ratarstvom,
u nisu bili ali su brzo se snali i uspjeno te
poslove obavljali. Radili su na imajmlj enoj zemlji. Sve to
su zaradili postepeno su ulagali u kupovanju zemlje i stvor-
ili vlasti to imanje. Tada se zemlja u Argentini mogla kupiti
po veoma povoljnim cijenama, a i drava je stimulirala
poljoprivredu i davala vrlo povoljne kredite za kupovanje
zemlje. Pored vlastite i dalje su imali imajmljene zemlje.
Uglavnom su sijali penicu, kukuruz, te uzgajali goveda i
konje. Imali su 20 sezonskih radnika koji su im pomagali.
Usporedo se obitelj, stasala su i djeca.
Svojim radom, marlj ivosti i tednjom stvorili su vrlo za-
vidan imetak za tadanje prilike. Nisu imali namjere ostati
tamo stalno ivjeti. Uvijek su se tekih trenutaka
odlaska iz domovine i dolaska uArgentinu, pa su djecu htje-
li toga potedjeti. Djecu su doma hrvatski, grabaljski i
uz to pripremali se za povratak u domovinu. Znali
su da se u domovini posebno teko ivi, j o gore nego kada
su prije 15 godina iselili. Vinovu lozu je napadati
i unitavati filoksera, a rumarin i drugi proizvodi
teko su mogli pristojan ivot. Mnogi su im i
zamjerali povratak. Oni se nisu na to osvrtali jer su imali
razmiljanj a i planove, bez obzira na uvjete, i bili
su svjesni tih U Argentini su prodali svoje imanje,
zemlju i i 1910. s djecom krenuli na put u domovinu.
66
NAI PO SVUETU
Povratak iz

Kau nai ljudi da je Dura doo doma sa enon i puno
<lice i sa dvo kufera punih pinez iz Arjentine". Doselio
je u dvore. U je bilo tijesno za i ovoliku
veliku obitelj. Jo u Argentini imao je plan da boravak u
Grablju bude samo predah u njegovim daljnjim ambici-
jama. Posebno je brinuo za djecu kojima je htio osigurati
bolju ali da to bude kolovanjem.
Petnaestogodinji boravak u Argentini jo je
volju da se i ovdje moe pristojan ivot, uz pravilno
uloenu radom i koritenjem znanja i vjetina
na drugom kraju svijeta.
Nije gubio vrijeme. Na neki htio se oduiti tom pod-
neblju koje je u njemu usadilo osnovne ivotne vrline, koje
su ga pratile cijeloga ivota: rad, potenje, vjeru i nadu.
Razmiljao je da to treba biti s trajnom poru-
kom. je da na pet putova i raskrija oko Veloga
Grablja postavi krieve, kao trajna obiljeja koja
generacije Grabljana. Krievi su od bijelog ka-
mena, na kojima stoje inicijali: J. T. P. V 1910. (Juraj Tudor
pok. Viska 1910). Prvi kri je postavio u Poklon, odakle je
ugledao zvonik (kanpanel) seoske crkve kada se vratio iz
Argentine. Sjetio se od bijelog kamena sa zvonika
na kojoj stoji: Bogoljubstvo i sloga grabalj skog puka 1886.
Izabrao je ostala mjesta za kria i postavio na vidiko-
vce: Opjeni put javni put, i srednjovje-
kovnu komunikaciju Hvara i S. Grada, odakle
puca pogled do otoka Sveca, Visa), Pod Roskars-
nicu (gdje su vala Konopjikova, Kabol i otok kao na
dlanu), Glavicu (najljepu s pogledom na Stari Grad,
i sve do Biokova, a prema jugu preko Paklenih otoka
do Visa i Palagrue) i Sv. Roka (s krasnim pogledom na
okolicu, posebno prema Starom Gradu i Starogradskim
poljima). Krieve na Sv. Roka i Glavicu je kasnije gledao
iz svoje nove u Starom Gradu.
Postavljanje ovih krieva na izabrana i mjesta,
pored simbolike, koja nas prati kroz cijeli ivot, u dobru
i zlu, kada smo sretni i nesretni, vjere i zavjeta, to im je
prvenstveno namijenio, pokazuje cijelu irinu njegove os-
obnosti i pogleda na svijet. Svima nama ostavio je snanu
poruku: u ivotu koji nam je poklonjen, uvijek se nalazimo
na i ako mamo to i elimo, ako postavi-
mo cilj, moramo odabrati kamo dalje, kojim pravim putom
krenuti.
Kri postavljen na Glavicu, u pozadini vidi se Stari Grad.
Ovi krievi nisu odmah blagoslovljeni nakon postavlj anja.
To je don Ante pok. Ivana, koj i j e
dobio odobrenje i 1911. blagoslovio ove krieve.
Mjetani su se na neki oduili Jurju i supruzi Mandici
na ovoj gesti postavljanja krieva na
su prihvatili prij edlog da se u procesij u blagoslova polj a
uklope i stajalita kod nekih od ovih krieva. Procesij a se
obavljala na dan sv. Marka (25. travnja), ila j e iz crkve i
prvo stajalite je bilo na Glovu kod grebje kod
drvenog kria, zatim bi se nastavilo do kria na Svetega
Roka i nazad u crkvu. Druga procesij a, blagoslov
polja, bila je 2. svibnja, na dan sv. Anastazija. Iz crkve i
prvo stajalite kod kria na Roskarsnicu, drugo stajalite u
crkvi Svetoga Vida i kod kria na Opjeni put i zatim
nazad u crkvu. Ove procesije su se odravale do 1955. g.
Naoj crkvi 1886. Juraj Tudor poklonio j e
krasan veliki luster koji i danas visi o stropu, i
67
NAI PO SVIJETU
100 godina ukraava i osvjetljava nau crkvu. se,
kada su na ovoj gorjele terike i svod crkve obasjavale
na i druga bdijenja i ljepotom
blagdanska slavlja.
lsf!l ja vanj fl u
Grad
Obitelj Jurja i Mandice Tudor nije imala namjeru ostati u
rodnom Grablju, jer su smatrali da mogu bolje uloiti svoj
imetak, a i djeci osigurati bolju Kupili su teren
u Starom Gradu i sagradili 1913 u predjelu Priko.
Poslije povratka se obitelj, rodio im se 1911. sin
Stipe i 1913. jo jedan sin, Baldo. su uloili
kupovanjem zemljita u starogradskim poljima, kako bi
se bavili vinogradarstvom. Dio imetka su uloili zajedno
s obitelji iz Starog Grada u trgovinu
eljeznom robom.
Ostatak sredstava su uloili u banci u Trstu. U Starom Gradu
je novi ivot obitelji Tudor. Vrlo brzo su se prila-
godili, djeca su polazila kolu i prihvatila ovdanji
ivljenja. Bio je u naponu svoje i umne sposobnosti,
a materijalne su mu dozvoljavale
svog imetka. Posadio je 15.000 loza, a gajili su i
Poslije zavretka osnovne kole u Starom Gradu djecu alju
na daljnje kolovanje.
Sin Visko, a za njim sin Domingo polaze u Dubrovnik i
zavravaju akademiju. Pedro-Grga je
kolu kod dominikanaca u Starom Gradu, nastavio u Bolu
na isto kod dominikanaca, gdje i zavrava srednju
kolu. Stipe je iao u Boku Kotorsku, u aka-
demiju, gdje je umro 1927.
Nedugo nakon doseljenja obitelji Tudor u Stari Grad
je Prvi svjetski rat. Poslije rata raspada se Austro-
Ugarska monarhija i stvara se nova drava SHS. Prove-
dena je zamjena austrogarske valute, krune za dinare, po
vrlo nepovoljnim uvjet'ma za dinare, to posebno
ovu obitelj, jer je Juraj Tudor 4io po
povratku uloio u banku u Ti;stu. U domovini se nita .nije
promijenilo na bolje od onda kada su Juraj i Mandica ise-
lili u Argentinu. Djeca su, kao i roditelji prije 2 l
morali u svijet. Visko je iselio u Los olinos u Afgentinu,
a za njim i Domingo. Pedro-Grga se poslije zavre,ne kole
zapoljava kao sudski slubenik i radi u Visu, Benkovcu,
Grubinom Polju. Oenio se lvankom Resman, nisu imali
djece. Rita se udala za Tonija Gljubicha iz S. Grada i imali
su sina Stefana. Iselili su 1943. u Bari, gdje je umrla. Anica
se udala za Boru iz Velike Plane u Republici
Srbiji i imaju troje djece.
Vrijeme nakon Drugog svjetskog rata nije bilo sretno za
obitelj Tudor. Raspala se trgovina s obitelji
jer nije bila dozvoljena privatna trgovina. Za izgradnju
tadanje vinarije 1950. otkupljeno je pola zemljita pod vi-
nogradom po niskim dravnim cijenama. Na drugoj polo-
vici su kasnije Jurjevi i unuci sagradili su
Kao to je spomenuto, sva su im djeca iselila iz Starog Gra-
da osim Balde. On je i bavio se zanatom,
a nakon rata administrativnim i knjigovodstvenim poslovi-
ma. se 1939. Lukrecijom iz Staroga
Grada, i imaju dva sina i dvije a njihovi potomci i
danas ive u Starom Gradu.
Juraj je umro 1928. u 68. godini u Starom Gradu. Mandica
je doivjela stotu i umrla u Starom Gradu 1976. Tako su se
ugasili ivoti koji su uvijek bili na ali uvijek oda-
birali prave pravce i uvijek u ivotu uspijevali i
u Grablju
potomcima brata Dinka (1854.) , nje-
govoj Antici koja se udala za Jakova pok.
Viska, Kofina, nije naputena. Zbog nedovoljnog
prostora u udova Antica s obitelji se vra-
tila 1938. u tefetovu Visko je postao vojni
i oenio Mandicu Tudor, Kuzme Velega, Zbondinu
i iselili poslije Drugoga svjetskog rata u Split. Sada
odravaju i koriste djeca Viska i Mandice, sin Joko i
Tinka koji ive u Splitu.
68
100. japjenice na Roskarsnici
Japjenica na Roskarsnici u Velom Grablju dosto-
jno je proslavila svoj 100-ti Na radnoj
akciji odranoj u subotu 12. travnja okupilo se
veselo drutvo u velike obljetnice.
J
apjenica je detaljno sav okoli je
je s stari put, podignut je suhozid, razgo-
varalo se o zatitijapjenice, pomolilo se za pokojne,
su sastavi i pjesme, ispeklo se za obid, popilo kafu, osladilo se
prigodnom tortom u oblikujapjenice, zakantalo ... jednom
- akcija je uspjela!Zahvaljujemo svima na odazivu, od
do najstarijih, od Grabljana do ljudi iz drugih mjesta, kao i onima
koji su poklonima i donacijama podrali akciju. I ovom prilikom
apeliramo na nadlene institucije (kojima je poslan slubeni do-
pis) dajapjenicu adekvatno zatitimo( !!!), da ostane kao trajna us-
pomena na mukotrpan ivot naeg teaka, te kao kultur-
na batina naeg kraja. Svi smo odgovorni za njezinu
U naoj japjenici na
njen 100-ti
Na nqjuem prijevoju, ka na sedlu naeg koja, na raskriju svih
puteva, gorda i smjela stoji ti, visoko ka kampanel u nebo.
Putokaz putnicima - sinjo! mornarima prkosivi zubu vremena,
ponosna i vitka evo punih 100 ..
Gledon te uvik i divin ti se naa slavljenice - simbol muke i truda,
svidok tekog vrimena i ivota od kamika i ognja stvoritjopnje za
grodit nae - paloce.
Polugon vadit stinje, klesot, grodit, goru, nosit brimena i
tako loit punih 8 dan bez fermat za dobit malo jopnja, za prodat,
za preivi! .
Tuna ivotna sudbina nae fameje ostavila te na ivotu, netak-
nutu, izvornu ka dobru vilu naeg sela. Da naa poja na
spomen punih 100 Koliko lije samo svita pasalo tvojim
putima to ti samo zna sa mulima, mazgima, tovarima punih dar,
mihih masta, levonde ... o, de, ala homo, odzvanjalo je
tvojim putima za dobro jutro, za dobru .
A ti onako sa visoka gleda i naa poja ispletena gami/ima
da im se ni broja nezno - sve od stinja iz zemje
daje zadaru za posodit lozu, levondu i maslinu ufau ...
Pogledajte dobrijudi, osobito vi mlaji malo uokolo, vidite li ovo
ljudskih ruk, ovo remek di/o naega koji su tu vie
gladni nego siti odjutra do mraka lavrali i bili sritni - zadovojni,
ivi/i u slozi i jub avi ...
A danas ... pari mi se da vie lipog ni - svega tega nonfali,
a najvie me boli njihove metre niko i ne spominje i niko ne
priznaje - niko od njih ni dobi ni murtele, a kamoli me daje.
Pie: !van - Grande, udruga Pj over
Sve su ovo oni lavrali
Nai pokojni dobri i vridni
Bez buke ifole
Sa puno muke
Mierju hrane
I sa pinku nade.
Na dobro ti dolo tvojih 100 i da nonjo dugo poivi,
naa Japjenice!
Velo Grablje, 12. 4. 2014.
Praunuk Ivica - Malabonkin
U Japjenice
Na Roskarsnici Japjenica stoji,
ba danas sto ona broji.
1914 godine gruba i teka stvor se dogodila,
da se japjenica ni uegla ni opalila.
je teki i dugi prvi svjetski rat,
iz kojega na alost se ni vrati Mi ko brat.
Japjenicaje tako ostala a gora sagnjila,
tako je o svemu tome gorka istina bila.
Ovo su sve izgradili teaci dida Mikule
Juraj Nikola i Luka pok. Ivana zvani Malabonkini.
Nikola je poginuo u prvom sv. ratu.
Svi su iz Velog Grablja
Ive 12. 4. 2014.g.
69
Zinfandel, crljenjak katelanski, pribidrag, prirnitivo, kratoija
1?ri1og pozn vanju
drevnog vina i
so ve
I -ibi
U srpnju 2011. g. u Naturwissen-
schaften - The Science ofNature objavljen je
rad skupine hrvatskih znanstvenika u kojem
se dokazuje da su tribidrag i zinfandel jedna
te ista loza, genetski sorta. Ranije
je da su zinfandel, primitivo i
crljenak katelanski sorte. Odne-
davna se zna da su kratoija i zinfan-
del sorte. Time je pridodana nova
spoznaja u istraivanju podrijetla zinfandela
koje traje vie
V
rijeme i njegove pojave u Americi bila je pot-
puna nepoznanica do istraivanja C. Sullivana. Isti
je utvrdio daje ovu lozu George Gibbs uzeo u Car-
skoj kolekciji u 1820. g. i donio na Long
Pie: Ambroz Tudor
Island. Dugo se kao zobatica uzgajao u
dravama SAD-a, a u Kaliforniju ga je prenio 1852. g.
Frederick W. Macondray pod imenom zinfindal.
porijeklo loze je zaboravljena, a sve do 1967. g. obavi-
jena je velom tajne. Te godine Austeen Goheen u talijan-
skoj Pugliji kua vino Primitivo i zapaa znatne
sa zinfandelom, kako vina, tako i same loze. Talijanski
Lamberti upozorava Goheena da na hrvatskoj
strani Jadrana postoji vrlo sorta, plavac mali. Lam-
berti sredinom sedamdesetih godina dolazi u Dalmaciju te
otvara suradnju s Anom oko pitanja veza zinfandela,
primitiva i plavca malog. Razvojem metoda DNA analize,
1996. g., se da su primitivo i zinfandel
sorte. za primitivo ne postoje dokumenti koji bi
pokazali daje u Italiji stariji iz vremena oko 1860. godine.
Na temelju toga C. L. Sullivan da su potvrde za
zinfandel u Americi starije od potvrda za primitivo u Italiji.
Nekoliko godina kasnije je da plavac mali nije
sa zinfandelom, ali da je u vrlo bliskom odnosu
roditelja i potomka.
70
POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA
++++++++++++++++++t+titt
Ozbiljniji prodor u istraivanjima napravljen je kada se
utvrdilo da je drugi roditelj plavcu malom, sorta
danas ponajvie na olti, to je istraivanje
da srednjodalmatinska Pravi rezul-
tat je postignut 2001. g. kada je, brojnim drugim,
uzet uzorak iz vinograda I. u Katel Novom
koji se pokazao zinfandelu. Ime mu je crljenak
katelanski, a u spomenutom vinogradu bilo je osam trs-
ova ove sorte od njih ukupno 6000. No veza s povijesnim
tribidragom ostvarena je 2002. g. kada je da je
sorta pribidrag, uzeta iz pokraj Omia,
zinfandelu.
Bilo je posve jasno da je pribidrag tek blago iskrivljeni ob-
lik imena sorte tribidrag koju u knjizi Dalmatinska ampelo-
grafija (dovrena 1925., tiskana 1949.) Stjepan don-
osi pod brojem 68., Tribidrag crni. je uzorak uzeo u
na otoku a napominje daje sorta iznimno
rijetka. Iako mu je poznato ime tribidrag na nekim drugim
lokacijama, nijedan od tih primjera ne smatra pouzdanim
sinonimom, tako da se u glavnom popisu tribidrag javlja
bez ijednog sinonima. Zasluni Stjepan ostavio je u
splitskom Prirodoslovnom muzeju herbarij koji prati nje-
govu ampelografiju i u kojem su listovi tribidraga
i iz kojih je izolirana DNA koja je pokazala
zinfandela i tribidraga. spominje i kratoiju i to u
vie varijeteta, a prema njegovim sadi se u cije-
lom tadanjem kotarskom kotaru, dananjoj Boki kotarskoj
i Budvi, odakle se proirio na Crnu Goru, Hercegovinu i
Dalmaciju. upozorava na osjetne razlike
kratoijama s pojedinih
Davni nasadi tribidraga
Kako je na spomenuto, 2008. g. je da
je kratoija zinfadelu, crljenku katelanskom,
tribidragu, primitivu. U povijesnim se izvorima najranije
javlja: budvanski statut koji je datiran u 14.
O vanosti te loze u srednjem vijeku govori
da je dio statuta budvanske ko une najvanijim
radovima u vinogradima kratoije tijekom godine. Stoga ne
da je budvansko vino G. B. Giustinian 1553. g. poh-
valio kao dobro. Uzgoj kratoije je, dakle, imao
pokroviteljstvo komune, nije bio preputen samo dogo-
voru vlasnika i Drugo drevno ime ove
loze, tribidrag, javlja se kao i kratoija u istom prostorno-
kontekstu adranskih srednjovjekovnih
gradova smjetenih na dujadranskom putu,
intenzivno povezanih sa sredozemnim prostorom, kako
pravnim ustrojem, tako i ivljenja. Budvanska
komuna dio je Republike Venecije, kao i hvarska, split-
ska, ili druge dalmatinske komune sve do
pada Venecije, a potom dio kraljevine Dalmacije u okviru
Austrijskog carstva, odnosno Austro-Ugarske.
valja obratiti panju na dosadanju etimologiju imena sorte
kratoija, koja se temeljila na slavenskoj sloenici krat-
ka ija u smislu kratke peteljke grozda, no s obzirom na
ovako ranu pojavu u dokumentima, treba uzeti u obzir i
da je latinskog ili podrijetla.
Pojava imena tribidrag, barem prema dosadanjem stanju
istraivanja, neto je kasnija: druga polovina 15.
No, tada ga kao definirano vino koje se prodaje
u Apuliju, to zasigurno da je uzgoj loze tribidraga
i proizvodnja vina znatno starija. Sama da u
tako ranom razdoblju postoje dva imena za istu lozu na
zemljopisnom i ekonomski bliskom
prostoru govori u prilog njene drevnosti. Karakter najrani-
jeg spomena u budvanskom statutu govori u prilog
pretpostavci daje njen uzgoj daleko stariji od 14.
st.: trebalo je vremena da loza stekne takvu reputac-
iju da bi njena obrada bila gradskim zakonikom.
Ime vina tribidrag poznato je u hrvatskoj historiografiji
od kraja ezdesetih godina, a iznjedrila su ga pona-
jprije istraivanja renesansnih pjesnika. Tek je nedavno
da se radi o uglednom vinu od kasnog sred-
njeg vijeka.
Izvoeno je iz Splita u Apuliju, danas domovinu primi-
tiva, kao tibi drag, kao i vino bilza 1488. godine. Godine
1518. Matij pobune, dijeli
sa svojim bratom Nikolom. Matija,
POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA
tttttttttttttttttttttttt
koji je u progonstvo, zastupa supruga Katarina,
La Diuision di beni stabili fra q-m ms. Nicolo
juanich et. q.m. ms. Matthio suo Fratello. ouer M.a Cat.a
sua moglie fatta sorto li xiij ottobre del i5i8.
dijele imovinu na Starogradskog polja,
te nekretnine u Vrbanju, Vrboskoj i Starom Gradu. Jedna
od zemljinih pored Vrbanja nosi ime Tribridrag
Tribidragho de dulcich, toponimu Na
kmevlje na chmsceufiu de dulcich, gdje se
radi o toponimima koji su nastali prema kul-
turama, a koje su u oba prije vlasnitva
bili u vlasnitvu i danas obitelji Ulomak
glasi: jtt(em) greblie sotto Vrab.o prima naijgorgni Dolac,
et Tribidrago de dulcich, et naij dolgni dola<; dauanti .s.
cosmo. et bogglischo Zaogradu, et Strian dolac: Sridgni
Belotin dolac: et questi se meti a questa seconda parte: sono
per nome strian Dolac, Sridgni Dolac, Bilotin dolac, tutto
questo si trova li in uno, tra li soi con(f)ini. U prijevodu:
Isto tako greblje ispod Vrbanja: prva Najgomji dolac i
Tribidrag i Najdonji dolac ispred svetog Kuzme
i Boglinsko Zaogradu i Strijan dolac: Sridnji Belotin dol-
ac: ove treba staviti u ovu drugi stranu, a zovu se Strian
dolac, Smdnji dolac, Bilotin dolac, sve se to nalazi ovdje u
jednom komadu, u svojim granicama. Treba zapaziti da je
ovo dokument o diobi dakle o imanju koje je otac
Matija i Nikole stvorio preteito u drugoj polovici
15. i prvim godinama 16 Spomen starije
obitelji govori da je tribidrag ovdje zasigurno i prije
dakle barem u prvoj polovici 15. st., a
je i ranije. Njegovo postojanje, u neto izmijenjenom ob-
liku imena, ugovor iz 1529. g. prema kojem
Hanibal prodaje Ivani Skandarbeg svoje dobro vino
Zibidrago iz konobe u Kutu to da se proizvodilo na
Visu, ... buon vin Zibidrago receputo hieri dalla canava del
ditto, ... Svakako zasada najkonkretniji poznati podaci o
sadnji loze tribidrag nalaze se u popisu zemljinog pos-
jeda kanonika Ludovika iz 1546.
g., kao jedan od rijetkih detaljno poznatih zemljoposjeda
16. st. na prostom dalmatinskih komuna. Spomen tribidra-
ga u dokumentu doslovce glasi: Suto la casa de pomen-
ichi gognal e mezo de Tribidrago confina da leuante con
li heredi di tolentis, et con polo da lesina da ponente la via
di comun et da ostro Iuanna pomenich da tramontana con
polo da lesina ... , (Pod gonjaj i pol
Tribidraga s istoka nasljednici Tolentisa i Pavao iz
Hvara, sa zapada komunalni put, s juga Ivana sa
sjevera Pavao iz Hvara ... ). Ova zemljina nalazi se
uz sami ljetnikovac u Lumbardi, a da
se radi o vrlo maloj povrini govori daje samo za
kanonikovu osobnu potronju.
Najcjenjenija sorta loze
Potpunu potvrdu da je tribidrag iznimno cijenjena loza
daje u drugom dijelu predgovora djela Marina
Murat Gusar, tiskanom u Veneciji 1623. godine. Tamo se
kae Da vratiusise ca gori rekoh videchi da ne
suaki ratagl sie psenicu, ni suaki texak sadi u suoy vinograd
Tribidrag, yerye razlikoua gizbina i pitye razlicin vgodna,
i Zemglie razlikouo sime gliube. (Da vrativi se to sam
gore rekao, vidjevi da ne sadi svaki ratar penicu niti
teak u svom vinogradu Tribidrag, jer je jestvina
i ugodna, i zemlje sjeme ljube.)
se u spomenutom drugom dijelu predgovora,
koji nosi naslov Onomu kogi Stiye i Slisa Dobrouoglno,
ponixeno Pise, Marin Gazarovich, ponajprije hvar-
skim na Visu, ali i drugim i piscima
hrvatskog jezika u prvoj polovini 17. U ulomku
gdje se spominje tribidrag eli im da ne treba uvijek
ono to je prema miljenju najbolje, jer val-
ja imati na umu da su ljudima
stvari i da isto sjeme jednako izrasti na
mjestima. Da bi prispodobio ono najbolje,
spominje penicu kao najcjenjeniju itaricu i tribidrag kao
najcjenjeniju sortu loze, iz je jasno da je tribidrag
u prvoj polovini 17. st. na irem dalmatinskom
(jer se adresati nalaze i na tom na-
jcjenjenija loza. u svojoj usporedbi eli
biti potpuno jasan te je stoga za da je kraljevski
poloaj tribidraga dalmatinskim lozama u prvoj polo-
vini 17. st. stvar, kao to je to penica
72
POSEBNOSTI I BLAGODATI PLODOVA MEDITERANA
++++++++++++++++++++++++
itaricama. Dakle, spomen tribidraga u predgovoru Muratu
Gusaru jasno pokazuju njegov poloaj i u Dalmac-
iji prve polovine 17. st. i time ovaj izvor od svih
drugih.
Tribidrag se javlja i u vjerojatno najstarijem opisu pojedinih
vinskih sorti u Hrvatskoj koji je 20. 1823. g. sas-
tavio trogirski prosvjetitelj I van Luka Garagnin. Dokument
nosi naslov: Catalogo della diversa qualita di Viti che qui si
coltivano; Li numeri romani corrispondono alla Tessera ap-
pasa (?) ai fasci. (Katalog sorti loze koje se ovdje
uzgajaju; Rimski brojevi odgovaraju ceduljicama uz snop-
ove). Dakle, popis je bio dio poiljke prutova pojedinih
loza koje je I. L. Garagnin, poznati agrarni pisac, slao na
adresu koja je zasada nepoznata. U svakom je ovo
dokumentirani primjer irenja pojedinih sorti. Bilo bi lijepo
zamisliti da je zinfandel upravo s ovom poiljkom
svoj put prema Kaliforniji.
Spomenut je pod sretnim brojem 13: Tribidragh, ossia
Marzemino. Grappolo picciolo e rado. Grano nero, rot-
tondo e picciolo; guscia grossa. L' Uva prosciugata da un
liquore nerrisimo ed abbocate. (Tribidrag ili Marzemin.
Grozd malen i rijedak. Zrno crno, okruglo i maleno; koica
debela. Prosueno daje izrazito crno i slatko liker-
sko vino).
osim difuzije sorte tribidraga, Garagninov
popis donosi jo jedan vaan povijesni trag. auto-
ra tijekom 19. st. govori o katelanskom merzaminu kao
o jednom od najboljih vina Dalmacije, o vie kas-
nije. Naravno, prostor grada Trogira kojeg Garagnin uz
Seget spominje kao prostor uzgoja tribidraga I merzamina
je i zapadna Katela. Garagninov popis pokazuje
da je katelanski merzamin zapravo tribidrag, a nije pozna-
to kako je ime talijanskog merzamina - koji ni po
nije blizak tribidragu i uzgoj u Dalmaciji nije zabiljeen
- zamijenilo izvorno ime. U prilog govori i
ampelografija koja u okolici Solina i Katel No-
vog spominje sortu brzamin sa sinonimom tribidrag. Iako
su ampelografski opisi brzamina i tribidraga (koji biljei u
na vrlo nije bio uvjeren (ili
u mnotvu uzoraka nije primijetio) da se radi o
istoj sorti. Danas brzamin nije u vinogradima, a
uzorak u herbariju je u preloem stanu da bi
se DNA analizom utvrdilo radi li se o istoj sorti. No, br-
zamin je, prema svemu hrvatski izgovor jo jednog
talijanskog imena za merzamin, berzamino, to je
bilo poznato jer u svojoj ampelografiji naglaava da
nazvane (t.j . Marzemino) sorte loze gaje se u Italiji i u Tiro-
lu, ali nemaju sa ovom sortom". Istovjetnost s Ga-
ragninovim marzeminom naglaava i namjena koju
donosi a to je za pravljenj e crnog, desert-
nog vina (proeka), koje se u prijanja vremena vrlo cje-
nilo", ... Dakle, je bilo poznata slava katelanskog
marzemina. Za je da je katelanski marzemino u
19. st. i brzamin jedna te ista sorta loze, ona koju
Garagninov popis iz 1823. g. identificira kao tribidrag, to
da kalifornijski uspjeh zinfandela nije prvi put da
tribidrag pod drugim imenom doivi renesansu.
Povijesni poloaj tribidraga kao jedne od najpoznatijih vin-
skih sorti pokazuje i da je to tek jedna od neko-
liko sorti loze koje se ustrajno spominju u povijesnih
hrvatskog jezika od 17. st. od Mikalje
1649. g., svi povijesni govore o tribidragu kao o
koje rano sazrijeva, se naslanjavi na Mi-
kaljinu natuknicu. Plod ove tradicije je da se vino u Italiji
nazvalo Primitivo, ono koje prvo zrije. Varijante ovog im-
ena s kraja 19. i 20. st. je primativo nero i primatic-
c10.
O sudbini tribidraga na prostoru Dalmacije u
broju Kruvenice.
73
ZAPISI O HVARU
T. Schiff: Iz poluzaboravljene zemlje
Objavljujemo i drugu hvarsku iz knjige Theodora Schiffa u prijevodu l vice (Knjievni krug - Split, 1997.).
N
a nebu su blistale zvijezde i zrcalile se u utihloj
morskoj povrini. Vesla su sjekla vodu,
u valovima koje je odbacivao pramac sijevali su
srebrni zraci prema tamnome nebu i se da se u vode-
noj crti zvjezdano zlato i srebro. Kad bi se
vesla u zamahu nala u zraku, tekle su s njih srebrne niti i
perli blistalo je u vodenoj brazdi. - more uoko-
lo bilo je crno obavijeno proljetnom bez
Poli smo loviti sardele, a one se love po mraku.
Isplovili smo iz hvarske luke. Ispratio nas je miris
i sustizao nas na moru: to na breuljcima koji zatvaraju
uvalu cvatu rumarin, i lovor, vonja dalmatinski
bor i jo trava. No, breuljke, stabla i
krila je Samo ponekad ocrtala bi se prema nebu
mrka pruga, tankim, svijetlim zrakom -
bili su to vrhovi breuljaka kojima je hvarska uvala
sa sjeverne i strane. Brzo smo klizili dalje u
crno more pred nama, a za nama srebmosvjetlucava brazda
nae barke.
Vozili smo otprilike sat vremena. S vremena na vrijeme iz-
ronile bi lijevo i desno od nas velike, tamne mrlje; bile su
to stijene ili omanji koj i, kojih smo plovili. A onda
smo opet vidjeli samo irok.o, tamno, glatko more i odsjaj
zvijezda u njemu.
Sad vozimo oko koja Trauna, Karbuna i Klebuka
i tamo nas ribari. Danas bi ulov morao biti dobar, jer
se je more ohladilo. S kopna je puhnuo povol-
jan kazao je nakon punog sata utnje stariji
Sluio je mornaricu i bio na Visu, rekao nam je kasnije.
Pred nama se ukazalo tamnocrveno svjetlo, koje je osvi-
jetlilo niz otrih, uzdignutih stijena. je zaokrenuo,
stijene na desnoj strani su nestale, uletjeli smo u svjetlosni
ZAPISI O HVARU
snop, sve uokolo obavila je jo mrklija nego prije, jedi-
no su ribarske brodice bile osvijetljene, dvije barke i
koja je svijetlila. Doli smo ribare.
Na barkama su svi bili vrlo uposleni. Jedan je ribar preko
boka od barke izbacio veliku eljeznu motku, na njezinu
vrhu bila je polukruna mreica nalik rotilju
ili reetki na kojoj su gorjeli veliki komadi borovine,
krvavocrveni plamen. Dim je pritisnut tekim
zrakom milio preko vode. Kad su nam se svikle na
svjetlo plamena, mogli smo razaznati po-
jedine osobe u barkama. Na pramcu je kraj vatre stajao star
izborana, potamnjela lica i potpuno bijele kose.
Zurio je u vodu. Dvojica drugih ravnomjerno su i polako
veslali. Nitko nije govorio. Druga se barka kretala na stano-
vitoj udaljenosti, jednak korak, a u pozadini se ljul-
jala dva mukarca u njoj bila su naizgled neuposlena,
no se da su pozorno pratila lov. Odjednom su, iz sm-
jera u kojem su se barke kretale odjeknuli povici, kratki i
nalik komandama. To namje netko sa koja pred
nama neto dovikivao na slavenskom: bili smo zapravo
uplovili u malu valu, a da to nismo ni primijetili. Na svaki
povik iz vode podiglo bi se neto dugo i potom bi odmah
pljusnulo natrag u vodu. Na namje objasnio da su to
konopi kojima se mrea na kopno.
A sardele su u mrei?" pitao sam s nevjericom, jer mislio
sam da ribolov zapravo jo nije bio ni
Sardele? naravno! - Zar ne vidite kako To
one to su pobjegle iz mree prije nego smo ih potpuno
zatvorili ... evo sada smo ih zagradili i vie nijednoj nema
spasa".
Uistinu smo vidjeli svijetle pruge, nalik srebrnim streli-
cama, koje su skakale iz vode i odmah opet u njoj nesta-
jale. To su, dakle, sardelice koje su pobjegle iz mree, no
letjele su upravo prema svjetlu s barke, i da se tamo nalazila
jo koja mrea, uletjele bi ravno u nju, tek to su uspjele
prvoj opasnosti. Onda su se na vratima uvale uka-
zale jo dvije barke. Lagano su nam se pribliavale. Ribari
su zabrinuto pogledavali pridolice. nam je da se
radi o gospodarskom ometanju". Tako to zovu ovdje u
svakidanjem ivotu.
Svako mjesto nije jednako povoljno za lov na sardele.
Jarko, vrlo svjetlo na barci jato sardela
koje putuju otvorenim morem. Netom ribari primijete da
riba slijedi svjetlost, veslati prema obali,
prema nekoj uvali, gdje im pjeskovita tlo i postupni ula-
zak u mreu. Jer, na kamenju bi
mrea ostala visjeti i poderala bi se. Da bi sardele primi-
jetile svjetlo, mora bit to zato se u ribolov
ide kad nema mjeseca. Nadalje, vano je da ribe nitko i
nita ne uznemirava, jer se jato razbjei na sve strane.
da ribari poznaju svaki kutak obale, svaki kamen i
svaku krapu i unaprijed znaju gdje se moe baciti mrea,
okupe se - kako bi izbjegli - skupine ribara od njih
dvanaest do petnaest prije svakog mraka i odu poglavaru
dogovoriti mjesto za ribarenje u bez

Naprijed vai za ribarenje sa No, ostali
ribari, koji love bez svjetla, samo s okomito utopljenom
mreom, voziti iza jakog izvora svjetlosti, sli-
jediti ga, se sputava kretanje sardela i djelimice ih se i
zaustavlja u njihovu stremljenju prema svjetlosnom magne-
tu. Onda do pogrdnih a se dogodi zlo gore
od verbalnog sukoba. Jer, dobar lov sa moe
donijeti sardela, a sardela vri-
jedi preko dvanaest guldena, tako da dobit pojedinog
ribara u jednoj jedinoj moe iznositi petsto do
guldena. No, s mora moraju imati i malo i
ne smiju biti ometani od ribara koji ribare na drugi
ZAPISI O HVARU
Za vrijeme ribarenja svi su ribari poboni. S obale se zaori
komanda: U ime Boje prvi konopac!", ili: U ime
Boje potee drugi konopac!" Pri tom se barke polako
pribliavaju obali, a sve blie dolaze i brodice s gusarskim
mreama. Niz skruenih komandi odjednom prekida mala
Barke - gusari pribliile su se u mraku na nekih
pedeset koraka i s ostalih brodica zasiplje ih estoka kia
kletvi i psovki, poduprta komada drva;
dobro ciljana, jer se mukli udarci o palubu. Oni na
drugoj strani ne tede psovke ni razne projektile.
Htjedosmo se kako ne bi upali u unakrsnu
vatru, kad je odjednom sve utihnulo. je trenutak
proao - mrea strue po dnu, oba konopca se poteu, a
tri barke veslaju zajedno kako bi podigle ulov iz dubine.
Barke - gusari hvataju maglu, a mi pristajemo uz
bok ribarima, dok vatra s pramca lije svoj ar na brodice
i posadu. Strane mree su preko palube, a u vodi
s tri brodice i mreama sve vrvi i kuha i pljus-
ka, ubori i umi, kao da estoka kia lije po
To su sardele koje su no prekasno, post-
ale svjesne zaslijepljenosti i sada kao poludjele iz
vode i pokuavaju
Mukarci su uronili male mree u mete srebrnkastih
riba koje su se koprcale i istresali ih na dno barke. Dvije
barke ubrzo su bile pune do vrha malih, njenih stvorenja
koja su se i na suhom jo koprcale i skakale i branile se
od stranog okruenja. oko procijenilo
je da ih ima oko dvjesto - bio je to, dakle, dobar i
uspjean ribolov i svi su bili zadovoljni. Kad nam je stari
ribar pruio koaru svjeih, jo ivih sardela, uz Neka je
Bogu hvala i slava za dananji ulov!", nije zaboravio odmah
potom svrnuti pogled na gusare koji su odlazili i strastveno
ih prokleti. Kletva je otklizila niz more koje je tiho disalo.
lskarcali su se na parvu
i pomalo naprida gredu njih trojica
kroki, tivale, tabak i peci pale.
Uza se otegla.
Odagno je kurenat iz vale
naujat ih kroki,
izlizat se tivale.
imat ko zapalit panjulet
ni izist peci pale.
Vladimir
; .
. . .:' ' ...
f. ':)
"
.-\'
...
- \
. .
. !J:.t -- . ' i -.
FOR PRI I SAD
':
_ ~
.., .
"!
H\'.AR,,:1,936 . 2:014.
VODA
VODA PAMTI
Pie Miko
Teko je pisati o gustimama i vodi dok
mediji izvjetavaju u poplavama
u Slavoniji, susjednoj BIH i Srbiji. Lijepo
to se upnik svake u molitvi vjernih
sjeti ugroenih od poplava. Dobro je rekao
prilikom blagoslova polja (17. 5.):
misli da moe sve, gospodariti prirodom,
a zapravo treba na Boga i biti u
suivotu s prirodom." I to stalno treba imati
na umu.
N
a Svjetski dan voda, 22. oujka, gledao sam zan-
imljivu emisiju o vodi. ostalim, voditelj je
rekao: Prema vodi se odnosite kao prema ivom
stvorenju. Voda pamti. Evo i dokaz: ako po vodi, ona
ima nepravilni kristal, kao pahulja snijega, a ako
se prema njoj odnosite s potovanjem kad se zaledi ima
prekrasan kristal."
Treba istaknuti i da je u caffe-baru Marin na Ve-
liki ponedjeljak, 14. travnja, postavljena izloba edan
pored vode". Autor je na suradnik Zoran Tepa, a izloene
su stare fotografije s temom vode, gustirni, ...
vam da pogledate tu izlobu. Vidjet ene
s verdicama na glavama kako se sputaju s Fortice, cijevi
koje s broda-vodonosca pune gustirnu na Pjaci,
Gustirna u upnoj
gustirnu i onu u Grodi, nestalu s Banketih i nestalu
gustirnu s Dolca, a neki moda nekog i prepoznati. Vri-
jedno je pogledati tih 20-ak slika davnog i zaboravljenog
Hvara.
srno pisali o gustirni u Grodu, ali nismo imali sve po-
datke jer je bila Sanji
nabavili smo U subotu, 26. travnja, na
gustirni se okupila brojna ekipa - dr. Marija
Rumora, tri profesora Nika Marinko i na
Joko, ing. Giorgio Pilloni i potpisani. Ali pokriv i luket
su ruinavi, pa je teko otvoriti . Hvala gosp. Anti
koji nam je posudio WD-40. Kada smo nakon dosta muke
otvori li gustirnu, svih je zanimala kako izgleda iznutra.
Krasno je kamenom povezanim crvenicom. Du-
bina od vrha krune je 8.30m, a vode je bilo 2m. Godinama
nije otvarana, a ja sam probao vodu i pitka je.
80
Gustirne, dio petnaesti
tttttttttttttttttttttttt
VODA
Gustirna u Grodu
U utorak, 6. svibnja, Joko i potpisani obili su tri gustirne.
O onoj u Gojavi u broju, zasada o upnoj i gu-
stirni na groblju. U dvoritu upne novija je gustima
od kamena. Kruna je od jednog dijela, visine
70cm i promjera otvora 57cm. Dubina od vrha krune je
3,07m, a vode je bilo l,57cm. I pitka je. Utori su samo s
strane i nisu duboki, to ukazuje da se nije puno
koristila. Zahvalili smo upniku i uputili se na groblje.
E, tu smo svi isti. Sveto mjesto. I to od davnina. Tu je bila
crkva sv. Nikole Donjeg (Gornji je bio na Poljunu), a od
1511. g. uz nju i samostan augustinaca. Naravno, samo-
stanu treba voda, a gustirna se sigurno nalazila na mjestu
dananje. Smjetena je juno od ulaza u groblje. Kruna je
ciglom, a zavretak je od jednog komada kamena.
Duboka je 4,56 m, a vode je bilo 2,40m. Kruna je visoka 66
cm, dimenzija 67x80cm, i otvora 37x48cm. Unutranjost
je od kamena vezanog crvenicom, to ukazuje na
njenu starost. I ono to je slabo poznato - s june strane
krune pod kamenim vrhom je natpis - ANNO 1906 K.A.
- koji ukazuje na godinu gradnje sadanje krune. Pomolili
smo se za mrtve i napustili ovo sveto mjesto.
Nastavak, naravno, slijedi jer bez vode nema ivota. Jutros
(20. svibnja) na Radio Splitu naa Katija javlja:
Hvarani su za rtve poplava u jednom danu skupili hrane,
higijenskih potreptina i novca i odaziv je bio velik". Bra-
vo, Forani!
81
Peti misec, lipu vrime, sa prijatejima na
pjacu pijemo kafu. Ispril nos pasojujedon
pitur u bilu munturu, nike enske sa spizun,
tarce jedon zadrugin dvo kucina, a oldole, iz
rive, gre jelna grupa furetih koji su se iskar-
cali iz jelnega velikega broda ca je jutrus
arvo u Fori ca se je usidril napodan forskih
kojih.
G
ledon jo one furete i sve mislin kako nji je. Jedon
za drugin gredu, onako pomalo, jedva se micedu, a
ispril njihjelna mloda ensko sa otvorenun lumbre-
lun zelene boje, da bi du je ovi ca gredu za njun boje vidili.
Jerbo je tu sve niki stori svit; jelna ensko gre sa dvo
ne zatu ca je islomila nogu, nego ol starosti, a do nje jedon
stori, bar nju je mu, dobro stariji i ol mene. Onda morete
mislit koliko un imo A ni oni drugi nisu puno mlaji.
Dobota svima nito fali: onemu debeli kako caklo na
izlogu ol butige, oni drugi cilu vrime kaje i dari
u ruke, na dvojici trojici vidin oni aparot na uima jerbo
dobro ne cuju. Sve jedon gori ol drugega. Za istinu, bilo
je i malo mlajih, ma takih ni bilo puno. Nojpri su se fermali
kraj Arsenola. Iskupila jih je ona ca jih vodi, ona sa zelenun
lumbrelun. Oni okolo nje, ona izmeju njih i vidim danji go-
vori obo tuj od Arsenola. Je, niki ol njih gledodu u nju,
pari se da je sluodu, ma ol njih gledo naokolo, no-
j pri na svuj aleruj, po na svit koji pasoje okolo, po u nebo;
more bit da se istraidu da bi mogal pocet padot do. Kal su
tote bili gotovi, pomakli su se malo napri, prema Mandracu
i ona ensko nji pokozoje Forticu. Za vidit Forticu iz Pjace
vajo pogledot pul gore, priko da bi se vidila Fortica
koja je okolo trista citorsta metrih daleko. Forticaje veliko,
ali se meni pari da je oni stori svit ni mogal vidit tako lako.
Govorila je ona okolo pet minutih, a onda su na-
pravili dvodesetak korakih i fennali na sri pjace i voltali
prema Katedrali. Sa! su se primakli blije di smo mi pili
kafu i kad nji je ona sa zelenun lumbrelun opet pocela go-
vorit, e onda son vej mogal cut Qerbo je i meni potriban oni
aparot, ma me je srom butat ga u uho), mogal son cut da
govoridu ingleski. Opet su se pomakli malo daje i gledodu
u Leporini, a ona i daje govori.
83

tt+t+ttt+++++t+t ++++t++t
Sve ovo von govorin da biste vidili koliko su ti svit stvorih
culi u, recimo, petnaste, dvadeset minutih. Nojpri obo Ar-
senalu, po obo Fortici, po obo Katedrali i kumo ca nji je
ona jo usput dodala. Koliko su oni ol svega tega mogli za-
pametit u temu momentu. A da ih je bilo pitat posli pul ure
bilo co o bilo cemu ca nji je ona govorila, jo bi dol glavu
olkinut da nisu zapametili ni peti dil.
Atento son j ih gledol, ono kal sumi bili blizu. Noj pri, niki-
m a ni bilo brige ca ona ensko govori. To se je vidilo kako
se voltoju vamo tamo, kuda su somi na Pjacu, kuda nisu
duli sluot obo kulturnim znamenitostima grada Hvara",
nego kuda su se tote slucajno nali i sal ne modu
Puno njihje imalo aparate za slikanje i sumo su kjocoli na
sve bande, a ni nji bilo brige ca ona govori. Niki drugi su
bili malo daje i sumo tako stali i cekoli ca se posli ovega
dogodit, i ca cinit. Bar su jedva cekoli da
se vrotidu nose na brud i da se zavole u svoju posteju. A
niki ol njih bar nisu ni znali di su.
A sumo mogu zamislit sliku kako je bilo kal su se ono vra-
tili na svuj brud, onako umorni, brez furce, glolni i elni.
Kuda da gledon kroz ponistricu na njihovu kabinu kal se
ono poenu pripremat za se malo olmorit, po kalaju
po naslone na svoju posteju, po izvade aparat iz uiju,
po izvade zube i stave jih u mul, i ne virujen da niki ol njih
ne zabetimo i poaje vrogon sve olreda i rece ca mi je ovo
sve bilo potriba.
Ovo von ne govorin napamet. Amu son i som bil na jedno
ili dvo tako putovonjo sa forskim penzionerima. Ono pri
niku kal smo se bili uputili u Bilo nos je
okolo trideset ipet, ako ne i sve is Fora i gore is otoka.
Dvigli smo se bili puno rano ujutro za trajekt u Stari
Grod u pet ipul. U Splitu nos je cekol autobus. Petnaste
urih, ni ni manje, nego petnaste urih nos je vozil do
Praga. Sal zamislite nos toliko storega svita u autobus te
puste ure, i kaki smo mi bili kal smo tamo arvali. Umorni,
elni, noge otecene kuda barili, jelva ceko kal ovo sve
finit, jerbo sutra vajo rano ustati gledot ono zoc smo i
duli u ovi grod i zoc smo se uputili na ovi veliki put.
Bilo je lipu vrime sutradan, na parvi u Pragu. Ujutro
smo bili lipo o lm oreni ijo son mislil ovo lipo pasat. Tako
je i bilo. Dobota. Nojpri nos je vodila (ni imala
zelenu lumbrelu, nego carnjenu), ili smo u jelnu crikvu.
Ona govori, ti slua, napinje ui da boje cuje, jerbo niki
ol ovega naega svita ne obadaju, nego provju jelna sa dru-
gun i ti ne more cut puno. I tako iz te crikve nos je olvela u
drugu crikvu, po opet u i mogu von da smo za tu
jutro vidili sedan crikvih.
A bila je ona dobra Obo svakuj crikvi je mala
puno tega. Rekla non je kal je izgrodjena svako crikva,
koji su bili zidari, koliko se je gradila, koliko je vi-
soka, iroka, duga, koliko putih su je bili poruili i opet iz-
gradili. Dobota non je rekla i koliko je bilo potriba matunih
za svaku crikvu izgradit. Po vos j o sal piton koliko son jo
mogal ol svega tega zapametit. Posli svih tih crikvih, jo koji
ionako malo gren u cr ikvu, bil son rekal da me vej ni jelna
crikva nikal vidit. (I u sebi son molil Boga da mi vej
ne pade napamet ninder di me vodit po crikvima.)
Zatu vej nikal u ti Prag, po da mi ga i muhta doju.
Kal son bil dobro mlaj i i kal bi onda bil vidil kako on stari
svit, fureti, gredu jedan za drugin po spliskuj Rivi ili Pjaci,
Gerbo son tal hodil u Splitu u kulu), uvik bi se bil cudil
i pitol somega sebe ca ovi judi, ca se ovako stari
mucidu i putuju po svitu, a boro umrit. Jerbo, kal si
mlod, oni svit ol pedeset ili edeset paridu ti kako
danji je dulo vrime za portit.
Nison mogal ni zamislit da i jo, ist o tako, i kal mi paso
70 da i jo tit jo ivit i putovat i vidit svita.
Ovi svit gre vamo onamo, po cilemu svitu, a moja pokujno
nona se za cilega svojega ivota ni makla iz Komie. Ni na
Luku, ni na Biovo, ma ni u Okjucinu ni bila. A to von je
sve pul ure ili trikvorta ol ure hoda. Ne mislin do
Biova, Do Biova je 5-6 mijih, a moja nona ni mala pliv-
ot da bi se fidala provat tamo. Ni njuj ni bilo potriba.
U Komiu je imala sve. Istina je da ni bilo likora, ni bilo
zubara, alije bilajelna babica pokje moja nona mogla rodit
citiri diteta, meju nj ima i moju mater.
Ali je zatu muj nono, pokujni, u koga son j o izdij en, un je
isto bil Petar, muj je nono vidil puno svit a.
Bilje u Amerike dobota citardeset I za tu vrime je
dobro naucil engleski. Ili se je tu meni sumo parila. Jerbo
ono kal se je vrotil izAmerike, pari mi se citardeset i osme,
olma posli rata, kal bi se un bil izjidil, bil bi pocel na en-
gleski. Jedan put kal me je bil poslol kupit fulmine, a j o se
vrotil iz trafike brez njih, uj edanput se je dvigal iz katride
nanoge, pocel je mohal rukima i rekal: Sana vagan, moli
(tako me je un zvol moli"), kaki je ovo guveran kal ni
fulminih ni." To, sana vagan", ni to bilo jedinu ca je muj
nono mol na inleski. Bilo je i sana i jo nike rici,
a kako nison mol ca tu sve son zaboravil. U ono
vrime, malo je ku razumil ingleski . Apena kasnij e, kal su
se judi poceli svesebice iz vonka, apena je onda ni-
kur mogal cagor razumit. Po san j o pitol ca tu tu
sana i sana vagan", po su mi rekli i sal i jo mon.
Jo bi von rekal ca je tu, ali da ne biste r ekli da nison
fin. Ovo obo mojemu nonotu, da ne biste krivo razum ili, ni
un stol u Amerike svih t ih citardeset Bil bi se un i
vrotil koji put. I svaki put kal bi se bil vrotil, bil bi napravil
po jelno dite, po bi opet bil ial nose u Amerike. Tako puno
putih, i moja nona je rodila citvoricu. A kal se je zolnji put
vrotil doma, to citardeset i osme, tal vej ni bil zanita i posli
tega vej ni bilo nove dice. Jerbo j e tal imol i priko osand-
eset. Osandeset ipet. Dobota je vej bil st ari covik.
84
Nikola
i Brusje da se ne zaboravi"
Na blagdan sv. Jurja (ove godine zbog
osmine Uskrsa slavljen 28. travnja) u
drutvenim prostorijama u Brusju pred-
stavljene su dvije knjige autora Nikole
i Brusje da
se ne zaboravi". Knjige su predstavili: Petar
Kreimir predsjednik
udruge Bruka Zora" (nakladnik), Zoran
pjesnik Tin urednik
Matko prof Vjekoslav i
sam autor.
O
Brusju postoji nekoliko knjiga i publikacija
kojima se nastoji oteti zaboravu i skupiti na jed-
nom mjestu vanost i ovog mjesta. Knjige
N. slijede taj put, no s jednom razlikom: autor,
premda pie jasno, konkretno, provjerena i razumljivo,
uvelike pisanu svojim osobnim iskustvima,
impresijama, U knjigama su slike iz obiteljskog
arhiva, autor se potrudio obratiti panju na gotovo svaki
detalj, od velikih" i malih" i sudbina, preko izreka,
nadimaka, anegdota, opisa ljekovitog bilja ili namjetaja,
do toponimije. Svojim istraivanjem, trudom i ljubavlju au-
tor je cijeli jedan svijet bruke povijesti, kulture,
tradicije, zanimljivosti, ali i osobnu povijest.
potrebnu za pisanje spoznao sam
da o Brusju i Bruanima ima dovoljno stvari, momenata,
o kojima se moe dugo i nairoko pisati, uvijek
lebdi pitanje to je ono o bi trebalo vie i detaljnije
pisati. Bilo bi dobro da se sve dosad, zabiljeena o Brusju i
Bruanima sakupi kako bi se sve vrijedno i pomno stvara-
no kulturno koje bi moglo biti korisno
pokoljenjima obradi i Sakupljenu batinu
bi trebalo prikladno pohraniti najednom mjestu u selu. Sve
bi to trebalo kronoloki obraditi i dokumentarna prikazati
uz svih onih koji mogu dati obol svemu 'brukom',
i sve prave vrijednosti i tradicijsku
batinu naih predaka, u svakom segmentu i
sadanjost. Srce je u Brusju i s Bruanima, ma gdje bili",
rekao je autor Nikola
85
Pie: Zorka
NIKOLA
BRUSJE
DA SE NE ZABORAVI
rtve na Hvarske biskupije (2)
Povijest nije crno-bijela
Pie: Martin - Martin
ru
O i rtvama u Hvarskoj biskupiji u
ba vladavine" fra Stipe
pnika dio je velike knjige "Hrvatski
i rtve iz vremena vladavine" (707
str), koja je izala u nakladi Glasa Koncila u kolovozu 2013.g.
Sredinom prosinca 2013 god. knjiga je predstavljena u Hvaru,
u dvojice biskupa. Imam primjedbe, i ne samo ja,
na pisanje fra Stipe. Autor kao da je pisao ovaj rad u nekoj
konobi. Uostalom, on je furet i ne zna stanje u Hvar-
skoj biskupiji. Odavno je poznato da svi ideolozi odbacuju
dimenziju" stvarnosti i da imje to crnije prikazivanje
bolje za njihovu reviziju povijesti. Moj prigovor odnosi se
samo na Hvarsku biskupiju. Do deset godina umrijet svi
svjedoci i njihova djeca pa imati sakatu povijest, a to je
samo sredstvo za produbljivanje podjela i umjesto
bitnih djelatnosti. Samo istina je svetinja.
Partizani su u Pranicama na ubili sedam Nijemaca, a
oni su za osvetu ubili 24 stanovnika Gornjeg Humca,
njima i Kuzmu Fra Sti po da nije bilo
komunista, Kuzma ne bi bio ubijen. Postoje
koji tvrde da su Hrvati trebali stati doma u tinel , kraj
rata i potom dobiti hrvatsku dravu uz obilje krvi. Fra
Stipo primjenjuje crno-bijelu tehniku, a toga nema u
realnom ivotu. On u rtve ubraja i rtve ubi-
jene na bojinici, poto su ih tu odveli partizani.
u rtve ubraja i mrtve uslijed i
bombardiranja, kao i rtve Talijana, par-
tizana i Nijemaca, te stradale u prema Zagrebu u
svibnju 1945. i u Istri. Fra Stipo ne poznaje dobro
povijesno stanje dalmatinskih Hrvata i Talijana, kao ni zako-
nitosti ratovanja. Partizani su isto pritisak na narod da
im se pridrue, ali to je zanemariva prema bitnom razlogu
odlasku Dalmatinaca u partizane, a to je povijesno
kao i ponaanje Talijana prema narodu. Talijani su bili faisti,
a ne komunisti. Zato je Dalmacija dala najvie partizana. U
bitkama bilo je najvie Dalmatinaca i oni su prvi uli
u Trst, pa danas posjedujemo Istru. U Srbiji su bili Nijemci,
koji su se ponaali pa je bilo malo partizana i puno
koji su Poznato je daje bilo vie ubijenih Hr-
vata sa strane partizana na teritoriju koji je bio pod upravom
NDH, nego Italije, iako je Italija de facto svugdje vladala.
Rad fra Stipe u biti se odnosi na rtve, usput na dio
laika, kao i na rtve nacionalizacije. Odvajanje rtava na taj
izdvajanje iz cjeline i predstavlja otean rad i veliku
opasnost za dobar rezultat. Za razliku od fra Stipe, prof.
I van i prof. Bl anka M atkovi napis ali su knjigu Dugo po-
ljski rtvoslov (2011. ) o svim ratnim rtvama Dugopolj a stra-
dalima u periodu od 1941. do 1948., sa potpunim biografskim
podacima, detaljnom analizom i okolnostima stradanja, te
mjestom ukopa. Od 445 stradalih partizani su ubili 130, a ostali
su umrli od glada, bolesti, bombardiranj a, Talijana, Nij emaca,
ustaa i domobrana. Pod nerazjanj enim okolnostima
stradala je 69 ljudi. U Dugopolj u je napravljen spomenik sa
urezanim imenima svih stradalih stanovnika, bez obzira na
kako su i od koga i stradali. Svoje nezadovoljstvo
spomenikom izrazili su neki partizani.
Fra Stipo se u proizvoljnom povodi za mnogima
koji stalno El Shatt prikazuj u kao logor patnje u koj i su ko-
munisti tjerali narod po kazni. Sudionici zbjega u El Shattu
smjeteni su u naputenu britansku vojarnu. U gradu Hvaru
1943. vladala je glad, od su lj udi i umirali . Hvarani su
jeli travu bez ulja. Moj otac nije imao ni pedeset kila. On j e
organizirao zbjeg za Hvar. U El Shattu je na bilo sedam
vrsta Raj! Na Visu j e bilo pritisaka za od-
lazak u El Shatt zbog osiguravanja stambenog prostora za
oficire. U Hvaru se u zbj eg ilo dobrovolj no. Moja
nona i tetke ostali su u Hvaru. Biskup j e kao pravi pa-
stir poslao est u El Shatt, a po fra Stipi komunisti
su ih protjerali po kazni . Moja maj ka je iva i veoma dobro
se procesije za Krien po Sinajskoj pustinji. Komunisti
nisu nikad zabranjivali procesij u za Krien, a za fra Stipu j esu.
Don Nika nisu ubili komunisti, odnosno prisilili"
na odlazak u El Shatt, pa j e onda tamo nesretno poginuo zbog
komunista. U stvari, Niko se ubio u Port Saidu bacivi
se pod vlak zbog lj ubavnih razloga s osobom koju sam dobro
poznavao. Don Andro tambuk j e u El Shattu bio Cen-
tralnog odbora zbj ega i neko vrij eme predsj ednik prosvjetnog
odjela. su iz El Shatta donijeli crkvene kn-
jige. Partizani su prilikom iz Hvara otili biskupu
Pui i molili ga neka Hvari Hvarane, to je on i
kao i jo neki To mi j e moj otac Biskup
bio je prisutan na skuptini NOO Dalmacije ( 12. 6. 1944. ) u
Hvaru, kao i na skupovima partizana kultumj aka. ZAVNOH
je 14. travnja 1945. donio odluku o osnivanju Narodne vl ade
Hrvatske u Splitu. Tom prisustvovali su i biskupi i
Mileta. Biskup j e otiao u Split brodom Bakar", a na
jarbolu se vijorila adrniralska zastava, poto je biskup u to vri-
jeme bio u rangu admirala. Biskup je imao dobre odnose
s partizanima. Fra Stipo pie da su ga 1948. pokuali ubiti .
ali Hvarani ne znaju za to.
86
REAGIRANJA
Godine 1953. zaotrava se problem Trsta i nastaje tzv.
kriza. Pogoravaju se talijansko-jugoslavenski odno-
si du granica i na slobodnom teritoriju Trsta. Italija je plan-
irala vojno osvojiti zonu A, a prije i dio zone B.
su demonstracije u Jugoslaviji. su u kolama lupali po
klupama i skandirali. Tri mjeseca grupirane su velike vojne
snage s obje strane granice. U ovim napetim odnosima
se smatrati da su sukrivci za stanje u zemlji. Hvarski
skojevci su Hvarski komunist Ivo
obavjetava biskupa o tome. da nisu
ugroeni, hvarski otili su u sa-
mostan. U dogovoru, javna je rasvjeta naglo pogaena. Istukli
su Andra tambuka kraj Avelini, a Jure
je uspio Biskup Andro tambukje umro 16 mjeseci
nakon to je a smrt je uslijedila od upale slijepog cri-
jeva. Po fra Stipi biskupAndro tambukje umro od posljedica
napada. Partizana msgr. Vojka isto su istukli 1953.
g. ivi stari Korniani tvrde da partizani nisu ubili ni jednog
Komianina, a Talijani jesu. Fra Sti po pie o izvjetaju iz svib-
nja 1944. Mjesnog odbora NOO Kornia o strijeljanju bez
ikakvog objanjenja. Problem zarobljenika je alostan svjet-
ski problem. zarobljenici i njihovo likvidiranje nije
jo znanstveno istraena u Hrvatskoj. Broj zarobljenih 1300
Nijemaca na je prevelik sa vojnog stajalita. Fra Stipo
spominje procjenu od 4-5000 Nijemaca i ustaa, koji sudove-
deni na Vis. U Visu nitko nije znao nita o tome. Samo su neki
neki krik i metak. Ovakvo povrno pisanje moe proiz-
vesti nepovoljne komentare da su sudjelovali u tome.
Fra Stipo se poziva na svjedoka i Veljka i
pie da je on 1943. bio partizanski namjetenik u Komandi
mjesta Bogomolje. Tko je to u partizanima imao rad-
no mjesto? Velj ko da su mnogi Hrvati nasilno
u zbjeg u El Shatt, kao i est Isti veli: "Zar
je potrebno istaknuti da bjeanje naeg puka na Vis, u Italiju i
dalje, bilo srnilj eno i potaknuta? Prilika za odstran-
jivanje i ubijanje utjecajnih ljudi i prikazivanje Saveznicima
uzajamne ljubavi naroda, Tita i Partije". Nepismeno i
Istaknuti ljudi, stariji, lake su se mogli
eliminirati na otoku Hvaru, nego ih odvoditi u El Shatt gdje su
Britanci kontolirali nae ponaanje.
Fra Stipo sve neugodnosti i kame stavlja
u isti ko. Uvjetna kazna i zatvor nije isto. Don Andro
znao je performanse i predstave i zato bi
on bio isti kao uznik fra Rando koji je bio puta
zatvaran, i to u Staroj Gradiki i na Golom otoku. Kotarski
sud Hvar donosi 19. 12. 1945. popis ratnih i lik-
vidiranih narodnih neprijatelja (98 ljudi). Preslik posjedujem
od 1988. godine. U tom popisu ima i falsifikata. Rad fra Stipe
nije sa tim popisom. Uostalom, svi izvori koriteni
u predmetnom nemaju istu vrijednost. se
proganjanje po pitanju slobode savjesti, pa se tu na-
bacuju mnoge stvari, i one koje u to ne pristaju.
Svaki drugi j e imao neki susret sa Udbom, pa isti
nisu rtve. Meni je hrvatski udba uzeo paso pola godine.
Mora zaraditi Nitko u mojoj obitelji nije bio
saveza komunista niti ust aa. Ja sam u komunizmu birao
radna mjesta. Danas, u demokracij i, za posao zahoda
treba biti neke stranke. se progonjen po pitanju
slobode savjesti, kako u komunizmu tako i u Republici Hrvat-
skoj. Morao sam zbog progona struke biti struke, pa
sad imam malu penzij u.
Zaista, fra Stipo ivi u nekoj tamnoj konobi . Svi se prave
znanstvenici. Rad fra Stipe j e pun i tenj e da stanje
prikae to crnijim. Ustae se ne spominju. Spominje samo
jednu pozitivnu stvar. Poznatog upnika i spasitelj a
Dinka pohvalio j e vii
Ipak, fra Stipo skriva ime. Taj je pukovnik JNA i
Andro Kako ide po struci i etici, o ovome
sam obavijestio dvij e meritorne crkvene institucije. Nij e
bilo reakcije. Glas Koncila u oujku ove godine izvjet avao
izlasku spomenute knjige o rtvama vladavine,
pod naslovom "Treba spasiti povij est od iskrivljavanja". Dak-
le, ja piem iskrivljena. Radovao bih se dami netko to dokae,
jer istina je svetinj a. Pravi problem je to sam o ovome kazao
dvojici Hvarske biskupije i dvojici laika, a svi su
slegli ramenima. Hvarski intelektualci koji pomaj u fra Stipu
isto su negativno reagirali na nj egov rad. Nemamo pravih tek-
stova o ponaanju komunista od 1946. do 1990. god. I to
u ariju ili u ekstrem. Veliki HSS-ovac Antun
je napisao knjigu Autoanalize".Tu se vidi kako je u Zagrebu
ivio normalno, a 20 god nije dolazio u Stari Grad zbog tri
komunista. starij i Hvarani o ovome malo znaj u. Oni su
izloeni informacija bez obzira na stupanj cjelo-
vitosti i istine. Danas se veoma teko Ima sve vie tek-
stova iz kojih se ne moe znati tko je dobio rat 1945. godine.
Svi su pobjednici , pa su i rtve tako prikazane. I t ako se od-
gaja omladina i sad rijeiti recesiju. Rijetko se napie
cjelina. Redovito uvij ek neto fali prema startnoj boj i. Ovaj
rad fra Stipe samo doprinosi opasnim podj el ama Hrvata. Sva-
ka Crkvi da j e pokrenula problem rtava. to
se znanstvene metode, uz trebaj u sudj el ovati i
laici i ateisti, imati cj elovit rezultat. Za Hvarsku
biskupiju pitanje rtava treba sve
Simpatiziram matematiku i osnovne tri koordinate prostora i
ivota. Fra Stipi nedostaj e dimenzija uslijed nj e-
gove ideologije i on de facto ne potuje sine ira et studio - bez
mrnje i naklonosti, nepristrano, obj ektivno, pravedno.
UREDNITVA: Tekstovi objavljeni
u rubrici Reagiranja" izraavaju osobni stav autora,
a Urednitvo se moe i ne mora slagati s iznesenim.
Urednitvo zadrava pravo skratiti tekstove i odrediti
im naslove.
87
Na svetkovinu sv. Josipa, 19. oujka, misu u lOh slavio je
upnik. Pjevanu misu u l 8h slavio je biskup tambuk.
Euharistijsko klanjanje, 20. oujka, animirale su sestre
benediktinke kao uvod u sredinju proslavu 350. obljetnice
benediktinskog samostana sv. Ivana Krstitelja i Antuna
opata. Na blagdan sv. oca Benedikta misu
u 18h slavio je benediktinac o. Damjan u koncel-
ebraciji vie Nakon mise u muzeju samostana
bilo je prigodno a posjetitelji su mogli pogledati
i izlobu fotografija iz foto-arhive samostana koju su u
suradnji sa sestrama priredili Muzej hvarske batine i Ivo
Sredinja proslava obljetnice bila je u subotu,
22. oujka. Misu u koncelebraciji s vie slavio je
biskup tambuk. Toga dana se obiljeio i Dan
ivota, pa su se okupili redovnici i redovnice. Kol-
udrice su i ostale uzvanike
u restoranu Dela. Vie u reportai ...
Nedjelja Caritasa obiljeena je na korizmenu ned-
jelju (Bezimena), 23. oujka, a prikupljala su se sredstva
u znak solidarnosti s katolicima u Bosni i Hercegovini.
KRINI PUT PO KAPELICAMA
., ' ' .....
- I
II
;:.\\-
. r \
.- ' _ I u
"t"1"
1 .
i
/
I
I
ZASTAVA ZA 350. OBLJETNICU BENEDIKTINKI
Prikupljeno je 10. 123,00kn.Te je nedjelje obiljeen i 100.
tete imete - vie u reportai.
Svetkovina Blagovijesti proslavlj ena je u utorak, 25.
oujka. U Anuncijati je misa bila u lOh, a slavio je biskup
Slobodan. Pjevanu misu u Katedrali u l 8h slavio je upnik.
88
UPNA KRONIKA
Planinarski krini put Hvarske biskupije odrana je u
subotu, 30. oujka, Svete Nedije i Vrboske. Vie u
reportai ...
Na korizmenu nedjelju (Sredoposna), 31. oujka,
krini put po kapelicama su pripravnici za sakrament
krizme.
U subotu pred Gluhu nedjelju, 5. travnja, odranje Veliki
krini put grada Hvara od Katedrale do Kruvenice. Kri
su iz Katedrale iznijeli bratimi sv. Kria, a na prvoj postaji
preuzeli su ga biskup Slobodan i Potom su kri
nosili redom gradske vlasti, krizmanici, majke, pa
i krizmanika, zatim ribari, teaci i radnici,
prosvjetni djelatnici, djeca, fra Jaki i suradnici, vatrogasci,
medicinsko osoblje, trgovci, krizmanice i policajci. Post-
aje su najavljivali Novak-Bakica i Miro
molitve je predvodio biskup tambuk, a tekstove su
predstavnici pojedinih grupa koje su i nosile kri. Za
kria natrag u Katedralu bili su zadueni bratimi
sv. Nikole.
Pete korizmene nedjelje (Gluha), 6. travnja, bratimi sv.
Nikole primili su dva nova -Antonia Tudora i Petru

Kroz peti korizmeni tjedan, 7. -12. travnja, preko
mise pjevani su zazivi Isusu, a potom su slijedile is-
tine i prigodna propovijed. Na temu Sedam djela
duhovnih" (dvoumna savjetovati; neuka grjenika
pokarati; alosna i nevoljna utjeiti; uvrjedu oprostiti; ne-
pravdu strpljivo podnositi; za ive i mrtve Boga moliti)
propovijedali su upnik (u ponedjeljak, utorak, petak i sub-
otu) i biskup Slobodan (u srijedu i
U srijedu, 9. travnja, djelatnici Caritasa doli su po
prikupljene u akciji Maslinova nade".
su po organizirano prikupljali hvarskih
bratovtina, a donosili su ih i drugi vjernici.
U petak pred Cvjetnicu. 11. travnja, obiljeen je spomen
Gospe alosne pjevanjem Gospina pred oltarom kod
malih vrata.
Nedijom od Polme - nedjeljom Muke Gospoduje, Cvjetni-
com - 13. travnja je Vela etemona (Veliki tjedan).
Pred biskupijom su blagoslovljene grane palmi, maslina i
lovora, a potom se ophodom ulo u Katedralu.
Muku po Mateju pjevali su: Zoran Isus
Pavao te Giorgio Pilloni, Zorka
89
BLAGO VIJEST
VELIKI KRIZNI PUT GRADA HVARA
UPNA KRONIKA
NOVI BRATIM SV. NIKOLE ANTONIO TUDOR S DJEDOM I OCEM
eljko Novak, Ivo Tudor i Proper Pro-
cesijom s Presvetim na kraju mise do tri skaline je
klanjanje - quarantaore.
U 15h bratimsku uru imali su bratimi sv. Nikole, a u 16h
bratimi sv. Kria.
Zadnja ura je 19h. Muki dio upskog zbora pod
ravnanjem Klare i uz pratnju Jasne na or-
guljama otpjevao je psalam 6 Domine ne in furore" Josipa
Raffaellija, poznatiji kao Embescant". Uslijedila je propo-
vijed ovogodinjeg predikatura Pavla
Hvarske biskupije, trenutno na studiju u Rimu.
Na Veliki ponedjeljak, utorak i srijedu, 14.-16. travnja,
Presveto je na nastavak klanjanja izlagano nakon mise u
7h. Uslijedila bi molitva jutarnje. Uz Presveto su se prva
dva dana Velikog tjedna od 12 do 2lh na urama izmjen-
jivala po dva bratima sv. Kria i sv. Nikole, a preko zadnje
ure u 20h pjevala se Emmbeska, te bi bila propovijed predi-
katura. Quarantaore su procesijom do tri skaline
koja je u 11.30h na Veliku srijedu.
Nakon procesije promovirani su audio-zapisi est krinih
putova Anto na Za kriem Kristovim".
prilike za ispovijed bilo je kroz sve dane Velikog
tjedna, a uz predikatura i lokalne u utorak i sri-
jedu na raspolaganju je bio i isusovac p. Radojko Karaman
iz Splita.
90
AKCIJA "MASLINOVA NADE"
NEDIJA OD POLME
UPNA KRONIKA
Barabon je odran na Veliku srijedu. U 19h je
bogosluje. Nakon prigodne predikatura,
ispovijedalo je vie Zatim je pjevana Sluba
Velikog te hvarski" Smiluj se meni Boe
G. Candottija, a nakon zavrne molitve izgaena su svjetla
u Katedrali uz lupanje po boncima" - simbolika
Krista.
Misa Gospoduje je na Veliki
17. travnja, u 19h, a slavio ju je biskup tambuk uz kon-
celebraciju upnika. Dvanaestoricu apostola predstavl-
jali su bratimi sv. Kria Ante Jure
Videta, Nika Ivo Bure, Marko
Tudor i Juraj te bratimi sv. Nikole Ivo
Tudor-Broje, Ivo Tudor-Kotin, Antun Tudor-Kotin,
Damir Jure i Ante
Na kraju su procesijom po Katedrali hostije
prenesene u Boji greb u kapeli sv. Kria, a uslijedio je
obred Ruenja oltara.
Okupljanjem bratovtina u Katedrali u 15.30 na Veliki pe-
tak, 18. travnja, je procesija po Bojin grebima,
a nastavila se u crkvama Duha Sveto ga, sv. Ivana Krstitelja
i Antonija opata, Gospe od Milosti i Anuncijati uz pjevanje
Zdrav si Isuse", molitvu 5 na pet rana Isuso-
vih te za pokojne bratime u bratimskim crkvama.
postaja pjevanje moj" te je moljena krunica Srca
Isusova. je ove godine bio iz Bratovtine sv. Nikole.
Liturgija Velikog petka je u 19h. Muku po
Ivanu pjevali su: Ivo Tudor-Broje, Isus Pavao
te Zorka Giorgio Pilloni,
Proper i Zoran Obred ljubljenja
kria trajao je 48 min. Nakon je velika
procesija po Pjaci, a uslijedila je propovijed
predikatura. Potom je Presveto poloeno u Boji greb.
Na Veliku subotu, 19. travnja, crkve s Bojin grebima"
bile su otvorene cijelog dana za osobnu pobonost.
Vazmeno bdijenje je blagoslovom ognja pred
Katedralom u 22h. Hvalospjev uskrsnoj otpjevao je
Jure Misu je slavio biskup Slobodan, a nakon
upnikove propovijedi blagoslovljena je voda.
uz i je poslije mise pred Katedra-
lom.
Svetkovina Uskrsa proslavljena je u nedjelju, 20. travnja.
Misu u lOh slavio je biskup tambuk u koncelebraciji s
upnikom i Pavlom Na kraju mise
odran je blagoslov jela i djece, a biskup tambuk je
darovao srednjokolsku ekipu (Matea Marina
91
QUARANTAORE
VELA SRIDA
UPNA KRONIKA
VELI - APOSTOLI
Marija i Marinela koja je
osvojila mjesto na olimpijadi na final-
nom natjecanju u ibeniku od 2. do 4. travnja.
U l 9h pjevana je a uslijedila je recitirana
misa.
Povodom Uskrsa biskup Slobodan uputio je prigod-
nu poruke iz koje I kad bi sigurno sretni bili
bogatai i bogatiji, onda bi na svijetu ivio veliki
broj sretnika. Drugi misle da je rjeenje u koju
netko ima neke 'slube. Nita od toga!
'Ne esti se na onoga koji ima usputno upozorava
Psalmist ... O, kako su se brojni kasno opametili! 'Za jedan
radosti - dana alosti!', veli pjesma. Tada pre-
ostaje s Jeremijom tuiti: 'Oduzet je (moj) mir i ne znam
to je (Tu 3, 17) ... Ako je grijeh izvor a jest,
treba se s time Krist je ustanovio sakrament
pomirenja ili svetu ispovijed. Krist, koji je doao na svijet
- Koji je sve to je govorio i usmjer-
avao na to. Dakako, na njegov u njegovu stilu. I ako
smo, a nadam se da jesmo, u ivotu bilo kada osjetili 'kako
je dobar Gospodin', kako je divan taj Njegov 'izum' svete
ispovijedi, i ako smo nakon dobre (!) svete ispovijedi osjeti-
li koliko 'smo laganiji', kao da 'letimo', ako smo tako neto
osjetili i uz ovogodinju uskrsnu ispovijed, onda:
to blago, koristimo to blago, ne gubimo s vida to blago ...
Sestre i budite sretni mirne savjesti!
ili je u nama i s nama, ili je nema! Sve materijalno ne moe,
i nikada zamijeniti ono to je duhovno. K tome,
naa neka bude u nastojanju da druge da
druge sretnima! Time se umnaati nae

92
VELI
BOZJI GREBU ANUNCIJATI
UPNA KRONIKA
VELI PETAK - PROCESIJA
Na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja, Anuncijataje tokom
dana bila otvorena za osobnu pobonost Radovanja Gos-
pi", a smo se radovali" u 18h. Ujutro je u Kat-
edrali bila recitirana misa u lOh, a u 19h slavio
je predikatur Pavao ujedno odravi
zavrnu propovijed i blagoslove. Nakon propovijedi biskup
Slobodan se zahvalio predikaturu te se osvrnuo na proteklu
korizmu i Veliki tjedan. Milostinja se toga dana skupljala
za sakristana i sakristanku. je biskup tambuk
apostole" i druge uzvanike u restoranu
Dela".
- grupa mukaraca Fabijanom
koji su i ove godine danima pjevali na
korizmenim pobonostima - okupili su se na misi U skrsnog
utorka, a potom su se u
restoranu Mizarola".
Misa posvete ulja i Emaus bili su na Uskrsnu sri-
jedu, 23. travnja. su se s biskupom tambukom okupi-
li u crkvi Gospe od milosti gdje su izmolili molitvu
Srednjeg Potom su objedovali te posjetili susjednu upu
Brusje. U 18.30h u katedrali biskup tambuk predvodio je kon-
celebrirano misno slavlje, blagoslovio i posvetio ulje
sv. krizme, a su obnovili svoja
koncelebrantima uz Hvarske biskupije bio je i
upnik upe eravac u BiH fra Ivan On je u znak zalwal-
nosti Hvarskoj biskupiji za viegodiltju njegovoj upi
darovao biskupu tambuku kri od bojanog porculana, rad aka-
demske kiparice Gudlin Zanoki te svoju kltjigu Pabirci
o Ivanki Bubalo, Plehanu i eravcu" objavljenu povodom de-
sete obljetnice smrti te vrsne novinarke (hvala
fra Stipi na podacima i fotografijama).
93
VELI PETAK -
USKRSNO BDIJENJE
USKRS
UPNA KRONIKA
"KANONICIH"
Spomen sv. Jurja, kao i blagdan sv. Marka (25.
4.), ove godine su isputeni zbog poklapanja s uskrsnim
tjednom.
Misu u lOh na Bijelu nedjelju - Mali Uskrs, 27. travnja,
slavio je fra Domazet - upnik i biskup Slobodan
bili su na Susretu hrvatske mladei u Dubrovniku
(mladih iz Hvara je iao mali broj jer se zakasnilo s prija-
vom za sudjelovanje). Misu u 19h slavio je generalni vikar
Stanko
Zbog loeg vremena nije odran blagoslov polja u
1. svibnja (a nije uspio ni drugi pokuaj u subotu, 3. svib-
nja, iz istog razloga). je u Katedrali
svibanjska pobonost - krunica se molila svake u
19h, a nedjeljom i blagdanom u 18.25. Misu spomendana
sv. Josipa radnika slavio je upnik. Kroz svibanj nije bilo
klanjanja kod koludrica, bi se u Katedrali
94
POSVETA ULJA
BISKUP I ZUPNIK ZERAVCA FRA IVAN
UPNA KRONIKA
nakon ostavio ciborij s hostijama na oltaru na de-
setominutno klanjanje i molitvu.
U utorak, 6. svibnja, na spomen sv. Dominika Savija,
zatitnika ministranata, ministranti su okupili na misi, a
potom ihje upnik u restoranu Mizarola.
Blagdan hvarskog suzatitnika sv. Propera
je otvaranjem orke i u ein,
petak, 9. svibnja. Uslijedila je recitirana sv. misa koju je
slavio upnik, a namijenio je za zdravlje (u utorak 6. 5. nije
bilo mise pred orkom). Nakon mise odranje prigodni pro-
gram povodom 25. obljetnice biskupskog Slo-
bodana tambuka (vie u reportai).
Na sam blagdan, 10. svibnja, misa pred orkom bila je u
lOh. misu u 19h slavio je biskup tambuk u kon-
celebraciji s vie biskupijskih Prije propovijedi
je pape Franje biskupu Slobodanu, a prije
procesije u ime 25. obljetnicu mu je
generalni vikar Stanko Uslijedila je procesija
s relikvijarom sv. Propera po Pjaci uz sudjelovanje obje
bratovtine i katedralnog zbora. Orka je zatvorena nakon
mise u nedjelju, 11. svibnja.
Na nedjelju Dobrog pastira, 11. svibnja, umjesto
propovijedi na misi u lOh, upnik je razgovarao
s bogoslovom Ivanom Jurinom o pozivu.
Blagoslov polja je odran u subotu, 17. svibnja
(1. i 3. 5. bio je zbog kie). Kod crkve Mandaline
u Plajici upnik je blagoslovio polja, a potom je slavljena
misa u sv. Josipa radnika. Naalost, crkva Mandalina
je i dalje u loem stanju, ali se nadamo da bi se uskoro
mogla pokrenuti njena obnova te da doivjeti nesretnu
BLAGOSLOV POLJA
sudbinu crkve sv. Ivana u Grodi. VJEKO GILVE - POHVALA ZA 50 GODINA u BRATOVTINI sv. KRIZA
95
UPNA KRONIKA
Na sastanku Bratovtine sv. Kria u dvorani
u subotu, 17. svibnja, Vjekoslav Gilve primio je od pred-
sjednika Mate-Rikija Novaka pohvalnicu za 50 godina u
Bratovtini i zlatni Gilve se zahvalio bratimima na
te istaknuo kako bi se trebalo sjetiti pok. Stjepana
dugogodinjeg getalda Bratovtine, koji
je najzasluniji za njen opstanak u vremenu komunizma.
Pete vazmene nedjelje, 18. svibnja, preko upne mise
su dva nova Bratovtine sv. Kria - Marko
i Marko Markice.
Uskrsni koncert odranje u Katedrali istog dana u 20h. Uz
Katedralni zbor sv. Cecilije nastupili su i gosti iz
- klapa Veli Kamik i upni zbor sv. Magdalene. Koncert
je bio uspomeni preminulog mladog
svirakog zbora Mate a dobrovoljni doprinos
prikupljao se u suradnji s Crvenim kriem za
malog Tina iz Jelse. Prikupljeno je 12.100,00 kn. Nastupio
je i enski dio katedralnog zbora Mirjam". Zadnje dvije
pjesme pjevali su Hvarani i zajedno, a nakon pri-
godnih upnika i biskupa Slobodana zajedno s vjer-
nicima zapjevali su Kraljice neba, raduj se".
MARKO I MARKO - NOVI BRATIM! SV. KRIZA
USKRSNI KONCERT
96
...,
18. OllJJI<A - 23. SVIBNJA 2014.
S
vuder4 uko, sve se dimi, rui se, gradi, vozidu k4mioni, tr4ktori , buldoderi, b4geri,
rek4 bi kogod d4 ie hnil4 kriz4. A svitu ni dobro k4d se [4vuro, m4 ni ni k4d se ne [4vuro.
Ni se rodi ko bi non ugodi. Evo, ove done finit ti uuri d4 bi poceli oni drugi. U kro-
niku morete tit obo temu, 4 i drugemu. Gutoite, 4ko morete .
21. 3. Kino Mediteran redovni kino program
u Hvaru. - Kino Mediteran, projekt revitalizacije kino
programa u Dalmaciji, u organizaciji Festivala mediter-
anskog filma Split, je u Hvaru s redovnim kino
programom. je da se projekcije odravati
dva puta u Arsenalu do kraja lipnja, a projekt
se organizira uz podrku Grada Hvara. Tijekom srpnj a i
kolovoza projekcije bi se prebacile" na otvorene lokacij e i
odravale dva puta tjedno. (otok-hvar.com - OH)
21. 3. Orco nadmudrio Vladu. - Novi nastavak sapunice
o sukobu Vlade i Orco grupe oko Hvara" do-
nio je bizaran obrat: prema neslubenim informacijama,
Orco grupa je otkupila 32 od 52 milijuna eura bankarskih
potraivanj a Hvara" i tako je postala
vjerovnik te tvrtke. Kada se brojki od 245 milijuna kuna
pridrui 90 milijuna kuna koje Orco grupa otprije potrauje
od Hvara", tada dobiveni ukupni iznos od 335
milijuna kuna daleko premauje oko 125 milijuna kuna ko-
liko drava, zajedno s poreznim dugovima, potrauje od
hvarske tvrtke.
22. 3. Drava raskida s Orcom? - Dravni ured za uprav-
lj anje dravnom imovinom (DUUDI) odgovorio je Upravi
Hvara" na dopis u koj em naj avljuje pokretanj e
postupka, kako j e "opstanak tvrtke
ugroen ponajprije dugogodinjim gen-
eriranjem gubitaka, neracionalnim poslovanj em i neposto-
janj em poslovnog plana i poslovne politike
nakon to se nisu ostvarili ciljevi i zadaci koje je trebao
ostvariti ulaskom u strukturu
tvrtke". (SD)
28. 3. Stranci prodaju i odlaze iz Hvara. - Na
otoku Hvaru . u zadnjih godinu dana prodane su svega
dvij e-tri a ponuda je bogata. I ne samo to, nego su
se stranci koji su ih nekada kupovali, sada okrenuli prodaji
jer im je njihovo odravanje za kratak lj etni boravak jed-
nostavno preskupo. U prodaji je, primj erice, useljiva
s od 500 do 600 kvadrata po cij eni od 69.000
eura. Kupca jo nij e nala." - rekla j e za SD Smilja Trgo iz
Trgostana. (SD)
28. 3. Pobjegnite od svega u Hvar, opustite se i zatrud-
nite". - Ako planirate a ivite stresno,
ideja je planirati odmor bez stresa, daleko od urbane sredi-
ne, uz modrinu mora i toplinu sunca, uz zvuk ...
Imamo partnera specijaliziranog za pitanj a plodnosti koji
vas tehnikama kao to su vjebe disanj a i
smanj enj e stresa, meditacije i uspostavljanje emocionalne
podrke kao preduvjeta za - stoji u pozivu na
ljetovanje Hvara. (SD)
97
GRADSKA KRONIKA
tttttttttttttttttttttttt
LIRIKA VELIKOG PETKA
31. 3. Gastronauti na Hvaru. - kluba vrhunskih
restoratera, i gastronovinara te vinskih znalaca
iz cijele Hrvatske, prvi put su doli na Hvar
prvenstveno uprave Gastronauta Karin Mimica te
ugostitelju Ivanu Garifulu, novom gastro-
nautu. Obili su Hvar, Svetu Nedilju, Palmianu, poljo-
privredno gospodarstvo uvela, i Ivan Dolac - gas-
tronauti dugo pamtiti i Hvar, a mnogi ovog
ljeta natrag na koj. (SD)
27. 3. Rukometaice O Hvar druge u upaniji. - U O
Mejai u Splitu odrano je upanijsko natjecanje osnovnih
kola u rukometu za na kojem su hvarske
rukometaice osvojile izvrsno drugo mjesto. (oh)
29. 3. O na Sajmu restauracije u Ferrari. - Na Sa-
jmu restauracije u Ferrari od 26. do 29. 3. predstavljen je
projekt restauracije hvarske kojeg su proveli Arhitek-
tonski laboratorij LAIRA iz Padove uz nadzor hrvatske
tvrtke Neir. (oh)
2. 4. Ultra Beach Party ponovno ispred Amfore. -
Posljednji dan Ultra Europe festivala ipak se odrati na
Hvaru, i to na plai hotela Amfora 15. srpnja, potvrdili su
organizatori pustivi u prodaju pet ulaznice po cijeni
od 760 kn. (SD)
4. 4. Govorite li hrvatski?" - Antologijska monodrama
Joka eve gostovala je u Central Park Clubu.
SRUENA CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA
4. 4. Hvarkinje donijele jo jednu nagradu Dolores
- Dramska pedagoginja i redateljica Dolores
dobila je nagradu Zvjezdana Ladika za na-
jkvalitetniji dramsko-pedagoki rad ove godine, i to za
predstavu Hvarkinje" u izvedbi polaznika Dramskog
studija mladih. Dodijeljena joj je na 16. susretima profe-
kazalita za djecu i mlade u Bjelovam.
(OH) Cestitamo!
5. 4. upanijsko natjecanje Crvenog kria.
Osnovnokolci iz Hvara u kategoriji mladei osvojili su
mjesto na upanijskom natjecanju Crvenog kria u

5. 4. Bajkoviti radovi Osnovne kole - Na
ovogodinjem likovnom U svijetu bajki Ivane
rad 3. b O Hvar Lorence
proglaen je jednim od deset jednakovrijednih najboljih
likovnih radova. Na Europskog doma Zagreb na
temu Moja obitelj: i posao" izloeni su i
radovi Domine Crljen (3.b) i Andreje (l.b), a na
izlobi Tradicija i suvremenost" pohvaljen je rad Marije
(3.a). Mentorica je
Katica Borak, koja dugi niz godina osvaja brojne na-
grade i priznanja za likovnu grupu koju vodi u hvarskoj
osnovnoj koli.
6. 4. Forski putuje na smotru kazalinih am-
atera. - Starija dramska skupina GSU Stella Maris" s
voditeljicom prof. Sandrom sudjelovala je na
5. smotri Dramskih amatera u Trilju.
9. 4. Porezna uprava blokirala Hvara.
- Dana 8. travnja izvrena je blokada iro
98
GRADSKA KRONIKA
ttttttttttttttttttt+ttt+
3. USKRSNI TURNIR U BALOTAMA
Hvara, od strane Ministarstva financija - Porezna uprava,
temeljem rjeenja o ovrsi kojim se trai naplata poreznog
duga, izvijestili su iz te hvarske tvrtke. Po po-
dacima Porezne uprave porezni dug Hvara je
oko 22,4 milijuna kuna. (SD)
9. 4. Lirika Velikog petka u Anuncijati. - Milan Lako
odrao je u crkvi Gospe Anuncijate poezije Lirika
Velikog petka" .
12. 4. Fra Jakijev u Pakotanima. - Spomenik
prvom hrvatskom predsjedniku, dr. Pranji rad
fra Joakima Gregova otkrili su u Pakotanima general Ante
Gotovina, Miroslav i predsjednik Udruga gardi-
jskih brigada Ivica
12. 4. Sruila se crkva sv. lvana. - Uruavanje crkve iz
15. kao i stradavanje zgra-
da s kojima je povezana i je sastavni dio, na noge je
digla iru javnost. Uruena crkva je u vlasnitvu hvarsko-
biskupije i na njoj je nastala neprocjertjiva
teta. Uruavanjem stropa crkve teko je i terasa
susjedne Grad se prole godine proglasio skrb-
nikom, te je uz suglasnost vlasnika i uz financijsku potporu
Ministarstva kulture izvrio interventnu sanaciju zgrade.
U taj zahvat utroeno je oko 300 kuna, to se
pokazalo za dio kompleksa, ali na alost i ne-
dovoljnim da bi se u potpunosti zaustavilo uruavanje",
kazala je Ita Grad se zbog dotrajalosti objekata i
opasnosti od uruavanja jo 1997. obratio Ministarstvu kul-
ture i svim nadlenim institucijama. Crkva je posljednjih
25 godina bila zatvorena i na svoj izuzetno
stara i opasna, tako da se u nju nije ni ulazilo. Kadje post-
avljeno pitanje to radije smo bili za njezino ruenje,
nego da ugroava sigurnost ljudi, no iskazali smo i sprem-
nost da je ustupimo Gradu, inzistiravi na tome da njezina
99
KNJI GE
POSVETA CRKVE U BRUSTU
namjena bude za kulturne svrhe prikladne crkvi", rekao je
biskup tan1buk. (SD)
12. 4. Veterani u Dubrovniku. - Veterani NK Hvar gos-
tovali su u Dubrovniku uz veterane RNK Splita i NK Slo-
bode iz Tuzle na 35. kolega. (oh)
12. 4. zbor u S Hvar. - Zbor iz kole
Mountain view gostovao u Srednjoj koli Hvar, gdje su
odrali radionicu, koju su hrvatskom himnom na
izvrsnom hrvatskom jeziku.
13. 4. Gdinj 11rvak lige Hvara. - Gdinja
su u posve zavrnici play offa u Starome Gradu
pobijedili su BK Velu Stinivui tako postali prvaci
lige otoka Hvara u sezoni 2013./2014. U utakmici za 3.
mjesto BK Rumarin (Hvar) i BK Brusje igrali su 6:6, no
Bruani su imali 66:64 u puntima i osigurali mjesto.
GRADSKA KRONIKA
tttttttttttttttttttttttt
SANACIJA
klubovi s Grada Hvara prije play-offa zau-
zeli su 9 klubova mjesta: Rumarin drugi,
Bmsje Sv. Nedjelja esta, te Levanda osma. (SD)
14. 4. Kamionom sruio kamenu piramidu
- Zbog neoprezne vonje, nastradala je jedna od pira-
mide postavljene jo 17. (SD)
23. 4. Knjinica u proirenom i dopunjenom izdanju.
- U okviru manifestacije knjige u Hvaru slubeno
su otvorene prostorije Gradske knjinice i
Hvar. Tom prigodom dodijeljene su nagrade za
Hvar zimi", i to Joku za 1. i
3. mjesto, a Ivani za 2. mjesto po broju glasova pos-
jetitelja izlobe. Nakon otvaranja, u starom"
prostom na katu je poezije u izvedbi prof.
Milana Lakoa. ( oh)
25. 4. Radovi na sanaciji - Prva faza na sanac-
iji obuhvatila je sanaciju dijela i carin-
skog gata, a nakon sezone se proirenje radova
na bok, te sjeverni i zid. je tvrtka
SPEGRA, prema podacima ravnatelja upanijske
uprave Domagoja vrijednost radova u prvoj
fazi iznosi oko 1,3 mil. kn, dok projekt kota oko 4
mil. kn. uprava je pri kraju s izradom projektne do-
kumentacije za produenje hvarske rive. (oh)
25. 4. Dom kulture" u Parku. - Repriza" 4. po-
ezije ene, more, vino ... " odrana je u kavani hotela Park,
a ansambl Doma kulture - konobe Luviji go-
vorio je stihove Arsena Gost bio je pjesnik
Jaka Fiamengo, a prikupljali su se i prilozi za
bolesne
DAN SREDNJE KOLE
"DOM KULTURE" U "PARKU"
26. 4. uskrsni turnir u balotama. - Turnir u organi-
zaciji hvarskog kluba Rumarin odigrao se na
zogu Tenis", a poredak bio je 1. BK Mir-
ca, 2. BK Rumarin, 3. BK Lampedusa (Stari Grad).
28. 4. Posveta crkve u Brusju. - U okviru proslave sv. Jurja
u Bmsjuje u 17.30 biskup tambuk predvodio misno slav-
lje s posvetom crkve i novog oltara u koji su
bl. Ivana Merza. Kasnije se u Zadrunom domu u Bmsju
odralo predstavljanje knjiga Nikole
i Bmsje - da se ne zaboravi".
29. 4. Srednja kola Hvar obiljeila svoj dan. -
kole okupljeni u skupini Nastanjeno srce",
tajnicom kole Margitom i profesoricom hrvatskog
jezika Vesnom iskoristili su prigodu da se kroz
glazbeno-scenski program prisjete uspjeha i u
proteklih godinu dana, te da zahvale svima koji su im u
tome pomogli. Otvorena je i izloba na kojoj su se mogle
vidjeti torbe s izvezenim motivima Hvara, od
materijala s izvezenim mediteranskim motiv-
ima i krpe s ispisanim receptima (autora
100
GRADSKA KRONIKA
t+tt+t+ttt++tt+ttt+t++tt
I
BISTA NANA U
Marinka od maslinova drva, fotografije
Hvara i Milne u formi razglednica, plakat o A.G. Matou,
powerpoint prezentacija aktivnosti i voditelja kole
te fotografije s terenske nastave. Predstavljen je i novi broj
lista Mali porat". Od prodaje radova
730,00 knna Crvenog kria za stanovnitvo
poplavljenih (oh)
1. 5. Praznik rada. - Povodom praznika
rada na Pjacije u 10.30h nastupila gradska glazba, a potom
se pridruila proslavi u Krinoj luci. Tamo su u organizaciji
JK Zvir i NK Hvar odrana natjecanja u balunu i jedrenju,
uz dobru pjesmu i izbor najboljeg faola u konkurenciji 27
hvarskih restorana. GO SDP-a Hvar organizirao je piknik u
restoranu Vidikovac" u Velom Grablju.
1. 5. Hvarske ljetne priredbe. -
koncertom Petra su 53. Hvarske ljetne pri-
redbe, koje bogatim programom oplemenjivati kulturnu
ponudu naeg grada sve do listopada.
7. 5. Predsjednik u Hvaru. - Predsjednik RH dr.
Ivo posjetio je grad i iza zatvorenih vrata razgo-
varao s predstavnicima lokalne vlasti - R.
zamjenikom F. predsjednikom
FJERA SV. PROPERA
GV-a M. saborskom zastupnicom i
Jelse N. Peronjom te hvarskim v11ecmc1111a.
Prometna povezanost j edan je od vanijih problema, ba
kao i zdravstvena zatita, pa je ne samo lokalnih
vlasti, nego isto tako upanijske i dravne da se t i prob-
lemi rijee", kazao je predsjednik. Neto kasnije posjetio
je zgradu Arsenala i Hvarsko povijesno kazalite, katedralu
sv. Stjepana, Muzej hvarske batine i samostan sestara ben-
ediktinki. Nakon obilaska grada u pratnj i svojih
druio se na kavi s brojnim Hvaranima. (SD)
8. 5. Izloba O Hvaru - Povodom blagdana sv.
Propera i Dana kole otvorena je izloba U od
agava batina spava" 350. obljetnici samostana
benediktinki.
101
GRADSKA KRONIKA
tttttttttttttttttttttttt
Upravni odbor i izgurao s mjesta glavnog izvrnog direk-
tora Jeana-Francoisa Otta, grupe, zbog gubitaka i
loe strategije u srednjoj Europi. Vitek je sada i suvlasnik
Hvara kojemu zbog dugova hitno treba financi-
jsko restrukturiranje. (SD)

-"
KONFERENCIJA PERSPECTIVA
9. 5. Plava i Zelena - Plava
jednodnevna akcija mora, podmorja i priobalja,
i Zelena volonterska nacionalna ekoloka
akcija, odrane su 9. svibnja u Hvaru. Sudjelovali su brojni
volonteri i osnovne i srednje kole zajedno sa svo-
jim nastavnicima.
7.-10. 5. Dani hvarskog kazalita. - Razred za knjievnost
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je
skup Dani Hvarskoga kazalita s temom Prvi svjetski rat u
kulturnom
10. 5. Fjera sv. Propera. - Fjera je u lOh
uz sudjelovanje obrtnika, ugostitelja, udruga,
i poljoprivrednika koji su svoje proizvode
izloili na tandovima. U llh odranje program u kojem su
sudjelovali Baletni studio Hvari zbor Forski U
organizaciji Sportsko-ribolovnog kluba Kurenat" po prvi
put je odrano klupsko natjecanje u ribolovu
Tradicionalna gastronomska manifestacija u organizaciji
Udruenja obrtnika otoka Hvara odrala se na terasi hotela
Palace uz nastup Zorice Konde. Restoran Giaxa proglaen
je najboljim hvarskim restoranom za 2014. g., srebrnu pla-
ketu zasluio je restoran Kod kapetana, a
Paladini. ( oh)
10. 5. Spomenik Ivanu u - U sklo-
pu Fjere sv. Propera u l l.30h uz nastup gradske glazbe
je predstavio spomenik
Ivanu izumitelju daktiloskopije, rad kipara fra
Joakima Jakija Gregova.
12. 5. Milijarder Vitek Buldoder" o
Hvaru. - Kad napokon ozbiljno sjednu za stol s
predstavnicima Orca da raspletu sudbinu Hvara,
hrvatski se s Radovanom Vite-
kom (43), "self made" milijarderom iz Brna. Njegovo se
nekretninsko carstvo protee od Francuske do Rumunjske,
a upravljanjem imovinom vrednijom od tri milijarde eura.
Postao je Orco Property Groupa, uao u
14. 5. "Maison De Qualite" odlazi na Palmianu. Red sv.
Fortunata, ogranak Hrvatska, ovogodinju nagradu za do-
prinos kvaliteti ivota (Maison De Qualite 2014.) dodijelio
je Dagmar Meneghello, vlasnici restorana Meneghello na
Palmiani. ( oh)
15. 5. Gradska glazba u Arsenalu. - Gradska glazba iz-
vela je koncert u Arsenalu uz goste klapu Galenik, s kojom
su jednu pjesmu izveli zajedno.
19. 5. U jednom danu prikupljeno 10 tona
- Hvarska akcija prikupljanja za stradale u pop-
lavama, organizirana doslovno preko zavrila je pa-
kiranjem 10 tona prikupljenih potreptina u kamione. Od
sredstava u Hvaru je prikupljeno 40.000 kn, a
na cijelom otoku 47 000 kn. Humanitarna akcija Crvenog
kria odrana je u hvarskom Arsenalu. ( oh)
17.-23. 5. Prix - festival igrane
i dokumentarne radiodrame Prix odran je 18.
put, a prema nove voditeljice Festivala, Tajane
predselekcija je bila stroga zbog rekordne 82
emisije prijavljene sa svih strana svijeta. U natjecateljski
dio izabrana su 43 djela, od toga 4 hrvatska. Na otvaranju
festivala u odran je klavirski performans pijanistice
Franke Predstava HPK Stori letrat" odrana
je 22. 5., a festival je Koncertom za dangubu i
zgubidana" Mate i Rajka (oh)
21.-23. 5. Konferencija Europske rute povijesnih
kazalita u Hvaru. - Hvar je bio trodnevne konfer-
encije Europske rute povijesnih kazalita (European Route
of Historic Theatres) u organizaciji udruenja povijesnih
kazalita Europe Perspectiv". Konferencija pod nazivom
Priprema povijesnih kazalita za okupila je
sedamdesetak sudionika. Predstavljena je i Jadranska ruta
koju je osmislila prof. Mirjana kustosica hvar-
skog kazalita i izvrna menaderica projekta, a voditeljica
je Nives ravnateljica Muzeja hvarske batine,
koja je "Perspectiva" od 2006. godine. Jadranska ruta
(Adriatic Route) zasad povezuje 7 od planiranih 13 kazalita
zemalja regije, kojima je najstarije ono hvarsko. U
okviru konferencije u hvarskom kazalitu 22. 5. prikazao se
Stori letrat" Lucije Rudan u izvedbi HPK, a 23. 5. ispred
odranje koncert ansambla Plazarius"
koji izvodi renesansne pjesme i plesove. (hvar.hr)
102
DENTJERE NA SUNCE KAZALO
Diler koke
Kae pacijent doktoru:
'Doktore, ja vidim duplo:
'Sjednite na
'Na lijevi ili desni?'
***
ena i mu razgovaraju.
'Onaj na balavac mi je opet
krao iz kae on.
'Kako zna da je on?
Moda sam bila ja', pita ga ena.
'Ma, nisi ti - on barem neto ostavi kad
uzima!'
***
Pita profesor povijesti Ivicu:
'to je bilo nakon smrti Napoleona?'
'Sprovod, profesore:
***
Pita Haso Muju bi li moda
htio knjigu za
Mujo: 'Nemoj knjigu,
Haso - imam jednu!'