You are on page 1of 104

IMPRESSUM

HVALA GRADU HVARU

NA NOVČANOJ POMOĆI!

UVODNIK

Drogi Vica štijete,

ili onako usput vidite ova slova, dokli duperote ovu našu obilatu Kruvenicu kako ventulu, jerbo van je toko vruće, da van se ne do štit. A ko zna, more bit i da ni vruće, ne mogu jo sad na kroj petega pogodit koje će vrime za Tijelova. More bit i da je zazimilo ili dažji, pak brontulote ca ovi bidni furešti, ca su došli malo guštat, ne moredu iz kuće. E, vrime„. Mislin na ovo vrime od meteorologije, ne ono od leroja (neka nos i ono muci, samo na drugi nocin). Stalno non je vrime na pamet. Govorimo obo vrimenu. Kontreštomo se je ovako bilo pri ili ni. Koliko je dažja pala, zoc ne puše bura, oće bit suša„. Najdraže non se jidit na vrime. A pari mi se da oto i ni baš pametno. Zoc se jidit na ono ca ne moremo prominit? Jo san se zato odluci provat pomirit s vrimenon. Pak ću ako je vruće reć: ala lipo, gren

se butat u more. A ako je dorž: ispružit ću noge i proštit još ona dvo teksta iz Kruvenice ca san hi zadnji put priskoci. Po buri ucinit đir neka mi dobro provento možjone„. Je, reć ćete mi: lipo si odluci, a parvi ćešgrintot kad dvo dana zaredon bude dažjilo. I oću. Samo san reka da ću provat se pomirit. Ako van je stvarno dodijala vrime i oćete molit Boga da ga co pri promini, vajalo bi imat ovu štoriju

na pamet: U jedno misto svit je šempjovo popa da

ucini

molitvu za dorž jerbo je bila vela suša. I - jerbo to ni bi oni pop ca bi ni odgovori: „Vi molte sad, a jo ću kad bud vtajun" - pop je odredi uru kad će se molit. Svit se iskupi prid crikvu. Ma kad hi je pop vidi, okreni se da će poć ća. Oni su ga poceli fermovat da di će, da je obeća molit za dorž. On ni je odgovori: „Neću. Kako vas ni sram, daš·

~ it ~ dorž, a niko ni dani lumbrelu!"

Stojte ga dobro, Joško

N ova „Kruvenica", evo, izlazi povodom blagda- na Tijelova, a nedavno smo slavili i prvu svetu pričest koja je sigurno, na subjektivnoj razini,

obilježila barem onih 38 obitelji naše župe koje su imale prvopričesnika, pa je red dotaknuti se teme Euharistije. Tijekom svoje „zadnje večere" - kažu sinoptici (evanđelisti Matej, Marko, Luka) - Isus je ispunio obećanje o ustano- vi Euharistije, o čemu čitamo u 6. poglavlju Ivano- vog evanđelja. Isus je, tom zgodom, rekao Židovima:

„Radite, ali ne za hranu propad?_jivu, nego za hranu koja

ostaje za život vječni: nju će vam dati Sin Čovječji

Ja sam

kruh života. Tko dolazi k meni, neće ogladnjeti; tko vjeruje

Ja sam kruh živi koji je s

u mene, neće ožednjeti nikada

neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke.

Tijelo ako ne je-

Kruh koji ću ja dati tijelo je moje - za život svijeta

je moje jelo istinsko, krv je moja piće istinsko

dete tijela Sina Čovječjegai ne pijete krvi njegove, nemate života u sebi! Tko blaguje tijelo moje i pije krv moju, ima

3

život vječni; ija ću ga uskrisiti upos?_jednji dan

moje tijelo i pije moj u krv, u meni ostaje i ja u njemu." Zanimljivo je da Iva n , i ako j e od sv i h eva n đ e lista najopsežnije pisa o o zadnjoj v e čeri (pra nj e nogu, različite teme o kojima je Isu s govorio), ne spominj e ustan ovu Eu- haristije, ali donosi Isusovu p oslj ednju parabolu : onu o

trsu (lozi) i lozam a (pruću).Parabola j e, moglo bi se reći,

donesena potpuno

izvan k onteksta . N išta n e uka zuj e n a nj u .

Ona se ni u što ne uklapa, npr. u n ek i Isusov pre thodni go-

Tkojede

pre th o dn og pog l av lj a j asno

zaključuje večeru: „Ustan ite " - v eli Isus -„pođimo odavde!"

I onda, kao grom iz vedra neba, 'upada' parabola o trsu i lozi. Duboko sam uvjeren da je to Ivanov doprinos temi Eu- haristije. Ne spominje, doduše, nj enu u stanovu, ali go- vori o njezinim u čincima. Naime , k ad j e ono govor i o s a

vor. Dapače, zadnj a rečenica

Židovima i naj av io u stanovu euharistij e (usp . Iv 6), r ekao

moj e t ijelo i pij e moj u krv, u men i ost aj e

i ja u njemu. Kao što j e mene poslao živi Otac i ja živim

je i ovo: „ Tko jede

ŽUPNIKOVA BESIDA po O c u, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po

ŽUPNIKOVA BESIDA

ŽUPNIKOVA BESIDA po O c u, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po meni.
ŽUPNIKOVA BESIDA po O c u, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po meni.

po

O c u, tako i onaj koji mene blaguje živjet će po

meni. "

loza ne može donijeti roda sam a od

seb e, ako ne ostan e

Ne

govore li ova dva istaknuta dijela Isusove izjave upravo

na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni

Tko ostaje u

ono što poručuje prispodoba o trsu i lozi? Isus u prispo-

dobi poziva učenike: Ostanite u meni i ja u vama. Kao što loza ne može donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane

na trsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni meni ija u njemu, taj donosi mnogo roda tane u meni, izbace ga kao lozu i usahne

u meni i riječi moje ako ostanu u vama, što god hoćete,

išti t e i bit će vam

Kao što je Ota c ?fubio mene tako sam

i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ?/ubavi; kao što sam ija

čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u [jubavi njegovoi "

Nije teško uočiti da je sav naglasak na OSTAJANJU

U ISUSU ili OSTAJANJU U LJUBAVI NJEGOVOJ.

Tko ostaje u Ako tko ne os- Ako ostanete

meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda. Uistinu, bez mene ne možete učinitiništa. Ovim se proslav[fa Otac moj:

da donosite mno go roda

proizlazi iz on aj koji mene blaguje živjet će po meni . "

Čini mi se da se ovo „živj et će po meni" može shvatiti n a

dva načina: tko je tako tij esno p ovezan s Isusom taj živi k ao

i Isus, Isus mu je mode l s k oj

kojega oponaša, tj. „po kojem" živi. Ali može se shvati- ti i na način kako t o, u Božje ime, gov ori prorok Hošea :

„Po meni si rodan plodovima" (Hoš 14,9), tj. kao što životni sok koji struj i u trsu proizvodi rodnost loze, tako

(m ilost) teče duhov nim žilama

i Isusov božansk i život

kršćanina i potiče ga n a ro dnost duhovnim p lodov im a.

"

' R odnos t' Is u sovog u čen ik a

im s e po istovje ć uje, „ i do l "

Zašto je toliko bitno „ostati u njemu"? Jer je to osnovni

Što je rodnost o k ojoj Isus govori? Kakav se to

rod

preduvjet DA SE BUDE 'RODAN'. „

svaku lozu na

očekuje od njego v ih učenika? Tum ači kažu d a s u

rod

meni koja ne donosi roda Otac-vinogradar odsijeca, a

svaku koja rod donosi

Kao što

čisti da više roda donese

4

„kvalitete kršćanskog života" koje pobliže opisuju dru- gi NZ tekstovi, kao npr. „P lod je p ak Duha : ljubav, ra-

/ l P >.I I~C )\ '. \ B r S I I),\ dost, mir,

/ l

P>.I I~C)\ '. \ Br S I I),\

dost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost." (Gal 5,22) ili „Plod je svjet- losti svaka dobrota, pravednost i istina" (Ef 5,9).

U biljnom svijetu razlikujemo ukrasno bilje (npr. popularni

'fikusi') od bilja koje uzgajamo radi plodova (voćke).Isus kršćane očitonije zamislio kao ukrasno bilje ovoga svijeta, ali to nipošto ne smeta jednom lijepom broju kršćana da sebe doživljava upravo u ulozi - fikusa. Čakštoviše, među

kršćanima su dosta popularne razne neplodne fikus-udruge. Ponekad se čini da lijepi broj kršćana koji se pričešćuju

zapravo ne shvaća do čega bi ih pričešćivanje treba-

lo dovesti, kojim plodovima u njima uroditi. Kad sam bio prvopričesnik (i par godina kasnije) nisam previše

shvaćao Euharistiju, ali mi je nekako bilo jasno, a i mo- jim kolegama i kolegicama podjednako, da pričešćivanje

u pričesniku mora uroditi nekim pozitivnim plodovima.

Znali smo da pričest od nas zahtjeva ponašanje drugačije od uobičajenog, ,,normalnog" dječjeg ponašanja. Zato bismo jedni drugima, kad bismo se međusobno posvađali,

potukli ili rugali, znali dobaciti: ,,Zašto se ti pričešćuješ? Bolje bi ti bilo da si uzeo list česmine, nego hostiju!"

I odrasli ponekad znaju slično prokomentirati kad neka

odrasla osoba ,Jiže oltare" (u „lizanje oltara" nekako u pa- ketu ide i često pričešćivanje), a ne pokazuje dobre plo- dove koji bi trebali dokazivati korisnost pričešćivanja.

Činjenicaje da zamjetna neučinkovitost pričestiu onima

koji se pričešćuju rađa veliku sablazan. Sablažnjeni će početi omalovažavati i izbjegavati Euharistiju (bilo tako da neće slaviti misu ili tako da se neće pričešćivati).

Što rećio kršćanimakoji, iz raznih razloga, bježe od pričesti kao vrag od tamjana? Ili spadaju u one sablažnjene koji se

onda ,,za

sadržajimakršćanskevjere(patako ipremaEuharistiji)iliim- aju neku drugu ,,bubu"u glavi koja ih drži podalje od pričesti. Ako sam kršćanin, nemam razloga sumnjati u poruku Isu- sove parabole sa zadnje večere o trsu i lozi. Ako ne sum- njam u tu poruku vjerujem da se pričest, kao jedan oblik ostvarivanja onoga „biti u Isusu", mora odraziti na plod- nost moga kršćanskog života, a ta plodnost nije nikakvo pobožnjaštvo, nego zauzeta humanost. Tada mi se nameće

dišpet" neće pričešćivati, ili su indiferentni prema

pitanje: koji to normalni kršćanin, koji želi da ga se pre- pozna kao humanu osobu, može razborito odbiti iskoristiti sredstva koja mu njegovo kršćanstvo stavlja na raspolagan-

je za daljnji rast u humanosti? Koji to humanist (a k tome

kršćanin)ne bi želio porasti u ,,rodnosti" plodovima kao što su ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost, pravednost i istinoljubivost?

Čini se da istim pogubnim posljedicama rađapričešćivati se bez shvaćanja i odgovornosti, kao i ne pričešćivati se. Jedno i drugo nosi sa sobom krivnju i odgovor-

nost (pred Bogom) za zanemarivanje duhovnog rasta, za prezir Božje milosti koja nas želi učiniti rodnijima. Naše euharistijsko manifestiranje (tijelovska procesija) kao i slavlje prve svete pričestiu ozračjuneučinkovitiheuharisti- jskih slavlja i besplodnog pričešćivanjaviše nas predstavlja kao ukrasno bilje (pogodno npr. za ukrašavanje 'Božjeg gro- ba')negokao plodneloze. Padajumi ovdjenapametzaključni stihovi jedne Arsenove balade: „Šteta, nepovratna šteta". Šteta jest, no mora li biti i NEPOVRATNA?

Kršćanstvo trajno nudi mogućnost ispravka svih mogućih

šteta, pa tako i ovih nastalih iz 'kršćanskog' odnosa pre- ma euharistiji. No, da bi se šteta popravila treba „doći k sebi" kao i ,,rasipni sin" iz poznate Isusove parabole. Bilo bi bolje kad bismo nekako samovoljno (potaknuti Božjom milošću)„došli k sebi", nego da ,,k sebi" budemo privedeni.

bismo nekako samovoljno (potaknuti Božjom milošću) „došli k sebi", nego da ,,k sebi" budemo privedeni. 5

5

bismo nekako samovoljno (potaknuti Božjom milošću) „došli k sebi", nego da ,,k sebi" budemo privedeni. 5
++++++t++~ A-4 +t+++++++++ !F"B~# OBLJETNICE 25. OBLJETNICA BISKUPSKOG POSVEĆENJA SLOBODANA ŠTAMBUKA Piše: IKA I

++++++t++~A-4 +t+++++++++

!F"B~#

OBLJETNICE

25. OBLJETNICA BISKUPSKOG POSVEĆENJA

SLOBODANA ŠTAMBUKA

Piše: IKA I JB

U prigodi 25. obljetnice biskup-

ske službe biskupa Slobodana

Štambuka u petak 9. svibnja

u Katedrali je upriličen prigodni pro- gram kojim je katedralna župa čestitala

biskupu Štambuku taj srebrni jubilej.

Na

pozdravio je biskupa Štambuka, čestitavši mu 25. obljetnicu biskupske službe. Među ostalim je re- kao: Uvijek ste vjerovali da se riječju mogu doseg- nuti ?fudska srca i potaknuti na 4/elovanje. Kao župnik ste pokretali župske listove i imali jedan svoj specifični, prepoznatljiv stil. Kao biskup ste pokrenuli i stalno uređivaliPrigodnik, poluslužbeni biskupijski vjesnik. Kroz godine svoga biskupstva, redovito ste i vjernicima vaše biskupije upućivali prigodne poruke za Božić i Uskrs„. Kao član HBK imali ste priliku pratiti oscilacije hrvatske politike, biti potpisnikom različitihapela kojima je HBK nas-

početku

programa

župnik

Mili

Plenković

to.Jala Hrvate katolike i vlasti upozoriti na potrebu kršćanskih stavova u politici i doživjeti

razočaranje gledajući kako katolički narod sr/ja i posrće u

politici, a vlast, čiji se znatan dio članova smatrao katolici- ma, zavodi narod i odvodi ga i od vjerničkih i od nacionalnih korijena bezobzirno napasajući sami sebe„ . Vaših 25 godina biskupske službe poklapa se s razdob[jem koje stručno zovu tranzictfa, a koja u našim uvjetima znači raspad tradi- cionalnoga morala i tradicion- alnoga stila života, a budući da naš narod svoje kršćanstvo uglavnom doživ?fava kroz tradi- cionalne forme u našoj biskupiji to značipostupno, ali evidentno odumiranje religiozne p rakse „.

6

U HVARSKOJ KATEDRALI l:llTĆE

30 TRAV"IJA 1989. POSVECENJE

NOVOGA BISKUPA

odumiranje religiozne p rakse „. 6 U HVARSKOJ KATEDRALI l:llTĆE 30 TRAV"IJA 1989. POSVECENJE NOVOGA BISKUPA
odumiranje religiozne p rakse „. 6 U HVARSKOJ KATEDRALI l:llTĆE 30 TRAV"IJA 1989. POSVECENJE NOVOGA BISKUPA
odumiranje religiozne p rakse „. 6 U HVARSKOJ KATEDRALI l:llTĆE 30 TRAV"IJA 1989. POSVECENJE NOVOGA BISKUPA

ttttttttttt

ttttttttttt ,++ttttttttt OBLJETNICE Posebno vam zahvaljujem što vam nikada nije bilo 'is- pod časti' sjesti u

,++ttttttttt

OBLJETNICE

ttttttttttt ,++ttttttttt OBLJETNICE Posebno vam zahvaljujem što vam nikada nije bilo 'is- pod časti' sjesti u

Posebno vam zahvaljujem što vam nikada nije bilo 'is- pod časti'sjesti u ispovjedaonicu, pomoći u pričešćivanju, služiti svetu misu, zamijeniti nas ako smo odsutni. Svoju, gotovo župničku službu, izvršavali ste i redovitim vjero- naukom za srednjoškolce, redovitim pripremama božićnih akademija s djecom te duhovničkom službom u bratovštini sv. Križa.

U ime župne zajednice grada Hvara, đon Mili je uručio

biskupu Štambuku bijelu štolu s marijanskim motivima, kao zahvalu za pomaganje kod pričešćivanja vjernika i

jer je svoju biskupsku službu stavio pod Marijinu zaštitu.

Predsjednik Bratovštine sv. Križa Mate Riki Novak uručio

je biskupu misnicu s likom sv. Križića, dok je u ime

bratovštine sv. Nikole dar uručio njezin potpredsjednik Prošper Zaninović. Redovnice Družbe Kćeri Božje darov- ale su po rukama s. Zvjezdane Kovačević biskupu roketu, dok je Jure Miličić biskupu uručio čipku od agave, dar hvarskih benediktinki. Biskupa su darivali i maestra Klara Milatić i Matko Budrović u ime katedralnog zbora Sv. Ce- cilije. Zbor i band „Stvoreni" naizmjence su otpjevali po tri pjesme. U prigodnom programu nastupio je idječji zbor, a recitaciju „Planite bijeli ognjevi duše" Izidora Poljaka iz-

veli su Tonči Gabelić i Marina Petričević. Ovaj dio progra- ma pripremile su s. Zvjezdana Kovačević i Anna Tomičić. Djeca su biskupa Slobodana darivala ružama. Izražavajući oduševljenje nastupom djece i mladih, biskup im se ra- dosno pridružio, ohrabrio ih te darovane ruže položio na oltar ispod rake sv. Prošpera. U zahvalnoj riječi poručio je:

Činimokoliko ljudski možemo kako bi slava Božja došla do svakoga čovjeka. Sve činimo na slavu Božju i spasenje ljud- skih duša. Neka svima dobri Bog zagovorom sv. Prošpera kojega slavimo udijeli zdravlje i rast u dobru.

7

Prošpera kojega slavimo udijeli zdravlje i rast u dobru. 7 Na sam blagdan sv. Prošpera nakon

Na sam blagdan sv. Prošpera nakon evanđeljabog,?slov Mi- lan Šarićpročitaoje čestitkupape Franje biskupu Stambuku u kojoj, između ostaloga, piše: Već dugo te promatramo kako djeluješ u svojoj zajednici - tebe koji se i sada nepre- stano trudiš da se ovo polje Gospodnje, na kojem je sjeme

evanđelja nekoć izdašno posijana, zaodjene još obilnijim usjevom. Urešen puninom svećeničkoga reda i imenovan hvarskim biskupom, još srdačnije si se prihvatio službe Pa- stira, podjeljujući svima Kristova dobročinstva i njegove spasonosne darove. Mnogim se pothvatima vodi briga o vjernicima i vjerničkim obiteljima. Putnici koji tamo dolaze kako bi se odmorili i koji putuju na tvoje otoke, pronalaze u tebi darežljiva djelitelja Spasiteljeva nauka. Ne želimo prešutjeti ni tvoj misionarski rad, ni hrvatske misionare koji se obično svake godine zajedno okupljaju s voditeljima iznosećijedan drugome spasonosna iskustva. Na kraju misnog slavlja generalni vikar mons. Stanko Jerčić uputio je u ime biskupijskih svećenika čestitku biskupu Štambuku: Naš se biskup istinski trudio biti župnikom cijele biskupije. Bio je rado dočekivan svugdje, po svim župama, prepoznatljiv kao poseban propovjednik. Posebno se isti- cao brigom za materijalna dobra mjesne Crkve. U svojih 25 godina biskupske službe posvuda je pružao riječi dobra savjeta i pomoći. Biskupu je, zatim, u ime svećenika na dar uručena Gospina slika, rad Petra Jakelića. Nakon procesije s relikvijama sv. Prošpera biskup Slo- bodan je zaželio svojim svećenicima da ih u njihovu po- slanju Majka Božja čuva i štiti, a vjernike je pozvao da uz nedjelju Dobroga pastira mole za nova duhovna zvanja.

Uz srebrni jubilej biskupa Slobodana Štambuka Put kz~elništvu ile tutem istine iju6avi Razgovarala Zorka Bibić

Uz srebrni jubilej biskupa Slobodana Štambuka

Put kz~elništvuile tutem istine iju6avi

Razgovarala Zorka Bibić

ZAREĐEN NDYI HVARSKI BISKUP MONS. SLOBODAN STAMBUK

»Budi . svima prijatelj, otac i brat« U velif:u.utvcuom .sl~vtju, koje je okupilo ne svcčenl·
»Budi
.
svima
prijatelj,
otac
i brat«
U velif:u.utvcuom .sl~vtju,
koje je okupilo ne
svcčenl·
ke hnNlke biMkupjje i
oko
S.000 „·jemika,
" katcdr:ctli
n. Rljcpana u Hvaru u uc-
dje]ju lO. trxvnja bii;kupbki
rtd. pri.mio je novi hvf'rskl
bb:kup Slobo.Jou Sto.mbuk.
Kao !Hi. h"'an;li Jib.kup
mom. Su.mbuk ncpoeTednl
je no.sljcdntk
mons. C•l~
slina Bnmali.ocwlća. kojl se
nalmn Ou.ou~ dugu lCodiinjH ll'
b!drnp~ko~ s luf
enja
pm:ločl
u miro,·lnu.
Za
vrJUrlć :·nolitce t: obr 4'd1t r~lc. 'l'll".d n l4:.t:'om
bUk 11pa
<irl:c n Jt
ht1 t1 "7J-I l:.'?:c:nđc!t:trar t : g . zn:s.
n Jt ht1 t1 "7J-I l:.'?:c:nđc!t:trar t : g . zn:s. ftOt:O<J S lavljenika srebrnogjubileja, našeg

ftOt:O<J

S lavljenika srebrnogjubileja, našeg

biskupa Slobodana Štambuka zamolili

smo za razgovor za naš list. Pročitajte

njegova razmišljanja o tome kako je biti biskup trootočne biskupije, koji su izazovi bili pred njim, što ga raduje i što ga žalosti,

kakvaje današnja situacija i još puno toga.

Kruvenica: Postali ste biskup 1989.g., u vrijeme velikih društvenih, povijesnih, političkih i duhovnih promjena i previranja. Kako je bilo u to vrijeme postati biskupom?

Kako ste se osjećali?Kakvi su izazovi bili pred Vama? Biskup Slobodan: Prije odgovora na Vaša pitanja, rado želim istaknuti da me veseli i zanima svaki broj „Kruven- ice". Mislim da, zbog obilnosti sadržaja svatko u svakom broju može naći nešto za sebe. Veseli raznolikost! Na Vaše pitanje o danima 1989. kada postadoh Biskup - vjerujem da će povjesničari imati zaista mnogo materijala, raznolikog, izazovnog i posebnog. To su bila prijelomna vre- mena u kojima se svaki dan nešto nova i značajnog događalo. Više puta žalim što i sam, zbog drugih obveza, nisam više pisao „na licu mjesta" ili bolje "na licu vremena". O mojim

• • • • • ••• • • • • • • • • •
••• •
• •
• • •

osobnim osjećajimanisam zaista „imao vremena" ni puno misliti, a još manje pisati. Bio sam „natjeran" biti uz narod, uz njegove želje, uz nove brige o Crkvi na našim otocima. Do tada - prije biskupskog ređenja,drugi su m i određivali

a onda najed-

nom: morao sam neke p ojedinosti za druge

određivati i

planove nove smišlj ati.

gdje trebam biti i o čemu „imam misliti"

8

25. OBLJETNICA

a

---------· BISKUPSKOG POSVEĆENJA~„~~SLOBODANA ŠTAMBUKA ----------·

1'~ --:---- ~.:,.'

k4Ji: s oG'<'

1'~ --:---- ~.:,.' k4Ji: s oG'<' Tih dana, tih godina, „rađala se" mlada i nama

Tih dana, tih godina, „rađala se" mlada i nama najdraža država - Hrvatska. Na „sva usta" se pjevalo „Ustani, bane!"

ili „Oj ti vilo, vilo Velebita" i druge brojne domoljubne

pjesme koje su „izvađene iz pepela" zaborava i koje su

„hranile" u nama domoljubnost i rodoljubnost. Osobito

mi je drago istaknuti da je u našoj katedrali nakon moga

ređenja odjeknula „najtraženija" pjesma, pjesma koja je Hr-

vatima više nego samo pjesma: „Lijepa naša

K tome, srušen je onaj „famomi" Berlinski zid. Biti Hrvat

i biti katolik počelo je biti nešto normalno, a novinari su počelipisati i o crkvenim svečanostima (čak!) i mijenja se,

iako opremo i gotovo stidljivo, odnos prema Bogu, vjeri, Crkvi, svećenicima i, dakako, prema biskupima. „Ušao" je vjeronauk u škole. U našoj biskupiji to se najprije dogodi-

lo u Nerežišćima na otoku Braču, u područnoj Osnovnoj

školi Supetar i prvo „vatreno krštenje" imao je don Jakša

Rubinić, tadašnji župnik u Nerežišćima.

Ja sam nastojao tih dana ući u svaku osnovnu i srednju

školu na sva tri otoka. Bili su to prvi susreti u zbornicama s ravnateljima i nastavnicima. Trebalo je „probijati led" i bilo

je, Bogu hvala, dosta uspješno. Uvijek sam, da bih razbio

neizvjesnost, nastojao istaknuti da je došlo novo vrijeme,

da bismo trebali „srušiti" naša nepovjerenja zbog djece

koja su nam povjerena da bismo ih odgojili i za dobre ljude

i, koji to žele, za dobre kršćane. Nešto slično trebalo je,

u prigodi službenih posjeta župama, pohoditi i „politička središta" - općine, predsjednika. Na svim „linijama" mjen-

jao se pristup Crkvi i njezinim službenicima. Osobito mi se u sjećanje „upisao" posjet vojarni na otoku Visu

Domovino!"

9

Kruvenica: Na što ste u ovih 25 godina najponosniji da ste učinili kao biskup, a što biste, da možete, p rom ijenili?

Biskup Slobodan: Š t o se tič e p o n osa, ako

mena na to misliti , to s u b i l e nove činj enice o k ojima sam prethodno govorio . „Što bi b ilo kad bi b ilo" , to nema sm isla „istraživati".

j e b i l o vre -

„1t~tj#4

~~"'~

~~"

Kruvenica: Kako ocjenjujete današnje stanje u biskupi- ji? Što se i koliko toga se promijenila u četvrtsto"(jeća?

ak i dan se dog ađaju r evo l u c i on -

arne promjene. D anaš nj

osobito u usporedbi sa cjelokupnom slikom svijeta i naše

države. Cijeli svij et sve više i više gotovo doslovno postaj e kao jedno „veliko se lo" . Sve se ispituj e, sve je podvrgnuto

kritici, svatko je p amet an , kada i „barataju" kompj utorom od m en e

i, dakako, i sv im e što

m ali „vrtićevci" bolje

e stanje

Biskup Slobodan:

Sv

ocj e njujem prosje čn im ,

kompjuter nudi. I nije mi " ispod časti" to pr iznati. A s dru- ge strane , pozvan sam t om „kifiiću" od djeteta nav ij es t i t i

Njegovo Evanđelje. Čudna li zadatka, zar n e? ! A

Krista i

„vic" je u tome - da kompjuter nema dušu i ne može se na

primjer zaljubiti.

Kruvenica: Živimo u trootočkoj biskupiji koja je pros- torno velika, ali brojem ljudi malena. Povezanost

Kruvenica: Živimo u trootočkojbiskupiji koja je pros- torno velika, ali brojem ljudi malena. Povezanost među

otocima j e jemo jedni

loša zbog trajektnih linija, nedovoljno pozna- druge. Unatoč tome, dijelimo sličnepriče i

sudbine. Kako duhovno povezivati i objedinjavati vjernike na našim otocima, unatočudaljenosti i nepovezanosti? Kako svladavati duhovne izazove i kako pružiti nadu? Biskup Slobodan: Kako povezati ono što je samo (!) morem povezano?! More - slika je života: more mimo i uz- burkano, more „ko uje " i more bijesno koje se „ pini", more „što biserja mnoga krije! " Da, nedovoljna povezanost: to vodi u smrt naših otoka! Nažalost, tome služi i naša ljudska sebičnostkojoj nije stalo „ do onoga tamo". Ja osobno sanjam vrijeme u kojem će svaki dan stanovnik Brača ili Hvara „skoknuti" do Visa i obratno u trajan- ju najviše sat vremena pa i manje! Sanjam, velim, pa se probudim i da bih došao s Hvara na Brač potrebna su mi dva trajekta u trajanju u najidealnijih 5 (pet!) sati „biti na putu", a ako želim na Vis - u prosjeku treba 7 do 8 (sedam do osam!) sati. Toliko mije trajao let od Frankfurta do New Yorka. Mi smo, naime, bogata država „s tisuću bisera - otoka", a previše siromašna da nam je i Šolta daleka želja!

Kruvenica: Kakav je Vaš odnos sa gradskim vlastima? Kako gledate na ovaj grad, središte naše biskupije? Po Vašem mišljenju, koji su najvećiproblemi u našem gradu?

Biskup Slobodan: Od 1989. grad Hvar - postao je (i) moj grad, moje stanište, pa i važna sastojnice moje brižnosti. Naizvana, sve je u prihvatljivom ozračju. Ja volim ovaj grad, volim njegove ljude, volim i cijenim njegovu povijest koju su, uz ostale, „pisali" i moja 54 prethodnika-biskupa. Da li grad voli što ima biskupa, da li voli ono što njegov biskup cijeni i voli? Nažalost, gradu (pripada?) npr. „Or- lana" od koje su „oslobodioci" krajem Drugog svjetskog rata, „oslobodili" Crkvu tog prostora. I da gorčina bude još gorča,taj prostor je tadavpretvoren u zatvor i prvi zat- vorenici bili su - svećenici! Zalosno, ali istinito! I do dana današnjega (19. svibnja 2014.) „Orlana" nije vraćenaCrkvi

u Hvaru i biskupu u Hvaru koji je imao „Orlanu" kao svoju

„biskupsku menzu". K tome, i tzv. „dobri vjernici" reagi-

raju s pitanjem: „A što će to

u uvali „Maloj Grčkoj ", pa ljetnikovac Hanibala Lucića -

naslovljen na katedralni zbor u Hvaru. A taj ljetnikovac, ja luda mislio sam kako bi bilo lijepo i prikladno pretvoriti u

staračkidom za naše stare svećenike i prema mogućnostima

za starije i nemoćne u gradu Hvaru. Gospođice, što mislite

kako se osjećam?

njemu (Biskupu)? " Pa kuća

Najveći problemi u gradu, pitate? Ako ih ima - to su na- jprije neki ljudi koji ne „stignu" pristati na to da bi i „onaj

ljudi koji ne „stignu" pristati na to da bi i „onaj drugi" trebao im at i

drugi" trebao im at i ona ista prava koja za seb e traži!

Tehnički „problemi" : produžena riva, koju

trajekt iz

„ispred nosa", nerij ešeno pitanj e oborinskih voda i, što j e najžalosnije, naš „slavn i grad" Hvar n em a dom za starij e,

nemoćne, samce

npr. ne dotiče za S p li t prođe

Vele Luk e n a Korču li, a koji n am

„Z>~~~

fPU~~ "

Kruvenica: U svojim propovijedima vrlo često ističete zajedništvo. Kako raditi na zajedništvu u našoj sredini?

Biskup Slobodan: Zajedništvo se ne može postići n a prinudni i umjetni način ! Da bi se zajedn i š t vo p ost ig lo i

člana našega grada.

Netko reče da je „život borba, a ne berba!" Tu „borbu" vodi svatko od nas sa samim sobom trudeći se ž ivjeti sa

događalo, potreban j e napor svakog

10

25. OBLJETNICA

ttttttt++t ~ tt+ttttt++

---------• BISKUPSKOG POSVEĆENJA~tt~;;SLOBODANA ŠTAMBUKA ----------•

1'-t;~~

>\"4 Jf: soG5'~

svima oko sebe u poželjnom miru, ljubazno i uvažavajući (onog) drugog i clrugčijeg. Ujedno, to je najčešće borba za istinu, do koje kao da ponekad nije moguće doći. Naše

kršćansko učenje smatra da „istina oslobađa", ali, što je

najžalosnije, istina i te kako mnoge vrijeđa i izbezumljuje. Put k zajedništvu ide putem istine! A zatim i uzvišenim putem ljubavi!

Oj, budi

svoji Ta stvoren jesi čitav,

u grudi nosiš, brate srce djelo; Ne kloni dušom i da nijesi mlitav, Put vedra neba diži svoje čelo! Pa došli danci nevo/je i muke, Pa teko s čelakrvav tebi znoj,

Ti skupi pamet, upri zdrave ruke, I budi svoji " (A Šenoa)

t OBUE'ENICE + t t t t t t t t t t t +

t

t OBUE'ENICE + t t t t t t t t t t t + +

OBUE'ENICE + t

t

t

t

t

t

t

t

t

t t + + t

MDCLXI

MMXIV
MMXIV
+ t t t t t t t t t t t + + t MDCLXI

KOLUDRICE LUMIN! VJERE U GRADU HVARU

t + + t MDCLXI MMXIV KOLUDRICE LUMIN! VJERE U GRADU HVARU P roslava 350. obljetnice

P roslava 350. obljetnice benediktin- skog samostana sv. Anton(ja opata

i lvana Krstitelja započelaje blag- danom sv. Anton(ja, 17. s~iječnja, kada je biskup Slobodan Štambuk misnim slavljem otvorio proslavu. Nastavljena je trodnevni- com uz spomen bi. Alojz(ja Stepinca, od 7. do 9. veljače, kada su hvarskom samostanu hodočastili vjernici svih župa otoka Hvara. Tim povodom u Lođi se mogla razgledati izložba fotografija Stepinčevim stazama po Svetoj Zemlji ". Na sam spomen bi. Alojz(ja Stepinca, 1 O. veljače, misu u koncelebrac(ji

s više svećenika slavio je biskup Slobodan.

Središnje slav lj e velikog jubileja samostana bilo je uz dan Preminuća sv. Benedikta. Uoči slavlja nad vratima samo- stanskog muzeja podignuta je prigodna zastava. Na sam dan, 21 . ožujka, svečanu misu u samostanskoj crkvi pred-

je o. Damjan Kružić, benediktinac s Ćokovca na

otoku Pašmanu. U propovijedi se osvrnuo na izniman lik sveca Benedikta u povijesti Crkve, koji je životom i djelom uistinu bio blagoslovljen, kako mu i ime svjedoči (Jat. ben- edictus-svet). Papa Grgur Veliki rekao je za sv. Benedikta da je bio „čovjek Božji, sin pravednika", odnosno svetac, što će reći d a je pripad ao Bogu i s lužio mu. I mi smo svi pozvani na svetost, a da bismo to postigli, potrebna nam je svjetlost na životnom putu, a svjetlost je zapravo Bog, njegova ljubav i milosrđe, njegov očinski pogled koji nam pomaže da ne zalutamo. O. Damjan osvrnuo se na ulogu i značaj hvarskih benediktinki za Crkvu, za grad Hvar, za bližnje. Istaknuo je da su one poput „lumina", svjetiljaka, u

vodio

12

MDCLXI koje samozatajne i vrijedne hvarske koludrice svakodnev- Nakon misnog slavlja u crkvi je održana

MDCLXI

MDCLXI koje samozatajne i vrijedne hvarske koludrice svakodnev- Nakon misnog slavlja u crkvi je održana kraća
MDCLXI koje samozatajne i vrijedne hvarske koludrice svakodnev- Nakon misnog slavlja u crkvi je održana kraća

koje samozatajne i vrijedne hvarske koludrice svakodnev-

Nakon misnog slavlja u crkvi je održana kraća akademija u

no ulijevaju ulje svoje žrtve, molitve i rada. One su ostavile rodnu kuću i zavičaj, sve što su imale, kako bi mogle služiti Bogu i bližnjima. Tajna njihove neprolazne vrijednosti kri-

izvedbi članova klape „Galešnik", koju vodi maestro Tomi Domančić. Uz izvrsno pjevanje govorili su o ulozi i značaju benediktinaca u hrvatskoj povijesti, te o utemeljenju samo-

je

se u životu, molitvi i radu, koji se događa u blizini Boga,

stana i djelovanju hvarskih benediktinki kroz povijest. Za-

u

ljubavi koja je istinito sebedarje. Zaključujući propovi-

tim je, uz zakusku i druženje, otvorena izložba fotografija

jed, o. Damjan istaknuo je Isusove riječi „Ja sam s vama do svršetka svijeta", te poželio da do tada hvarske benedik- tinke u Hvaru „gore kao lumini", skriveni očima ispraznog svijeta, ali otkriveni Božjoj ljubavi, koja nam svima svijetli na putu života.

iz samostanskog arhiva, koju su benediktinke pripremile u suradnji s Muzejem hvarske baštine, dok je za sam postav bio zadužen Ivo Vučetić.

13

U llh u subotu 22. ožujka započelo je zahvalno misno

slavlje u samostanskoj crkvi, koje je slavio biskup Slo-

bodan Štambuk. On je taj dan ujedno proglasio Danom posvećenog života u biskupiji (inače se obilježava uz

svetkovinu Svijećnice). Na početku je časna majka Ana

Vukas uime svoje zajednice zahvalila Bogu za 350 go- dina života zajednice u gradu Hvaru. Na koncelebriranom euharistij skom slavlju okupilo se petnaestak svećenika, dvadesetak redovnica i veliki broj vjernika. Liturgijska pjevanje predvodili su pjevači iz Jelse pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom maestra Slavka Reljića, a solist je

bio Starograđanin, Dinko Lupi, umirovljeni član riječkog

HNK-a.

U

propovijedi je biskup Štambuk istaknuo kako je Isus dao

do

znanja svojim učenicima da oni nisu izabrali njega, nego

je

on izabrao njih da idu i da rod donose, podsjetivši oku-

pljene osobe posvećenoga života da su te Isusove riječi i njima bile upućene prije nego što su se odlučili Bogu za- vjetovati. S ponosom i radošću napomenuo je kako je na području Hvarske biskupije bilo više mjesta na kojima su boravili benediktinci i benediktinke koji su obilježili pov-

ijest biskupije, kao što su benediktinke obilježile povijest

grada Hvara. Čestitao je jubilej svim hvarskim benedik- tinkama poimenice, a ima ih deset, te ih zamolio da iza sebe ostave dobre tragove za sljedećih 350 godina. „I konačno, drage moje sestre čipkarice,uđostei u UNESCO. Želio bih

da

vas cijeli svijet prepoznaje ne samo po čipkanju nego

u

prvom redu po vjernosti Bogu. Bog vas blagoslovio,

nastavite biti dobre te po svojoj vjeri učvršćujte vjeru dragog nam naroda koji s ljubavlju prati ovaj vaš sveti

događaj", zaključioje biskup

Štambuk.

U

prinosu darova, uz hostije, vino i vodu, benediktinke su

na

oltar donijele svoju čipku te veliku svijeću s napisanim

brojem 350. Pred oltarom je bio aranžman s imenima svih poznatih redovnica ovog samostana. Na kraju mise dječji zbor izveo je recital „Dođi, ne okli-

jevaj !", te pjesme „Ne boj se!" i „Odlučio sam slijediti Krista", uz harmonijsku pratnju studentice Muzičke aka- demije u Splitu Anne Tomičić i gitarističku potporu Marite

Zaninović, učenice 7. r. OŠ Hvar.

I nakon ove mise u muzeju je bila prigodna zakuska uz

mogućnost razgledanja izložbe. Svećenike, redovnike i re-

dovnice te svoje uzvanike sestre benediktinke

e )l

počastile su

ručkom u restoranu „Dela". U sklopu slavlja velike obljet-

nice hvarskog benediktinskog samostana očekuje se i izla-

zak prigodne monografije.

samostana očekuje se i izla- zak prigodne monografije. ~R +sv.1'1~" '//:") \'o'o 14
samostana očekuje se i izla- zak prigodne monografije. ~R +sv.1'1~" '//:") \'o'o 14

~R +sv.1'1~" '//:")

\'o'o

14

100

Piše: Zorka Bibić

D ana 5. travnja 1914. g. katedralni župnik Antun Dobronić upisao je na latinskom jeziku u hvarskoj matici krštenih novo

ime: Simeona (Šima) Maričić,kćiDominika- Menega i Katarine rod. Dujmović s Palmižane, rođena 22. ožujka iste godine. U tom trenutku nikome nije bilo na kraju pameti da će mala Simeona - Šimeta preživjeti sve tadašnje poten- cijalno pogubne bolesti i epidemije, Prvi svjetski rat koji je buknuo dva mjeseca nakon njezinog krštenja, onaj krvaviji i grozniji koji je uslije- dio - Drugi, brojne društvene i povijesne prom- jene koje su u većoj ili manjoj mjeri prohujale, okrznule ili nepovratno promijenile lice našeg mjesta i svijeta. Nitko nije mogao zamisliti da će cijeli Hvar 23. ožujka 2014. g. radosno i emotiv- no slaviti cijelo stoljećeživota naše tete Šimete.

Misu u Katedrali predvodio je biskup Slobodan, koji je ispričao kratku biografiju slavljenice i zaželio joj svako dobro. Nakon mise, pred brojnom publikom je Gradska glazba odsvirala nekoliko prigodnih pjesama, a teti Šimeti

je gradonačelnik uručio buket cvijeća. Svečani ručak za

obitelj i prijatelje bio je u hotelu „Park".

15

DOGAĐANJA Kratka biografija tete Šimete govori sljedeće: djetinjstvo je provela na Palmižani, završila je tri

DOGAĐANJA

Kratka biografija tete Šimete govori sljedeće:

djetinjstvo je provela na Palmižani, završila je tri nepuna razreda osnovne škole, u mladosti je pomagala kao manualni radnik na izgradnji hote- la Madeira (nikad dovršenu zamišljenom obliku, na njegovom mjestu sada je hotel Adriana). Uda- la se 1935. g. za Prošpera Buzolića i rodila troje djece: Stanku (1936.), Jureta (1940.) i Katicu (1947.). Cijeli životje marljivo radila, skromno se hranila, a njezin sin Jure ističe da je bila vrlo principijelna majka. Od mladih dana, tj. već 80- ak godina, nosi istu frizuru - skupljenu kosu na potiljku. S navršenih 75 godina otputovala je u Rim i u Lurd, a sve do prošle godine pomagala je u berbi maslina: bez ikakvih teškoća se sag- injala i kupila masline s tla. Zna se služiti banko- matom. No, starost čini svoje: u listopadu prošle godine je pala i od tada više ne ide svaki dan u crkvu. Ipak, za svoj okrugli rođendan s nekom je neobičnom lakoćom uspjela doći u Katedralu, gdje je bila okružena brojnom obitelji: svojom djecom, šest unuka, sedamnaest praunuka, dva prapraunuka i mnogim drugima. Našoj teti Šimeti još jednom čestitamoprvih sto godina i želimo joj obilje Božjeg blagoslova. Neka strpljivo i mimo provodi dane vlastitog no-

vog stoljeća.

sto godina i želimo joj obilje Božjeg blagoslova. Neka strpljivo i mimo provodi dane vlastitog no-
sto godina i želimo joj obilje Božjeg blagoslova. Neka strpljivo i mimo provodi dane vlastitog no-

V

PlflNINflRSKI KRIZNI PUI /-1Vf1RSK€ BISKUPIJ€

U subotu 29. ožujka održanje plani- narski križni put u organizaciji povjerenstva za mlade Hvarsko-

bračko-viške biskupije. 250 hodočasnika s

otoka Hvara, Brača i iz Splita sudjelovalo je u cjelodnevnom križnom putu koji je održan pod geslom „Tvoja milost pronašla me praznih ruku i ispunila me", što je bila i himna ovog susreta.

17

Stariji i mladi izmjenjivali su se u nošenju križa, a 20 kilometara dug križni put predvodio je đon Toni Plenković, župnik Supetra i Miraca i dekan o. Brača, koji je razmišljanja o postajama križnog puta uklo- pio u svakodnevne životne situacije. Prva postaja bila je župna crkva sv. Spiridiona u mjestu Sv. Nedija na južnoj strani otoka Hvara. Put je zatim slijedio do špilje iznad mjesta - nekadašnjem augustinskom samostanu, gdje je đon Stanko Jerčić, generalni vikar Hvarske biskupije, održao prvu katehezu na ovom križnom putu. Hodočasnici su se uspeli preko strmog kamenjara do zavjetne kapelice Gospe od Zdravlja na visoravni nedaleko najvišeg hvarskog vrha Sv. Nikole (628m), te

se uputili do Svirača, moleći i pjevajući uz usputne

postaje križnog puta - četvrtu ispod samog Vrha, petu pred kapelom sv. Križa u Gozdu, šestu uz ka- pelu AnđelaČuvarana predjelu Oštra Olova, sedmu

na Bilom Ratcu kod kapele sv. Benedikta te osmu pred crkvom Bezgrešnog Začeća u Svirčima.

na Bilom Ratcu kod kapele sv. Benedikta te osmu pred crkvom Bezgrešnog Začeća u Svirčima. Uz svaku postaju mladi bend iz Slavonskog Broda otpjevao je himnu ovog križnog puta. Nakon pauze za ručak,

u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Svirčima iz-

moljena je deveta postaja, a potom je hvarski župnik don Mili Plenković održao još jednu katehezu. Put je nastavljen kroz Vrbanj do Vrbaske uz sljedeće postaje

- 10. kapela sv. Liberata kod Vrbanja, 11. i 12. u Vr-

banju - crkve Presvetog Srca Isusova i sv. Kuzme i Damjana, 13. i 14. u Vrbaskoj - crkva sv. Petra i crkva-

tvrđava Gospe od Milosti. Vrbaska je odabrana kao završna postaja zbog 400. obljetnice Čudotvornog sv. Križa, malenog drvenog raspela koje je 1614.g. proplakala zbog nesuglasica u mjestu. U župnoj crkvi sv. Lovre održana je sv. misa koju je predvodio biskup Slobodan Štambuk u kon-

celebraciji s ostalim svećenicima sa Hvara i Brača. U propovijedi je pozvao sve sudionike, a posebno mlade,

neka u svim životnim

pripadaju, neka uvijek vjeruju u Božju ljubav i neka ne

budu putnici bez karte. Na kraju je zahvalio svim sudionicima, organizatori- ma, svima koji su primili hodočasnike, mještanima Sv. Nedije, Svirača, Vrbanja i Vrbaske koji su pripremili hranu i piće i svima koji su se potrudili da križni put prođe dostojanstveno, u molitvi i u najboljem redu. Izrazio je želju da se ova pobožnost nastavi sljedeće godine na otoku Visu.

situacijama svjedoče vjeru kojoj

redu. Izrazio je želju da se ova pobožnost nastavi sljedeće godine na otoku Visu. situacijama svjedoče
redu. Izrazio je želju da se ova pobožnost nastavi sljedeće godine na otoku Visu. situacijama svjedoče
redu. Izrazio je želju da se ova pobožnost nastavi sljedeće godine na otoku Visu. situacijama svjedoče

Državno natjecanje iz vjeronauka u Šibeniku

Piše: don Mili

Nakon osrednje ozbiljnih priprema za natje- canje iz vjeronauka naša se ekipa prošetala kroz školsku (Hvar) i biskupijsku (Trilj) razinu natjecanja. Kažem „prošetala se" jer su bile jedina srednjoškolska ekipa koja je predstavljala Hvarsku biskupiju pa nisu

mogle ne proći u završnicu. Rezultat postig-

nut na toj razini natjecanja otkrio je slabe točkepripreme pa su djevojke nakon tog „prosvjetljujućeg" iskustva nešto malo revni- je prionule pripremama za završnicu. Bilo je jasno da je prvo mjesto nedostižan san,

ali su gajile nadu da bi mogle upasti među prvih pet ekipa koje imaju šansu natjecati se za prva tri mjesta (što je dovoljno za jedno lijepo nagradno putovanje).

N o, unaprijed smo se pripremili i za ono utješno

„Važno je sudjelovati" ili, kako to često čujemo na

"

ovakvim natjecanjima, „Svi ste v i pobjednici

Dogovoreno je da nema naknadnog žaljenja ako se ne uspi-

je ući među prve tri ekipe. Svjesno su (iz

uložile manje truda u pripremu građe pa su bile svjesne da to ima svoju cijenu. Nismo na gubitku. Kroz pripreme smo se družili, razgovarali (i ne samo o građi),putovali na natje- canja. Neka nam onda i finalno natjecanje u Šibeniku bude jedno lijepo iskustvo zajedništva.

različitihrazloga)

19

HFPOR'f'A7A

ttttt+tttttttttttttttttt

Amfiteatar s novogradnjom

Finalna razina (državnog) natjecaaja je bila planirana za

kopna što ranije

da imamo cijeli dan za obilazak. Krenuli smo sa Hvara

u 5.30 preko Starog Grada i krenuli prema Nacionalnom

parku Krka. Vrijeme je bilo idealno i sve nam se nekako posložila. Preko Drniša spustili smo se u kanjon Krke te se fratarskim brodom odvezli u obilazak franjevačkog samo- stana na otočiću Visovcu. Uživali smo u predivnom ambi- jentu plavetnila Krke, zelenila bujnog raslinja na otočiću, kulturnog blaga izložen og u samostanskom muzej u, el- ementima sakralnog prostora koji te pozivaju na sabranost i susret sa Stvoriteljem sve te ljepote, a u vrtu samostana smo susretali zelene gušter e što su se izležavali na suncu, jan-

jad , paunove i rascvje t ane voćk e. Jedan paun je iskoristio priliku i pred nama izveo šou kao da j e manekenka na mod- noj pisti. Među novacima u samostanu (jer samostan služi kao novicijat) djevojke su prepomale kolegu sa jednog od prošlih natjecanja kad je bio članekipe iz Sinja. Od Visovca smo produžili na Raški slap i u šetnji po pri- rodi te u kraćem odmoru na pontonu proveli oko sat vre- mena. Na katu jedne od vodenica restaurirana je stara seoska kuhinja sa ognjištem i opremom pa su djevojke u njoj spontano izvele šou koji im je nadahnula g lad. Preko mosta nad Raškim slapom prijeđosmo na drugu stranu i produžismo za Kistanje. U sjeni velebne nove katoličke crkve sv. Nikole (koju podigoše katolici sa Kosova - Jan- jevci i drugi) kratko se zaustavismo radi okrepe iz obližnje samoposluge, pa pored pravoslavnog hrama skliznusmo ponovo u kanjon Krke do manastira sv. Mihaila arhanđela

masivni portal ogradnog

zida u vanjsko dvorište manastira te provedosmo neko vri- jeme u obilasku dostupnih prostora, a da nismo susreli žive duše. Napokon j e jedan monah, vjerojatno privučennašim prilično glasnim komentarima, otvorio neka vrata u klaus-

tru (ovo mi je prvi put da sam bio u nekom pravoslavnom samostanu pa nemam ništa o nj ihovoj arhitekturi, ali ovdje

se vidi da je to bio kato lički samos tan k lasične arhitekture . I

/romanički/ z vonik to ja s no

2.-4. travnja. Odlučili smo dom oći se

- manastira Krka. Prođosmo kroz

svjedoči) i odmjerio n as kao da

Krka. Prođosmo kroz svjedoči) i odmjerio n as kao da katakombe koj e smo vidjeli na

katakombe koj e smo

vidjeli na letku nacionalnog parka pa mi je rekao da su za o bilazak otvore n e samo u turis tičkoj sezo ni . U vanjskom

dvorištu je i velika novija zgrada pravoslavne bogoslovije. U Kistanju se raspitasmo kako do Bumuma, ostataka starog rimskog logora i obližnjeg amfiteatra. Put nas je nanio prvo na amfiteatar. Amfiteatar je bio impozantan, a restauracija djeluje kao da j e novogradnja u gabaritima starog amfite- atra. Tek se na snimkama iz zraka koje se mogu naćina in-

ternetu vidi što je postojalo prije restauracije. I oko amfite-

atra se vide neki zidov i, vjerojatno je sve to bilo dio

Do ostataka upravne zgrade logora (vojarne) nismo htjeli ićijer je već bila sredina popodneva, a namj era nam je bila, prije odlaska u hotel, posjetiti i Skradinske bukove. I tako, ponovno preko Kistanja, odasmo za Skradin pa iz Skra-

smo nepozvani gosti. Pitao s am ga

za

logora.

bukove. I tako, ponovno preko Kistanja, odasmo za Skradin pa iz Skra- smo nepozvani gosti. Pitao

20

p

Zagreb

c

D

E

F

G

H

J

ll5T 60 46 56,00 60 60 48 55,50 56 56 54 55,50 46 45 57
ll5T
60
46
56,00
60
60
48
55,50
56
56
54
55,50
46
45
57
60
5400
56
52
36
S4
4
,50
56 54 55,50 46 45 57 60 5400 56 52 36 S4 4 ,50 dina na
56 54 55,50 46 45 57 60 5400 56 52 36 S4 4 ,50 dina na

dina na Skradinske bukove. U velikoj brzini protrčasmo famoznim ambijentom prožetim obiljem vode u huke slapova te krenusmo na smještaj. Nakon kraćeg lutanja pronađosmo hotel čija nas je uređenost ostavila bez daha. Djevojke su bile prezado- voljne smještajem u sobama. Poslije večere smo odvezli autobusima u prostore Katoličkeosnovne škole u bivšoj vo- jarni „Mandalina". Saznali smo daje Vlada RH Šibenskoj

biskupiji ustupila 39.000 četvornih metara u bivšoj vojarni Bribirskih knezova za potrebe katoličkog školskog centra

i

osnovne škole, a zauzvrat se Šibenska biskupija odrekla

u

korist RH svih nacionaliziranih nekretnina koje joj nisu

mogle biti vraćene. U blizini škole, na trampljenom terenu je i memorijalna kapela 113. šibenske brigade. U svečanoj dvorani škole okupilo se osamnaest srednjoškolskih ekipa

i sedamnaest osnovnoškolskih ekipa iz cijele Hrvatske, te jedna gost-ekipa iz Bosne i Hercegovine sa svojim men- torima. Tema ovogodišnjeg natjecanja je bila Katolička Crkva i znanost - doprinosi i odnosi".

Treća sreća

Nužni dio ceremonije otvaranja natjecanja su (dosadni) pozdravni govori. Izmijeniše se razni govornici, da bi, na kraju, s nekoliko riječi natjecanje otvorio šibenski biskup Ante Ivas, prenoseći nam svima blagoslov pape Franje s ko- jim se susreo prije par dana u Rimu. Slijedio je zanimljiviji dio: kulturni program što ga prirediše domaćini. Nastupila je ženska klapa Skradinke, djeca iz Dječjeg vrtića Brat

ženska klapa Skradinke, djeca iz Dječjeg vrtića Brat sunce i iz Katoličke osnovne škole, te etno

sunce i iz Katoličke osnovne škole, te etno udruga Petrovo Polje iz Ružića čijise mlađi dio rasplesao na Thompsonove „Gene kamene", podigavši dvoranu na noge. Djevojke se nakon programa vratiše u hotel, aja sam, u pratnji katedral- nog župnika, kolege đon Kreše Mateše, ispraćen na spa- vanje u bivše šibensko sjemenište.

3. 4. ujutro nađosmo se u Katoličkom školskom centru radi

provođenja prvog dijela natjecanja (pismeni ispit). Njihov rad na testovima popratih molitvom u memorijalnoj ka- peli. Po završenom ispitu „vračanje" o rezultatima. Vidim da su prilično zadovoljne, imaju osjećaj da su dosta dobro ispunile testove. Autobusi nas vraćaju u hotel, a na molu ispod hotela čeka izletnički brod iz Vodica i vozi nas u Prvić Luku na otoku Prviću u obilazak memorijalnog cen- tra Fausta Vrančića, poznatog srednjovjekovnog klerika- znanstvenika. S posebnostima izložbenog prostora i nepo-

21

I> I

>

IYT'

V

'7 A

I> I > IYT' V '7 A znatim detaljima Faustova života upoznaje nas kustosica Ivana Skočić.
I> I > IYT' V '7 A znatim detaljima Faustova života upoznaje nas kustosica Ivana Skočić.

znatim detaljima Faustova života upoznaje nas kustosica Ivana Skočić. Odlazimo i do župske (nekoć samostanske) crkve u kojoj je Vrančićev grob, o čemu nam govori župnik đonBožo Škember. Povratak u Solaris na ručak.Djevojke odoše na brzinsko ponavljanje građe, aja u obilazak pirat- ske plaže i obližnjeg eko-sela. Očekuje nas drugi dio natje- canja. Bodovi se dobivaju na brzini slaganja slike - puz- zlama te na točnosti odgovora na 10 pitanja koja su otisnuta na pozadini slike. Slika koju je trebalo složiti bio je portret

svećenika-znanstvenika Ruđera Boškovića. Nakon prilično

uspješno obavljenog posla krećemo autobusima u obila- zak Šibenika. Prva namjena meniju crkve sv. Franje koja je ujedno nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića. S blic- poviješću samostana upoznaje nas fra Nikola-Mate Roščić. Sljedeće odredište samostanska crkva sv. Lovre u kojoj je grob službenice Božje Majke Klare Žižić. Zadnja meta:

samostan s. benediktinki. Simpatična sestra je dobrom pričom prilično dugo okupirala pažnju prisutnih, a zatim na brzinu obilazimo njihov muzej. Žurimo u katedralu sv. Jakova na euharistijsko slavlje koje će, u koncelebraciji sa nekoliko prisutnih svećenika, predvoditi mons. Ante Ivas. Misu je glazbeno animirao Dječjizbor župe Drniš uz svirku dječjeg tamburaškog orkestra „Krsto Odak" iz Drniša pod vodstvom svoje profesorice glazbe. Nakon mise sam s đon Krešom otišao na večeru, a djevojke kažu da je u hotelu bio „tulum". Došao sam u hotel na doručak. S nestrpljenjem se očekuje objava rezultata prije završnog kruga natjecanja. Uslijedit će eliminacija. Ostaje u utrci samo pet ekipa koje se bore za prva tri mjesta. Stvar se otegla zbog tehničkih problema. Nismo bili sami na natjecanju. Paralelno se odvijalo i natje- canje matematičara. Konačno rezultati. Neizmjerna radost:

ulazimo u finale i to treći! Nakon vremena za rješavanje eventualnih žalbi počinje trećikrug natjecanja - Milijunak.

22

žalbi počinje treći krug natjecanja - Milijunak. 22 Našoj ekipi nije bilo teško sačuvati treće mjesto.

Našoj ekipi nije bilo teško sačuvati treće mjesto. Dok je šibenska klapa „Bonaca" pjevala neke svoje hitove, sa za- dovoljstvom smo se pridružili poznatim pjesmama, a naše su djevojke svojim performansom podigle dvoranu. Mladi animatori šibenske biskupije uvjerljivo su odigrali nama u Hvaru poznati glazbeno-scenski komad „Kušnje mladih" (đon Pave i ekipa su ga izvodili pred katedralom, a i pred natjecateljima kad je u Hvaru bilo natjecanje iz vjeronau- ka). Slijedi proglašenje pobjednika i dodjela priznanja. Sve nas najviše zanima (ma, zapravo prišapnuli su nam već ra- nije) kamo se putuje na nagradno putovanje. Tajnica NKU-

a gđica Matković službeno potvrđuje: idemo u Rim.

Eto nas onda i u sljedećoj Kruvenici sa novom reportažom.

V HERCEGOVACl<A TURNEJA l<ATEDRALNOG ZBORA Pišu: Katia Zaninović Dawnay i Miko Bibić-Žiže U mjesecu

V

HERCEGOVACl<A TURNEJA l<ATEDRALNOG ZBORA

Pišu: Katia ZaninovićDawnay i Miko Bibić-Žiže

U mjesecu svibnju, koji je na poseban način posvećen Blaženoj Djevici Mariji, hvar- ski Katedralni zbor Sv. Cecilije posjetio je svetište Kraljice mira u Međugorju. Nakon dugog planiranja konačno smo otišli na gostovanje. Posljednji smo put bili prije više godina u Kostreni i Rijeci, kada je biskup Slobodan slavio misu u trsatskom svetištu.

Nastup se dogovorio zahvaljujući našoj orguljašici Jasni Fistonić, rodom iz Kiselja- ka, koja je glazbu završila u Mostaru, a svirala je u tamošnjoj franjevačkoj crkvi. Na put smo krenuli u subotu, 3. svibnja, trebalo nas je biti više, ali što je - tu je, skupilo nas se 26.

P utem nas je pratila kiša. Posjetili smo eko-selo u Međugorju, a smjestili smo se u pansionu Sanje i

Mil e nk a Ivankovića. U 1 8 h imali smo provu u crkvi. Z bor je uveličao večernje mi sno s la v lj e. Smjestili smo se

u pjevalištu, a u crkvu se nije mo g lo ni u ći od mnoštva

hodočasnika. Fascinantan je prizor vidjeti to mnoštvo u i ispred crkve s kišobranima i kabanicama. Uz oltar smo iz- brojili oko 80 svećenika iz raznih zemalja. Svaki članzbora na poseban je način doživio lj epotu molitve i zajedništva

23

REPORTAŽA koja privlači milijune hodočasnika u to malo hercegovačko mjesto. Na kraju mise su nas

REPORTAŽA

REPORTAŽA koja privlači milijune hodočasnika u to malo hercegovačko mjesto. Na kraju mise su nas predstavili

koja privlači milijune hodočasnika u to malo hercegovačko

mjesto. Na kraju mise su nas predstavili i zahvalili nam. Misu je prenosio Radio Marija.
mjesto. Na kraju mise su nas predstavili i zahvalili nam.
Misu je prenosio Radio Marija. Primili smo i pohvale.
Bogu hvala. Kasnije, tijekom večere, javio nam se Giorgio
iz Padove: „Slušao sam vas preko interneta. Bilo je odlično.
Bravo!" Valja spomenuti da su nakon večernje mise mlađi
članovi zbora posjetili Brdo ukazanja, što je ostavilo pose-
ban i neizbrisiv trag svakome tko se po kišnoj noći uputio
prema tom svetom mjestu.
Sutradan smo tijekom naše male hercegovačke turneje pos-
jetili i grad Mostar, gdje smo svojim pjevanjem uveličali
sveto misno slavlje u franjevačkoj crkvi Sv. Petra i Pav-
la, sjedištu hercegovačke provincije. U župi je prva sveta
pričest- misa je počelau 9.30, a završila u 10.15h. Crkva je
bila prepuna, župnik nas je predstavio, zahvalio nam i poz-
vao nas da opet dođemo. Nakon. mise članovizbora su imali
priliku vidjeti kulturne i povij cisne znamenitosti po kojima
je Mostar poznat u svijetu, prvenstveno veličanstveni Stari
most. Vratili smo se dolinom Neretve preko Baćinskihjez­
era, Drvenika i Sućurjau Hvar. Većje u autobusu pala priča
o novom putovanju. Neka Bog do!
V REPORTAZA 25

V

REPORTAZA

V REPORTAZA 25

25

<P[odovi

Piše: don Ivica Huljev

Živimo u vrijeme koje je obilježeno vladavinom liberalnog kapitalizma i sve češćim svođenjem znanja na robu kojom se stječe umijeće stjecanja kapitala. U liberalnom kapitalizmu s hrvatskim

obličjem ima mnogo toga što je neozlijeđeno

prešlo prag društvenih promjena 90-ih godina i nastavilo opstojati na prerušen način sa strem- ljenjima koja su usvojena u vrijeme partijske podobnosti. Dakako, ima i onoga što je bilo sas- tavnim dijelom mentaliteta između dva svjetska rata te se u retoričkom stilu moglo prepoznati 90-ih godina i u današnjim frazama kao nesklad s vremenom. Na odgoju društva - a to je izrazito zahtjevno - nije se radilo primjerenim sredst- vima. Samokritika i nužno prokazivanje lažnog komoditeta, kao jedno od ključnih sredstava u odgoju društva, nisu se poticali na primjeren način. Uostalom, još nitko nije jasno i argu-

mentirano kazao što su naši strateški ciljevi i što bi trebalo poduzeti da se osjeti kako smo prešli prag zrelijeg društva.

N

ajbolje se to vidi po netrpeljivosti prema kriti- kama koje su od 90-ih naovamo izmj enjivali

njihovi barj aktari. Etiketiranja

i prozivanja na površnim osnovama dijelom su hranjeni

borbenom i ideološkom retorikom koja nije oblikovala stav otvorenosti i dijaloške kulture, već se svodila na isključivost prema protivniku i njegovu taboru. Glad za jakim vođama s mesijanskim o čekiv anjima prepoznatlji- va je odlika nezrelih plemenskih menta liteta u kojima je lakše podići borbenu raspoloživost ocmjivanjem pro- tivnika, negoli uklanjati crne mrlje u vlastitim redovima.

I nije to nešto novo što već nisu vidjeli naraštaji naših predaka. Doista možemo reći da dijelom beremo trule

stranački tabori i

26

A-.

«"«( /.

/A„ .r Yr-\ H~o

.

" 0

~

o~ N

TO

)

!t

;11:1

-<

Z

S?-o C'J

o~

~,-<:.

~

,

~

t

1usr

BECAUSEYOU FEEL

LIKE IT JUST BECAUSEYOU

FEEL LIKE IT JUST BECAUSEYOU

FEEL LIKE IT JUST BECAUSEYOU FEEL

LIKE IT JUST BECAUSEYOU FEEL LIKE

IT JUST BECAUSEYOU FEEL U KE IT

JUST BECAUSEYOU FEEL LIKE IT JU ST JUST

BECAUSE YOU FEEL LIKE IT JUST BECAUSE YO U

in~~~l UK~T~;~?'FEEL

~ '~~(l;,r.C, ~

~~

~<V" l"oq·o,o a~i~/~

,

V

A~ .:r

f,.v,

,(y~IV0\0- c

plodove zloporabe riječi u društvenim odnosima. Sve je to začinjena porastom divljeg individualizma u kojem se ~iše i ne računa da bi mogla postojati obvezujuća istina. Staviše, izgleda da je to nepotrebno, jer se ionako može živjeti s nekom svojom probitačnom istinom u društvu koje više vrednuje puko mišljenje, a ne stavove i racion- alna obrazloženja.

Kojim smjerom?

Uostalom, može li se uopće govoriti o argumentima ukoliko se isključi ratio koji, pored brojnih mogućnosti - može spoznati vlastita spoznajna ograničenja i biti otvor- en za „višak smisla" kojeg sam ne može dokučiti. Pored tog i takvog političkogkrajolika oblikovanog zloporabom riječi moglo bi se na dugo i široko govoriti o medijskoj manipulaciji riječima. U hrvatskom medijskom prostom nedostaje duhovnosti riječi koja će pomoći da se pojedi- nac susretne sa samim sobom, da sa smanjenim uplivom predrasuda pristupa drugomu i njeguje društvenu odgo- vornost na razini lokalnih mogućnosti. Tu često izgleda da je retorika medijskih sadržaja poslužila uspavljivanju naroda i reklamiranju toplih obloga umjesto opravdanih kirurških zahvata. Umjesto suočavanja sa zbiljom pred očima se često odvijala lutkarska predstava s posuđenim glasovima skrivenih lica kako bi lutke što uspješnije za- bavile publiku. Koliko ova slika odgovara stvarnosti, neka svatko prosudi iz svog kuta gledišta. Da je tomu tako najbolje se vidi kad se ljudi čude određenim pojava- ma i postupcima. Zašto uopće ovo spominjati? Odgovor na ovo pitanje leži u činjenici da je riječ i nadalje moćno sredstvo kojim odgovorni, ali i ljudi na svim razinama,

posebno intelektualci, mogu pomoći da se unese vise svjetla u društvene odnose, da se oblikuju senzibiliteti koji će nastojati da se javno izgovorenoj riječi dade veće dostojanstvo. Nastojanje oko pravednijeg društva neće ići

bez nastojanja oko iskrenih riječikoje otrježnjuju i unose potreban nemir savjesti. To još ne znači da je time sve riješeno, ali se bez preispitivanja retoričkih pristupa ne može napredovati.

U našim otočkim okvirima - a okviri su tek pojašnjenje

da smo upućeni na druge - potrebno je da se kroz riječ izreknu trenutačno najvažnija pitanja budućnosti otoka i njegovih žitelja. Kad je riječ o životu na otoku, onda je

nužno da se što prije prepozna kojim bi smjerom trebalo usmjeriti društvene snage, kako se mentalitet otočana ne

bi podredio mehanizmima turističkog servisa te se pukim

rastom kupovne moći hipnotizirala njegove žitelje. Ovo, razumije se, predstavlja temu za sebe. Pritom riječi ne bi smjele zamagljivati stvarno stanje i uklanjati pogled od

promašaja koji su već počinjeni. Zato nema drugoga puta od puta racionalne argumentacije, ma koliko to izgledalo neostvarivo u našim isključivostima. Društvena zrelost nije moguća ukoliko se traži suradnja s istomišljenicima.

Istina, snošljivost prema različitostima nije po sebi do- voljna. Potrebno je mnogo više. Tu se otvara prostor ne- odgodive odgovornosti kršćana za rast zrelijeg društva. Dakako, odgovornost kršćana za zrelije društvo moguća

je samo ukoliko vjera postane dijelom osobnog uvjer-

enja koje ne teži za svjetovnom moći. Na kršćanima je prevažna zadaća da se trude oko sklada riječi i djela kako nas djela ne bi prokazala kao ljude koji licemjerno koriste

riječi.

27

Crkva s mirisom naftaline

Problemi s kojima se susreće Crkva na Zapadu već su go-

dinama naša svakodnevica u Hrvatskoj. Pritom je važno da se m eđu problemima posebno ističe svakodnevno ota- panj e naslijeđenog modela vjerovanja i pripadanja Crkvi, posebno kod djece i mladih. Komunističkaje getoizacija s partijskim mehanizmom usporila priliv zapadnih utjecaja, što je nakratko odgodilo sekularizacijske procese koje su

na ši s u sjedi već oda vno započe li, ali

nama svojstveno, bez čegase pristup našim prostorima ne

m ože

nim teškoćama i manjku zrele vjere biskup Kratzl kaže:

„Č ini se da je glavni razlog taj što j e sve što s e tiče vje r e zapelo u 'dječjim cipel ama'. " Da je stanje danas osjetno

drugačijevidi se po sve većoj zamorenosti svećenikakoja se na Zapadu javila 70-ih godina, ali i velikom nepovjer- enju prema koncilskom licu Crkve. Kao u zapadnjačkim drnštvima, tako se i kod nas posljednjih desetak godina, posebno kod mlađihsvećenikai njihovih pobornika među vjernicima, javlja retrogradni poriv za Crkvom s mirisom naftaline. Vidljivo je to po jakim feudalnim i birokratskim crtama u držanju prema župljanima, stilu odlučivanja, rj ečniku i t e mama koje s u primjerenije pretkoncilsk oj Crkvi, baroknom kostimiranju itd. Pritom ne vide da nije Koncil proizveo sekularizaciju, već je 60-ih godina u društvu započeojedan dugotrajan i nužan proces odnosa C rk ve pr ema se kulari zacij i na način koji je nedvojbeno

vjerniji evanđelju.

je i oblikovala n eš t o

mi sl iti . Razmi šlj aju ći o

n ekim k o nkr e tnim p asto ral-

Broj svećeničkih zvanja o p ada, a i tam o gdje ih u sadašnjem trenutku izdašno ima, ne značida su ta zvanja suvremena u smislu da se svećenički kandidati osjećaju pozvanima graditi crkvene zajednice s ljudima današnjeg mentaliteta, podmetnuti leđa i suočiti se s neuspjehom, razočaranjem i suhoćom kao trajnim obilježj em suvreme-

nog pastoral a. Drugač ij e reče no: biti dijaspora i manjina.

obnov e au-

t01itarnog modela svećeničke službe koje je u prošlosti dmštvo dodijelilo svećeniku te ga s društvenim prom- jenama ogolilo. Glede ovih tema je vidljivo da se ovdje kobnim poka- zuje oslabljeno poznavanje prošlosti i odnos prema nj oj, što nam se obija o glavu u potezima koji pokazuju nera- zumijevanje mentaliteta i povijesnih lutanja. U svakom se vremenu polog vjere može dublje shvatiti, što još ne znači da ćemo ti m e dobiti zrele kršćane koji su svjesni

Oduš e vlj e nj e za svećenički poziv neće doći iz

krsnog poslanja i imaju vjerničkižar. Istinu nadasve treba uvidjeti., a iskrenim uvidom dolazimo do zaključka da nas bombardiraju različiti oblici relativizma. Jedno je sigurno: nije ih moguće zaustaviti. osudom i podizanj em brana. Oni su nam izazov da uvidimo vlastita zatajenja Isusove iiječii prepoznamo kamo nas Božji Duh šalje u sadašnjem trenutku.

u tihoj apostaziji kršćana i

kritici Crkve? Valja se u ovom trenutku posebno pokre- nuti proročkim snagom Božje riječi koja pokazuje da

Što nam Božji Duh govori

j e obnova moguća jačanjem osobne vjere i buđ enj em

duhovnih i intelektualnih snaga u Crkvi. Bez toga - a

nadasve b ez uočavanja stv arn oga s tanja - nij e m oguće

izići u sus r e t rješavanju

Crkva vjerna modernom čovjeku?"- pita se Tomaš Halik u t e k stu koji zavrjeđuje da se razmatr a gotovo k ao sveto- pisamski ulomak. Činise da Halikov odgovor najbolje usmjerava naša traženja. Halik kaže: „Ne vjemjem u put

unatrag, nostalgiju tradicionalista, niti u neko 'naprijed'

u smislu konformizma određenim linijama modernosti. Ako dobro razumijem ono što 'Duh Sveti (danas) govori crkvama', onda se taj 'zagovornik' (parakletos) zauzima

za put u dubinu, za oslobođenje (kenozis) i sazrijevanje."

Taj put u dubinu je nedvojbeno zahtjevan i nije daleko od

Isusove logike uskoga puta i malog broja onih koji njime prolaze. Zato j e n edvojbeno potrebno oduševlj enj e za B ožjoj riječi. Tek će tom snago m crkveni

govor - makar medijima ne bio zanimljiv - nedvojbe- no pomoći u oblikovanju savjesti koja će biti otvo r e na Bo žje m glasu . B ožja riječ n as opominj e da riječ kojom se Crkv a obraća svojim članovima i s vim ljudim a d o br e

vo lj e mora biti rođena i z m olitve, po nizn osti i učenja.

ono proročko u

tešk oća koje n as pritišću . Je li

28

;.,.,_r /M

,;:. l1""' -

\

s'

'1 /t:MV.

,.\.

P,. s.

BITNA SU DOBRA DJELA

Piše: s. M. Metilda Oreč, OSB

B ogu hvala, novi kumovi i kume još uvijek se javljaju. Prošle godine bilo

je 80 učenika, a ako Bog da, s novom školskom godinom bit će ih i više. Ima onih koji zaista imaju osjećajaza sirotinju. Oni koji imaju više teško daju.

Postoji pričakoja govori o tome: Jedan čovjek imao tri sina i tri nevjeste, j er tada nij e bilo neženj a kao danas. On je bio gazda u kući i novac je uvijek stajao kod njega. Kad se razbolio i uvidio da se mora seliti s ovoga svijeta, onda je nevjesti najmlađeg sina, koju je najviše volio, rekao:

"Molim te, kad umrem, stavi mi u lijes pod glavu moj jastuk:" Ona je učinila kako joj je rekao. Nakon sprovoda pitali su starij eg brataje li mu otac rekao gdje je novac . Kad je odgovorio da ne zna, pitali su drugu dvojicu. Nisu ni oni znali. Pitali su nevjeste. Najmlađa je rekla da ju je nj ezi n svekar zamolio neka mu nakon što ga stave u lijes stavi jastuk pod glavu. Tada su posumnjali da je možda novac odnio sa sobom u jastuku. Kad su otvorili grob, vidjeli su pokojnika gdje leži na trbuhu i drži jastuk zubima i rukama. Kako kaže Job:

„G ol iziđoh i z krila majčina, gol ću se i vratiti" . Na

gi svijet se nose samo dobra djela.Naš misionar fra Ilija Barišić, kojeg n aša župa pomaže , doći će u posjet domo-

se otac llij a javio i zahvaljuje

vini, a i Hvaru. Već davno

dru-

svim kumovima i kumama. Slijedi njegovo pismo zahvale.

Poštovana Sestro Matilda, dragi Kumovi i Kume

DobročiniteljiOtoka Hvara

Gospodin Vam dao MIR Ovog puta, za našu Zajednicu, poslužit ćemo se nadah-

nutim riječima i mislima Pape Franje: „Prvobitno i ono

naši

što je najvažnije u ljudskom životu jest 'Vjera ljubav(ju

djelotvorna '(Gal 5,6). Djelo (jubaviprema bližnjemu to je

najsavršenije vanjsko očitovanje nutarnje Milosti Duha Milosti koja se očituje u djelotvornoj Vjeri po djelima

milosrđa. " (GE .3 7)

Ovim potvrđujemo da smo pr i mili Vašu pomoć za našu

Misiju Ngengere i Kimbulu, Biskupija Butembo-Beni, DR. Kongo , za školovanje siročadi i siromaš nih učenika.

P re ma izvatku iz računa koji nam j e stigao

up ravo jučer,

u iznosu od 1.094 Eura stavljen

j e na naš račun u Bru xe ll es u, dana 13. I . 2014 . Mi s mo nadopunili vaš popis kumčadi, prema Vašoj zamolbi, ako

smo j e dobro razumjeli. Popis vam dostavljam u p rivitku

i već smo uplatili dva Tromjesečja za svu djecu koja su na popisu.

P ravo boga ts tvo, Veli Pap a F ranjo , jes t Božja Lj ubav pod i-

jeljena sa braćom Ta ljuba v koj a dolazi od Bo ga čini da j e

mi dij e li mo m eđusobno i d a se m eđusobno pomaže mo. Tko

03. 2. 201 4. Vafo pomoć

ž ivi to iskustvo ne boji se smrti, te p rima Mir srca.

Uz bratski pozdrav, preporuča se u Vaše molitve, za Vas

moli obilje Božjeg Blagoslova, odani i zahvalni Fra llija Barišić,misionar

Ngengere, 4.2.2014.

30

REMEK

NEPONOV

Sve što nas okružuje, cijeli svemir govori o svome Stvoritelju. Nije potrebno ići dale- ko, dovoljno je pogledati oko sebe, svoje tijelo i već se nalazimo pred Misterijem. Razmišljajmo o tome služećise znanstvenim podacima.

d da v nina istraživači s ain,Jtln ju o stroju koji bi s e pokretao sam od sebe i uvijek radio. Samo ljudska (i životinjska) tijelalftaju takav motor, a to je srce.

Srce je jedna od najjačihp(impa na svijetu. Veličineje šake (dugo 1 Ocm, široko 6c~~ o 280 g ) , a daje život čovjeku

i obavlja veliki posao.~je pumpa od četiricilindra, zapra- vo dvije različitep~ koje nisu međusobnospojene. N e-

prestano tjera krv lcltoz tijelo, dnevno kucne 100 000 puta

i prenese 10- 12 000 litara krvi. Svojim kucanjem dnevno

izvršava rad jednak dizanju tereta od 75kg na brdo visoko 300 metara. Dva bi srca svojom snagom mogla voziti ka- mion oko svijeta dvije godine. Svaki pojedini otkucaj radi samo s 1/375 KS. Svakim stiskanjem lijeve i desne klijetke

O

DJELO

G UMJETNIKA

Piše: Joško Maras

izbati 0 , 6 dcl krvi . Odrasli čovjek im a pet litar a kr v i i s rc e mlinprosječnokuca 75 puta u minuti (za usporedbu, slonu 25 puta, mišu 700 puta). Srce se ne umara, a ipak iza sva- kog otkucaja odm a ra 1 / 6 s e kund e , što zn ači da se dn ev no odmara 6 sati. Kroz žile (ukupne dužine 560 OOOkm - 1/3 sunčeva promjera) tjera krv brzinom 30cm/sek. Crvena boja krvi potječe od crvenih krvnih zrnaca, velikih tek j ed- nu i pol tisućinku milimetra (0,0015 mm). Kada bismo ta zrnca krvi odraslog čovjeka složili jedno na drugo, stup bi bio visok 40 000 km, upravo koliki je opseg ekvatora. Kada

uz drugo na plohu, dobili bis-

bismo poslagali zrnca j edno

mo sag veličine 3500 m 2. Sadržavao bi 25 bilijuna zrnaca. Postoji li takva tvornica u svijetu koja može toliko proiz- voditi? Kada bi krvne stanic e napu š t a le na teku ć oj v rpci koštanu moždinu kao što automobili izlaze iz tvornice, ta bi se vrpca trebala kretati brzinom od 250 km/h. Ljudi koji žive u planinama imaju mnogo više krvnih zrnaca. Dva bilijuna krvnih zrnaca stalno se nalazi u plućima i primaju kisik. Krv sadrži 3 grama željeza i bez ta tri grama bis- mo umrli. Krv se stalno troši i obnavlja, tako da koštana moždina u 20 dana proizvede novih 25 bilijuna crvenih

krvnih zrnaca.

RAZMIŠUANJA Svima Hvaranima, svakom zdravom čovjeku preporučio bih da što više puta da krv, jer

RAZMIŠUANJA

RAZMIŠUANJA Svima Hvaranima, svakom zdravom čovjeku preporučio bih da što više puta da krv, jer tim

Svima Hvaranima, svakom zdravom čovjeku preporučio bih da što više puta da krv, jer tim humanim činom spašava živote, a u konačnici pomaže i samome sebi. Tim činom obnavlja i pomlađuje vlastitu krv. Ljudski mozak je vrlo komplicirana telefonska centrala (gotovo kao centrala u Londonu, sa 10 mil. stanovnika).

Najveća je svjetska biblioteka, u koju se zapisuje sv e što

je čovjek čuo, vidio, pomislio, učinio. Nije teži od l 45 0g,

a sadrži oko 10 milijardi živčanih ćelija (neurona) kojima

struji potrebna biološka struja jačine 111 O volti. Ta struja prolazi živčanim stanicama brzinom od 250km/h. Kad bi nekakav div ležao preko američkog kontinenta, tako da mu

je glava na Aljasci, a noge u moru kod Ognjene zemlje na

krajnjem jugu Južne Amerike, i kad bi morski pas zagrizao njegove noge u ponedjeljak ujutro, vijest bi stigla u njegov mozak tek u srijedu navečer. Kad bi mozak dao nalog nozi neka digne noge iz mora, ta bi vijest stigla tek tri dana kas-

nije!

U mozgu djeluje mnogo vrsta električnih valova, ovis- no o dobu dana, funkcioniranju organizma, našim raspoloženjima i sl. Najdragocjenija je moždana kora, gdje se na jednom cm kvadratnom nalazi 1 milijun ćelija (ganglija). Otkriveni su dijelovi površine mozga gdje su centri za gledanje, govor, kretanje, pamćenje Mozak se istražuje stoljećima, no znanstvenici još nisu otkrili sve nje- gove mogućnosti. Običnipuk koristi samo mali dio mozga,

a većidio spava zimski san. Divimo se grčkim hramovima, egipatskim piramidama, asirskim visećim vrtovima i mnogim čudima graditeljst- va, no u našim kostima se nalazi više čudesa nego u svim

građevinama svij eta. Čovjek ima 206 kostiju, što je 15% tjelesne težine. Vrlo su zanimljivo načinjene: lubanj a kao

lanac, rebra i u dovi sliče vit- niti jedna građevina ne rast e

kupola, kralježnica k ao gipki

koj građevini tv tornja

kao naše kosti. Zamislit e: malo dij ete sa svojim k ostima

sličimalenom autu „Fiat 50". Zam islite da taj auto za jed-

nu godinu naraste u p uno v e ći a ut o . A dijete sa svoj i h 206

kostiju, posve odijeljenih, raste i svaka kost

omjeru do 27. g o d in e . Nema takvo g ču da u ar h i tekturi i tehnici! Kosti su čvrste kao kovano željezo i mogu pod - nijeti 3 0 puta ve ću te ži nu od s t varne koj u podnese noseći tijelo. Zašto su tako čvrste?

koštan i m potpornj ima .

Iznutra su šuplje, jer je takva cij ev jača od napunjene .

Užarimo

armirana struktura. Bedrena je kost najjača. Može pod- nijeti težinu od l 800kg b ez da se slom i. Kosti su spremište

kalcija i fosfora. Ujedno su i laboratoriji, tvornice crvenih i bijelih krvnih zrnaca . Kosti se samo zaliječe k ada puknu. Nakon mnogo prohuj alih stoljeća j oš uv ij ek ih n alazimo

pod zemljom, u ledenjacima

Kako je velik i silan umjetnik koj i j e sve to načinio - ljud- sko tijelo od 47 lit ara čiste vode, 20 kg običnog ug lj ika, 1, 5

kg vapna, 2 šake kuhinj ske soli, 100 grama sump ora, fos- fora za izradu 500 kutija žigica, že lj eza k oliko se nala zi u tri čavla srednje veličine, 11 grama alum inija i j oš nekoliko elemenata. Od toga je , naime, kemijski sastavlj eno tij elo odraslog čovjeka teškog 70 kg.

Satkane su s točno odm j erenim

rast e u istom

No

li kost, i zgorj e t će sta n ice,

a os t at će okosn i ca,

praktički su neuništive!

Hvala Ti, neponov lj ivi Bože, neponov ljivi Umj etniče!

32

Gošća našeg lista - Katija Zaninović-Dawnay, nositeljica Liste za p on os mist a

Razgovarala: Uredništvo

P rije godinu danaje na lokalnim iz-

borima izabran novi gradonačelnik

i usto se promijenila struktura

Gradskog vijeća. Tada se pojavila nova građanska opcija u mjestu - Lista za ponos mista, koja je izborila tri vijećnička mjesta.

Razgovarali smo s predsjednicom Liste, ujedno i vijećnicom GV-a o tome što su učinili u posljednjih godinu dana, kako vide aktualnu gradsku situaciju, o odnosu

sa gradonačelnikom, budućnostigrada i

drugim zanimljivim stvarima.

Kruvenica: Lista za ponos mista je novost u hvarskom političkom životu. P redstavili ste se kao građanska opcija,

(j. niste politička stranka u klasičnom smislu riječi.Koje

su prednosti, a koji su nedostaci te činjenice? Je li lakše qfelovati bez „polaganja računa" vrhu političke stranke

ili to ima svoje određene teškoće?

33

K.Z.D.: Vidim o samo p rednos t i u činjenici da n ismo politička stranka, već n ezav isna građanska opc ij a. To j e prvenstveno u na činu djelova nj a k oje n ije uv j e t ovano n i- kakvom stranačkom stegom i eli mi n i ra mog ućn ost iska -

progra-

zivanja stava koji n ije u cijelosti sukladan našem

mu i stavu nas kao pojedinaca. Nas je u LZPM okupila

zajednička idej a da upravo građanska opcija kao snaga koju ne motivira političkakarijera može donijeti svježinu u

usmjerenom djel ova nj u p rema

općem dobru gra da i građan a, bez pogodova nj a osobnim,

isključivo j avnom i nteresu,

RAZGOVOR S POVODOM stranačkom ili partikularnom interesu. Nedostatke u našem načinu funkcioniranja ne vidim,

RAZGOVOR S POVODOM

RAZGOVOR S POVODOM stranačkom ili partikularnom interesu. Nedostatke u našem načinu funkcioniranja ne vidim,

stranačkom ili partikularnom interesu. Nedostatke u našem načinu funkcioniranja ne vidim, međutim moramo raditi i truditi se dvostruko više, jer nemamo nikakvu uobičajenu stranačku logistiku ili potporu. Nedostataka ipak ima na drugim razinama gdje, na žalost, postoji svojevrsno nera- zumijevanje ovakvog pristupa i načinabavljenja politikom.

,,Nudimo drugačiji

pristup politici''

Kruvenica: Prošlo je gotovo godina dana od izbora. Koliki napredakje ostvaren u realizacy·i Vaših planova za promjene u gradu Hvaru i kako ocjenjujete sadašnju

političku klimu?

K.Z.D: Mi smo nezavisna opcija u Vijeću,koja uključujetri od trinaest vijećnika. Bez obzira što smo samo troje,uspjeli

smo

potaknuti

neke

pozitivne

inicijative

i

prijedloge.

Istaknula bih uspješnu tematsku sjednicu Vijećao planiran- ju i organiziranju turističkesezone 2014. Navest ćemo samo

najvažnije ideje, k oje uključuju dvadesetčetirisatno p at ro -

liranje uniformiranih redara, bolju kontrolu buke i prim-

konzum iranj a

jerenije odlaganje otpada restorana, zabranu

alkohola na javni m pov r ši n ama , uređenje sv ih pristu p a gradu i zelenih p o v r šina, uvođenje prij evoza izm eđu po - jedinih dijelova gra da, t e koordinaciju turističkih zaj ednica na cijelom ot oku. Na žalost, nisu sve vijesti dobre. Nek e od naših vrlo dobrih in icij at iva n is u p rihvaćen e : izb ač en j e naš prijedlog financiranja iz EU fondova s dnevn og r eda, na vrlo neobičan način,b ez presedana, kao i prijedlog stvaran-

ja

tzv. Kulturnog v ij eća . Mi smatramo k ako j e fi n anc i ra nj e

iz

EU fondova m ogućnost koju moramo objeručke zgrab i ti

jer mnogo je važnih hvarskih projekata i programa koji bi se

mogli na taj načinfinancirati, za Grad i okolna sela. Nadam

se kako

će razum

p rev l adat i i da će se us k oro osnova ti odj el

koji će

se baviti

samo ov i m p i tanjem . Ključn o j e pi t a nj e

hoće li

se dobri prij edlozi k oji su izglasani i realizirati ! Ono

što širi

dio javnost i često n e razlučuj e j e da gradon ače lnik i

vijećnici imaju vrl o raz lič ite u l oge . Vijeće j e zako n odav n o

tijelo, ono može predlagati odluke i zaključke, davati pre- poruke ili posta vlja t i re l evantna p it a nja gradonačeln iku . Ali samo gradona če lnik i h može p rovodi t i, j er samo on ima izvršnu vlast. Otežavajuća je okolnos t š t o nema za k o n ski h

o n n e provodi od l uke V ij eća , ali s v a ki biti sm ijenjen n a kr aju svake godin e

gradonačelnik može

sankcija u slučaju da

34

RAZGOVOR S POVODOM njegovog mandata ako Vijeće ne prihvati njegov prijedlog proračuna. U LZPM se

RAZGOVOR S POVODOM

RAZGOVOR S POVODOM njegovog mandata ako Vijeće ne prihvati njegov prijedlog proračuna. U LZPM se trudimo

njegovog mandata ako Vijeće ne prihvati njegov prijedlog proračuna. U LZPM se trudimo biti odgovorni i dosljedni programu kojeg smo ponudili na izborima. Javnost in- formiramo o svojim inicijativama putem društvenih medi- ja, postavljanjem obavijesti na gradskoj oglasnoj ploči i godišnjim izravnim susretom s građanimana skupu.

nije proveo

Kruvenica: Kakav je odnos LZPM s novoizabranim

gradonačelnikom Budrovićem? Kako, po Vašem mišlJenju,

vodi grad?

K.Z.D: U drugom krugu izbora LZPM je podržala izbor gradonačelnika Rina Budrovića. U tadašnjoj konstelaciji snaga to je bilo jedino pravo rješenje, ukoliko smo željeli promjene. Nakon izbora, suradnički model kojem smo se nadali nije ispunio naša očekivanja i mi smo ostali tri neza- visna vijećnika koji ni u jednom trenutku nisu odstupili od svoga programa i svojih programskih obećanja. Kako prije sjednica Vijeća, u sklopu priprema, nema ozbiljnih

dogovora, s gradonačelnikom Budrovićem imamo uredan

službeni odnos, kroz instituciju „vijećničkih pitanja". Na

sjednicama Vijeća postavljamo relevantna pitanja koja smatramo bitnim za Grad i uvijek argumentirano sudjelu- jemo u raspravama. Iako predlažemo točke Dnevnog reda koje bi pridonijele kvalitetnijem razvoju zajednice, često

ne dobivamo podršku od gradonačelnika, a što se tiče nje-

govih prijedloga, glasujemo za one koje smatramo dobri- ma, a odbacujemo one koji to, po našem mišljenju, nisu.

O tome kako gradonačelnik vodi grad, moći ću vam više

reći na k on ove sezo n e . Sam gradon ačelnik je za sve manjkavosti prošlogodišnj e sezone

„Ov o n ije moja sezona (budući da

se ist a sprema puno unaprijed). Dogodine je

ovogodiš nje

gov orio :

moj a" (mis le ći na organ i zac ij u

sezo ne) . S t rpimo se, dak le , i v i d im o kak o će

protjecati lj eto 2014., za dublj u prosudbu i analizu.

Kruvenica: venerandaje vraćenagradu. Kakvi su planovi za korištenje Venerande u 2014. i kakve planove imate za bo!Je korištenje povijesnih građevina kao što su Arsenal ili Fortica?

K.Z.D.:

O Venerandi se rasprav lj alo na

više sjednica Vijeća. Većina je odlučila da

taj object treba vratiti pod upravu Grada te ga koristiti za kulturne događaje, a ne imajm i t i trećoj stra n i. B a r ne zasad i n e u cjelini. Gradonačelnik ima zadatak obnoviti Venerandu i dovesti je u stanje da se m ože

kori st i t i.

Me đutim , n a k o n

š to

su pre th odni

zakupci objekt uništili, n a ža l os t do danas gradonačelnik

odluk u V ijeća . Nada lj e, suprotno ran ij oj od-

luci Vijeća, on je predložio da se Veneranda da u zakup. Prijedlog je odbijen većinom glasov a Vijeća. Plan je da se tri spomenika Veneranda - F ort ic a - Arsenal (uključuj u ći kazalište), povežu u jedinstven trokut. Grad mora iskoris-

titi činjenicu da godišnje 100,000 turista posjet i Forticu. To

je nevjerojatan broj lj udi k oje imamo priliku usmjeriti na

druge spomenike kulture. Predložili smo puštanje kratkog

filma u svakom od ta tri kapitalna gradska objekta, post- avljanje više dalekozora na Fortici, primjerene odore za

osoblje,

omačavanje Arsenala kako bi se na tako važnu građevinu privukla pažnja, posjete Venerandi s vodičem tije kom dana, a navečer za ovu sezonu dogovore na da se neka od

postojećih događanja Hvarskih ljetnih priredbi premjeste

u Venerandu. Znamenitosti treba predstaviti na zanimljiv

način, moraju imat i priču, mora ju b i t i privlačne i p ogo dne

za posjete obitelji i dje ce. Kad p osjetitelji budu čeka li ur e-

kad budu moral reze rvirati kartu unaprijed, onda

ćemo znati da sm o uspjeli. Osim kulture i spomenika p os- toji dovoljno preduvjeta za kongresni turizam , osmišljenu kulinarsku ponu du, zdravstv en i turiz am (zahvaljujući blagoj klimi i kakvoći zraka) te za sportska događanja (na-

dovima ili

postavljanje različ itih izl ožbi u Arsenalu , va nj sko

kon što se provedu nužna ulaganj a) . U z dobro planiranje

mogla bi se ostvariti popunjenos t ti je k om

čitave godi n e.

35

RAZGOVOR S POVODOM ,,Moramo se ograditi od 'kulture tulumarenja''' Kruvenica: Ultra Europe će se opet

RAZGOVOR S POVODOM

,,Moramo se ograditi od 'kulture tulumarenja'''

Kruvenica: Ultra Europe ćese opet održati na Hvaru na vrhuncu sezone, a iz marketinga organizatora čini se

da

u medijima, takođerodržati Yacht Week. Što mislite o odnosu Grada prema „kulturi tulumarenja" i kakav ul;je- caj GVima na takve događaje?

će se, unatoč suprotnim tvrdnjama dogradonačelnika

K.Z.D: Ultra Europe (kao koncept) prisutan je na Hva- ru svaki dan tijekom ljeta, tako da je to samo jedan u niz sličnih događaja koji se nude. Smatram da se grad mora ograditi od takve prevladavajuće „kulture tulumarenja"

i stvoriti uravnoteženu turističku ponudu. Ovaj stav nije

usmjeren protiv mladih, naprotiv, mladih trebamo i više, treb amo mlade koji će dati dodanu vrijednost gradu, a ne mu iščupati dušu lošim ponašanjem. Općenito, održavanje festivala, partijanerski đir, te noćni klubovi ne predstavl-

jaju problem ako se poštuje zakon. Važno je da se drugi gosti ili lokalno stanovništvo ne osjećaju ugroženo ili pod

opsadom zbog bezakonja u gradu. To pitanje se mora hitno rješavati, grad mora ostati čisti uredan i noću,rano ujutro i danju, brda smeća oko kontejnera ili ljudi koji se izležavaju pijani po javnim površinama nisu ugodne scene ni jednom prolamiku. Što se tičedogađajaYacht Week, Gradonačelnik se formalno složio da ga treba preseliti izvan grada, pa se nadamo da će održati svoju riječ. Ono što je najvažnije od svega jest da Grad mora promovirati i označitione sadržaje

i dogođaje po kojima smo jedinstveni u svijetu, a ne se vezivati, pridavati važnost, ili davati platformu prolamim manifestacijama i dogođajima koji su nam strani, jer njima je svejedno gdje se nalaze, dok god dobro zarađuju.

Kruvenica: Budući da ste građanska opcija, možete li nam reći svoj dojam u kolikoj su mjeri Hvari Hvarani zbilja građanski? Na čemu bismo svi kao zajednica trebali raditi i truditi se da (p)ostanemo građani u pravom smislu

riječi?

K.Z.D: Teško je na to pitanje odgovoriti generalno. Ono što svakako ne smijemo zanemariti jest da postoji veliki broj ljudi koji upražnjava svoja građanskaprava i vrši građanske dužnosti. No, na žalost, nemamo svi jednake prioritete, niti jednako izgrađen vrijednosni sustav. Ono na čemu perma-

nentno trebamo ra diti jest edukacij a i podizanje društvene

udrugu Di gn it e a , č ij a sa m predsjed -

cilj an o nastoj imo radit i, na nivou Grada, ali

i cijelog otoka Hvara. Važno je da ljudi razum iju da smo

mi sami Grad i d a smo m i ot o k , da se n i šta ne će prom i-

bolje dok svak i pojedin i od n as ne da svoj obol,

bilo javnim, kritičkim , ali i konstruktivn im promišlj anjem

ili društvenim angažmanom , odgovornim p onašanjem,

prvenstveno"čišćenjem i s p red svog praga" . Ovo n i su popu -

larne izjave, ali ni mi nismo populisti, pa j e dobro ovo reći

javno. Ml a de mo ramo uči ti š t o j e demokracija i vladavi n a

prava, ekologija, id ent i t et. On i moraju osjet i t i š t o m ači b i ti

aktivan, ali i odgovoran član društva na svim područjima, moraju razvijati socijalne i komunikacijske vještine, krea- tivnost , pa i podu zetn ički d uh , ako j e to sm j er kojim odluč e ići. Cjeloživotno u čenje i usav r šava nj e u suv r eme n om sv i-

jetu je učestala praksa, koju je k orisn o slijediti.

jeniti na

svijesti. Kroz ci v i l nu nica, na tome

Kruvenica: Ka da biste mogli ostvariti jednu inicij·ativu tijekom svojeg mandata u Vijeću, koja bi to bila i zašto?

K.Z.D: Teško je naći samo jednu, jer Grad ima puno važnih polja djelovanja, stoga ću nabrojit nekoliko bit- nih. Voljela bih uspostaviti promotivni program za Hvar

k ao cjelinu,

u sm islu kulturne destinacije, s otvaranjem

mogućnosti za gastronomski, kongresni, zdravstveni i

lječilišni turizam , te razn e aktivn osti i događanja koja bi

ispunila kalendar tijekom dobro živjeti od turizma,

tim stvaraju m ogućnosti za kvalitetnij i život lokalnih stanovnika, osobito osiguravanjem plana kvalitetnije brige

za starije, uključujući dom umirovljenika, osiguravanjem

boljih obrazovnih mogućnosti i m ogućnosti zap ošljavanj a mladih (EU fondovi kro z ulaganja u projekte) . Hvar im a bezbroj mogućnosti, samo ih treba razviti i promovirati na strateški ispravan n ač in , u s v rh u dugoročno g, odgovornog

i održivog razvoj a.

Hvar, grad i otok, su turistički opstali stoljeće i pol, ne zato

cij ele godine . Težnja j e mnogih ali važno j e da se paralelno sa

što

su se vezivali

u z prolame "jeftine" sadržaj e, nego zato,

jer

su isticali svoj u

j edinstven ost (bilo pov ij esno-baštinsku,

tradicijsko-običajnu,k limat o l ošku i li prirodnu i td). Nadam se da će biti dovoljn o m u dros t i da se tra g om toga i nastavi .

36

Piše: Darislav Petrović

Rezimirajući raspravu na tematskoj sjedn- ici Gradskog vijeća o turizmu, uočio sam

da vijećnici i građani osjećaju potrebu

da se nešto mijenja, potrebu za nečim

novim, boljim i učinkovitijim. Konkretno,

iz tih rasprava

očito je da se traže prom-

jene koje prelaze granice puke analize protekle turističke sezone i pripreme za iduću. Potrebne su promjene koje zadiru u temeljna pitanja daljnjeg razvitka turiz- ma na ovom području, kako su to dobro primijetili neki od sudionika rasprave na rečenoj sjednici vijeća, a sublimirala udruga Dignitea, kroz stavove svojih

vijećnika o budućnosti turizma na ovom

području.

eđutim, cijeneći sav trud, napore i sve što

M je rečeno vezano uz ovu temu koja je potom zaključena usvajanjem analize protekle turističke sezone i dokumentom pripreme za iduću,

s operativnim planom (rokovi i izvršitelji), držim da je ovakav odnos prema turizmu, koji se ponavlja iz godine u godinu i gdje građani vide neka obećanja i

poboljšanja, samo „kozmetika" koja nas ne može izves-

ti na pravi put koji u turizmu mora postojati kao vizija i

stremljenje prema boljem i kvalitetnijem-odgovornom turizmu. Živimo u vremenu u kojem slavimo 145 godina bav- ljenja turizmom, vremenu ulaska u EU, i napokon, vremenu kada Hrvatska velike nade polaže u turizam, koji nas nedvojbeno i u najkraćem roku može izvući iz nepovoljne ekonomske situacije. U tim okolnostima ne možemo se, niti smijemo ponašati kao do sada, odnos- no i dalje samo „analizirati proteklu i pripremati iduću

turističku sezonu", već moramo učiniti ono bez čega tu-

rizam Hvara ne može opstati kao glavna poluga razvo-

37

TURIZAM ja: pristupiti izradi strategije, koju su zasigurno imali i naši preci kada su daleke

TURIZAM

ja: pristupiti izradi strategije, koju su zasigurno imali i naši preci kada su daleke 1868. g. osnivali Higijeničko društvo. Ulaskom u EU našli smo se na tržištu čija se ponuda te- melji na ekonomskim pravilima liberalnog kapitalizma, koji nam može - ako ne budemo imali vlastite strate- gije i vizije - nametnuti svoje ideje, a to je u osnovi masovni turizam. Takav turizam poznaje samo zakone profita, a ne prepoznaje vrijednosti lokalne sredine, specifične ponude običaja i kulture. To je turizam koji je pokazao negativne posljedice izgradnjom masovnih kapaciteta koji su devastirali specifičnosti destinacija, što je posebno vidljivo u priobalnim područjima Italije, Španjolske i Grčke.

znači ratnu

Iako

vještinu, odnosno, nauku o vođenju rata, pojam strate- gije u turizmu u ulozi je nauke i vještine vođenja i or- ganizacije turizma. A kako je stanje u turizmu takvo kakvo je, ova strategija je u suštini i vođenje „rata" za bolji i kvalitetniji turizam. Nemoguće je planirati turistički razvoj bez postojanja strategije gospodarskog razvoja. Smatram da bi strate- gija razvoja turizma trebala biti integralni dio jedinst- vene strategije gospodarskog razvoja i iz nje proizlaziti. Strategija je neophodan polazni dokument kod svakog planiranja, stoga predlažem da se za izradu koristi već ustaljena metodologija:

riječ strategija

(grčkog porijekla)

1. Stručna i kritička analiza postojećeg stanja

2. Utvrđivanje ciljeva

3. Utvrditi kriterije za postizanje utvrđenih ciljeva

4. Izrada nacrta prijedloga strategije

5. Stručna (okrugli stolovi struka različitih profila)

i javna rasprava

6. Konačni prijedlog Strategije

7. Usvajanje Strategije - donošenje odluke na

Gradskom vijeću

Pošto je najvažnije utvrditi ciljeve, naveo bih tri koja su, po mom mišljenju, ključna za raz voj turizma na

našem području:

1. Otok Hvar je turistička marka (brand) koja

nešto znači u svijetu turizma, što znači da bi jedino naš otok, koji je uostalom i proglašen jednim od

10 najljepših otoka na svijetu, na svjetskom iz- birljivom turističkom tržištu mogao ponuditi mo-

zaik turističke ponude, iskorištavajući kompara-

tivne prednosti pojedinih područja.

2. U

tom mozaiku grad Hvar tre bao bi biti nositelj

koji bi svoju ponudu temeljio na tradicionalnim vrijednostima, što bi značilo i nužno profiliranje ponude (kultura, zdravstvo, kongresi i sl.), dok bi druga područja otoka preuzela ostale segmente ponude za koje imaju komparativne prednosti. Na ovaj način grad Hvar mogao bi se osloboditi

sadašnjeg nesnošljivog pritiska po kojemu mora udovoljiti neartikuliranoj i prevelikoj potražnji ko- joj svjedočimo, i koja negativno utječe na kvalitetu turizma.

3. Ova dva cilja nedvojbeno će pozitivno utjecati na

treći cilj: produžetak turističke sezone i na ostala

godišnja doba. Ovako strukturirana turistička

ponuda taj cilj

čini izvje snim i ostvarivim.

Cilj kaj i je takođ e r v ažan za razvo j t u r izma j e drukč ij i način raspolaganj a prostorom kao osnovnim resursom turističkog razv oja, koj i se može ostvar iti izradom

i donošenjem jedinstvenog Prostornog plana otoka Hvara. Drugačiji plan bi zasigurno racionalizirao ne- odgovornu i neplansku potrošnju prostora, kojoj ide u

prilog sadašnje sep aratno planiranje p rostornog razvoj a na područjima jedinica lokalne samouprave . To pretpostavlja, da sa na ovim osn ovama animiraju i ostale jedinice lokalne samouprave (Stari Grad, Jelsa

i Sućuraj), koji ma tako đ er p r et hod i i zra

nata turističkog razvoja, koj i bi, ako na

razmišljaju o turi stičkom razvo ju , p r i h vatili j edinstve ni

koncepta razvoj a otoka. Zadatak animacije i koordi- nacije subjekata tur ističk og razvoja o t o k a Hvara t r eba -

la bi biti trajna za daća Turističk e zajednice grada H vara

kao nositelja izrade Strateg ije, koja bi zapravo gradu Hvaru omogućila skladan i dostojan ra zvoj turizma. Što se tiče kriterija za ost variv anje cilje va za koje se opredijelimo u razvoju turizma nužno j e pridržavati se principa održivog razvoja i odgovornog turizma.

Kao zaključak isti če se činj enica da ni n a ra z i ni države

nemamo suvislu strategiju razvoja turizma, i da bi up-

ravo ovakve i slične inicijative sa lokalne razine mo-

da se konačno i na n ivou države donese

gle pridonijeti

Strategija kao sinteza prijedloga i planova lokalne i

regionalne razine , koja će u važavati specifičn osti p o -

d a d o k ume -

sličan način

jedinih područja - reg ij interaktivnog planiranja .

a i osigura ti pr imj enu mode l a

38

Jedna od referentnih točki civilizacijske osviještenosti jest i odnos prema vlas- titoj kulturnoj baštini, posebice

Jedna od referentnih točki civilizacijske osviještenosti jest i odnos prema vlas- titoj kulturnoj baštini, posebice vrijed-

nom spomeničkom nasljeđukoje svojom

arhitektonskom gracioznošću ili gabaritima, položajnoj promišljenosti ili pak ingenioznoj svrhovitosti trajno svjedoči o veličini ideja i ljudi svojega vremena. Moja, doduše laička i djelomice površna misaona inventura stanja našeg nasljeđa, nije mi pružila baš

oduševljavajuće rezultate.

Piše: Joško Rosso

baš oduševljavajuće rezultate. Piše: J oško Rosso kapara, nije teško uočiti da je loše održavana i

kapara, nije teško uočiti da je loše održavana i djelomično nefunkcionalna, a nedavno postavljanje plastičnog kioska na ulazu u objekt (bez obzira na opravdavanje) predstavlja reviju kulturnog kiča. Bezidejnost u promišljanju konk- retnije i trajnije uporabe djelomično dovršenog Arsenala, nedovršena rekonstrukcija gornjeg kata sa Kazalištem ili devastirana Veneranda nakon što je njome prohujao posljed- nji zakupnik, jasni su pokazatelji da je nužna promjena pristupa u upravljanju, uporabi i financiranju održavanja ovih značajnihobjekata.

O bj ekti u vlasništvu i upravljanju Crkvene zajednice su funkcionalni i dobivaju zadovoljavajuću pažnju,

oni pod Muzejom hvarske baštine tako-tako, dok je već letimičan pogled na objekte u vlasništvu Grada Hvara dovoljan za zaključakdaje „nešto trulo u državi Danskoj".

U Lođi, inače gradskoj vijećnici, vlaži i otpada strop, a sva-

ko malo na klimavim svijećnjacima„zdimi" poneka žarulja

Zidine Fmtice uredno rastaču buseni

zbog loše instalacije.

9avna uJ·fanova

Tematska sjednica hvarskog Gradskog vijeća održana u travnju trebala je iznjedriti nekakva efikasnija rješenja, no osim cjelovitog prijedloga jednog zainteresiranog građanina, nije se više baš puno toga čulo. Ukratko, već ranije viđena i u drugim mjestima primijen- jena tješenja, prilagođena su i inkorporirana u prijedlog

39

NOĆNA ROSSUUA osnivanja hvarske Javne ustanove za upravljanje (man- agement) u kulturi. Ideja govori o

NOĆNA ROSSUUA

osnivanja hvarske Javne ustanove za upravljanje (man- agement) u kulturi. Ideja govori o objedinjavanju upravl- janja prvenstveno nad Forticom, Arsenalom i Venerandom (potonja bi se organizirala kao muzejska-izložbeni pros- tor sa dnevnom naplatom ulamica, večernjim priredbama

), stvaranju jedinstvenog

i koncertima te ljetnim kinom

Zar kreativniji pristup prijedlogu uspostave sustava

u pojedinim segm entima grada, pa čak i da nema od-

like savršenosti, n e zaslu žuj e ozb iljnij e razmatranj e i

promišljanje? Ili se svaka nova ideja smatra remećenjem mira u bari sa dovoljnim i trenutnom situacijom zado-

krokodila, ili je p ak dub lji u lazak u razradu

voljnim brojem

hvarskog kulturno-turističkog proizvoda (cjelovitog ili

organizirani Veneranda i Arsenal mogli uprihoditi barem

mentalni napor za koj i pojedinci smatraju da n isu izabrani

pojedinačnog obilaska), olakšanom idejno-realizatorskom

ili

plaćeni? Komentari

ili obrazloženja prilik om odbijanj a

koordinacijom koja bi ovim spomeničkim građevinama

su

bili kratki i jezgroviti, tipa

„Ne slažemo se", „Odbij amo

udahnula ponešto drugačiji i potpuniji život te dodala finan- cijski efekt, ne ugrožavajući njihov primami status. Oko

jer smatramo da bi se javna ustanova osnovala za nečije uhljebljivanje" ili „Možemo o tome govor iti u budućnosti

dva milijuna kuna, koliko Fortica uprihodi na godišnjoj

kada se svi objekti

Kako tumačiti ova

„Kada se objekti

dovrše" .

dovrše

predstavlja vrhunac

razini, daje dobru osnovu za razmišljanje kako bi pametno

štura obrazloženj a? "

još toliki imos. Takva suma bi bila više nego dostatna za

neodređenosti, jer ne postoji cj elovit p lan koji

b i definirao