Professional Documents
Culture Documents
Za izdava~a: PE[^ANIK
Urednice: Svetlana Luki} i Svetlana Vukovi}
Karikature: Predrag Koraksi} CORAX
Kreativni direktor: Nade`da Milenkovi}
Grafi~ko oblikovanje: Slavi{a Savi} Ideaman
Lektura: Sla|ana Miajlovi}
Lektura za hrvatski: Tatjana Tagirov
Kompjuterska obrada teksta: Ivan Miladinovi}, Selena Miladinovi}
Transkript: Gordana Martinovi}
[tampa: Fullmoon, 2008.
Tira`: 5000
ISBN 978-86-86391-09-4
821.163.41-92
323(497.11)(047.53)
316.7(497.11)(047.53)
Tira` 5000
ISBN 978-86-86391-09-4
COBISS.SR-ID 147670028
SADR@AJ
30. 11. 2007 : LA`I I ODLA`I
11 Vesna Raki}-Vodineli}, profesorka prava,
17 Miodrag Zec, ekonomista,
28 Dejan \oki}, istori~ar,
35 Ivan ^olovi}, antropolog
Uredile:
Svetlana Luki} i Svetlana Vukovi}
30. 11. 2007.
LA@I I ODLA@I
Mo`da se politi~ar koji poziva na odmazdu ose}a ponosnim,
ali gra|ani koje vode takvi politi~ari uvek budu poni`eni … Ne
mo`e{ na}i majstora da ti popravi vodokotli}, a svi igraju na
berzi ... Sve {to mi u Srbiji danas govorimo - jedan ~ovek slu{a
i snima, taj ~ovek se zove D`ord` Soros...
Gosti:
Vesna Raki}-Vodineli}, profesorka prava,
Miodrag Zec, ekonomista,
Dejan \oki}, istori~ar,
Ivan ^olovi}, antropolog
Svetlana Luki}:
U banji Baden kraj Be~a odr`ana je i ta istorijska sednica o Kosovu. To
je valjda ona sednica koju nam je davno obe}ao Ko{tuni~in savetnik,
profesor Vladeta Jankovi}, ona na kojoj }e Ko{tunica zablistati i
pokazati svoje dr`avni~ko ume}e. Vladeta Jankovi} nas je tada obaves-
tio da je njegovom {efu dosadno da se bak}e stvarima kao {to je
svakodnevni `ivot gra|ana koji su ga izabrali ili gra|ana koji moraju
da ga podnose, jer je on, Ko{tunica, stvoren za mnogo ve}e uzlete.
Predsednik vlade je u be~koj banji pukao, nikoga nije uspeo da ubedi ni
u {ta, pa ih je za kaznu li{io svog dru{tva za ve~erom. Nije hteo da
podeli s njima ni sto, ni piletinu, ni brokoli, a ni primamljivi ~okoladni
mus.
Ko{tunica nije bio gladan, smi{ljao je osvetu za sve koji nam, uprkos
zemaljskoj i bo`anskoj pravdi, uzimaju Kosovo. On je ve} dva puta
naglasio da ne}e dozvoliti da to pro|e bez na{eg, to jest njegovog,
odgovora i da je na{a nacionalna du`nost da svima njima nanesemo
najve}u mogu}u {tetu. Taj ~ovek misli da se dostojanstvo ~uva tako {to
protivnicima u~ini{ neko zlodelo. On je jedan od onih koji mogu da pod-
nesu uvredu samo ako zami{ljaju, do u detalje, prizor osvete.
Sada{nja vlast nastavlja da nas vodi ludim i slepim putem. Taj proces
je, kada malo bolje pogledate, i bio neumitan. Dok smo se verali po
lotrama kosovskoga mita, nogama smo stalno izvaljivali pre~age ispod
nas i sada ne mo`emo nazad, a da ne do|e do neke katastrofe. Pitanje
je samo u kojem obliku }e nam ona do}i: da li }emo uskoro na Merdaru
imati kolonu od sto hiljada kosovskih Srba koje su ubedili da im nema
`ivota ako Kosovo dobije nezavisnost; da li }e vlast proizvesti nasilje
na severu Kosova, na jugu Srbije; da li }e Albanci proizvesti nasilje
ju`no od Ibra i na jugu Srbije; da li }e iz nemo}i i frustracije pobesneli
{ovinisti i klerofa{isti juriti po Srbiji domicilne ni{tarije i antisrbe - ili
}e se desiti sve to zajedno.
Aleksandar:
U petak smo oti{li kod predsednika op{tine i predsednika skup{tine
op{tine i zatra`ili da nam obezbede salu za odr`avanje tribine
Pe{~anika, koja je prethodno otkazana. Uputili smo im i zvani~an
dopis i oni su nam odgovorili da }e nam iza}i u susret. Ponovo smo
potpisali ugovor, uplatili odre|eni iznos i tribina Pe{~anika, kako
stvari za sada stoje, }e biti odr`ana u ponedeljak u {est sati u velikoj
sali Doma kulture. Ponovo su se oglasili Na{i i ostale organizacije.
Sada im se pridru`ila Nova Srbija, koja sebi pripisuje da je uspela da
spre~i divljanje belosvetskih hoh{taplera. Ponovo se kao glavni razlog
navodi karikatura na blogu B92, koja naravno nema nikakve veze s
Pe{~anikom. Oni verovatno i ne znaju {ta zna~i sajt i blog. [to se ti~e
udru`enja Na{i, saznao sam da je njihov predsednik Ivanovi} izdao
knjigu u kojoj se bori protiv sekti. On za sebe ka`e da je daleko od
fa{iste i predstavlja se kao podmladak Putinove stranke. Oni su pono-
vo pozvali sve gra|ane da se okupe u ponedeljak. Nadam se da }e
mirno saslu{ati promociju devete knjige Pe{~anika i videti o ~emu se
tu radi, pa neka posle toga zaklju~uju da li su to antisrpska posla ili
nisu.
Svetlana Luki}:
Dakle, Aran|elovac u {est sati u ponedeljak. Kao {to je i pro{li put bilo
predvi|eno, tamo }e govoriti Teofil Pan~i}, Petar Lukovi}, a prijavili
su se i Mirko \or|evi} i na{a slede}a sagovornica, profesorka prava
Vesna Raki}-Vodineli}.
Vesna Raki}-Vodineli}:
Ja sam jedna od onih koja vrlo ~esto u va{im emisijama kuka i `ali se.
^ini mi se da se politi~ka atmosfera u Srbiji zgu{njava na prete}i
na~in. Pre neki dan sam pro~itala otvoreno pismo knji`evnika
Svetislava Basare predsedniku republike. Moju pa`nju je privuklo
nekoliko njegovih re~enica koje govore o tome da je manje-vi{e
op{tepoznato da neki delovi vlasti spremaju da uvedu vanredno sta-
nje ako se pregovori o Kosovu neuspe{no zavr{e, a sva je prilika da }e
se tako zavr{iti. Tako|e, da se prave spiskovi ljudi koji su nepodobni
s ta~ke gledi{ta sada{nje vlasti, dakle, ne vi{e moralno-politi~ki
nepodobni u komunisti~kom smislu, ve} recimo nedovoljno nacio-
nalno osve{}eni po vladaju}im merilima. Mislim da je to ozbiljna
re~enica ~oveka koji nije samo knji`evnik, nego je i politi~ki aktivan
~inilac i pretpostavljam da ne bi takvo ne{to napisao da nema
odre|ene informacije o tome.
Imate ove slike nasilja u poslednjih mesec ili dva. Naro~ito mislim na
doga|aje u Sand`aku, sukobljavanje razli~itih struja u me{ihatu, ~ak
i tu~e povodom ulaska u verski objekat. U doga|aje koji doprinose
zamra~ivanju srpske politi~ke scene treba na svaki na~in ubrojati i
zabranu promocije jedne od knjiga Pe{~anika, na na~in koji poziva
na nasilje prema vama i va{im istomi{ljenicima, pe{~anikovcima.
Mislim i na nacisti~ke demonstracije u Novom Sadu i na relativno
mlak odgovor gra|anstva u Srbiji na to. Pripadam onima koji sma-
traju da kada se pojavi bilo kakav oblik fa{izma, na njega treba
30.11.07. reagovati. ^itav postupak pregovaranja povodom Kosova nam se
prikazuje kao sudbinski. Delovi vlasti nam prikazuju te doga|aje kao
ne{to posle ~ega }e nastupiti sudnji dan. Trezveni glasovi ljudi koji
imaju dovoljno hrabrosti da `ive na Kosovu, a da budu Srbi na
Kosovu i da se suprotstave politici vlasti u Beogradu se jedva ~uju i
12 nemaju nikakvog uticaja na realnu politiku. Dakle, cela scena je
zamra~ena, veoma gusta. Problem je u tome {to gra|anin ne dobija
prave informacije o tome {ta se de{ava. Ve}ina ljudi ose}a teskobu i
neizvesnost kad razmi{lja o neposrednoj budu}nosti, a malobrojni
poku{avaju da objasne u ~emu je zapravo problem.
Tako smo ovih dana mogli da ~ujemo i izjavu ministra spoljnih poslo-
va, koji je rekao da }e, ako bude jednostranog otcepljenja Kosova, biti
destabilizovan ~itav Balkan i otvorena `ari{ta u mnogim drugim
dr`avama i regionima sveta. Smatram da je on morao odre|enije da
se izjasni, jer ovako je to isto kao da ka`e - Hleb mi danas nije
dovoljno narastao, pa }e nastati nesta{ica hleba u Indiji. Taj iskaz
predvi|a neko zlo i nepogodu, a niko se nije potrudio da gra|anima
objasni kakva to vrsta nepogode mo`e da nas sustigne. Da li nam
preti oru`ani sukob, gde, kojih razmera, da li se pripremaju prete}e i
nasilne demonstracije u Beogradu i drugim gradovima, ko ih
priprema, da li se priprema ili re`ira eskalacija nasilja? Cela stvar
ostaje nemu{ta, nedore~ena i uop{te ne mo`ete da razumete o ~emu
se radi.
Svetlana Luki}:
Vlada je donela odluku da svako ministarstvo napravi akcioni plan
za slu~aj otcepljenja Kosova. I sada svi mi treba da razmi{ljamo {ta
im to zna~i - akcioni plan. ^ovek to nekako stavlja u kontekst onoga
{to je rekao predsednik vlade Ko{tunica - Ako smo mi zemlja koja dr`i
do sebe, onda nekako moramo da u~inimo {tetu onima koji priznaju
nezavisnost Kosova. On je ve} drugi put inaugurisao neku vrstu sitne
osvete ukoliko se to dogodi.
Vesna Raki}-Vodineli}:
Da, priprema u vidu akcionih planova nije jasna. Da li se o~ekuje
raseljavanje, odnosno be`anje Srba s Kosova, pa akcioni plan ima taj
smisao, ili se o~ekuje ote`ano snabdevanje, pa ima taj smisao, ili se,
pak, o~ekuje eskalacija fizi~kog nasilja i gde se to o~ekuje, pa onda to
opet ima neki tre}i smisao? U najmanju ruku nije inteligentno
izabrati odmazdu kao princip me|unarodnih odnosa tako lako ranji-
ve zemlje kao {to je na{a. Mo`da nekome to izgleda kao ponos,
uspravno dr`anje, ali meni to izgleda kao obi~na neodgovornost.
Mo`da se politi~ar koji poziva na odmazdu ose}a vrlo ponosnim, ali
gra|ani koje vode takvi politi~ari uvek budu poni`eni. To smo mogli
da nau~imo iz na{e nedavne istorije. Milo{evi} nam je vratio dosto-
janstvo na na~in koji je nepoznat u dvadeset prvom veku u Evropi.
Od tog silnog dostojanstva ne mo`emo da se oporavimo ve} sedam
godina.
Svetlana Luki}:
30.11.07. Ovih dana je me|unarodna organizacija koja se bavi pravima dece i
odraslih ometenih u razvoju objavila izve{taj o stanju u tim
ustanovama kod nas. Ljudi iz vlade su reagovali negiranjem i
diskvalifikacijama.
14 Vesna Raki}-Vodineli}:
Uverena sam da nadle`ni ministri nikada ne bi ni poku{ali da
utvr|uju ~injenice o stanju u tim institucijama da nije bilo jednog
ovako drasti~nog izve{taja. Nije nikakva sramota re}i - Jeste, mi
imamo problem zbog toga {to nemamo novca, nemamo dobru
dru{tvenu organizaciju zbog toga {to nismo dovoljno razvili svest o
posebnim ljudskim pravima osoba s posebnim potrebama. U izve{taju
je bilo elemenata senzacionalizma koji su se mogli izbe}i, ali su{tina
su ~injenice koje su tu utvr|ene. I te ~injenice oni nisu mogli da
ospore.
Svetlana Luki}:
Zanimljiva je reakcija predsednika vlade, koji je to nazvao mra~nom
propagandom i odmah povezao s onim ljudima u Srbiji koji tvrde da
kod nas ima fa{izma.
Vesna Raki}-Vodineli}:
Niko nikad nije tvrdio da je Srbija fa{isti~ka zemlja, ali se mora
priznati da u Srbiji ima fa{isti~kih i nacisti~kih pojava i resantimana
razli~itih oblika. Da ti resantimani i pojave ne bi postali ve}i nego {to
jesu, u interesu je svakog normalnog gra|anina, a najvi{e u interesu
predsednika vlade, da se na njih reaguje. Njegov ugled ne bi bio
okrnjen da je do{ao u Novi Sad, na antifa{isti~ki miting. Nije morao
da ka`e ni jednu jedinu re~, nije morao da stane na ~elo kolone. A
povezivanje za{tite prava nemo}nih osoba s fa{izmom ne mogu da
shvatim. Opasno je {to neki na{i politi~ari nemaju potrebu da budu
umereni, nego neprekidno daju ekstremisti~ke izjave pripisuju}i
ekstremizam drugim politi~arima, koji pri tom uop{te nisu na vlasti.
Nenadu ^anku i ^edi Jovanovi}u se prebacuje antifa{isti~ki ekstre-
mizam, a sebi se opra{ta ekstremizam pani~arenja ili ekstremizam
ideologizacije.
Svetlana Luki}:
Kao da nismo u stanju da sami ne{to uradimo, da se organizujemo.
Kao da radimo samo pod pritiskom spolja.
Vesna Raki}-Vodineli}:
Radije i spremnije reagujemo na pritisak spolja nego na pritisak
iznutra, ali moram da ka`em da pritiska iznutra i nema. Nevladine Vesna
organizacije koje se bave ljudskim pravima su vodile vrlo veliku Raki} -
Vodineli}
borbu za dono{enje op{teg zakona o zabrani diskriminacije. Ta borba
se vodila nekoliko godina i tek u poslednjih nekoliko meseci se prib-
li`avamo dono{enju tog zakona. Potpuno sam svesna da doneti
zakon ne zna~i mnogo, ali mislim da ga ipak treba doneti. Mo`da }e
na vlast do}i neko ko }e ga ozbiljno shvatiti. Dakle, te organizacije
nisu mogle da urade ~ak ni toliko. Zna~i, ima pritisaka iznutra, ali
oni dolaze od nevladinih organizacija, koje su u poslednjih nekoliko
godina stigmatizovane. Pod uticajem Putina zavladala je teorija o
neprijateljskom karakteru nevladinih organizacija. Ako danas
ka`ete da ste, ne daj bo`e, u nekoj nevladinoj organizaciji, to je kao
da za vreme Tita ka`ete da ste fa{ista ili nacista. One koji rade u
nevladinim organizacijama ljudi do`ivljavaju kao unutra{nje nepri-
jatelje. Osim toga, zna se da nevladine organizacije nemaju nikakvu
dru{tvenu mo}. S druge strane, imate takozvane analiti~are, Basara
je to nazvao analiti~arskim terorizmom, koji svoje teze dokazuju
argumentacijom koja li~i na stru~nu i mo`e da se zalepi za nekog
tinejd`era ili nedovoljno obave{tenog ~oveka. Ti takozvani ana-
liti~ari tvrde da su oni koji rade u nevladinim organizacijama narod-
ni neprijatelji. Ne verujem da oni organizaciju Na{i smatraju narod-
nim neprijateljem, a to je nevladina organizacija. Garda cara Lazara
je tako|e nevladina organizacija. Ne, nije stvar u nevladinim organi-
zacijama. Nevladine organizacije koje umesto nacionalnog zago-
varaju gra|anski princip, stvarnu primenu i za{titu ljudskih prava, e
to su organizacije koje smetaju vlasti i zato moraju biti progla{ene
narodnim neprijateljima i na taj na~in marginalizovane.
Vesna Raki}-Vodineli}:
16 Verujem da Aran|elovac ne}e biti Po`arevac. Nadam se da }e se ti
koji vam zabranjuju da se kre}ete po sopstvenoj zemlji setiti kolike
probleme sa slobodom kretanja imaju Srbi na Kosovu, dodu{e iz
nacionalnih, a ne iz ideolo{kih razloga, ali posledica je ista. Oni,
jadni, tamo ne mogu slobodno da se kre}u, njihova deca ne mogu da
idu u {kolu bez oru`ane pratnje. Zar ti Na{i treba nama da budu isto
{to su i albanski Na{i Srbima na Kosovu? Neka malo stave prst na
~elo i neka razmisle o tome. Nedavno sam slu{ala jednog ~elnika
Demokratske stranke Srbije kako osporava rezultate izbora na
Kosovu s obrazlo`enjem da su na tim izborima u~estvovali ljudi koji
su optu`eni za razna krivi~na dela pred Ha{kim tribunalom za ratne
zlo~ine i ~ula sam ga kako prebacuje UNMIK-u zato {to im je dozvo-
lio da u~estvuju na izborima. Pa pobogu, nosilac liste na izborima
2003. ili 2004. godine bio je Slobodan Milo{evi}, koji je tada kao
optu`eni bio u Hagu. Pa pobogu, nosilac liste Srpske radikalne
stranke je bio Vojislav [e{elj, koji je tako|e u Hagu. Stavljanje takvih
ljudi na izborne liste predstavlja zloupotrebu izbornog prava, odnos-
no vr{enje prava protivno cilju zbog kojega ga pravni poredak priz-
naje. Ako stavite na listu nekoga ko ne mo`e da vr{i ulogu premijera
ako pobedi, to zna~i da vi zloupotrebljavate pravo. O tome sam pisala
u to vreme i jako mi je `ao {to niko od kolega pravnika i advokata,
kojih ima mnogo u DSS-u, nije hteo da podr`i taj moj stav. A sada
dolaze na isto, ali u vezi s nekim drugim, nipo{to ne u vezi s nekim
na{im.
Svetlana Luki}:
Nisam znala da je zahvalna raja ministru Velimiru Ili}u ve} po~ela da
di`e spomenike i spomen-plo~e kraj puteva koje im je sagradio.
Me{tani jednog sela na planini Maljen su skupili novac i napravili
ministru Ili}u spomenik. Ministar Dinki} je u nevolji otkako je formi-
rana nova vlada, jer zaostaje za gazda Veljom koji u {aci dr`i asfalt,
a i \ilas mu je uzurpirao stotine miliona evra iz Nacionalnog investi-
cionog plana. Ali Dinki} ne bi bio Dinki} kada se ne bi dosetio novog
investicionog plana, koji se zove podela besplatnih akcija svim puno-
letnim gra|anima. Dakle, svakom punoletnom gra|aninu se sme{i
navodno hiljadu evra, a sada{nji i biv{i zaposleni u javnim pre-
duze}ima dobi}e, ka`e Dinki}, po ~etiri do pet hiljada evra. Uskoro
ima da se broje {u{ke po gradovima, selima i zaseocima Srbije.
Miodrag Zec:
[ta mo`e da deli dr`ava koja je pojela samu sebe? Mo`e da deli jedino
tako {to }e ostaviti dugove onima koji }e tek do}i. Dugovi iz sedamde-
setih, osamdesetih, devedesetih se prolongiraju, a deli se aktivni
saldo, imovina. Dugovi ostaju budu}im generacijama. Takva je pri~a
o podeli akcija u Boru, koji je u totalnim gubicima. Ta ideja je sna`na
i organizovana. Sti~e{ utisak da ne{to mo`e{ da proda{ i da }e{ ne{to
dobiti, a u stvari nema{ {ta, jer ne mo`e{ da pokrije{ rupu koju pravi
taj sistem. Sistem je a`daja koja jede samu sebe, koja tro{i vi{e nego
{to proizvodi. Zna~i, privatizacija se privodi kraju i stiglo se do pita-
nja besplatne podele akcija. Za privatizaciju su ostala javna pre-
duze}a kao najmo}niji socijalni i politi~ki entitet kojega se svi boje.
Bojao ga se i Milo{evi}, boji ga se i Ko{tunica. I komunisti~ka vlast se
bojala organizovanog radni{tva u velikim sistemima. Zato se veliki
sistemi i razvaljuju u tranziciji. Onda Udba lak{e kontroli{e o ~emu
se tamo pri~a, ko {ta muva. Ako na jednom mestu ima{ pet hiljada
ljudi, ne mo`e{ ni{ta da uradi{. Oni sednu na put i gotovo je.
{to ta zdanja postoje, ali ~ovek treba da ima slobodu da ka`e - Ho}u
ili ne}u da koristim te usluge. Razume{? Berbernica {i{a i uzima
pare, ali ti dobrovoljno ode{, kuc-kuc, ja bih da se o{i{am, a ovi te
{i{aju po sili zakona, prinudno. ^im pisne{, mora{ ne{to da plati{. E,
to je problem. Ljudi imaju otpor prema institucijama, jer kada ne{to
ho}e da re{e, ni{ta ne mogu da re{e po zakonu. Lak{e im je mimo
zakona.
Zar je trebalo ceo Beograd poplo~ati ovim plo~ama koje se sada lju-
ljaju, a da ne napravi{e jednu stvar koja se zove obilaznica ili most? I
stalno isti ljudi tvrde - Samo {to nije. Prema tome, niti narod ho}e da
~uje pravu istinu, niti ovi `ele da mu je saop{te. Mi smo kao u polu-
snu, u nekoj eutanaziji u kojoj svi znamo da se me|usobno la`emo.
O~igledno je da na{a privatizacija nije usmerena ka industrijskom
razvoju. Mi vi{e i nemamo nikakav industrijski razvoj, sem {to
imamo Sartid, koji je globalni biznis. Uspe{ne industrijske privati-
zacije u metaloprera|iva~koj industriji, elektronskoj industriji vi{e
nema. Kao {to toga nema ni u Republici Srpskoj. Recimo kompanija
^ajavec je nekada proizvodila televizore, prislu{ne ure|aje, ni{anske Miodrag
sprave za vojsku, pa za Idija Amina, pa su hiljade ljudi radile. [ta je Zec
Ja sam 2001. godine govorio - Ljudi, kakve veze Putnik ima s privati-
zacijom biznisa? Preduze}e Putnik je napravljeno da bi Udba kontro-
lisala spoljnu trgovinu i turizam, da se vidi ko kuda ide, ko ide sa
zapada na istok, ko ide sa istoka na zapad. Srbija nije turisti~ka
zemlja, kakvi strani investitori, kakvi bakra~i? Ne, to se prodalo za
dva i po miliona i naravno da je sve propalo. Da je Putnik prodat kao
imovina, mogao je biti prodat za deset puta vi{e novca, kao {to su
uradile Robne ku}e Beograd. Vide}emo kako }e se zavr{iti privati-
zacija zemlje. Neko je kupio ogromnu koli~inu zemlje pod firmom
biznisa, ali on nema tih namera, on }e malo sa~ekati i preproda}e.
Pitanje je u kolikim par~i}ima }e se prodavati dr`avna zemlja. Ako }e
se prodavati odjednom hiljadu hektara, kupac je samo jedan, ako je
komad sto hektara, onda ima bar deset kupaca, a ako je komad deset
hektara, onda ima hiljadu kupaca. I privatizacija osiguranja i javnih
preduze}a je otvoreno, va`no pitanje i ne sme se raditi na brzinu.
Saglasan sam s nekim re{enjima vlade, da JAT treba prodati Miodrag
strate{kom partneru. Mi ne mo`emo imati nacionalnog prevoznika, Zec
Tranziciona elita je do{la da vlada, nije do{la da radi. Svi koji su do{li
spolja ovde - samo vladaju. Ne vidim da oni zapo~inju neki realni biz-
nis. Znate li vi nekoga ko je iz Njujorka, iz Belgije, a da je in`enjer,
do{ao ovde s nekim biznisom? Ja ne znam. Jesu li kod nas najve}e
trgova~ke mar`e u Evropi? - Jesu. Jesu li najve}e kamate? - Jesu. Pa o
~emu se onda pri~a?
Svetlana Luki}:
Kako bismo i vi i ja mogli da objasnimo ovo spontano zaobila`enje
Mi{kovi}a tokom celog ovog razgovora?
Miodrag Zec:
Privredna istorija dinastije Mi{kovi} se poklapa s istorijom tranzici-
je. On, ~ovek, jeste po~eo iz finansijskog sektora, pa je posle u{ao u Miodrag
realni sektor, koji se zove poslovni prostor, zemlja i trgovina. On se Zec
kre}e na tranzicionom talasu, on je na vrhu tog talasa. On prodaje
kada mora da proda, kada dolaze krupniji od njega - tako je prodao
svoju banku, jer je znao da je to globalni biznis. Ali sada ~ovek ima
nekretnine, ima zemlju i ima mre`u i sada niko bez njega ne mo`e da
trguje. U konkurentskim situacijama postoji rizik da sve izgubi{, ali
u situaciji kada kontroli{e{ neobnovljive resurse, ti ni{ta ne mo`e{
da izgubi{. To je Mi{kovi} i oni su mu to dali.
Svetlana Luki}:
Sutra je 1. decembar i osamdeset devet godina od stvaranja prve
Jugoslavije, zajedni~ke dr`ave ju`nih Slovena. Nismo bili dorasli tako
velikoj ideji i razbili smo je u prah i pepeo. Evo {ta je u januaru 1990.
godine u tekstu Pledoaje za petu Jugoslaviju napisao Zoran \in|i}:
Desimir To{i}:
[ta se dogodilo prvoj Jugoslaviji? To je bila {umadijsko-beogradska
Jugoslavija, svaki je ministar morao biti iz Kragujevca ili iz
Beograda. Tu nije bilo ni isto~ne Srbije, ni Crnogoraca, ni Srba iz
Bosne i, naravno, nije bilo ni Hrvata. Jedan istori~ar to lepo ka`e -
Jugoslavija je bila dr`ava srpskog naroda u kojoj su `iveli i Hrvati i
Slovenci. Nema boljeg obja{njenja na{e hegemonije. Za{to Srbija pati
i stalno ose}a neku misiju da ujedini? Moji prijatelji u drugoj Srbiji
sve svode na imperijalizam i hegemoniju. Srbija ima ose}anje misije,
jer ima naroda koji imaju misiju i ima naroda koji je nemaju, iako su
uspe{ni. Mislim da Britanci nemaju nikakvo ose}anje misije. Desimir
Britanci su potpuno nezainteresovani za to da usre}e na{u planetu. To{i}
koje je bilo veliki bauk za sve njih. Postoji sukob zbog toga kako }e
dr`ava da bude ure|ena, da li }e da bude potpuno centralizovana, {to
je na neki na~in srpska tradicija. Dakle, Srbija u devetnaestom veku
postaje vrlo autonomna, pa onda nezavisna dr`ava i stalno pripaja
neke nove krajeve. Ti krajevi, kako se obi~no kod nas ka`e, bili su
etni~ki srpski, ali oni to i jesu i nisu bili. Bilo je mnogo muslimana i
Turaka i Albanaca, koji su bili potpuno proterani odatle. Dobro, u to
vreme je to bilo prihvatljivije, ali tu jeste bio vr{eno ono {to bismo
danas sigurno nazvali genocidom. Ipak, ne postoji dr`ava koja nije
nastala na nasilju.
Situacija se potpuno menja 25. marta 1941. godine. Posle toga vi{e
ni{ta nije isto. Posle manje od dva dana izvr{en je vojni pu~, smenje-
na je vlada, knez Pavle je smenjen s mesta prvog namesnika, kralj
Petar je progla{en punoletnim {est meseci pre svog osamnaestog
ro|endana i u ~asu kada Nema~ka i Italija i njihove saveznice iznu-
tra i spolja napadaju Jugoslaviju 6. aprila, sve je druga~ije. Vlatko
Ma~ek, koji u tom trenutku u`iva poverenje devedeset odsto Hrvata,
a Desimir To{i} tvrdi i ve}e, odbije da vodi takvu dr`avu. Njegovi
najbli`i saradnici odlaze s jugoslovenskom vladom i on ve}i deo rata
provodi u nekoj vrsti ku}nog pritvora. To je malo poznato i u
Hrvatskoj, a kamoli ovde, jedno vreme on je bio i u Jasenovcu, dodu{e
kao politi~ki zatvorenik. Kada su videli da Ma~ek i Hrvatska selja~ka
stranka nisu zainteresovani, Nemcima i Italijanima su alternativa
postale usta{e. Pazite, usta{a do 1941. nema vi{e od nekoliko stotina.
Nakon osnivanja banovine Hrvatske u avgustu 1939, usta{e se
vra}aju, ve}ina iz Italije i Ma|arske. Onda imate slu~aj Stepinca, koji
je podr`ao osnivanje Nezavisne dr`ave Hrvatske, ali se vrlo brzo
povukao i po~eo da kritikuje politiku NDH.
Ivan ^olovi}:
Sve {to mi u Srbiji danas govorimo jedan ~ovek slu{a i snima. Slu{a
nas i snima ma gde da smo, u stanu, u kancelariji, u {koli, u kafani, u Ivan
^olovi}
crkvi, u toaletu. ^ovek se zove D`ord` Soros. On ne prislu{kuje na{e
telefone, niti je u prostorije u kojima `ivimo, radimo i pri~amo
postavio mikrofone, takozvane bubice. Ima on para i mogao bi i to da
izvede, ali mu ne treba. D`ord` se oslanja na novu, jeftiniju i mnogo
efikasniju tehnologiju. On uspeva da slu{a ono {to pri~amo zahvalju-
ju}i kablovskoj televiziji. Pomisli}ete da je ovo neka glupa {ala,
me|utim, ~ovek koji je ispri~ao da Soros prislu{kuje Srbe putem TV
kabla misli to sasvim ozbiljno, a i on sam je, reklo bi se, ozbiljna
osoba. To je Dragan Mraovi}, uva`eni knji`evnik i prevodilac s itali-
janskog, dobitnik mnogih priznanja za kulturno pregala{tvo, me|u
kojima su i Oktobarska nagrada Beograda, Zlatni beo~ug i Vukova
nagrada.
Gosti:
Nade`da Milenkovi}, stru~njak za marketing,
Srbijanka Turajli}, profesorka,
Biljana Srbljanovi}, dramski pisac,
Marko Vidojkovi}, pisac,
Nata{a Kandi}, Fond za humanitarno pravo,
Hisni Beri{a, predsednik Udru`enja porodica ubijenih i
nestalih u Suvoj Reci
Svetlana Luki}:
Dobar dan, gra|anke i gra|ani. Proteklih dana, kao {to ste i sami
videli, uspeli smo da potremo ceo skup onih sitnih, ali stalnih promena
koje su nas odvojile od ostalih velikih majmuna. Najve}i doprinos tom
poni{tavanju hiljada godina evolucije daju ljudi koje predvodi predsed-
nik vlade, njegov sme{ni ali opasni klovn Aleksandar Simi}, njegovi
ministri, urednici njegovih novina i naravno, Ko{tuni~in omiljeni mini-
star i koalicioni partner iz Nove Srbije. Jasno je, naravno, da je sme{na
pretnja ratom nesre}nog malog egzibicioniste i karijeriste savetnika
Simi}a, koji se u stvari samo kandiduje za neko ambasadorsko mesto
i bolju limuzinu. Njihov pravi cilj je da nam ogule ko`u do kraja i da nas
svedu na cvokotavog kostura koji }e biti zahvalan {to uop{te mrda.
Jedan fizi~ki zakon ka`e da }e telo koje se kre}e u jednom pravcu nas-
taviti da se kre}e sve dok ga neko ili ne{to ne zaustavi. A u koga se
uzdamo da je ko~ni~ar ludila predsednika vlade i njegovih savetnika i
novinara? - Uzdamo se u predsednika Borisa Tadi}a. Vidim da je
predsednik preko svog |aka i posilnog, Vuka Jeremi}a, u intervjuu
BBC-ju rekao kako }e Srbija braniti Kosovo svim sredstvima, samo ne
ratom. Za to vreme njihov najva`niji koalicioni partner i stariji brat
ka`e da ni oru`ane bitke nisu isklju~ene. Demokratska stranka izgleda
misli da je toliko usavr{ila alhemiju da }e opet uspeti da smu}ka neko
srednje re{enje izme|u kala{njikova i palmine gran~ice.
Nade`da Milenkovi}:
Do|emo mi u Aran|elovac, kad tamo kordoni policije. U|emo kako
u|emo, tu bude neki deda koji dobacuje - Ja sam do{ao samo da vidim
Nata{u Kandi}. Ulazimo u salu i tamo sedi neki fini svet, slu{aoci
Pe{~anika. To vidim kraji~kom oka, a onda ugledam dvojicu - jedan je kao
bajagi fin, ali uljudan na na~in seoskog |ilko{a kada na nekoj svadbi
muva neku iz drugog grada, {to ka`e Biki - uzme onaj pade` za praznik - A
vi ste do{li u Aran|elovcu. On je ta Nova Srbija, a na kratkom lancu pored
sebe dr`i jednog koji naravno nije fin i koji se sve vreme dere - Ajte u sport-
sku halu, prima dve hiljade ljudi. Mislim - [ta, da nas prebiju tamo?
Pretpostavljam da je to bila ideja. Najlep{i deo u celoj pri~i je Ceca. Dakle,
to je atmosfera, gomila policajaca nas ~uva, ona druga gomila prodire,
panduri su neke ve} pustili u salu, ona dvojica stoje ispred stola, jasno je
da to polako klizi do |avola. Ne, Ceca Luki} vadi argument.
ca? Drugo, {ta ljudima kojima su taj proglas ~itali zna~e te stra{ne re~i -
sajt i blog? 98 odsto tih ljudi ne zna {ta je blog. Trebalo je da imamo trans-
parente - Blog vam pomogao. Tamo je bilo vi{e glava nego zuba, izbezum-
ljenih od pi}a. Volela bih da sam mogla da budem mu{ica na plafonu da
vidim kako to izgleda, {ta oni pri~aju, kako se sokole u autobusu. Dobro,
idemo da bijemo neja~, `ene, starce, ali za{to? To je bila bizarna situacija,
u kojoj ti isu~e{ jedan argument, drugi argument, a ovaj se dere, onaj ti
otima mikrofon. Debeovci u civilu, blogu hvala, ih spre~avaju da pretr~e
preko stola i po~nu fizi~ki da se obra~unavaju s nama.
Svetlana Luki}:
Predsednik op{tine Topola, koji je predvodio te junake, onaj fini i
ugla|eni iz tvoje pri~e, ju~e i danas po ceo dan insistira, moli, pred-
la`e da mi odemo kod njega, da nam on bude doma}in, da odemo u
Topolu, obe}ava da }e da napuni salu od ~etiristo pedeset mesta. Da
li ti misli{ da je to predlog koji bi trebalo razmatrati ozbiljno?
Nade`da Milenkovi}:
Samo ako ste lude. Naravno da ne treba da se ide. Prvo iz principa, jer
vama promocije uvek prave ljubitelji Pe{~anika. Nikada vam nisu pravili
promocije neprijatelji Pe{~anika ili neljubitelji. Zna~i, principijelno je to
pogre{no, a drugo, ta njegova pri~a da }e da sedi tih ~etiristo pedesetoro,
bojim se da bi probali da nam opet poka`u na{eg bloga. Ide{ me~ki na
rupu, a i za{to da mu poma`e{ da se pere, jer o~ito da je stigla neka grd-
nja iz bazena. A i ovaj iz bazena se malo prera~unao, pa je krenuo u svoju
predsedni~ku kampanju, iako se nisu svi dogovorili, pa bih rekla da su tu
padale packe. A da ovaj ne misli ozbiljno da se pere pokazuje vest iz
dana{nje Politike, u kojoj nam je objasnio da B92 postaje Bastilja, a da je
on jednu Bastilju ve} palio i da ima iskustva. Ovih dana mi je stalno na
pameti ona divna re~enica Me{e Selimovi}a - Boj se ovna, boj se govna, pa
kad }u `ivjet. Ne treba da se bojimo, ali ne treba ni da mu izlazimo u sus-
ret da bi on prao svoju biografiju. To je pri~a - svi smo demokrate,
demokratski je i legalisti~ki da ratujemo, legalan je fa{isti~ki skup u
Novom Sadu, ali onaj antifa{isti~ki skup nije bio najavljen. Vas dve tim
ljudima nemate {ta da ka`ete, a ako oni misle da imate, onda treba petkom Nade`da
u pola deset da uklju~e radio i slu{aju Pe{~anik. Ne treba svako mi{ljenje Milenkovi}
Cela pri~a se vrti oko toga ko }e da stane i da poka`e - ovo je sistem vred-
nosti. Posve}ujem Tadi}u slogan - Ili ih ima{, ili ih nema{. Tadi} je trebalo
da bude u Novom Sadu i u Aran|elovcu, kao {to je pre nekoliko godina
gradona~elnik Zagreba predvodio gej paradu. I naravno da je policija to
obezbe|ivala i naravno da nije bilo ni ovih u mantijama, ni ovih s motka-
ma, jer je gradona~elnik kao vlast predvodio kolonu. E, po{to ovde nema
takvih, ovi ljudi misle da im je sve dozvoljeno. [to je najcrnje - jeste im
dozvoljeno.
Slobu smo vi|ali samo kada je pri~ao na engleskom, sve ostalo su bila
saop{tenja. Ko{tunica nam isto samo saop{tava, a sada nam se saop{tava
i iz Tadi}evog kabineta. Gde su ti ljudi da se obrate gra|anima? To
Tadi}evo saop{tenje je mlako i kao {to rekoh - ili ih ima{ ili ih nema{. U
no}i kada gori Hilandar, u no}i kada nam oduzimaju petnaest odsto teri-
torije ti ne mo`e{ da pri~a{ o Pe{~aniku i sve se zata{kava. To }e da nas
ubije, to - Ko da mi uzme iz moje du{e Kosovo. I onda se i Tadi} tome prik-
lonio, po{to je u kohabiliciji ili kako se vi{e zove kada kohabitira{ i u koali-
ciji si. On ne mo`e da ka`e - Ovo {to je Velja uradio nije dobro, jer su oni u
istoj vlasti, a tek Ko{tunica to ne}e re}i, taman posla, on i ne misli da ovaj
nije dobar. Zato i dr`i Velju, da bi imao taj {iroki spektar pred izbore -
Vidite, ovde imamo salonski, a imamo i ovaj uli~ni, pa ko voli - nek izvoli,
kupite DSS.
Svetlana Luki}:
Pretpostavljam da ste ~uli da je prema studiji OECD-a, koja je sprove-
dena na uzorku od ~etiristo hiljada srednjo{kolaca iz pedeset sedam
zemalja sveta, Srbija na ~etrdeset prvom mestu. Test se zove Piza,
testiraju se uglavnom petnaestogodi{njaci, pre svega iz poznavanja i
razumevanja prirodnih nauka. O tome smo hteli da razgovaramo s
gospo|om Srbijankom Turajli}, profesorkom i biv{om pomo}nicom
ministra obrazovanja. Me|utim, Srbijanka Turajli} je pre toga htela
ne{to da vam ka`e.
Srbijanka Turajli}:
Prvo da malo naljutim slu{aoce Pe{~anika, a onda mo`emo da
pri~amo o drugim temama. Pre nedelju dana sam bila na jednoj ve~eri
i u razgovoru smo pomenuli crkvu, te se ja deklarisah kao pravoslavni Srbijanka
ateista. Svi su hteli da znaju {ta to zna~i i ja sam im objasnila kako ja Turajli}
imam neko po{tovanje za tradiciju, da uvek slavim slavu, da mi je
Badnje ve~e najdra`i praznik i da jednom godi{nje idem u crkvu, na
Veliki petak. Na to me je jedan mladi} pogledao i rekao - Drago mi je
da to ~ujem, ali nikada ne bih rekao. Pitam ja - Za{to vi to nikada ne
biste rekli? Ka`e - Osoba iz Pe{~anika da ~uva tradiciju, meni je to
neverovatno. I tu ja po~nem zaista, mo`da ne prvi put, ali ozbiljnije da
razmi{ljam o Pe{~aniku i o tome {ta mi radimo s Pe{~anikom. Mi
imamo utisak da promovi{emo jednu ideju, ali se ja pla{im da je mi
promovi{emo podjednako netolerantno kao {to ona druga strana
zastupa svoju. Dakle, i mi zastupamo logiku - Ko nije s nama, taj je
protiv nas. To me dovodi do ovog Aran|elovca. Naravno da je stra{no
to {to se desilo, ali na neki na~in mi to prizivamo. Ako ti ljudi ne vide
da ih mi pozivamo na dijalog, onda oni ne vide drugi na~in da se s
nama obra~unaju nego silom. Ja priznajem da meni u nekim slu~aje-
vima jezik Pe{~anika nije blizak. Volim Peru Lukovi}a, ali zaista ne
volim kako on pi{e, ne zato {to se ne sla`em s njegovim idejama, nego
zato {to mislim da se njegov jezik ne razlikuje ba{ mnogo od jezika
Velje Ili}a. Pa ne mogu zameriti Velji Ili}u na prostakluku, a smatrati
da je potpuno normalno da Pera Lukovi} bude prostak. Ako tome
dodate da nekoga psovka mo`e boleti kao i {amar, eto vama koraka do
Aran|elovca.
To nije ni apel, ovo je vi{e moja tuga. Mo`da bismo ne{to i mogli da
uradimo, ako bismo odustali od govora, da ne ka`em mr`nje, a neka-
da je i govor mr`nje, ali od govora frustracije i ako bismo po~eli da
plasiramo govor dijaloga. Ja imam {ezdeset jednu godinu, pri~am na
ovaj na~in poslednjih sedamnaest godina. Da li je mogu}e da se za
sedamnaest godina u ovoj zemlji nije stvorio niko drugi ko bi mogao
o tome da pri~a sve`ije, poletnije? Ako zaista u ovom dru{tvu ne pos-
toji drugi krug sagovornika koje vi mo`ete da na|ete, onda je ovo
dru{tvo toliko bolesno da vi{e nema razloga da razgovaramo.
Rezultati testa Piza nisu iznena|enje. Pogledajte koliko je neza-
07.12.07. poslenih i nestvarnu koli~inu poslova koje ti nezaposleni nisu kvali-
fikovani da obavljaju. Mi prosto imamo ljude s potpuno neupotre-
bljivim znanjem i Piza nam govori upravo to - Vi ste nekvalifikovani
za dvadeset prvi vek; vi mo`da znate neke ~injenice, ali one vi{e niko-
ga ne zanimaju. Kome god su potrebne ~injenice, kliknu}e na Google
50 i sazna}e sve {to ga zanima. Na Vikipediji nema ~ega nema. S jedne
strane imate nesre}ne klince u {koli koje neko tera da u~e napamet, a
njima je to dosadno, a ve} i oni znaju ne{to o ra~unaru, pa im je jasno
koliko je to aspurdno i oni odbijaju da u~e i demotivisani su. Onda
imate sirote nastavnike koji gledaju tu demotivisanu decu i {ta god
da oni poku{aju da urade ne mogu ih motivisati da u~e ne{to
napamet, pa i oni di`u ruke. Pa onda naravno dr`ava ne daje pare, jer
kada sistem ne valja, za{to bi davali pare i niko o tome ne}e ozbiljno
da razgovara. Mi i dalje presli{avamo decu koliko su knjiga pro~itala,
a nikada ih nismo pitali {ta su pro~itala, {ta su zaklju~ila iz toga {to
su pro~itala, da li to mogu da pove`u s nekim drugim tekstom, da li ih
to na ne{to asocira, {ta ona misle, jesu li bolja ili gora kada to
pro~itaju. Mi ih u~imo matemati~kim formulama koje oni ne znaju
gde da primene. Na fakultetu pitate ne{to studenta, on ka`e - Za{to
me to pitate? To sam u~io pro{le godine. Za njega je to davno pro{lo
vreme i nije valjda da vi o~ekujete da on jo{ zna ne{to {to je u~io
pro{le godine.
Svetlana Luki}:
Ili srpskog jezika, recimo, i tu dolazimo na pitanje koje ste vi
52 pokrenuli na po~etku razgovora, kada neko od va{ih poznanika i pri-
jatelja ka`e da Pe{~anik ne po{tuje tradiciju. Stvar je u tome {to u
srpskoj tradiciji postoji ovo, ovo, ali i ono.
Srbijanka Turajli}:
Moja su se deca {kolovala tako {to su, na moj u`as, svetske klasike
u~ile gledaju}i filmske verzije. Nisam uspela da ih ubedim da ~itaju
Anu Karenjinu, objasnile su mi da im je potpuno irelevantno za{to je
neko na{ao {valera, pa se zbog toga bacio pod voz. ^itale su Tolkina.
Dakle, deca }e i ovako i onako ~itati ono {to njih zanima, ali nemojte
da reformu obrazovanja po~nemo od spornih tema. U matematici
nema ni~eg spornog, sporno je samo pitanje {ta je upotrebljivo
matemati~ko znanje. U fizici tako|e nema ni~eg spornog, to va`i i za
hemiju, to va`i za biologiju, to u velikoj meri va`i i za mnoge
dru{tvene nauke. Prema tome, u~imo ih filozofiji, ne moramo da
otvaramo kontroverzne teme, barem neko vreme, one }e se prirodno
otvoriti same.
Svetlana Luki}:
Vi mislite da treba da izbegnemo teme koje su sporne, a teme koje su
sporne su ratni zlo~ini, pitanje organizacije vlasti i korupcija, da li
neko ima pravo da nekoga udari, da ga bije, pitanje statusa nacional-
nih manjina, polnih manjina. Ako sve te teme izbegavamo, onda }emo
stvarno spasti na matematiku.
Srbijanka Turajli}:
Ali mi se za sedam godina nismo pomerili ni s jednom spornom
temom. Nema nikoga s one strane koga smo privukli na ovu stranu,
nema nikoga s na{e strane ko je pre{ao na onu stranu. O~igledno je
da u tome pravimo neku gre{ku. Ja mislim da je pitanje ratnih
zlo~ina u`asno va`no pitanje, ali sam potpuno svesna da ovog
momenta ne mo`emo ovo dru{tvo da pomerimo po pitanju ratnih
zlo~ina. A po{to nam je svima stalo do toga da se dru{tvo pomeri,
onda hajde da vidimo gde mo`emo da ga pomerimo. Do|ete u
izbegli~ki kamp, oni su i dalje gladni, i dalje nemaju gde da spavaju,
i dalje nemaju {ta da jedu i oni ne bi da pri~aju o ratnim zlo~inima,
oni bi da pri~aju o onome {to je njima neko drugi u~inio. Ako bi se svi
oni zaposlili, nahranili, re{ili stambena i druga pitanja, po~eli nor-
malno da {koluju decu, mo`da bi postali spremni i o tome da razgo-
varaju. Kada danas pri~am o ratnim zlo~inima, ja se ne razlikujem
mnogo od Ko{tunice koji pri~a o Kosovskom boju. I jedno i drugo su Srbijanka
pro{lost, ovo malo bli`a, ono malo dalja, ali ni on ni ja ne pri~amo o Turajli}
Svetlana Luki}:
Smem li da vas prekinem samo na sekund? Nije bez vraga to {to se
zakon o lustraciji odnosi na bliski period. Akteri i savremenici
Kosovskog boja odavno nisu s nama, ali kada govorimo o ratnim
zlo~inima, mi govorimo o ljudima koji su jo{ u vojsci i policiji. Na{a
budu}nost u velikoj meri zavisi od toga da li }e nam policija {tititi
gra|ane ili }e {tititi zlo~ine i kriminalce. U tom smislu, kada govorimo
o ratnim zlo~inima, mi ne govorimo o pro{losti, nego o sada{njem i
budu}em vremenu. To je i alibi Demokratske stranke, koja ka`e - Ne
vredi da pri~amo o tome, gra|ani to ne}e da slu{aju.
Srbijanka Turajli}:
Upravo je LDP primer toga kako na temi Mi{kovi}a mo`ete dobiti
sagovornike. ^ak sam srela ljude za koje znam da su orijentisani ka
radikalima, koji ka`u - Alal vera, kona~no je neko to pokrenuo. Dakle,
mo`ete na}i temu. Mislim da su najstra{nije {to se ovom narodu desi-
lo u poslednjih deset, petnaest, sedamnaest, koliko ima, dvadeset
godina - zlo~ini koji su u ime ovog naroda, dakle i u moje ime,
po~injeni na teritoriji biv{e Jugoslavije. Ja to autenti~no mislim.
Na`alost, iz nekog razloga jako malo ljudi to misli. E sad, ja tako|e
mislim da bi trebalo u~initi ne{to da u ovoj zemlji bude bolje. Ne
mo`emo ozbiljno napasti vlast temom o kojoj nemamo konsenzus,
jer onda ni{ta ne}emo uraditi. A kada vlast shvati da gra|ani ne{to
misle, da se gra|ani ne{to pitaju, kad po~ne da nas ceni i kona~no
prime}uje, onda }e ta vlast razmi{ljati druga~ije o svemu, pa
kona~no i o ratnim zlo~inima. Onda }e toj vlasti mo`da biti va`no ko
joj je u policiji, jer }e biti svesna da }e taj konsenzus koji se stvara
07.12.07. kad-tad otvoriti i to pitanje. ^ini mi se da bi to mogao da bude put.
Ovo {to sada ~inimo ne otvara put, ovo je gomila frustriranih starih
`ena i mu{karaca, koji uporno ponavljaju svoju pri~u, postaju dosad-
ni i Bogu i ljudima. Moram da priznam da imam krug prijatelja,
poznanika, u kojem kada ka`em R, oni ka`u - Nemoj opet o ratnim
54 zlo~inima, kada ka`em I, oni ka`u - Nemoj, molim te, opet o istini,
kada ka`em P, oni ka`u - Nemoj, molim te, opet o pomirenju. Vi, na-
ravno, mo`ete da ustanete od stola i da odete, {to ja nekada i uradim,
ali s punom sve{}u da time nisam postigla ba{ ni{ta.
Svetlana Luki}:
Dakle, sada imamo problem kako da spojimo dve stvari. Od prve ne
mo`e da se odustane, jer je na{ posao da je analiziramo, da ukazujemo
na ono {to je pogre{no, na ono {to je dobro, da ukazujemo na to kako su
te stvari re{ene u zemljama koje bez manje ironije mogu da se nazovu
demokratskima. S druge strane je to {to vi zovete pomeranjem dru{tva
napred.
Srbijanka Turajli}:
Mi sedimo u {ancu i toliko smo duboku rupu iskopali da vi{e ne
znamo kako da iza|emo iz sopstvene rupe. Mi svoju drugost gradimo
na na{em razumevanju pro{losti. Izlaz iz te drugosti ili pribli`ava-
nje bismo mogli da tra`imo samo u pogledu na budu}nost.
Svetlana Luki}:
Na{a drugost se ne odnosi samo na na{e razumevanje pro{losti, ve}
i na elementarne demokratske vrednosti. Dakle, na to {ta je pravo
manjine ili {ta je normalna procedura za dono{enje ustava. Srbijanka
Turajli}
Srbijanka Turajli}:
I mi smo radili na tome da se ustav ne donese i dozvolili da se on
donese neregularnim referendumom. Hajde sada da se posvetimo
tome da se makar taj ustav, takav-kakav je, po{tuje, hajde da nam to
bude tema. Ustav se kr{i, a niko se ne uzbu|uje. Hajde da se bavimo
pitanjem privatizacije. Mi vi~emo iz te svoje rupe i na{ glas ne dopire
vi{e nigde. Neki mladi slu{aoci sede po svetu, slu{aju nas i to im se
jako dopada, sede i ovde neki mladi ljudi i to slu{aju, pa se i njima
dopada. Omladina je uvek revolucionarno nastrojena, ali ovo nije
vreme za revoluciju. Vreme je za evoluciju, a mi se u tome ne snalazi-
mo i to je ono {to me zapravo mu~i. I zato sam i po~ela celu pri~u, jer
mi se ~ini da je vreme za neke druge ljude. Ne verujem da mene vi{e
iko mo`e da vidi u evolucionoj ulozi, jer svi misle da sam ja revolu-
cionar. I vra}am se na ovo istra`ivanje Piza. Za{to su svi hteli da ja
komentari{em Pizu? - Zato {to }u ja to re}i jasno, kratko i o{tro, a to
je ono {to mediji vole. Mo`da mi i treba da ostanemo tu gde jesmo, da
insistiramo na tome dok ne odumremo.
Srbijanka Turajli}:
Zazirem od toga da ne po~ne neko ludilo oko Kosova. Ima tih pri~a o
ratnom rasporedu i tako dalje. Nije mi te{ko da poverujem da u ovoj
zemlji postoji jo{ neki umobolnik koji bi bio u stanju da povede rat.
Gledaju}i kako se aktuelna vlada pona{a, mislim i na premijera i na
predsednika, vi{e uop{te ne znam {ta je u ovoj zemlji mogu}e, a {ta
nije mogu}e. Najvi{e zazirem zbog onih nesre}nih ljudi tamo, koje
niko ni{ta nije pitao, u ~ije ime se sve ovo navodno radi, a o kojima
niko ne razmi{lja. Mi sada razmi{ljamo {ta da radimo sa sedamnaest
srpskih op{tina na Kosovu u kojima je izgubljena vlast, a niko nije
razmi{ljao o tome kada su te ljude pozivali da bojkotuju izbore na
Kosovu. Pla{im se tih velikih re~i, te retorike koja }e mnogo pristo-
jnog sveta dovesti u poziciju da ka`e - Bo`e, ne znam kako sada da
reagujem. Dakle, je li Kosovo na{a teritorija? - Pa valjda jeste i kako
da ka`em da je treba dati? Pla{im se da }e nas neko dovoljno violen-
tan, sebi~an i neobazriv, neko koga narod uop{te ne interesuje,
povesti u neko ludilo. Valjda }emo ovoga puta imati dovoljno snage
da se tome na vreme suprotstavimo.
Svetlana Luki}:
U nastavku emisije slu{ate dramsku spisateljicu Biljanu Srbljanovi}.
Biljana je bila na premijeri svog novog komada Barbelo, u
Jugoslovenskom dramskom pozori{tu u Beogradu.
Biljana Srbljanovi}:
Radikali ovde va`e za neprijatelje demokratskog bloka i svako ko je
protiv vlade biva izjedna~avan s njima. E, sada se pojavila ta narod-
nja~ka opcija vlasti, neki vrlo organizovani ljudi koji koriste re~nik i
ideologiju radikala i Milo{evi}a iz devedesetih godina. Ispad pripad-
nika Nove Srbije u Aran|elovcu sam shvatila kao prvi dan predsed-
ni~ke kampanje Velje Ili}a. Vlada Srbije to toleri{e, kao {to po{tuje
ideolo{ku matricu Nove srpske politi~ke misli. To je devetnaesto-
vekovna, neostvariva ideja i svi oni to znaju, ali nastavljaju da izvode
te la`ne zaklju~ke uz osmeh, tihim, piskutavim glasovima. A kada ti
do|e{ i vikne{, lupi{ rukom o sto i ka`e{ - Bando, vi la`ete, vi
plja~kate dr`avu, mi smo taoci petnaest odsto teritorije, vi nemate
pravo na to - onda te oni optu`uju da si primitivac, jer ne znaju {ta
drugo da ti ka`u. Moj problem je to {to se i s ove druge strane neki
vrlo ozbiljni ljudi tako|e previ{e oslanjaju na taj istoricisti~ki pogled
na Srbiju i uporno tvrde da postoji ista matrica koja se ponavlja.
Meni i stranci ka`u - Vi ubijate svoje vladare i to vrlo surovo i onda
slavite te atentatore, Apis vam je heroj, Gavrilo Princip jo{ ima svoju
ulicu, a ubio je prestolonaslednika i trudnu `enu i prakti~no zapo~eo
veliki svetski rat. On jo{ ima svoju ulicu u Beogradu, a Zmaj-Jovi su
oduzeli pola ulice. Za{to bismo mi bili taoci Kosova? [ta se u ovoj
dr`avi doga|a ve} godinu dana, osim Kosova? [ta? Odli~no se se}am
kako sam izabrala svoju radnju za hemijsko ~i{}enje. To je ~ovek koji
07.12.07. je uspeo Ko{tunici da o~isti odelo umazano jajima i paradajzima koje
je ovaj popio u Kosovskoj Mitrovici. Pa onda }e meni o~istiti sve.
Prema tome, Srbi s Kosova ne vole ni Ko{tunicu.
Mi smo ono {to njima sre}u kvari, mi stalno ubadamo tamo gde boli,
mi ih su{tinski nerviramo. Maltretira ih to {to nemaju potvrdu u
intelektualnom delu stanovni{tva. I ovi {atro analiti~ari koji su se
pojavili u zadnje dve godine su poku{aj da nam poka`u kako i oni
imaju svoju Cecu. Oni uporno grade mre`u nekih izmi{ljenih novih
ljudi Srbije. Ne zna{ {ta su oni, osim {to su analiti~ari, i {ta oni rade,
osim {to analiziraju nas.
Svetlana Luki}:
07.12.07. Kada govorimo o analiti~arima, ~ove~e, ako si }utao devedesetih, }uti
i sada, propustio si svoju {ansu.
Biljana Srbljanovi}:
Ne samo da si propustio svoju {ansu, nego si ukinuo mogu}nost da
60 ikada vi{e i{ta ka`e{. Mora{ stvarno biti mnogo veliko |ubre da se
boji{ da progovori{ u vreme Milo{evi}a. Oni }e ti sada nabrajati pozi-
tivne osobine Milo{evi}eve vladavine, ali ne}e primetiti da je Srbija
sve ratove gubila, ~ak ni teritorijalnu odbranu Slovenije nije pobedi-
la. I stalno nam govore kako je sedamnaest zemalja NATO-a napalo
jednu malu zemlju. A za{to si ti ulazio u taj rat? Ti si ga izgubio. Ne
znam {ta sada oni o~ekuju, da se vratimo na ono prethodno? E pa ne
mo`e. U{ao si u pregovore, a onda ho}e{ da oni traju beskona~no. Pa
ne mo`e. Na{a strategija je da izgubimo, to je taj mit da opet pad-
nemo kao `rtva novog osmanlijskog carstva. \in|i} se ovde nije
upisao u istoriju zato {to je ne{to uspe{no uradio, on se upisao u
istoriju kada je ubijen. Tako i Ko{tunica, on, ~ovek, `eli da se upi{e u
istoriju kao onaj koji je do poslednje kapi tu|e krvi branio Kosovo, ali
ga je izgubio. To je vrlo sli~no islamskom fundamentalizmu, ta potre-
ba da se `rtvuje{, a u stvari da time poka`e{ da ti ne mo`e{ da uradi{
ne{to dobro, nego mora{ da uradi{ ne{to po ~emu }e te zapamtiti ge-
neracije. Ne{to si hteo, ali nisi mogao, nisu ti dali.
Svetlana Luki}:
To je i tre}erazredno i zabrinjavaju}e - ako izgubimo, zapali}emo sve,
napravi}emo {tetu.
Biljana Srbljanovi}:
Mnogo volim filmove Gorana Markovi}a i u Tajvanskoj kanasti neka
budala koju su svi izradili, a on to nije ukapirao, penje se uz neko
brdo i ka`e - Idem ja da se ubijem, da vam svima jebem mater. Ne
znam za{to mi insistiramo na tome da i mi mo`emo da igramo roken-
rol. Postoje dve dr`ave na svetu koje to mogu, mi ne mo`emo da bude-
mo tre}a. Bosna ne bi pre`ivela novi rat, to bi bila apsolutna pusto{,
svi bi se iselili i pomrli od tuge. Ne znam ko mo`e da pomisli da je
re{enje nova izolacija, osveta. U stvari, mi smo neozbiljni. Imamo pri-
liku za jedan veliki gest, da ka`emo - Ceo svet ho}e ovo, nismo uspeli,
dobro, va`i, ovo je na{ gest dobre volje. [ta da radimo, mi smo u
pravu, vi niste u pravu, ali ako vi svi to mislite, okej, dajte da vidimo
{ta mo`ete da uradite sa srpskom manjinom tamo, dajte da vidimo da
li mo`ete da nam izgradite autoputeve. Ti tu ne daje{ teritoriju, ne
prodaje{ je za novac, jer to ve} nije tvoje, to prosto nije tvoje.
jedno mesto dr`i tu celu stranku i pola vlade kao taoce. Ako Srbija ne
izglasa njega, bi}e Toma Nikoli}, pa {ta se ti toliko sekira{? A ni{ta
ne radi{ da promeni{ politi~ki kurs. ^ak i \eli} ho}e da nam doka`e
da on nije francuski |ak nego Srbenda. To ne mogu da shvatim, on je
pametan ~ovek, neki kao perspektivan politi~ar. Ovde se `ivi za
danas. Svi zajedno bi trebalo da tra`imo {ta je dobro za Srbiju, a ne
da permanentno otvaramo nove krize, koje traju u nedogled. Da li je
za Srbiju dobro da prekine diplomatske odnose s polovinom sveta? Ja
mislim da svi mo`emo da se slo`imo da to nije dobro. Ne, nego se i to
pitanje postavlja na neki perverzan na~in, koji nas opet raslojava.
Cilj je da poka`em da ja ne mogu s tobom da se slo`im. I zato ka`em,
oni }e se pre slo`iti sa svojim neprijateljima, sa svima protiv kojih su
ratovali u okru`enju. Zna{, meni ljudi ka`u - Ti nisi patriota. Da li
treba da ubijem da bih pokazala svoj patriotizam ili treba ne{to da
uradim za ovu zemlju? Kada neko baci jo{ |ubreta na ulicu ovog
prljavog grada, to je po meni izdajni~ki gest. Svaka pepeljara
ispra`njena ispod automobila na parkingu, pa kada krenu kola -
ostanu one hrpice, za mene je gest veleizdaje. Ti, zna~i, ne brine{
nimalo za to {to je tvoje, a oni nas napadaju da mi izdajemo ne{to {to
nije na{e. Po~e}u da nosim majicu - Ja nisam izdajnik. Devedesetih ti
je bila ~ast da te nazovu pla}enikom Amerike i izdajnikom. Sada me
to vre|a. Ja, na primer, mislim da oni poslednjih godinu dana rade
sve protiv svoje zemlje. To nije samo ideolo{ka pri~a, ona je konkret-
na. Okreni se oko sebe i vidi. Za{to te pelene ne mogu da se oslobode
poreza, zbog ~ega? U ~emu je problem, za{to? To je patriotizam.
Njima su to male teme, njima je gadno da se time bave, oni se bave
misaonim fudbalom - koji im pri tom ne ide.
Svetlana Luki}:
Slu{ate pisca Marka Vidojkovi}a.
Marko Vidojkovi}:
Imao sam u Aran|elovcu promociju knjige i dolazim ja u Aran|elo-
vac, kad tamo panduri. Za{to sad panduri zbog mene, {ta je bilo?
Neka organizacija je bila u fazonu - Ne mo`e Marko Vidojkovi} da
prlja Aran|elovac. Pri ~emu je u pitanju knji`evno ve~e, zna~i ja
sedim i ~itam odlomke. Mermer i zvuci, to je smotra kulture, gost -
knji`evnik Marko Vidojkovi} i neke budale su to htele da spre~e. Marko
Ni{ta se nije dogodilo i nisu se pojavili, sve je pro{lo okej, ali mi je to Vidojkovi}
bilo zanimljivo, jer se nikada nigde takvo ne{to nije desilo, ~ak ni u
vreme kada sam promovisao Kand`e. Nikada se nije desilo da je bilo
kakva grupa poku{avala da mi prekine promociju. Oni su toliko
ponosni na svoj jebeni Aran|elovac. Ja ne bih bio ponosan na grad u
kojem postoje retardi koji }e da zabranjuju promocije knjiga.
Svetlana Luki}:
Jesi li hteo da ide{ s nama?
Marko Vidojkovi}:
Naravno, imao sam ideju, poveo bih jo{ nekog sa sobom i ne bi se sve
tako mirno zavr{ilo. Super je kada je tu murija, murija voli da razdva-
ja i tek onda je tu~a slatka, ali je bolje {to je ovako ispalo. Mislim da
je ovo apsolutni plus za Pe{~anik, jer je opet pokazao da je to Srbija.
To je Srbija, ono tamo nije Srbija, ono tamo je otpad. Taj otpad koji
ide okolo s Putinovim slikama, kokardama, bradurinama, krstovima,
to je po{ast koja }e da dovede ovaj narod do istrebljenja. Mene boli
dupe, poslednje {to gledam kod ~oveka jeste koje je nacije, ali mislim
da ima mnogo ljudi koji vole srpski narod i vole Srbiju kao
metafizi~ki pojam. E, tim ljudima treba da do|e iz dupeta u glavu da
upravo takve budale uni{tavaju Srbiju. To je suicidalno pona{anje. Ja
sam daleko od hri{}anina i od pomisli da tu nekog treba `aliti ili
shvatiti. Ja ih i `alim i shvatam, ali mislim da se protiv toga treba
boriti.
dalje mo`e{ da radi{ {ta ho}e{. U ove ~etiri godine otkako je \in|i}
poginuo, jedino {to vidim da se promenilo jeste da je Delta od sebe
napravio monopolistu. I Delti polako dolazi kraj, jer kao {to su Kari}a
sjebali za dva dana, tako }e da sjebu i ovoga za tri dana, ali mi se uvek
upecamo, stvarno smo zvezde gluposti. Koliko su ti sa {ajka~ama,
kokardama i Putinovim slikama retardirani, e, isto toliko puta smo i
mi ispadali retardirani.
Nije pravi problem jebeni Ratko Mladi}, jebe{ mi mater, poludeo sam
vi{e od cele te pri~e. Zami{ljam ih kako se s nekim na Zapadu tale za
sve te pare koje se ovde otimaju dok mi ~ekamo Godoa, jebote, da se
pojavi vi{e u jebenom Hagu. Ko zna gde je i ko zna da li je `iv, u kraj-
njoj liniji, toliko je zloupotrebljavan sa svih strana da to nije normal-
no. Kosovo je takva prevara, Kosovo - Srbija, Kosovo u centru moje
du{e, mar{ bre u pi~ku materinu. Razmisli samo malo sopstvenom
glavom, vrati se ako je ikako mogu}e jebenih osam godina unazad i
seti se {ta se de{avalo oko tog Kosova. Seti se kako smo izba~eni s
Kosova i onda razmisli malo {ta s tim Kosovom mo`e da se uradi. I
niko te ne udara po u{ima i glavi da pri~a{ da Kosovo nije tvoje, niko.
Nikada nisam nikoga ~uo da Kosovo pominje kao uslov za ulazak
Srbije u Evropsku uniju, nikad. Ta pri~a se ubacuje samo da bi ovi
retardirani idioti, koji sada misle kako sam ja izdajnik, tripovali
kako je Kosovo centar na{e du{e. Meni je to jasno, ja samo pizdim {to
drugima nije jasno. Oni }e da proglase jednostrano nezavisnost, mi
}emo da ka`emo - Mi to ne priznajemo, na Zapadu }e neko da prizna,
neko ne}e da prizna i onda }e tu da se di`e tenzija. Njima na Kosovu
}e biti odvratno, svima odreda, a nama ostalima, ako budemo krenuli
ka Evropskoj uniji, i ne}e biti tako lo{e. E, meni je `ao onda tih ljudi
na Kosovu, {to ih se niko nije setio.
Naravno da niko nije lud da pravi rat na Kosovu. Jedini rat koji }e da
se pravi jeste onaj o kojem sam malopre pri~ao, tihi rat, jer neko
kome je Kosovo u du{i, jer mu je to Ko{tunjavi utuvljivao, ispirao mu
mozak putem ekrana ovolike godine, taj }e da napadne nekoga za
koga misli da je izdajnik. Eto, to je taj rat za jebeno Kosovo. Za{to ne
ratuje{ za Kosovo onako kako se to radi u svetu, za{to ne ulo`i{ pare
u to Kosovo? - Pa ne}u ja [iptarima da dajem plate, zna{, to su [iptari.
Pa jebem ti ja mater, to su gra|ani na{e zemlje. Kad se setim onog
jebenog ustava i svih tih sli~nih sranja gde ti je [iptar super kad
pri~a{ da je gra|anin tvoje zemlje, a nije ba{ toliko super kad treba da
glasa i kad treba da mu da{ platu. Ja ne vidim mogu}nost za neku ten-
ziju dramati~nih razmera. Ovo je tenzija dramati~nih razmera zato
{to ljudima nije dobro, pojedincima nije dobro.
Majke mi, kad se ide ka Pan~eva~kom mostu, verovali ili ne, tamo gde
kamion~ine skre}u na obilaznicu - tamo imate bilbord s Abrahamom
Linkolnom, neki njegov citat i dole naravno - Kosovo je Srbija.
nije tako lo{e re{enje. Mi sad moramo da nosimo Putinove slike, jer
nemamo identitet kao zemlja. Molim vas, jebem mu mater, razmisli-
mo, mo`da ipak Aleksandar fucking Kara|or|evi} i nije toliko
tragi~no re{enje kad se uporedi s Putinom. Ej, sad }e{ da proda{
ovome C market, a ovome }e{ da proda{ NIS. Ne treba mi takav kralj,
ne treba mi takav ~ovek na vlasti. Putinove slike na promociji
Pe{~anika u Aran|elovcu su stvarno fantasti~na slika trenutka u
kojem je Srbija.
Evo, danas sam ~itao kako }e B92 da zavr{i kao TV Bastilja, ka`u -
Ve} smo palili televiziju. Pa nemoj da odem da ti zapalim ku}u, pi~ka
ti materina, bre, pa {ta oni misle? Ja }u na svaku agresivnost da
odgovorim agresivno, ja nisam gandista. Nikad nikoga nisam napao
prvi, niti }u, ali jedini lek protiv neonacista je fizi~ka odbrana, to je
jedini lek protiv svih oblika fa{izma, jer fa{isti i nacisti su ti koji
napadaju, pa tako i ti sa {ajka~ama, kokardama i Putinovim slikama.
A ti si, hteo - ne hteo, u situaciji da bude{ antifa{ista. Znamo kako su
fa{isti pobe|eni - te{kim batinama. Sad pi{em o tome kako oni ne
vole Srbiju, pi{em za Politiku, hvala Ljilji Smajlovi} - sada bih joj se
ba{ zahvalio {to sam dobio priliku da pi{em za najstariji dnevni list
na Balkanu. Pi{em u tim novinama kako su upravo ti ljudi oni koji ne
vole ovu zemlju, oni koji su zamislili da je Srbija na zapadu do
Karlobaga, a na istoku do Tokija. Oni to vole, ne svi|a im se ovako
mala Srbija, ali ne svi|a im se {to Srbija ima Vojvodinu, ne svi|a im
se {to ima Sand`ak s nekakvim muslimanima, ne svi|a im se {to ima
to Kosovo s gomilom [iptara. Jeee, kad bi bila neka velika lepa Srbija
samo sa Srbima. A Srba svake godine po ~etrdeset hiljada manje. I
onda oni meni pri~aju - Ej, ako ti se ne svi|a Srbija, idi negde. Pa, pu{i
bre kurac, ko }e mene da tera iz ove zemlje, mar{ ti u pi~ku materinu,
ovo je moja zemlja, ja volim Srbiju vi{e od svih tih zajedno, da se nose
u pi~ku materinu. Neka idu u Rusiju kod Putina, nabijem ga na
kurac. Ja sam taj koji voli Srbiju. On mrzi Srbiju kad nosi Putinove
slike, on mrzi Srbiju kad se lo`i na Ratka Mladi}a koji ubija decu i
07.12.07. `ene, jebote, on mrzi Srbiju, jer ta Srbija je ovako sjebana zbog takvih
koji vole samo pare. A taj krezubi smrad, bez para, bez posla, bez
i~ega, on ne voli ni pare, jer zna da ih nema, a ne voli ni Srbiju, jer ni
nje nema, te velike Srbije, on voli samo svog Putina. Mar{ bre u pi~ku
materinu.
70
Svetlana Luki}:
I za kraj, ove nedelje je Fond za humanitarno pravo obele`io petnaest
godina postojanja. Nata{a Kandi} i njeni saradnici su ovaj jubilej
obele`ili radno, zastupali su `rtve masakra nad albanskim civilima u
Suvoj Reci, u kome je za nekoliko minuta policija u jednoj piceriji
ubila ~etrdeset devet ~lanova porodice Beri{a. Slu{ate najpre Nata{u
Kandi}.
Nata{a Kandi}:
U Suvoj Reci za vreme NATO bombardovanja dogodili su se u`asni,
te{ki i masovni zlo~ini, a optu`nicom je izdvojen jedan doga|aj, a to
je 26. mart i egzekucija, streljanje, ubistvo ~etrdeset devet ~lanova
porodice Beri{a. Za tu`ioca s Kosova nije jednostavno da istra`uje
zlo~ine na Kosovu. Ali ovda{nji tu`ilac mo`e od policije da dobije
podatke o po~iniocima i u ovom predmetu je zna~ajno da je jedan
optu`eni sve do trenutka optu`enja bio pomo}nik komandanta
`andarmerije, {to je jedna od najvi{ih policijskih pozicija u Srbiji. Ni
mi, ni `rtve, nikada ne bismo do{li do njega, jer ne bismo mogli da ga
identifikujemo, nismo ga vi|ali. On ni s kim nije imao li~ni kontakt.
To je do sada najvi{a funkcija koju je imao optu`eni za ratne zlo~ine.
Tu`ilac u ovom predmetu je obavio neka saslu{anja u Pri{tini. Neki
ljudi nisu hteli da se odazovu, jer su smatrali da se ni{ta ne mo`e
o~ekivati od tu`ila{tva i suda u Srbiji. To {to su ovi svedoci ipak do{li
jeste rezultat potrebe porodica da poku{aju da pomognu da se istina
o tom doga|aju sazna. Zahvaljuju}i porodicama, koje od po~etka
prate ovo su|enje, neki svedoci su odlu~ili da do|u.
Izvo|enje dokaza za doga|aje u Suvoj Reci po~eli smo tako {to je prvi
svedo~io Hisni Beri{a. On je predsednik udru`enja porodica ubijenih
i nestalih. On se 13. juna vratio u Suvu Reku i po~eo da prikuplja
podatke i da obilazi masovne grobnice. Vodio je ra~una o tome da se
ne uni{te tragovi, jer tada sve porodice kojima je neko nestao jure
Kosovom i same otkopavaju masovne grobnice. Posete jednu grob-
nicu, nema njihovih, oni odmah idu dalje i postojala je velika opas-
nost da brojni tragovi budu uni{teni. Hisni Beri{a je mnogo vodio
ra~una o tome da se sve sa~uva.
Hisni Beri{a:
Suva Reka je op{tina koja je u to vreme imala oko {ezdeset hiljada
stanovnika. Tokom bombardovanja i prije ima oko {eststo `rtava. Od
{ezdeset jednog sela samo jedno nije bilo spaljeno. Bila su velika mesta
zlo~ina, po~ev{i od 22. marta. Zna~i, pre po~etka bombardovanja NATO-a
u Suvoj Reci je izvr{en zlo~in, u kome je ubijeno jedanaest civila. Bili su
planovi koji su sa~injeni u Beogradu, jedan je plan bio - ukoliko NATO
snage bombarduju pozicije vojske i policije Srbije da }e oni preduzeti plan
osvete. Oni nisu mogli da se osvete NATO-u, pa je njihova osveta bila da
naprave {to vi{e `rtava. A drugi plan je bio - uz masovna ubijanja da se
07.12.07. ljudi proteraju preko Prokletija. Odmah smo znali da se sprovodi taj plan,
{to sam ja ~uo preko sredstava informisanja, pogotovo kada je [e{elj, pot-
predsednik vlade, ne znam {ta je bio tada, najavio, mi smo znali da }emo
do`iveti ono {to ne `elimo nikome, a ipak, nama se to desilo. I 25. marta,
odmah ujutru, po~eo je u jednom delu Suve Reke masakr, u kom je ubijeno
72 trideset {est nevinih civila. Nastavili su to i odmah 26. marta ubijena je
porodica Beri{a, to je ~etrdeset devet ljudi. Mi smo u Suvoj Reci imali
sedamnaest grupnih masakara, u selu Le{ane je pobijeno dvanaest civila,
odmah zatim imamo masakr u selu Sopina, gde je pobijeno {esnaest civi-
la. Nakon toga imamo Buko{e, masakr u kojem su ljudi ubijani na najbru-
talniji na~in tvrdim predmetima. Odmah nakon ulaska NATO snaga na
Kosovo ja sam sebi dao zadatak da tr~im za istinom.
Svetlana Luki}:
Vi niste znali gde su sahranjeni ~lanovi va{e porodice?
Hisni Beri{a:
Ne, a onda sam saznao, nakon {to sam obilazio masovne grobnice u Suvoj
Reci. Porodice su po~ele da se vra}aju iz Albanije, po~eli smo sami da se
organizujemo da otvaramo grobove. Video sam da ljudi otvore grob i od
razo~aranja {to tu nije niko njihov oni ga ostave otvorenog i po~nu drugi
da otvaraju. No}u sam de`urao na grobovima, jer su psi po~eli da tr~e i da
razvla~e sve ono, to je bilo u`asno. Onda sam i{ao u KFOR i zahtevao da
nam pomognu. KFOR je radio samo na procenjivanju uzroka smrti, ali ne
i identifikaciju. Onda smo mi njih zamolili da nam i u tom procesu
pomognu, oni su rekli - Pa {ta mo`emo mi da vam pomognemo? Rekoh - Pa
ako ni{ta, bar da ta odela koja se prona|u tamo, li~na dokumenta da vi
o~istite, operete i da slikate, da napravimo neku izlo`bu, pa mo`da }e
porodice preko toga do}i do identifikacije. I tako su radili i imali smo tri-
~etiri izlo`be i bilo je dosta uspe{no i nekako smo identifikovali. Ali to nije
bilo dovoljno i ono {to je ostalo neidentifikovano, mi smo to sahranili u
jednoj posebnoj grobnici s osamdeset dva groba.
Svetlana Luki}:
Ipak ste do{li.
Hisni Beri{a:
Pa, ipak sam prihvatio da, ako se sudi u Beogradu, ja }u da do|em. Prvo mi
je bilo ono da Srbija zna {ta se desilo na Kosovu, a drugo je da Kosovo ne
mo`e suditi ljudima na visokim funkcijama u Srbiji, jer Srbija nikada ne
bi dala one koji su pobegli s Kosova i na{li uto~i{te u Srbiji. U Beograd sam
do{ao i zato {to ne}u imati drugu priliku da te zlo~ince koje znam, moje
me{tane, moje kolege, s kojima smo rasli zajedno, da im u lice ka`em - Ej, Hisni
Beri{a
ti si zlo~inac, ti si uni{tio moju porodicu. [to se ti~e toka su|enja,
pona{anje optu`enih nije se promenilo. Do|e komandir policije da meni
postavlja pitanja i ima onaj komandirski stav - Ti. Ja sam se ose}ao nepri-
jatno, on do|e do moje glave i ja pomislih - Evo, ja sam gotov i u sudnici
sam gotov, jer njegovo pona{anje nije se promenilo, njegov pogled je isti.
- Ja sam iz Re{tana, Suva Reka. Tog 25. marta bio sam u Suvoj Reci s poro-
dicom i tog jutra do{li su, policija, pobrali su nas, mu{karce, oplja~kali i
odveli u jednu radionicu, pa su nas streljali. Imao sam tu sre}u, kad se
ka`e sre}a u nesre}i, pa sam ostao `iv s nekim ranama. Bili smo osmorica,
od tih osam ja sam ostao `iv, a bilo je tu pored mene, na par metara, jo{
drugih ubijenih. Ako pitate za{to sam ja do{ao ovde, u Beograd, da bih se
nekako ispraznio i sad, posle tog iskaza na sudu nekako se lak{e ose}am.
Svetlana Luki}:
Kako vam se zvala }erka?
Hisni Beri{a:
- ]erka mi se zvala Sabata, a unuk Ismet od tri godine, a Eron od devet
meseci. Ho}u jedno da potenciram, da sam kao u~enik petog razreda bio
nau~io pesmu Krvava bajka od pesnikinje Desanke Maksimovi}. Pitam da
li su ljudi u Srbiji zaboravili taj slu~aj, ja nisam i ho}u da ka`em, neka
prelistavaju, jer u ovom slu~aju u Suvoj Reci to je bilo kao u Kragujevcu.
Ali ne `elim nikome da mu se to desi. Ja opet pozdravljam sve slu{aoce
radio Pe{~anika i `elim vam svako dobro.
14. 12. 2007.
MALI RUSI
Izgubili smo Kosovo, nemojte da izgubimo i Evropu... Ne
idemo u Evropu bez Kosova i ta~ka, {lus... Ne idemo u
Evropu i da nam poklone Kosovo... Ja znam da se oni peku
na velikoj vatri...
Gosti:
Vesna Peši}, narodna poslanica,
Marija Perkovi}, @ene u crnom,
Borka Pavi~evi}, Centar za kulturnu dekontaminaciju,
Biljana Kova~evi}-Vu~o, komitet pravnika,
Teofil Pan~i}, novinar,
Mirjana Mio~inovi}, profesorka,
Vladimir Gligorov, ekonomista
Sr|a Popovi}, advokat
Svetlana Luki}:
Danas je 14. decembar, u toku je sastanak {efova vlada zemalja
Evropske unije. Najva`nija ta~ka smo naravno mi, odnosno Kosovo.
Evropljani danas prave neki svoj akcioni plan. Ko{tunica im je poru~io
da Srbija ne}e dozvoliti da njihova misija do|e na Kosovo, sve dok se o
tome ne postigne dogovor u Savetu bezbednosti, a to }e se dogoditi
nikada, jer je Vladimir Vladimirovi~ protiv. Kako Ko{tunica misli da
spre~i dolazak evropske misije na Kosovo zna samo taj monumentalni
i daleki ~ovek. U toku je otpor jo{ jednoj okupaciji Kosova. Osveta ne
pita za cenu. Ako je potrebno, na{ tragi~ni junak Ko{tunica Vojislav }e
postupiti kao ~arobnica Medeja, koja je `rtvovala i sopstvenu decu
samo da bi se osvetila nevernom ljubavniku.
Vesna Pešic:
Sticajem neprijatnih okolnosti ti izbori su postali dosta va`ni. O njima se
ve} dugo pri~a i u koaliciji je bilo nesporazuma kada }e se ti izbori odr`ati.
Prvo je bilo re~i da }e ih Duli} raspisati po~etkom novembra, {to bi zna~ilo
da se izbori odr`e 10. decembra. S tim se nije saglasila Demokratska stran-
ka Srbije, pa su se na kraju dogovorili da se po{tuje ustavni zakon, to jest
da se donesu svi predsedni~ki zakoni, zakon o ustavnom sudu, o predsed-
niku, vojni i bezbednosni. Rok za dono{enje tih zakona je 31. decembar, a
11. decembar se ustalio kao datum raspisivanja izbora. Ako se se}ate,
parlament jeste radio punom parom i ja sam o~ekivala da izbori budu
raspisani u ponedeljak ili utorak. Duli} ih je kona~no raspisao u sredu.
Pokazalo se da u Demokratskoj stranci Srbije nisu zadovoljni, jer je time
navodno prekr{en nekakav koalicioni sporazum, koji se odnosio na
povezanost izbora i re{enja statusa Kosova.
Ne vidim u ~emu je problem. Nezavisnost Kosova nije progla{ena 10.
decembra, a ~ula sam i Olija Rena kako ka`e da se to ne}e dogoditi do
ranog prole}a. I predstavnici evropskih zemalja koje su re{ile da priznaju
Kosovo ne kriju svoj stav da pre toga treba da se odr`e izbori u Srbiji. Oni
ne `ele da me{aju te dve teme i time ometaju demokratski proces izbora
predsednika. E, Ko{tunica je o~igledno video da su izbori dvosekli ma~, jer
}e posle njih biti progla{ena nezavisnost Kosova. S druge strane, ako tih Vesna
izbora ne bude bilo, nezavisnost Kosova }e biti progla{ena jo{ ranije. U Pe{i}
Svetlana Luki}:
Da li je i Garda cara Lazara, koja je delila vojne pozive po skup{tini,
tako razumela stvari - Vlada se zala`e za su{tinsku autonomiju, pa
se mi, evo, spremamo za boj?
Vesna Pe{i}:
Pa jeste. I sada vidimo da to kompromisno re{enje o su{tinskoj
autonomiji neki ljudi, kao Simi} i Lazareva garda, mogu i tako da
razumeju. Albanci ne prihvataju takvo re{enje, a tamo su i strane
trupe, pa kako druga~ije da pro|e{? Naravno, to je pretnja praznom
pu{kom, kao kada igra{ poker, u ruci ima{ pet dasaka, a ho}e{ da
igra{ veliku igru. O~igledno je da Simi}, a jo{ vi{e Lazareva garda,
igraju s daskama. Ta igra ne mo`e da se odigra. Sve te pretnje nam
samo {tete i mi pogor{avamo svoj polo`aj, jer svi znaju da mi u ruka-
ma dr`imo pet dasaka.
Svetlana Luki}:
Bila je ovo gospo|a Vesna Pe{i}, a u ponedeljak je na Trgu Republike
Koalicija za sekularnu dr`avu uz ve} ~uvenu pesmu [karta - Nazad
obele`ila Dan ljudskih prava. Na Trgu Republike je bio i hor mladih
fa{ista koji su pevali svoje ~uvene pesme. Tu je naravno bila i policija
koja je na kraju ~lanove Koalicije za sekularnu dr`avu otpratila do
14.12.07. Centra za kulturnu dekontaminaciju, gde je odr`an skup na kojem su
govorili i Marija Perkovi}, Biljana Kova~evi}-Vu~o, Teofil Pan~i},
Borka Pavi}evi} i gospo|a Mirjana Mio~inovi}. Ali najpre da ~ujete
kako je zvu~alo to na Trgu Republike.
86 Nazad u mrak
Daju nam znak
Nazad u kvar
Za davnu stvar
Nazad u mulj
Potok i ulj
Nazad u boj
Za narod svoj
Nazad u jad
Selo i grad
I star i mlad
Unazad sad
Nazad
Marija Perkovi}:
Dolazimo ovde s Trga, jezik kojim su nam se obra}ali je bio prili~no
miran i u njemu zapravo nije bilo nijedne psovke. Bilo je samo poziva
na ubistvo. E, taj jezik je kao super, okej, a Pe{~anik je lo{ zato {to se
tamo psuje. Ta odvratna malogra|an{tina me u`asno nervira i na nji-
hovo - Ubi}emo, zakla}emo - ja }u samo da ka`em - Jebem im mater.
Zahteva se imbecilno jezi~ko ~istunstvo, zbog kojega je kao bajagi
nepodoban Pe{~anik. Jako je va`no da govorimo jasno, s dobrim
akcentom, lepo vaspitano, u dru{tvu u kome se niko ne}e gurati, gde
}e svi samo formalno govoriti - molim, izvini, hvala lepo, a gde nema
ni~eg osim tog neguranja i naravno da se takvo dru{tvo raspada ~im
nastane gu`va. To je otprilike parafraza Kolakovskog, najmanje nam
je potrebno da budemo fini tek fino}e radi.
Biljana Kova~evi}-Vu~o:
Pre svega, Pe{~anik je emisija jedne u Srbiji manjinske grupe koja
druga~ije misli i sve napade na Pe{~anik su organizovali vladaju}a
elita, vladaju}e stranke, dr`ava i zvani~ni mediji s nacionalnim
frekvencijama. Zna~i, pre svega je s te ta~ke gledi{ta ta borba ne-
ravnopravna. Druga stvar je bila najvi{e vidljiva u Novom Sadu, na
mitingu fa{izma i antifa{izma. Demokratsko pravo fa{ista na
izra`avanje svog stava inaugurisao je Boris Tadi} svojom izjavom da
je Nomokanon legitimna politi~ka opcija. Zna~i, legitimna politi~ka
opcija je da svako izlo`i svoj stav o genocidu u Srebrenici, kao da se
ne radi o najte`em zlo~inu, nego o pravu na stav. U jednom trenutku
je postalo najbitnije za{to Pera Lukovi} psuje i svako ko je hteo da
ka`e ne{to u odbranu Pe{~anika i u odbranu tog stava morao je da se Teofil
ogradi i da ka`e - Nemojte pogre{no da me razumete, ali ja ne volim Pan~i}
Teofil Pan~i}:
Govorimo na Dan ljudskih prava. Jedno od neotu|ivih ljudskih prava
je pravo na slobodno kretanje, pa sam vas u tom smislu du`an izvesti-
ti da sam danas nekim svojim poslom bio u Kragujevcu, u srcu slobo-
darske [umadije, a u povratku sam autobusom pro{ao i kroz
ustani~ku Topolu. Na`alost, nisam imao broj mobilnog telefona
gospodina predsednika op{tine, da mu po{aljem malu razglednicu,
~isto da se zna. Koliko god mi ~esto padali u bedak, koji je opravdan,
postoji u ovoj zemlji mnogo vi{e ljudi koji shvataju {ta se de{ava,
nego {to nam se to ponekad ~ini. U povratku sam imao jednu ner-
voznu situaciju. Ulazim u autobus koji je ve} prepun i poku{avam da
na|em mesto, a jedna gospo|a koja tako|e stoji ka`e - Probajte preko
Aran|elovca. Ja joj ka`em - Dobro, majku mu, za{to je svima sme{an
taj Aran|elovac? Onda se ona uozbilji i ka`e - Ne, ja znam da je to vrlo
14.12.07. ozbiljno i ba{ zato se smejem. To mi je bilo divno, zaista. Postoji i ta
Srbija koja ima mnogo, mnogo lep{e lice.
Borka Pavi}evi}:
Predlo`ila bih da nam agresivni postanu oni drugi. Mislim da je kraj-
88 nje vreme. Sistem legaloidnosti Vojislava Ko{tunice je omogu}io taj
osnovni prekr{aj iza kojega sve postaje mogu}e. To je dosta dugo
trenirana stvar. Ljudi stalno prave pore|enja s Nema~kom, ali to je
trebalo raditi 1991. godine. Ako jo{ jedanput ~ujem da neko pomene
Vajmarsku republiku, ja }u izvesti pu~. Da prevedem - Je li Boris
Tadi} bio kod Dejana Anastasijevi}a? - Jeste, i izrazio je solidarnost s
novinarom Vremena kojem je eksplodirala bomba na prozoru. Da li
mi danas znamo ko je to uradio? Ne znamo. Razumete? Problem je u
tome {to smo stalno u toj magli solidarnosti bez izvr{nosti. Slu{ate
ljude koji govore da je Mi{kovi} ^edi, da je ovo, da je ono, ali nikako
se ne govori o tome {ta se de{ava u stvarnosti. Razgovor izme|u nas
se ne de{ava samo sada i ovde, nego on sadr`i i sve ono {to se de{ava
oko nas.
Ali mo`e da bude i ne{to drugo, {to bi za nas moglo biti bolje.
Prisetite se kako je Milo{evi} u po~etku bio krajnje ravnodu{an
prema svojim protivnicima. On je po~eo da biva neprijateljski nas-
trojen u ~asu kada je gubio konsenzus, kada je shvatio da vi{e nema
apsolutnu sigurnost, da je njegova politika, njegova vladavina,
ta~nije re~eno, dovedena u pitanje. Dakle, mo`da je gu{enje svega
ovoga poku{aj gu{enja {ireg pokreta i mo`da neka njihova slutnja
(ne zato {to }e situacija biti vrlo te{ka, jer se oni spremaju da je srede
potpunom izolacijom) da njihova politika nema konsenzus. Mo`da je
ovo signal njihove stvarno ozbiljne krize. Oni su u Aran|elovac
doveli ljude iz Topole, ali iz Aran|elovca vas po drugi put zovu da
do|ete. Oni drugi su tamo dovedeni autobusima uz sendvi~, njih
dvesta iz cele [umadije. Dakle, i to mo`e biti znak.
90 Vladimir Gligorov:
Oni su se navikli na to da je pred nama uvek neki odlu~uju}i dan,
odlu~na bitka za koju se posle ispostavi da to nije. Tako oni uvek
mogu da proglase uspeh; nije ba{ pobeda, jer bitke nije bilo, ali sve-
jedno. Kada se, recimo, ne usvoji Ahtisarijev plan, onda to nije poraz,
igra se nastavlja. U javnosti se tako stvara neka vrsta navija~kog
duha, mi navijamo za na{e koji tog i tog datuma treba da obrazlo`e
primer Hongkonga. To se progla{ava odlu~uju}om ta~kom i onda se
svi bave time {ta }e na to odgovoriti druga strana. U celom poslu s
Kosovom osta}emo bez odgovora i ve}ina ljudi je toga svesna.
Nova spoljna politika Rusije jo{ nije formulisana do kraja. Putin sada
uve}ava zna~aj Rusije kroz sukobe s Amerikom i poku{ava da podeli
Evropu. Sa stanovi{ta svetske politike, jedino mesto na kojem Rusija
mo`e da ima ulogu velike sile je Evropa. Sada se igra kvaziscenario
po kojem Rusija sukobljavaju}i se s Amerikom mo`e da postigne
odre|ene strate{ke prednosti u Evropi. Tu se Srbija vrlo dobro ukla-
pa, jer su tu prisutna oba elementa, i sukob s Amerikom i podela
Evrope. Raketni {tit tako|e nije popularan u Evropi, jer je Evropa
pacifisti~ko mesto. Sem srpske, sve evropske nacije su uglavnom
pacifikovane i to je najve}i uspeh Evropske unije. A onda Rusija ka`e
- Mi imamo nuklearno naoru`anje, mi imamo tehnologiju, mi opet
mo`emo da okrenemo rakete prema vama, mo`emo da vas pri-
tiskamo i energijom, mo`emo da vas korumpiramo novcem, vodite
ra~una o tome. Krajnja ideja je da Rusi i Amerikanci ponovo postanu
garanti stabilnosti u Evropi, {to je za Evropsku uniju apsolutno
neprihvatljivo.
Svetlana Luki}:
Govori advokat Sr|a Popovi}.
Sr|a Popovi}:
Prijavio sam se za ovaj razgovor po{to sam ~uo gospo|u Turajli}
pro{le nedelje. Ona ima primedbu da u Pe{~aniku nema ljudi koji
druga~ije misle. Ja ovoga puta mislim druga~ije od gospo|e Turajli} i
eto, da osve`imo tu stvar i unesemo malo polemike me|u
istomi{ljenike. Gospo|a Turajli} na po~etku tog intervjua ka`e da
mora malo da naljuti slu{aoce Pe{~anika. Ja se nisam naljutio, ali
ose}am potrebu da o nekim od njenih stavova malo polemi{em s
njom. Osnovna teza koju je iznela jeste da vi kao autorke i va{i gosti
prizivate doga|aje kakav je onaj koji se dogodio u Aran|elovcu, u
kojem vam je onemogu}ena tribina, i da prizivate one koji se s vama
ne sla`u da se s vama obra~unaju silom. Ja mislim da je to vrlo
neta~na i opasna tvrdnja. Prema profesorki Turajli}, to se ~ini time
{to se Pe{~anik slu`i govorom frustracije, time {to on promovi{e
svoje ideje podjednako netolerantno kao i druga strana i tre}e, slu`i
se prostaklukom, psovkom. Da po|em od ovog poslednjeg, o ~emu je
bilo najvi{e re~i, da apsolviramo nesre}nog Peru koji je postao
dr`avna tema broj dva, znamo {ta je broj jedan. Mislim da je gospo|a
Turajli} ovde upala u zamku prihvativ{i propagandnu floskulu koja
je u opticaju u javnosti, kako je tobo` Pera Lukovi} najve}i problem
koji ljudi imaju s Pe{~anikom. Naravno da nije, ali logi~ka gre{ka u
koju se tu upada je tako velika da mene ~udi da je gospo|a Turajli},
koja je pametna `ena i koja se bavi naukom, mogla da previdi o
kakvoj se tu gre{ci radi. To je ne{to {to se u logici zove pars per toto,
gde se jedan deo uzima kao da je celina. Potpuno se zaboravlja da je Sr|a
u~e{}e Pere Lukovi}a, ja sam izra~unao, u va{im emisijama 0,7 Popovi}
Svetlana Luki}:
Obi~no ka`u - A ko je taj ko }e da odlu~i da li je jedna ideja legitimna
ili nije?
Sr|a Popovi}:
Iza toga stoji pretpostavka da smo mi jo{ u stanju varvarstva, da se
ni{ta ne zna, da nikakve knjige nisu napisane, da je sumnjivo {ta je
dobro i zlo, da je sve relativno. To je stra{na poruka i to je kapitulaci-
ja pred onima koji su me|u nama najgori i najagresivniji. Oni mogu
da iznose ta svoja u`asna, naopaka, {tetna, ~esto i ka`njiva mi{lje-
nja, pod uslovom da ne psuju. Pravo da vam ka`em, u pojavama koje
sam naveo postoje ~ak i neke ozbiljne natruhe fa{izma. Na to se ka`e
- To je preterana izjava, pa ovaj poredak nije fa{isti~ki. Pa ja i ne
ka`em da je ovaj poredak fa{isti~ki, ali da mi prisustvujemo pos-
tupcima, izjavama, stanovi{tima koji zaslu`uju atribut fa{isti~kih -
to je sasvim sigurno. Te nasilni~ke, lumpenproleterske grupe
zaslu`uju atribut fa{isti~kog. I ako pogledate raznu literaturu o
fa{izmu, ~esto }ete na}i da je po~etni uticaj tih malih grupa i nji-
hovih vo|a bezna~ajan. Ali za{to nas upozoravaju na to? Zato {to je to
virus koji se stra{no brzo {iri i ako se ne zaustavi, kada jednom uzme
maha, onda mora da se pla}a ogromna cena da bi se to stanje le~ilo.
To je lekcija koja je ovde valjda ve} jednom nau~ena. Mi smo imali
prilike da to vidimo. Ako tu stvar ne suzbijete u korenu, te{ko }ete se
s njom posle izboriti.
Svetlana Luki}:
Jedan od njenih argumenata je da se na~in na koji ljudi u Pe{~aniku
poku{avaju da promovi{u odre|ene ideje pokazao neefikasnim i da bi
mo`da bilo dobro da probamo da na|emo neke teme koje bi ljudi mogli
lak{e da prihvate, a da za neki budu}i trenutak odgodimo stvari o
kojima ljudi ne `ele da slu{aju.
Sr|a Popovi}:
Ja to razumem i mo`da je s gledi{ta politi~ke taktike to umesno
mi{ljenje, me|utim ja mislim da je to visoko ispolitizovan stav. Kada
iznosim svoje mi{ljenje, ja ga ne iznosim zato {to `elim da postignem
neki ishod ili neki cilj. Ja sam ljudsko bi}e koje ima sivu mo`danu
masu, {to zna~i da ne{to mislim i imam ljudsku psiholo{ku potrebu
da to mi{ljenje izrazim - pa {ta bude. I ne bih mogao da pristanem da
u ime neke politi~ke taktike sebe cenzuri{em i mislim da ljudi ne
smeju da budu na taj na~in ispolitizovani. Ako govorite sa stanovi{ta
svoje struke, ako govorite o ne~em {to znate, pa ne mo`ete vi sebe
skratiti za glavu da ne biste bili pogre{no shva}eni. Neko }e me
shvatiti dobro, neko }e me shvatiti lo{e, kakvi }e biti ishodi - ne
znam, ali moram da `ivim tako kako moram da `ivim. Nije dobra
motivacija, naro~ito ~oveka koji razmi{lja u okvirima svoje struke,
da razmi{lja kakav }e ishod time da izazove. Taj zahtev da se misli
tu|om glavom mi je neshvatljiv. Se}am se kako su u onim
disidentskim vremenima stalno dolazili neki du{ebri`nici da nam Sr|a
govore - Nemojte to da pri~ate, to }e samo da izazove ove ~vrstoru- Popovi}
ka{e. [to ka`e Selimovi} - Boj se ovna, boj se govna, pa ne mogu tako
da razmi{ljam. Mislim da je taj stav gospo|e Turajli} poziv na
neprirodnu i {tetnu politizaciju.
Svetlana Luki}:
Kada ~ovek poku{ava da razmi{lja, on poku{ava da koristi
racionalne argumente, ali u ovoj jedna~ini je sve nepoznato. Mi ne
znamo dokle je predsednik vlade Ko{tunica spreman da ide putem
kojim je naumio da ide.
Sr|a Popovi}:
Ja ga ne bih potcenjivao. Mislim da on mo`e vrlo daleko da ode, do
dovo|enja u pitanje svoje politi~ke sudbine. I neki strani analiti~ari
misle da ovaj kurs kratkoro~no pogoduje militantnim, antizapad-
nim, antievropskim, proruskim, nacionalisti~kim, ksenofobi~nim
snagama, ali da }e ve} na srednji rok to biti njihov veliki, kona~ni
poraz. Meni se takva ocena ~ini mogu}om. Kada jedna glupa politika
kona~no pobedi, to je ~esto njen kraj, jer se onda otkrije da je u`asno
glupa. Dok ne pobedi, vi ni ne znate, nemate predstavu do ~ega }e ona
dovesti. Milo{evi}a je dovela do bombardovanja i on je profitirao od
tog bombardovanja, sve dok ljudi nisu kazali - Pa dobro, za{to si nas
uop{te doveo u tu situaciju? Goni se. Tu postoji neka dijalektika, a i
vremenska projekcija mi se ~ini umesnom.
Svetlana Luki}:
A predsednik Demokratske stranke Tadi}, da li mislite da se
pribli`ava trenutak kada }e se desiti d`a ili bu izme|u njih dvojice?
Sr|a Popovi}:
Postoji kontinuitet na srpskoj politi~koj sceni i mo`da }u ga najbolje
izraziti ako malo prokritikujem poziciju koju je zauzeo LDP - mi smo
protiv svih, mi sami protiv svih. To u stvari nije njihova politika, ona
je samo naopako, pogre{no i kontraproduktivno formulisana. Pri~am
ve} kao navijen da mislim da u ovoj zemlji postoje dve opcije, jedna je
LDP, druga su radikali. Glavni protivnik LDP-a su radikali, Ko{tuni-
ca je to u onoj meri u kojoj se njegova politika podudara s politikom
radikala, a Boris Tadi} u onoj meri u kojoj sledi Ko{tunicu. Ali to je
kontinuum. Nisu vam svi protivnici jednaki, a neki su vam protivni-
ci samo pod odre|enim uslovima. Recimo, Boris Tadi} je to jedino
ako se priklanja Ko{tunici, koji se priklanja radikalima. Kada Boris Sr|a
Tadi} pri~a o pristupanju evropskim integracijama, to nije nikakav Popovi}
Svetlana Vukovic:
Mnogo se brinem zbog ovih izbora. Da li je mogu}e da mi `ivimo u
zemlji u kojoj, bez obzira na to {to ih je gospodin Duli} zakazao, njih
ne mora biti?
Sr|a Popovi}:
@ivimo u te{kim vremenima. Sve visi, ali mislim da mi u svom o~aja-
nju precenjujemo snagu radikala i DSS-a. Gledam televiziju i ~itam
novine na takav na~in da me ne zanimaju pojedinosti, poku{avam da
uhvatim neko op{te raspolo`enje i op{ti ton. I poslednjih dana
prime}ujem da je postalo potpuno legitimno ne{to {to je do ju~e bilo
zabranjeno, a to je da se pita - A {ta }e biti ako izgubimo Kosovo? To
pitanje se ~uje u svim medijima. Ljudi od kojih to nikada ne bih
o~ekivao pitaju - Kakve }emo mi to mere da preduzmemo i da li smo
mi u stanju da se tako pona{amo i da li }e to da bude pucanj u nas
same i da li neko o tome razmi{lja? Sve vi{e toga ~ujem i siguran sam
da one koji stalno govore - Sada moramo biti jedinstveni, moramo se
braniti svim sredstvima - ve}ina ljudi vi{e nije spremna da prati.
Mislim da i oni koji to zastupaju ose}aju da s tako isklju~ivim
stavom mo`emo gadno da nastradamo.
Svetlana Luki}:
Aktivirao se nagon za samoodr`anjem.
14.12.07. Sr|a Popovi}:
Tako je, i mislim da je najta~nije re}i - ovo su te{ka vremena. Ona su
te{ka i za njih, ljude koje smatram svojim politi~kim protivnicima,
za radikale i DSS. Mislim da oni ve} po~inju da pokazuju znake
gubljenja razuma. Kao taj koji ka`e - Zoran \in|i} je trebalo da bude
104 ubijen, jer je bio izdajnik ili Toma Nikoli} koji ka`e - Evropska zasta-
va }e se vijoriti na na{em ministarstvu odbrane ili Kojen koji ka`e -
Nisu nam ni potrebne evropske integracije. To su ve} znaci gubljenja
razuma. Ovaj narod je toliko ~esto i dugo izlu|ivan da mislim da je
stekao i neki imunitet. Crnogorci imaju izraz - zakojevitezanje. To je
onaj koji predvodi sa zastavom, pa ga pozivaju - Hajde, ko je vitez. To
Crnogorci zovu zakojevitezanje. Mislim da to ovde te{ko nekom
mo`e da se proda, videli su ljudi koliko to ko{ta.
Svetlana Luki}:
Neke ljude sam prvi put ~ula da ka`u - Ako ode Kosovo, bilo bi mi jako
te{ko. A meni se ~ini da oni ose}aju da }e to biti poni`enje samo zato
{to odbijaju da priznaju da su poni`avani hiljadu devetsto devedeset
prve, druge, tre}e, ~etvrte, pete godine. Sada im se sve skupilo.
Sr|a Popovi}:
Mi smo davno poni`eni. Mi smo poni`eni kada smo zavodili policij-
sku dr`avu na Kosovu, kada smo te ljude ubijali, tukli, izbacivali,
hapsili, sudili - tada smo poni`eni. Sada sve to samo postaje jasno po
posledicama, a trebalo je da bude jasno ve} onda. Nismo mi poni`eni
zato {to se sada sudi onima koji su vr{ili ratne zlo~ine u na{e ime, mi
smo poni`eni time {to su oni vr{ili te zlo~ine. Ta katastrofa se ve}
dogodila, ta katastrofa koju ljudi sada percipiraju - ve} se dogodila.
Najbolje {to sada mo`e{ da u~ini{ jeste da to shvati{, ostavi{ iza sebe
i krene{ u nekom drugom pravcu, a ne da tvrdi{ ili da toga nije bilo ili
da mi nismo za to krivi ili da je to op{ta zavera. To je neekonomi~no
za nas. Nikoga mi vi{e ne mo`emo ni o ~emu prevariti, sve se zna.
Samo u svojoj parohijalnosti mo`emo jednoga trenutka poverovati
da ne{to mo`emo da sakrijemo, da mo`emo da sakrijemo da sakriva-
mo Mladi}a. Pa ne mo`emo, svi to znaju, vide, priznali smo sami sto
puta - Sakrivali smo ga, a sada ga ne sakrivamo. Aman ljudi, pa jeste,
sakrivamo ga. To je stvarno o~ajni~ka pozicija, kao kada ~oveku
odseku ruku, a on misli da je jo{ ima. Pa nema{ je, nau~i da `ivi{ s jed-
nom rukom. Bolje bi bilo da ima{ obe, ali sada `ivi s tom jednom.
Na{a patnja je patnja ljudi koji su prinu|eni da gledaju film koji se
zove Poslednjih sedamnaest godina. To je sada samo film, to je ve}
bilo. Sada si prinu|en da ga gleda{ i to je te{ko. Nemce su na silu
morali da vode da gledaju, mi to gledamo sada i te{ko je. Ali to je bilo
i dobro je {to je to pro{lost. Mi samo treba da se osvestimo da je to
pro{lost, jer sve dok to ne mo`emo sebi da priznamo, mi smo u per- Sr|a
manentnoj traumi. Ljudima koji su do`iveli traumu ka`u - Pi{i o Popovi}
tome, pri~aj o tome, sto puta pri~aj o tome da to ode u onaj deo mozga
u kojem su pohranjene dugotrajne memorije iz pro{losti. A dok ti to
negira{, to ne mo`e da stigne tamo i ti stalno `ivi{ u toj lo{oj
sada{njosti, ti jo{ `ivi{ sa Srebrenicom, s Merkalama, s bombar-
dovanjem, zato {to ne mo`e{ da shvati{ i ne mo`e{ sebe da dovede{
do toga da prizna{ - Jeste, to je bilo. I sada, lo{ deo tog iskaza je ono -
Jeste, a dobar deo je - to je bilo, to nije sada, to je bilo.
Svetlana Luki}:
Stavili smo na You Tube snimke iz Aran|elovca i tu su neki ~etnici u
maskirnim uniformama i jedan ludak prolazi i ka`e - ^eta, nadesno. I
vi vidite karikaturalnu verziju toga {to je stvarno bilo. Njihova
maskirna uniforma je pohabana, oni su je stvarno nosili u ratu, ali
sada je to farsa.
Sr|a Popovi}:
Izgleda kao farsa, jer on nije razumeo da je to pro{lo, a vi ga gledate
i mislite - [ta je tebi? Idi, le~i se.
Svetlana Luki}:
Hvala vam {to ste nas slu{ali, bio je ovo Pe{~anik, pozdravljaju vas
Svetlana Vukovi} i Svetlana Luki}, do vi|enja.
21. 12. 2007.
GOVORE}E MESTO
Pogre{no re{enje je uvek pogre{no re{enje ... Ako on
poku{a da zatvori Srbiju, Srbija }e eksplodirati ... Ili ble-
firaju, ili su totalni ludaci ... Svaki zaborav se pla}a novim
ratom ... Zavr{i}emo padom u gubitni~ku depresiju ...
Gosti:
Nikola Samard`i}, istori~ar,
Bojan Baji}, publicista,
Svetlana Slap{ak, profesorka,
Mirjana Mio~inovi}, profesorka
Svetlana Vukovi}:
Kada ~ujete moj glas, znate da je Ceca Luki} bolesna. Na moju nesre}u,
dovoljno je bolesna da ne mo`e da vodi emisiju, ali nedovoljno da
ostane kod ku}e. Evo je sa druge strane stakla, nadgleda kako }emo se
sna}i bez nje.
Prvo lo{a vest, Pe{~anik ulazi u zimsku pauzu do 25. januara. Ako sve
bude teklo po planu, slede}i put se ~ujemo izme|u dva kruga predsed-
ni~kih izbora. Naravno, uvek postoji {ansa i da pobedimo u prvom
krugu, a onda }emo 25. januara samo da pijemo i pevamo.
Nikola Samard`i}:
Ko{tunica je tamo bio kao svedok iz hiljaditog reda, koji je prisustvovao
Kenedijevom ubistvu. Srbija se uop{te ne pita o budu}nosti Kosova. On
samo daje svoje mi{ljenje, koje ne}e bitno uticati na ishod re{enja tog
problema. Zvani~na politika Srbije prema Kosovu podrazumeva
zami{ljenu eksploziju hidrogenske bombe, koja }e tamo uni{titi sve `ivo,
a ostaviti tu teritoriju takvu kakva jeste, s onim {to je na toj teritoriji
izraslo pre osamsto godina. Budu}i da Ko{tunica, Tadi} i Nikoli} nisu
pokazali na koji na~in }e integrisati albansko i srpsko kosovsko dru{tvo u
21.12.07. jedinstvenu politi~ku zajednicu, kakvog smisla ima insistiranje na suve-
renitetu koji je izgubljen, koji se ne mo`e vratiti i ~ija }e cena progutati
budu}nost nekoliko narednih politi~kih generacija, svih osim njihove sop-
stvene?
Se}am se, 1990. godine Ivan \uri} je bio predsedni~ki kandidat, pa sam
mu rekao - Slu{aj, ti nema{ {anse, ja }u da glasam za Vuka, glupo je da se
rasipaju glasovi. Ja tu gre{ku vi{e ne}u da ponovim. Po~etkom 1990.
godine smo imali bolju alternativu nego danas, a tako smo stra{no
zavr{ili. Vuk je tada pokazao da je spreman da svojim `ivotom i svojom
slobodom zastupa svoje ideje. Boris Tadi} do ovoga trenutka nije uspeo ni
da preda potpise za svoju kandidaturu. Postavlja se pitanje da li je to
demokratija kada nam je ostavljeno dve nedelje za predsedni~ku kam-
panju. Da li za petnaest dana predsedni~ki kandidati, u celoj ovoj zbrci
koja je nastala nesposobno{}u elite da defini{e na{u politi~ku budu}nost,
uop{te mogu gra|anima da predo~e potrebu da tragaju za alternativom?
Pogre{no re{enje je uvek pogre{no re{enje. Na svakoj slavi vam sedi trust
mozgova, ne mogu da pretr~e ni sto metara, a znaju da po tri sata
raspredaju: Tadi}-Nikoli}, Nikoli}-Tadi}, Tadi}-Nikoli}, Nikoli}-Tadi}.
Stvarno se pitate {ta su ta dvojica u~inila za na{u politiku, za na{u kultu-
ru, za na{e dru{tvo, za na{u edukaciju. Nisu za nas u~inili ni{ta. Nikoli} je
ve} figura comica ili figura tragica, sa svoja dva lica iz neke anti~ke drame.
Ali `rtve te tragedije nisu on i rukovodstvo njegove partije, nego je `rtva te
tragedije Srbija. Boris Tadi} je uspe{an zato {to je neuspe{an. On je
neprekidno potcenjivao samoga sebe. Sve svoje sposobnosti je ulo`io
samo u destrukciju osnovnih vrednosti Demokratske stranke, onoga zbog
~ega je ona postala lider demokratskih promena. Neka ide i neka s
Nikoli}em vodi diskusiju o Moskvi i o isto~noj pravoslavnoj d`amahiriji.
Meni je sve tesno, meni je i ta Jugoslavija bila tesna, a onda smo ostali i bez
nje. Upu}eni ste samo na nekolicinu svojih prijatelja, uski krug ljudi u
kojem se kre}ete i to je sva~ija sudbina ovde. Potreban nam je prostor.
Hajde da razgovaramo o teritoriji - teritorijalno pitanje je osnovni problem
zvani~ne politike Beograda, ali ona nije u stanju da ga re{i. Vi ne mo`ete
da otputujete u Pri{tinu. Osim toga, tek deset odsto ljudi ovde ima paso{.
Kada se pokrenulo pitanje o reformi paso{a, opet su se podigli udba{ki
analiti~ari, pa sve{tenici, pa sad }e oni nama da bele`e neke kodove i glu-
posti. Ej, dajte da putujemo, pi{ite u paso{u {ta god ho}ete o meni.
Teritorija nema smisla ako se po njoj ne kre}ete. [ta vam vredi Kosovo,
ako ne mo`ete tamo da odete?
Pre petnaest godina nisam mislio kao {to mislim danas i ja se toga stidim.
Ja se ne kandidujem za javne funkcije, jer smatram da nije pro{lo dovoljno
vremena. To treba da bude pravo i obaveza generacije koja dolazi posle
mene. Poku{avam da pomognem ljudima, da im ka`em da nije stra{no
presko~iti neku fazu svog mi{ljenja i promeniti se. Ljudsko znanje se
razvija, Karl Poper je u Bedi istoricizma ukazivao da mi na osnovu pozna-
vanja pro{losti ne mo`emo saznati budu}nost, jer ne mo`emo predvideti
na koji na~in }e se razvijati na{e budu}e znanje. To je jedna od osnova li-
beralnog mi{ljenja - mi ne znamo {ta }emo misliti sutra, ali je potrebno da
se suo~imo sa svojim biv{im na~inom mi{ljenja zbog kojeg smo po~inili
odre|ene gre{ke. I ako ih ponovimo, one se ne}e ponoviti u istom obliku i
ispa{}e sme{ne, kao i politika koju Srbija nakon 1999. godine vodi prema
Kosovu. To je poku{aj da se vratite u predistoriju doga|aja koji su doveli
do toga da ta pokrajina dobije stranu ili me{ovitu administraciju, koja s
Beogradom nema nikakve veze. Ako imamo potrebu da tu teritoriju
ose}amo kao svoju, postoji jedan jedini put, a to je da usvojimo one vred-
nosti koje su Nemcima omogu}ile da odu u Pariz i da ga ose}aju kao sop-
stveni grad. Niko ni{ta bolje od toga nije smislio. Nemci su ubili mnogo
vi{e Francuza nego Srbi Albanaca i Albanci Srba, ali to pitanje je re{eno.
Oni sada imaju slobodu da se kre}u, da se {koluju, da se le~e, da u`ivaju,
da jedu, da piju. To je i nama i Albancima isto tako potrebno, kao
Francuzima i Nemcima. To je novi kvalitet `ivota, on mo`e da vas frustri-
ra, da vam nanese bol. Svako pro`imanje kultura je bolno. Sve }e to da boli,
ali manje }e da boli od onoga {to zami{ljamo kao na{u najsumorniju per-
spektivu. Ja se nadam da se to ne}e dogoditi, jer ipak ve}ina odlu~uje.
Nekad se ljutimo na tu ve}inu, ali mislim da je potrebno da te ljude
razumemo i da im iznova, iz dana u dan dajemo {ansu da se promene. Bez
tog procesa nema nikakvog napretka.
Svetlana Vukovi}:
Ovih dana je Dodik otvoreno podr`ao predsedni~ku kandidaturu
Borisa Tadi}a. Privremeno je zamrznuo partnerstvo sa srbijanskim
narodnjacima, s kojima se provodio celog leta, {to na Gu~i, {to na
Cecinim koncertima. Posle demar{a pet najve}ih evropskih zemalja,
bosanski Srbi su zamrzli svoju pretnju da }e, ako se Kosovo
osamostali, tra`iti isti status i za Republiku Srpsku. Slu{ate Bojana Bojan
Baji}a. Dolazi iz legendarnog mesta na{e mladosti koje se zove Rudo Baji}
i u kojem je osnovana Prva proleterska brigada. Sada je to jedna od
najmanjih op{tina u isto~noj Republici Srpskoj od sedam hiljada
stanovnika. Bojan Baji} vodi nevladinu organizaciju Luna koja radi
na izgradnji mira i poverenja u Bosni i Hercegovini i pi{e za sarajev-
ski nedeljnik BH dani. Slu{ate Bojana Baji}a.
Bojan Baji}:
Dugo posle rata, od 1995. do 2006, jedanaest godina, postojala je
atmosfera udaljavanja od rata, me|utim ova zadnja kriza je pokaza-
la slabosti dru{tva. Ljudima se u~inilo da opet ima {anse da bude
rata, iako je mnogo njih shvatalo da je kriza vje{ta~ka, da ovi to ve}
stoti put rade. Ovoga puta se i meni u~inilo da postoji {ansa da bude
rata. I ja sad radim na predlogu tu`iocu da preda krivi~nu prijavu za
zlo~ina~ko udru`ivanje protiv mira i za ugro`avanje op{te bezbjed-
nosti. Srpska politi~ka elita je zajedno s nekim radikalnim elementi-
ma bo{nja~ke politi~ke elite stvorila atmosferu predratne krize. I
kada se ti isti ljudi pojave kao mirotvorci, narodu padne kamen sa
srca. Naravno da su oni taktizirali, igrali se tom klimom, ali kada se
stvori takva klima, dve potpuno nezavisne, minorne grupe mogu da
naprave dva incidenta i imate pravi rat.
Ali mene raduje da vi kroz ovo stvarate front, definisanu grupu ljudi
koja to slu{a, podr`ava i definisanu grupu ljudi koji pri~aju te pri~e
koje predstavljaju drugu vrstu politike. To jeste druga Srbija i, da ne
pretjeram, za spas srpskog naroda u Bosni i Hercegovini bio bi potre-
ban ovakav Pe{~anik, koji }e iz dana u dan da su`ava prostor za
manipulacije.
Svetlana Vukovi}:
U Beogradu je ovih dana bila Svetlana Slap{ak, profesorka
antropologije iz Ljubljane. Ona `ivi u zemlji koja }e za desetak dana
preuzeti predsedavanje u Evropskoj uniji. Slovenija je no}as u{la u
{engensku zonu i ukinuti su grani~ni prelazi prema zemljama
Evropske unije. Slovencima koji `ive u blizini malograni~nih prelaza
s Hrvatskom podeljeni su klju~evi, tako da sami mogu da otvore Svetlana
grani~ne rampe. Svetlana Slap{ak je malo omek{ala u demokratiji, pa Slap{ak
se ~udi tome kako je posle prekidanja promocije na{e knjige u
Aran|elovcu Velimir Ili} jo{ ministar.
Svetlana Slap{ak:
Za mene je pre svega ~udno {to niko u parlamentu nije zahtevao inter-
pelaciju ministra Ili}a. Ipak je osnovni red da se ministar koji napravi
takvu glupost interpelira. To se smatra higijenskim u parlamen-
tarnom sistemu. A druga stvar je da se jako pla{im da ta policijska
za{tita brzo mo`e da se preispita u parlamentu, u smislu - Pa ne
mo`emo mi da dajemo tolike pare da se {titi {a~ica neprijatelja,
umesto da ta ista policija {titi gra|ane od kriminalaca. To je naj-
naivniji oblik toga argumenta i valjda ne treba da ilustrujem koje bi
bile njegove manje naivne varijante. I tre}a stvar koja me je jako
pogodila jeste bed` i naziv tribine koja je odr`ana - Ne pla{im se. To je
mantra koja se govori samome sebi u mraku kada se jako bojite. Ja
bih dala neki drugi, malo agresivniji, eksternniji naziv - Dole strah, ili
- Napolje strah, ili - Dosta straha, ili - Nemojte nas pla{iti - ne{to {to bi
pokazalo onog drugog, a ne ovoga nesre}nika koji je ina~e izolovan,
minimalizovan, minorizovan i koji jo{ ka`e - Ne pla{im se, a zubi mu
cvoko}u. To nije dobra politika.
Svetlana Slap{ak:
Ne, sem ako opet ne pritisne neko sa strane, po{to u ovom trenutku
zvani~na Srbija ima jaku podr{ku jedne druge savr{eno neodgovorne
vlade, a to je ruska, pa se mo`e desiti sva{ta. Ne znam.
Svetlana Vukovi}:
Gde vidite Ko{tuni~in kraj?
Svetlana Slap{ak:
Ja sam mislila da je on besmrtan. Ne, ozbiljno, mislim da }e istorio-
grafija imati lep posao s Ko{tunicom. Istori~ara koji nije do`iveo
Ko{tunicu ~eka prekrasan materijal sa svih strana. Ima veoma
mnogo ambivalentnih situacija, mnogo govora, mnogo re~i. To je
~isto u`ivanje, za razliku od Milo{evi}a koji }e biti te`ak zalogaj, jer
je za sobom ostavio relativno malo govora i tekstova. U mnogim
slu~ajevima kod njega je jako te{ko videti transfer mo}i, sem kada je
re~ o njegovoj porodici, ali to nije najva`nija tema. Tako da, {to se
toga ti~e, mislim da }e Ko{tunica biti prava krem{nita za istori~are.
Svetlana Vukovi}:
On je rekao da }e svoju kona~nu odluku dati posle 21. decembra. Prvo
ima govor u Ujedinjenim nacijama, a onda sednicu svog ~uvenog
glavnog odbora.
Svetlana Slap{ak:
Neka se trese Tadi} do dvadeset prvog. To su mogu}nosti koje
Ko{tunici pru`a mesto premijera, ~ovek samo koristi ono {to mo`e. U
vezi s tim predsedni~kim izborima nemam neko definisano ose}anje,
ali mislim da }e s minimalnom razlikom ipak uspeti da pobedi Tadi}
i da }e to biti neki kontinuitet koji omogu}ava razvoj iste situacije.
21.12.07. Moram priznati da se nisam bavila Tadi}em, koji me je na po~etku
predsedni~ke karijere impresionirao svojim uvodnim govorom. To je
bio lep govor, pun zna~enja, ne mnogo velikih obe}anja, ali s mnogo
potvrda da }e slediti neki program koji ima smisla. Posle toga se, na-
ravno, desilo mnogo stvari, ali mislim da je za njega krajnji trenutak
128 da preuzme realniji status. Ukoliko se pojavi onaj svetac o kojem sam
govorila, Tadi} bi bio idealan za izvo|enje programa koji je svetac
postavio: razumno i pametno re{avanje kosovskog razdvajanja.
Pojava sveca je zavera, a zna se kako se one prave. Ovde nije re~ ni o
kakvom nasilnom ~inu, dakle, svima je savest ~ista. Takva stvar
mo`e da se izvede ukoliko se minimalno komunicira izme|u centara
koji proizvode koliko-toliko razumne izjave. Uverena sam da to mo`e
da pro|e. Mnogo mi se svi|a ta ideja, zato {to mislim da na taj na~in
mo`e da se probije ta potpuno neverovatna barijera od blata i u`asa
koja se podi`e kada se pomene Kosovo. Sem retkih ljudi u retkim
malim }elijama gde se mo`e govoriti - na govore}im mestima, kako
sam ih jednom nazvala, niko vi{e ne mo`e da govori o Kosovu necen-
zurisano. Kao {to rekosmo, izabere se `rtveni jarac, svetac-svetica,
koji tu stvar prvi put jasno ka`e i istoga trenutka nastupa ogromna
potpora koalicionih grupa, saveznika, onih koji u tome vide
budu}nost, takozvanih jo{ postoje}ih nezavisnih medija, svih }elija
slobodnoga govora koji zajedni~ki nastupe i podupru akciju. Ta stvar
ne mo`e da propadne. Ako imate jedan kanal na jednom mediju, stvar
se ra{iri po rakastim kanalima na sve strane, kao pau~ina, kru`no.
Ta stvar jednostavno mora da ima nekog odjeka, ukoliko je neko
spreman da zaista rizikuje neobi~no mnogo.
Svetlana Vukovi}:
A ko bi to mogao biti, osim Mi}unovi}a?
Svetlana Slap{ak:
To je bio samo primer ~oveka koji ima veliki ugled, pro{lost bez
mrlja, koji je i u mladosti govorio stvari koje su tada imale smisla,
neko ko se celoga svoga `ivota trudio da slu`i kolektivu i to u
demokratskoj tradiciji, s obzirom na ljudska prava. Preferiram svece,
jer sveticu bi odmah kamenovali. To zaista mora da bude neko pot-
puno neo~ekivan, da bi ta stvar imala efekta.
Svetlana Vukovi}:
Zna~i, u rano prole}e kosovska vlada jednostrano proglasi nezavis-
nost Kosova i onda {ta?
Svetlana Slap{ak:
Odmah mo`ete da zamislite paravojne jedinice koje su ve} spremne
oko Kosova. Zna se njihov broj, znaju se njihova imena, znaju se nji-
hovi centri. U tom smislu, pravna dr`ava bi morala da ih spre~i. Svetlana
Ukoliko se ne pojavi svetac, pravna dr`ava mora da iskoristi svoje Slap{ak
mehanizme da spre~i ispad onoga {to nije deo pravne dr`ave. To bi
bio neki korak koji bi se morao o~ekivati, to je prva stvar. Zna~i,
`andarmerija ili policija jednostavno zabrani, spre~i napad tih
jedinica na Kosovo. Sve drugo bi bilo nastavak prakse sramo}enja
Srbije, koju ovde tako lepo svi gutaju.
Svetlana Vukovi}:
Iz Pri{tine su poru~ili - Ako ih ne spre~ite vi, mi }emo ih spre~iti.
Svetlana Slap{ak:
Ja se zaista nadam da ovaj parlament nije Milo{evi}ev parlament i da
Tadi} ipak ima toliko razuma da napravi sve {to je mogu}e da se
spre~i bilo kakva intervencija spolja, odnosno unutar Kosova. To je
rat paranoika. Rat }e izazvati paranoici, vodi}e ga paranoici, a na-
ravno, samo oni koji }e ginuti ne}e biti paranoici, to je uvek problem
onih koji ginu. Bilo bi odli~no da se putem medija promeni psiho-
lo{ka situacija, to je jedini na~in da se mirnim putem iza|e iz toga i
da se ka`e - Zaboga, otka~ite ve} jednom, otpi{ite Kosovo, jer ste na
njemu izveli sve {to je bilo potrebno da se na Kosovu stvori ovakva
situacija kakva je sada. Pustite da ljudska prava i za{titu srpske
manjine na Kosovu disciplinuju druge dr`ave. Ta srpska manjina je
proizvod delovanja Srbije u zadnjih dvadeset i ne{to godina, ta ma-
njina nije samu sebe proizvela, ta manjina je ostatak onoga {to je
Srbija ~inila na Kosovu.
Svetlana Vukovi}:
Za{to je srpskoj javnosti tako te{ko da to shvati?
Svetlana Slap{ak:
Zato {to je la` uobi~ajeni na~in komunikacije ve} dvadeset godina,
zato {to se o Kosovu la`e od 1981. godine neprestano, zato {to se
istovremeno, uz laganje o Kosovu, dopu{ta neprijateljstvo izme|u
etni~kih celina na Kosovu. Drugo, poni`avanje Albanaca je trajalo
21.12.07. jako dugo, tre}e, aparthejd protiv Albanaca je trajao jako dugo, a
svaki Srbin se pravio blesav i nije ga prime}ivao, sem veoma retkih
svedoka, kao {to je Svetlana \or|evi}, koju je ova kultura uspe{no
isterala i u~inila anonimnom. Dakle, odgovoran je istovremeno
dr`avni aparat i kultura koja nije htela da govori o Kosovu, koja nije
130 htela da se usprotivi. Koliko je ljudi ovde uop{te pisalo pozitivno o
Kosovu, ko se ikada trudio da razume {ta se tamo de{ava? Ne, stvar je
analizirana jedino kao unutarnji problem Srbije, to nikada nismo bili
mi na Kosovu, ne, nikako mi na Kosovu. Ko je propagirao prestanak
u~enja albanskog jezika, koji bi danas bio izuzetno koristan za
mnogo ljudi? Ne, samo je biv{a Jugoslavija mu~ila narode time {to ih
je terala da u~e jezike onih drugih s kojima su zajedno `iveli. Sasvim
stra{no, zaista, fuj, kako se usudila ta stara Jugoslavija. Krajem
osamdesetih sam do`ivela da su mi se univerzitetski profesori i asis-
tenti hvalili time {to ne}e da u~e albanski, ne pada im na pamet, go-
vorili su - Odakle ikome ideja da mi u~imo albanski? ^ujte, jedino se
Ju`na Afrika mo`e porediti sa Srbijom, ali ako su oni uspeli da za
deset godina nau~e da su stvari bile pogre{ne, da je postojao neko
kojem su zaista uskra}ivana prava - nau~i}emo i mi. Ali to se u~i.
Dr`ava pla}a medije da ljude u~e kako se pona{a, dr`ava pla}a medi-
je da ljude nau~e nedavnoj istoriji. Intervjui `rtava, zatvorskih
`rtava, intervjui sa `rtvama nasilja, u kojima se govori o tome kako
je to izgledalo. Ljudima to ostane u se}anju, naro~ito ako takve stvari
pu{tate u udarnim terminima. Time se bavi, oprostite, dr`avna tele-
vizija.
Svetlana Vukovi}:
Ovde se stiglo dotle da u ud`benicima za osmi razred pi{e - Onda je
Srbija izgubila Drugi svetski rat, i misli se na Dra`inu vojsku. Mi smo
se prebacili na gubitni~ku stranu.
Svetlana Slap{ak:
Za{to da ne? Polovina takozvanih novih evropskih dr`ava isto tako
gaji negativnu viziju o svojim pokretima otpora, koji dodu{e nisu bili
tako izraziti kao na Balkanu. Sve se ra~una od 1945, kada su komu-
nisti po~inili zlo~ine, kao da pre toga zlo~ina nije bilo, kao da su ona
fina ukrajinska ili latvijska gospoda, koja su slala Jevreje u logore i
tamo ih sama efikasno ubijala, bila `rtve komunizma. To imate i u
Sloveniji, cela stvar se obr}e na glavu, uporno se tra`e grobovi,
pokopane `rtve, koje su sasvim sigurno ubijene od maja 1945, a
nikako ne pre toga. Imate kulturnjake koji bez prestanka ma{u
femurima na televiziji. Svakog dana gledate lobanje. Nedavno su u
mojoj ulici otkriveni - Ah kosturi, pobili su ih 1945. Tu je bila crkva,
verovatno su to grobovi iz osamnaestog veka, ali bez forenzi~ke ana-
lize i analize DNK odmah znamo da su to napravili zli partizani. Oni
koji su slu`ili okupatoru, Nemcima, Italijanima bili su razumni ljudi Svetlana
koji su {titili narod, za razliku od partizana koji su ga vodili u Slap{ak
Svetlana Vukovi}:
Mislite li da je to izle~ivo?
Svetlana Slap{ak:
Ne, nije izle~ivo, izgubljeno je vreme, `ao mi je, to je trebalo raditi
ranije. Peticiju u korist Albanaca 1981. potpisalo je sto i ne{to ljudi u
Beogradu. Tada se to jo{ moglo, jer je jo{ bilo ljudi kojima je bilo sve-
jedno ko je kojeg roda, rase ili etni~ke pripadnosti. Bilo je va`no da li
neko pati u zajedni~koj zemlji. To je bila logika takozvanih
21.12.07. disidentskih grupa. Posle toga je ostalo veoma malo pojedinaca, koji
su 1989. izdali zbornik Kosovski ~vor - dre{iti ili se}i, koji je uredio
Neboj{a Popov. Istu tu grupu imamo i danas, ona isto govori, ali ona
nema pristup takozvanoj velikoj javnosti. Ti ljudi nisu priznati kao
suigra~ i sve vreme su nepriznati. I nijedna vlada, ~ak ni Tadi}eva,
132 nije poku{ala da ispita potencijal tih ljudi koji su jo{ aktivni, koji se
ne boje.
Svetlana Vukovi}:
Ka`ite mi kako je u Sloveniji?
Svetlana Slap{ak:
Grozno, hvala na pitanju. Nedavno sam bila `rtva cenzure, jedan
~lanak mi je morao biti skra}en, jer je bilo opasno za ~asopis da se
kritikuje osoba koja ~ak nije pomenuta imenom nego samo titulom.
Vlada pravi neverovatne poteze, de{ava se revalorizacija Drugog
svetskog rata. Ova politi~ka opcija ne mo`e da dobije naredne izbore.
Koliko }emo onda biti usre}eni levom opcijom, veliko je pitanje. U
svakom slu~aju, u Sloveniji ne vlada situacija koju bi ~ovek ne`no
voleo i preporu~ivao kao model. Proslava Dana ljudskih prava se
bavila isklju~ivo `rtvama partizanskog re`ima. Jedina pomenuta
ljudska prava bila su prava `rtava komunista, ni re~i o savremenim
ljudskim pravima, ni{ta o Romima, ni{ta o izbrisanima, ni{ta o
poku{ajima su`avanja ljudskih prava radnika i sirotinje. ^ujte, na-
ravno da te stvari treba priznati, otvoriti potpuno sve dosjee,
istra`ivati i kona~no pokazati - Da, sasvim sigurno je bilo terora. Ali
to ne zna~i da je Drugi svetski rat bio pogre{an rat, da je fa{izam bio
pogre{na meta, da je trebalo da svi lepo poljubimo nema~ku ~izmu,
gledamo kako kokaju {est miliona po logorima i da to prihvatimo, jer
je to racionalna varijanta.
Svetlana Vukovi}:
^ak i ako se ka`e - ne?
Svetlana Vukovi}:
Mirjana Mio~inovi} retko govori u javnosti od 1991. godine, kada je u
znak protesta zbog rata dala otkaz na mesto profesora teatrologije
na Fakultetu dramskih umetnosti. Devedesetih godina je govorila na
sesijama Beogradskog kruga, '97. je objavljena zbirka njenih
anga`ovanih tekstova Nemo} o~iglednog. Poslednjih godina posveti-
la se zaostav{tini Danila Ki{a, svog `ivotnog saputnika. Posle sedam
godina neuspelih poku{aja, ove nedelje smo imale sre}e i Mirjana
Mio~inovi} je pristala da govori za Pe{~anik. Ne}u da se radujem
unapred, ali poslednji put je govorila za nas pred pad Milo{evi}a.
Mirjana Mio~inovi}:
Rekla sam vi{e puta ustru~avaju}i se da govorim u emisiji Pe{~anik,
iako ste me vi{e puta zvali, da mi se ~ini kako za razumevanje
dru{tva u kojem `ivimo nije vi{e dovoljna normalna ljudska pamet,
kojom i dalje mislim da raspola`em.
Naravno, ako oni samo ho}e da odrede `rtvenog jarca i tog privilego-
vanog neprijatelja, to bi zna~ilo da su uvereni u {iroku saglasnost i
samo im je potreban taj neprijatelj da bi njega okrivili za neuspeh. Ali
po meni, postoji i mogu}nost da oni ne samo da slute, ve} i znaju da
nemaju tu saglasnost i da su ljudi mnogo razboritiji, da zdrava pamet
uprkos svemu nije sasvim uni{tena i da }e njihova bahatost, neod-
govornost, nemoral jednog dana ipak biti ka`njeni. Ja se nadam da
taj dan nije daleko. Kada pravite analogije, to je apsolutno ista
situacija kao ona koju smo imali pred kraj Milo{evi}eve vladavine,
kada on, svestan da nema vi{e saglasnost, koja je pre bila op{ta,
poja~ava represiju i ~ini ono {to ~ini, sa svim politi~kim ubistvima.
Dakle, mislim da oni mogu biti ka`njeni zahvaljuju}i upravo tom jez-
gru razuma koje nije totalno uni{teno.
Tamo gde svako la`e o svemu {to je zna~ajno, onaj ko kazuje istinu
po~inje da dela, bilo da je toga svestan ili nije. Tako se i on upli}e u
politi~ku delatnost, jer u slu~aju da pre`ivi, {to nije sigurno, on
zapo~inje promenu sveta.
Svetlana Vukovi}:
21.12.07. Bio je ovo Pe{~anik, govorili su Nikola Samard`i}, Bojan Baji}, Svetlana
Slap{ak i Mirjana Mio~inovi}. Vidimo se za ~etiri nedelje. Pozdravljaju vas
obe Svetlane.
140
25. 01. 2008.
GIVE ME FIVE
Ako Nikoli} pro|e - Srbija ne}e ... Va`no je da gra|ani
znaju da je ovo s Gaspromom nezakonit posao ...
Predstava u javnosti da je DS slamka spasa za Srbiju je
pogre{na ... Neka sada preambula glasa za tebe, ja ne}u ...
Gosti:
Miljenko Dereta, Gra|anske inicijative,
Vesna Raki}-Vodineli}, profesorka prava,
Vesna Pe{i}, LDP,
Mi{a Brki}, novinar,
Petar Lukovi}, novinar
Svetlana Luki}:
Osvanuo je i taj istorijski dan, 25. januar, kada }e Pinki 1 i Pinki 2 vide-
ti Tita i potpisati sporazum o gasu i nafti, a ako vo|a pravoslavnog
evroazijskog sveta to od njih zatra`i, potpisa}e i sporazum o kolek-
tivnom davanju srpske krvi Vladimiru Vladimirovi~u Gaspromu.
Gasprom nije preduze}e, to je politi~ka `ivotinja koja jede sve koji ne
umeju da re{e rusku zagonetku. Iz direktorske stolice Gasproma na
presto {efa ruske dr`ave dolazi Medvedev, Putinov pulen. Putin i nje-
govi prethodnici su se regrutovali iz KGB-a, ali sada je novo vreme i
mrestili{te ruskih careva je Gasprom.
Miljenko Dereta:
Ja to ~itam na dva na~ina. Prvi otkriva mafija{ku pozadinu te udruge, jer
je to ponuda koja se ne mo`e prihvatiti. Iza nje stoji iskaz - Demokratska
stranka nas gura kod radikala protiv na{e volje. Danas je stigla potvrda
takvog vi|enja stvari, jer je Ili}eva stranka ovlastila Ili}a da pregovara s
kandidatima i da sam odlu~i koga }e njegova stranka podr`ati. Dakle,
sprovodi se unapred pripremljeni plan, stvar se tera do granica
izdr`ljivosti Borisa Tadi}a u prihvatanju besmislica i onoga {to oni nazi-
vaju kompromisom, a u stvari su ustupci nedoli~ni za jednog politi~ara.
Njegova o{tra reakcija me je iznenadila. Ona pokazuje koliko je ozbiljna ta
borba za Srbiju i put kojim ona treba da krene.
Svetlana Luki}:
Kakve mislite da bi bile posledice toga da Nikoli} postane predsednik
ove dr`ave?
Miljenko Dereta:
Mislim da bi bile katastrofalne. Vi{e ne bi bilo "da, ali" odnosa prema
Evropi, nego bi evropsko pitanje bilo potpuno skrajnuto, ne zato {to
Nikoli} ne `eli da bude deo Evrope, nego zato {to Evropa ne bi `elela
da nas primi s Nikoli}em. Pitanje vi{e ne bi bilo - Srbija s Kosovom ili
25.01.08. bez Kosova, nego - Srbija s Nikoli}em ili bez Nikoli}a. Srbija s
Nikoli}em nema nikakvu {ansu da u|e u Evropsku uniju. Tomislav
Nikoli} nema ni ljude potrebne za vo|enje dr`ave i nema samostal-
nost potrebnu za taj posao, jer njime upravlja neko van zemlje, iz
Haga, govorim o [e{elju, naravno. Nikoli} je ve} najavio prekid sarad-
150 nje s Hagom. Evropa bi onda imala sve razloge da ka`e - Gospodin
Nikoli} o~igledno ne `eli u Evropu, pa za{to bismo onda mi `eleli vas?
Svetlana Luki}:
Na dan emitovanja ove emisije predsednik i premijer }e biti u Rusiji, na
potpisivanju nacrta sporazuma s Rusijom, odnosno s Gaspromom.
Miljenko Dereta:
Taj posao se o~igledno odvijao izvan uobi~ajenih procedura. Nema
tendera, nego se stvar dogovara na dr`avnom nivou. Takav postupak
ima svoje politi~ke posledice i stvara sumnju da iza tih politi~kih
dogovora postoje i neki drugi netransparentni interesi, na primer
koliko }e se ko tu ugraditi. I zato je jako va`no da stru~na javnost
ozbiljno analizira taj dogovor i da pri tom konsultuje Bugare, koji su
25.01.08. uspeli da udvostru~e svoju sumu. Jedna analiti~arka je rekla - Bugari
su iskoristili slabost Rusije. Mi uop{te ne pretpostavljamo da Rusija
mo`e imati bilo kakvu slabost. Ja bih odmah tr~ao kod te `ene da je
pitam - Ej, koje su to slabosti, daj da vidimo kako da Srbija dobije ve}i
profit nego {to }e ga verovatno dobiti.
152
Prvo sam se zabrinuo, a onda mi je bilo sme{no kada sam zami{ljao
reakcije na{ih proisto~njaka na izjavu {efa general{taba ruske armi-
je koji je rekao da }e Rusija i nuklearnim sredstvima {tititi interese
svojih saveznika. Oni mo`da misle da }e Rusi, u slu~aju progla{enja
nezavisnosti Kosova, upotrebiti neku selektivnu bombu koja }e
po{tedeti Srbe, a ove druge ne}e.
Svetlana Luki}:
To je ruska bomba kojoj smo se radovali pre nekoliko meseci, za koju
su na{i mediji rekli da pobije `ivu silu, ali bez zaga|enja ~ovekove
okoline. U nastavku Pe{~anika }ete ~uti delove teksta koji nam je
poslala profesorka prava, Vesna Raki}-Vodineli}. Tekst nosi naslov -
Tomislav Nikoli} otvara ~etvrtu sudsku instancu, i reakcija je na
sumanutu Nikoli}evu izjavu da }e, kada postane predsednik, proveri-
ti da li je Legija stvarno kriv za atentat na \in|i}a ili nije. Integralni
tekst profesorke Vodineli} mo`ete pro~itati na na{em sajtu pes-
canik.net.
Vesna Raki}-Vodineli}:
Nikoli}evo poimanje nezavisnosti sudstva nije iznena|uju}e. Nadam
se da je, me|utim, otre`njuju}e za one koji su glasali za njega i na to
opet pomi{ljaju, kao i za one koji nameravaju da 3. februara apstini-
raju. Ono je rezultat Nikoli}evog i radikalskog shvatanja pravnog
poretka kao ~iste represije. Omnipotentni dr`avni slu`benici - sve,
gra|ani - ni{ta, sila - sve, pravo - ni{ta, zloupotreba prava - da,
po{tena primena prava - nikako. Jo{ dok je kratko bio predsednik
skup{tine, Nikoli} se isklju~ivo zanimao idejom uvo|enja vanrednog
stanja, bez ikakvog jasnog razloga ili obrazlo`enja. Sada bi da u
~etvrtoj instanci menja pravosna`ne presude.
Svetlana Luki}:
Slu{ate gospo|u Vesnu Pe{i}.
Vesna Pe{i}:
I na ovim izborima sam do`ivela nepomerljivost Srbije. Kada god su
izbori, uvek se s razli~itih strana pojave o~ekivanja da }e biti izne-
na|enja. Me|utim, to iznena|enje je uvek negativno. Kada je LDP u
pitanju, mi smo sasvim zadovoljni na{im rezultatom. Postojala je
stra{no negativna kampanja koja je trajala mesecima, potpuna
satanizacija. Onda smo imali tu situaciju s Kosovom, podizanje
visoke temperature u dr`avi, i mi smo jedini 29. decembra u
skup{tini glasali protiv dono{enja rezolucije o Kosovu. Nisam mogla
da pretpostavim da }e Boris Tadi} sko~iti tako visoko i prihvatiti
takvu rezoluciju. Zna~i, u napetim okolnostima mi smo potvrdili da
postoji, za sada, 230.000 ljudi koji se odatle vi{e ne}e pomeriti. Na
Pe{~aniku, i na nama, koji `elimo da pomerimo tu Srbiju prema
ne~em dobrom je da po~nemo dublje da sejemo. Moramo da zahvati-
mo i mla|u generaciju, od dvadeset-dvadeset pet godina. Mora pono-
vo da se zakopa duboko. Ova kriza ne}e lako pro}i. Imam ose}aj da je
5. oktobar propao. Taj veliki napor, koji je bio poro|en da ode
25.01.08. Milo{evi}, prakti~no je sahranjen. Treba po~eti duboko kopanje i ne
vredi vi{e govoriti o petom, {estom i sedmom oktobru. Predstoji nam
dugotrajna rovovska bitka za Srbiju u kojoj bismo svi mi voleli da
`ivimo. Tako sam ja do`ivela ove izbore.
Ako pobedi Boris Tadi}, ima}emo kilavu vladu, kao {to smo je imali i
do sada, oni }e utvrditi ovu koaliciju i pripremati se da na lokalnim
izborima zadovolje apetite svojih partijskih trupa, koje su, by the
way, gubile vreme na ovim predsedni~kim izborima. Njih interesuje
{ta se mo`e dobiti na lokalnom nivou i zato su lokalni izbori i
odlo`eni za maj, da oni imaju vremena da se o svemu dogovore. Tako
dobijamo situaciju kao da ovih izbora prakti~no nije ni bilo. Boris
Tadi} je i do sada bio predsednik, vlada je uspostavljena, parlament
je isti. Ostaje samo ~ekanje momenta da Albanci odigraju poslednju
kartu i da se pri~a rasplete do kraja. Postoje jasne naznake kakva }e
u tom trenutku biti njihova reakcija. Treba da budemo spremni da se
ne slomimo u tim te{kim vremenima koja }e potrajati. Ali to }e se
dogoditi i s ovom vladom i s Borisom Tadi}em. Toga moramo da bude-
mo svesni. Ne treba da o~ekujemo ni{ta dobro ni od njih. Sla`em se
da je rizik ve}i s Nikoli}em kao predsednikom. On je ipak velika
nepoznanica i ljudi misle - Hajde da bar skinemo s vrata taj naj-
mra~niji rizik, a od ovih ve} znamo {ta mo`emo da o~ekujemo. Ni{ta
dobro, ali to bi bila bitka u kojoj smo mnoge igra~e ve} proanalizirali
i dobro ih upoznali.
Pitanje je {ta mi radimo u drugom krugu predsedni~kih izbora.
^edomir Jovanovi} je lepo rekao u nedelju - Mi smo otvoreni za raz-
govor, i zaista jesmo. Demokratska stranka je pokazala aroganciju,
ona ne smatra da treba da tra`i razgovor, ona misli da su glasa~i LDP-a
njeni glasa~i. Demokratska stranka ne shvata da su se ti glasa~i
pojavili zbog nje same. LDP je upori{te temeljne kritike pona{anja
Demokratske stranke s Borisom Tadi}em na ~elu, posle ubistva
Zorana \in|i}a. Ljudi koji su se opredelili za LDP ne}e nestati i oni
vi{e nisu bira~i Demokratske stranke. Naravno da tu ima i ljudi koji
su zapla{eni rizikom od dolaska radikala i oni }e najverovatnije tako
i glasati. Ali na{ stav je takav - Ako se od nas ne tra`i partijska
podr{ka, mi }emo se pona{ati prema svojoj gra|anskoj savesti. Oni
su jasno rekli da im partijske podr{ke nisu potrebne, da oni o~ekuju
25.01.08. podr{ku od gra|ana. Mi ka`emo to isto - Svi gra|ani koji su u prvom
krugu glasali za LDP, neka u drugom krugu glasaju po svom
ose}anju, po svojoj savesti. Mislim da je najpo{tenije da se tako ka`e.
Svetlana Luki}:
Idu}a emisija pada u vreme predizborne {utnje, pa danas moramo da
vam ka`emo sve {to mislimo o prvom i drugom krugu predsedni~kih
izbora. Bilo bi lepo kada bismo u Pe{~aniku mogli da pri~amo o
novootkrivenoj crnoj rupi koja guta celu galaksiju - teleskop Habl je
zabele`io tu neverovatnu sliku kosmi~kog nasilja. Bilo bi lepo kada
bismo mogli da govorimo o velikoj hipotekarnoj krizi u SAD-u i o nje-
nim posledicama po svetsku ekonomiju. Mo`da ste videli izve{taje o
panici na svetskom ekonomskom forumu u Davosu - svetu preti
najve}a ekonomska kriza od Drugog svetskog rata. Tu mogu da vas
obradujem, jer ova kriza se ne}e preneti na Srbiju. Doma}a ekonomi-
ja jo{ ne funkcioni{e po principima koji vladaju u svetu, pa je i manje
podlo`na potresima. Opet sve ide na vodenicu ]osi}evoj tezi o kom-
parativnoj prednosti na{e zaostalosti. U nastavku emisije slu{ate
ekonomskog novinara Mi{u Brki}a. Mi{a je u poslednje vreme
napisao nekoliko odli~nih tekstova za na{ sajt na temu o kojoj }e vam
danas govoriti, ovog istorijskog, 25. januara, kada }emo u Moskvi
potpisati gasno-naftno-pravoslavni ugovor.
Mi{a Brki}:
Indikativno je to {to }e sporazum s Rusima da potpi{e ministar za
infrastrukturu Velimir Ili}. Pre deset dana je vladala prava pomama Mi{a
u srpskim medijima o tome kako }e 18. januara premijer Ko{tunica u Brki}
Sofiji potpisati taj sporazum s predsednikom Putinom. Onda smo
ispu{ili u Sofiji 18. januara, ali bilo je logi~no da me|udr`avni spo-
razum, ~ije potpisivanje po svaku cenu tra`i premijer, on i potpi{e.
Danas }e ga potpisati Velja Ili}. Iz toga izvla~im zaklju~ak da, ako
neko sutra bude ozbiljno tu`io dr`avu pred doma}im i me|unarod-
nim sudovima za flagrantno kr{enje doma}eg zakonodavstva, premi-
jer }e mo}i da ka`e - Izvinite, ali taj ugovor je potpisao ministar za
infrastrukturu, terajte njega na robiju, on je krivac. Za{to tvrdim da
je to nezakonito? Zakon o javnim preduze}ima i Zakon o privatizaci-
ji su dva zakona koja ne ostavljaju Vladi Srbije ni milimetar prostora
za sklapanje ovakvog me|udr`avnog ugovora s Rusijom.
Ako si odgovorna vlast, {ta tra`i{ u zemlji koja je pet hiljada kilo-
metara daleko od tebe i ~ije rukovodstvo je vrlo }udljivo? Pitaj
Ukrajinu, Belorusiju, Jermeniju i Gruziju kako su pro{li. Nude ti
kom{ije da u~estvuje{ u zajedni~kom projektu i da deli{ sudbinu
regiona. Ne, na{a vlada ide u Rusiju, jer je to njen strate{ki interes. U
avgustu pro{le godine u Salcburgu se na skupu regionalnih lidera
skupljaju svi, jedna od tri teme je energetika, niko iz Srbije ne dolazi.
U novembru 2007. u Dubrovniku se odr`ava isti skup i zna{ ko ide iz
Srbije? - Milko [timac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti.
Svetlana Luki}:
Onaj {to pada u nesvest?
Mi{a Brki}:
Da, u regionu i u Evropskoj uniji sve vrvi od napora da se na|e ener-
getsko re{enje, ceo svet brine o tome, samo Srbija igra na jednu kartu.
Pogledaj ju~era{nje saop{tenje iz Evropske unije kojim se u srpskim
medijima manipuli{e. Ka`e - Evropska unija nema ni{ta protiv na{eg
sporazuma s Rusima. Ne, nema ni{ta protiv gasnog aran`mana, jer je
to konkurentska stvar, ali ima protiv na~ina na koji se prodaje Naftna
25.01.08. industrija Srbije. Brisel je zbog toga izdao saop{tenje u kome se ka`e
da postoji nekoliko evropskih kompanija iz okru`enja koje su zain-
teresovane da kupe NIS. Onda se nabrajaju Mol, OMV, gr~ki Elenik
petroleum, koji su spremni da daju vi{e para od Gasproma. I nikom
ni{ta. Svi smo bili svedoci kada su pred televizijskim kamerama pro-
164 davani Mobtel i Robne ku}e Beograd. Gledali smo kako cena raste i
kako se na Mobtelu zaustavila na milijardu i po. A ju~e nam ministar
energetike ka`e da Srbija iz celog gasno-naftnog aran`mana ne mo`e
da dobije vi{e od milijardu i po. Zna~i isto vrede samo jedan od tri
operatera mobilne telefonije i cela Naftna industrija i gasna privreda,
koje su monopolisti u Srbiji. Ne prodaje{ samo dve rafinerije, nego
prodaje{ celo tr`i{te i to drugom monopolisti za koga ne zna{ {ta }e
sutra da uradi i kako }e da reaguje.
Mi{a Brki}:
Oni su bili ruska kolonija do pre deset godina, ali oni vi{e nemaju tu
zadr{ku i sada normalno sara|uju s Rusijom. Ali oni su re{ili svoj
168 klju~ni problem, postali su ~lanica Evropske unije. Oni s Rusijom ne
razgovaraju u vazalnom odnosu kao mi i u tome je razlika izme|u
Srbije i Bugarske. I zato Evropska unija ka`e - Bugarska jeste ~lani-
ca Evropske unije, ali je suverena dr`ava i ima pravo da tra`i sve
mogu}e na~ine da za svoje gra|ane i za svoju privredu obezbedi
dugoro~nu stabilnost u snabdevanju energentima. A kod nas se ka`e
- Bugari su oti{li u zagrljaj Rusije. Nisu, oni su samo jedan segment
svoje energetske strategije opredelili za Rusiju. U tome je razlika
izme|u bugarske i srpske politi~ke elite. Mi smo zavetno re{ili ener-
getski problem Srbije, odneli smo na tacni Gaspromu i Rusiji svoju
energetsku suverenost i rekli - Nije va`no koliko ko{ta, mi smo
pravoslavna bra}a. Kada brani Kosovo, Voja ka`e da mi po{tujemo
svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Pa za{to i s Rusijom ne
po{tuje{ to isto? I za{to on to ne potpi{e? Hajde, premijeru, kada si
tako ube|en da je to u redu, potpi{i ti, pa neka ostane tvoj potpis na
istorijskom sporazumu.
Svetlana Luki}:
Dakle, Gasprom kupi sve to zajedno...
Mi{a Brki}:
Gasovod, skladi{te gasa u Banatskom Dvoru, Naftnu industriju s dve
rafinerije.
Svetlana Luki}:
Oni kupuju 51 odsto Naftne industrije i postaju monopolisti, dakle,
srpski dr`avni monopol }e biti zamenjen ruskim. Jedan od uslova
priklju~enja Evropskoj uniji je zabrana monopola. Kako }emo da spo-
jimo te dve stvari?
Mi{a Brki}:
Pazi, to smo imali, pro{le godine je duvanski monopol bio problem da
u|emo u CEFTA i Srbija je morala da popusti. Filip Moris i Briti{-
Ameriken tobako su rekli - Izvinite, srpska vlada je to potpisala i ne
interesuje nas promena vlasti. Onda je palo neko muljanje i tra`ilo se
me|ure{enje. Zato ozbiljni ekonomisti ka`u - Dajte nam da vidimo taj
sporazum s Rusima, da li je Srbija obe}ala Gaspromu monopol na
naftno tr`i{te na dve, tri, pet, deset godina. Priklju~enje Evropskoj
uniji po~inje kada potpi{emo sporazum s njima i tog trenutka
po~inje da radi taksimetar. Moramo da liberalizujemo i zakono-
davstvo i tr`i{te. Ne}e nas primiti u Uniju sve dok svako tr`i{te, od Mi{a
kafe do atomske energije, a da ne govorim o nafti, ne bude bilo Brki}
otvoreno.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Mi{a Brki}. Na pitanje da prokomentari{e milion i {eststo
hiljada glasova koje je dobio Tomislav Nikoli}, istra`iva~ Instituta
dru{tvenih nauka Sre}ko Mihajlovi} rekao je da je to malo. Malo je
kada se taj broj uporedi s brojem onih koji se ose}aju kao tranzicioni
gubitnici, a to je dva i po miliona ljudi. Malo je, kada se uporedi s
onima koji su antievropski orijentisani, a to je 2,28 miliona i kada se
uporedi s dva miliona ljudi koji smatraju da je situacija u Srbiji
nepodno{ljiva. Malo je i kada se zna da milion i trista sedamdeset hi-
ljada ljudi smatra da je politika Slobodana Milo{evi}a bila dobra. Ovo
su rezultati istra`ivanja javnog mnjenja koje je ove zime radio CESID.
Na kraju Pe{~anika slu{ate Petra Lukovi}a.
Petar Lukovi}:
Nije bila potrebna nikakva pamet da ~ovek pogodi da }e Tadi} i
Nikoli} da odu u drugi krug. Imao sam problema s mojima iz LDP-a.
Oti{ao sam u nedelju uve~e da ~ekamo rezultate i tamo je bilo kao na
sahrani - svi }ute. [ta je bilo? - pitam ja. - Pa - 5,6 odsto. Ka`em - Super,
nemamo ^anka, nemamo Ma|are. Ne, u svesti ove grupe s kojom se ja
25.01.08. dru`im, sve ispod 8, 10, 12 odsto je propast, katastrofa. I onda od
raznih ljudi ~ujem - Jebote, kako je Velja dobio trista hiljada glasova,
kako je Mrkonji} dobio dvesta osamdeset-trista hiljada? To govore
ljudi koji `ive u Srbiji. Pitam ih - Pa odakle ste vi, gde ste bili svih ovih
godina? Pona{ate se kao da ste do{li iz Finske, kao da ste iz Laponije
170 do{li s Deda Mrazom. Jao, vidi, SPS ima {est odsto i Velja Ili} ima
toliko. Pa ima, naravno da ima. Ajmo da saberemo Mrkonji}a, Velju
Ili}a, Tomu Nikoli}a, to je dva miliona dvesta hiljada glasova, ej.
Pre tri godine, kada je bila ova ista situacija, Tadi} ili Nikoli}, nisam
mogao da `ivim od SMS poruka - Iza|imo, iza|imo, iza|imo, Petar
podr`imo Tadi}a, gotovo je, kraj. I ja iza{ao, ej, slu|en, hajde, bi}e Lukovi}
[ta je bilo pre tri meseca, da l' se meni u~inilo ili je to bila istina da
sam na televiziji video kako se ljube i zajedni~ki lopatama bacaju
beton u rupe za novi put Dragan \ilas i Velja Ili}? Dakle, dva lika koji
pre godinu dana samo {to se nisu pobili na televiziji - Ti si lopov. - Ne,
ti si lopov. - Ti |ubre. - Ja sam |ubre? Ne, ti si bio, ti ima{ ve}u ku}u,
ti ima{ bolnicu... Pa, tra`i od Velje Ili}a glasove, izvini, nemoj od
mene da tra`i{ glasove. Ali sada se obra}amo demokratskim snaga-
ma, za Evropu. Jebi ga, a gde Evropa be{e u toj rupi s Ili}em, gde si bio
svih ovih godina kada je harao Zoran Stojkovi}, {to nisi jedanput
rekao kao predsednik dr`ave - Imamo idiota za ministra pravde ili -
Ja se ne sla`em s njim? [ta je bilo kada su se dogovarali o vladi? O
svemu su se dogovorili, sem o tome ko }e biti direktor BIA. I {ta je bio
dogovor? O tome }emo se naknadno dogovoriti, {to prevedeno na
Tadi}ev jezik zna~i - Bi}e kako ka`e Ko{tunica. I opet imamo
25.01.08. Bulatovi}a.
A sad ti mora{ da da{ glas Tadi}u, jer }e do}i radikali. Zabole me,
stvarno me zabole ona stvar {to }e da do|u radikali. Pre`iveo sam
Milo{evi}a, Milutinovi}a i Lili}a i bombardovanje, sve sam pre`iveo,
pre`ive}u i Tomislava Nikoli}a kao predsednika. I svi zaboravljamo
jednu stvar koja je jako bitna, da je ve}ina gra|ana Srbije danas,
2008. godine glasala za tu politiku. Za{to se to meni spo~itava? Da li
znate za zemlju u kojoj u 2008. godini ova vrsta luda~ke, kretenske
politike ima dva miliona i dvesta hiljada pristalica? Poka`ite mi
zemlju u kojoj je vi{e od polovine ludaka. Lenjin je insistirao na radu
s masama i izvini, ovde se radilo s masama, godinama, i preko Kurira
i preko Presa i preko Gazete i preko televizije i preko ludaka i preko
advokata i preko Legije i preko pizde materine se radilo godinama,
radilo se. I za{to bih ja imao milosti i razumevanja za te ljude?
Gubitnici u tranziciji, zabole me ona stvar; nemaju {ta da rade,
zabole me ona stvar. A da su neobrazovani i tupavi, to je ~injenica,
izvini, mi smo u dru{tvu u kome je koli~ina neobrazovanih, glupih,
stupidnih i ludih na najvi{em nivou.
Nema tog naroda koji je ovoliko glup i tupav kao {to je ovaj. Vodili
smo ratove devedesetih i izgubili ih. Svaki bi normalan narod i ~ovek
rekao - Na{a ideja je propala, hajde da probamo ne{to drugo. Ne bre,
ovi }e ponovo da probaju, tih dva miliona i dvesta hiljada ljudi. Pa u
~emu je razlika izme|u Tome Nikoli}a, Mrkonji}a, Ili}a i dela
Tadi}evih koji to isto misle? Mi govorimo o demokratiji, o Evropi, a
devedeset odsto tih ljudi ka`e - Seremo se, bre, na Evropu. Dr`imo se
k'o pijani plota neke glupe ankete od pre ne znam koliko godina po
kojoj je sedamdeset odsto ljudi ovde za Evropsku uniju. Pa mo`e da Petar
bude bilo {ta, da ih pita{ - Da li ste vi za kup UEFA? - oni }e re}i - Lukovi}
I sad je frka i sad on tra`i od ovakvih kao {to sam ja glas. E nema
glasa, izvini, ja nemam puno stvari u `ivotu, imam te svoje plo~e,
svoje knjige, neki svoj mali `ivot, ali imam svoj glas i ne dam taj glas.
174 Dao sam glas Ko{tunici 2000. godine, pa sam se ose}ao kao govno,
nisam se oprao od toga godinama. Pa sam glasao za Tadi}a. Ja sam
svoj deo tadi}izma odradio pre tri i po godine, bio sam nateran,
poludeo, mo`da drogiran, odveden na glasanje, ali sam glasao za
njega veruju}i, jebote, veruju}i u ono vreme stvarno da ako do|u
radikali nema vi{e ni sunca ni meseca, Tadi} }e sve da nas spase, on
je ~ovek, Evropa, super. [ta se ispostavilo? Ispostavilo se jedno veliko
ni{ta, huge shit, {to bi rekli Englezi. I posle svih tih godina ja treba da
ka`em - Ej Tadi}u, izvini, ja sam pogre{io, opet verujem u tebe. Pa ne
verujem, izvini, zajebao si me jedanput, gotovo je. Ej ~ove~e, to zaje-
bavanje traje tri i po godine. I nije da si me zajebao za pet dinara, da
si me zajebao za voznu kartu ili takvo ne{to, nego si mi zajebao `ivot.
Petar Lukovi}:
Tadi} se `ali na svom veb-sajtu da je pedesetih godina, kad je bio
beba, le`ao u drvenim kolicima koja mu nisu bila ugodna i dobra za
le|a. Pa {ta je o~ekivao pedesetih godina, jebote? Internet u kolicima, Petar
NASA materijal? Pa ka`e - Nismo imali {ta da jedemo, jeli smo 'leba i Lukovi}
masti, meso smo jeli dvaput nedeljno, a ostalo je bilo povr}e. Pa mis-
lim stvarno, pa za{to me zajebava{? Neko mu je onda rekao - Treba ti
tu`na pri~a, pa je napisao najtu`niju pri~u - Bio sam gladan. Evo,
sutra da ka`u - Lukovi}u, ako ne glasa{ za Tadi}a, Srbija }e da ode u
crnu rupu - neka ode u crnu rupu sa svim ljudima, zabole me ona
stvar, i rupa i ljudi i sve ostalo, ni{ta me bre ne interesuje vi{e, ne
dam bre svoj glas. To je moj mali papiri} i to je moje, moje malo ostr-
vo, moj mali prostor na kome ja mogu da se izrazim. Kada je Tadi} u
pitanju, racionalno ne postoji, postoji samo emocionalno. On me je
naterao da prema njemu budem emocionalan, a ne racionalan. Da
sam racionalan, ja bih ve} davno digao ruke od njega, ali on me mu~i
da budem emocionalan. Ja sam s njim racionalno raskrstio jo{ pre tri
godine, ali emocionalno me mu~i, po{to me maltretira, da li me
razume{? Peva mi, pri~a mi - Glasajte za mene da bi na{e bake i deke
- pa jebote, ne}u da ~ujem te re~i - deke i bake - jo{ mu samo fale zeke
i peke. Razumem, jebote, da nemate puno metafora, \in|i} je bio
jedan s metaforama, ali hajde, izmisli makar dve. Ode u Suboticu -
Moramo da okre}emo pedale, ode u Vr{ac - Hajde da okre}emo pedale,
pa u Beograd - Okre}emo pedale. Pa idi bre u pi~ku materinu s pe-
dalama, jebote, pa vozi taj bicikl jedanput, odvezi ga, skini mi se s
vrata s biciklom, jebote. Ve~eras slu{am, ponovo pedale, pa da li si ti
normalan ~ove~e? Uzmi svoja drvena kolica pa to vozi, ali nemoj me s
pedalama. S tim pedalama si mi se popeo na onu stvar, jebale te pe-
dale i bicikl i evo - ne}u zbog pedala da glasam i ne}u. Ako }u ja da
budem kriv, neka budem kriv.
Ne}u bre vi{e, dosta mi je, imam toliko godina i zajebao me je ko god
je stigao. Petnaest godina sam `iveo pod Milo{evi}em, pa me je zaje-
bavao kako je stigao. Dva miliona ljudi je glasalo za Milo{evi}a, a
posle 2000. godine - Pa ne, nismo, mi smo se {alili, nismo glasali za
Milo{evi}a. Mar{ bre u pizdu materinu. I sada se svi pozivaju na 5.
oktobar, svi smo bili na istoj strani. Majke ti? Hajde da je sad 5. okto-
bar, pa ko bi bio na toj strani? Ne bi bio maltene niko. Jedan umro,
25.01.08. ubili ga, svi ovi ostali su pre{li na drugu stranu. Gde je bio Tadi} 5.
oktobra? Niko se nije setio da postoji 5. oktobra, a on je bio na{ sabo-
rac, majke ti? Toliko sam puta prevaren, toliko puta zajeban u ovoj
zemlji, a onog sekunda kada sam glasao za Tadi}a pre tri i po godine,
kao {to sam glasao za Ko{tunicu pre sedam godina - pojeo sam govno.
176 Dakle, dva govneta sam pojeo. Ako neko od mene o~ekuje da pojedem
tre}e govno, dosta su mi dva govneta u `ivotu. Izvini, ovoga puta bez
mene, {ta god da bude, ali ne}u da mu dam glas, ne}u, ne}u.
Svetlana Luki}:
Jeste Hanibal ante portas, jeste da za desetak dana mo`emo da se
probudimo u zemlji ~iji je predsednik sedamnaest godina u stranci
koja je sahranila Srbiju, a sada se hrani njenim jadnim ostacima,
jeste da bi on bio jedna od politi~kih kreatura koje postoje u svetu, kao
{to su njegovi prijatelji Da Silva, Ugo ^avez ili Ahmadined`ad, koji je
na putu do bira~kog mesta gazio preko ameri~ke zastave. I jeste da je
Nikoli}ev suparnik jedna jadna politi~ka figura. Ali eto, mi smo puno-
letni, imamo pravo da biramo i da budemo birani i ~ak i ako je samo
nekolicina nas u stanju da osmisli neku politiku ili da je praktikuje,
svi mi ostali smo u stanju da prosu|ujemo {ta nam valja ~initi.
^ujemo se idu}eg petka, u vreme predizbornog }utanja.
01. 02. 2008.
SAVR[ENA OLUJA
Ne smemo da pominjemo ime ~oveka na T, a bogami ni
ime ~oveka na B. Onda vam preostaje da psujete ili da
pri~ate o Ko{tunici, {to meni do|e na isto...
Gosti:
Nata{a Kandi}, Fond za humanitarno pravo,
Marko Milanovi}, pravnik,
Jovan Bajford, socijalni psiholog,
Ivan ^olovi}, antropolog,
Svetlana Slap{ak, antropolog
Svetlana Luki}:
Bilo je frustriraju}e praviti dana{nju emisiju, jer ne smemo da spomi-
njemo izbore, ne smemo da pominjemo ~oveka ~ije ime po~inje na T, a
bogami ni ~oveka ~ije ime po~inje na B. Onda vam preostaje da psujete
ili da pri~ate o Ko{tunici, {to meni do|e na isto.
Ali da vam ne sagorevam poslednju kapljicu nade, ako ste ba{ zapeli da
se nadate. Ne brinite, sve }e se na ovaj ili onaj na~in dobro zavr{iti u
nedelju uve~e. Pa ako i ne}e, treba se te{iti ve{}u od pre neki dan iz
Turkmenistana - opet }e gra|ani te daleke, ali nama prijateljske zem-
lje, imati bioskop, cirkus i operu. Umro je onaj njihov ludi predsednik
Nijazov, koji je pre deset godina re{io da sru{i operu, zabrani cirkuske
predstave i zatvori bioskope. I eto, posle kra}e pauze, predsednik
Turkmenistana }e svojim gra|anima opet graditi operu, dove{}e im
cirkus i otvoriti bioskope.
Nata{a Kandi}:
Ono {to znam, na osnovu kontakata s odre|enim pripadnicima Srpske
radikalne stranke, a to se mo`e velikim delom videti i iz knjiga koje SRS
objavljuje, to je da oni imaju koncepciju da se ne dozvoli da biv{i dobro-
voljci svedo~e protiv Vojislava [e{elja. Tako da je njihov zadatak da ih pre-
vode i prevedu u svedoke odbrane. Tamo gde vide da ima problema, raz-
govaraju s njima na radikalski na~in, tako da oni uspe{no obavljaju posao
prevo|enja svedoka iz svedoka optu`be u svedoke odbrane. To rade
Aleksandar Vu~i}, Vjerica Radeta, Zoran Krasi}, ~itav njihov tim za
odbranu [e{elja. Da bi to ozvani~ili, svi ti svedoci odlaze u op{tinske i
okru`ne sudove, daju izjave kako su na meti maltretiranja ha{kih
istra`itelja. Mnogi od njih se pojavljuju i na doma}im su|enjima, pre
svega u predmetu Zvornik. To je stvarno galerija likova, tih ~etni~kih
vojvoda, komandanata.
Nata{a
Jedan od svedoka koji govore o konkretnoj odgovornosti [e{elja, Goran Kandi}
Bilo mi je u`asno te{ko zbog tih porodica, zbog tih majki, sestara. Sudija
je oti{la i dalje, po~ela da daje intervjue po medijima, po{to ju je predsed-
nik Okru`nog suda Srbije vratio na njene ranije poslove. Ona je tvrdila da
je uklonjena s pozicije sudije za ratne zlo~ine zbog toga {to ona ne dozvo-
ljava da se odre|eni slu~ajevi politi~ki eksploati{u. Smatrala je da se pred-
met Suva Reka politi~ki koristi u vreme pregovora o statusu Kosova. Ona
sebe vidi kao nekoga ko, osim zadatka sudije, ima i neke politi~ke zadatke.
U pismu javnosti ona ka`e da je njen zadatak da {titi integritet i teritori-
jalni suverenitet zemlje i dodaje da o~ekuje da ovde zavlada druga~ija poli-
ti~ka klima. Pri tome ona mo`e da misli samo na to da vi{e ne}e biti
su|enja za ratne zlo~ine, kao {to neki stalno najavljuju.
Tu`ilac je taj koji odre|uje {ta }e biti predmet optu`be. U njegovim ruka-
ma je odluka da li }e se ta}i u institucije ili }e sve ostati na nivou obi~nih
po~inilaca. Ima tu i sjajnih postupaka i su|enja koja pokazuju da neke
sudije imaju integritet. U predmetu Morina sudija je vrlo otvoreno rekla
da optu`nica nije zasnovana na ozbiljnim dokazima. Na tom su|enju, ona
je Albanca Lekaja oslobodila po nekoliko ta~aka optu`be, s obrazlo`enjem
da tu`ilac nije ponudio dovoljno dokaza. Tu se ni{ta ne mo`e zameriti
sudu, ve} politi~koj odluci da se ovde sudi Albancima. Postoji neprekidan
strah od te narodnja~ke javnosti i dela vlade koji je protiv su|enja za ratne
zlo~ine. Tu`ila{tvo stalno mora da im se dodvorava i da pokazuje kako je
u njihovoj nadle`nosti da sude i drugima, a ne samo Srbima. Treba da Nata{a
po~ne i su|enje Iliji Juri{i}u, koji je optu`en za stradanje stotinak pripad- Kandi}
Takva ti{ina je vladala dok je on svedo~io. Nikada takvu ti{inu nisam ~ula
u sudnici. Pomislila sam - Evo ~oveka koji zaslu`uje da ga slu{amo dani-
ma i danima, dok ne saznamo {ta se to dogodilo. Za mene je taj dan bio
jedinstven. Onda sam videla da o tome u medijima nema gotovo nikakvih
izve{taja. U~inilo mi se da sva ta su|enja postoje samo u sudnici, da se,
kada iza|emo napolje, ta vrata zatvore i to prestaje da postoji. Tu`ioci stal-
no procenjuju koliko }e ih radikali napadati, pa imaju vi{e optu`nica pro-
tiv nesrba, jer }e biti manje napadani. Oni su veoma oprezni kada odlu~uju
01.02.08. protiv koga }e uop{te podizati optu`nice.
Svetlana Luki}:
Kada sam ~itala va{ izve{taj o su|enjima za ratne zlo~ine u Srbiji,
setila sam se Gurija koji je nestao iz zemlje.
Nata{a Kandi}:
To je predmet Bra}a Biti}i i on stvarno pokazuje kako se ovde dolazi
do optu`enih. Goran Radosavljevi} Guri je uz znanje policije i
verovatno vlade, uz znanje tu`ila{tva za ratne zlo~ine, mirno oti{ao
iz ove zemlje, iako su svi oni vrlo dobro znali da on ne bi smeo da
bude na slobodi nijednog trenutka. Tako da se to su|enje svelo na
su|enje dvojici koji se brane sa slobode. Su|enje vodi sjajan sudija,
ali on ne mo`e ni{ta da uradi bez dokaza, koji su u rukama policije,
koja ne `eli da daje dokaze protiv svojih ljudi na visokim funkcijama,
a koji su ume{ani u ubistvo trojice bra}e Biti}i. To su|enje je veoma
karakteristi~no po svedocima. To su likovi kakve nikada ne vi|amo u
privatnom ili javnom `ivotu. To su biv{i pripadnici Crvenih beretki i
trebalo bi da ih ljudi vide, trebalo bi na televiziji pustiti te snimke, da
se vidi kako izgleda ta zavera }utanja.
Nata{a Kandi}:
Tamo nema mnogo su|enja za ratne zlo~ine i ve}ina tih su|enja su
su|enja protiv Albanaca koji su po~inili ratne zlo~ine nad Albancima.
Mislim da je to rezultat odluke me|unarodnih sudija i tu`ilaca. Njima
je tako lak{e u sredini u kojoj UNMIK ne u`iva veliko poverenje.
Veliki problem tih su|enja je strah ljudi da svedo~e. Taj strah je
mnogo ve}i od straha ovde. Problem je i to {to nema saradnje izme|u
ovda{njeg tu`ila{tva i me|unarodnih tu`ila{tava. Ovde smatraju da
bi, ako bi se obratili UNMIK-u ili lokalnim sudijama za pomo} u
saslu{avanju i obezbe|ivanju svedoka, priznali nezavisnost Kosova.
To ote`ava preko potrebnu saradnju. Znamo da je iz zatvora u
Mitrovici 1999. godine izme|u sedamnaest i dvadeset zatvorenika
pobeglo u Srbiju i da su oni i danas ovde. Optu`nica koja je podignu-
ta protiv njih stoji, zato {to se ovde smatra da ne treba sara|ivati s
UNMIK-om ili s lokalnim tu`ila{tvom, nego se treba pona{ati kao da
Srbija ima nadle`nost na Kosovu.
Ve} tre}i put Vrhovni sud Srbije ukida presudu koju donosi Okru`ni
sud u Prizrenu, izme{ten u Po`arevac. Sudija koji je bio sudija u
Okru`nom sudu u Prizrenu sudi dvojici pripadnika policije iz
Orahovca, koji su ubili tri albanska civila u martu 1999. godine.
Naravno da je to skaredno su|enje i niko se zbog toga ne uzbu|uje. Mi
odavde i dalje igramo tu igru da postoji SUP \akovica, koji ima
istureno komandno mesto u Jagodini. To je potpuno suluda igra u
kojoj smo izgradili ~itav virtuelni svet izme{tenih SUP-ova i
izme{tenih sudija, koji onda sude ovoj dvojici policajaca. Mnogi od
01.02.08. tih ljudi primaju plate od hiljadu evra.
Svetlana Luki}:
Vi znate, kao {to to zna i svaki ga~ac, ona glasna ptica {to se gnezdi u
kro{njama drve}a u Bulevaru Revolucije, da je na strani Srbije, kada je
204 u pitanju Kosovo, bo`ja pravda i me|unarodno pravo. Predsednik
vlade se dobro ose}a u ulozi ~oveka koji brani me|unarodni pravni
poredak. O tom argumentu, koliko je me|unarodno pravo na strani
kosovskih Albanaca, a koliko na strani Srbije, govori}e u narednih
nekoliko minuta mladi pravnik Marko Milanovi}. Marka ste ve} slu{ali
u Pe{~aniku, on je saradnik Beogradskog centra za ljudska prava,
magistrirao je u Americi, asistirao je jednom od sudija Me|unarodnog
suda pravde u Hagu, a sada je na doktorskim studijama me|una-
rodnog prava na Kembrid`u.
Marko Milanovi}:
Nesumnjivo je da Srbija kao dr`ava ima pravo da {titi svoj teritori-
jalni integritet, ali to ne mo`e da se ka`e u ovako apsolutnim izrazi-
ma, kao {to to radi ova vlast. Mi tvrdimo da je Srbija jedina na
braniku me|unarodnog prava, zajedno s Rusijom. To zvu~i aspurdno
i potpuno licemerno, jer Srbija je zemlja koja je flagrantno kr{ila
me|unarodno pravo poslednjih petnaest godina i dan-danas to nas-
tavlja da ~ini tako {to ne isporu~uje Ratka Mladi}a i ostale
optu`enike sudu u Hagu, pri tome ne po{tuju}i ni presudu Me|u-
narodnog suda pravde iz februara 2007, kojom joj je direktno
nalo`eno da isporu~i Ratka Mladi}a. Zato je krajnje licemerje re}i -
Mi se borimo za me|unarodno pravo. Ali opet, to ne zna~i da Srbija
nema nekih argumenata.
Svetlana Luki}:
Tu`ba protiv dr`ava koje su priznale Kosovo?
Marko Milanovi}:
Da. Prvi problem s takvom tu`bom je {to ti treba osnov nadle`nosti,
ali ~ak i da postoji nadle`nost suda, on }e to priznanje najverovatni-
je tretirati kao diskrecioni akt svake pojedine dr`ave. Zna~i, sud }e
da ka`e - Kosovo mo`da jeste, mo`da nije nezavisno, ali Engleska ima
pravo da ka`e da ono jeste nezavisno i mi tu ne `elimo da se me{amo.
Ja zaista mislim da je to najverovatniji ishod takvih tu`bi i da su one
unapred osu|ene na neuspeh. Drugi put je savetodavno mi{ljenje, ali
savetodavno mi{ljenje ne mo`e da tra`i dr`ava, nego mora da tra`i
neki od organa Ujedinjenih nacija. Zna~i, ti mora{ u Generalnoj
skup{tini Ujedinjenih nacija da obezbedi{ ve}inu ili da u Savetu
bezbednosti obezbedi{ ve}inu bez veta da bi zatra`io savetodavno
mi{ljenje. To se ne}e desiti, ne postoji {ansa da se to desi. To je zama-
javanje, Srbija Kosovo gubi i dobija isklju~ivo u politi~koj areni.
Svetlana Luki}:
I jo{ jedna stvar koja me je podsetila na period bombardovanja, kada
se ovde ra~unalo na nejedinstvo u NATO-u. Kao, ako izdr`imo jo{ koji
dan, pu}i }e to. Nema sumnje da je bilo rasprave me|u njima da li
treba bombardovati civilne ciljeve, mostove ili ne treba.
Marko Milanovi}:
Kriza koja je izazvana ira~kim ratom 2003. godine je poremetila
odnose u Evropskoj uniji, ali i to je bilo pa pro{lo, a Kosovo... Oni
imaju daleko pre~a posla.
Svetlana Luki}:
01.02.08. Mora{ da tra`i{ saveznike, a ne da se osloni{ na samo jednog.
Marko Milanovi}:
Koji }e pri tom skupo da ti naplati - Ajde, daj ti nama NIS koji vredi
milijardu i po evra za petsto miliona. Rusi }e sve da naplate, kao i
208 svaka velika sila. Ne dobija{ ti njihov savez i prijateljstvo za d`abe. A
to {to mi imamo samo sebe da prodamo je druga pri~a. To je prosti-
tucija radi Kosova.
Marko Milanovi}:
Tome ne mo`e{ ni{ta s aspekta me|unarodnog prava. Za{to je to
tako? - To je zato {to su mnoge dr`ave morale da se saglase o tome
koju vrstu govora }e neposredno ka`njavati. Prvi ~ovek koji je osu|en
po tom osnovu je Julijus [trajher na su|enju u Nirnbergu. On je
ure|ivao ~asopis Juri{nik, u kojem je sprovo|ena najgora mogu}a
genocidna kampanja protiv Jevreja, s direktnim pozivom na nasilje.
On je osu|en u Nirnbergu i obe{en. Od tada postoji krivi~no delo
direktnog i neposrednog podstrekavanja na genocid, koje se razliku-
je od obi~nog podstrekavanja, koje mora da bude usmereno na
konkretnu osobu. To je ono kada iza|e{ na televiziju i pri~a{ kako sve
Jevreje treba pobiti. Onda si krivi~no odgovoran po me|unarodnom
pravu. [e{elj je optu`en da je svojim delovanjem doprineo ostvari-
vanju zajedni~kog zlo~ina~kog poduhvata ~iji je on bio ~lan, a taj
zajedni~ki zlo~ina~ki poduhvat je za svoj cilj imao stvaranje etni~ki
~iste Srbije, Bosne i Hrvatske, zna~i proterivanje nesrpskog
stanovni{tva s tih teritorija.
Svetlana Luki}:
Od po~etka su|enja Vojislavu [e{elju bilo je problema kojih nije bilo
na su|enju Milo{evi}u, tako da se ose}a da u sudu postoji panika {ta
da rade s tim ~ovekom.
Marko Milanovi}:
To je zato {to su oni meku{ci, ako mene pita{. Oni su njemu dozvolili
da radi stvari koje ne bi sebi dozvolio op{tinski sud u Babu{nici.
Zna~i, jedno je opstrukcija koju on sistematski radi, koja je vrlo pri-
mitivna, to je ono - Ne}u da vas gledam kako ste obu~eni, ho}u sve na
}irilici da mi dostavljate, ja ne razumem kada vi ka`ete to~ka, ja
znam samo za ta~ku i tako dalje. Dobar je i primer njegovog {trajka
gla|u, kojim je on hteo da prisili sud da da ogromnu lovu ljudima koji
nisu kvalifikovani da budu njegovi advokati i tako dalje. Ako dozvoli{
da ti to radi [e{elj, ko ti je kriv? Sada Vojislav [e{elj vodi svoje sop-
stveno su|enje. Drugo pretresno ve}e vodi francuski sudija, koji je
potpuno nekompetentan. Taj ~ovek je dozvolio [e{elju da sedi u klupi
za advokata, a ne u klupi za optu`enog. On na najidiotskije zahteve Marko
[e{elja odgovara kao da je to ne{to najrazumnije, pa }e on to da raz- Milanovi}
Svetlana Luki}:
Ve} je tamo ~etiri godine...
Marko Milanovi}:
...to }e mu se ura~unati...
Svetlana Luki}:
... i trajanje su|enja...
Marko Milanovi}:
... i za nekoliko godina eto njega nazad...
Svetlana Luki}:
Mnogo puta ste u ovoj emisiji slu{ali o politici zaborava koja vlada u Srbiji.
Nedavno sam pro~itala da se odlivak Titovog spomenika u Kumrovcu, rad
vajara Antuna Augustin~i~a, danas nalazi na jednom u`i~kom otpadu. Na
tom istom u`i~kom otpadu nalazi se i spomen-plo~a iz 1961. sa izlivenim
likovima svih u~esnika prve konferencije nesvrstanih, koja je 5. oktobra
01.02.08. skinuta sa zgrade Skup{tine SFRJ.
Jovan Bajford:
^esto se zaboravlja da je Beograd ve}im delom svoje istorije bio grad
koji se nalazio na granici. Do 1918. godine Beograd je predstavljao
granicu izme|u Srbije, pre toga turskog carstva, i Austrougarske
monarhije. Prema tome, Beograd se nije razvijao preko reke i upravo
zbog toga su svi urbanisti~ki planovi posle stvaranja Jugoslavije
po~eli da planiraju pro{irenje Beograda. ^ekalo se prvo da se izgradi
most 1934. godine. Ideja je bila da prvo {to se izgradi s leve obale Save
bude ne{to simboli~no. Op{tina Beograd je odlu~ila da tamo izgradi
sajam. Po~etak gradnje sajma je bio 1937. i to je bio veliki uspeh.
Postoje fotografije koje prikazuju za to vreme velelepne gra|evine.
Volovi su vukli kola s gra|evinskim materijalom, to su gradili ljudi u
{ajka~ama i opancima. S kalemegdanske tvr|ave se vrlo dobro videlo
to sajmi{te, koje se sastojalo od trga, u ~ijem centru je bila kula, a
okolo su bili sajamski paviljoni. Sajam je otvoren u septembru 1937.
Tamo se odigrala prva televizijska projekcija na Balkanu, u
Filipsovom paviljonu, gde su ljudi ~ak mogli sebe da vide na televiz-
iji. [koda je podigla veliku kulu s koje su mladi Beogra|ani impre-
sionirali svoje devojke izvo|enjem onoga {to je ekvivalent
dana{njem band`i-d`ampingu i bacali su se s te kule s padobranom.
Automobilski i razni drugi sajmovi su se smenjivali do 1941. godine.
Tada se funkcija sajma drasti~no menja.
U tom logoru je u to vreme bila i grupa od oko {est stotina Roma. Oni
nisu bili ugu{eni u du{egupci, koja je isklju~ivo kori{}ena za ono {to
se zvalo re{enjem jevrejskog pitanja. Ve}ina tih Roma sa Sajmi{ta,
oni koji su pre`iveli zimu 1941/42, koja je bila u`asno hladna, Sava je
bila potpuno zale|ena - njih oko petsto su bili pu{teni, nakon {to su
uspeli da izdejstvuju dozvolu da imaju stalno prebivali{te. Kada je
logor potpuno ispra`njen, njegova svrha je promenjena i on je postao
prihvatni logor za partizane. Tada je ve} bio ugu{en ustanak u Srbiji
i on se pomerio na Bosnu, Kozaru i delove NDH, tako da su zatvoreni-
ci uglavnom dolazili odatle i mnogi od njih su umirali od bolesti,
trovanja, tukli su ih i mu~ili i tako dalje. Neki su odvedeni u
Jasenovac, gde su bili ubijeni, ali najvi{e ih je bilo prosle|eno u
Nema~ku i Norve{ku na prinudni rad. Kroz jevrejski logor je od
decembra 1941. do maja 1942. pro{lo oko {est i po hiljada jevrejskih
`ena i dece, od kojih je mo`da pedeset ili {ezdeset bilo pu{teno, jer je
utvr|eno da su im mu`evi Srbi. Svi ostali su bili ubijeni ili su
prethodne zime umrli u logoru. Posle ovog perioda poslato je jo{ oko
01.02.08. trideset hiljada ljudi u taj logor, od ~ega je deset hiljada umrlo.
Sve to vreme u tim zgradama su `iveli ljudi. Jedno vreme tamo je bila
i velika kolonija Roma. [ezdesetih godina, kada je trebalo da bude
prvi samit nesvrstanih u Beogradu, a autoput prolazi pored Sajmi{ta,
tada{nje vlasti su smatrale da dr`avnici koji dolaze u Beograd ne bi
trebalo da vide te slamove i onda su sve Rome iz tog kartonskog
naselja preselili u Ledine. Tu je napravljena ko`arska {kola, koja jo{
postoji, tu je bilo i fudbalsko igrali{te. To je vrlo va`no spomenuti u
kontekstu sada{nje polemike o Starom sajmi{tu. Kada je klub
Posejdon tamo organizovao koncert ili boks me~, u javnosti je to
ocenjeno kao ne{to {to je posebno problemati~no. A tamo se ve}
pedeset godina de{avaju stvari koje nisu adekvatne tom mestu.
Pitanje je {ta treba uraditi s tim prostorom. Obnavljanje svih
paviljona ne}e to obele`iti kao mesto stradanja, nego }e obele`iti
mesto gde je bio sajam pre Drugog svetskog rata. Paviljoni ne bi
izgledali kao u doba kada je tamo bio logor, oni ne}e biti sivi, bez pro-
zora, s tim le`ajevima na tri sprata. Neko bi ih gledao s Kalemegdana
i mogao bi da ka`e - Pa nije taj logor izgledao lo{e. Zna~i, to nije
podizanje spomenika logoru, to je podizanje spomenika sajmu od pre
Drugog svetskog rata. Ako treba da se adekvatno obele`i to mesto,
neka se izgradi novi muzej, savremena zgrada, ali podignuta kao
muzej `rtvama, na na~in na koji je podignut Muzej holokausta u
Berlinu.
Jovan
S Topovskim {upama, odakle su na streljanje vo|eni mu{karci Bajford
Svetlana Vukovi}:
A gde su Topovske {upe?
Jovan Bajford:
Topovske {upe su na Autokomandi, kada se iza|e s Avalskog druma
na veliku raskrsnicu, izme|u nekada{njeg Bulevara JNA i
Tabanova~ke ulice. To je veliki prostor na kojem se vidi hangar koji
je izgra|en posle rata, a s leve strane, tamo gde se vidi da je nekad bio
ulaz, stoje dve zgrade od cigle i logorska uprava je bila u tim
zgradama. Te zgrade su predvi|ene za ru{enje i samo je pitanje vre-
01.02.08. mena kada }e sve to biti sravnjeno sa zemljom.
Svetlana Luki}:
Slu{ali ste @or`a Bresensa. Ova pesma bila je izbor Svetlane Slap{ak, koja
je di-d`ej u dana{njoj emisiji, kasnije }ete ~uti od nje zbog ~ega. A sada
Vesti broj 13 Ivana ^olovi}a.
Ivan ^olovi}:
U intervjuu koji je objavljen po~etkom ove godine u listu Nedeljni
telegraf, slikar i knji`evnik Momo Kapor otkriva da su za njega jelo,
pi}e i `ene samo sredstva koja mu slu`e za stimulaciju umetni~kog
rada. Zbog toga umetnika u njemu, obja{njava on, stra{no interesuju
`ene, i jelo, a naro~ito pi}e, koje mu omogu}ava da dosegne posebnu
vrstu duhovnosti i opijenosti `ivotom.
Ipak, jelo i pi}e i dalje stimuli{u ovog umetnika. Ali to njemu vi{e ne
slu`i da bi u sebi izazvao neodre|enu opijenost `ivotom, neprili~nu
rauzdanost ~ula. On sada bira samo jela i pi}a koja imaju tajanstvenu
01.02.08. mo} da ga pove`u s duhom njegovog naroda, s bi}em srpske nacije.
Kako to posti`e, {ta i kad konzumira, u kojim koli~inama, kojim pri-
borom se slu`i da bi izazvao do`ivljaj misti~nog sjedinjenja s naci-
jom? O tome Kapor vi{e govori i u svojoj nedavno objavljenoj knjizi,
Putopis kroz biografiju. Tu saznajemo da na{ umetnik po~inje dan
220 tako {to uzme ka{i~icu slatkog od tre{anja, zatim u`iva u krupno
mlevenom kukuruznom bra{nu, uma~e crni hleb u maslinovo ulje,
sr~e ~orbu od kopriva. Ranije nije dovoljno cenio vrednost zdrave
srpske hrane, pa je iz neznanja jeo stranu, odvratnu, plasti~nu hranu.
Fuj. Ali jednom, dok je s dru{tvom ru~ao u nekom otmenom stranom
restoranu, dogodilo se ~udo. Slu~ajno poru~ujemo zelenu salatu,
pri~a Kapor o tom doga|aju, i gle, Srbija nam se smeje s ruba tanjira:
to nije ukus na{e zelene salate. Istina, lep{a je od na{e naoko, i ve}a,
i ~istija, i zelenija, ali ~ini nam se da smo prevareni i da `va}emo plas-
tiku.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Ivan ^olovi}. Malo~as sam saznala da }e, kako je to neobi~no,
sutra u dva sata biti prire|en do~ek Novaku \okovi}u. Novak \okovi} je
pre nekoliko dana osvojio nagradu na Australijen openu i ba{ sutra, dan
pred izbore, dolazi u Beograd, gde }e mu ispred gradske skup{tine biti orga-
nizovan do~ek. Onda on, zajedno s ostalim teniserima i teniserkama, ide u
Rusiju da igra protiv Rusa. Bi}e to ogromna du{evna patnja za na{eg
predsednika vlade - za koga da navija, a da ne bude veleizdajnik? Vlada bi
mogla da na prvoj slede}oj, hitno sazvanoj sednici uvede moratorijum na
utakmice s Rusima, makar dok se ne re{i status Kosova. Za kraj emisije
~u}ete neobi~no pismo Svetlane Slap{ak iz Ljubljane, o lakim notama.
Svetlana Slap{ak:
Postoji trenutak kulture, proizvod nepredvidivih tokova i zrelosti,
kada se u popularnoj kulturi, obi~no negde na rubu, pojavi ne{to {to
izra`ava one koji su skoro izgubili nadu da }e s bilo ~ime u svetu u
kojem `ive mo}i bar privremeno da se identifikuju. A tek kada to
pogodi one koji se naro~ito trude da se ni sa ~im u svetu u kojem `ive
ne identifikuju. Omek{avanje? Sau~estvovanje? Priznavanje ljudske
okoline? Kako god da to nazovemo, deluje eksplozivno. U mome
slu~aju (a i u Bo`idarovome), to je prvo bio gr~ki Rom Kostas Hadzis,
koji je u doba pukovni~ke diktature pevao promuklim glasom o te{ko
odredivim ose}anjima, koja su mnogi tuma~ili politi~ki: kontekst je
stvarao tekst. Posle je diktatura pala, a saznali smo da je Kosta
Jehovin svedok. Tekstovi su postali banalni i lako su se zaboravljali.
A negde u sredini smo na{li svoga najboljega, koji se vi{e nije mogao
menjati, jer je umro: @or` Brasans. Jedini koji je do kraja rekao {ta
treba o nacionalistima ("sre}ni idioti koji su ro|eni negde"), jedini je
spevao prelepu, ~ednu pesmu o - `enskom polnom organu ("krajnje je
vreme da se za ovaj instrument sre}e na|e lepa hri{}anska re~"), bio
je do kraja ne`an i zloban. U Brasansu sam prepoznavala ono najbo-
lje {to mo`e biti u mu{kome.
samo zato {to jo{ nisu svi pomrli? Da li su preneli svojoj de~ici - i onoj
u Lavrionu - ne{to od prosvetiteljske sre}e? Odgovora za sada
nemam, a ima}u ih sve manje i manje.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Pe{~anik za 1. februar, tre}eg znate {ta da radite, niste mali.
Ponovo se ~ujemo 8. februara, u istoj Srbijici.
08. 02. 2008.
OTMICA SRBIJE
Koliko miliona glasa~a je potrebno Tadi}u da bi se osme-
lio da ka`e NE Ko{tunici? ... Koliko godina `ivimo pod
Ko{tunicom, vi{e ne smemo naglas da izgovorimo taj broj
... Kada bi zamislila da je cela Srbija spaljena, ali je
Kosovo na neku foru ostalo njen deo, Ko{tunica bi to sma-
trao za pozitivan ishod ...
Gosti:
@arko Kora}, Socijaldemokratska unija,
Ivan Kuzminovi}, Helsin{ki odbor,
Teofil Pan~i}, novinar
Svetlana Luki}:
Jesu, bili su izbori, izjasnili ste se u prvom krugu, izjasnili ste se u dru-
gom krugu; mogli ste da se izjasnite i u tre}em krugu, ako vas to veseli
- ali kao {to vidite, to nema nikakve veze sa `ivotom. Ni{ta konstruk-
tivno niste postigli, naprotiv, glasanjem ste samo zakomplikovali
situaciju, glasanjem ste doveli do blokade vlade i parlamenta. Jednom
re~ju, gra|ani, izazvali ste haos u vladaju}oj koaliciji i time destabili-
zovali Srbiju.
Svetlana Luki}:
Kampanja koju je vodio Tadi} bila je zasnovana na izazivanju straha
od radikala i to je o~igledno urodilo plodom. Videli smo spotove s praz-
nim rafovima u prodavnicama, benzinom koji se sipa iz fla{e. Nismo
videli radikale kao ratnu stranku.
@arko Kora}:
Naravno, jer oni imaju problem protivre~nih poruka. Prvo su s radikalima
razgovarali o ustavu, svim rezolucijama o Kosovu, pa ~ak i o rezoluciji o
Kubi, koja je radikalska. Dragoljub Mi}unovi} je u ime stranke obrazlagao
za{to je potrebno da se glasa za tu rezoluciju. Zna~i, stalno su legitimizo-
vali radikale, a onda su odjednom po~eli da ih u drugom krugu kampanje
prikazuju kao ekonomske {teto~ine. Nisu smeli da se upu{taju u rasvetlja-
vanje uloge radikala u ratovima devedesetih i tako u spotovima DS-a
nismo videli snimke smotri dobrovoljaca, koje smo gledali na su|enju
[e{elju u Hagu. To je u osnovi priklanjanje tezi da je za rat kriv samo
Slobodan Milo{evi}. Kampanja straha i zastra{ivanja je uspela, na {ta je
Tomislav Nikoli} odli~no odreagovao. Njegovo mirno prihvatanje poraza
08.02.08. je u stvari uvertira za dobijanje parlamentarnih izbora. Vu~i} je eksplicit-
no rekao - Mi nismo mogli protiv straha. E, sada }e oni raditi sa strahom.
Nikoli} je bio sa `enama, pa s decom, bi}e tu i malih `ivotinja i ekologije i
svega. Tako da je strategija straha ovoga puta upalila, ali ne}e upaliti
slede}i put. Radikali }e biti spremni za nju.
232
Svetlana Luki}:
Da se vratimo ulozi Ko{tunice, koji zavr{ava svoj politi~ki `ivot, koji }e
potrajati jo{ neko vreme s odre|enim brojem poslanika u skup{tini.
Kada se pogleda taj politi~ki `ivot od 24. septembra 2000 - pa on nas je
prevario i na slede}im parlamentarnim izborima }e nam za opro{taj
vratiti Milo{evi}evu Srbiju.
@arko Kora}:
U psihologiji se to zove simbolizacija, vezivanje nade za onoga koji igra
spasila~ku ulogu. U ~uvenom Roselinijevom filmu General od Rovere
Vitorio De Sika igra prevaranta koji preuzima ulogu heroja otpora. U tom
cini~nom filmu Roselini pokazuje kako ni{tarija postaje heroj. I ovde
imate pri~u o ~oveku koji preuzima ulogu heroja, a u sebi nema ni~eg od
onoga {to je za tu ulogu potrebno. To se sada delimi~no pravi i od Tadi}a.
Bilo bi zanimljivo uraditi psiholo{ki profil Ko{tunice, ~oveka koji dva puta
zaredom gubi na izborima i oba puta na to reaguje neprihvatanjem real-
nosti i u`asnom mr`njom i gnevom prema onima koji su te izbore dobili.
On ve} drugi put poni{tava rezultate izbora. Naravno, to je mogu}e kada
za partnera imate ~oveka koji to ne prepoznaje ili nema mo}i da vam se
suprotstavi ili ne}e da vam se suprotstavi. Boris Tadi} postaje ~ovek koji
spasava politi~ku karijeru Vojislava Ko{tunice time {to vezuje svoju sud-
binu za njega. On sada trpi i dodatno poni`enje da mu se odla`e polaga-
nje predsedni~ke zakletve zbog ponavljanja izbora u Boljevcu.
Neshvatljiva je mirno}a s kojom DS sve to prihvata. Oni mo`da misle da
na politi~koj sceni Srbije najdu`e ostaje onaj koji trpi sve, {to je verovatno
ta~no, ali ja bih voleo da ~ovek bude na politi~koj sceni dotle dok je u sta-
nju da realizuje svoje politi~ke ciljeve.
Dakle, Ko{tunica u ovom trenutku ostaje na vlasti zahvaljuju}i
08.02.08. Demokratskoj stranci, koja odla`e odluku da ide na izbore i time Tadi}
produ`ava politi~ki `ivot Ko{tunici mnogo du`e nego {to su to hteli
gra|ani Srbije.
Ta vlada je grupa ljudi koja vozi autobus, jedan sipa gorivo, jedan gleda
234 gume, jedan vrti volan, ali niko vi{e nema nikakvu ideju o tome kuda taj
autobus ide. I to je, {to bi rekao Samard`i} - potpuno normalno. On je pravi
ministar spoljnih poslova. Vuk Jeremi} puno putuje, ali klju~ne spoljno-
politi~ke odluke u ovoj vladi donosi Samard`i}. Dakle, pravo pitanje je
kako iza}i iz ovoga. Jedina koja ima klju~ za re{enje te situacije je
Demokratska stranka, a ona je sada pasivna. Radikali su definisali svoju
poziciju - Ne}emo da vas o`ivimo, nama izbori odgovaraju; {to se vi{e
sva|ate, za nas je bolje. Demokratska stranka Srbije mo`e da bude na
vlasti samo dok traje ova paraliza. Ovo }e morati da prelomi Demokratska
stranka. Odluka je prvi put potpuno u rukama Demokratske stranke i
neverovatno je da ona }uti. Najvi{e govore Dinki}, Rasim Ljaji}, ljudi koji
nisu iz Demokratske stranke. To postaje njihova strana~ka politika - Mi
}emo izdr`ati sve, kao sveti Sebastijan koga ga|aju strelama i mu~e, ali
mi }emo izdr`ati radi gra|ana Srbije. Ne vidim kako ta politika mo`e da
usre}i Srbiju.
Svi oko mene su ili besni ili mra~ni i svi su po~eli da raspravljaju o psiho-
lo{kom profilu Vojislava Ko{tunice. Ovih dana slu{am mnogo amaterskih
psihoanaliza. Na{ veliki reditelj Du{an Makavejev je diplomirao psi-
hologiju. On je bio opsednut Milo{evi}em i bio je po~eo ponovo da ~ita
svoje knjige iz psihologije i da se raspituje kod psihologa klini~ara i s
njima da poredi svoje bele{ke o psiholo{kom profilu Milo{evi}a. Sada cela
Srbija po~inje da li~i na Du{ana Makavejeva. Svi su u potrazi za definici-
jom Ko{tuni~ine li~nosti, cela Srbija je po~ela amaterski da se bavi psi-
hoanalizom. Ko je taj ~ovek, kakav je njegov lik, kakva je to psiholo{ka @arko
struktura? Ljudi su toliko prepadnuti i besni i izdani. A Ko{tunica nema Kora}
mnogo veze s tim. Zna se da ovu vladu ~ini koalicija tri stranke, zna se da
jedna stranka mo`e da sru{i vladu, zna se da radikali ne}e podr`ati ma-
njinsku vladu - sve je vrlo prosto. Ako se ni{ta ne promeni u slede}e dve
nedelje, Demokratska stranka je re{ila da o`ivi Ko{tunicu i on }e biti kao
vampir Nosferatu, ni `iv, ni mrtav. Nema ga, ali hoda i deluje. To mo`e da
se desi.
Izgleda da Ko{tunica nikada nije preboleo pad s vlasti 2003. godine i ras-
pad poslednje Jugoslavije, kada je izgubio mesto njenog predsednika.
Izgleda da se od toga nikada nije oporavio i da ne `eli da po drugi put
padne s vlasti.
Svetlana Luki}:
Mislite da }e radikali pobediti zajedno sa socijalistima, pri ~emu veliku
ulogu igra i Dontov sistem, koji dodaje glasove najve}oj stranci?
@arko Kora}:
Dontovim sistemom oni uvek dobiju dodatnih ~etiri-pet-{est odsto, u za-
visnosti od toga koliko se glasova raspe na male stranke, koje }e ostati
ispod cenzusa od pet odsto. Sada su u prvom krugu na {ezdeset odsto
izlaznosti radikali dobili ~etrdeset odsto glasova, a socijalisti {est. To je
~etrdeset {est odsto na koje dodaje{ jo{ nekoliko procenata. Tadi} ra~una
da bi mogao da uzme vlast s manjinama, on plus Bo{njaci, plus Ma|ari,
plus Romi, plus mo`da jo{ neka manjina. Zna~i, i jedni i drugi su
pripremili ra`anj za zeca koji je u {umi, ali mogli bi ga uhvatiti i jedni i
drugi. [ta bi spre~ilo dolazak radikala? To da Demokratska stranka po~ne
da vodi potpuno druga~iju politiku, da se okrene gra|anima i ka`e im -
Vidite li vi ovo? Zar ne bi bilo normalno da Boris Tadi} ve~eras na televi-
ziji pro~ita {ta pi{e u tom sporazumu s EU? Da ~ujemo da se tu ne pomin-
je Kosovo i da vidimo da su predvi|eni razgovori o ukidanju viza. Tadi}
treba da nam objasni da se Ko{tunica sveti Evropskoj uniji zato {to nam
uzima Kosovo, a ne ka`e nam {ta bi uradio s milion i osamsto hiljada
Albanaca. Ne ka`e nam kako on zami{lja njihovu pacifikaciju. Ho}e li da
zove ove iz Ju`ne Afrike da mu oni objasne kako se to radi? Kada smo
poslednji put silom poku{ali da zadr`imo Kosovo, bombardovao nas je
NATO. Ho}e li ponovo da nas bombarduju? Vi{e od hiljadu ljudi je poginu-
lo u tom ratu. Zna~i, Tadi} ni{ta od toga ne izgovara, nego samo ka`e - Ja
sam za evropske integracije.
Zoran \in|i}:
Pratio sam ovu predizbornu kampanju predsedni~kih kandidata i mogu
da ka`em, sla`em se s ponekim porukama koje su oni emitovali, sla`em se
s tim da treba vratiti osmeh narodu u Srbiji, sla`em se da moramo da se
borimo protiv kriminala, protiv mafije, sla`em se da treba da sa~uvamo
zemlju u kojoj `ivimo i da uvedemo vi{e reda u nju. Ni{ta tu nije sporno.
Jedno je me|utim sporno, da li su ti ljudi oni koji mogu da ostvare te ci-
ljeve? Da li onaj ~ija stranka je unesre}ila stotine hiljada ljudi ima moral-
no pravo da pri~a o osmehu? Za{to su nas unesre}ili, ako ho}e da nas
obraduju? Mogli su pre dvanaest godina da nas obraduju time {to se
uop{te ne bi pojavili u Srbiji. I ovaj drugi, koji ka`e - mafija, kriminal. On,
ka`e, ima najvi{e iskustva u tome, pa }e biti uspe{an. To me podse}a na
onog piromana koji se javio na konkurs za {efa vatrogasne slu`be i ka`e -
Imam iskustvo u postavljanju po`ara, izaberite me za tu funkciju, u`ivam
kad vidim po`ar. ^udan je i ovaj tre}i koji ka`e - Sa~uvao sam jednu
dr`avu, sa~uva}u i drugu. Da vas pitam kao sugra|anin - dve koze da
imate, da su vam va`ne i da imate alternativu da ih pustite da se same
~uvaju ili njemu da ih date da ih ~uva, {ta biste izabrali? Da se same
~uvaju, naravno.
To izgleda ima samo kod nas u Srbiji - kad je neko nesposoban, onda ga iz
milo{te zovu nacionalistom. Ja ne znam {ta je to u nesposobnosti {to je
nacionalizam, {ta je to, koje je to zadovoljstvo da nalazite opravdanje za
poraz pre nego {to u|ete u utakmicu. Nije to nacionalizam, to je kompleks
ni`e vrednosti. Mi smo narod koji ulazi u svaku utakmicu sa `eljom da
pobedi, ne moramo da pobedimo, ali borimo se za pobedu. Mora toga
mnogo da se promeni u Srbiji i zato smo mi ovde i zato svakoga dana radi-
mo na tome. Nema sumnje, mnogo stvari u Srbiji nije u redu i mnogo
stvari u Srbiji mora da bude bolje, ali prva stvar koja treba da se promeni
jeste da se ponovo uva`ava rad, da politi~ari rade, a ne da mudruju, da se
rezultati vrednuju, a ne namere, ne poza. Dosta je manekena u ovoj Srbiji,
previ{e ih ima.
Nije tajna i svi mi to znamo - u Srbiji se te{ko `ivi, ali dragi prijatelji, to nije
novost. To je tako proteklih deset godina, to je tako proteklih petsto godi-
na. A ho}ete li da vam ka`em {ta je novost u Srbiji? Novost je da neke stvari
po~inju da funkcioni{u. Srbija po~inje da pokazuje svoje lepo lice, izvla~i
se iz blata. Oni koji to ne mogu da izdr`e, jer su ru`ni u sebi, ma`u je pono-
vo blatom.
Probudili smo ga i 5. oktobra ovde smo ga doneli! Nije do{ao, doneli smo
ga!
Hvala vam {to ste ve~eras ovde i hvala vam {to }ete biti ovde kada god to
bude bilo potrebno Srbiji. @iveli.
...
Svetlana Luki}:
^uli ste pesmu Respect yourself. Boris Tadi} i Demokratska stranka
izgleda nemaju ba{ mnogo samopo{tovanja, sude}i po ovim prvim da-
nima posle drugog kruga predsedni~kih izbora. Boris Tadi} ne sme
ni{ta da pokrene, ni{ta ne sme da pipne dokle god misli da tempirana
bomba kuca u njegovu korist. Malo mu je izgleda dva, tri miliona glaso-
va da po{tuje sebe i svoje glasa~e. Pitanje je koliko miliona glasa~a je
potrebno da bi se on ohrabrio da Ko{tunici ka`e da je vreme da
popri~aju o tome ko ima najvi{e legitimiteta da kreira politiku ove
zemlje. Ako predsednik i njegova stranka nemaju samopo{tovanja, ako
08.02.08. to zna~i da nas svakog dana time zakopavaju u `ivi pesak, mora}emo
ne{to da preduzmemo.
Ivan Kuzminovi}:
U nedelju, kada su se zatvorila bira~ka mesta i kada je CESID izneo jasno
predvi|anje da postoji sto i ne{to hiljada glasova razlike, meni je moj tata,
sad ja kao Tadi}, poslao SMS. On je ina~e tipi~an glasa~ Demokratske
stranke, ali poslao mi je poruku - ^estitam, nadrljali smo. Tadi} ima dva
miliona i trista hiljada glasova, od ~ega je najmanje milion glasova do{lo
od potpuno upla{enih ljudi. E, ako on misli da na dva miliona i trista hilja-
da ljudi uvek mo`e da ra~una, mi smo stvarno nadrljali s njim. Ali
najva`niji utisak izbora za predsednika republike jeste da je 3. februara u
pola deset Srbija odahnula, da bi se ~etrdeset osam sati kasnije javio
gazda Srbije i rekao - ^ekajte, vi ste malo zaboravili na mene. Gazda Voju
su, iz meni nepoznatog razloga, ljudi proglasili za nekakvog gubitnika
ovih izbora. DSS }e dobijati sve manje i to je u redu, ali to nema nikakve
veze sa {tetom koju taj ~ovek jo{ mo`e da napravi.
Evo samo dva primera kako dr`ava Srbija i grad Beograd postupaju prema
etni~kim manjinama. U centru Beograda je kosovski Albanac, koji je
do{ao u Beograd pedesetih godina pro{log veka, sagradio ud`ericu,
ku}icu u jednoj ulici blizu centra grada. I ta ku}a od 1957. do 2008. stoji
takva mala kakva je. Taj ~ovek je umro, on ima }erku, }erka ima albansko
ime, srpsko prezime, ima decu. I do|e dr`ava Srbija i grad Beograd, skup-
{tina op{tine Savski venac i sru{i ku}u iz 1957. zato {to je nelegalna. U
stvari, sru{i ku}u zato {to je, kako investitor ka`e, ta `ena [iptarka koju
treba vratiti na Kosovo. A i njemu se ba{ ta parcela svi|a, jer ima
mogu}nost da sagradi divne ~etiri hiljade kvadratnih metara prostora na
njoj. Tri `ene iz nevladinog sektora su do{le na minus deset stepeni, do{ao
je bager, do{la je policija - sru{ili su to. Ne znam koga nisam zvao,
funkcionere Demokratske stranke, gradskog ovog i onog, jer je to bila pri- Ivan
lika da se ka`e - Nije va`no da li si Albanka, ti `ivi{ ovde sto godina, ti si Kuzminovi}
Beogra|anka.
Smak sveta je bio kada je Ko{tunici oti{la Crna Gora. A ona je dobila spo-
razum o stabilizaciji i to ovde niko nije primetio. Dakle, to {to mi
poku{avamo da potpi{emo, za {ta ovaj re`e penkalo, {to ovaj ne}e da mu
da dopu{tenje, to privremeno {to mi treba da potpi{emo, oni su ve} pot-
pisali u potpunosti. Pa naravno da svako normalan `eli da se odvoji od
tebe, zato {to se pona{a{ prema njemu kao da je stoka i on ne `eli da `ivi s
tobom.
~ovek zove, a i on, niti se javlja, niti dolazi. Srbija mo`e da ostane u ovom
statusu doveka, a to je status - ni ovamo, ni onamo, to je taj tre}i put
ruskog i pararuskog kapitala. Samo zamisli da su Rusi kupili Aerodrom
Beograd, JAT, u{li u bankarski sektor, pa to je da odmah pakuje{ torbice i
ode{ negde u... pip. Ta elita je odlu~ila da je svako re{enje koje njih ostav-
lja na vlasti odli~no, a ta re{enja su katastrofalna po dr`avni interes, po
manjine, ve}ine, bele, `ute, sve koji `ive u Srbiji. Svi smo nadrljali. Deluje
kao da ni{ta ne mo`e da se uradi. Ovoga {to }u re}i }e da se uhvati trideset
analiti~ara u Novoj srpskoj politi~koj misli, ali naravno - izlazak na ulice.
Kakav izlazak na ulice, to je drugo pitanje, ko }e to da artikuli{e, gde je ta
masa, ko to vodi, kuda to ide. Ali uskoro }e od onih koji se ose}aju ovako
kao ja, a znam neke koji se ose}aju jo{ deset puta gore, na kraju postati
Crvene brigade. Majke mi, postoji mogu}nost da jedan procenat ljudi
stvarno prolupa.
Tako da ja tu vidim ulicu kao re{enje. S druge strane, ovo je 2008, kakva
sad ulica? Bilo kako bilo, mi koji mislimo - hajde do|i, ti crno-crna, napravi
vladu, svi mi koji mislimo odve} stomakom treba da znamo da kada crno-
246 crna koalicija do|e na vlast, vrlo te{ko }emo je skinuti. Ako Ko{tunica za
dva meseca formira vladu s radikalima, pa to je jo{ tri godine, ej, ode prva
decenija dvadeset prvog veka. [ta je potrebno da mi iza|emo na ulicu?
Potrebno nam je da Toma i Voja naprave vladu. Ne znam kako }emo mi to
izvesti da iza|emo na ulicu, ali }emo, bogami, po~eti redovno da izlazimo.
Prvih dana }emo svi da se izduvamo, vide}emo sve ljude koje nismo videli
od 1996, a onda treba da odemo ku}i, sednemo i ~ekamo da oni do|u po
nas - a to nije lepa situacija.
Ovo je ono za {ta smo se borili 5. oktobra, ovo je demokratija. Ako Vojislav
Ko{tunica skupi 126 poslanika s radikalima, {to on vrlo lako mo`e da
uradi, i ako do|e kod predsednika republike, nema druge nego da
gospodin Tadi} uru~i mandat Vojislavu Ko{tunici i Tomislavu Nikoli}u.
To je demokratija, za to smo se borili, tu treba da budemo fer. A to {to smo
mi nadigrani u sopstvenoj demokratskoj igri, to je ve} drugo pitanje.
^ove~e, mi jo{ nemamo odgovor na pitanje ko je ubio Zorana \in|i}a, ej
bre, 2008. je godina, pa ~emu se mi onda nadamo? Pa nisu ubili po{tara,
ubili su premijera. Zna~i, oni su toliko mo}ni, to je ono \in|i}evo - imao je
brod, dr`ao je kormilo, upravljao levo-desno, a brod je i{ao kuda je hteo.
Kada koriste demokratske principe borbe, oni to rade savr{eno. Kada DSS
i radikali koriste demokratsku proceduru u skup{tini, oni su u stanju da
podnesu sto pedeset amandmana od kojih je svaki bolji od prethodnog,
manje ili vi{e, oni su u stanju da koriste fondove za izbore, oni su u stanju
da koriste besplatne minute preko RTS-a, ali su u stanju i da koriste sve
paralelne strukture mo}i, koje o~igledno svi oni imaju. Ko{tunica ima ono
{to je Milo{evi} imao, radikali su uvek imali neki svoj paralelni DB, neki
KOS, bog te pita {ta njih dr`i, a mi? Ko nas jebe, kad smo beski~menjaci.
Dobili smo dr`avu i nismo umeli ni{ta s tom dr`avom da uradimo. Nismo
umeli da raskrstimo s DB-om, jer smo od 5. oktobra imali trojanskog
konja. Ko{tunica je bio na vlasti kada je Rade Markovi} uni{tavao fajlove,
kada su pare oti{le na Kipar, kada su nestali podaci o ubistvima, o tome
{ta se desilo Ivanu Stamboli}u, sve je nekako nestalo. Pazi, u ovoj zemlji
ispade da je demokratski uspeh to {to ~ujem da }e Radetu Markovi}u opet
da sude za ne{to. Jednom Radetu Markovi}u. Ej, jedan, a koliko je njih bilo,
koliko ih jo{ ima? Sto, sto pedeset, trista pedeset Radeta Markovi}a. Mi
nikada nismo uspeli da operacionalizujemo vlast koja nam je bila data, jer
je, kako ka`e moj omiljeni junak Bu{, osovina zla bila prejaka. Mi nismo
znali {ta s njima da radimo i danas pla}amo cenu toga, kao {to }emo je
pla}ati i sutra i jo{ neko vreme, bogami.
Zoran
Kako da spojim ovo blato s nekom budu}no{}u? Kako nekom sa \in|i}
Zoran \in|i}:
Ako niste za to da se ne{to sprovede, gospodo iz DSS-a, onda budite protiv
toga da se to izglasa, nego - ho}emo, ali da ne bude, mi bi, ali da ne. Recite
- ne}emo. Budite jednom iskreni, hrabri i zaustavite `ivot u ovoj zemlji.
Svaki dan odlaganja, to {to vi niste mogli, jer ste bili umorni, da do|ete na
ustavnu komisiju, pa mi danas imamo ovo {to je trebalo da imamo pre pet-
naest dana - ko{ta ovu zemlju prava da izveze deset hiljada tona june}eg
mesa u Evropsku uniju. Ko vama daje pravo da budete umorni u ime ovoga
naroda?
Ako ste umorni, idite pa spavajte, bre. Ako ovo ne bude izglasano, {ta }e
biti izglasano? Ni{ta, jo{ godinu dana }ete spavati, pa jo{ deset godina, pa
jo{ sto godina, kao Trnoru`ica koja ~eka svoga princa da je probudi. Pro{le
su bajke, ovo je realan `ivot, preuzmite na sebe odgovornost kao realni
politi~ari u realnoj zemlji ili, brate, sklonite se s politi~ke scene. Idite, pa
spavajte u nekoj bajci.
Svetlana Luki}:
Slobodan Samard`i} nas je podsetio da }e Srbija aktivirati akcioni
plan sutradan po progla{enju nezavisnosti Kosova. Dr`avna je tajna
{ta zna~e ti akcioni planovi, a bilo bi dobro da znamo o ~emu se radi, da
mo`emo da doprinesemo, da ne{to zapalimo, da ne{to razbijemo, da na
ne{to bacimo bombu, kao {to su jutros neke delije bacile bombu na
Merkator. Slovenci su zaslu`ili da prvi dobiju bombu iz dva razloga.
Prvi je {to su prvi podr`ali kosovske Albance u Cankarevom domu, a
drugi je to {to su predsedavaju}i zloglasne Evropske unije. Na redu su
Nemci, Amerikanci, Turci, ne pravimo pitanje, svi su oni isti. Slede nam
nedelje nacionalisti~kog divljanja, opet smo kao orangutani, ni{ta
nismo nau~ili iz svoje nacionalisti~ke pro{losti. Nacionalizam je bio
oru`je kojim smo uspeli da satremo sve oko sebe, a sada je red na nas
08.02.08. same. Valjda }e neko da se seti da je nacionalizam oru`je koje je, na
primer, Ataturk upotrebio da preko no}i modernizuje pora`enu Tursku,
da je nacionalizam oru`je koje su Japanci od 1945. koristili da od
Japana naprave privrednu silu. U nastavku emisije slu{ate Teofila
Pan~i}a.
248
Teofil Pan~i}:
Ni{ta se posebno nije dogodilo, osim {to smo mi, onako poslovni~no, za
dlaku izbegli direktnu bruku i katastrofu. Me|utim, nisu pro{la ni dva
dana nakon izbora i do`iveli smo to da su nam Ko{tunica i cela ta kama-
rila, poslali poruku da njih to uop{te ne zanima. Njih uop{te ne impre-
sionira to {to smo se mi ne{to trtili i rekli da ho}emo ovo, a ne ono. Oni }e
da teraju svoje po svaku cenu, pa i po cenu svoje propasti i propasti Srbije.
To ludilo i mahnitanje je prevr{ilo svaku meru, i onu koju su predvi|ali
najve}i pesimisti. Mene to nije iznenadilo. Nisam nikakav prorok, ali
stvarno odavno trubim o tome posmatraju}i tog ~oveka i tu zaista opskur-
nu ekipu oko njega, ljude kao {to su ovaj Samard`i}, Simi}, Mile Savi}. Ti
vidi{ da su ti ljudi do te mere pomahnitali da postaju opasni za sebe i za
druge i da sve {to oni ~ine i {to }e ~initi ve} dobija klini~ku sliku. Stvarno
ovo ne ka`em s namerom da bilo koga uvredim. Ja ovo ka`em sasvim
ozbiljno i zaista postavljam pitanje da li postoji neki mehanizam u dr`avi
da se proveri da li je na{ premijer pri sebi. Da li je te ljude zahvatila neka
histerija, neki amok? - To postoji kao kolektivni fenomen, nije to samo
individualno. Da li ti ljudi imaju neki problem, da li nekako mo`e da im se
pomogne, a da se i nama pomogne tako {to }emo biti oslobo|eni od toga
da nas ti ljudi uvaljuju u tako duboka govna da u pore|enju s njima ono
{to smo do sada imali mo`e da izgleda kao dosta lep `ivot?
Prva lo{a opcija je da se ovo ipak nekako zakrpi i da se ovo truljenje nas-
tavi do u nedogled. Druga lo{a opcija, koja presudno zavisi od radikala, je
da Ko{tunica napravi neki pakt s njima i da se stvori nova ve}ina bez izbo-
ra i da onda ta ve}ina poni{ti Tadi}evu pobedu i potpuno blokira Srbiju,
zaustavi je u vremenu i prostoru, okameni je i ka`e - Mi smo sada stali, sve
je stalo, ni deca vi{e ne rastu i sad ~upamo Kosovo, jebemo kevu Evropi i
podajemo se Putinu, spreda i zguza. Ovog ~asa dok razgovaramo, to se
prelama. Pretpostavljam da }e u narednih nekoliko dana postati jasno na
~emu smo. Ja se nadam da je Ko{tunica svesno ili nesvesno ovim {to radi
isterao Tadi}a na ~istac, zato {to je Tadi} sklon tome da ka`e - Super, svi
smo mi bra}a i hajde da nastavimo da taljigamo kao {to smo i do sada.
08.02.08. Njegove prve izjave nakon izbora su bile u tom smislu. Ko{tunica je to
poru{io i u tome ima ne~ega dobrog, ako se iskoristi na pravi na~in. Pravi
na~in je da se ide u vanredne parlamentarne izbore, na kojima se postav-
lja to jedno pitanje. Tadi} je do sada mogao da ka`e - Ho}u i Kosovo i
Evropu. On je na tome dobio predsedni~ke izbore. Sada nastupa pitanje
250 prioriteta. U redu, ti ho}e{ i Kosovo i Evropu, nemam ni{ta protiv, ali {ta
ako do|e do toga da mora{ da bira{? Oni su se implicitno ve} izjasnili, jer
~injenica da oni ho}e da potpi{u sporazum zapravo je izja{njavanje. E,
sada to implicitno mora da preraste u eksplicitno i u tom slu~aju }e sve
proevropske politi~ke snage u Srbiji morati da naprave neku vrstu bloka,
bez la`nog predstavljanja DSS-a kao proevropske stranke. Mo`da je DSS
to nekada i bio, ali on to odavno nije.
Svetlana Luki}:
Kad si pomenuo dva lo{a scenarija, pao mi je na pamet i tre}i, koji se
meni ~ini najgorim i dosta realnim. Ako budemo imali vanredne parla-
mentarne izbore, oni }e se desiti relativno brzo. Radikali, socijalisti,
uvek je tu i neka romska ili vla{ka partija - uz pomo} Dontovog sistema
oni mogu da pobede.
Teofil Pan~i}:
Uop{te nisam siguran da je to najgore {to mo`e da se desi. Te radikale smo
od 1990. povezivali s raznim formama politi~kog i obi~nog ludila, mahni-
tosti i zlo~instva. Me|utim, {ta je to {to oni rade, a da je lu|e od onoga {to
rade DSS-ovci? ^ak bi mogao da spekuli{e{ da bi se oni pona{ali umereni-
je od DSS-ovaca u nekim va`nim stvarima. Imaju izra`eniji nagon za
samoodr`anjem, ve{tiji su kao politi~ari i nisu iskompleksirani, isfrustri- Teofil
rani salona{i. Za{to je to kada Toma Nikoli} nazove Tadi}a usta{om i{ta Pan~i}
gore od toga kada Velja Ili} ka`e za Bo`idara \eli}a da je izdajnik? Oni su
se sveli na isto. Ako je ve} isto, daj mi ono od istog {to je istije.
Svetlana Luki}:
Kada je Tadi} pobedio, svima je laknulo, i u okru`enju i onima iz
Evropske unije. Prosto sam uhvatila sebe kako mislim - pa ako je svima
toliko laknulo, onda i meni valjda treba da lakne.
Teofil Pan~i}:
Nije ba{ svima u okru`enju laknulo, jer u regionu postoji i {kola mi{lje-
nja koja je smatrala da je za njih dobro da pobedi Toma Nikoli}, jer }e onda
oni izgledati bolje. [to se Evrope ti~e, da sam ja neki birokrata tamo u
Briselu, i meni bi laknulo. Nevolja je u tome {to se ve} sutradan pokazala
slabost te pobede, koliko je ona neutemeljena, sve dok je izvr{na vlast u
Srbiji ovakva kakva jeste. Tu Tadi}a bije po glavi njegov apsolutno
najkatastrofalniji politi~ki potez i verovatno najkatastrofalniji politi~ki
potez u postkomunisti~koj istoriji Srbije, dakle, ~injenica da je on
Ko{tunici poklonio mesto premijera. Zato njegova pobeda ne mo`e da
slomi premijera koji je re{io da igra druga~ije. Zato nije dobro da ova vlada
opstane. ^ovek je pre{ao Rubikon, nismo ga ti i ja oterali na tu stranu, on
je sam to uradio iz vlastitih razloga. ^ovek je pre{ao Rubikon, daj da se
prebrojimo iznova, pa ako je Srbija kojoj pripadaju on, Toma Nikoli}, Ivica
Da~i} zaista ve}inska, onda je Srbija tako izabrala, a mi }emo ve} da
izvu~emo pouku. U jednom {aljivom tekstu predlo`io sam da se Srbija
lepo podeli na dva dela, kao Isto~na i Zapadna Nema~ka, pa da vidimo ko
}e kako da napreduje. Jedna Srbija ode u Evropsku uniju, a druga neka
postane Gasprom dr`ava. Pa se sastanemo za dvadeset godina da se odme-
rimo.
Svetlana Luki}:
Neki grde Evropljane zato {to su prebrzo doneli odluku o slanju svoje
misije na Kosovo. S druge strane vidi{ podatak da oni spremaju tu mi-
siju ve} dve godine, da je to hiljadu sedamsto ljudi i bud`et od sto
08.02.08. {ezdeset miliona evra godi{nje. To je stra{na ma{inerija koja mnogo
ko{ta.
Teofil Pan~i}:
Ma da, nisu ~ekali nijedan dan. Da su ~ekali mesec dana, neko bi rekao -
252 Nisu ~ekali ni dva meseca, da su ~ekali {est meseci, onda bi rekli - Pa nisu
~ekali ni godinu dana. Nisu morali uop{te da ~ekaju, a ~ekali su, ~ekali su
te izbore. To ti je isto kao s famoznim Holan|anima - Jao, samo su nam jo{
oni trebali. To je i meni bila prva reakcija i ona je normalna, jer ho}u da se
potpi{e taj prokleti sporazum, a neki Holan|ani su mi seli na ki~mu i ne
daju. Ali s druge strane, ~ove~e bo`ji, pa ova zemlja deset godina ne mo`e
da izru~i Ratka Mladi}a. Od 5. oktobra, ovo je ~etvrta vlada koja to nije u
stanju da uradi. Pa nemojte me zezati. Taj ~ovek se {etao po stadionima,
bio je javna ~injenica, a svi su se pravili blesavi.
Svetlana Luki}:
Holandija je to uradila i zato {to je njena vlada pala zbog Ratka
Mladi}a. Holandski vojnici su izvr{avali samoubistva posle trauma iz
Srebrenice.
Teofil Pan~i}:
Ispalo je da je vi{e holandskih vojnika imalo problema sa save{}u nego
na{ih. To {alje jednu poruku o nama, koju niko od nas ne bi ba{ voleo do
kraja da de{ifruje. U odnosu na Evropu, mi govorimo su{tinski razli~itim
jezikom. Zato na{i ljudi mogu da ka`u - [ta su ovi zapeli, kud su navrli?
Oni jednostavno ne mogu da shvate da ta unija ne bi mogla da funkcioni{e
s dvadeset sedam zemalja da nije sva zasnovana na tome da ono {to pi{e
na papiru mora da se po{tuje, da ugovori i obaveze moraju da se po{tuju.
A to {to smo mi sebe doveli u kretensku situaciju, koju sada DSS-ovci i
kompanija izvr}u na glavu, druga je stvar. Pa nam ka`u - Nijednoj zemlji
nije tra`eno da se odrekne dela teritorije da bi pristupila Evropskoj uniji.
To je ta~no, ali nijedna zemlja nije imala Kosovo. Ovde se stalno {iri ose}aj
kako je Srbija neko trinaesto prase i kako je svi samo {utiraju i kako su svi
stra{no nepravedni, ali zanimljivo je da se u regionu to do`ivljava
druga~ije. U Zagrebu, Sarajevu, Pri{tini, Skoplju, svi ka`u - Srbija je milje-
nik, Srbiji se sve gleda kroz prste, svi joj se umiljavaju, a nama samo
isporu~e zahteve i ka`u - Ko vas {i{a, javite se kad zavr{ite taj posao.
Apsolutno ni{ta nije osvojeno, od 5. oktobra do danas, a da je nepovratno
osvojeno. [lajfuje{, vra}a{ se, korak napred, dva koraka nazad. I sada smo
u takvom trenutku, ali stvarno mi se ~ini da sada to mo`da mo`e na zdra-
viji na~in nego do sada da se razre{i - da se ide na izbore, bez la`nog pred-
stavljanja DSS-a kao evropske stranke. DSS je uvek do sada bio majstor
kvari{. Sada bismo prvi put imali situaciju u kojoj je DSS na jednoj strani,
a ono {to se naziva proevropskom Srbijom na drugoj. ^ak i da ispadne da Teofil
je proevropska Srbija u manjini, to bi bila vrlo tesna manjina i ta manjina Pan~i}
bi imala jako veliku pespektivu. Ni nezavisnost Crne Gore nije bila izbore-
na odmah. Pristalice te opcije su u po~etku bile veoma malobrojne. Izgleda
da }emo morati ne{to da nau~imo iz tog primera.
Svetlana Luki}:
Sve ostale teme izgledaju sitno u odnosu na ovu. Hap{enje D`aji}a i
Cvetkovi}a - ma pusti me sada s tim.
Teofil Pan~i}:
Mi smo zemlja jedne teme i mi to vrtimo i tu boga nema, dok se to ne
razre{i. Hajde opet da dam primer Crne Gore. Dok je bila deo virtuelne,
kvazizajedni~ke dr`ave, jedina relevantna tema tamo je bila da li Crna
Gora treba ili ne treba da bude nezavisna. Tek kada je to pitanje razre{eno,
na red su mogle da do|u sve one teme od kojih se `ivi. Pogledaj ~ime se
bave vode}e novine u anglosaksonskom svetu. Pre neki dan je glavna
tema, koju sam mikroskopom tra`io po na{im novinama, bila da je jedan
mladi ~ovek u Pakistanu osu|en na smrt zato {to je s interneta skinuo
podatke o kr{enjima `enskih prava u njegovoj zemlji. To je ovde pro{lo
potpuno neprime}eno.
Svetlana Luki}:
Sto dvadeset hiljada Turaka je iza{lo da ka`e NE marami na uni-
verzitetu. Sto dvadeset hiljada ljudi je ustalo u odbranu lai~ke dr`ave.
Teofil Pan~i}:
Jeste, a mi }emo mo`da do}i u situaciju da u ovoj zemlji ponovo budemo
prisiljeni da izlazimo na ulice kao devedesetih godina. Ja uop{te ne bih
isklju~io tu mogu}nost, ako do|e do institucionalne paralize i ako
Ko{tunica i Velja Ili} otmu Srbiju od nas. Ovo {to se sada de{ava je poku{aj
otmice Srbije kao celine. Zna~i, mo`da }emo mi do}i u situaciju da, u jo{
mnogo ve}em broju od Turaka, iza|emo na ulice i ka`emo da ne pristaje-
mo na to da Srbiju otmu od njenih gra|ana.
Svetlana Luki}:
08.02.08. Bio je ovo Pe{~anik. Mnogo ljudi nam je javilo da se emisija nije ~ula,
{u{talo je. Ne verujemo u tehni~ke smetnje, verujemo da je u pitanju
ometanje, odnosno nasilje. Bra}a su preduzimljiva, misle da je ovo
vreme kada imaju pravo na sve. Me|utim, i ustavom i zakonima i
vladom i parlamentom i Obrazom i Dverima i Nikoli}em i Ko{tunicom,
254 nama je zagarantovano pravo na samoodbranu.
Pre`ive}emo i ovo {to nam rade i ovo {to nam tek spremaju, a onda }u,
makar ja li~no, da ~ekam ~oveka iz pri~e koju je ispri~ao Kurt Vonegat.
Re~ je o bogatom Amerikancu koji je diplomirao na Harvardu, a onda
oti{ao u udaljene ugljenokope da pomogne rudarima da se samoorga-
nizuju i izbore za bolje uslove rada i ve}e dnevnice. Jednom je zbog
organizovanja {trajka dospeo na sud i sudija ga je pitao - Pa dobro,
gospodine, vi ste zavr{ili Harvard, bogati ste, za{to bi se neko va{eg
statusa bavio takvim stvarima? Moj junak je odgovorio - Kako to mis-
lite, gospodine? Pa zbog Besede na Gori. Bla`eni milostivi, jer }e biti
pomilovani, bla`eni mirotvorci, jer }e se sinovima bo`jim zvati. Takav
nam treba, samo jedan, jo{ samo jednom. Do vi|enja do oslobo|enja.
15. 02. 2008.
LA`NA DR`AVA
Dva miliona i trista pet hiljada ljudi misli da je normalno
da Srbija bude u Evropskoj uniji, a dva miliona sto
devedeset sedam hiljada ljudi misli da je normalno da
osumnji~eni za ratne zlo~ine nikada ne budu izru~eni
sudu. Ups, imamo problem...
Gosti:
Vesna Raki}-Vodineli}, profesorka,
Ljubi{a Raji}, profesor,
Dejan Ili}, Fabrika knjiga,
Desimir To{i}, Demokratska stranka
Svetlana Luki}:
Ova ljuta {pica je na{ mali doprinos obele`avanju Dana dr`avnosti.
Pomalo je zastra{uju}e mirno na beogradskim ulicama. Dan dr`avnos-
ti je neradni dan i radni narod drema, ali ova ti{ina ne sluti na dobro.
Po jarugama serbskim danas se {unja predsednik vlade, onda ide u
Ora{ac, pa na Oplenac i opet u neku jarugu. Za sobom vu~e svitu svojih
nacionalno osve{}enih i nacionalno oboga}enih ministara, vu~e
sve{tenike, Kara|or|evi}e i ostale simbole srpske dr`avnosti. Te{ko da
taj karavan mo`e da stigne i na inauguraciju predsednika republike
koja je zakazana za trinaest sati. Posle dramati~nih izbora u Dobrom
Polju kod Boljevca, Republi~ka izborna komisija ju~e je proglasila
Tadi}evu pobedu i on }e danas u skup{tini pred svojom svitom, pred
svojim ministrima, koji su u slobodno vreme, kad se stigne, veliki
Evropejci, pro~itati onu glupo sro~enu zakletvu. A Ko{tunica - ako ga se
seti, seti. Mo`da i do|e na inauguraciju, a ako ne do|e - onda ni{ta.
Ne}e se predsednik naljutiti, on za Ko{tunicu ima veliko i uvek {irom
otvoreno srce.
Vesna Raki}-Vodineli}:
Ja bih ovu nedelju nazvala veselom pravni~kom nedeljom zato {to su se u
njoj dogodili neki doga|aji koji imaju veze s pravni~kom profesijom, a koji
su, iako naizgled ozbiljni, na ivici farse i op{tenarodne zabave. Izdvojila
bih za ovu priliku ~etiri pravni~ka do`ivljaja. Prvi bih nazvala Poni{taj
unapred, drugi Zabrana, tre}i Ugovor o kupoprodaji s elementima pok-
lona, a ~etvrti Promocija knjige u prisustvu vlasti.
Drugi pravni~ki doga|aj, Zabrana, desio se daleko od na{e zemlje, ali ima
unutra{nje veze s onim {to se kod nas de{ava. To je bila odluka vlade
Saudijske Arabije o zabrani proslavljanja Dana zaljubljenih. Zabrana se
15.02.08. odnosi na poklanjanje bilo ~ega crvenog, uklju~uju}i tu i crvene ru`e,
me|u mladim ljudima. Mislim da je ova zabrana zasnovana na istom
pravni~kom duhu na kome je zasnovan na{ novi institut poni{taja
pravnih akata unapred, pa i to smatram jednim od zna~ajnih doga|aja ove
vesele pravni~ke nedelje.
262
Tre}i doga|aj je najava direktora NIS-a da }e ve} ove nedelje sti}i prijatelji
iz Rusije, koji }e pregovarati s na{om vladom o detaljnijim elementima
kupoprodaje NIS-a. Dakle, radi se o jednom kupoprodajnom ugovoru s evi-
dentnim elementima poklona. Svi koji se bave procenama vrednosti
NIS-a tvrde da on vredi mnogo vi{e od cene za koju je prodat. Na ovom
primeru se vidi kako jedna velika i ipak odgovorna dr`ava vodi ra~una o
svom pravnom, ekonomskom i politi~kom interesu i kako nijednog
momenta ne zaboravlja da ostvari korist za sebe.
Postoji jo{ jedan mit u Srba i to veoma ozbiljan, koji je vezan za Hilandar.
Ve} stotinama godina Hilandar nije na teritoriji ove dr`ave, pa su gene-
racije i generacije uspevale da se organizuju tako da njihov `ivot i `ivot
njihove dece ne bude ugro`en zbog toga {to je Hilandar na teritoriji Gr~ke.
I mnogi drugi narodi imaju peh da se mitolo{ka mesta, ti genius loci za
koje oni vezuju svoje poreklo i emocije, ne nalaze na njihovoj teritoriji. Ne
poku{avam bilo koga da te{im, samo konstatujem da ovde nije otvorena
debata o tome. Ljudi ne uspevaju da prevladaju strah koji vlast seje me|u
nama. Tu ne mislim samo na Ko{tunicu, mislim i na fiktivnu ili stvarnu
opoziciju u vidu Radikalne stranke, mislim na neke politi~are iz
Demokratske stranke koji se, kako bi to rekla koleginica Turajli},
15.02.08. pona{aju kao da im je neko ju~e rekao da }e se Kosovo osamostaliti.
[ta je to dr`avna tajna? Kod nas nema kriterijuma o tome {ta gra|ani po
mi{ljenju vlasti treba da znaju, a {ta ne i to pokazuje da mi za tu vlast
uop{te nismo gra|ani, nego obi~na pu~ina, na kojoj }e oni trenirati svoja
264 gluma~ka ume}a i svoje navodne frustracije i histeriju. Dakle, jedan od
razloga za polo`aj u kojem smo jeste to {to ovde nema osnovnih elemena-
ta pravne dr`ave, a drugi razlog pokazuje da ni mi gra|ani nismo beza-
zleni. Nisam ~ula nikakav protest protiv toga {to ne znamo {ta }e se desi-
ti prekosutra. Ne shvatam ni za{to se o vanrednom stanju pri~a kao o
vrhunskom parlamentarnom dostignu}u. Ministar vojske tvrdi da ne po-
stoje nikakve bezbednosne pretnje, a {ef najve}e opozicione stranke,
umalo predsednik Srbije i u jednom periodu predsednik skup{tine, otvara
svoju omiljenu temu vanrednog stanja. On pripada stranci koja voli da
vlada, a ne da upravlja, a najbolje se vlada kada se gra|ani pretvore u puk,
kada im se oduzmu pravo na okupljanje i slobodno kretanje, kada otpad-
nu zabrane koje se ti~u tajnosti pisama, op{tenja i tako dalje. Ako ho}e to
da nam rade, neka nam ka`u. Nije sporno, mi smo pro{li kroz niz vanred-
nih stanja, ali je lepo da to znamo, da ne zakazujemo promociju ba{ tada
kada je zabranjeno okupljanje na javnom mestu.
Svetlana Luki}:
Kada ste napisali tekst, koji smo sa zadovoljstvom objavili na na{em
sajtu, bila je to va{a reakcija na prvi krug predsedni~kih izbora, kada
je Tomislav Nikoli} govorio kako }e kao predsednik preispitati odluke
suda koji je Ulemeka osudio za atentat na \in|i}a. Zapanjuju}e je
koliko su retki takvi glasovi, kao da nema udru`enja sudija ili tu`ilaca.
Vesna Raki}-Vodineli}:
^itala sam jedan zanimljiv napis u kojem jedna sutkinja reaguje na tekst
Nata{e Kandi}, u kojem je Nata{a Kandi} imala primedbu da je ta sutki-
nja bila zavisna u odlu~ivanju. Onda ta sutkinja sebi dozvoljava da ka`e -
Kada do|u dugo o~ekivane promene, sudije }e postati nezavisne. Ona kao
da ne shvata {ta je rekla. Ona, naravno, misli na politi~ke promene, da }e
vlast dobiti neko ko je njoj politi~ki blizak i da }e onda ona postati neza-
visna. Ona ne shvata da je time pokazala koliko je duboko u sebi zavisan
~ovek.
Svetlana Luki}:
Iritantno je ~itati male vesti - gospodinu Mir~i}u iz SRS-a zastareo
slu~aj. Gra|anski list ga je tu`io zbog toga {to ih je nazvao usta{ama i
|ubradima. Andreja Mladenovi} se opet nije pojavio pred sudom. Po
broju nepojavljivanja pred sudom on pristi`e Dejana Mihajlova.
Vesna Raki}-Vodineli}:
To pokazuje da nisu u pitanju samo indicije da je na{e sudstvo zavisno.
Sada su to ve} dokazi da je na{e sudstvo zavisno. Podvla~im dobar potez
sada{njeg ministra pravde, koji je tra`io odgovornost sudija koji su
dopustili da zastari predmet vladike Ilariona. Znate li kakav je bio ishod
tog poteza? Te sudije su dobile samo opomenu, jer niko nije smogao snage
za vi{e od toga. Ja kao sudija moram znati rok zastarelosti, a ako to ne
znam ili ne vodim ra~una o tome, zna~i da postupam nestru~no i nesaves-
15.02.08. no. To su dovoljni razlozi za razre{enje i prestanak sudijske funkcije.
Zastarelost koja nastupa prema politi~kim ~elnicima je rezultat rada sudi-
ja i sudije su one koje za to treba da odgovaraju. Izostanak s rasprave za
nas normalne gra|ane se zavr{ava prinudnim privo|enjem. Jasno je da
smo mi tu diskriminisani u odnosu na gra|ane, za koje ne}u da ka`em da
266 su nenormalni, ali su iz vrha politi~ke vlasti, kao {to su gra|anin
Mladenovi} i gra|anin Mihajlov.
Svaka vlast vodi neku politi~ku igru u svakoj zemlji, ali radi i pone{to
drugo. Ovde vlast samo igra neke igre - pregovaraj o prodaji NIS-a bez ten-
dera, otvaraj puteve koji nisu sagra|eni, zamajavaj se nekakvom konfe-
rencijom o Kosovu. Ako su ve} hteli da re{e to pitanje, za{to niko nikad
nije ozbiljno pregovarao o ratifikaciji granica? Ne, mi na|emo Olandska
ostrva i Hongkong i sve to u poslednjih pet minuta, kako kome padne na
pamet. To izgleda neozbiljno i ostavlja r|av utisak. I onda do|u izbori
posle kojih vlada i odnosi izme|u njena dva dela ostaju isti. Sporazum
me|u njima se zasniva na tome da }e se u ovoj nedelji prioritet dati
Kosovu, a u narednoj Evropskoj uniji. To je potpuno besmisleno vo|enje
politike. Ho}emo li u tre}oj nedelji prioritet dati prodaji NIS-a? Kuda mi
idemo kao dru{tvo, ako imamo nedeljne prioritete? Nedeljne prioritete
mo`emo da imamo vi i ja, ali da jedna dr`ava ima nedeljne ili dnevne pri-
oritete, bez plana za narednih pet godina, godinu dana, pa to je potpuno
neodgovorno i nedopustivo.
I mi kao gra|ani smo neodgovorni i zaslu`ili smo to {to nam se de{ava ako
ne na|emo na~ine i mehanizme, bilo preko izbora, bilo preko drugih obli-
ka organizovanja da ka`emo - E, sad je dosta, hajde da i mi malo do|emo
na red. U Turskoj je na vest o mogu}em ukidanju odluke da je `enama
zabranjeno da nose marame na univerzitetu u Istanbulu iza{lo milion i
dvesta hiljada ljudi i protestovalo protiv toga. Istorijska uloga ili percep-
cija uloge Kemala Ataturka je vrlo va`na kod savremenih Turaka. Kada Ljubi{a
uspomena na \in|i}a postane ravna uspomeni na Kemala Ataturka u Raji}
Svetlana Luki}:
U prvom delu emisije slu{ali ste profesorku prava Vesnu Raki}-
Vodineli}, a sada govori profesor Filolo{kog fakulteta Ljubi{a Raji}.
Ljubi{a Raji}:
Taj akcioni plan mo`e da sadr`i politi~ke mere. Te politi~ke mere mogu
biti da mi ne priznajemo progla{enje nezavisnosti. Pa {ta? Ja mogu da ne
priznam da sunce izlazi na istoku, ali }e ono i dalje da izlazi na istoku. Oni
mogu da se odlu~e za ekonomske sankcije, da im zatvore vodu, ali u stvari
to ne mogu da urade, jer su pumpe na albanskoj strani. Mogu da zatvore
struju, ali to je kr{enje evropskih ugovora, pa onda i nama neko mo`e da
zatvori struju. Mo`emo da zatvorimo granice, ali to bi bio jeziv gubitak za
na{u privredu. Ko god je bio na Merdaru, video je kilometarske kolone
{lepera koji robu iz Srbije voze na Kosovo. Ako neko od njih planira da
krene s vojskom, pa mi smo taj rat ve} jednom izgubili. Ako neko misli da
mo`e dole da utr~i s vojnicima, a to predla`e Artemije, ili s ruskim dobro-
voljcima, onda je to ve} grandiozna glupost. A nisam primetio da generali,
savetnik Aleksandar Simi} ili ovi iz Obraza imaju nameru da li~no odu
dole. Bilo bi lepo kada bi napravili neku udarnu jedinicu, pa oni krenuli u
prvom napadu. Kada im je ve} toliko do rata, da vidimo kako }e oni da
pro|u. Tako da meni taj akcioni plan deluje kao velika nebuloza, koja je
izgleda pripremljena da poka`e kako se ovi silno trude, ali eto, {ta }emo
kada je ceo svet protiv nas. I da se mo`da posle toga uvo|enjem vanrednog
stanja re{e jednog dela neprijatne opozicije. To se vidi po akcijama
Obraza, Dveri, Nacionalnog stroja i ne znam koliko se razmno`ilo tih
neonacisti~kih i fa{isti~kih organizacija, koje poku{avaju da unesu
grandiozan strah. Mi po~injemo da se bojimo, ljudi su ve} pod pritiskom,
ljudima no}u prete telefonom, neki su morali da dobiju policijsku pratnju,
kolege na univerzitetu se ne libe da prete jedni drugima.
Ceo taj skup ljudi oko DSS-a i SRS-a je po~eo da di`e glavu i otvoreno preti.
15.02.08. ^ini mi se da }e u vanrednom stanju lako mo}i da se vanrednim merama
prodaju preduze}a i dodeljuju stanovi i daju krediti i {to{ta drugo za nji-
hove ljude. Tu nema mnogo politike. U tom zatvorenom malogra|anskom
krugu ima sitnog, primitivnog inata Demokratske stranke Srbije, velike
mr`nje prema Demokratskoj stranci i Evropi i ekonomskih interesa jedne
268 grupe tajkuna i politi~ara, jer dok je vanredno stanje ne sme{ da postavi{
pitanje kome su oti{le pare. Kada je neko jednom rekao - Nikada vi{e srp-
ska ruka u hrvatskom d`epu, ja sam prokomentarisao - izgleda da je
ljudima u Hrvatskoj prijatnije da im u d`epu bude hrvatska ruka. Ovde }e
izgleda najlep{e biti kada je srpska ruka u srpskom d`epu, jer tada }e
tranzicija biti prelivanje na{ih para u njihove d`epove.
Svi znamo latinsku izreku - Ovde je Rodos, ovde sko~i. Jedan se pravio
va`an da je na Rodosu skakao uvis tri metra, pa mu je re~eno - Poka`i to
ovde. Srbi }e s Kosova pobe}i, delimice }e biti potisnuti. Ne mislim da }e ih
Albanci proterivati zato {to Albanci mrze Srbe. Ali mnogi }e pobe}i zato
{to su napumpani strahom da su, ako Kosovo postane nezavisno, gotovi. I
taj se strah kod njih stvara sistematski, kao {to se stvarao u Hrvatskoj i
kao {to se stvarao u Bosni. Naravno da je jedan deo njih ugro`en i naravno
da ne mo`emo zaboraviti {ta se zbivalo u Meda~kom d`epu, kao {to ja
li~no ne}u zaboraviti {ta se zbivalo u Hrtkovcima i mnogim drugim mes-
tima. Danas je godi{njica ubistva onih jadnih muslimana u Sjeverinu, koji
su izvu~eni iz voza, s tim {to je op{tina odlu~ila da se podigne spomenik
samo onima koji su iz tog mesta, a ne svima koji su ubijeni. Dakle, ~ak ni
ubijeni nisu svi jednaki, iako su iste nacije, iste vere, nego se delimo na
na{e i one koji su malo manje na{i.
stranka ozbiljno da menja svoju politiku, ili }e na kraju njeni glasa~i oti}i
na neku drugu stranu. Tadi} je na ovim izborima navukao sve {to je moglo
da hoda i puzi i glasa za njega u strahu da ne dobijemo Tomu Nikoli}a.
Mislim da }e ~ak i ^eda Jovanovi} i LDP morati malo da menjaju svoj stav.
Pa ne mo`e{ ve~ito napadati jedinog mogu}eg saveznika. ^eda je dobio
onoliko koliko je dobio, a na slede}im izborima }e mo`da dobiti i manje.
Svetlana Luki}:
^itam {ta su skandirali studenti u protestnoj {etnji do vlade Srbije:
Dole Ko{tunica - dole novi Milo{evi}, DSS - novi SPS i Ubili ste \in|i}a.
Govori Dejan Ili}, urednik izdava~ke ku}e Fabrika knjiga.
Dejan Ili}:
Ostanite u svojim ku}ama, mi }emo vas za{tititi - to nije ta~no. Pa ne}e{ ih
za{tititi, ne mo`e{ da ih za{titi{, za{to to izgovara{? Ne mo`ete poslati
vojsku i policiju preko Ibra, ne mo`ete. Drugo, mi smo doneli istorijsku
15.02.08. odluku da }e Kosovo zauvek ostati u Srbiji. ^ove~e, u kom vremenu ti
`ivi{? Ni{ta nije ve~ito, kako izgovari{ uop{te tu stvar, {ta misli{ dok to
izgovara{, da li i{ta misli{ dok to izgovara{? Vidi{ da se tu me{aju mitski
i prakti~ni, pragmati~an registar. Mitski registar je stra{no opasan, jer }e
neko te poruke shvatiti doslovno. Recimo, premijer je rekao - Mi moramo
274 u~initi sve da poka`emo da je Kosovo Srbija. On misli na sve nas, pa je i
meni uputio poruku - Svuda i na svakom mestu morate stalno pokazivati
da je Kosovo Srbija. [ta zna~i to - svuda i na svakom mestu? Recimo, u|e
ti kontrola u gradskom prevozu i vi{e te ne pita - Da li imate kartu? - nego
te pita - [ta je Kosovo? - Kosovo je Srbija, odgovaraju ljudi. Pri|e meni, ja
se zamislim, zatekao me nespremnog i ka`em - Ne znam. I {ta se onda
dogodi? - Napustite vozilo, jer niste dali ta~an odgovor. Ili mi uzme li~nu
kartu i ka`e - Javite se u prostorije GSP-a da uzmete li~nu kartu. I ja kao
idem po li~nu kartu, tamo me ~eka slu`benik i onda ja ka`em - Meni su
uzeli li~nu kartu, a on ka`e - Aha, a {ta je Kosovo? Ja ka`em - Kosovo je
Srbija - a on - Izvolite li~nu kartu.
U drugom krugu izbora je iza{lo {ezdeset sedam odsto ljudi i glasalo kako
je glasalo. Iste ve~eri su ljudi koji komentari{u politi~ke prilike u zemlji
primetili da u izbornim kampanjama izme|u dva kruga glasanja tema Dejan
Kosova uop{te nije bila bitna. Dan posle izbora, bez obzira na to {to Ili}
Kosovo nije bilo jedna od bitnih tema u kampanji, Kosovo se iz sve snage,
svom `estinom vra}a u politi~ki `ivot Srbije. Ko ga vra}a i otkud mu toli-
ka snaga? I kako odjednom svi, i ti koji su u~estvovali u tim kampanjama
i nadmetali se za mesto predsednika, to prihvataju, kako je to sad i njima
odjednom bitno? Pona{anje pobednika tako|e ne razumem, kao {to
nemam ni obja{njenje za pona{anje Vojislava Ko{tunice. O~igledno je da
Srbijom mo`e da vlada neko ko uop{te ne komunicira s gra|anima Srbije.
Obesmi{ljava{ politi~ki `ivot zemlje i volju gra|ana ~ini{ potpuno
neva`nom. Ljudi vi~u - Ej bre, ho}emo da `ivimo, uradite ne{to za te ljude
na Kosovu, ali dajte nam, bre, da `ivimo. ^ovek ka`e - Nemate vi pojma i to
{to ste glasali nema veze, nego da vam ja ka`em - Kosovo je zauvek Srbija
i vi to morate da pokazujete svuda i na svakom mestu. Ti ka`e{ - Ali zna{,
ne mogu da budim decu za {kolu i da im ka`em: Kosovo je Srbija. On ka`e
- Mora{.
Desimir To{i}:
Do}i }e neka vlast koja }e mi dati penziju, ali za sada sam umesto penzije
dobio dosje. Da li ja mogu da predlo`im putem radija da se ti ljudi koji su
pisali te dosjee pojave negde, da ih vidimo kao na onoj policijskoj paradi,
da vidimo kakve su to glave? I onda bih predlo`io Du{anu Mihajlovi}u,
ministru unutra{njih dela, umesto {to {alje revolvere ministrima, da svim
tim udba{ima i ozna{ima da po jedan revolver da izvr{e samoubistvo,
po{to ja mislim da je na{a slu`ba bezbednosti najve}i krivac za propast
ove zemlje. Tu pi{e - Ro|en tu i tu, evidentirani britanski obave{tajac. Eto,
to smo mi.
Svetlana Luki}:
Evidentirani britanski obave{tajac?
Desimir To{i}:
Koji `ivi na Vidikovcu i tek se sprema za akciju. Zamislite vi, ja imam pri-
jatelja, profesora univerziteta, i pri~am mu o ovom dosjeu, a on meni ka`e,
potpuno mirno i s ube|enjem - Svuda se radi ista stvar. Ja mu obja{njavam
da sam za trideset dve godine samo jednom bio u britanskoj policiji, a da
je, magar~ino jedna, Milovan \ilas zbog knjige Susreti sa Staljinom,
izdatom na engleskom jeziku u inostranstvu, ovde dobio trinaest godina
robije. I ti meni ka`e{ da je to isto, jer svaka zemlja ima obave{tajnu
slu`bu. Dakle, mi smo potpuno izgubljeni. Molim vas, Goli otok. I vi sada
meni ho}ete da ka`ete da je mogu}e da Englezi zatvore u tajnoviti logor i
pobiju deset hiljada ljudi, svojih, ~lanova partije, ne Japanaca, Kineza,
Nemaca, nego svojih ljudi, prvoboraca. Mlad, mali narod sa slabim nerv-
nim sistemom. Mi smo stra{no nervozni. Imamo malo dostojanstvenih
govornika. Nemamo mi ljudi.
Svetlana Luki}:
A \in|i}?
Desimir To{i}:
Pa on se tro{i, ali ne zbog toga {to radi, nego zato {to govori. Mislim da on
mnogo govori. Ja bih mu savetovao da smanji koli~inu govora, znate. Vidite,
danas imate toliko kandidata za {efove partija, svakog trenutka ~ekate da Desimir
li }e neki Milan da se odvoji i proglasi svoju partiju, razumete? Ovde imate To{i}
jednoga `utokljunca, da mu ime ne pominjem, koji je promenio tri ili ~etiri
partije, jer ho}e da bude {ef. I kad ga je novinar pitao u NIN-u - Odakle vam
ta ideja da budete {ef partije? - on je odgovorio - Ja od malena ose}am tu
ambiciju. Pazite, to je ne{to potpuno novo, u tome je velika razlika u odno-
su na dru{tvo kome sam ja pripadao. Na{e je dru{tvo bilo selja~ko dru{tvo
u stagnaciji, malo je bilo ljudi nekih velikih ambicija. Bilo je te{ko na}i
poslani~kog kandidata. I ja se se}am, Demokratska stranka koja va`i za
najmoralniju i najpo{teniju, u Prilepu je na{la kandidata, po{to nikog dru-
gog nije imala, otpu{tenog policijskog pisara koji je imao nadimak \ubre.
I sad pazite, \ubre dobije ~etiristo pedeset glasova i postane narodni
poslanik. I odbegao je, siromah, za vreme rata u Egipat, kada je bilo
povla~enje vojske, stigao je u Pariz, tamo je i umro. Vrlo lep ~ovek, i ovako
bistar tip. Bio je policijski pisar, pa je krao neku malu paru po pismima, pa
su ga otpustili i zato je imao taj nadimak.
Ja sam vrlo rano ~itao Slobodana Jovanovi}a. Slobodan, koji je bio vrlo
pa`ljiv u izra`avanju, za Milana Obrenovi}a je rekao najte`u osudu - ~ovek
bez nacionalnog, patriotskog ose}anja. Obrenovi}i su bili inteligentniji od
Kara|or|evi}a. Sada, to ubistvo, ja razumem Engleze, koji su odmah
prekinuli diplomatske odnose, jer to je zaista bilo divlja{tvo. To kako su ih
ubili je bio mnogo te`i problem od ostalog, ali nije bilo izlaza. Znate, u
istoriji do|u trenuci kad nemate alternative, to je kao 27. mart. Dr`avni
udar od 27. marta nije ni herojsko, ni super politi~ko delo, ali nemate kud.
Tako je to bilo, Aleksandar je ne samo napravio jednu zemlju u kojoj se
ustav menjao tako re}i svake nedelje, on je smenjivao vlade, dovodio male
pacove. Tako da je bilo neminovno, znate. Ja `alim {to su ih oni tako
masakrirali, ali nije se to moglo izbe}i. Aleksandar je bio popustio i moral-
no i mentalno, postao je psihopatski tip, tako da ja nemam nikakvu `al,
kao {to sada imaju ljudi za 25. majem i Josipom Brozom. U svakom
slu~aju, ne `alim za Aleksandrom Obrenovi}em.
Niko nije uradio za Srpsku pravoslavnu crkvu ono {to je uradio Zoran
\in|i} i oni mu to vrate nad kov~egom kako su mu vratili. Ne znam za
slu~aj da je sve{tenik na grobu ~oveka govorio protiv tog ~oveka koji je
mrtav. To je policijski govor. To je govor jednog komandira milicijske
stanice, koji se sveti kriminalcu koga je uhvatio i ubio.
Gosti:
Mi{a Vasi}, novinar,
Tatjana Tagirov, novinarka,
Miroslav Prokopijevi}, ekonomista,
presli{avanje o Kosovu:
Olga Popovi}-Obradovi}, Desimir To{i},
Mirko \or|evi}, Slobodan G. Markovi}, Olivera
Milosavljevi}, Sr|a Popovi}, Mirjana Mio~inovi},
gra|ani Kosova,
^edomir Jovanovi}, lider LDP-a
Svetlana Luki}:
Dobar dan svima, pre svega Beogra|anima koji su jutros zatekli ~iste
ulice, kao nove. Gradske slu`be su radile cele no}i, pralo se, ~istilo,
uklanjali su se tragovi sino}ne sramote. Gradona~elnik Beograda i
drugi ~lanovi Demokratske stranke u gradskoj vlasti su radili svoj
posao, ali i nastavili da igraju ulogu koju je njihovoj stranci namenio
Ko{tunica: da skrivaju, pokrivaju, maskiraju sve pogane stvari koje
~ini njihov koalicioni partner.
Predsednik nam je pravi srpski Odisej, ~uje glasove sirena, ~uje glasove
predaka koji ga dozivaju, a on, na{ lepi Odisej, vezao se za jarbol da ih
ne bi sledio i da se ne bi udavio.
Svi se pitamo kuda vodi ovo {to je sino} po~elo. [ta u stvari ho}e
Ko{tunica Vojislav? Ho}e li koncentracionu vladu, vanredno stanje, ili
je pro{ao sve te faze i sada bi ga zadovoljilo samo malo krvi? Da li je na
njegovom oltaru dovoljna `rtva ono jedno ugljenisano telo u ameri~koj
ambasadi?
Mi{a Vasi}:
Nedelja je bila samo generalna proba za ovo ve~eras. Vidimo iz izjava poli-
cajaca i predsednika policijskog sindikata Srbije da je policija imala
instrukciju da se brani pasivno. Politi~ki faktor je podstakao uli~nu rulju,
koja se sastoji od ~uvene smrtonosne kombinacije fudbalskih navija~a,
mrakobesnih klerofa{ista i neonacista. Policija se opet dovela u situaciju
da podmetne svoja le|a pod cini~nu politiku koja ih `rtvuje. Za{to? Zato
{to je nekakav Velja Ili} osetio potrebu da ka`e da srpska mladost mo`e da
lupa prozore. Da li je potrebna bolja poruka? Onda smo imali drugu
takti~ku pogre{ku, koju sam gledao malopre na televiziji: oni izlaze s
oklopnim vozilima, u onim Legijinim hamerima, ali bez pe{adijske prat-
nje. Ljudi, pa to se u~ilo u prvom razredu srednje vojne {kole u staroj
Jugoslaviji, da oklop bez prate}e pe{adije ne vredi ni{ta.
I sad nas taj nesre}nik, koga sam slu{ao danas po podne kako se dere kao
magarac, {to mu uop{te ne stoji, uverava da }emo svi, mi }emo, sve }emo,
{to je rekao Nenad ^anak - Oko ~ega smo mi svi? Ni oko ~ega. Ljudi, mi smo
292 u potpuno psihopatolo{koj situaciji. Na temu tog Kosova, DSS i radikali
muzu jarca, a Boris Tadi} i DS dr`e ispod sito i onda ka`u - Sve smo uradili.
Ljudi, pa ne mo`e se, od govana pita ne biva, ne mo`e se od toga uraditi
ni{ta. Mo`e se uraditi ne{to, ali sasvim drugo od onoga {to vi radite. Mogli
su se preduzeti koraci da se za{titi ostatak Srba na Kosovu, na{e kulturne
i umetni~ke svetinje, {to nije nikakav problem, jer sve su to dobra koja su
Unesko i Evropska unija priznali kao evropsko kulturno nasle|e. Ali njih
ljudi ne zanimaju, kao {to ni Slobu Milo{evi}a Srbi iz Hrvatske nisu zani-
mali, pa su Srbi iz Hrvatske zavr{ili na traktorima i zapregama. I imam
utisak da ovi na{i nesre}nici jedva ~ekaju da Srbi s Kosova navale ovamo,
pa da bude - Eto, razmenili smo teritorije i sve je ne mo`e bolje biti.
Svetlana Luki}:
Vra}am se ponovo strahotnoj izjavi Slobodana Samard`i}a - Paljenje
grani~nih prelaza je u skladu s politikom vlade Srbije.
Mi{a Vasi}:
I Velje Ili}a koji ka`e - U redu je da se lupaju prozori.
Svetlana Luki}:
Onda KFOR preuzme granicu i onda se ~ude nesta{ici mleka.
Mi{a Vasi}:
Oni su se naljutili i odsekli sebi onu stvar, spontano organizovanim
putem, kao u Slobino doba. Kao da je 1990, 1989. godina. [ta smo imali
danas? Imali smo miting istine o Kosovu, kao {to smo ga imali onomad
kada je Sloba vikao - Ne ~ujem, kako molim? A da, uhapsi}u Vlasija. I {ta
smo s tim svr{ili? Svr{ili smo ovo {to sada imamo. Podneli smo krivi~nu
prijavu protiv Ta~ija, Sejdijua i onog tre}eg nesre}nika, Krasni}ija, pa Mi{a
}emo da ih osudimo, ja se nadam u odsustvu, u specijalnom sudu iz razlo- Vasi}
Svetlana Luki}:
A za sebe?
Mi{a Vasi}:
Ne}e mene prosta~ina poput Velje Ili}a da istera iz moga grada, pa nema
{ansone uop{te. Vidim da se Velja u}utao, nije ga bilo na mitingu. Pozivao
je na ru{enje onoga {to je, jedva se uzdr`av{i, nazvao ustanovama, a mi-
slio je na RTV B92. Samo ne znam u koje doba dana je to izgovorio, da li je
bio na 0,1, 0,2, 0,5 ili 0,8 promila. Ono {to ja volim kod Velje je {to je on,
~ovek, iskren. Bez obzira na broj promila, on }e iskreno da progovori na
lakat. On je rekao da }e da stradaju razne ustanove i razne ustanove su
stradale. Bogu hvala, B92 nije, ali to ne zna~i da jednoga dana ne}e biti po
Veljinom. Imamo uglednog ministra koji javno poziva na diktaturu uli~ne
rulje i ru{enje, navod, ustanova, izvod. To je najva`niji ministar u ovoj
vladi, za{to? - Zbog dupeta Seke Aleksi} iza kojega se sakriva ceo DSS, jer
ih nema vi{e nego da se sakriju iza dupeta Seke Aleksi}. Ljudi, pa njih vi{e
ni Ceca ne}e, spali su na Seku Aleksi}, uz sve po{tovanje za estradnu
umetnicu.
Tatjana Tagirov:
Kada je ovo po~elo, odmah sam krenula pri~ati o vanrednom stanju. Te nji-
hove pri~e s mitinzima, molebanima, neradom {kola i kompanija. Danas
su svi zatvorili u podne, jedan. To je doslovno podbunjivanje naroda i ja
sam u`asnuta i sla`em se s Nenadom ^ankom, koji je za skup{tinskom
govornicom upitao tko je sljede}i. Kada vidim {to su sve krenuli razbijati,
koga sve prozivaju, kada vidim da se skupljaju potpisi protiv Nata{e Tatjana
Kandi}, koliko je ^eda Jovanovi} predstavljen kao neprijatelj, to je stra{no. Tagirov
Kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, ne{to me je {trecnulo, jer ja sam
dijete Jugoslavije, ali odgledala sam to na CNN-u. Onda sam digla ~a{u i
rekla ~ovjeku svoga `ivota - Neka im je sa sre}om. Do`ivjela sam to kao
kraj ne~ega {to je krenulo od 1990. Jednako sam se osje}ala kao i 1991,
kada je Hrvatska proglasila svoju samostalnost. Ja sam tada plakala, to mi
je bilo oduzimanje ne~ega moga. Od tada sam shvatila da je dr`ava
tvorevina koja ti omogu}ava normalan `ivot, a da ne mora{ ginuti za nju.
Daje mi nekakav okvir u kojem ja mogu pla}ati porez i `ivjeti normalno. I
nemoj me vu}i vi{e na ovo nasilje, ovo je previ{e nalik na 1990. i 1991. go-
dinu, ovo je previ{e nalik na krvoproli}e, a krvi je i previ{e proliveno u
biv{oj Jugoslaviji.
Dvadeset godina `ivim u ludilu, ali sada sam prvi put ~ula da dva ministra
i jedan premijer opravdavaju nasilje i ka`u - To je pravedni gnjev. Pravedni
gnjev zna~i da }e kompletan grad od milijun i pol stanovnika biti para-
liziran, da }e svi du}ani biti zatvoreni u jedan sat po podne. Danas sam bila
na sudu i sud je radio do podneva. Od 1987, kada je Sloba do{ao na vlast,
tri puta sam udahnula punim plu}ima. Prvi puta to je bilo 3. januara 2000.
kada je pobedio SDP i smaknuo HDZ s vlasti u Hrvatskoj, onda je bio 5.
oktobar i tre}i slu~aj je bilo vanredno stanje u Srbiji nakon ubojstva pre-
mijera \in|i}a. Sada se ponovo raspitujemo tko je napravio koje spiskove,
tko }e koga da juri. S kojim pravom se ova dr`ava, koja nije po{tovala
me|unarodno pravo ama i~, poziva na po{tovanje me|unarodnog prava?
Ja nisam niti Srpkinja, niti Hrvatica, ali nije mi lako kada ~ujem Doris Pak
koja ka`e - Le{eve koje su ostavili na Kosovu, Srbi sada pla}aju gubitkom
Kosova. Nije mi lako kada ~ujem tu re~enicu, ali je `ena u pravu. [to re~e
Ivo Viskovi}, kada su ga|ali Mekdonalds - nisu ga ga|ali konzervama Lav
piva koje Ceca Veli~kovi}-Ra`natovi} reklamira, ga|ali su ga La{kim,
slovenskim pivom. O ~emu se radi? Ili }e se gospoda Srbi uzeti u pamet ili
}e Srbi nestati, a onda neka im je Bog na pomo}i, jer to su zaslu`ili.
Svetlana Luki}:
Slu{ali ste Mi{u Vasi}a i Tatjanu Tagirov, novinare Vremena, a sada
govori ekonomista Miroslav Prokopijevi}.
Miroslav Prokopijevi}:
Srbija nije znala da upravlja Kosovom, na {ta je stavljena ta~ka jo{ 1999. i
ovo je samo epilog toga. U svetlu toga, racionalna dr`ava bi se postavila
tako da minimizuje svoju {tetu. Neke stvari su ispale bolje od pribojava-
nja, a neke su ispale gore. Bolje od pribojavanja jeste to da nije do{lo ni do
kakve blokade Kosova. To bi bilo lo{e ne samo za Albance, nego i za Srbe i
za Srbiju. Tako|e se nije ostvarila pretnja da }e do}i do prekida diplo- Miroslav
matskih odnosa, nego samo do povla~enja ambasadora. Ta stvar mo`e da Prokopijevi}
se zavr{i tako da se ambasadori tiho vrate kroz nekoliko nedelja, ne veru-
jem da }e ranije. Ali ono {to je gore od lo{ih o~ekivanja jeste reakcija u
zemlji. Sedamnaestog su bili napadi na Merkator u Beogradu i evakuacije
Merkatora u ^a~ku i Novom Sadu. Nijedna od parlamentarnih stranaka se
nije oglasila da ka`e - To se tako ne radi. Ni vlada nije rekla ni{ta o tome.
To je shva}eno kao zeleno svetlo za to da se mo`e divljati i od ponedeljka
slede napadi na ambasade, na doma}e i strane kompanije. Taj razvoj
doga|aja uop{te ne valja i to je ono {to Srbiju mo`e jednako da dokraj~i
kao i me|unarodna izolacija. Da li ima dr`ave ili je nema vidi se po tome
kako ona reaguje na prekr{aj i kriminalna akta. Ako dr`ava to podsti~e,
{to je ovde slu~aj, bar s nekim ministrima i slu`bama, ako demonstranti
smeju da biju obi~ne policajce, a ovi ne smeju da ih biju, ni da ih hapse,
onda vam je to indikacija da iza cele stvari stoji neko mo}niji od obi~ne
policije.
Svetlana Luki}:
Izjave predsednika vlade i predsednika dr`ave su bile razli~ite. Tadi} je
pozivao na mir, a predsednik vlade je pokazao razumevanje za mogu}i
gnev gra|ana. Predsednika Tadi}a danas nema, Demokratske stranke
zvani~no nema i to prerasta u miting DSS-a i radikala.
Miroslav Prokopijevi}:
Ko{tunica ne samo {to je ohrabrivao r|ave reakcije, nego je u poenti svog
govora rekao da on ne priznaje ni tu vlast tamo, ni ove koji dolaze iz sveta
da nastave misiju. A onda je rekao da on od te misije o~ekuje da za{titi
Srbe na Kosovu. To je potpuno apsurdno, to mo`e da ka`e emotivno ras-
tresen obi~an ~ovek, ali ne politi~ar, dr`avnik. [to se ti~e Demokratske
stranke, kad god je situacija u kojoj mora da se poka`e farba - njih jedno-
stavno nema. Ne znam kako oni misle da mogu da imaju dvadeset pet
odsto glasova, a kad god se postavi bilo koje va`no pitanje, oni nisu tu. To
}e ih ko{tati u budu}nosti. I kada se oglasi, Boris Tadi} {alje poruke sli~ne
radikalima. To nije ono za {ta su glasala dva miliona ljudi na predsed-
ni~kim izborima. Ne znam za{to je DS stalno u defanzivi. Pretpostavljam
22.02.08. da su, impresionirani logikom druge strane, prihvatili tu logiku. Ako pri-
hvati{ logiku nacionalista, a zna{ da sam nisi toliko tvrd nacionalista,
onda se {unja{ naokolo i kada te tra`e, nisi kod ku}e.
Svetlana Luki}:
298 Toma Nikoli} je pre neki dan rekao ne{to {to mi se u~inilo istinito -
Ni{ta bitno u Srbiji vi{e ne mo`e da se desi mimo radikala.
Miroslav Prokopijevi}:
O~ito je u pitanju strah stranaka koje sada formiraju vladu od ogromnog
broja glasova i popularnosti radikala. Me|u njima vlada bojazan da ne
urade ne{to {to se ovima ne}e svideti. To je u`asno rizi~na taktika, jer
iziskuje da nikada ne povu~ete potez koji se ne}e svideti radikalima, a to
vas onda utapa u tu vrstu politike. To je stra{an rizik i Demokratska stran-
ka je jo{ od formiranja vlade vrlo lo{e u{la u tu celu pri~u. Gubi se
demarkaciona linija izme|u toga {ta su normalne, a {ta nenormalne poli-
tike. Kada posledice suludih shvatanja pla}a samo jedan pojedinac ili
neka stranka koja nije vladaju}a, mi ka`emo - [teta je da su se odlu~ili za
tako glupo gledi{te, ali po{to su insistirali, red je da plate tro{ak. Ovde je
stvar takva da mi ne mo`emo da izbegnemo da i mi budemo kolateral,
odnosno deo podmirivanja tog tro{ka. I u tome je na{a nezgoda, blago
re~eno.
Svetlana Luki}:
Bilo je zastra{uju}e gledati Beogra|ane koji be`e s ulica. I danas sam
videla ljude kako se sklanjaju, zatvaraju kapije. Svi, i Toma Nikoli},
pozivaju na mir, ali da li vi mislite da su oni sposobni da kanali{u taj
gnev i to nezadovoljstvo, danas i narednih dana?
Miroslav Prokopijevi}:
Oni sposobni jesu, ali pitanje je da li `ele. Ja se bojim da bar neki u vladi
Srbije pri`eljkuju da se ovo stanje poluhaosa, da ovaj libanski sindrom
koji se blago uvla~i u Beograd i u zemlju - opstane, jer oni se lo{e snalaze
u regularnim okolnostima. Nemaju nikakve rezultate, a drugo, njihove
kompetencije, bar nekih ministara, su takve da te{ko mogu da prebace
nivo mesne zajednice. Zato oni jedva do~ekaju ne{to ovakvo. Recimo, ako
je neko tvrdio da se Kosovo ne}e otcepiti i sve je ispalo suprotno tome, prva
stvar je da bar ministar nadle`an za to podnese ostavku. Ne, naprotiv, on
sada menja politiku. Do ju~e se zalagao za integralno Kosovo, a sada je za
podelu Kosova. To je nevi|eno, toga nema ni u Zimbabveu. Tako da oni
imaju mogu}nosti da kontroli{u i koordini{u nasilje i mogu} je veliki
mirni miting u Beogradu, ali mislim da bar nekima od njih to nije u intere-
su.
Svetlana Luki}:
Bilo je zanimljivo gledati paljenje dva grani~na prelaza i reakciju mi- Miroslav
nistra za Kosovo, Slobodana Samard`i}a, koji je za to rekao, citiram - Prokopijevi}
Nije lepo, ali je legitimno. To {to se dogodilo je, citiram - U skladu s poli-
tikom vlade Srbije.
Miroslav Prokopijevi}:
To je o~iti signal promene vladine politike. Sve vreme tokom pregovora o
Kosovu vlada je govorila da ne}e podelu Kosova. Sada, kada je Kosovo pro-
glasilo nezavisnost, oni poku{avaju da se pretumbaju u hodu i sada je poli-
tika - daj {ta da{. Pri tom nisam siguran da su to tako dobro izveli, jer
umesto civilnih organa koji su kontrolisali grani~ni prelaz, sada je tamo
do{ao NATO, jer KFOR je NATO. Nisam siguran da }e to doprineti smiri-
vanju situacije ni u tom severnom delu, niti ovde u Srbiji. To je, naravno,
nepromi{ljena politika, ali eto, ko se topi - za slamku se hvata.
Te{ko je kod radikala na}i nekog ko ume da razmi{lja, jer da ga ima, oni bi
300 ga do sada pokazali, ali ako u DSS-u jo{ ima ikog ko razmi{lja, on mora da
shvati da je ovo gubitni~ka varijanta. Ona ih privremeno politi~ki spasa-
va, jer su se oni potpuno ubili s politikom prema Kosovu prihvataju}i ceo
teret Milo{evi}a, a da nemaju nikakav benefit od toga. Ova varijanta im
nudi mali, malecni prolaz kroz koji mogu da se provuku jo{ neko vreme, a
onda }e nestati s politi~ke scene.
Svetlana Luki}:
Prevremeni izbori?
Miroslav Prokopijevi}:
Bilo bi nelogi~no da se sada napravi vlada DSS-a i radikala, jer je to funda-
mentalna promena politi~ke orijentacije, koju morate da legitimi{ete na
izborima. Parlamentarne izbore je bolje ne spajati s lokalnim. Potrebno je
da se strasti smire, da ljudi normalnije glasaju. To bi bilo na jesen.
Svetlana Luki}:
Kada ka`ete 2018, vi govorite o najmanje jednoj deceniji koja nas deli
od eventualnog ulaska u Evropsku uniju. Ovde je te{ko motivisati
bira~e tako dalekom i nedostupnom {argarepom.
Miroslav Prokopijevi}:
Ali vi imate deli}e te {argarepe du` puta. Smisao ~itavog putovanja je da
menjamo ustanove i navike, i to zbog na{eg dobra.
Svetlana Luki}:
Kada se govori o pristupnim fondovima, neverovatno je koliko gra|ani
ove zemlje malo znaju o tome. Miroslav
Prokopijevi}
Miroslav Prokopijevi}:
To {to }e do}i iz fondova ovih preostalih pet godina {estogodi{njeg plana,
do 2013, za Srbiju iznosi oko milijardu evra, a ono {to }e do}i kroz investi-
cije i pobolj{anje kreditnog rejtinga, to jest kroz jeftinije servisiranje
dugova i jeftinije zadu`ivanje, bi}e vi{estruko ve}e. Politi~ari imaju
interes za sredstva koja dolaze iz fondova, jer na to posle mogu da uti~u i
to poja~ava njihovu mo}. Pore|enja radi, koliko zna~i biti kandidat, ~lan i
ne biti ni{ta od toga u odnosu na Uniju, mo`e da se vidi po tome {to }e
^e{ka u ovom periodu, kada }emo mi iz pretpristupnih fondova dobiti
milijardu, dobiti oko dvadeset {est milijardi, Ma|arska dvadeset pet, a
Hrvatska ~etiri-pet kao kandidat. Sve su to zemlje ne{to manje ili ve}e od
Srbije i mo`emo da poredimo propu{tene prilike i na nivou fondova, iako
je, ka`em, propu{tena prilika privrednog razvoja mnogo ve}i gubitak.
Svetlana Luki}:
Uglavnom smo imali teritorijalno-mitske razloge za gnev povodom
osamostaljivanja Kosova, ali ~itala sam u Danasu seriju tekstova
va{ih kolega, profesora Ekonomskog fakulteta, energetskih stru~njaka
i drugih, koji upozoravaju na materijalne gubitke Srbije zbog odlaska
Kosova. Po njima, Srbija ima pravo da potra`uje od Kosova dvanaest i
po milijardi dolara.
Miroslav Prokopijevi}:
Na te velike brojeve gledam kao na onu pri~u o detetu koje je, po njegovom
ocu, ukralo prag s pruge koji je te`ak {ezdeset kila i kada su istra`ni
organi do{li i otac ka`e - Dete je ukralo. Ovi ka`u - Pa kako dete, to je {ezde-
set kila? - a on ka`e - Ma {ta zna dete {ta je {ezdeset kila? Tako i ovde, svet
ne zna {ta su pare i ovo je samo nastavak tradicije neznala~kog razmeta-
nja ogromnim sumama. Se}am se da je i G17 izra~unavao da je intervenci-
ja NATO-a ko{tala Srbiju desetine milijardi, {to je naravno besmislica. [ta
je u osnovi, {ta je realnost? Realnost je da postoji na~in, kreiran kroz
me|unarodne odnose i razne druge obi~aje me|unarodnog poslovanja,
kako se te stvari u vreme razvoda brakova re{avaju na me|unarodnoj
22.02.08. sceni. Dakle, kao {to smo i videli tokom raspada biv{e Jugoslavije, privat-
na i crkvena imovina ostaje, a kada je u pitanju takozvana dru{tvena i
dr`avna imovina, to ostaje zajednici koja je vlast na toj teritoriji. Tako i
ovde s dru{tvenom i dr`avnom imovinom postupaju oni koji su sada na
vlasti.
302
Kada su u pitanju prepoznatljive investicije s Kosova ovde, to ostaje vla-
sni{tvo te kompanije. Ako je Zastava odavde sagradila neki pogon dole sa
sto odsto svog udela, to ostaje njeno. Ono {to je dole gra|eno takozvanim
sredstvima federacije ili fonda za preraspodelu biv{e Jugoslavije, to osta-
je dole. Zna se koliko su u te fondove davali Slovenija, Hrvatska, Srbija,
Vojvodina, ali zauzeto je stanovi{te da to ne mo`e da se identifikuje i da to
ostaje novoj zajednici. Naravno, kada proglasite nezavisnost, treba da
po~nete da pla}ate dugove. Tragikomi~no je da se odavde odmah oglasilo
ministarstvo finansija - A ne, mi }emo nastaviti da pla}amo dugove, jer ne
`elimo da indirektno priznajemo Kosovo. Sve }e se to urediti i stvari }e le}i
tamo gde treba da legnu.
To gde smo pokazuje kako smo radili. Ako vi mislite da ste stra{ni, a u
stvari ste vrlo inferiorni, od fudbala do obrazovanja, onda nemate ~emu da
se ~udite. Ekonomisti to ka`u mnogo pragmati~nije - produktivnost i nad-
nice dugoro~no moraju da budu uparene. Ne mo`e produktivnost da bude
niska, a nadnice ogromne, takva nacija ne postoji. Mi se opet klackamo u
situaciji koja mo`e da nas vrati u pro{lost. Koliko duboko mo`emo da pad-
nemo u varvarstvo, ne pitajte. Ti kapaciteti su prili~no veliki i sve to ko{ta.
Svaki ovaj dan neizvesnosti ko{ta, ne mo`e ta~no da se materijalizuje, ali
ko{ta. Na ovom svetu mo`ete da odlu~ite da budete {ta ho}ete, i an|eo i
|avo, ali ne mo`ete da izbegnete da platite cenu za to {to ste odabrali. Ako
ste an|eo, postoji cena za to, i korist naravno, a ako ste |avo, ima i tu cena.
To je pitanje svih na{ih pitanja. I kada se jednoga dana konstitui{emo kao
normalni, verovatno }e se na{e budu}e generacije ~uditi {ta smo mi sve
radili. Norve`ani bi ovde davno dobili nervni slom, jer kada `ivite u
ure|enoj zemlji, neke vrste rizika nestaju. Isto tako `ivot ovde ~ini da se
sviknete na vi{ak rizika. Kada se presabiram, mislim - pa najgora stvar
koja mo`e da se desi je nekakav gra|anski rat. Ali roba za potpaljivanje
gra|anskog rata je ve} bila izlo`ena, vi{e ne mo`e da se izvozi, kupuju je u
malim koli~inama ekstremisti~ke grupe. ^ak je i ministri kr~me i
isprobavaju.
Ovi iz SPS-a ka`u da bi trebalo zabraniti stranke koje prihvataju nezavi-
snost Kosova. Pa nezavisnost Kosova je realnost, zna~i, treba zabraniti
one koji prihvataju realnost. I ko to ka`e? Pa ka`u oni koji su u novijoj
istoriji najvi{e doprineli tome da Kosovo izgubimo. Tragi~no je da nekome
padne na pamet da ka`e takvu stvar, a kada je ka`e takav, to je dvostruko
pogre{no. Tako da se ovde stalno neko igra opasnim materijalom, ali
~ovek se nada da stvari ne}e zapasti u te najgore opcije. Olga
Popovi}-
Obradovi}
Svetlana Luki}:
Ve}ina srpskih ministara, po~ev od Lon~ara, \eli}a, naravno Velje
Ili}a, Slobodana Samard`i}a, bili su ovih dana na Kosovu. Time su,
izgleda, hteli da postignu tri stvari. Prvo, da nagovore kosovske Srbe
da se ne sele; drugo, da poka`u da je Kosovo i dalje pod njihovom
ingerencijom, a neki od ministara, pre svih Slobodan Samard`i}, izgle-
da ide dole da podstakne Srbe sa severa Mitrovice da i na nasilan na~in
poka`u kako granica ne postoji, odnosno da pale grani~ne prelaze. ^uli
ste verovatno nekoliko puta kako je rekao da je paljenje grani~nih
prelaza u skladu s politikom vlade Srbije. Te{ko da }e ministar
Samard`i} jo{ dugo mo}i ovako. Mo`e mu se desiti da uskoro ne mo`e
da pre|e preko Merdara na onu stranu.
Olga Popovi}-Obradovi}:
Ne bih, naime, govorila o Kosovu kao posebnom i krajnjem cilju srpskog
nacionalnog politi~kog programa, nego o Kosovu kao sredstvu tog
nacionalnog politi~kog programa. Ja }u ovde navesti re~i jednog od veoma
uglednih i uticajnih radikala Srbije iz vremena pre 1914. On ka`e ovako -
22.02.08. Zadatak je u~itelja u Srbiji uvek bio da vaspitavaju podmladak kako }e kao
budu}i gra|ani pokajati Kosovo i stvoriti veliku Srbiju. Vekovima je srp-
ski narod robovao i borio se samo da osveti Kosovo. Mi ne smemo stajati
skr{tenih ruku kad nam se ~upa iz nedara srce srpskoga naroda Bosne,
stare srpske kraljevine, i Hercegovine, vojvodine svetoga Save. Ovo {to je
304 prota Milan \uri} govorio i nazivao osvetom Kosova, izre~eno je u vreme
aneksione krize, a povodom srpskih pretenzija na Bosnu i Hercegovinu.
Na ovaj na~in je Srbija posle nekoliko ratova neprekidno se inspiri{u}i, ali
i eksploati{u}i kosovski mit i tu krilaticu - osveta Kosova, napokon, 1.
decembra 1918. stigla do jugoslovenske dr`ave.
Desimir To{i}:
Ceo proces raspada te istorijske spomenice, {to je bila Jugoslavija, za
mene li~no je bolan. Me|utim, proces je po~eo, te{ko ga je bilo zaustaviti i
ja mislim da smo od po~etka, jo{ od 1918, glavni krivci za to mi. Ne zbog
toga {to smo bili zli, nego zbog toga {to nismo shvatili {ta je to mnogona-
cionalna dr`ava. [ta se dogodilo u prvoj Jugoslaviji? To je bila {umadijsko-
beogradska Jugoslavija, svaki je ministar morao biti iz Kragujevca ili iz
Beograda. Tu nije bilo ni isto~ne Srbije, ni Crnogoraca, ni Srba iz Bosne i
naravno, nije bilo Hrvata. [to je rekao jedan istori~ar, Jugoslavija je bila
dr`ava srpskog naroda, u kojoj su `iveli Hrvati i Slovenci. Za{to pati
Srbija, i ja kao Srbijanac? Zato {to ona ose}a neku misiju da ujedinjuje.
Moji prijatelji u drugoj Srbiji sve to svode na imperijalizam i hegemoniju.
Njih ima, ali Srbija ima i ose}anje misije. Ima naroda koji imaju misiju, a
ima naroda koji je nemaju, iako su uspe{ni. Moje mi{ljenje je da Britanci
nemaju nikakvo ose}anje misije. Britanci su potpuno nezainteresovani za
to da usre}e na{u planetu. Francuzi imaju misiju, Francuska revolucija je
misija da se uvede demokratija u svet. Pa onda Rusija ima misiju, znate,
Rusija ima prvo pravoslavnu, a onda ima komunisti~ku misiju. Dakle, to
se ne mo`e ad hok posmatrati kao negativno.
Sad je pitanje {ta vi radite. Mi smo radili sve pogre{no od 1918, tako da je Mirko
na{a misija, na`alost, propala. Meni je `ao, ja ovde izjavljujem sau~e{}e \or|evi}
Mirko \or|evi}:
Od 1534, punih sedamnaest godina bio je brat Mehmeda Sokolovi}a,
Makarije Sokolovi}, na ~elu na{e crkve. Mi nismo imali patrijarha, jer se
padom Smedereva 1459. crkva bila ugasila, dr`ava se ugasila, sve se ugasi-
lo. On je bio ne samo patrijarh Srpske pravoslavne crkve, nego je s
dozvolom sultana pro{irio teritorijalnu jurisdikciju srpske crkve i obu-
hvatio sve Srbe do Slavonije, Arada i Temi{vara. On je prvi, i to je i govorio,
postigao kulturno jedinstvo Srba u sistemu Otomanske imperije. Dakle,
on nije promenio dr`avu, to je i dalje bila Otomanska imperija, ali je u njoj
dobio pravo da ujedini Srbe u Aradu i u Slavoniji, koja je bila u
Austrougarskoj imperiji. To je ono {to bi crkva trebalo da radi danas, a ne
da narodu prodaje magle kako je Kosovo na{e i zanavek }e ostati na{e. [ta
da radimo s dva miliona Albanaca? Neodgovorno je ponavljati - Kosovo je
na{e i osta}e na{e.
Slobodan G. Markovi}:
To je ne{to {to se doga|alo gotovo svim nacijama u svetu. To se dogodilo
[paniji 1898, to se dogodilo Francuskoj nakon francusko-pruskog rata, to
se dogodilo Nema~koj nakon poraza u Prvom svetskom ratu. Ali u sused-
stvu se to najo~evidnije dogodilo Ma|arskoj nakon Prvog svetskog rata,
nakon Trijanonskog mira, kada je Ugarska izgubila dve tre}ine teritorija
za koje je tvrdila da su njene istorijske teritorije. I danas, kada odete u
Ma|arsku, u Budimpe{tu, vide}ete da su, nakon skoro devedeset godina
od kraja Prvog svetskog rata, i dalje mnoge knji`are i kafi}i oblepljeni
mapama velike Ma|arske. Neke nacionalne traume se veoma te{ko pre-
vazilaze.
Mirko \or|evi}:
Pa Batajnica je pod mojim prozorom, evo je tu. Ako se u Beogradu ne na|e
premijer koji }e imati hrabrosti da klekne pred te `rtve, da prizna, mi smo
gotovi, bi}e nam jo{ gore. A ja vam tvrdim da to nisu samo ritualni gestovi.
22.02.08. ^ovek koji bi to uradio bio bi kao Vili Brant i Albanci bi mu pri{li da
pra{taju. A bez tog pra{tanja nam nema spasa. Andrea @ida su pitali u
oktobru 1944. - Evo, Nema~ka je pora`ena, gori, bombardovana, {ta }e
sada Nemci ~initi, ho}e li po~eti da se kaju? @id odgovara - Ne, najmanje
jo{ dvadeset godina ve}ina Nemaca }e razmi{ljati - Za{to nismo izdr`ali
306 jo{ malo, da ostvarimo svoje ciljeve i da bacimo Evropu na kolena? Mi sada
to pre`ivljavamo. Ovde traje ono {to je Laza Kosti} opisivao - ^itav narod
zahvati neka rednja, neko pijanstvo. Ovde to jo{ traje.
Posmatra~ na su|enju:
Ovom su|enju prisustvujem kao posmatra~ u ime o{te}enih porodica.
Imamo ozle|enu du{u, jer u toj tragediji je nastradalo osamnaestoro dece,
a najmla|i je bio moj unuk Eron od devet meseci. Tu je i stariji sin moje
}erke Ismet, od tri godine i }erka Sabata, od dvadeset pet. Kao u~enik
petog razreda, od pesnikinje Desanke Maksimovi} bio sam nau~io pesmu
Krvava bajka. Pitam se da li su ljudi u Srbiji zaboravili taj slu~aj. Ja nisam
i ho}u da im ka`em - neka ga prelistavaju. Nama se desilo ono {to je bilo u
Kragujevcu i ne `elim da se to ikome desi. Ja opet pozdravljam sve
slu{aoce radio Pe{~anika i `elim vam svako dobro.
Olivera Milosavljevi}:
Pitanje Kosova je verovatno najte`e pitanje, ali samo iz jednog razloga -
zato {to se postavlja vi{e od sto godina i zato {to su odgovori na njega
uglavnom bili naopaki. A bili su naopaki zato {to su uvek u osnovi imali
netoleranciju, imaginarna kolektivisti~ka, ekskluzivna prava, koja su
ostvarivana isklju~ivo pukom silom. I sada, posle vi{e od sto godina
kori{}enja puke sile, kao {to to u istoriji obi~no i biva, stvari su se
preokrenule i ovo pitanje se ponovo postavlja. Isto pitanje postavio je sebi
i drugima jedan Srbin iz Prizrena pre punih sto deset godina i jo{ tada je
dao odgovor koji niko nije hteo da ~uje. On je pisao - Mi ho}emo da se
glo`imo sa celim svetom, iako je sasvim blizu pameti da kad se ve} nai|e
na glo`enje, da je celom svetu svakako lak{e i prirodnije da nas same
saglo|e, nego da mi sve njih saglo|emo. A mi onda kao ono mala deca,
bacakamo se i nogama i rukama, vri{timo da u{i zaglunu, kako je ceo svet
du{manski raspolo`en prema nama, kako nam ne da ni da `ivimo, a
kamoli da se razvijamo i ja~amo. Kao da je neko lud kad mu mi neprestano
pru`amo pesnicu, da dr`i da je to limun ili narand`a. Od jednog pitanja
narodne i ~ove~anske egzistencije mi smo u larmad`ijskom bunilu napra-
vili na na{u {tetu evropsko pitanje. To je bio prvi gorki plod novovremne
vajne srpske dr`avni~ke mudrosti i soka~kog patriotizma. Ako se iskreno
`eli pomo}i srpskom narodu, onda se treba okaniti sviju dosadanjih fan-
faronada, jer je upravo samoubistvo pretiti celom svetu i izazivati ceo svet.
Da valja jednom pojmiti da Evropa nije na{a poturica, njene odluke nisu
odluke jednog na{eg seoskog zbora koje se mogu prevrnuti na{om d`evom.
I u prvom redu da se valja okaniti apelovanja na silu, ve} da valja pozivati
se na svoje pravo i respektovati tu|e pravo, a nau~ilo se da se praska i da Sr|a
se di`e pleva na vetar. I onda, razume se, nije moglo da iza|e drugo do ono Popovi}
Sr|a Popovi}:
Postojala je na strani re`ima Slobodana Milo{evi}a jedna ~vrsta `elja da
vrlo komplikovane, te{ke, dugoro~ne probleme Kosova re{ava silom. To je
bilo o~igledno ve} onda kada je hapsio Azema Vlasija, pa je bilo o~igledno
kad je tokom mirnih demonstracija bilo pobijeno dvadeset sedam
Albanaca u Pri{tini, a ranjeno vatrenim oru`jem preko stotinu.
Milo{evi}u nije valjao Azem Vlasi, dobio je Rugovu. Nije mu valjao
Rugova, dobio je Ta~ija. Nije mu valjao Ta~i, dobio je NATO. Jasno je bilo
ve} tada da ta politika ne mo`e da vodi ni~emu dobrom. Ja }u jo{ samo da
vam skrenem pa`nju na ono {to smo mi tada, pre trinaest godina, govorili
o tome. Sti~e se utisak, to je jedan od tih zaklju~aka, da je jedna pogre{na
politika na Kosovu re{ena da u njoj ide do svog potpunog poraza. Ona
raspola`u}i silom ne vidi {ta bi dijalogom mogla dobiti. I onda govore}i o
oduzimanju autonomije Kosovu, skrenuli smo pa`nju da to ne mo`e biti
kona~no re{enje kosovskog pitanja. Uspostavljena dominacija takozvane
srpske strane ovog puta ne mo`e biti ni stabilna, ni dugove~na. Cena koja
22.02.08. je pla}ena bila je preskupa. Na strani dominiranog ostale su zna~ajne poli-
ti~ke prednosti, koje }e oni iskoristiti. Te prednosti su slede}e: A - alban-
ska strana je uspe{no i opravdano postavila i internacionalizovala pita-
nje povrede ljudskih prava na Kosovu; B - Ona je uspela da obavi sukob kao
sukob izme|u istorijski prevazi|ene komunisti~ke vlasti koja se slu`i
308 {ovinisti~kom retorikom i demokratskih snaga koje se slu`e liberalnom
retorikom, a na taj na~in ostvarene su i slede}e dve prednosti: 1. zale|uju
se demokratski procesi u Srbiji, jer bi oni naru{ili slogu i jedinstvo i zahte-
vi za demokratizaciju postaju nepatriotski, i 2. prinu|uje se srpska strana
na me|unarodnu izolaciju i izolacionizam. I meni se sad ~ini, kad se vra-
tim na sve ovo, da smo obi{li pun krug i ~ini mi se da je ta politika sile
dovela do potpunog poraza. I mogu da se usudim i to da ka`em, znam da
to nije popularno - nikada vi{e em u slu~aju nekog tre}eg svetskog rata.
Mirjana Mio~inovi}:
Sada bih htela samo nekoliko re~i da ka`em o ~injeni~nim istinama koje
se odnose na Kosovo, onako kako ih ja vidim, u jednoj {iroj i du`oj istorij-
skoj perspektivi. Dakle, mi smo, bar dokle se`e moje se}anje, a se`e ~itavih
{ezdeset godina unazad, posle rata imali odnos prema Albancima kao
prema ljudima drugog reda. Namenjivali smo im poslove koje sami nismo
hteli da obavljamo, a potom smo ih zbog toga prezirali. Mi smo, na prosto-
ru gde su oni `iveli, u nadmo}noj ve}ini vladali po na~elima aparthejda.
Na ra|anje njihove samosvesti reagovali smo bahato, kao uvre|eni
gospodari ~ije sluge pomi{ljaju na emancipaciju. Mi smo 1999. poku{ali
da izvedemo kona~no re{enje albanskog pitanja po principu i sredstvima
kaznenih ekspedicija, masovnim likvidacijama, spaljivanjem ~itavih
naselja, plja~kanjem i proterivanjem polovine stanovni{tva, oduzi-
manjem isprava, u nadi da }e im time povratak biti onemogu}en. I to je
zapravo tehnika jednaka onoj koju smo samo nekoliko godina pre toga
surovo upra`njavali na sedamdeset pet odsto bosanske teritorije, koliko je
ta srpska soldateska za tih nekoliko godina zauzela. Mirjana
Mio~inovi}
I dok smo, dakle, u Bosni tvrdili da se tako svetimo Turcima, dakle, za po-
stupke koji gotovo se`u do nacionalne praistorije, mi smo sada ogor~eni
zbog primera albanske osvete, koja se doga|a u ~asu kada su se}anja vrlo
bolna, prisutna i vrlo `iva. I dok smo u Bosni poru{ili doslovno sve musli-
manske svetinje i tako zapravo zatrli tragove jedne vekovne civilizacije,
mi se zgra`amo nad sopstvenim poru{enim svetinjama, koje pri tom jedva
da smo ikada videli. Da li znate i za jednu |a~ku ekskurziju koja je oti{la
posle velike mature da obi|e te spomenike na Kosovu? Niko `ivi, nikad. Mi
smo decu slali u Veneciju, s pravom, razumljivo, ali bez ikakvog zanima-
nja za kulturnu ba{tinu na Kosovu. To {to albanski osvetni~ki bes nije
po{tedeo svetinje, stvarno je stra{na ~injenica i prvi put se de{ava u istori-
ji albanskog prisustva na tom terenu. Naprotiv, zna se da su ih oni uvek
{titili. Dakle, to jeste stra{na ~injenica, ali mi smo poslednji ko ima pravo
da deli moralne lekcije i da Albance smatra varvarima ~ijih se postupaka,
kao tobo`e visoko civilizovan narod, gnu{a. I sad vidite, po{to nam se si-
stematski, s predumi{ljajem onemogu}ava pristup pomenutim ~injenica-
ma, mi }emo jednu neminovnost, a to je nezavisnost Kosova, do`iveti kao
nezaslu`enu kaznu i kao te{ko ogre{enje o na{a prava i zavr{i}emo u
onome {to se naziva padom u gubitni~ku depresiju, koja }e stvarno
sasvim uni{titi ovo malo `ivotnog potencijala kojim za sada raspola`emo.
Ja ne govorim o drugim posledicama.
Situacija u kojoj smo danas zadaje glavobolje ljudima na vlasti samo zato
jer jo{ ne znaju, jo{ nisu saglasni o tome koje bi razre{enje bilo najbolje za
njihov ostanak na vlasti. Ni{ta ih drugo ne zanima. A kako za svoje budu}e
odluke ne tra`e nikakvu saglasnost gra|ana, jer stvarno deluju po prin-
cipu tajnih dru{tava, kako uprkos raznim ispitivanjima javnog mnjenja
zapravo ne znaju kakve bi mogle biti reakcije na te odluke, oni }e naravno
biti sve osetljiviji na bilo koji disonantni glas, na bilo koji poku{aj da se
saop{te te neugodne istine. Naravno, oni ho}e da odrede `rtvenog jarca i
de`urnog neprijatelja. To bi zna~ilo da su oni uvereni u {iroku saglasnost
i samo im je potreban taj neprijatelj, da bi njega okrivili za neuspeh. Ali po
meni postoji i mogu}nost da oni ne samo da slute, ve} i znaju da nemaju
22.02.08. tu saglasnost i da su ljudi mnogo razboritiji, da zdrava pamet uprkos
svemu nije sasvim uni{tena i da }e, dakle, njihova bahatost, neodgo-
vornost, nemoral, jednog dana ipak biti ka`njeni. I ja se nadam da taj dan
nije daleko. Kada pravite analogije, to je apsolutno ista situacija kao ona
koju smo imali pred kraj Milo{evi}eve vladavine, kada on, svestan da
310 nema vi{e saglasnost koja je bila op{ta, poja~ava represiju i ~ini ono {to
~ini, sa svim politi~kim ubistvima. Dakle, ipak mislim da oni mogu biti
ka`njeni zahvaljuju}i upravo tom jezgru razuma koje nije totalno
uni{teno.
Svetlana Luki}:
Mnogo je ljudi koji su ovih dana iskreno o~ajni i slomljeni zbog onoga
{to se dogodilo 17. februara. Jo{ je vi{e narika~a koje su u skup{tini
naricale za Kosovom izme|u dva sklopljena posla. Ali u skup{tini se
~uo i jedan govor koji vredi ponoviti za kraj Pe{~anika. To su re~i koje
je izgovorio ^edomir Jovanovi}.
^edomir Jovanovi}:
Ja ne mogu da preuzmem odgovornost za sve ono {to nas je suo~ilo s ovako
velikim i stra{nim istorijskim porazom. To ne mogu da urade ni oni
gnevni ljudi koji ru{e grad u kojem mi zasedamo, veruju}i da tako brane
Srbiju i Kosovo u Srbiji, iako }e se stideti jednog dana, kao {to se danas
stide mnogi koji su to ~inili pre njih. Mislim da moramo imati snage da
ve~eras gra|anima Srbije po{aljemo poruku o Srbiji budu}nosti i da
istovremeno moramo imati snage da sagledamo sopstvene propuste, kako
bi kona~no budu}nost na{eg naroda i ove zemlje prestala da bude ru`na
slika pro{losti koju smo pro`iveli.
Nije ovo na{ prvi poraz. Na`alost, puno ih je za nama. Ovaj poraz mo`da
najvi{e boli zbog toga {to se kroz njega prelama tako puno nepravde, tako
puno surovosti, zbog toga {to se svako od nas ose}a `rtvom, ali i zbog toga
{to kroz ovaj poraz svako od nas mora da plati cenu za gre{ke koje je na{a
dr`ava ~inila u vremenu koje bismo da zaboravimo, ali koje se ne mo`e
izbrisati. Umesto tog zaborava, potrebna nam je hrabrost za suo~avanje s
jednom pogre{nom politikom. Ta pogre{na politika nas danas obavezuje ^edomir
na promene. ^uli smo dosta toga u govorima, i predsednika vlade, i pred- Jovanovi}
stavnika stranaka koje su u pro{losti vodile ovu zemlju. I sam sam u jed-
nom trenutku bio deo vlasti u Srbiji i verovao sam da }emo mo}i da
ispravimo gre{ke koje smo nasledili, verovao sam da mo`da mo`emo da
vratimo Kosovo u Srbiju, ali sam isto tako bio siguran da se Kosovo ne}e
vratiti u Srbiju ukoliko se Srbija sama pre toga ne promeni. Ne mo`e se
braniti interes Srbije tako {to }e se svakoga dana dru{tvu nuditi izgovori
i opravdanja umesto spremnosti da se to dru{tvo menja.
Pre godinu dana smo ovde razgovarali o planu Martija Ahtisarija. U julu
smo razgovarali o vladinoj platformi, u decembru o vladinom odgovoru na
kraj pregovora. Danas razgovaramo o jo{ jednom dokumentu koji vlada
nudi parlamentu, ali i u jednom i u drugom i u tre}em slu~aju mi smo
uskra}eni za odgovor na jednostavno pitanje spremnosti da se preuzme
odgovornost za jednu politiku. Ne postoji dru{tvo na svetu koje je u tako
dubokoj agoniji, a da pri tom niko od onih koji su preuzeli odgovornost za
vo|enje tog dru{tva nije spreman da iza|e pred gra|ane i ka`e istinu.
Liberalnodemokratska partija danas nije do{la u parlament da bi
skup{tinu delila, nije do{la u parlament da bi sipala so na ranu onima koje
tako boli ta kosovska nepravda, ali smo do{li u parlament da ka`emo da
smo spremni da preuzmemo odgovornost za budu}nost ove zemlje i da
verujemo da }e u vremenu koje je pred nama Srbija biti sposobna da
novim vrednostima, boljim idejama izgradi sebe toliko lepu i kvalitetnu
da }e biti mogu}e realno poverovati u druga~ije veze Kosova i Srbije.
Dobro je, gospodine Ko{tunica, {to ste makar i u jednoj re~enici apelovali
na mir u zemlji. To je ono {to nam je danas potrebno i potrebni su dogo-
vori, ali se dogovori ne mogu praviti s idejom da se ne postavi pitanje odgo-
vornosti za ono {to se desilo i {to nas je dovelo u ovakvu poziciju. I ne
mogu se dogovori praviti bez ambicije da se Srbija kona~no promeni. Va{a
odluka da povu~ete ambasadora iz Sjedinjenih Dr`ava je bolja od odluke
da prekinete diplomatske odnose sa Sjedinjenim Dr`avama, naravno, ali
svi znamo da }emo pre ili kasnije mi morati da krenemo onim putem
kojim je Srbija ve} jednom krenula 5. oktobra 2000. godine, putem povrat-
ka u svet. I zbog toga ne mo`emo da se pomirimo s onim ta~kama va{eg
predloga parlamentu u kojem se Srbija konfrontira s Evropom. Ne postoji
druga Evropa, sem one na koju smo upu}eni i koliko god to bilo te{ko, mi
u ovom trenutku moramo imati snage da s tom Evropom razgovaramo.
Kona~no, na to nas obavezuju oni ljudi koji su ostali da `ive na Kosovu, oni ^edomir
ljudi koji su poverovali da sigurnost i sre}u treba da tra`e na Kosovu, jer Jovanovi}
su videli kako su pro{li oni koji su krenuli pre njih putem Srbije 1999.
godine i zavr{ili na periferiji na{ih op{tina i gradova kao gra|ani drugog
i tre}eg reda.
Svetlana Luki}:
^uli ste da je Savet bezbednosti sino} osudio napad na ambasade u
Beogradu. Ovih dana smo opet svetsko stra{ilo, na{a zamisao
nacionalnog dostojanstva opet se pokazala varvarskom. Za kraj emisi-
je }u vam citirati ne{to {to je Gete rekao za Nemce - Nemci bi trebalo da
budu raspr{eni po svetu kao Jevreji, kako bi ono dobro koje postoji u
njima valjano i potpuno razvili za dobro nacije. To dobro, ono je tu, ono
postoji, ali ono nije bilo u stanju da se ostvari u tradicionalnoj formi
nacionalne dr`ave. Bio je ovo Pe{~anik.
29. 02. 2008.
MEMENTO
Dva Rima su pala, tre}i je Moskva, a ~etvrtoga ne}e biti ...
Jedan bajati program je iza{ao na sve`inu dvadeset prvog
veka i raspao se ... Ovde je potrebna velika hrabrost da
~ovek ka`e da je `ivot bogatiji od politi~kih doga|aja ...
Gosti:
Vojin Dimitrijevi}, Beogradski centar za ljudska prava,
Mirko \or|evi}, publicista,
Dimitrije Boarov, novinar,
László Végel, pisac
Svetlana Luki}:
Beograd je sino} i no}as bio prepun dobro opremljene policije spremne
za tu~u. Ne zna se {ta novi ministri raznih krila policije, Nikitovi}i,
Bulatovi}i i ostali komandanti iz DSS-a o~ekuju da }e se desiti, pa su
sve {to se plavi izveli na ulice. Da li ~uvaju ambasade, strana pred-
stavni{tva, poslasti~arnice ili demonstriraju uvo|enje vanrednog
stanja?
Ova najavljena tu`ba vi{e li~i na jedan skoriji slu~aj, a to je poku{aj pravne
slu`be Milo{evi}evog re`ima da tu`i ~lanice NATO-a zbog bombardovanja
Jugoslavije. Postupak protiv SAD-a i [panije je bio obustavljen, jer sud nije
mogao da vodi postupak bez njihovog pristanka, a oni taj pristanak nisu
dali. Ni sada tu`ba protiv SAD-a sigurno ne bi ni doprla pred sud. Pitanje
je da li bi to uspelo i tamo gde postoji nadle`nost, kao u slu~aju Danske, jer
dr`ava ne mora da obja{njava za{to priznaje ili ne priznaje neku zemlju.
Pitanje je jesmo li mi do{li u fazu da ~oveka koji trezveno, razumno,
racionalno konstatuje da neki put nema izgleda na uspeh i da ne treba
d`abe tro{iti pare - izlo`imo podsmehu i uradimo ne{to {to je smislila
neka usijana glava. Na`alost, na{e stanje je te{ko i zdrav razum je ovde
postao subverzivan.
Kosovo ostane u Srbiji, {ta }e biti s populacijom Srbije, {ta }e biti s pre-
dominacijom albanskog stanovni{tva. [ta da radimo s ~injenicom da je
albansko stanovni{tvo na Kosovu mlado, da je srpsko stanovni{tvo u
Srbiji staro, {ta }e biti sa slobodom kretanja, {ta }e biti s ogromnom neza-
posleno{}u? U kojoj meri }e Albanci s Kosova mo}i da u~estvuju u poli-
ti~kom `ivotu ovde, za{to Albanci s Kosova, nisu dobili besplatne akcije, a
na{i su dr`avljani? To su stvari o kojima treba mo}i razgovarati. Ali ja
znam za{to o njima ne mo`e da se razgovara. O njima ne mo`e da se razgo-
vara zato {to je Kosovo nebeska stvar. Kosovo nema cenu i svi mi koji se
pitamo, kao Dinki}, recimo, za{to da pla}amo dugove Kosova - mi smo
}ifte i filistri, jer ako je ne{to nebesko, onda to nema cenu. To je nebo, a
nebeske stvari se ne mere dinarima. Sve vi{e nas teraju da se svakog dana
izja{njavamo. Sada }emo, pored [e{eljevih, dobiti i bed`eve koje deli DSS.
Mo`e se o~ekivati da obi~an ~ovek, koji ne `eli da ima neprijatnosti, pri-
hvati da nosi taj bed`, koji je neka vrsta antipoda `utoj traci, jer bi bez
bed`a bio ozna~en kao izdajnik. I na`alost, takve pretnje dolaze od min-
istara u vladi.
I kada smo ve} pomenuli [ona Konerija, treba se setiti D`ejmsa Bonda,
koji je, izme|u ostalog, rekao - Never say never, nikada ne reci nikad.
Sada{nja vlada je nastala na osnovu izbora u jednoj demokratskoj zemlji
324 i samim tim je privremena. Slede}i izbori mogu da poni{te sva obe}anja
koja je ova vlada dala. U tom smislu je re}i da ne{to nikada ne}e{ uraditi -
istorijski prepotentno. Ima to i svoju lo{u stranu. Ha{im Ta~i je rekao da
ne}e ugro`avati manjine i da nema nameru da stvara veliku Albaniju. Sve
to na slede}im izborima na Kosovu mo`e da propadne.
Stara istina, koja je potvr|ena u vezi s Arkanom i ratom, jeste da je, kada
je neko kriminalac, mnogo lep{e da bude fini kriminalac. Mnogo je lep{e
biti Robin Hud, krasti i plja~kati i biti rodoljub u isto vreme. Sad se to po-
navlja, ali na farsi~nom nivou. Sada je patriotski obiti radnju u vlasni{tvu
na{ih ljudi i krasti, ali pod izlikom da je to patriotski bes. Pre neki dan u
samoposluzi u mom kraju, jedna biv{a odbornica DSS-a se nekako nagla,
pa je smetala jednom ogromnom ~oveku da pro|e. On ju je gurnuo i
umesto izvinjenja joj je rekao da dolazi s Kosova. Sada svi imaju rodbinu
na Kosovu. Patriotizam je opet veliki zaklon za nitkove, ali to je sada
komi~no. Ono je bio rat, a ovo je obi~na plja~ka radnji i to ne mo`e da traje
dugo, jer je mnogo farsi~no.
ti, koji su se borili protiv careva. I Putin je neka vrsta cara, mada mnogo
liberalniji od ranijih careva. I onda gledam to na{e divljenje prema autori-
tarnoj vlasti. [ta je bilo s tim nesre}nim komentatorom ruske televizije,
koji je govorio o \in|i}u i metku koji je zaslu`io? Umesto da tra`imo
obja{njenje, mi smo zadovoljni time {to je Medvedev na nekom ru~ku
rekao da je ovaj komentator budala. Kao neko ko se bavi ljudskim pravi-
ma, ja se pitam postoji li neka procedura na ruskoj televiziji po kojoj taj
novinar gubi posao ili njega po svojoj volji smenjuje pomo}nik predsedni-
ka vlade. Trebalo bi da se protiv njega vodi neki postupak, pa da mu se da
mogu}nost da se brani, da on doka`e da tako misli, pa da ovi ka`u - Ne
mo`e tako na na{oj televiziji i tako dalje. U jednom sms-u sam toga dana
napisao - Dobro je {to nije poslat u Sibir. Njegova izjava je gnusna, ali ona
nije potekla iz glave tog ~oveka, nego je on, kao i kod nas, dobio signal da
to mo`e da se misli. Zanimljivo je i da ljudi ovde smatraju prirodnim da
kandidat za predsednika Rusije na jednom ru~ku mo`e nekoga da otpusti
iz slu`be i da mi zbog toga budemo presre}ni. Kasnije, naravno, saznaje-
mo da se ni{ta nije desilo.
Najvi{e zazirem od toga {to }emo u}i u nove ekonomske te{ko}e i {to }e
izolacija biti sve ve}a. Me|unarodni mehanizmi su takvi da svoje antipati-
je prema nama inostranstvo upravlja protiv celog stanovni{tva. E, kada
ne{to dovede do katastrofalne ekonomske situacije, kao {to znate, potreb-
no je dosta vremena da ljudi shvate za{to se to desilo. Pro{le su godine dok
se nije shvatilo da je Milo{evi}eva politika dovela do totalnog
osiroma{enja. Sada }e to i}i br`e, ali vidim da opet ulazimo u period javnih
poternica. U glavnom prestoni~kom, ozbiljnom listu video sam poternicu
za jednom devojkom koja se zove Jelena Suboti}, koja se pojavila na CNN-u
i izrekla svoje mi{ljenje. To je uokviren, nepotpisan tekst, s naznakom da
je ona nekada radila za Sorosa i tako dalje. To li~i na poziv na lin~. Ju~e je
na isti na~in obele`en Andrej Nosov, jer je s nekim bio u Pri{tini. Ako je to
izdajni~ki ~in, pokreni protiv njega postupak. Ako smatra{ da je to poli-
ti~ki nepromi{ljeno, potpi{i se na tekst o tome, ali nemoj objavljivati
denuncijacije ljudi. To po~inje da izaziva strah i vra}a nas na pitanje da li
29.02.08. su ljudi dovoljno hrabri i spremni na to da ih neka budala pljune na ulici,
jer je za njima izdata neka vrsta poternice. Ja ne ~itam tabloide, u kojim
toga ima mnogo vi{e, ali bilo mi je stra{no da to vidim u takozvanom
ozbiljnom listu.
Mirko \or|evi}:
Posle ove izjave Konstantina Sjomina na ruskoj televiziji da je \in|i}
zaslu`io metak, oglasile su se nevladine organizacije. U redu, oglasili smo
se i vi i ja, pa ma~ku o rep. Da li su se o tome re~ima osude oglasile Srpska
akademija nauka i ostale va`ne institucije u dru{tvu? Ne, niko se nije
oglasio, a to {to se ogla{avamo vi i ja i nevladine organizacije, bi}e otpisano
re~ima - Pa to su ionako izdajnici. Izraz 'izdajnici' se u ruskoj publicistici
koristi deset puta na svakoj strani i to je odatle uzeto. Mi ne li~imo na
Rusiju u onome {to je u Rusiji veliko i uliva neke nade, nego u ne~emu {to
ni za Ruse nije dobro. Taj novinar se zove Konstantin Sjomin i najva`niji je
dr`avni komentator, kroz kojega dr`ava govori u svom dr`avnom televi-
zijskom dnevniku. Zato nije nikakvo ~udo {to je ovde jedan deo javnosti
do`iveo {ok i, budimo pravedni, drugi deo javnosti - ushi}enje i radovanje.
U istoriji diplomatije postoji pravilo da se zbog takvih stvari diplomatski
odnosi izme|u dveju zemalja spu{taju za jedan stepen ni`e. Iz Beograda ne
samo da to nije u~injeno, nego se reagovalo mlako i Rusima je dat prostor
da sve to non{alantno odbace kao neva`nu epizodu, a taj novinar je ostav-
ljen tamo gde je i bio. Dozvolite, gospodin Sjomin je o \in|i}u rekao da je
zapadna marioneta, da je zaslu`io metak, a da je Milo{evi} heroj.
Istovremeno, Moskva Miri Markovi} i njenom sinu daje politi~ki azil. Evo
re~i jednog ruskog komentatora, koji se ne sla`e sa Sjominom, koji ka`e da
su pohvale \in|i}evim ubicama - poziv na ubistvo predsednika na{e
dr`ave, Tadi}a. Istovremeno kada su mediji to prenosili, videli smo snimke
na kojima se na nekom od ovih mitinga cepa i pali Tadi}eva slika.
Zato {to jedan ~lan gr~ke delegacije, Marko Efeski, nije hteo da potpi{e taj
dokument. Njega na{a crkva slavi kao sveca, svake godine, 1. februara, po
crkvenom kalendaru. Postoji jo{ jedan zanimljiv dokument, poznat tek od
1970. godine. To je odlomak iz memoara u~esnika tih zbivanja,
Siropulosa, koji je opisao pregovara~e na{e, pravoslavne strane. To je bio
veliki svetski doga|aj, prekretnica za Evropu, poku{aj da islam nikada ne
kro~i na evropsko tlo, nastojalo se da u Firencu do|u predstavnici svih
pravoslavnih. I Rusija je poslala veliku delegaciju. Ali na{li su se u ~udu -
Srbi ne}e da do|u. Na vlasti je tada bio despot \ura| Brankovi}. U to doba
Stala} nije bio na{, ni Golubac, ni Beograd. Postojalo je Smederevo, \ura|
Brankovi} i njegova `ena, Irena iz ku}e Kantakuzena, Grkinja. Srbi su je
lepo po~astili, zovu je prokleta Jerina, {to je koje{ta, dabome. Vide}i da }e
stvar propasti, vizantijski car i pravoslavni patrijarh dva puta {alju speci-
jalnu diplomatsku misiju da umoli \ur|a Brankovi}a da ipak do|e u
Firencu. Ne, njegov odgovor na javnim zborovima je bio - Bolje i pod pro-
rokov turban, nego pod papsku tijaru, a tako je i bilo. Turci su ga brzo
sredili, 1459. su zbrisali i njegovu prestonicu Smederevo i njega. Ovih
dana se u stranoj {tampi podse}aju tih davnih doga|aja. Samo od mene su
tra`ili tri teksta o Firentinskoj uniji i tre}em Rimu. Mirko
\or|evi}
Tre}i Rim je ideolo{ka parola, koja u Rusiji ve} vekovima ne gubi svoj sjaj.
^ovek koji ju je smislio, ideolog par ekselans, zvao se Filotej. U pismu
velikom ruskom knezu, budu}em caru Ivanu Groznom, on ka`e -
Zapamtite, gospodaru, dva su Rima pala, tre}i, Moskva, stoji, a ~etvrtoga
ne}e biti. Njegove re~i odjekuju i danas, a i Marko Efeski, koji pre vi{e od
pet vekova odbija da potpi{e bulu sjedinjenja u Firenci, na toj liniji
obja{njava svoj stav - Svi koji su potpisali izmirenje s Latinima, radi zajed-
ni~ke borbe protiv turske invazije na Evropu, su izdajnici - izri~ito je
upotrebio izraz izdajnici - prodane du{e, koje prodado{e veru za {aku zlata
i srebra, zavr{en citat. Strava. Istorija se ponavlja kroz ponavljanje
obrazaca pona{anja elita odre|enih epoha. I Ko{tunica svojim re~nikom i
tonom ponavlja stavove na{ih starih rusofila, uz ogradu da se oni nikada
nisu slu`ili tako primitivnim re~ima kao on. Taj primitivizam je i izraz
njegove nemo}i.
Dimitrije Boarov:
Vladaju}u elitu sticajem okolnosti ipak personifikuje premijer Ko{tunica.
332 Bez obzira na raspored snaga u bira~kom telu, on je taj koji je presudno
uticao na politiku dr`ave u poslednje ~etiri godine. Pre tri godine po~eli su
mnogi potezi ~iji je cilj bio da Srbija nezavisnost Kosova do~eka u {to
nemogu}ijoj situaciji. Zna~i, da se Srbiji odseku sve mogu}e odstupnice,
da se zatvore o~i pred ~injenicom kosovske nezavisnosti, da se to
poni{tava, da ne dolazi u obzir, odavde do ve~nosti, jer je Kosovo na{e.
Uporno je promovisana politika u kojoj Kosovo ostaje sto`er unutra{nje
srpske politike. To je ta pri~a o identitetu, o tome da smo svi mi ro|eni na
Kosovu, da bez Kosova Srbija nije ni{ta, da je Kosovo kotva nacionalne
politike i u tom smeru se gradilo uporno, strpljivo, iz dana u dan. Jedan od
malobrojnih izgovora koji su uop{te ponu|eni za takvu politiku, bio je da
je to odvra}anje me|unarodne zajednice od pomisli da prihvati nezavi-
snost Kosova.
Za{to se tako napadno guralo u preambulu ustava ono {to je oduvek bilo
u njemu, a to je da je Kosovo deo Srbije? Logi~nije bi bilo da je u ustav u{la
su{tinska autonomija, pa da se ka`e - Evo, to je na{a ponuda, mi je dajemo
ozbiljno, ~ak smo je ugradili u ustav. Ne, u ustavu nije definisana su{tin-
ska autonomija, ve} to da je Kosovo deo Srbije. Stalno sam razmi{ljao o
tome za{to je to u~injeno, da li postoji neka nada u politi~koj eliti Srbije da
se Kosovo mo`e makar manifestaciono zadr`ati unutar granica. Moja
hipoteza je da je Kosovo sa~uvano kao sto`er unutra{nje politike zbog
toga {to se nije htelo evropsko re{enje za Srbiju. Nije se suzbijala nezavi-
snost Kosova, nego su se stavljale prepreke izme|u Srbije i Evropske
unije, pa i atlantskog savezni{tva. Ironi~no bi se moglo re}i da je Kosovo
moralo biti sa~uvano kao sto`er srpske politike, zato {to osamdeset odsto
politi~kih stranaka u Srbiji nema drugu igra~ku, ali zapravo se radi o tome
da je osamdeset odsto stranaka u Srbiji vezano za nacionalni mit, za
kosovsku kotvu i za kosovsku vertikalu, kako ka`e premijer.
Naravno, politika, i kada je najgora i najgluplja, nikada nije sama sebi cilj,
ona uvek ima druge ciljeve, a svaka ima cilj da opstane na vlasti. I republi-
kanci u Americi imaju cilj da opstanu na vlasti. Ali gra|enje takve politike
se ne mo`e objasniti ni samo `eljom da se ostane na vlasti, tim pre {to
nisam siguran da vezivanje za Kosovo garantuje opstanak na vlasti.
Zna~i, trebalo je povodom Kosova na}i nekog novog, velikog neprijatelja i
na taj na~in izazvati homogenizaciju, izvr{iti renoviranje nacionalnog
jedinstva. Evo, ovih dana ni{ta drugo ne ~ujemo, osim poziva na nacional-
no jedinstvo. Ka`ite vi meni ~emu slu`i nacionalno jedinstvo u jednoj
demokratskoj dr`avi? Nacionalno jedinstvo je potrebno samo kada je
dr`ava u ratu, kada postoji pretnja njenom opstanku. A kada do|emo do Dimtrije
pitanja opstanka dr`ave i opstanka nacije, ve} smo na terenu nacionalnog Boarov
socijalizma, nacizma.
Kada ~ujete zahtev da Evropska unija povu~e svoju odluku o misiji ili da
SAD poni{ti svoje priznanje nezavisnosti Kosova - to deluje prili~no nesu-
vislo. Neki potezi deluju toliko nesuvislo da gubite parametre za procenu
toga {ta je zapravo njihov cilj. Orijentacija na Rusiju je konstanta srpske
spoljnopoliti~ke strategije od polovine devetnaestog veka. Nikola Pa{i} je
s radikalima 1887. godine pravio sli~an miting u Beogradu i u toj kampa-
nji je ubijeno sto osamdeset naprednjaka {irom Srbije. Tada su radikali
napravili klju~ni prelom ka vlasti i posle toga sedamdeset godina niko nije
mogao da ih skine s te vlasti. Ali ~ini mi se da ovde kolo nisu vodili radikali
29.02.08. kao politi~ka stranka, nego vlada, premijer i srpska desnica u izvornom
smislu te re~i. Tu vi{e nema preobu~enih biv{ih komunista, to je klasi~na
srpska desnica, s piscima koji dodaju retoriku. Jedan dosta bajat program
iza{ao je na sve`inu dvadeset prvog veka i odjednom se osetilo da on vi{e
ne funkcioni{e, da on nema snagu i da ne mo`e da dobije energiju, ~ak ni
334 iz Rusije.
Pod dva, na{a politi~ka elita je jo{ relativno siroma{na, a nezasita, tako da
ulazak u Evropsku uniju do`ivljava i kao udar na njene, za na{e prilike,
nadnaravno visoke prihode, profite. Oni plja~kaju privredu i stanovni{tvo,
imamo razraslu korupciju, simbiozu vlasti i takozvanog krupnog kapita-
la, koga kod nas i nema mnogo. Nikome od njih se ne `uri u Evropu. Ka`e
se - Hajde prvo da se sna|emo, da se osovimo, pa }emo onda u Evropsku
uniju, pa }emo onda po{tovati pravila, a i tada ne sva, jer smo geopoliti~ki
va`ni. Evo, i Bugari su primljeni preko reda, iako manje od nas ispunjava-
ju kriterijume Evropske unije. Prema tome, mislim da se tu ne radi samo
o nekom fundamentalnom ideolo{kom razlogu, nego o mnogim razlozi-
ma. U politi~kim strankama Srbije nije izvr{ena reforma ideja. Osamdeset
odsto njih su stranke koje, bez kosovske pri~e, prosto ne znaju {ta bi govo-
rile i kako bi se legitimisale kod stanovni{tva. I tu je strah od Evrope.
Prilikama u Srbiji stvorene su pretpostavke za strah od Srbije, strah od
29.02.08. investiranja u Srbiji. Za{to? Vidite, mo`e neka zemlja biti diktatorska, ali
ako strani kapital veruje da se ljudska prava tu ~vrsto ne po{tuju i da
re`im dr`i kajase u svojim rukama, on }e investirati u takvoj zemlji.
Strani kapital ne investira u zemlje u kojima se svaki dan preti
gra|anskim ratom, istrebljenjem manjina, u kojima ne postoji minimalna
336 tolerancija opozicije, u kojima ve}ina stalno preti nekom istragom poturi-
ca. Kod nas je izra`ena psihoza da je gra|anski rat uvek mogu}, iako ja
pretpostavljam da nije, ~ak sam uveren da je ve}ina ljudi u Srbiji postala
sposobna da trpi tu|e mi{ljenje i izdajnike. Ali vlast organizovano pot-
piruje ideju da je to neprihvatljivo. Kada dr`avne agencije prete, kanali{u
i doziraju doga|aje, kada se stvara atmosfera vanrednog stanja, zna~i da
su institucije nesigurne.
Zna~i, nije problem kada su institucije diktatorske, ali ~vrste. Onda strani
kapital dolazi. Izme|u dva svetska rata, sedamdeset odsto kapitala u
industriji Kraljevine Jugoslavije je bilo stranog porekla i tada{njim
nacionalistima to nije smetalo. Prema tome, vladin prvi posao bi bio da se
opredeli - ho}e li da utamani manjine, da povede istragu poturica i utera
jedinstvo. Ako vlada utera jedinstvo, ~eka}emo strani kapital pet godina,
jer toliko vremena je potrebno da se takav sistem stabilizuje. U stvari, ne
verujem da je mogu}e stabilizovati takav sistem i verujem da ta koncepci-
ja vodi u propast. Dr`avne institucije moraju dokazati da dr`ava ne orga-
nizuje nemire i ne priprema ideolo{ke obra~une, masakre i lin~ovanja.
Ako su ljudi koji misle druga~ije doista marginalni, ~emu kampanje pro-
tiv njih, za{to ih dr`ava ne bi za{titila, ako doista nisu opasni? Ako su
doista opasni, onda zna~i da su blizu ve}ini, a da se vlast povukla i
u{an~ila u neke institucije. Onda te institucije treba provetriti, ako neko
ima snage za to, naravno. Ako vi tri puta zakazujete sednicu Saveta za
nacionalnu bezbednost, a oni koje ste pozvali ne dolaze na sastanak, zna~i
da ne{to ne funkcioni{e na vrhu dr`ave. To su jako ozbiljne stvari. Nema
dr`ave na svetu u kojoj predsednik dr`ave sazove sednicu Saveta za
nacionalnu bezbednost, a ljudi ne do|u na taj sastanak. Toga nema.
Svetlana Luki}:
Krst ~asni i sloboda zlatna }e pobediti, samo je pitanje kada. Na{
kona~ni, neizbe`ni, potpuni trijumf nije sporan, samo je pitanje kako
da pre`ivimo do trenutka kada }e i nas ujesti guja radosti. A vlada koja
29.02.08. gospodari ovom zemljom pokazuje da je dru`ina li{ena svakog smisla,
sastavljena od provincijskih mesija, sitnih prepredenjaka, od ljudi za
koje je vrhunska provera mentalnih sposobnosti da ponove re~i
Vojislava Ko{tunice. Na`alost, osnovno sredstvo svakog posla, pa i
politike, jeste ono malo, sivo, gnjecavo, te{ko vi{e od jednog kilograma,
338 a to je mozak. Svi, za koje ima indicija da raspola`u ovim malim, sivim
bogatstvom, ka`u da su prevremeni izbori jedino re{enje. Dinki} je
sino} u Poligrafu izgovarao tekst koji mnogi od nas mogu da potpi{u.
Me|utim, isti taj ~ovek je ju~e rekao i da nikako nije vreme za sukobe u
koaliciji.
László Végel:
[to se ti~e velike politike, tu me doga|aji nisu iznenadili. Vi{e me je izne-
nadila velika doza agresivnosti u svakodnevnom `ivotu, u autobusu, na
ulici. Nije to agresivnost protiv nekoga li~no, nego se razvija kultura agre-
sivnosti. Kada stojim u redu u po{ti, ~ovek pored mene misli da }u ga
izigrati, pa onda on izigra mene i ode preko reda. Vidite, nema vi{e ni
osmeha, bar u Novom Sadu. [etate, hodate i ose}ate da vas neko gleda ili
ve} i ja tako gledam druge i pitam se - ko je taj drugi. Ne znam kako }e se
to zavr{iti. U Berlinu se tako|e pojavljuju grupe skinheda, koje napadaju
ljude obojene ko`e, ali oni znaju da mogu lako da nastradaju i policija ih
ipak naj~e{}e uhvati, a sudovi su nemilosrdni prema njima. Nasilje posto-
ji svuda, ali ljudi te`e da u privatnom `ivotu, u privatnom nastupu, na ulici
- budu ljubazni. László
Végel
[kola bi trebalo da uvede jedan novi balans, skoro novi predmet o tome
kakav treba da bude ~ovek posle rata. To jeste veliko pitanje, kako posle
rata ~ovek da `ivi i da se ophodi prema drugima, prema susedu, prema
razli~itosti. Kod nas problem po~inje u porodici. Kada majka i otac zajed-
no ne mogu da zarade za stabilan `ivot svoje dece, oni gube autoritet.
Politi~ari govore - porodica, porodica, doma}in, doma}in. Doma}in mora
da da hleba svojoj deci, i ako to nije u stanju, porodica po~inje da se raspa-
da. Siroma{ne porodice se raspadaju i zato {to sada `ivimo u otvorenom
medijskom svetu. Ljudi vide sve {to postoji na ovome svetu i zahtevi
mlade generacije su mnogo ve}i nego ranije. Vi{e niko ne `ivi izolovano u
nekom selu, pa ni ne zna koliko je siroma{an. Sada svoje siroma{tvo ljudi
do`ivljavaju kao neku vrstu nepravde.
Drugo, u sferi rada je ovde zavladalo mi{ljenje da se po{tenim radom
29.02.08. ~ovek ne mo`e obogatiti. Ako ve}ina dru{tva misli da po{tenim radom ne
mo`e sebi da obezbedi normalan `ivot, onda i rad gubi smisao, dolazi do
negativnog moralnog efekta i razvija se agresivnost.
Onda na red dolazi politi~ka sfera. Mada smo nekoliko puta imali veliku
340 izlaznost na izborima, gra|ani nemaju dobro mi{ljenje o politi~arima, jer
u tranziciji politi~ari nisu uspeli da izgrade stabilne politi~ke stavove. Mi
nemamo ni ozbiljnu desnicu, ni ozbiljnu levicu.
Da vidimo religiju. S jedne strane, ona dobija sve ve}u politi~ku ulogu, ali
s druge gubi religiozni autoritet. Ljudi iz crkve govore o politici, ali jedva
da ih ~ujem kako meditiraju o problemima jednostavnog ~oveka. Crkva je
politizovana i nema vremena da se bavi ljudskom sudbinom. Mi smo
previ{e politizovano dru{tvo. Svedeni smo na to, to je pitanje `ivota i
smrti. Jo{ malo, pa }e i ljubav postati pitanje dnevne politike.
Svetlana Luki}:
Kada govorimo o mla|im ljudima, se}am se tog ose}anja da sam be-
smrtna, da je preda mnom beskona~na budu}nost i da umiru samo
drugi. Nekako mi je tu`no kada ih pogledam, kao da su izgubili gene-
racijsku prednost optimizma, kao da su svesni da nemaju budu}nost,
da im je ona ukinuta.
László Végel:
To je o~ito i tu postoji jo{ jedan problem. Mlade generacije se uvek kroz
istoriju bune protiv vlasti, protiv postoje}eg poretka. Mi imamo obrnuti
slu~aj, da mlada generacija protestuje u slu`bi vlasti. To je prosto ne-
shvatljivo i nije prirodno. Mlade generacije mogu i da gre{e kada protestu-
ju protiv vlasti, ponekad preteruju, ali uz njih je uvek vezan prosvetiteljs-
ki optimizam dru{tva, nada da }e posle nas do}i nova, lep{a, pametnija ge-
neracija. Sada u Srbiji, a delom i u isto~noj Evropi, imamo mladu ge-
neraciju koja protestuje za vlast, u slu`bi vlasti. U Srbiji je bilo izuzetaka,
kada je 2000. mlada generacija protestovala protiv vlasti, ali u devedese-
tim godinama mlada generacija je uglavnom bila uz vlast, a i sada je. Iz
toga bi hladan i neutralan posmata~ mogao da zaklju~i da toj generaciji
dobro ide, da je zadovoljna, da `ivi dobro, da ima perspektivu. Ne, nema
perspektivu, niko od njih ne vidi svoju budu}nost. Kada ih pitate - Kako
}ete dobiti stan? - oni iskreno ka`u - ^ekam da mi umru roditelji da bih
imao stan. Zamislite da treba da ~ekate da vam umru roditelji da biste László
do{li do stana, kakva destruktivna energija se skuplja u vama. E, ta ge- Végel
Nijedna vlast nije ba{ naivna, ona zna kako da mobili{e masu. Tako dolazi-
mo do velikog problema, a to je da su kod nas ve} predugo nacionalna
ose}anja najpogodnija za to da vlast kanali{e nezadovoljstvo. U Srbiji je to
izra`enije nego u drugim zemljama, ali sve zemlje srednje i isto~ne Evrope
imaju taj strah za nacionalni identitet, koji je u stvari strah od globalizma,
amerikanizma. To je u srednjoj i isto~noj Evropi dovelo do ja~anja popu-
listi~kih pokreta i takozvane masovne demokratije. Devedesetih godina
smo videli sre}no lice Evrope, sru{io se berlinski zid i u Evropi je bila
zavladala velika radost utopije. To sre}no lice je sada dobilo svoje senke i
u ~itavoj Evropi se poja~ala jedna vrsta nacionalnog straha. To vi{e nije
strah od kom{ije, nego od terorizma. Liberalni multikulturalizam vi{e
nema podr{ku koju je imao devedesetih godina, naro~ito od evropske
desnice. Desnica je u poslednje vreme ostvarila veliki prodor u Evropi, ali
institucije jo{ ~uvaju dru{tvenu stabilnost. Tako dru{tva mogu prolaziti
kroz periode politi~ke nestabilnosti, ali ona ostaju stabilna. Ako kod nas
do|e do konflikta izme|u dva politi~ara, ~itavo dru{tvo po~inje da strahu-
je, ljudi o{tro navijaju i zauzimaju strane u sukobu. ^ovek se ponekad pita
- A {ta da rade oni koji ne}e ni na jednu stranu?
Mladi svet ne bi trebalo da be`i, nego da ode, pa da se vrati. Sve ove dra-
mati~ne dileme koje sada do`ivljavamo, ne bi postojale. I tada bismo imali
briga, ali sasvim druga~ijih, briga s ljudskim licem. I ljudi bi `iveli du`e. I
kada govorimo o Evropskoj uniji, treba pomisliti na to da tamo ljudi `ive
du`e. Zamislite jednog starog ~oveka, koji }e umreti u 69. godini, a kada
bi `iveo druga~ije, umro bi u 79. godini. Smrtnost u Srbiji je jako velika.
Meni su najtu`nije ~itulje, jer je prosto neverovatno kako ljudi umiru
mladi. Ovde o smrti niko ne razgovara, sem o nasilnoj, ali pitanje je kako
produ`iti `ivot i kako da taj produ`eni `ivot bude sre}an. ^itam izve{taje
iz parlamenta, ponekad i pogledam prenose sednica, ali o tome ne ~ujem
ni re~i. Ti ljudi ka`u da je za njih porodica sveta, da je to stub dru{tva.
Kakav je to stub, kada je smrtnost tako velika?
Svetlana Luki}:
Sre}em ljude koji kao da se opra{taju sa sopstvenim `ivotom - Eto,
mogli smo biti, ali nismo.
Lásló Végel:
Jeste, nastupio je neki memento. Ja volim da razgovaram s ljudima
neposredno, a ponekad to ~inim i s politi~kim neistomi{ljenicima. Kada
razgovaram s njima, govorim o ne~em drugom, o ljudskim stvarima, za
koje znam da i oni ose}aju isto kao i ja. Ali moram da primetim da su ti
ljude privr`eniji srpskoj naciji nego ja ma|arskoj. Njihov nacionalni
identitet ih vi{e uzbu|uje nego mene. Ro|en sam kao ~ovek, a slu~ajno
sam i Ma|ar. Kada razgovaram sa srpskim desni~arima, vidim da i oni
mu~e muku sami sa sobom, tra`e neku fiksnu ta~ku za sebe u politici, ali
u `ivotu su u`asno usamljeni i bez tla. Meni je i njih `ao, ne `alim samo
29.02.08. sebe. I neistomi{ljenika mi je `ao.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Pe{~anik. Na na{em sajtu, pescanik.net, vas ~eka nekoliko
zanimljivih tekstova. Prvi put je za nas pisao Ivan Torov, tekst o
344 prokletstvu meseca marta u Srbiji. Na pescanik.net su i novi tekstovi
Miroslava Prokopijevi}a, Teofila Pan~i}a, Svetlane Slap{ak. Preneli
smo i intervju s Vesnom Pe{i} iz dana{njeg izdanja sarajevskih Dana,
a i tekstove iz strane {tampe o predsedni~kim izborima u Rusiji u
nedelju. Napolju je sedamnaest stepeni, u`ivajte u ovom lepom danu,
ali ne previ{e, niste zaslu`ili. Niko od nas nije zaslu`io sun~an dan, jer
smo svi mi, pisalo je na jednom grafitu - deca dezertera iz 1389.
07. 03. 2008.
NEKOLIKO MILIONA
PSIHIJATARA
Albanci su vodili oslobodila~ki rat, iza{li iz kolonijalnog
polo`aja, do`iveli u`asne `rtve, neuporedive s osvetom
prema kosovskim Srbima ... Zemlja u kojoj se racionalnima
smatraju Rada Trajkovi}, Dragan Markovi} Palma i
Mla|an Dinki} osu|ena je da propadne ... Ruka bi mi se
osu{ila, ako bih ponovo glasala za Demokratsku stranku ...
Gosti:
Velimir ]urgus Kazimir , Dokumentacija Ebart,
Vladimir Beljanski, advokat,
Petar Lukovi}, novinar,
Sr|a Popovi} i Biljana Srbljanovi}, na promociji
Pe{~anika u Pan~evu,
Dnevnici Radija B92 u vreme ubistva Zorana
\in|i}a
Svetlana Luki}:
Dobar dan, gra|anke i gra|ani. Dr`ava koja je nekada bila na{a, a sada
je samo vladina, davi se iz dana u dan, ali to se ne da zaklju~iti po vesti-
ma, osim ako pod ve{}u ne podrazumevate poslednji uspeh rusko-
srpske diplomatije da zaka`e sednicu Saveta bezbednosti, na kojoj
}emo izneti tako re}i lepezu novih predloga o Kosovu, kao {to je onaj da
se sve zemlje koje su ga priznale smesta pokaju i izvine Ko{tunici,
Kusturici, Ivani @igon, svetom Savi, svetom Nikoli i, naravno, svetim
Vra~ima.
Zamislite, ~ak ni D`ord` Bu{ nije }utao kada je posle 11. septembra
po~ela hajka na muslimane u Americi. Bu{ Mla|i je znao da mora, ne
zbog ljubavi prema muslimanima, nego zbog mira u sopstvenoj zemlji,
da ode u d`amiju da bi poslao poruku kako ti ljudi ne smeju biti izlo`eni
nasilju. Mogu u Gvantanamu, ali ne u Njujorku i Va{ingtonu.
Zna~i, pre{li su se, ali se niko nije potrudio da ka`e - Ej, ljudi, kako je
uop{te mogu}e da neko zami{lja takve stvari, kako je mogu}e da kom{ije,
kada po~nu da lete petarde i vatromet, pomisle da su to secesionisti,
iredenta, U^K, da neko na deset kilometara od centra Beograda slavi neza-
visnost Kosova? Koja je to psihologija? Koja je to logika? Jesu li ti ljudi
stvarno debili, kada moram tako da ka`em? Ja bih sada i{ao u tu Srem~icu
i pitao - Ljudi, je l' vi stvarno mislite da bi neki Albanac u Srem~ici ili bilo
gde u Beogradu slavio? Mogu da zamislim da to rade u Velikom Trnovcu,
u Pre{evu i verovatno su to i radili, ali da bi neko to radio u Beogradu, u
okru`enju u kojem je devedeset devet odsto Srba - pa jeste li vi normalni?
Svetlana Luki}:
Izvini, samo da te podsetim, vo|e Albanaca s juga Srbije su ba{ toga
dana zabranile svaku javnu proslavu i rekli su - U ku}i mo`ete da
radite {ta ho}ete, ali napolju ne sme ni{ta da se dogodi.
Cela ova situacija izaziva mi veliku strepnju i veliki bes. Ja bih da odgo-
vorim, ja bih da se ne{to uradi. [ta da se uradi? Moramo da po~nemo da
pravimo neke horizontalne strukture otpora, koji zahteva i odre|enu
organizaciju i neku vrstu solidarne borbe, koja mora imati i svoje materi-
jalne i moralne i fizi~ke pretpostavke. Ti novi klinci s kukuljicama koji se
predstavljaju kao srpski nacionalisti iza{li su iz mraka. Oni su, naravno,
praznoglave budaletine, s kojima ni o ~emu ne mo`ete raspravljati, jer oni
ni{ta ne znaju. Ne znaju ni{ta o sebi, ne znaju ni{ta o Srbiji, ne znaju ni{ta
o istoriji, ne znaju ni{ta o savremenom dru{tvu, ali su vrlo samouvereni i
sna`ni, jer ose}aju podr{ku jednog dela vlasti, onog koji smatra da je
razbijanje i ograni~en oblik nasilja normalan oblik demokratije. Sino}
sam ~uo predlog referenduma i o~ekujem ga svakoga dana, jer cela
situacija ide u tom pravcu. Klju~na stvar je kako bi izgledalo to referen-
dumsko pitanje. Naravno, demokratski orijentisana stranka, kao {to je
DSS, rekla je da bi se ono formulisalo konsenzusom svih stranaka. Ja bih
`eleo da se bez konsenzusa postavi vrlo jednostavno pitanje gra|anima
Srbije - da li `ele da `ive u slobodnom, bogatom i perspektivnom svetu ili
`ele da `ive u zatvorenom, nestabilnom i nesre}nom svetu.
Velimir
Hipokrizija u koju su u ovom trenutku zapali politi~ari je tolika da je ~ak ]urgus
Kazimir
i iskorak Mla|ana Dinki}a ispao hrabar i odlu~an i ja to podr`avam, ali on
nije spreman da ka`e - Da, doneli smo ustav na na~in na koji se to ne radi,
stavili smo u ustav ne{to {to se nigde ne stavlja u ustave, obavezali smo
sami sebe na budu}a ludila i ja sada ho}u da iza|em iz toga. Super je {to
ho}e da iza|e iz ludila, ja ga podr`avam i prihvatam da su gre{ke u politi-
ci mogu}e, ali `elim da vidim spremnost svih na{ih ljudi, mislim na Borisa
Tadi}a, mislim na Mla|u Dinki}a, mislim na ^edomira Jovanovi}a, mislim
na predstavnike manjina, da cilj oko koga }e se okupiti bude takav da nji-
hove li~ne omraze, prebacivanja, nabacivanja - vi{e nikada ne ~ujem. Ne
`elim vi{e da ~ujem Borisa Tadi}a da se zahvaljuje na podr{ci svima, a ne
zahvaljuje se i LDP-u, ~iji su svi ~lanovi glasali za Borisa Tadi}a. ^edomir
Jovanovi} je u pola deset iza{ao da glasa i to je bila poruka njegovim
glasa~ima {ta treba da rade. Kao {to ne `elim da vi{e ikada ~ujem Ivana
Andri}a da u isti ko{ stavlja Tomu Nikoli}a, Borisa Tadi}a i Ko{tunicu. Ne
mo`ete praviti saveze ako izbacujete ljude i povezujete ono {to je
nepovezivo. Ko su na{i prirodni saveznici? Ako to ne}emo da prihvatimo,
neka sve ide do |avola. Ako nismo spremni da ka`emo - Gre{ili smo, gre{io
je, ali sada je najva`nija bitka za Srbiju, pa neka ide do |avola i ta njihova
dru{tvena odgovornost i politika i sve ostalo. Onda nam stvarno ni{ta ne
ostaje, onda }emo se iseliti, onda neka nas pojedu, onda smo to i zaslu`ili.
Muka mi je od tih omraza.
Svetlana Luki}:
Ova emisija }e biti emitovana nekoliko dana uo~i 12. marta. Svake
godine mi `ivimo sve dublje posledice tog atentata.
Svetlana Luki}:
Vidim da je neko, i to sasvim ozbiljno, predlo`io da ubudu}e u srpskim
sudnicama i sudije i tu`ioci nose toge. Ju~e u Danasu predstavnici
advokatske komore i tu`ila{tva pozdravljaju tu ideju i ka`u da }e toge
dati dostojanstvo sudijama i advokatima. Ako im to ne pomogne, ni{ta
ne}e. Ne pada im na pamet, ni tu`iocima ni ostalim predstavnicima
pravde, da, na primer, pokrenu postupke protiv ljudi odgovornih za pa-
ljenje i plja~ke po Beogradu. U narednih nekoliko minuta slu{ate
advokata Vladimira Beljanskog. Vladimir brani progonjene novinare, a
sada je u timu advokata koji brane sudiju Gorana Kljajevi}a. S
Vladimirom smo razgovarali o temi koja se vi{e ne pominje, a to je pa-
ljenje po Beogradu posle onog dostojanstvenog mitinga. Stvar je
progla{ena posledicom poni`enog nacionalnog dostojanstva i - nikom
ni{ta.
Vladimir Beljanski:
07.03.08. ^ekam da vidim {ta }e preduzeti tu`ila{tva i sudovi povodom svih tih
doga|anja, ali pla{im se da se ne}e desiti ni{ta. Imali smo priliku da na
sajtu Jutjub pogledamo snimak kra|e, ali mene interesuje {ta }e se desiti
sa svim ostalim zbivanjima i da li neko snosi, ne politi~ku, nego krivi~nu
odgovornost za nerede na ulicama, izme|u ostalog i za to {to policija nije
356 radila svoj posao. Ja sam jo{ pod utiskom onoga {to je Ko{tunica nedavno
izjavio, kada je Savet za nacionalnu bezbednost pohvalio rad policije.
Novinari su ga pitali da li je policija mo`da ipak trebalo da reaguje
druga~ije, a on je izjavio da je njihov rad pohvaljen, {to zna~i da su radili
kako treba. Moram da napravim korak dalje, pa da zaklju~im da, ako je
policija uradila sve {to je trebalo da uradi, a desilo se ono {to se desilo,
onda je to i trebalo da se desi. A ako je to trebalo da se desi, zna~i da je
nasilje te vrste kod nas ne{to {to dru{tvo `eli da se dogodi i ne{to {to se,
ne samo toleri{e, nego i potpuno odobrava kao po`eljno. U takvoj atmo-
sferi vi ne mo`ete o~ekivati da }e sudovi raditi svoj posao. Sudovi u`ivaju
veliku dozu nezavisnosti, ali i sudovi i tu`ila{tva oslu{kuju puls politike i
ukoliko nema signala da treba pokrenuti postupak, tu`ila{tvo to ne}e ni
u~initi, a sudovi onda ne mogu nikoga da osude, niti oglase krivim za bilo
koje krivi~no delo. Ono {to se doga|alo na ulicama Beograda nakon mitin-
ga nije se desilo slu~ajno. To je bilo planirano, nakon toga je policija
pohvaljena, sudovi ne}e uraditi svoj posao, na tome }e se sve zavr{iti.
Svetlana Luki}:
Jedno od pitanja koje se postavljalo i na koje nemamo odgovor je - ko je
zvani~no bio organizator tog mitinga.
Vladimir Beljanski:
Nemogu}e je da se ne zna ko je organizator, jer javna okupljanja ove vrste
podle`u obavezi prijavljivanja policiji. Prema tome, policija mora da zna
ko je organizator i moraju da predvide koliki rizik }e to okupljanje nositi,
odnosno {ta je ono {to mo`e da se desi. U ovom slu~aju jasno je da se radi
o okupljanju velikog rizika. Bilo je predvi|eno da se doga|a po mraku, pa
je time mogu}nost izvr{enja krivi~nih dela bila ve}a i bar bi policija to tre-
balo da zna. Zakonom o obligacionim odnosima je predvi|eno da organi-
zator snosi obavezu za naknadu {tete koja nastane pri takvim okupljanji-
ma ili proiza|e iz takvog okupljanja.
Videli ste kako izgledaju hap{enja poznatih ljudi. To je ne{to {to tako|e ne
slu`i na ~ast pravosu|u. Oni to rade mo`da ba{ zato {to ne rade druge
poslove koje bi trebalo da rade. Javnost dobija sliku o tome kako, eto,
dr`ava savr{eno funkcioni{e, sudovi sude, policija hapsi, i to ba{ one koji-
ma treba da se sudi i javnost prestaje da se pita o drugim stvarima.
Hap{enje ~oveka na taj na~in {to mu upadaju u ku}u, stavljaju lisice, tera-
ju ga da legne na pod, u slu~aju kada je u pi`ami ili u donjem ve{u i to poli-
cija snima, a nakon toga dostavlja te snimke medijima, koji to emituju -
sve to je apsolutno nezakonito, jer povre|uje osnovna prava ~oveka u
krivi~nom postupku, ali i u privatnosti. Nedopustive stvari su kod nas
postale manir. Videli smo da predsednike sudova hapse tako {to im upada-
ju u ku}u, pa ih {etaju po gradu da bi novinari slikali, vode ih s lisicama na
le|ima ljudi s fantomkama na glavi. Isto tako su hap{eni i tu`ioci i
advokati i drugi ljudi i to je postalo uobi~ajeno. Pla{im se da }emo kao
krajnju konsekvencu imati odluke Evropskog suda za ljudska prava, koji
}e na{u dr`avu obavezati da tim ljudima nadoknadi {tetu, pa }emo opet
svi pla}ati. Mo`e do}i i do situacije da Evropski sud utvrdi da je tako
zapo~et krivi~ni postupak povredio pravo na pretpostavku nevinosti i
time derogirao pravo na pravi~no su|enje. Ako imate poni{tavanje prava
na pravi~no su|enje, onda nemate ni pravi~nu presudu, pa }e svi ti ljudi ili
biti pu{teni ili }e im biti su|eno ponovo. Mnogobrojne su lo{e posledice
takvog postupanja i za pravosu|e i za celo dru{tvo.
Svetlana Luki}:
Govori Petar Lukovi}.
Petar Lukovi}:
Ne pamtim situaciju koju bih mogao da nazovem samo jednim imenom,
ali ovo jeste agonija, apsolutna agonija. Ovi tra`e rezoluciju, ovi mi{ljenje
vlade, ovi ne daju mi{ljenje vlade, ovaj vi~e - Idemo u Evropu s Kosovom, Petar
drugi ka`e - Idemo, i Kosovo i Evropa. Dobro, ~ekaj, kako ta vlada Lukovi}
funkcioni{e? Jedan deo vlade ne govori s drugim delom vlade, jer jedan deo
vlade smatra da su ovi bolesni, a ovaj drugi smatra da su ovi kreteni i onda
ka`e{ - ^ekaj, koji klinac ostaje{ u vladi, za{to ne ide{ iz te vlade? A ne,
vlada mora da funkcioni{e na pet principa. Jebalo vas pet principa, ja
znam za samo jedan princip, princip evropskih integracija. A gde su te
evropske integracije, ovaj {to jo{ {ilji olovku, \eli}, je li to? I niko ne}e da
iza|e iz vlade, ma niko, jer zamisli da se napuste svi upravni odbori, sve
mogu}nosti za drmanje para, uticaja, vlasti. Svi ho}e da u|u u izbore s
pozicije vlasti. Totalna agonija. Svi su mi ovde odvratni, a najodvratniji su
mi oni za koje sam verovao da imaju snagu da ne{to urade. Jebote, pa taj
Tadi}. Je l' dobio ~ovek dva miliona i trista hiljada glasova? I {ta se s tim
~ovekom desilo, a nije pro{lo ni mesec dana? Njegov ministar inostranih
poslova je stvarno bolesnik, jer on sada ka`e da nam je jedina {ansa da se
ponovo vratimo pregovorima. Jutros ga slu{am da }e u~initi sve da se orga-
nizuje nekakva sednica Saveta bezbednosti, {to je jako te{ko, i da }e opet
da tra`i od Amerike da poni{ti nezavisnost Kosova. To je kao da zahteva{
od Sunca da prestane da sija - ne mo`e.
Ne}emo, u redu je, imate svoje razloge, ali gde }emo, ne, stvarno, gde
}emo? Hajde, ho}emo li s Rusijom? Ta Rusija u koju su se kleli, evo, kada
je do{ao onaj Medvedev pre deset dana, svi u Beogradu su hteli da popizde,
360 jer je grad bio u blokadi. Sadili su mu cve}e u Pan~evu u onoj rafineriji,
preko no}i su mu sadili cve}e. Stvarno sam zami{ljao kako on ide me|u
onim radnicima i ka`e - Ho}u ovu `enu, ho}u ovo dete, ho}u ovog ~oveka -
misli{ da mu ne bi dali? Dali bi mu sve. I ta ista Rusija evo, {est dana ka-
snije, krk, trideset odsto ve}a cena gasa. Zamisli, sada su rekli trideset
odsto, a {ta }e raditi za dve godine, kada im ne{to ne bude po volji? Zamisli
ti, daleko bilo, da Srbija uradi ne{to {to se Rusiji ne dopada, {to je
nemogu}e, naravno. Pa poskupljenje gasa od trista odsto, pa hladni radi-
jatori i tako trideset godina. Trideset godina dati nekome na upravljanje
sudbinu zemlje, nekome ko mo`e da ti zavrne gas kad god mu padne na
pamet. Pa jebote, kako da ne bude{ besan?
Taj bes koji ja ose}am nije zbog toga {to je Kosovo postalo nezavisno,
koliko god me \or|e Vukadinovi} ube|ivao da je to duboka DNK trauma.
Sada je samo ozvani~eno ono {to smo znali. Kao u braku, ne `ive godina-
ma zajedno, gotovo, zavr{eno, samo je sada sud potvrdio razvod. Nemoj
me sada ube|ivati da je Kosovo integralni deo Srbije i da }emo tako u}i u
Evropsku uniju. To su bolesne fantazije o granicama i carinama. Pogledaj
te Srbe koji tamo `ive, gledaj da tim ljudima pomogne{, a ne da ih tera{ u
ludilo, a oni su, hvalim te bo`e, takva vrsta po tim SAO jedinicama, da
jedva ~ekaju da naprave neko sranje, da otmu voz, da daju otkaz, da ne
govore sa strancima. Ka`e, izbegavati svaki kontakt s okupatorom, dobro
ga odmeriti, pljunuti ga, {utnuti ga nogom u jaja, udariti mu {amar,
mu~iti ga dok ne prizna. A {ta ako se razboli{, {ta }e{ da radi{ onda, gde
}e{ onda? Mora{ da ode{ u neku ambulantu. Svi u majku Srbiju, sve }emo
mi to da platimo, svaku platu tom nekom jebanom `elezni~aru i nekom
nadrkanom tipu koji je dao otkaz. To }emo ti i ja da platimo kroz neke
poreze i cene.
Kakav `ivot oni meni nude? Da stavim u dnevnu sobu mapu s Kosovom i
da svake ve~eri uz sve}e sedim i da zurim u to i da se udaram po glavi? Ne
interesuje me vi{e, gotovo, vi ste doveli do toga, vi, radikali, socijalisti, taj
Ko{tunica, svi ste vi devedesetih godina u`ivali u tome ne razmi{ljaju}i
{ta }e biti, i u hap{enjima i u terorizmu i ubijanju i u zatvaranju i u
poni`avanju. Kakvi Albanci? - Nedr`avotvorni narod, divljaci, tako je to
bilo. E, odjednom vi{e nije tako. Mo`da je to problem ove Srbije, da se mi
ponovo vra}amo na najelementarnije stvari - Nemoj da krade{, nemoj da
la`e{, ne ubij bli`njeg svog, ko tebe kamenom, ti njega hlebom. Pazi, a u
Srbiji je - ko tebe kamenom, ti njemu zapali ambasadu. Se}am se tvoje
pri~e, kada si bila besna na nekog Austrijanca, koji je govorio da }e Srbiji
posle petog oktobra najvi{e biti potrebni psihijatri. Evo, to vreme je do{lo.
I ja ne govorim o deset psihijatara, govorim o nekoliko miliona psihi-
jatara, po dva psihijatra na svakog Srbina. Jedan da ga dr`i, a drugi da mu
~eki}em obja{njava kako treba da se pona{a, jer ovo je iracionalno
pona{anje. Mogu da razumem da na kolektivnom nivou ima nacija koje
povremeno polude, ali je te{ko da zamisli{ bilo koju zemlju u bliskoj istori-
ji koja je non-stop luda, koja je non-stop u iracionalnom besu. Koju vest ja
to treba da ~ekam na televiziji?
Svetlana Luki}:
Ako ~itate na{ sajt, verovatno ste videli kratak izve{taj i nekoliko
fotografija s na{e promocije iz Pan~eva. U subotu smo oti{li tamo s
Biljanom Srbljanovi}, Milutinom Petrovi}em i Sr|om Popovi}em, a
pridru`ili su nam se i momci iz srpskog sabora Dveri. U Pe{~aniku smo
jedno vreme redovno pu{tali reporta`e s njihovih skupova na
Ma{inskom fakultetu. Tamo se raspravljalo o svemu, od monarhije do
reforme obrazovanja. Ti momci su govorili da je dovoljno pogledati
imena ~elnika reformi obrazovanja, pa da vam sve bude jasno - Tinde
Kova~, Nenad Havelka, Aleksandar Baucal. Zajedni~ki imenitelj im je
da niko od ovih ljudi nije na -i}. U nastavku Pe{~anika }ete ~uti malu
reporta`u, dosta mu~nu, s ove promocije. Emitujemo je da steknete uti-
sak kako je tamo bilo i pre svega zbog hrabrih Pan~evaca.
Biljana Srbljanovi}:
07.03.08. Kada je bilo zakazano progla{enje nezavisnosti Kosova, ja sam uspela da
zauzmem distancu tako {to sam oti{la na drugi kontinent, u Afriku. Kada
sam se vratila, bilo je kao kada ne odete na `ur, pa iskliznete iz atmosfere.
Po~ela sam da se {alim kao, ostavi vas ~ovek pet dana, a vi izgubite pet-
naest odsto teritorije, daj da do|em dok jo{ imamo Sur~in. I vidim da se
366 ljudi ne smeju i da im to uop{te nije duhovito. I shvatim da se za tri dana
potpuno promenila atmosfera, tako da vi{e ne mo`e{ ni glupu {alu da
napravi{, a da te neko ne pogleda s nelagodom i da ne oseti{ potrebu da se
pravda{. Evo, da se opravdam. Ne zanima me da li je nezavisnost Kosova
me|unarodni presedan i {ta me briga {ta }e da bude s Katalonijom. Neka
se oni brinu o tome. Mene zanima kakve }e to konsekvence imati za moju
zemlju.
Morali smo da popijemo kaznu zbog toga {to dolazi petogodi{njica ubist-
va Zorana \in|i}a.
Sr|a Popovi}:
Ja se ~ak ne bih slo`io ni s Biljanom, da je to cela pri~a o toj nepravdi. Kada
je Milo{evi} zaveo policijsku dr`avu na Kosovu, oni su, da bi pre`iveli,
morali da organizuju jedno paralelno dru{tvo. Srpska opozicija se nikada
nije tome ni re~ju usprotivila i meni je to palo na pamet kada sam slu{ao,
kako vi, Svetlana, ka`ete, Ko{tunicu doktora Vojislava u Ujedinjenim
nacijama, kada je on poku{avao da objasni da je dana{nja Srbija
demokratska, i da nije Milo{evi}eva Srbija. Ja sam pomislio, kada bih bio
Albanac, morao bih da konstatujem da ne vidim nikakvu razliku u odno-
su Milo{evi}a prema Albancima i u odnosu srpske opozicije prema njima.
Ko{tunica je bio opozicija Milo{evi}u zato {to je Milo{evi} navodno bio
komunista. On je najmanje bio komunista, a u oblasti nacionalne politike,
Ko{tunica je vrlo ~esto bio radikalniji od Milo{evi}a. I kada ga sada
slu{aju ti Albanci, oni ne mogu da prihvate da je ono {to je do{lo posle
Milo{evi}a u politici prema njima u bilo kom pogledu druga~ije. I to je
ne{to {to se ~esto prenebregava. Mislim da ovde vlada uop{tena ocena da
je Milo{evi} izgubio Kosovo. Po mom mi{ljenju, Kosovo je u istoj toj meri
izgubila i takozvana srpska demokratska opozicija.
Biljana Srbljanovi}:
Nemate nikakvo pravo da tako s nama razgovarate. Iza|i napolje ako ti se
368 ne slu{a tirada i prestani da se pona{a{ kao baraba. Srbija se ne brani
tako, samo da ti bude jasno. Vi niste do{li ovde u ime demokratije, vi ste
ovde do{li kao ratnici. Srbi su kao ratnici ~etiri rata izgubili za deset go-
dina, peti rat po~injati ne}ete.
Momak iz Dveri:
Dakle, ja imam pitanje...
Milutin Petrovi}:
Ja tebe, prijatelju, ne `elim da slu{am... Ne svi|a mi se u kom ste fazonu...
Voditelj tribine:
Imam pitanje za Biljanu. Pred drugi krug izbora, na svom blogu si
napisala - Borise, jo{ ovaj put.
Biljana Srbljanovi}:
Ja sam ove predsedni~ke izbore mo`da shvatila pogre{no, mo`da sam
nasela na histeriju da je to referendum na kom se gra|ani Srbije
izja{njavaju da li su za proevropsku politiku ili su protiv nje. Za mene je
bilo zna~ajno da vidimo kuda Srbija ide i koliko nas zaista ima. Borisa
Tadi}a su mnogi nazivali manekenom, ~ak i pokojni premijer, i to je ru`no
pore|enje, ali na neki na~in on jeste etiketa, koja nikada nije po~ela da se
bavi svojim poslom. On je na neki na~in formalno ispunjavao to odelo
predsednika i otud mo`da ta metafora manekena. On je ispunjavao
zami{ljenu uniformu predsednika prisustvom, ali de fakto nije obavljao
ono za {ta je izabran. Moram da priznam da mi je na neki na~in bilo jasno
da }e tako biti, ali nisam to mogla sa sigurno{}u da tvrdim.
Voditelj tribine:
Polako, bi}e prilike, momci, lagano, lagano...
Svetlana Vukovi}:
Mogu li ne{to da ti ka`em? Deset puta sam dolazila na Ma{inski fakul-
tet, gde si ti organizovao, po mom mi{ljenju, stravi~ne i u`asne tribine,
na kojima se govorilo, po mom mi{ljenju, o jezivim stvarima. Ja sam
tamo }utala, ja sam tamo slu{ala. Ti ima{ svoga Sr|u Trifkovi}a, koga
ja no}u sanjam kao najstra{niju no}nu moru, mi imamo Sr|u
Popovi}a. Zna~i, prestani. I samo ho}u jo{ da ti ka`em, tamo su govo-
07.03.08. rile vladike, tamo su govorili istori~ari, tamo ste govorili vi i da bih
postavila pitanje ja, ili bilo ko od va{ih istomi{ljenika iz te sale, da se
ne bi vladike uvredile, morali su svi da pi{u pitanja na papiri}ima i da
ih tebi doturaju, pa si ti pravio izbor koje je pitanje dovoljno pristojno
da se da vladici. To je vrlo nedemokratski na~in. Moje pitanje, naravno,
370 nikada nije do{lo na red. I nije bilo mogu}e da bilo ko u toj sali ustane i
ovako vi~e kao ti sada.
Voditelj tribine:
Sad je bilo dosta, sad }ete stvarno da iza|ete napolje...
Sr|a Popovi}:
Ja njima ne zameram mnogo, zato {to oni imaju podsticaj za ovakvo
pona{anje s vrlo visokog mesta. Cela histerija koja se digla u Srbiji
posle 17. februara je vrlo dugo pripremana. U ovoj zemlji je sistemat-
ski stvarana la`na nada da se to nekako mo`e izbe}i, a samo zato da bi
se posle progla{enja nezavisnosti stvorilo ovo ose}anje frustracije i
ogor~enja, koje mnogi ljudi u Srbiji danas ose}aju. A to je bilo potreb-
no da bi se zemlja okrenula od evropskih integracija, da bi se pribli`ila
Rusiji, koja je i Milo{evi}a podr`avala i koja bi ukinula glavnu teko-
vinu \in|i}eve vladavine, a to je pribli`avanje Srbije Evropi i svetu.
Ho}u da naglasim da ja mislim da je ovde posle \in|i}evog ubistva
sistematski obmanjivan ~itav narod tim tobo`njim nadama kako }emo
mi nekim pregovorima izbe}i ono {to je bilo o~igledno da }e se dogodi-
ti. Sistematski smo obmanjivani i dovo|eni u zabludu, da bi nas ovaj
17. zviznuo u glavu {to ja~e. Taj bes koji su ovi ljudi ovde pokazali, isti
je onaj bes koji su pokazali ljudi pred ameri~kom ambasadom i isti
onaj bes koji se ~uje danas od ministara i od premijerovih savetnika i
koji se valja po medijima. Jedini razlog za to jeste da se izbegne evrop-
ska budu}nost, koja ljudima koji su na vlasti uop{te ne odgovara, kao
{to ne odgovara ni monopolistima u ovoj zemlji, koji pla}aju te
stranke, jer takvi monopoli u Evropi vi{e nigde nisu mogu}i. Iza toga
postoje vrlo realni interesi, a postoji i nacionalisti~ka ideologija, koja
je ovde jo{ `iva i zdrava.
Biljana Srbljanovi}:
Neprijatno mi je u stvari od svega ovoga i `ao mi je {to nemam `ivce kao
Svetlana, pa da posle mogu nekako da se ponosim svojom reakcijom. Ti
ljudi izazovu i izvuku iz vas ne{to najgore. I to je u stvari akcioni plan
Srbije, da se izazove duboka, permanentna frustracija ve} frustriranih
mladih ljudi, da podigne borbenu gotovost kod njih. To je akcioni plan
Srbije, nema drugog akcionog plana. Ono {to je Svetlana malopre rekla, da
je u razgovoru predsednika Srbije i predstavnika Demokratske stranke s
visokim ruskim izaslanikom usput spomenuto kako je vode}i ruski no-
vinar uvredio ~itavu dr`avu Srbiju time {to je rekao da je \in|i} zaslu`io
metak, a ovaj je odgovorio da je taj novinar - budala - ja sam sigurna da je Biljana
primedba glasila - On je i zaslu`io taj metak, ali ne mo`ete to na televiziji Srbljanovi}
To je specijalni rat koji ti ljudi vode protiv svojih gra|ana. Oni nas dele i
podme}u nam svoja sredstva, a njihova sredstva su nasilje, frustracija. Mi
smo svi ovde frustrirani ve~eras, nakon ove petorice. Oni su zavr{ili svoj
posao, mi ne}emo ni o ~emu drugom misliti nakon ove tribine, osim o
tome kako se svi tresemo i kako smo svi pogubili `ivce, osim Sr|e i
Svetlane, na ~emu im se duboko divim i zavidim im istovremeno.
Izvinjavam vam se zbog svoje reakcije, mada stvarno mislim da su oni kli-
pani i mo`da je i trebalo to da ka`em, ali i nije trebalo.
Sr|a Popovi}:
Mislim da je, prvo, jako dobro da smo shvatili da je prava tema ovo {to
se ovde dogodilo. Do onog trenutka smo mogli da pri~amo o ne~em dru-
gom, a posle toga mo`emo samo o ovome. Milo{evi}evo vreme je bilo
stvarno zanimljivo po tome {to je on uni{tio vrednost govora. On je
stvarao ~injenice, to zna~i ratove, le{eve, a vi mo`ete da pri~ate {ta god
ho}ete. Pod Milo{evi}em nije bilo va`no {ta vi pri~ate, jer je on proizvo-
dio tako kolosalne ~injenice, koje deluju sto puta ja~e nego sve {to
objave Vreme ili Pe{~anik. Ovo {to sada imamo je najgore od svega, da
se iz vrha vlasti i uz pomo} slu`bi sistematski stvara klima lin~a, te ne
treba da vas goni nikakav sud, nego }e s vama na kraj iza}i obi~na
rulja. I nemate ~ak ni nekoga ko bi mogao da odgovara za to, jer tobo`,
za to niko nije odgovoran. Ako ste slu{ali i gledali govor premijera
Ko{tunice ispred skup{tine, taj ton, ta mimika, to siktanje su apsolut-
no bili poziv na spaljivanje ameri~ke ambasade. On nije morao da ka`e
- spalite ameri~ku ambasadu.
Milutin Petrovi}:
07.03.08. Ovo nas vra}a u devedesete, podse}a nas na davne po~etke demokrati-
zacije, ali morate da priznate da ovaj stepen ludovanja, na~in na koji
Ko{tunica izjavljuje stvari, da to na neki na~in podse}a i na poslednje
mesece Slobodana Milo{evi}a.
Svetlana Luki}:
Ja vam se stvarno zahvaljujem, ne samo zato {to ste do{li, nego i zato {to
smo uspeli da ovu tribinu odr`imo do kraja, bez obzira na to {to su se neki
dr`ali bolje ili lo{ije. Mislim da je veoma va`no da smo odr`ali tribinu do
kraja. To dugujemo pre svega vama. Mogli su ovi momci ovde da ka`u
ne{to, mi da se iznerviramo i da prekinemo tribinu. Va{a reakcija je bila
va`na. Izborili ste se za pravo da se okupite i da ne{to ka`ete. Ja mislim da
to uop{te nije malo.
... ...
Zoran \in|i}: Pa, ne, ne mo`e jedan kamion mene da spre~i da do|em u
Banjaluku, ne, ne, mislim da je to bio neki nesavesni voza~ koji u~i da
vozi na autoputu i umesto da u svom dvori{tu ve`ba vo`nju, on je malo
ve`bao na autoputu. Mislim da bi bilo preterano sada to smatrati
poku{ajem ugro`avanja moje bezbednosti. Mediji nisu objavili da u
stvari ta utakmica koju smo igrali, gde sam se ja povredio, da to nije
bila ba{ @andarmerija, nego su to bile specijalne antiteroristi~ke
jedinice. I sada bi mo`da tuma~enje bilo da je to bio neki napad na moj
fizi~ki integritet, me|utim, nije.
Jovan Dulovi}, novinar lista Vreme koji prati crnu hroniku, za B92
tvrdi da je nesporno re~ o poku{aju ubistva premijera: Dejan
Milenkovi} Bagzi je bio ^umetov vojnik, da bi ga kasnije izdao kad je
nastala ta frka s njim i oti{ao kod Du{ana Spasojevi}a i kod Legije.
Ve}ina gra|ana Srbije smatra da je Vlada radila lo{e, dok se rad mi-
nistarstava ocenjuje jo{ gore, rezultati su istra`ivanja koje objavljuje
dana{nji Blic. A kao najgori, gra|ani su ocenili rad ministarstva
07.03 .08. unutra{njih poslova i pravde.
Odjavna {pica:
Zorana \in|i}a je ubila dr`ava, a ne mafija. Ako ho}e dr`ava da te ubije,
nema{ gde da se sakrije{.
Lekar ima svoju uniformu, neko drugi ima svoju ode}u, oni su se pojavili
u onome {to je njihova radna i svakodnevna ode}a.
Ljudi koji su, ako ne organizovali ubistvo tog ~oveka, onda su ga barem
inspirisali i to su se debelo potrudili, danas sede u vlasti.
I sad mo`ete nama svima da upropastite `ivot do kraja, ali svejedno, nikad
ne}ete pobediti, nikad ne}ete okrenuti stvar na to da je \in|i} u stvari
~ovek koji je ubio samog sebe.
Upoznao sam Zorana \in|i}a kao klijenta pre trideset devet godina, za-
stupao sam ga u vi{e navrata i znam da ga je celog `ivota Udba proganjala
i vidim, Udba ga je na kraju i ubila. Druga~ije sam zami{ljao svoju zavr{nu
re~ kad sam ulazio u ovaj postupak, ali vidim da za tu druga~iju re~ nema
potrebe. Krivica ovih ljudi koji sede na optu`eni~koj klupi je banalna. Kao
i uvek, radili su ono {to im je re~eno da rade. Za druga~iju zavr{nu re~
07.03 .08. mo`da }u imati prilike na nekom slede}em su|enju za ubistvo premijera
\in|i}a, kada se bude sudilo onima koji su to organizovali i naredili.
Svetlana Luki}:
Vidimo se, kao i obi~no, 12. marta ispred zgrade Vlade Republike Srbije.
380
14. 03. 2008.
ZAPT
Na Kosovu svako pla~e na svome groblju, ali mora da se
povu~e crta i da se vidi {ta mo`e da se uradi za `ive ljude
... Rotaciona revolucija nas vra}a u stanje zba~enog
re`ima ili jo{ dublje u pro{lost ... Verovati da do podneva
mo`e{ da bude{ demokratski Milo{evi}, a od podneva Vili
Brant, zna~i nemati nikakvu politiku …
Gosti:
Biljana Kova~evi}-Vu~o, Komitet pravnika,
Sonja Biserko, Helsin{ki odbor,
Rada Trajkovi}, Srpska poslani~ka grupa u Skup{tini
Kosova,
Latinka Perovi}, istori~arka,
Aleksandar Molnar, profesor
Svetlana Luki}:
Dobar dan, gra|anke i gra|ani. Ove nedelje vi|amo mnogo ljudi koji se
pona{aju kao da se, otkako je Ko{tunica raspustio vladu, situacija u
Srbiji naglo pobolj{ala. Onaj strah, ona agonija od pre samo pet-{est
dana kao da su nestali s prvim sun~anim danima i s Tadi}evim raspi-
sivanjem prevremenih izbora. Jedan na{ prijatelj, ina~e pametan i
racionalan ~ovek, tvrdi da je dobra vest i to {to }e izbori biti u maju, jer
nelogi~no je, ka`e, da u najlep{im danima prole}a pobede radikali i
Ko{tunica. Za te mra~njake je pogodan neki sivi, novembarski dan.
Dakle ~emu, otkud i kako smo stigli do optimizma, samo zato {to }emo
u maju imati izbore? Prvo, uop{te nije malo verovatno da na njima
pobede oni koji u lancu ishrane jedva da stoje neku stepenicu iznad
zmije i pacova. Drugo, ako pobede takozvane proevropske snage
oli~ene u Demokratskoj stranci, dobi}emo ljude koji misle da se mrak
rasteruje tako {to se vi~e - sijalica, na ~elu vlade. Raspisuju}i izbore
Tadi} nam je poru~io nekoliko stvari. Prva je - I dalje sam zaljubljen u
sebe, a drugo, ve} dva puta je izgovorio re~ - vlastan. Samo Ko{tunica
mo`e da izgovori tu la`no starinsku, idiotsku re~ s dignitetom. To je
Ko{tuni~in za{titni znak, ta re~ je njegova intelektualna svojina i nju je
Tadi} sada prisvojio za sebe.
Na Madagaskaru nijedan vojnik nije smeo da jede noge vola, jer bi,
sli~no volu, postao slab u kolenima i nesposoban da mar{ira. Kao {to
su nekada{nji ljudi jeli odre|ene biljke i `ivotinje da bi stekli `eljene
osobine, tako je i na{ predsednik pojeo re~ vlastan, ne bi li se sjedinio s
Ko{tunicom i postao idealni Srbin. Ko{tunica je Milo{evi}, Tadi} je
Ko{tunica, glasi stara kletva, koja se sada ispunjava do kraja. A ako
nam maj donese proevropsku vladu, nastavi}e se kredibilne provere u
potrazi za Mladi}em, \eli} }e i dalje {iljiti penkalo, Jeremi} vojevati u
Ujedinjenim nacijama, Tomica Milosavljevi} }e biti progla{en za prvog
do`ivotnog ministra zdravlja, beogradske vlasti }e s jo{ hiljadu sve-
tiljki osvetliti hram svetoga Save, a doma}a fukara, koja se dodvorava
Pilatu i Kajafi u liku me|unarodne zajednice, bi}e i dalje remetila~ki
faktor u poku{aju Tadi}a da stabilizuje srpsku dr`avu.
Biljana Kova~evi}-Vu~o:
Ju~era{nji dan je za mene bio pora`avaju}i, koliko god da mi je bilo toplo
oko srca kada sam do{la ispred zgrade LDP-a i videla onoliko ljudi.
Govorim o svojoj ogor~enosti zbog toga {to je to bilo prikriveno, na`alost
najvi{e na B92. Poslu`ilu su se trikom, pa je ona organizacija Evropa
nema alternativu prikazana kao gra|anski protest, a nije zabele`eno da je
veliki broj ljudi u LDP-u prepoznao mesto gde se treba okupiti pet godina
posle ubistva premijera, da je to mesto s koga treba po}i i odati mu po~ast.
Ne volim {to su utopili taj doga|aj u ona ritualna paljenja sve}a i pola-
ganja venaca. Hajde da pomenem samo Vojislava Ko{tunicu i ~lanove nje-
govog kabineta, ~ija uloga u ubistvu premijera nije rasvetljena i lebdi u
vazduhu kao ne{to najstra{nije {to se u Srbiji dogodilo.
Tek sada vidim da tu postoji esnafska la`na solidarnost jadnika koji nisu
u stanju da se suo~e sa sopstvenom ulogom u celoj toj stvari, nego pravda-
ju ne{to {to se ne mo`e pravdati. Makar da nikada nisu napisali gadost
protiv premijera, makar da su ga sve vreme hvalili, ostaje njihova odgo-
vornost zbog prikrivanja onoga {to se doga|alo, odbijanja da se sete {ta se
14.03.08. dogodilo, prihvatanja Tijani}a kao legitimnog direktora RTS-a. Sve treba
da prekrije zaborav i sve postaje socijalno prihvatljivo, sem vanrednog
stanja, koje je proglasio ~ovek koji je umislio da je zna~ajan. On je isto
tako umislio i da su ovi ljudi ubice, pa ih je stavio na poternicu. To {to je
ura|eno s tom emisijom je stvarno stra{no, ali ovde nije problem RTS. RTS
390 treba da se pere, Tijani} treba da se pere, on }e celog `ivota da se pere.
Problem je u ovima {to mu dodaju {ampone i dr`e pe{kir dok se on pere,
problem je u tome {to oni misle da smo mi problem ovoga dru{tva, a ne
Tijani}. To u stvari uop{te nije bila emisija o ubistvu premijera. Umesto
odgovora na pitanje da li je bilo orkestrirane kampanje od Stani{i}a,
slu`be, mafije, oni su nam podvalili }askanjem novinara o tome kada su
dobili informaciju i kako se ko pona{ao u tom trenutku. Dobili smo i javno
ogra|ivanje od sopstvene izjave Tijani}a, koji nam obja{njava u ~emu je
zapravo \in|i}eva krivica, jer ta krivica postoji, niko je nije doveo u pita-
nje. Njegova krivica je u izboru ljudi koji su mu bili saradnici. Ubili smo
\in|i}a, hajde da sada ra{~istimo ljude kojima je bio okru`en, mnogo su
dosadni. Tako da Tijani} mora da dr`i tu pri~u stalno aktuelnom.
Gde je Nacional, gde su sve one svinjarije koje su pisane godinama? I za{to
je to tako te{ko re}i? Ne ka`em da smo svi vodili kampanju protiv njega,
ali smo bili kriti~niji prema Zoranu \in|i}u nego prema drugima. [ta god
\in|i} ka`e, to je bilo pod ogromnom lupom. Kao ovce smo uletali u te pod-
metnute kli{ee, borili smo se za demokratiju tako {to smo sputavali
\in|i}a ne vode}i ra~una o tome da je on ve} sputan sa svih mogu}ih
strana. Pa za{to nam je te{ko da prihvatimo tu vrstu sopstvene odgo-
vornosti u tom periodu? Ako to ne uradimo, nikada ne}emo iza}i iz ovoga.
Dok god budemo takvi majmuni, jo{ ve}im majmunima }e da nas prave
Filip [varm, @arkovi} i Aleksandar Tijani}. Ono ju~e je bio poraz objek-
tivnog i profesionalnog izve{tavanja. Oni su zatvorili pri~u, kao {to je
Specijalni sud zatvorio pri~u o politi~koj pozadini i JSO-u. Ju~e je s onom
emisijom zatvorena pri~a o medijskoj pozadini ubistva, iako postoje vago-
ni napisanih svinjarija o Zoranu \in|i}u. E pa ne}emo tako.
Svetlana Luki}:
Ju~e je objavljena mala vest da je slu~aj Radeta Terzi}a preba~en u
Smederevo. [ta tebi ta vest govori?
Biljana Kova~evi}-Vu~o:
To je kontrola {tete. Pogledaj, to je krenulo od specijalnog tu`ila{tva, koje
goni ~lanove organizovanog kriminala, a zavr{ava se s op{tinskim
tu`iocem u Smederevu. Za{to bi se u Smederevu podizala optu`nica za
pu{tanje Spasojevi}a iz pritvora u Centralnom zatvoru u Beogradu? Rade
Terzi} o~igledno nikada nije bio ~lan organizovane kriminalne grupe, a
pu{tanje Spasojevi}a i Lukovi}a iz pritvora je razja{njeno na nekoliko Biljana
nivoa, uz svedo~enje tu`ilaca. Tu se uvek preska~e bitna ~injenica, da se to Kova~evi}-
Vu~o
pu{tanje iz pritvora de{ava u vreme pobune Jedinice za specijalne operaci-
je. Izveli su spektakularno hap{enje Radeta Terzi}a, ne ba{ s kamerama
kao kada su privodili D`aji}a i Cvetkovi}a, ali do{li su po njega maskirani,
kao kada su hapsili Gorana Kljajevi}a, da poka`u svu te`inu tog krimi-
nalca. Sada sam cini~na, naravno. Terzi} je onda pu{ten iz pritvora, kao da
se nikada ni{ta nije desilo, ali tu`ilac Radovanovi} je o~igledno na{ao
podobnog tu`ioca u Smederevu da ipak pokrene neki postupak. Mislim da
je to kraj pri~e o Radetu Terzi}u, ali jo{ nije zavr{ena pri~a o podmetanji-
ma i zloupotrebi krivi~nog prava i zloupotrebama koje ~ine tu`ioci, koji
nikada ne odgovaraju za to {to rade.
Svetlana Luki}:
Ako se ovi iz Smedereva upla{e, kujna u belanova~koj da~i }e smisliti
neku drugu ispostavu suda, gde }e se suditi Terzi}u za politi~ku poza-
dinu atentata na premijera \in|i}a. U me|uvremenu, jedna vest -
najve}i strana~ki blok u Evropskom parlamentu, Evropska narodna
stranka, koja okuplja partije desnog centra, suspendovala je status
posmatra~a Demokratskoj stranci Srbije.Takvu odluku obrazlo`io je
evropski parlamentarac iz Francuske rekav{i da Evropska narodna
stranka `eli da po{alje poruku Vojislavu Ko{tunici da po~ne da zauzi-
ma ja~e evropske stavove. Evropskoj narodnoj stranci pripada vlada-
ju}a Demohri{}anska stranka iz Nema~ke i partija francuskog
predsednika Nikole Sarkozija. Evropejci su poru~ili Ko{tunici da }e
14.03.08. voditi ra~una o tome kakva }e biti njegova izborna platforma.
Sonja Biserko:
Iza nas su tri nedelje nove realnosti, otkada je Kosovo formalno postalo
nezavisno. Bez obzira na taj o~ekivani ishod u vezi sa statusom Kosova,
beogradske vlasti su reagovale smi{ljenim planom destabilizovanja
~itavog regiona. U senci kosovske nezavisnosti, vlada Srbije i najja~a poli-
ti~ka stranka u Srbiji, Srpska radikalna stranka, poku{ale su da diskredi-
tuju rezultate predsedni~kih izbora, da proglase Tomislava Nikoli}a
moralnim pobednikom i da blokiraju evropski put Srbije. Brutalnost
destrukcije stranih predstavni{tava, osim {to je imala za cilj da poka`u
svetu da Srbija ne pristaje ni na kakva pravila, bila je usmerena i na za-
stra{ivanje doma}e javnosti. Na sre}u, to nije uspelo, a kako vreme
proti~e, sve je jasniji otpor neodgovornoj i iracionalnoj politici vlade.
Me|utim, jo{ nisu isklju~ena neprijatna iznena|enja, kojima ova sve
slabija vlast, sada ve} u ostavci, mo`e da pribegne. Utoliko je va`nije da se
na javnoj sceni poka`e {to ve}i otklon od poku{aja destabilizacije zemlje.
Po svemu sude}i, srpska vlada je pre{la crvenu liniju tolerancije
me|unarodnih aktera. To se vidi po njihovim reakcijama i upozorenjima.
Istovremeno, pona{anje albanske strane bilo je vi{e nego uzdr`ano, {to
sve zajedno doprinosi odr`avanju mira i stabilnosti na Kosovu.
Radmila Trajkovi}:
Kada je predsednik Tadi} oti{ao na sednicu Saveta bezbednosti sa
zahtevom da Savet bezbednosti poni{ti jednostrano progla{avanje neza-
visnosti Kosova i Metohije, ja sam znala da }emo mi Srbi, na`alost, te
poruke razumeti na najprimitivniji na~in. I odmah smo imali ru{enje
carinskih punktova i izjavu ministra za Kosovo i Metohiju, gospodina
Samard`i}a, koji je kazao da je to legitimno i u skladu s politikom vlade.
To je potpuno suprotstavljeno Rezoluciji 1244 i ja sam zabrinuta za sud-
binu Srba ispod Ibra. Projekat preseljenja Srba ispod Ibra na sever je nere-
alan, jer svi znaju da ih ima vi{e od osamdeset hiljada i da ne postoji infra-
struktura, niti sever ima kapacitet da prihvati te Srbe. Taj etni~ki
in`enjering me potpuno pora`ava. Bojim se da u Beogradu jo{ postoji cen-
tar koji nastavlja politiku etni~kog pristupa u re{avanju tako te{kog
problema. Predsednik vlade Ko{tunica }e ostati upisan u istoriji kao
~ovek koji je sru{io Milo{evi}a, ali i kao premijer u ~ije vreme je Kosovo
dobilo nezavisnost. Ja razumem njegovu frustraciju, ali ne razumem opre-
deljivanje za Ruse. ^ini mi se da u glavama u Beogradu preovladava
hladnoratovsko razmi{ljanje, u kojem je taj most na Ibru do`ivljen kao
berlinski zid.
Latinka Perovi}:
Mi imamo politi~ku nomenklaturu koja je u groznici i koja tu groznicu
`eli da projektuje na ~itavo dru{tvo. Imamo dru{tvo koje je u izvesnom
zaptu, koje zapravo nema slobodu ni da pita, ni da komentari{e, ni da
poka`e svoju pravu volju, da poka`e uzdr`anost prema ovoj vrlo ozbiljnoj
situaciji. Ja celu stvar vidim kao kraj istorijskog procesa koji traje kroz
~itav dvadeseti vek, od balkanskih ratova do ove zavisne nezavisnosti. Ali
kraj tog istorijskog procesa ne mora biti kraj istorije za Srbiju, a naro~ito
ne kraj istorije srpsko-albanskih odnosa. Tu je vrlo va`no ono {to karakte-
ri{e politi~ku nomenklaturu u Srbiji, {to ste svi vi nazvali njenom odvo-
jeno{}u od realnosti. Ona ra~una s nekim nepostoje}im pretpostavkama.
Jedna od tih pretpostavki je da ta nezavisnost ne}e uspeti, da je to neka Latinka
improvizacija, da }e oti}i u zaborav. Kao istori~ar mislim da je to veoma Perovi}
Na{a dr`ava je tako|e postala nezavisna voljom velikih sila. Jedan ~ovek
velikog politi~kog formata kao {to je Mihail Gorba~ov, pre 17. februara je
rekao - To }e biti razbojni~ka dr`ava. Lajo{ Ko{ut je to govorio za na{u
dr`avu - Srbija je hajdu~ka, razbojni~ka dr`ava. Pominjem to zato da
bismo mogli svoju energiju da koncentri{emo na ne{to racionalno, {to bi
bilo korisno za Srbe na Kosovu i za njihove odnose s Albancima, a {to bi
bilo korisno i za Srbiju. I to postavljanje dileme - ili Kosovo ili Evropa, ma
u kojoj varijanti se to izgovaralo, za mene je dokaz da mi pravu evropsku
perspektivu jo{ nemamo, jer nismo u stanju da zamislimo te odnose izvan
odnosa sukoba. Jo{ kao ultima ratio ovde opstaje ono {to je pomenula
gospo|a Trajkovi}, a to je taj etni~ki in`enjering. I to je zaista
pora`avaju}e nakon svega {to se dogodilo, nakon ratova u kojima smo
videli taj in`enjering na delu. Na kraju, vidimo te nesre}ne ljude, koji jo{
`ive i{~upani iz svoga zavi~aja, a mi jo{ odr`avamo u `ivotu jedan politi~ki
projekat etni~kog zaokru`enja, zbog ~ega zaista rizikujemo da
postanemo faktor nestabilnosti u regionu i da po~nemo da privla~imo
pa`nju sveta samo kao proizvo|a~i haosa. Mislim da je to ne{to {to mo`da
svaki gra|anin u ovom zaptu ne sme glasno da artikuli{e, ali o svemu
tome veoma ozbiljno razmi{lja.
Svetlana Luki}:
Bile su ovo istori~arka Latinka Perovi}, politi~arka s Kosova Radmila
396 Trajkovi} i Sonja Biserko iz Helsin{kog odbora, a u nastavku
Pe{~anika ~u}ete Ivana ^olovi}a. Da bi pripremio Vesti broj 14, Ivan je
morao da pro~ita {est stotina strana, ali kakvih.
Ivan ^olovi}:
Da, i ja mislim da glavno pitanje glasi: za{to je Srbija izgubila Kosovo,
odnosno, mo`e se i tako re}i, za{to ta teritorija od pre neki dan samo za-
uvek ostaje u Srbiji, ali ne i na neki drugi na~in. ^uli smo, a i dalje slu{amo
{ta o tome misle politi~ari, analiti~ari, popovi i navija~i. Rodoljubivi pisci
i drugi umetnici, valjda slute}i kuda stvari idu, jo{ ranije su se izjasnili o
uzrocima ovog gubitka. Vidimo da se molepstvija, politi~ke deklaracije i
govori, parole na transparentima i kamenice takozvanih navija~a
uglavnom sla`u u tome da je Kosovu data nezavisnost, to jest da je ono,
kako se naj~e{}e ka`e, "oteto" Srbiji, samo zato {to to odgovara interesima
Amerike i drugih zapadnih sila. A sila boga ne moli.
Ali {ta o tome ka`e na{a nauka? Da li ona ima neki druga~iji ili bar
uverljiviji odgovor na pitanje {ta je dovelo do toga da Srbija izgubi Kosovo?
Gde }emo, ako ne u nauci, da potra`imo oslonac za trezveno i, kako bi se
danas reklo, odr`ivo razmi{ljanje o kosovskoj i, uostalom, o svakoj drugoj
va`noj dru{tvenoj i politi~koj temi? Na na{u sre}u, srpski nau~nici vredno
rade, pa i na prou~avanju Kosova, a ponekad i objave rezultate svojih
nau~nih pregnu}a. Evo, upravo ovih dana - dakle, zaista u pravom
trenutku - pojavilo se u Beogradu obimno nau~no delo pod naslovom
Kosovo i Metohija, koje }e - kako stoji u predgovoru - "pomo}i da se orijen-
ti{emo u haosu tako slo`enih i sudbonosno va`nih problema Kosova i
Metohije, i osvetliti novi put ka prakti~nim re{enjima." To smo ~ekali, to
nam treba: nove ideje, nova orijentacija, nau~no utemeljena re{enja za
izlaz iz haosa.
Zna~aj ove magistralne studije nije mo`da u tome {to ona donosi sasvim Ivan
nove ideje, nego u tome {to starim dobrim idejama o rasama i nacijama i ^olovi}
Svetlana Luki}:
400 Prvi intervju Aleksandra Molnara za Pe{~anik ~ekale smo jako dugo,
ali vide}ete da se isplatilo. Aleksandar Molnar je redovni profesor
istorije politi~kih i socijalnih teorija na Filozofskom fakultetu u
Beogradu, a pre nekoliko nedelja je iza{la njegova nova knjiga,
Opro{taj od prosvetiteljske ideje ustavotvorne skup{tine, koju je izdao
Dejan Ili} iz Fabrike knjiga. S Aleksandrom smo razgovarale o temama
koje je pokrenuo u svojoj knjizi: da li smo i kakvu revoluciju imali 5.
oktobra, kakve su posledice ustava koji smo doneli pre dve godine. I o
temi koja nas je veoma zanimala, a to je kakva se pore|enja mogu pra-
viti izme|u revan{izma u dana{njoj Srbiji i revan{izma koji se
pojavljuje u francuskoj Tre}oj republici i Vajmarskoj republici u
Nema~koj. Aleksandar Molnar citira i Lafajeta, koji je, kada je kao
dobrovoljac kretao u Ameriku da se bori protiv Engleza, izjavio, citiram
- Ube|en sam da nauditi Engleskoj zna~i slu`iti domovini, smem li re}i,
osvetiti je. Slu{ate Aleksandra Molnara.
Aleksandar Molnar:
^ini mi se da mi 5. oktobra 2000. godine jesmo imali revoluciju. Me|utim,
ve} naredni korak }e biti mnogo problemati~niji, da utvrdimo koje vrste je
bila ta revolucija, jer revolucija nije doga|aj koji traje nekoliko sati, neko-
liko dana ili nedelja. To je du`i dru{tveni proces, koji ima svoje
zakonomernosti. Zoran \in|i} u knjizi Jugoslavija kao nedovr{ena
dr`ava, a zatim i Vojislav Ko{tunica u mnogim ~lancima koje je pisao
devedesetih godina, zastupali su tezu da je pravi diskontinuitet i revolu-
cionarni nov po~etak mogu} samo pod pretpostavkom da onog momenta
kada je svrgnut stari re`im nove revolucionarne snage organizuju
ustavotvornu skup{tinu, donesu ustav i nakon toga stvore uslove za novi
pravac dru{tvenog razvoja. Me|utim, pokazalo se da su ove snage posle 5.
oktobra 2000. godine imale neke druge aran`mane s ostatkom starog
re`ima, koji je pustio niz vodu Slobodana Milo{evi}a i koji je o~igledno bio
vrlo va`an faktor na politi~koj sceni Srbije ve} u tu jesen 2000. Tako smo
do 2006. godine bili bez novog ustava.
^ini mi se da je u tom periodu do{lo do postepenog otupljivanja revolu-
cionarnog zamaha i da smo nakon toga po~eli polako da se kre}emo
unazad i time krenuli putem onoga {to sam nazvao rotacionom revoluci-
jom, a to je u stvari revolucija koja, nakon {to je zbacila stari re`im, po~inje
da se vra}a u stanje blisko starom re`imu ili da se ~ak kre}e dublje u
pro{lost. I danas smo u velikoj nedoumici kada treba da odgovorimo na
najelementarnije pitanje - {ta je bio cilj revolucionara 5. oktobra 2000. Da Aleksandar
li je to bilo svrgavanje re`ima Slobodana Milo{evi}a zbog samovolje, vla- Molnar
Svetlana Luki}:
Rekli ste malo~as da rotaciona revolucija zna~i vra}anje unazad i mi to
jasno vidimo. Dodu{e, ne mo`emo da raspoznamo dokle unazad, ali
zanima me {ta je po vama zlatno doba Srbije, koje pred svojim o~ima
imaju nacionalni radenici ovoga ~asa?
Aleksandar Molnar:
^ini mi se da mo`emo lepo da raspoznamo jedan deo politi~kih snaga, to
je pre svega SPS, koji nema nikakvih problema da identifikuje zlatno
doba. Za njih je to najbli`a pro{lost, koja prethodi 5. oktobru 2000. godine,
Milo{evi}evo doba. Kada analizirate druge pozicije koje danas postoje,
vide}ete da postoji alternativno traganje za idealom u pro{losti, a taj ideal
bi mogao da se ome|i s jedne strane dobijanjem nezavisnosti Srbije 1878.
godine, a s druge po~etkom Prvog svetskog rata, 1914. godine. To je period
kada je Srbija bila samostalna, postojao je opipljivi suvereni vladar, ze-
mlja je bila etni~ki ~ista i kao takva priznata od tada{nje me|unarodne
zajednice. To su elementi koji govore o tom zlatnom dobu, ~iji je najbitni-
ji element ipak posve}enost kosovskoj etici, koja je 1912. godine dovela do
prisajedinjenja Kosova Srbiji. Ako posmatrate tu opciju, koju bih pre
svega vezao za Demokratsku stranku Srbije, ~ini mi se da je vra}anje toj
tradiciji ono {to stoji iza ovog rotacionog kretanja revolucije. Dakle,
vra}anje u socijalno-politi~ku zbilju devetnaestog veka, koja danas nije
mogu}a, ali koja ima odre|ene elemente na osnovu kojih se ~ini
po`eljnom i zaista mo`e da poslu`i kao svestan ili nesvestan ideal kome
14.03.08. treba te`iti i koji onda igra odre|enu ulogu na politi~koj sceni Srbije.
S druge strane, danas u Srbiji postoje vladaju}e stranke koje nas svojom
mirotvornom retorikom ube|uju kako to nije pravo zna~enje ustava, tako
da postoji nedoumica {ta se uop{te ustavom htelo. Predizborna kampa-
nja gospodina Nikoli}a je bila usmerena ka tome da bira~e ubedi kako
Srbija vi{e ne}e ratovati. Moje pitanje je ~emu onda uop{te insistiranje na
tom suverenitetu, ako mi nemamo konsekventnu dr`avnu politiku, ratnu
politiku, koja bi bila na visini tog ustava. Me|utim, koncepcija suvere-
niteta ima jo{ jedan, jednako bitan deo koji se odnosi na unutra{nje poli-
ti~ke prilike u Srbiji bez Kosova i Metohije. Predvi|eno je da gra|ani na
izborima vr{e prenos suvereniteta, koji je u njihovom posedu, na pred-
stavnike suverene vlasti. Taj prenos suvereniteta iz ruku gra|ana u ruke
poslanika te~e tako da sami predstavnici nisu odgovorni gra|anima za to
kako }e upotrebljavati suverenitet koji im je poveren, dakle, na osnovu
kojih obaveza }e vr{iti tu vlast, nego oni treba da obavljaju vlast u skladu
s onim {to od njih tra`i rukovodstvo partije u kojoj su ~lanovi. Dakle, ta
rukovodstva }e interpretirati {ta je interes Srbije i na koji na~in taj interes
treba da se sprovodi.
Ako sad spojimo i jednu i drugu komponentu ovoga o ~emu sam govorio,
o me|unarodnom i unutra{njem pravnom aspektu koncepcije suverenite-
ta, dolazimo do zaklju~ka da je koncepcija suvereniteta srpskog naroda
koji brani Kosovo i Metohiju potpuno neovisna o tome {ta misle gra|ani
Srbije. Ustav u tom smislu suverenitet iz pravne kategorije pretvara u
eti~ku kategoriju, po kojoj je ponovo kosovska etika ta koja utvr|uje ci-
ljeve i zadatke srpskog naroda, pre svega na Kosovu i Metohiji.
Srbija nije prva zemlja koja je izgubila deo teritorije. Poku{ao sam da u
svojoj knjizi uka`em na pozitivan primer Tre}e republike u Francuskoj.
Na po~etku Tre}e republike Francuska je bila u ratu s Prusijom, Prusija je
bila mnogo uspe{nija i vrlo brzo Francuska je morala da kapitulira.
Potpisan je mir, u kojem je Francuska bila prinu|ena da preda dve svoje
pokrajine, Alzas i Lorenu, koje su reintegrisane u novouspostavljeni Drugi
Rajh. Amputacija ove dve pokrajine je do`ivljena u Francuskoj kao prvo-
14.03.08. razredna nacionalna sramota. Meni je imponovala zrelost partijske poli-
ti~ke elite u Francuskoj, koja je bila spremna da se pomiri s tim porazom
i da shvati da bilo kakav revan{izam mo`e biti kontraproduktivan za
Francusku. Ne samo da revan{izam ne}e vratiti ove dve pokrajine, nego }e
ugroziti krhke temelje demokratije koja je uspostavljena u Francuskoj po
404 slomu bonapartisti~kog re`ima. Francuska je tada pod civilnu kontrolu
stavila vojsku i sve politi~ke institucije. Vrednosti gra|anskog `ivota su
prevladale i nisu dopustile Francuskoj da ode u bilo kakvu ratnu avantu-
ru. U tom smislu su bitna pore|enja izme|u Tre}e republike i
postmilo{evi}evske Srbije i dobro je imati na umu dva razli~ita raspleta
doga|aja, onaj u Francuskoj i ovaj u Srbiji. Zrela politi~ka elita zna do koje
granice mo`e da ide u za{titi nacionalnog digniteta, a {ta je autodestruk-
tivni izazov koji vodi nekom obliku uspostavljanja starog re`ima.
Revan{izam je kao politi~ka akciona ideologija efikasan na kratak rok, on
mo`e da mobilizuje gra|ane u ratnim uslovima, ali u uslovima u kojima
nema nikakve {anse da po~ne rat i ostvari se revan{, revan{izam je kon-
traproduktivan. On podriva demokratske institucije.
Svetlana Luki}:
Milo{evi}evi drugovi su 11. marta i{li na poklonjenje ~oveku pod lipom.
Svetlana vam ~ita deo najnovije kolumne, Pe{~ani sprud, koju Teofil
Pan~i} pi{e za sajt Pe{~anika.
Teofil Pan~i}:
Raport pod lipom
genta njenih najsramnijih dana. I {ta }e nam to re}i Da~i} Ivica u svome
poetskom nadahnu}u? Mada, da se odmah razumemo, nije se Da~i}
nikakvim "nama" obra}ao, no je podnosio raport svom vrhovnom koman-
dantu, jedno tako reku} anualno izvije{}e o stanju stvari s ove strane
ni{tavila. Ali nema veze, to {to mu je rekao, dobro mu je rekao, a vredelo bi
da i mi to oslu{nemo. Re}i }e, naime, Da~i} kako je "u me|uvremenu poli-
tika koju je (S. M.) vodio tokom devedesetih do`ivela 'moralnu i politi~ku
satisfakciju'", pa }e to zorno potkrepiti ovako: "To se najbolje vidi u izjava-
ma svih ~lanova dr`avnog rukovodstva koji kad govore o Kosovu i
Metohiji govore na isti na~in kako smo mi vodili politiku u tom periodu"
(Beta, po Danasu od 12. 3. 2008).
408 Nije da nam je Da~i} rekao bilo {ta {to ve} nismo znali, ali lepo je {to smo
to ~uli ba{ iz njegovih usta, jer iz njih to do|e nekako kao verifikacija, kao
overa, izdata od eksperta, od insajdera, od ~oveka koji zna. Ne{to kao kad
obradi{ neku Hendriksovu pesmu, pa ti duh Hendriksov, a kroz usta, reci-
mo, njegovog basiste, o~inski poru~i: "Hej, mali D`o, lepo si ti to odsvirao!
Isti ja iz mla|ih dana!"...
Ja njega nisam mnogo obo`avala, ali sam ga cenila i tek kad je poginuo, ja
sam shvatila {ta smo izgubili.
On neke crvene linije postavlja i samo mu je ^eda pre{ao crtu, niko drugi,
ni ruska televizija, ni ovaj ~ovek {to je poginuo.
Sve ovo treba da ide br`e, ali snage koje su to zaustavile sada treba eli-
minisati ili nekako gurnuti na margine. I ja sam od onih {to su ostali bez
posla i deca mi jo{ nisu u stalnom radnom odnosu, u`as, ovo je ve} u`as,
stvarno je agonija.
Onog momenta kad se desio taj tragi~ni doga|aj, ubistvo, ja sam shvatio
da su u stvari s tim nestale neke moje vizije o budu}oj modernoj Srbiji.
Ovde sam do{ao iz protesta, a i da se zahvalim \in|i}u za onaj kratak peri-
od kad sam `iveo onako kako `ive ljudi u modernim dr`avama. Tako da mi
je 12. mart pome{an i s tugom i sa sre}om, jer sam `iveo u tom periodu
kada je on bio na{ premijer. I to je jedini ~ovek koji }e ostati u mom `ivotu
kao pravi premijer, onako kako sam ja to zami{ljao.
Mi smo zaista duboko verovali da se na{ `ivot pokre}e. Pripadali smo tada
mo`da maloj grupi ljudi, koja je u vreme od te tri godine `elela da ne bude
previ{e u politici. Mi smo se posle odlaska na{e }erke u Ameriku duboko
nadali da }e joj ta moderna vizija Srbije premijera \in|i}a poslu`iti kao
ne{to gde }e ona ste}i znanje i iskustvo i preneti ga i `iveti u svojoj zemlji.
Kada se dogodio 12. mart, ona je nama saop{tila da se ne}e vratiti i evo,
{est godina je tamo. Ove godine o~ekuje da dobije dr`avljanstvo, {to zna~i
da taj preostali deo svog `ivota `eli da provede tamo. Tako da je, eto, nama
porodi~no te{ko s tim da `ivimo, ali s druge strane smo dali ohrabrenje
na{oj }erki. Uzbu|ena sam, zaista, pogotovo kad o ovome pri~am. Da li je
ohrabrenje da ona u toj svojoj borbi tamo nastavi dalje, na|e svoje mesto?
Tu je na{a porodica prepolovljena, no, mi se duboko nadamo da }emo se
jednog dana sastati i biti svi na jednom mestu. Da li }e to biti Srbija ili
mo`da daleka Amerika, vide}emo.
Moje prvo ose}anje je `alost {to njega vi{e nema, pa onda sve drugo, ali
zbog onoga {to je on bio i {to je radio mi jo{ nemamo pravo samo na
ose}anje `alosti, to mora biti i protest. Ja ni danas ne mogu da oprostim
sebi {to imam neko ose}anje da mu nisam pomogla, da je moralo je da po-
stoji ne{to {to smo mogli da uradimo da tako ne zavr{i, jer ona medijska
haranga je predugo trajala, a mi smo }utali. I neka mi oprosti {to danas
tako ka`em, ali i njega krivim {to nas nije na neki na~in upozorio, {to nas
nije pozvao da pomognemo. Verujte, nije to neko ose}anje bezgrani~nog
poverenja u vo|u, ono {to je on radio je ono {to ja duboko `elim i za ovu
14.03.08. Srbiju i za moje unu~e i za moju decu. I zato, mislim, nije smelo tako da se
zavr{i. Znate i sami kakva je to bila situacija i meni je bilo jasno, bilo mi je
sve jasno, ali jednostavno, nisam mogla ni{ta da uradim. Pre svega, on je
to preuzeo samo na svoja ple}a i nije nas pozvao. Da nas je pozvao, mo`da
smo mogli bar poku{ati ne{to da uradimo. Eto, tako, to je moje duboko
412 ose}anje kada mislim o njemu. I njega nema ve} evo, pet godina, ali ja ba{
iz pijeteta prema svemu {to je on radio ne dozvoljavam sebi da gubim tu
nadu dok sam `iva. Iako imam {ezdeset dve godine i ne znam da li }u
do`iveti da se sudi njegovim ubicama, ovi ljudi kojima se sudi su samo
izvr{ioci. Ja ne znam da li }u do~ekati da se sudi ubicama, jer pro{le godine
nas je bilo manje, ove godine nas je vi{e, ja se nadam da }e u Srbiji jednog
dana biti dovoljno ljudi koji }e tra`iti da se sudi ubicama Zorana \in|i}a.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Pe{~anik.
21. 03. 2008.
PRIDR`I SRBIJU
Ne postoji plan o povratku na{e vojske na Kosovo i zato
mi nije jasno za{to bi priglupa akcija slanja voza koji
nikuda ne ide bila tajna ... Ponovi}u jo{ jednom - Bara~e
Obama, budi uvek s nama ...
Oni idu u rat, ~iji ishod smo videli ve} ~etiri puta, a to je
da svi Srbi odu odatle ...
Gosti:
Ljubodrag Stojadinovi}, vojni komentator,
Aida ]orovi}, iz Urban Ina,
Ishak Slezovi}, iz Radija Sto plus,
Petar Lukovi}, novinar,
Teofil Pan~i}, novinar,
Dubravka Stojanovi}, istori~arka
Svetlana Luki}:
Kratko je trajalo olak{anje zato {to je Ko{tunica priznao da je vlada pala.
Taj zastra{uju}i ~ovek je prakti~no odmah pokazao da to {to je on podneo
ostavku, {to je vlada tehni~ka, a parlament se ne sastaje, samo zna~i da su
i one tanke niti koje su zauzdavale njegovo ludilo pokidane i da on i
Samard`i} mogu da rade {ta god im padne na pamet.
Ljubodrag Stojadinovi}:
Nije uobi~ajeno da se predsednik jedne velike sile bavi izvozom oru`ja
novoj i maloj dr`avi. To zvu~i zlokobno, jer povezuje kosovsko ministarst-
vo odbrane i ameri~ki koncern koji se bavi izvozom naoru`anja. Ovde se
verovatno radi o neposrednim donacijama ameri~ke dr`ave, {to je neka
vrsta militaristi~ke lekcije Srbiji o Kosovu. Neobi~no je da ameri~ki
predsednik li~no govori o izvozu oru`ja i to je zlokobna poruka u trenutku
kada na Kosovu rastu tenzije, koje nagove{tavaju dalji rast nasilja. Nasilje
na Kosovu je jo{ na nivou incidenata, ali postoji mogu}nost nasilja ve}ih
dimenzija. Druga poruka koja nam je poslata jeste da Amerika ozbiljno
razmi{lja o bezbednosnoj poziciji Kosova. To zna~i da }e sve {to se tamo
bude doga|alo, a prevazilazi nadle`nost ili mogu}nost snaga koje su na
terenu, biti razre{eno silom na vi{em nivou. To, naravno, nije dobro i nije
pravedno i pomalo je bahato, ali pokazuje realni odnos snaga.
U politici se mora razumeti odnos snaga, ako zemlje poput na{e `ele da
pre`ive. [to se ti~e odnosa velikih sila, Rusije i SAD-a, moram da ka`em da
mi do sada od Rusije nismo dobili konkretnu pomo} u ostvarenju svojih
nacionalnih interesa. Rusija nas je podr`ala u vezi s Kosovom, ali to je bila
sterilna podr{ka. Mi imamo veliki problem u izboru saveznika. Koliko se
se}am, 1999. godine je savezna skup{tina donela odluku o priklju~enju Ljubodrag
Rusiji i Belorusiji i tu odluku jo{ niko nije poni{tio. Rusija nam mo`e biti Stojadinovi}
Mi smo tek pre neki dan saznali da je akcioni plan tajna i za vladu. Dakle,
ministar odbrane ne zna koji deo tajnog plana sprovodi ministar za
Kosovo i Metohiju, Slobodan Samard`i}. To je nedopustivi apsurd, bez
obzira na to {to je u pitanju dr`ava koja se na{la u predizbornom vakuumu.
O~igledno je da je tehni~ka vlada u stanju da napravi mnogo problema
21.03.08. dr`avi koju navodno poku{ava da spase. Primer ministra Samard`i}a je
veoma zanimljiv, jer zaista nije jasno ~iju politiku taj ~ovek sprovodi. To
nije politika vlade, ka`e ministar odbrane, gospodin [utanovac. Na kraju
je ispalo dobro {to je akcioni plan tajan, jer je bolje da velike gluposti ne
budu javne. Pretpostavljam da neke stvari koje su se otkrile doga|ajima
420 predstavljaju deo akcionog plana. Na primer, me|useoski voz koji nikuda
ne ide ili da Srbi bojkotuju kosovske institucije i napuste svoja radna
mesta, a navodno }e im Srbija pla}ati plate. Onda se ispostavilo da Srbija
to ne mo`e i tamo je nastalo veliko nezadovoljstvo me|u ljudima koje
Srbija stimuli{e da se pona{aju u skladu s idejama koje imaju ministri
poput Samard`i}a.
Svetlana Luki}:
Ministar [utanovac nas je tek pre dan-dva obavestio da on ne zna {ta pi{e
u akcionom planu, a o tom akcionom planu se govori ve} mesecima. Za{to
nas ranije nisu upozorili, i ministar [utanovac i Demokratska stranka, da
im njihov koalicioni partner ne dozvoljava da vide {ta pi{e u akcionom
planu?
Ljubodrag Stojadinovi}:
Demokratska stranka ima ve}inu ministara u vladi i njena odgovornost za
to je ogromna. Izgleda da je DSS shvatio da je DS meki trbuh izvr{ne vlasti
i da oni mogu da ~ine sve {to po`ele. U DS-u je odr`avanje koalicije bilo
shva}eno kao pitanje koje je va`nije od dr`ave. Brine to {to su ovde, izgle-
da, mnoga pitanja va`nija od sudbine dr`ave. Predsednik Srbije, gospodin
Tadi}, snosi lavovski deo odgovornosti zbog izbegavanja da javno ka`e
neke va`ne stvari. On je kalkulisao s podr{kama raznih vrsta. ^ak i posle
predsedni~kih izbora se nije zahvalio narodu koji ga je izabrao, nego svoj-
im marketin{kim stru~njacima. Ali posle ru{ila~kih demonstracija u
21.03.08. Beogradu, mnogi ljudi su manje odlu~ni da daju svoj glas Borisu Tadi}u
kao ~oveku koji predstavlja evropsko lice Srbije. On to mo`da i jeste, ali to
lice ima i nali~je, a to je njegova defanziva pred agresivnom manjinom,
mislim na stranku gospodina Ko{tunice. [utanovac svoje nepoznavanje
akcionog plana ne mo`e da pravda time {to mu Samard`i} ili Mihajlov
422 navodno nisu dali da ga vidi. O tome je stvorena misterija kao da se radi o
nekom planu NKVD-a, pa taj plan treba dr`ati u strogoj tajnosti kao vrhun-
ski dr`avni plan, ~ak i posle njegovog ostvarenja, a on se u stvari ti~e
gra|ana Srbije. Ne verujem da postoji ratni plan o povratku na{e vojske na
Kosovo i utoliko pre mi nije jasno za{to bi bila tajna jedna priglupa akcija
o slanju nekog voza koji nikud ne ide i za{to bi bila tajna poku{aj da neko
zauzme sud, kako bi srpski pravosudni sistem navodno i dalje delovao u
Kosovskoj Mitrovici. Sve je to glupa iluzija. Po mom saznanju, oko hiljadu
i po ljudi na Kosovu je izgubilo ili napustilo posao, o~igledno veruju}i da
Beograd zna {ta radi.
^injenica da polovina ~lanova vlade ne zna {ta druga polovina radi je opa-
sna. To svedo~i o tome da se tu mo`da vi{e ne radi o partijama kao sekta-
ma, nego o ljudima koji su se podelili na interesne grupe. Ako se dve
interesne grupe koje tvrde da rade u interesu Srbije sukobljavaju do
granice raskola, to zna~i da ni jedna ni druga ne rade u interesu Srbije,
nego u interesu svojih klika. To je iza{lo na videlo prekju~e, kada smo saz-
nali da ministar odbrane ne zna {ta radi ministar za Kosovo i obrnuto.
Generalni sekretar vlade je rekao da ministar vojni mo`e da vidi tu
dr`avnu tajnu, ali samo u vladi i u prisustvu sekretara i policajaca. I {ta
sada, da ministar ode i to pri~ita, pa da nam ka`e - Majku mu, nisam znao
da to pi{e u akcionom planu? Imamo farsi~nu vlast, koja bi bila jako
sme{na da situacija nije ozbiljna i oni bi bili tragikomi~ni junaci neke
posprdne literature da ne ~ine te zastra{uju}e gluposti koje ~ine, i to u ime
dr`ave. Taj okvir je postao jasniji sada, kada smo shvatili da vlada ne zna
{ta ~ini. Bojim se da mnogi od njih ni ne znaju {ta je interes dr`ave.
Srbima koji ne misle poput njih, ali ako isklju~imo te najgore mogu}nosti,
dakle, rat i povratak u devedesete, sledi nam dugo tavorenje kroz nekoliko
izbornih sesija, do jedne operativne vlade, koja ne bi vodila pla~ne bitke
oko svoje smenjivosti. Ali mislim da nas od toga deli nekoliko godina
ovakvog `ivota. Treba da poku{amo da sredimo svoja ose}anja, da izbeg-
nemo onu vrstu nostalgije koja nas vodi u ponor, da se vratimo `ivotu i da
se, koliko god je to mogu}e pored ljudi koji poku{avaju da nam budu
vo`dovi, tom `ivotu radujemo u skladu sa sopstvenim mogu}nostima.
Dakle, ignori{u}i ono {to predstavlja vlast, ali ne i ono {to predstavlja poli-
tiku, jer politika nije samo vlast, nego i sve ono {to je ambijent u kojem
`ivimo i u kojem }emo, siguran sam, pre`iveti.
Svetlana Luki}:
Bio je ovo Ljubodrag Stojadinovi}, vojno-politi~ki komentator Politike. Svi
se pla{imo 11. maja i izbora, pla{imo se koliko miliona ljudi u ovoj zemlji jo{
ne shvata da je ~amac u kome ve} decenijama plutamo bu{an i da nam je
voda ve} do grla, a oni ne}e da sko~e i ne}e da zaplivaju prema obali, nego
stalno imaju primedbe na vodu. Za{to je ovako mutna, da li je slana ili slat-
ka, kolika li je temperatura, 'o}u li da se pre'ladim i {ta je uostalom na toj
obali, ima li tamo rajskog vo}a i vina rumena, najnovijih audija na lizing i
bespovratnih kredita? Me|utim, ~ini mi se da se niko toliko ne pla{i izbora,
pogotovo lokalnih, kao Pazarci. Tamo je na glasanjima ve} bilo mrtvih i
neprekidni su sukobi izme|u politi~kih i verskih lidera. U Sand`aku se
poslednjih meseci jako lako pote`e oru`je. U narednih petnaestak minuta
slu{ate Aidu ]orovi}, koja vodi nevladinu organizaciju Urban In i glavnog
urednika Radija Sto plus, koji reemituje Pe{~anik, gospodina Ishaka
Slezovi}a.
Aida ]orovi}:
Nas su stalno pla{ili - Vi ste slede}e bure baruta. To je po~elo jo{
devedesetih godina. U to vreme je Srbija ratovala s ostatkom Jugoslavije,
odnosno rasturala Jugoslaviju, a mi smo bili rezervni krivci. Me|utim, bilo
je jasno da Milo{evi} ne}e dirati Sand`ak, jer devedesetih godina
21.03.08. Milo{evi} je odavde iznosio jako mnogo novca i naravno da uop{te nije bilo
pametno dirati tako dobro tr`i{te. Mnogim ljudima koji su imali privatne
fabrike u to vreme, na svakih nekoliko meseci bi pokucali finansij-ski reke-
ta{i i pokupili po vi{e stotina hiljada. I to je trajalo nekoliko godina. Na{i
privrednici su kupovali sebi prostor za biznis. U prvih desetak dana bom-
424 bardovanja novopazarski privrednici su skupili milion maraka i bukvalno
platili na{ opstanak. Postojao je dil s vojskom i tim ~uvenim generalom
Davidovi}em. Njemu je predat milion maraka.
Svetlana Luki}:
Za{to?
Aida ]orovi}:
Da nas ne diraju, i to je zapravo bilo to pazarsko ~udo.
Ishak Slezovi}:
Milo{evi}u je u vreme embarga bilo bitno da tr`i{te bude snabdeveno
robom. Pazarski biznismeni su i pre toga imali dobre poslovne veze s
Turskom i oni su postali jedini ljudi koji su mogli da unesu velike koli~ine
robe na ovo tr`i{te, da omogu}e da se narod jeftino obu~e. Zato je
funkcionisao taj pazarski biznis. Problem je u tome {to su ti ljudi pomi-slili
da }e taj biznis trajati ve~no. Oni su projektovali kapacitete za dvesta ili
trista radnika i jedno vreme su i upo{ljavali toliko, ali je do{lo vreme kada
vi{e nisu mogli da uposle ni deset ili dvadeset odsto tog kapaciteta i to je
postao mrtav kapital. To je problem pazarske ekonomije. Da li je mogu}a
destabilizacija ovog podru~ja? Verujem da je sve to pod kontrolom.
Prethodnih dvadeset godina me je nau~ilo da se u ovoj Srbiji ni{ta ne
de{ava slu~ajno i da }e ovo podru~je, ukoliko to nekome bude bilo potreb-
no, biti destabilizovano.
Aida ]orovi}:
Ja tako|e mislim da ne}e biti velikog sukoba. Imali smo kontrolisani
sukob dva jaka politi~ka lidera, koji je bio uvezen iz Beograda. Onda smo
imali vehabije, koje vi{e niko ne pominje. Vehabije su bile va`ne kada je
trebalo da dobijemo novu vladu i novog ministra policije, Jo~i}a, pa je bilo
potrebno da se on nekako promovi{e kao nezamenljivi ~ovek, koji }e nas
spasti od svetske po{asti islamskog terorizma.
Ishak Slezovi}:
Do sada smo imali dvojicu politi~kih lidera, a sada imamo jo{ dvojicu, ali
verskih. Scena je do sada bila podeljena na dva pola, a sada je delimo na
~etiri dela. Sva ~etvorica imaju svoje konkretne `elje, ambicije, oni `ele da
budu jedini {efovi verske zajednice ili jedini politi~ki predstavnici
Sand`aka i pristaju na sve da bi ostvarili svoje ciljeve. Ne vidim drugi izlaz,
osim kompletne smene establi{menta u lokalnoj zajednici. Pitam se {ta }e Aida
se de{avati na lokalnim izborima, jer oba politi~ka lidera se boje da }e LDP ]orovi}
u lokalnoj pazarskoj skup{tini biti odlu~uju}i jezi~ak na vagi.
Aida ]orovi}:
Novi Pazar je dobio status grada pre nekoliko meseci. Odavno postoje neke
mape, koje dele Pazar po etni~kom principu. I dvoje-troje ra-njenih ljudi je
mnogo posle svega {to nam se de{avalo. Dakle, 11. maj je za nas zaista dan
D. Ugljanin ne}e dati vlast bez krvi. On zna koliko je prljav, u poslednje dve
i po godine nije ni krio da je ~ovek Vojislava Ko{tunice, i shodno tome
~ovek Dr`avne bezbednosti. Sada se otkrivaju i repovi koje on vu~e iz
devedesetih. On ne}e dati vlast bez krvi.
Ishak Slezovi}:
Postoji svakodnevna prinuda izja{njavanja, na ulici, u kafani, na poslu.
Dva svetovna lidera su u politi~kom ratu ve} deset godina. Bilo im je
potrebno deset godina da do|e do potezanja oru`ja na onim lokalnim
izborima, kada je ubijen odborni~ki kandidat Durovi}. Kada se ta borba
prenela na duhovni plan, na dva verska lidera, ve} posle {est meseci je
potegnuto oru`je i dva puta su ranjavani ljudi. U Tutinu je ispaljeno dvade-
set-trideset metaka, bio je to pravi mali uli~ni rat. Koliko sam ja obave{ten,
sva ~etvorica imaju svoju pretorijansku gardu, spremnu da poslu{a svaku
komandu.
Aida ]orovi}:
Mi, Kosovo, sever Crne Gore smo vrlo konzervativni, i dalje se plemenski
organizujemo. Sulejman Ugljanin sebe do`ivljava maltene kao bo`jeg iza-
slanika, on ~ak ide dotle da mu se u izbornim pesmama peva - Tvoj nas nur
obasjava. Nur je bo`ansko svetlo, izraz koji se koristi isklju~ivo za
Muhameda. Samo je njega kao bo`jeg poslanika obasjavalo svetlo.
Ishak Slezovi}:
Cilj je bio da se Islamska zajednica stavi pod kontrolu politi~ara koji nad-
vlada onog drugog, jer }e onda imati agitaciju kroz d`amije i odatle }e crp-
sti glasove koji su se prili~no osuli tokom ovih dvadeset godina.
Aida ]orovi}:
21.03.08. To prate neki ljudi iz Beograda i kada su videli da verska zajednica mo`e
da bude mo}na poluga vlasti, oni su je stavili pod kontrolu. S druge strane,
muftija Muamer Zukorli} isprofilisao se kao li~ni neprijatelj Sulejmana
Ugljanina i tako je Islamska zajednica postala najve}a pretnja lokalnoj
vlasti. To je bio signal Beogradu da hitno mora da pomogne svom partneru
426 u lokalnoj vlasti, Sulejmanu Ugljaninu, da uni{ti Islamsku zajednicu.
Ishak Slezovi}:
Ja mislim da }e sukob u Islamskoj zajednici da traje dugo, jer mi sve
imamo duplo. Duplo nam je ~ak i Bo{nja~ko nacionalno ve}e, pa za{to ne
bismo imali i duplu Islamsku zajednicu? Za{to ne bismo uvek imali opo-
nenta unutar ovog naroda ovde?
Aida ]orovi}:
Za Beograd smo mi - ta turska stoka. Odande se ~uje - Nije nam potrebna
islamska d`amahirija na na{em tlu. Ceco, Srbija nema nijedan nacionalni
praznik koji nije verski pravoslavni praznik. Srbija gene-ralno ima katas-
trofalan stav prema manjinama, sem u predizbornim kampanjama, u koji-
ma imamo i svog Roma i svog Bo{njaka i svog Ma|ara. Ali osnovna teza je
da bi Srbija bila sre}na zemlja da nema tih manjina, koje samo truju - Evo,
pogledajte {ta rade ti Ma|ari po Vojvodini, o Bo{njacima ne}emo ni da
pri~amo, pa Pre{evo, Bujanovac, to je katastrofa.
Svetlana Luki}:
Bili su ovo Aida ]orovi} i Ishak Slezovi}, s kojima smo razgovarali prekju~e
u Novom Pazaru, gde smo odr`ali 61. promociju Pe{~anika. Promociji 11.
knjige Pe{~anika FM prisustvovalo je oko dvesta gra|ana Pazara, Tutina i
okolnih gradova, a govorili su im Teofil Pan~i} i Petar Lukovi}.
Petar Lukovi}:
Kada vidim da taksista na tabli ispred sebe ima sve vrste srpskih svetaca,
od Nikolaja Velimirovi}a, ono - Kuvarice manje zbori, da Kosovo ne zagori,
je l' tako be{e, pa sve one zastavice, ja onda }utim, ni{ta ne govorim. Vidim
pored njega Novosti, Kurir, Gazetu i }utim. Vozimo se i vidim neke radnike
na merdevinama, ka~e bilbord. Vidim D`ona Kenedija tamo u }o{ku, vidim
i Baraka Obamu s desne strane, a u sredini vidim `utu mapu Kosova i veli-
ki slogan - Kosovo je Srbija, s potpisom - www.ministarstvozakim i ostale
za~ine. I sad to ne bi bilo ni{ta, ali kod Obame stoji i stih - Bara~e Obama,
budi uvek s nama. Ponovi}u vam jo{ jedanput - Bara~e Obama, budi uvek s
nama. Ne izdr`im i prekrstim se, a taksista me pita - [ta je, ima neki prob-
lem? - Ne, rekoh, super je ovo - A - pita on - {ta vam je to na na bed`u? Ja
21.03.08. nosim bed` na kome pi{e - I ja sam jedna od nas. I on gleda ono i ka`e - Je li
ovo ne{to pederski? - Ma nije - rekoh - pederski, to je kosovski zavet.
Ka`e on - Da ja tebi ne{to ka`em, ovo je tek po~etak. Po~etak ~ega? - pitam
ja. I sad stojimo na semaforu i on pri~a - Imam poverljivu informaciju -
428 pazi, taksista ima poverljivu informaciju. Ka`e - Vojvodina progla{ava
nezavisnost - a ja - Majke ti? Super. - Ka`e on - Kako super? - Pa - rekoh -
~etiri godine nisam bio u inostranstvu, a sada odem do Ba~ke Palanke i to
je inostranstvo. Ka`e - Ali to nije sve, odlazi i Sand`ak - a onda ka`e - pa
stara ra{ka oblast. - Pa to je isto, ~ove~e. - Ne, ne, nije to isto, pa ka`e - I
Bugari napreduju. Rekoh - Zeleno je, ajde da idemo, molim te. On ka`e - Da
ti objasnim jo{ ne{to - Nemoj, molim te - rekoh - stani. ^ekao sam da mi
vrati svih sedamnaest dinara kusura, dinar po dinar da mi vrati, nema
bak{i{a.
I posle mi ka`u - Za{to nisi glasao za Tadi}a? On je manje zlo, jeste glup,
jeste kreten, ali ajmo. Ne mogu vi{e, ne mogu vi{e da glasam za glupe, za
budale, za manje lopove. Pre nekoliko godina sam bio u Kuli i sa mnom je
bio u emisiji neki iz G17. Hteo sam da se sru{im kada sam ~uo da je lokalni
slogan G17 u Kuli - Manje korupcije. Dakle, korupcija - da, ali manje,
umereno. Poku{avam da se ne uzbu|ujem previ{e, ne uspeva mi ba{ po ceo
dan, tako da ve}inu dana gubim, ali ima trenutaka kada ostajem relativno
miran. Nikada u `ivotu mi nije bila va`na veli~ina dr`ave, nije mi bila
bitna, ba{ me briga za to. [to se mene ti~e, dovoljna mi je moja Zvezdara,
op{tina na kojoj `ivim. I ona mi je velika, da vam ka`em iskreno, ima puno
autobuskih stanica i puno taksista. Pa ljudi `ive po raznim malim zemlja-
ma. [ta da ka`e onaj koji `ivi u Lihten{tajnu, jebi ga, {ta taj treba da radi,
da se ubije, ili onaj u Monte Karlu, da li svi trebi kolektivno da sko~e u
more? ^emu velike dr`ave, velike teritorije, velike planine? Pa idite tamo u
{etnju, na zdrav vazduh, idite, pustite mene.
Aida ]orovi}:
A ja sam Sand`ak.
Petar Lukovi}:
Ti si problem idu}e godine, polako. I sada, nas dvoje ulazimo u Evropu kao
sijamski blizanci. Ulazimo, pazite, zajedno, da bih se ja borio da ona
nikako ne u|e - a ve} smo u{li u Evropu zajedno. To je do te mere apsurdno
i blesavo, toliko kretenski, da bi dete od sedam godina reklo - ^ika Tadi}u,
pogre{ili ste malo. A i da nije pogre{io, zar je na{ jedini cilj da u|emo u
Evropu da bismo zajebali Kosovo da ne u|e u Evropu? Ne vidim dobro u
poslednje vreme, oslabile su mi o~i, {to izaziva zanimljive efekte. Jutros
sam gledao B92 i vidim onaj kajron {to ide dole i ~itam da je DSS smislio
novi slogan, koji sam ja pro~itao kao - Pridr`i Srbiju. Ja se okre-nem `eni i
ka`em, vidi stvarno, super je slogan, Srbija se stvarno nagnula, mislim,
istinitiji slogan davno nisam video. I ka`em - jebote, mo`da ne{to i bude od
njih - pridr`i Srbiju, stvarno je super. Moram da vas razo~aram, nije
pridr`i Srbiju, nego - Podr`i Srbiju, ali pridr`i Srbiju je, evo, moj slogan za
ve~eras. Hvala vam.
Teofil Pan~i}:
Mi imamo stalno jedne te iste teme, koje moramo da vrtimo, jer nam se
`ivot vrti oko njih. Mi se su{tinski nismo odmakli od tema koje nam je jo{
Milo{evi} zadao za doma}i zadatak. Mi smo stalno govorili - Kosovo, Crna
Gora, Hag, Kosovo, Crna Gora, Hag... Na sre}u, Crna Gora je samu sebe oslo-
bodila toga da nam bude tema, pa nam je sada ostalo - Kosovo, Hag, Kosovo,
Hag... Na to nam se svodi `ivot. U vezi s tim }u vam ispri~ati malu anegdo-
tu. Pre tri dana bio sam u Zagrebu na tri sata, oti{ao sam s dve kese pune
knjiga i diskova da odnesem prijatelju, dao mu to, a on je meni dao dve
svoje kese knjiga i diskova, dakle, ono {to sam ja od njega nau~io, oti{li
smo i popili kafu, ru~ali i tako dalje. Dakle, on me do~ekuje na glavnom
kolodvoru, silazimo i preko Zrinjevca kre}emo prema centru grada i idemo
rubom parka. I odjednom, niotkud, stvorila se neka masa i ~ujem u`asnu
buku. Istraumiran od onog 21. februara i od svih onih ~udesa, pomislim da
je subota, pa su sigurno neki Bed blu bojsi, neki fa{isti. Malo bolje
pogledam, vidim da tu ima i starijeg sveta, dosta `ena. Te{ko da su to Bed
blu bojsi. Rekoh, hajde, mo`da su neki radnici iz fabrike koja je propala, {to
bi opet bila neka tema koja je nama bliska.
Teofil
I mi idemo jednom stranom ulice, oni prolaze drugom, oni su u`asno Pan~i}
bu~ni, kao najstra{nija razbesnela masa i ima ih oko dvesta. Pogledam {ta
nose - oni protestuju protiv ulova tuljana iliti foka, ka`e - Spasimo tul-
janove ko`e. Dvesta ljudi hoda centrom Zagreba u subotu po podne i urla -
Spasimo tuljane. Znate, hrvatske vode nisu ba{ poznate po tu-ljanima, ali
ho}u da ka`em da ti ljudi ve} imaju neke postmoderne probleme. Pa zamis-
lite da sada organizujete demonstracije u Beogradu ili u Novom Pazaru za
spas tuljanove ko`e. Pitanje je samo da li su sme{ni oni ili smo sme{ni mi.
Jedan sjajan momak iz Novog Sada, koji se zove Zoran Petakov, zvani Zeka,
legendarni aktivista svih mogu}ih anarholevi~arskih i tome sli~nih orga-
nizacija je osu|en u ^etvrtom op{tinskom sudu u Beogradu, jer je rekao da
su Irinej, Artemije, Amfilohije i Atanasije ~etiri jaha~a apokalipse. Jedan
od jaha~a apokalipse, njegov doma}i, novosadski vladika Irinej, presavije
tabak i tu`i ga i ^etvrti op{tinski sud presudi da je Petakov du`an da mu
isplati sto hiljada dinara na ime silne du{evne povre|enosti. I to ne bude
dosta, nego sudija obrazlo`i presudu time {to ka`e da ga takve re~i vre|aju
kao hri{}anina. Prvo, sudija nije ni hri{}anin, ni musliman, ni budista.
Sudija je neko ko sprovodi zakon i na sudu je njegova jedina veroispovest
krivi~ni zakon. Drugo, da je neko mene, Peru, Cecu i drugu Svetlanu, nas
~etvoro, nazvao jaha~ima apokalipse...
Petar Lukovi}:
Ja bih ga tu`io.
Teofil Pan~i}:
Evo, Pera bi ga tu`io, ali ne bi dobio. Probao bi, ali ne bi dobio, u tome je
stvar. Dakle, Petakov je osu|en za metaforu. Ne mo`ete u demokratskom
dru{tvu biti osu|eni za metaforu, ali kod nas su crkveni velikodostojnici,
eto, za{ti}eni i od metafora.
Petar Lukovi}:
21.03.08. Ja sam iza{ao u drugom krugu, ali nisam glasao ni za jednog. Crtao sam
neke krugove, petnaest minuta sam proveo iza paravana, lepo sam se
zabavljao. To je moje pravo. Dozvolite mi da je moje pravo da tamo radim
{ta ho}u. Hteo sam da ostanem sat vremena, ali su me izbacili ranije.
Mo`da sam malo cini~niji nego {to bi trebalo da budem, ali dovoljno je da
432 pomislim da }e Vuk Dra{kovi}, za koga sam mislio da se povukao, da je
umro, da }e on da doprinese nekoj pobedi. Da li to zna~i da }u slede}e tri
godine da slu{am Rasima Ljaji}a kako ponavlja - Samo {to nismo uhvatili
Mladi}a, evo ga, ba{ sad ga hvatamo? Dosadno mi je vi{e, da li me
razumete? Zato tamo gde je Dinki} - ni mrtav, tamo gde je Ljaji} - ni mrtav,
tamo gde je Nikoli} - ni mrtav, tamo gde je Da~i} - da ne pri~am. Tadi} je ve}
ispucao 40 odsto ovome, 25 onome, 10 ovome, sutra 12 onome. Pa njemu }e
na kraju da ostane 5 odsto. Kako je krenula matematika dava-nja, pa jedna
kafana, pa druga, pa jedna pesma, pa druga, nato~i vina kr~marice, pa
tome nema kraja. Ja za to ne mogu da glasam.
Onda mi neko ka`e - Volim Srbiju, jer sam je upoznao. Pa nisam upoznao
Srbiju, ima hiljade mesta na kojima u `ivotu nisam bio i na koja nikada ne
bih ni oti{ao. I kada sam oti{ao, proklinjao sam sebe {to sam uop{te oti{ao.
Kada smo bili, gde be{e ono, ne znam, u Ubu, rekli su mi - Kako nikada niste
bili ovde? - Pa koji }u vam ovde, {ta ima da vidim, diskoteku, kafanu, pro-
davnicu, za{to bih do{ao? [ta sam ja, neki hodo~asnik da idem po Srbiji?
Ne interesuje me uop{te, ne tra`ite od mene da budem zamenik za Boga,
da grlim ~ove~anstvo. Kada mi neko ka`e - Nas voli narod Gr~ke - do|e mi
stvarno da ga ubijem. Pa kako te voli ceo narod? Nikad nisi ni video ceo
narod, video si tri Grka u `ivotu. A ako si pri~ao s jednim od njih, poludeo
si od toga {to pri~a. I sada nas voli ceo narod Gr~ke. Ili - Voli nas kineski
narod. Jesi li normalan, ~ove~e, pa jesi li ti stvarno normalan? Ne mogu
vi{e, ovako }u da budem malo slobodan, da lebdim, da eleviram iznad
Srbije, ako mogu. Ako padnem, moja zemlja, moje dupe, kako da vam
ka`em. Dubravka
Stojanovi}
Svetlana Luki}:
Na na{em sajtu su novi tekstovi Teofila Pan~i}a, Vladimira Gligorova i
Ivana Torova. Nastavnici istorije u Danskoj imaju pravo da cele {kolske
godine s decom obra|uju jedan istorijski doga|aj po svom izboru. Da i ona
mo`e tako, profesorka istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu,
Dubravka Stojanovi}, bi izabrala jedan doga|aj iz srpske istorije koji nije
zabele`en u na{oj istoriografiji, niti u na{im ud`benicima. Govori
Dubravka Stojanovi}.
Dubravka Stojanovi}:
S kim god razgovaram, svi se hvataju za glavu i govore - Jao, ovo je isto kao
devedesete, da li je mogu}e da nam se sve ponavlja, da li smo mi debili i
kako je mogu}e da prolazimo to isto? I stvarno, kada pogledate te doga|aje,
oni se zaista ponavljaju, jer ovo {to se sada radi na severu Kosova podse}a
na po~etak rata u Kninu. Onda imamo obe}anu tu`bu protiv zemalja koje
su priznale Kosovo, a to je i Milo{evi} radio. Svakoga dana imamo neki
doga|aj koji zaista u`asno li~i na doga|aje iz devedesetih. Kao svoj hit
doga|aj te vrste bih uzela scenu u Dnevniku, u kojoj Vuk Jeremi} sedi na
~uvenom kanabetu s Gadafijem, jer nam je Gadafi ponovo dao podr{ku.
Stvarno mislim da bi bio red da istori~ari prebroje podr{ke koje smo dobili
od Gadafija i njima se okitili u nekom od te{kih trenutaka u na{oj
pro{losti. Dakle, svakoga dana imamo neki doga|aj koji na to li~i, ali je
problem, po meni, mnogo dublji. Nije stvar u tome {to su ovo potezi nalik
na one koje je ~inio Slobodan Milo{evi}, nego je problem u tome {to mi
nismo iza{li iz te ideje. Mi nismo iza{li iz tog programa. Iz tog programa
nu`no proisti~u takvi potezi i zato oni neprestano li~e jedan na drugi. O
~emu se radi?
Podsetila bih na knjigu Srpska strana rata, koju je ranih devedesetih go-
dina uredio Neboj{a Popov. Tamo je analizirana uloga glavnih nacionalnih
institucija tokom osamdesetih godina. Analizirana je uloga crkve,
udru`enja knji`evnika, ~ak i Crvene zvezde, stranaka, pojedinaca, uni-
verziteta. I ta knjiga je pokazala da su delovi tih institucija i najuticajniji
21.03.08. pojedinci izneli tu ideologiju u javnost pre nego {to je Slobodan Milo{evi}
do{ao na vlast. Dakle, oni od 1985/86. preko stranica Duge, Intervjua,
crkvene {tampe postepeno formiraju nacionalni program i ideologiju iz
kojih mi jo{ nismo iza{li. Stranke su organizovali ljudi koji su u~estvovali
u formiranju te ideologije i od kraja osamdesetih Slobodan Milo{evi}
434 zapravo je sprovodio program opozicije. On je preuzeo njihov program i on
je postao izvo|a~ tih radova. Mi iz toga nismo mogli da iza|emo, jer opozi-
cija nije su{tinski imala druga~iji program. ^ime je ona mogla da se bori
protiv Milo{evi}a? Mogla je samo da tr~ka iza njega i da vi~e - Mi bismo to
bolje uradili - ili da mu u najgorem slu~aju dovikne - Komunisto.
Opozicija nije imala identitet, svoju poziciju, svoj program, ona nije imala
u ime ~ega da obori Slobodana Milo{evi}a. I ona ga nije ni oborila u ime bog
zna koliko druga~ijeg koncepta. On je prosto pao posle ~etiri izgubljena
rata, posle bombardovanja, posle sankcija, ali program nije zamenjen,
zamenjen je izvo|a~ radova. Program koji polazi od etni~ki ~iste dr`ave,
mora da proizvodi ovakve posledice i imam potrebu da ka`em - da, li~i na
devedesete, ali li~i samo zato {to je to mnogo stariji, mnogo dublji pro-
gram, koji niko su{tinski nije doveo u pitanje. Sve je to u redu, i Evropa i
reforme, u redu je suo~avati se sa zlo~inima, ali suo~avanje s onim {to nas
je uop{te dovelo u tu situaciju nije pokrenuto na dovoljno ozbiljan na~in ili
nije pokrenuto uop{te.
436 Srpska vojska zaista je vrlo brzo pro{la i oslobodila ili osvojila Kosovo i
onda je deo srpske vojske krenuo da osloba|a to more. Va`no je znati da se
ta prva akcija odigrava u novembru 1912. Deo vojske nastavlja prema
Makedoniji, gde se odvija Kumanovska bitka i sve redom, a deo vojske,
ponavljam, u novembru 1912. godine, prelazi Prokletije u poku{aju da
Srbija dobije more. Iza|u oni na more kod Dra~a. Zgranu se velike sile, ne
mogu da veruju. Ka`u - ^ekajte, drugari, prvo smo vam rekli - Nemojte da
nam ru{ite Osmansko carstvo, to je ravnote`a velikih sila, mi smo se o
svemu dogovorili, ali vi ste krenuli. I sada ste nam do{li na more, a mi smo
vam objasnili da je to interesna sfera Austro-Ugarske i Italije, mi smo to
podelili i vi niste predvi|eni u toj situaciji. Ovi stoje na moru i ponavljaju -
Srbija je iza{la na more. Austro-Ugarska {tampa objavu rata Srbiji, vr{i
jednu od prvih velikih mobilizacija, mobili{e oko dvesta hiljada ljudi, dovo-
di ih na Drinu i ka`e Srbiji - Povucite se s tog mora, niste predvi|eni u toj
igranci, krenu}emo u rat protiv vas, sklonite se odatle. Oni su sedeli na tom
moru dvadesetak dana. I Rusija i svi su im rekli - I{ s tog mora. I posle
dvadesetak dana, sad je ve} malo kasniji novembar i po~etak decembra,
oni se povla~e preko Prokletija nazad u Srbiju. Sede oni, o~igledno ner-
vozni zbog tog mora, kad sti`e bratski poziv. Sve to vreme dok su oni i{li
gore-dole preko Prokletija, Crnogorci poku{avaju da osvoje Skadar, jer to
je valjda epska poezija, Bolani Doj~in i cela ekipa i to nekako mora da pri-
padne Crnoj Gori i taj Skadar je njihov ratni cilj. Te{ko ide ta opsada
Skadra i u trenutku ve} potpune zanemo}alosti, oni pozivaju srpsku
vojsku da do|e da im pomogne. Vide ovi novu {ansu.
Svetlana Luki}:
Voda.
Dubravka Stojanovi}:
Da se ide na more. Kre}u u februaru 1913. ponovo preko Prokletija, istim
putem. U me|uvremenu se sva{ta de{ava, o tome pi{e opoziciona {tampa.
Zapanjeni Albanci gledaju {ta je ovo, malo-malo, pa pro|e neka vojska, tu i
tamo neko tu vojsku napadne, jer im je ~udno {ta }e ovi ovde, vojska odgov-
ori, bilo je tu i civilnih zlo~ina i tako dalje. Sva{ta se tu de{ava, a da ne gov-
orimo kako je toj vojsci koja ponovo ide u februaru, po{to se u novembru
vratila. Tu se svaki put izgubi polovina vojnika, dok se to uop{te pre|e u
jednom smeru. Do|u oni pod Skadar, trajala je ta opsada jo{ izvesno
vreme, ali s oja~anim srpskim trupama, u|u oni slavodobitno u taj Skadar,
u kojem se opet de{avaju svakakvi ratni zlo~ini.
Velike sile su {okirane - pre tri meseca smo vam rekli da ovo ne mo`e, u Dubravka
decembru 1912. je Albanija priznata kao nezavisna dr`ava, upravo da bi se Stojanovi}
To nije kraj. Bude tu i Drugi balkanski rat, to je leto 1913. Ono je bio febru-
ar 1913, a sada smo u letu 1913. Ratovali smo s Bugarima, opet je izgubljeno
dvadeset-trideset hiljada `ivota. I onda ide u septembru 1913. godine nova
epizoda, u kojoj su neke albanske trupe s teritorije priznate albanske
dr`ave upale na teritoriju koja je sada srpska, u Makedoniju. Dakle, neka
pograni~na ~arka se iskomplikovala i krenu srpske trupe da odbrane svoju
teritoriju, a kada su se ve} na{le na Prokletijama, ne mogu da odole. Prosto
se name}e. I oni tre}i put, u septembru 1913, ponovo do|u na more, opet se
cela stvar ponavlja, ponovo se velike sile hvataju za glavu, ponovo se oni
vrate preko Prokletija nazad. I ima jo{ jedna epizoda, o kojoj ne mogu
nikakvog ozbiljnog traga da na|em. To se sigurno desilo, ali nemam detal-
je kakve imam za ove prethodne tri epizode. Apsolutno se dogodilo ponovo
u januaru 1915. godine. To je trenutak posle Kolubarske bitke, koja je tra-
jala skoro mesec dana. Znate ceo onaj ep koji je iz toga iza{ao i sve te `rtve
koje su bile realne i tako dalje. To je trenutak tifusa, kada se masovno
umire u Srbiji, to je trenutak koji opisuje Dobrica ]osi}, se}ate se valjevske
bolnice. Se}ate se kako se pucalo i pevalo svojevremeno na toj predstavi
osamdesetih godina. Dakle, Srbija je u katastrofalnom stanju, tek
oslobo|ena od prve okupacije. Oni ra~unaju da im je Kolubarska bitka
donela toliki presti` kod saveznika da mogu da probaju ponovo, u januaru
1915, usred svetskog rata, da tu stvar ponovo urade. I naravno, sve se
21.03.08. de{ava kao i u prethodnim epizodama.
Na{la sam jedan izvanredan tekst u opozicionoj {tampi toga vremena, koji
se zove Na prole}e. Tu se ka`e da se u Srbiji vlada pomo}u parole - Na
prole}e. ^ekajte, na prole}e se spremaju presudni, sudbonosni doga|aji.
Nemojte sada da postavljate ta glupa `ivotna pitanja. Neka se to desi, neka
to pro|e, lako }emo posle re{iti te puteve, bolnice, gluposti, {kolstvo, plate,
penzije i ostale detalje, jer na prole}e }e se desiti ozbiljni doga|aji. I ovo sa
severnim Kosovom je taj na~in vladanja. On je vrlo racionalan, jer se tako
odli~no i skoro zauvek mo`e vladati.
Svetlana Luki}:
U dana{njoj emisiji dva puta ste slu{ali pesmu Ple{i me do kraja ljubavi,
Lenarda Koena, koju je otpevala i Madlen Pejdo. Na ovu pesmu nas je pod-
setila slu{ateljka Olivera. U emisiji su govorili Ljuba Stojadinovi}, Aida
]orovi}, Ishak Slezovi}, Pera Lukovi}, Teofil Pan~i} i Dubravka Stojanovi},
a mi je celu posve}ujemo uspomeni na Stojana Cerovi}a, koji je umro na
dana{nji dan pre tri godine. Do vi|enja.