You are on page 1of 29

PRINCIPI NA ASEIZMI^KO

PROEKTIRAWE
prof. Elena Dumova-Jovanoska
PRINCIPI NA ASEIZMI^KO
PROEKTIRAWE
1. Objektot (konstruktivnite i nekonstruktivnite
elementi) treba da bidat lesni i da se izbegnuvaat
nepotrebni masi.
2. Objektot i konstruktivniot sistem treba da se
ednostavni, simetri~ni i regularni vo osnova i po
visina, za da se izbegne poja na torzioni sili, treba
da se izbegnuvaat golemi odnosi visina-{irina i
golemi rasponi.
3. Objektot i konstruktivniot sistem treba da ima
ramnomerna i kontinuirana distribucija na
masite, krutosta, nosivosta i duktilnosta,
izbegnuvawe na pojava na mek kat.
4. Nosivata konstrukcija treba da ima relativno
pokratki rasponi od seizmi~ki neotporni
konstrukcii i da se izbegnuvaat dolgi konzoli.
PRINCIPI NA ASEIZMI^KO
PROEKTIRAWE
5. Nekonstruktivnite elementi treba ili da se
soodvetno odvoeni, taka {to nema da sorabotuvaat so
ostatokot na konstrukcijata ili treba da se
integrirani so konstrukcijata.
6. Konstruktivniot sistem treba da ima najgolem mo`en
broj na odbranbeni linii, t.e. treba da se sostoi od
razli~ni cvrsti konstruktivni pod-sistemi koi
sorabotuvaat ili se povrzani so mnogu cvrsti
konstruktivni elementi ~ie{to neelasti~no odnesuvawe
bi ovozmo`ilo celata konstrukcija da najde izlez od
kriti~nata faza na dinami~kiot odgovor.
7. Konstruktivniot sistem treba da ima balansirana
krutost i nosivost pome|u negovite elementi, vrski i
potpori.
8. Krutosta i nosivosta na celiot objekt treba da bidat
kompatibilni so krutosta i nosivosta na temelite.
PRINCIPI NA ASEIZMI^KO
PROEKTIRAWE
(nesoodvetni masi)
[teti na drvena
konstrukcija predizvikani
od te`ok pokriv na
fleksibilna ramka.
Zemjotres San Fernando, 1971.
[teta na stariot del od
bolnicata Olive Viewvo
zemjotresot San Fernando, 1971.
Ovaa zgrada imala mnogu te`ok
pokriv potpren na nearmirana
yidarija od tuli i nitu bila
proektirana nitu detalite
re{eni na dejstvo na zemjotres.
PRINCIPI NA ASEIZMI^KO
PROEKTIRAWE
(nesoodvetni masi)
Vertikalniot presek na
edno krilo od bolnicata
Olive Viewilustrira
postoewe na nepotrebni
masi, San Fernandozemjotres,
1971.
Kolaps na prizemniot kat, koj ja
potpiral te{kata gradina.
Kolapsot na pokrivot bil rezultat
na lom na smolknuvawe vo
stolbovite koi go potpirale toj
pokriv. Lomot na stolbovite
predizvikal pa|awe na fasadnite
monta`ni betonski paneli poradi
slabite vrski na tie paneli.
PRINCIPI NA ASEIZMI^KO
PROEKTIRAWE
(nesoodvetni masi)
Te`ok sloj od po~va i pokrivnata
plo~a potrebna da go dr`i toj sloj.
Distorzijata na krajniot stolb
predizvikala udarno dejstvo na
sosedniot objekt.
Detal od lomot na pokrivot koj ja
potpiral gradinata. Distorzija na
vrskata stolb greda na katot nad
nivoto na gradinata.
OBJEKTOT I NEGOVIOT KONSTRUKTIVEN SISTEM
TREBA DA SE EDNOSTAVNI, SIMETRI^NI I
PRAVILNI VO OSNOVA I PO VISINA
Simetrijata i regularnosta vo osnova i visina se po`elni od
istite pri~ini. Otsustvoto na simetrija (vo raspredelbata na
masite i/ili krutosta, nosivosta i duktilnosta) vodat do
torzioni efekti koi e te{ko to~no da se procenat i koi mo`at
da bidat osobeno destruktivni.
Torzioniot efekt sozaden od
nepravilnata forma vo osnova
(L-konfiguracija) i od mnogu
kruto jadro vo objekt so
pravoagola (pravilna) forma
vo osnova.
OBJEKTOT I NEGOVIOT KONSTRUKTIVEN SISTEM
TREBA DA SE EDNOSTAVNI, SIMETRI^NI I
PRAVILNI VO OSNOVA I PO VISINA
Hotel Terminal, Guatemala City.
Pogledot na ovoj 6 katen hotel,
ilustrira lom na vtoriot kat
predizvikan od torzioniot efekt za
vreme na zemjotresot Guatemala od
1976 godina.
AB konstrukcija na hotelot vo osnova imala pravilna pravoagolna
forma, no mnogu krutoto jadro bilo smesteno antisimetri~no na
edniot kraj od konstrukcijata. Ekscentricitetot sozdaden od ova
jadro bil balansiran vo pogornite katovi (nad vtoriot kat) so
monolitni yidovi od yidarija koi se upotrebeni kako ispolna na
armiranobetonskata ramka. Ovie yidovi bile prekinati na vtoriot
kat (kade {to bil restoranot) za da se stavat stakleni pregradi so
cel da se obezbedi ubav pogled na parkot i gradot. Toj prekin sozdal
ekcentricitet na ovoj kat koj rezultiral so izvonredno golemi
torzioni momenti koi dovele do lom na smolknuvawe vo stolbovite.
OBJEKTOT I NEGOVIOT KONSTRUKTIVEN SISTEM
TREBA DA SE EDNOSTAVNI, SIMETRI^NI I
PRAVILNI VO OSNOVA I PO VISINA
Krupen plan na eden od stolbovite koi
do`ivele lom. Gorniot kat se zarotiral na
desno i padnal taka {to gorniot i dolniot
presek na stolbot se eden do drug. Iako
stolbot imal popre~na armatura (uzengii)
taa ne bila dovolna i na nesoodvetno
rastojanie za da se sprotistavi na
smolknuvaweto koe se javilo kako rezultat
na momemtite od torzija vo vtoriot kat.
Pogled od vnatre go prika`uva lomot na
vtoriot kat kako rezultat na lom na
smolknuvawe na stolbovite od vtor kat.
Obratete vnimanie na zna~itelnite
popre~ni pomestuvawa (katno relativno
pomestuvawe na desno) kako rezultat na
torzionata rotacija na gorniot del od
konstrukcijata.
RAMNOMERNA I KONTINUIRANA RASPREDELNA
NA MASITE, KRUTOSTA, NOSIVOSTA I
DUKTILNOSTA
Golemite konstruktivni {teti koi gi pretrpele nekolku
moderni konstrukcii za vreme na neodamne{nite zemjotresi ja
ilustriraat va`nosta na izbegnuvawe na nagli promeni vo
popre~nata krutost i nosivost. Tipi~en primer na razurnuva~ite
efekti koi ovie diskontinuiteti mo`at da gi sozdadat se
slu~aite na objekti so t.n. mek kat.
Hotel Macuto Sheraton, Caraballeda,
Venezuela. Pogled na prednata fasada
(vlezot) na ovaa 10-katna zgrada posle
zemjotresot vo Karakas, 1967.
Konstruktivniot sistem na ovaa 10 katna
zgrada se sostoi od AB ramki i AB platna
vo popre~niot raspon od 4 do 8 kat. AB
platna bile prekinati na nivo na 4 kat
kade imalo AB stolbovi so dijametar od
1.1 m koi bile te{ko o{teteni.
Nadvore{nite stolbovi bile od tula.
RAMNOMERNA I KONTINUIRANA RASPREDELNA
NA MASITE, KRUTOSTA, NOSIVOSTA I
DUKTILNOSTA
Detal koj gi prika`uva
o{tetenite 1.1m
stolbovi koi se
nao|ale na mezaninot
(3 kat). Ovie stolbovi
bile podol`no
armirani so 34 do
4025 glatka armatura
i 12 kru`ni uzengii
rasporedeni na
rastojanie od 15sm.
Ovie uzengi mo`at da
se vidat vo gorniot
del od stolbot na koj e
otpadnat betonskiot
sloj.
RAMNOMERNA I KONTINUIRANA RASPREDELNA
NA MASITE, KRUTOSTA, NOSIVOSTA I
DUKTILNOSTA (MEK KAT)
Parcijalen pogled na 5-katnata
zgrada (na desna strana od
fotografijata), pasa`ot i
ednokatnata pridru`na zgrada (na
leva strana od fotografijata) ja
prika`uva {tetata {to ovoj objekt
ja pretrpel za vreme na San
Fernando zemjotres, 1971.
Detalen pogled na odnesuvaweto na eden od
stolbovite na prviot i vtoriot kat vo zgradata za
vreme na San Fernando zemjotres, 1971. Trajna
distorzija na stolbot od prviot kat (poradi toa
{to bil del od mekiot kat na toa nivo). Dodeka
dobro utegnatiot beton od jadroto na ovoj stolb
(ograni~en so spiralni uzengii) bil vo sostojba da
ja dr`i zgradata, betonot od obvivkata otpadnal.
Interesen e lomot na smolknuvawe na stolbot na
vtoriot kat, predizvikan od skratuvaweto na ovoj
stolb poradi yidnite paneli dnoto
RAMNOMERNA I KONTINUIRANA RASPREDELNA
NA MASITE, KRUTOSTA, NOSIVOSTA I
DUKTILNOSTA (MEK KAT)
Komercijalnata zgrada Micasa S.A.,
Managua, Nicaragua. Ovaa dvokatna AB
ramkovna konstrukcija pretrpela
golemi popre~ni pomestuvawa na
vtoriot kat za vreme za vreme na
zemjotresot od 1972.
Psihijatriskiot oddel na Olive View
bolnicata za vreme na San Fernando
zemjotres, 1971. Ova bilo dvokatna AB
zgrada. Konstruktivniot sistem bil
ramkoven. Sepak na vtoriot kat imalo
yidovi od yidarija koi zna~itelno ja
zgolemile krutosta na ovoj kat.
RAMNOMERNA I KONTINUIRANA RASPREDELNA
NA MASITE, KRUTOSTA, NOSIVOSTA I
DUKTILNOSTA (MEK KAT)
Trispratna stanbena zgrada, El
Asnam, Algeria, o{tetena za vreme
na zemjotresot El Asnam, 1980
godina.
Nekoi zgradi se naklonile za 20 stepeni i propadnale do 1 metar,
predizvikuvaj}i zna~itelna {teta na konstruktivnite i
nekonstruktivnite elementi od prviot kat. Pri~ina za vakviot tip
na lom bila primenta na Vide Sanitaire, prostor za instalacii okolu,
1 metar nad prizemjeto. Za `al, na~inot na koj ovoj prostor bil
izveden sozdal mek kat so nesoodvetna popre~na krutost. Ottuka
kratkite stolbovi vo ovoj prostor bile prese~eni od inercijalnite
sili inducirani od zemjotresot.
RAMNOMERNA I KONTINUIRANA RASPREDELNA
NA MASITE, KRUTOSTA, NOSIVOSTA I
DUKTILNOSTA (MEK KAT)
Imperial County Services Building. Pogled
na ovaa sovremena {est katna AB
konstrukcija. Kontinuiranoto platno
na isto~niot kraj od zgradata koe ima
diskuntinuitet na vtoriot kat (poradi
vovlekuvawe) {to rezultiralo so
prakti~no otvoren mek kat (mek kat vo
pravec E-W).
Za za vreme na zemjotresot Imperial
Valley od 1979 godina, zna~itelni
inercijalni sili se javile
istovremeno vo dvata pravca . Poradi
toa stolbovite bile izlo`eni na
zna~itelno svitkuvawe, smolknuvawe
i aksijalni sili koi dovele do lom
prika`an na slednite sliki.
RAMNOMERNA I KONTINUIRANA RASPREDELNA
NA MASITE, KRUTOSTA, NOSIVOSTA I
DUKTILNOSTA (MEK KAT)
Pogled na stolbovite od prviot kat
locirani na isto~niot kraj od objektot.
Obratete vnimanie na eksplozivniot
lom nad zemja i vovlekuvaweto na
stolbovite vo odnos na monolitnoto
platno.
Detal od lomot na dolniot del od
stolbot na najju`niot }o{ od zgradata.
Lomot se slu~il vo del od stolbot
kade nemalo soodvetno utegnuvawe na
betonot i armatura za prifa}awe na
silite na smolknuvawe.
ZAJAKNUVAWE NA MEK KAT
Obi~no najekonomi~en na~in na zajaknuvawe na takvi objekti
e so dodavawe na soodvetni platna ili spregovi na mekite
katovi. Upotrebata na ~eli~ni dijagonalni spregovi za ovaa
namena ilistrirano e na gornata slika.
NEKONSTRUKTIVNITE ELEMENTI
Efektite od interakcija mo`e da se grupiraat
vo dve kategorii;
efektot od odgovorot na konstruktivniote
sistem na nekonstruktivnite elementi; i
efektot od nekonstruktivnite elementi na
odgovorot na konstruktivniot sistem.
Kolku e osnovniot konstruktiven sistem
pofleksibilen, ponegativni se efektite od
nekonstruktivnite elementi.
NEKONSTRUKTIVNITE ELEMENTI
Pogled od vnatre na lesna,
fleksibilna industriska zgrada.
Nosivata konstrukciija na ova
skladi{te e ~eli~na ramka so
raspon od 100-ft so popre~ni
spregovi na pokrivot no nemala
podol`ni spregovi na bo~nite
yidovi.
Pogled na objektot od nadvor,
posle zemjotresot od 1983. Dodeka
lesniot metalen pokriv bil skoro
nedopren, pove}eto azbest
cementni plo~i od strani~nite
yidovi pretrpele zna~itelni
{teti, naglasuvaj}i ja potrebata
od soodvetno pricvrstuvawe na
nekonstruktivnite elementi za
konstruktivniot sistem.
NEKONSTRUKTIVNITE ELEMENTI
Dvospratna armiranobetonska zgrada, Managua,
Nicaragua, o{tetena od zemjotresot vo 1972
godina. Prika`an e AB stolb koj bil del od
konstruktivniot sistem i koj do`iveal lom
bidej}i yidot od yidarija dovel do skratuvawe
na konstruktivnata dol`ina na stolbot. Yidot
bil tretiran kako nekonstruktiven element.
Pogled odblisku na lom na stolb na
ovaa nova ~etirikatna armirano-
betonska zgrada predizvikan od
zemjotresot od 1980 godina. Lokacijata
na krutiot skali{en prostor vo }o{ot
od objektot kako i AB platno dovele
do kolaps na objektot.
NEKONSTRUKTIVNITE ELEMENTI
Mene Grande Building, Caracas, Venezuela,
o{tetena za vreme na zemjotresot od 1967.
Ovaa 16-katna k-cija ~ij {to osnoven
sistem bil sostaven od AB ramki, imal H-
oblik vo osnova i oblo`ni yidovi na
~etirite fasadi na objektot. Pri
proektiraweto bilo zanemareno
vlijanieto od interakcijata na ovie
yidovi so konstruktivniot sistem. Za
vreme na zemjotresot, imalo ne samo
zna~itelna nekonstruktivna {teta na
fasadnite yidovi na poniskite katovi od
objektot, no isto taka spektakularni
lomovi na stolbovite od }o{evite na
prviot kat, kako {to e ilustrirano na
slikata. Ovoj objekt bil saniran i zajknat
so dodavawe na platna i zajaknuvawe na
osum stolba od }o{evite .
NEKONSTRUKTIVNITE ELEMENTI
Capri Residencia, stanbena zgrada, Caracas. Ovaa 12
katna AB ramkovna konstrukcija so oblogi na
fasadite yidovi, imala sosema otvoren prv kat
kako parking prostor. Objektot pretrpel
zna~itelna nekonstruktivna {teta za vreme na
zemjotresot od 1967 godina. Fasadnite pregradnite
yidovi na poniskite katovi otpadnale i morale da
bidat zameneti. Obratete vnimanie na osobeno
fleksibilen konstruktiven sistem na objektot.
[teta na Coral Apartment, stanbena zgrada, Caracas,
za vreme na zemjotresot od 1967 godina. Ovaa zgrada
imala AB ramkoven konstruktiven sistem i fasadni
yidovi od oblogi. Obratete vnimanie na dolgite
konzoli. Nekoi od oblogite od vtoriot, tretiot i
~etvrtiot kat eksplodirale i padnale. Eksplozijata
na oblo`nite yidovi predizvikalo seriozni {teti
na gredite i stolbovite pokraj ovie yidovi.
Konstrukcijata treba da ima najgolem mo`en broj na
vnatre{ni i nadvore{ni stepeni na stati~ka
neopredelenost.
So cel objektot da bide efikasen pri
sprotivstavuvaweto na zna~itelen zemjotres toj
treba da ima potrebna duktilnost, cvrstina i
stabilno histerezisno odnesuvawe za vreme na
povtoruvani ciklusi na deformacii.
Za da se obezbedi toa neophodno e pravilno
dimenzionirawe i definirawe na detalite na
poedinite konstruktivni elementi, vrski (jazli) i
potpori na takov na~in {to site neelasti~ni
deformacii se ograni~eni (kontrolirani) da se
slu~at vo posakuvani delovi od konstrukcijata i
spored posakuvan redosled, i da bidat rasporedeni
vo dovolno golem broj na delovi vo osnova i po
visina na celata konstrukcija
KONSTRUKTIVNIOT SISTEM TREBA DA IMA
NAJGOLEM MO@EN BROJ ODBRANBENI LINII
Pozitiven primer za
korista od po~ituvawe na
ovie i nekoi drugi
osnovni preporaki, e
ilustriran so sporedbata
na odnesuvaweto na dve
zgradi, Banco de America i
Banco Central, za vreme na
zemjotresot vo Managua,
od 1972 godina.
Osnova na Banco de America
Osnova na Banco Central
KONSTRUKTIVNIOT SISTEM TREBA DA IMA
NAJGOLEM MO@EN BROJ ODBRANBENI LINII
Pogled na jadroto za komunikacija na
vtoriot kat od Banco de America.
Nekolku mermerni plo~i koi gi
pokrivale AB platna otpadnale. Toa
bilo edinstvenata vidliva {teta na
ovoj kat posle zemjotresot od 1972
godina.
KONSTRUKTIVNIOT SISTEM TREBA DA IMA
NAJGOLEM MO@EN BROJ ODBRANBENI LINII
Zgradata na Banco Central, pogled na skalite posle
zemjotresot od 1972 godina. Pove}eto od skalite
bile pokrieni so kr{ kako rtezultat na {uplivite
tuli od pregradite koi go obikoluvale skali{niot
prostor.
[tetata (konstruktivna i ne-konstruktivna) i
za{titata na sodr`inata na ovaa mnogu
fleksibilna ramkovna konstrukcija prestavuva
sprotivnost od {tetite zabele`ani na zgradata na
Banco de America
Lanecot se kine kaj najslabata alka.
Ne e dovolno da se koristat jaki, kruti i duktilni
konstruktivni elementi dokolku tie ne se soodvetno
povrzani. Do kolaps ili te{ki o{tetuvawa na
konstrukciite ~esto doa|a poradi slabi vrski (jazli).
KONSTRUKTIVNIOT SISTEM TREBA DA IMA
BALANSIRANA KRUTOST I NOSIVOST POME\U
ELEMENTITE, VRSKITE I POTPORITE
Xamija, El Asnam, Algeria, posle
zemjotresot od 1980 godina. Pogled na
stolbot od prviot kat kako i vrskata na
stolbot i gredata na vtoroto nivo od
xamijata.
KONSTRUKTIVNIOT SISTEM TREBA DA IMA
BALANSIRANA KRUTOST I NOSIVOST POME\U
ELEMENTITE, VRSKITE I POTPORITE
Zgradata, Galerie Algerienne, El
Asnam, Algeria, zemjotres od 1980
godina. Ovaa ~etiri katna
armiranobetonska zgrada
do`iveala te`ok kolaps vo ovoj
zemjotres. Nedostatok na potrebna
armatura vo vrskata stolb-greda
bil eden od pri~inite za kolapsot.
Naiguata Beach Club, Naiguata,
Venezuela, zemjotres vo Caracas od
1967 godina. Ova bila ednokatna
zgrada so visina od okolu 7m i so
mezanin na 3m od tloto. Prika`ana
e {tetata na vrskite pome|u
stolbovite i gredata koja go
potpirala mezaninot.
KONSTRUKTIVNIOT SISTEM TREBA DA IMA
BALANSIRANA KRUTOST I NOSIVOST POME\U
ELEMENTITE, VRSKITE I POTPORITE
Stanbena zgrada, Four Season,
Anchorage, Alaska, zemjotresot od 1964
godina.
Pogled na objektot posle zemjotresot.
[est katnata zgrada kako konstruktiven sistem imala; me|ukatni plo~i
od prednapregnat beton potpreni na ~eli~ni stolbovi so {iroki
flan{i i dva lifta i skali{en prostor formiran so
armiranobetonski platna. Popre~nata nosivost na dejstvo od zemjotres
voglavnom bila obezbeduvana od dvete vitki armiranobetonski jadra.
Dvete jadra do`iveale lom na nivo na prizemje kade site vertikalni
pra~ki vo platnata bile naddavani. Dramati~niot lom na ovaa
konstrukcija bil rezultata na nesoodvetnoto naddavawe na
vertikalnata armatura kako i lo{iot izbor na konstruktivniot sistem
vo odnos na horizontalna nosivost.
KONSTRUKTIVNIOT SISTEM TREBA DA IMA
BALANSIRANA KRUTOST I NOSIVOST POME\U
ELEMENTITE, VRSKITE I POTPORITE
Pogled od blisku na puknatini vo
oblik na H i lom na povrznite
gredi ili kratkite ivi~ni gredi.
Ovie gredi ne bile soodvetno
proektirani na smolknuvawe.
Pogledot odblisku na edeno od AB
platna vo zgradata prika`uva
inicijalen tip na lom vo
konstruktivna vrska poradi nejzina
slaba izvedba. Obrati vnimanie na
nedostatok na dopolnitelna
armatura na krajot od platnoto.

You might also like