Predavanja Dio1

Prof. dr. sc.
Vedrana Kozuli

TEHNIKA MEHANIKA 2
Predavanja

Akad. god. 2008/09
OTPORNOST MATERIJALA
Otpornost materijala je grana tehnike mehanike koja prouava probleme vrstoe,
krutosti i stabilnosti pojedinih dijelova nosivih konstrukcija od vrstog deformabilnog
materijala.

vrstoa - sposobnost prenoenja optereenja bez pojave loma
Krutost - otpornost na deformiranje (promjenu oblika i volumena)
Stabilnost - sposobnost zadravanja prvobitnog oblika prilikom djelovanja
optereenja

Proraun vrstoe - odreivanje najmanjih dimenzija pojedinih dijelova
konstrukcija a da pod djelovanjem zadanog optereenja ne
doe do pojave loma.
Proraun krutosti - odreivanje deformacija konstrukcija pod djelovanjem
zadanog optereenja koje moraju ostati u doputenim
granicama.
Proraun stabilnosti - odreivanje optereenja pod kojim konstrukcija i njezini
elementi jo zadravaju prvobitni oblik elastine ravnotee.

Skup prorauna vrstoe, krutosti i stabilnosti naziva se
dimenzioniranje elemenata konstrukcije.

Zadaa otpornosti materijala:
odabiranje vrste materijala za konstrukciju i njene elemente,
odreivanje minimalnih dimenzija koje e zadovoljiti uvjete vrstoe,
krutosti i stabilnosti,
uz uvjete sigurnosti moraju biti zadovoljeni i uvjeti ekonominosti
konstrukcije.
Vedrana Kozuli Tehnika mehanika 2 2
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE
POPRENOG PRESJEKA TAPA
Popreni presjek tapa definiran je zatvorenom krivuljom u ravnini okomitoj na
uzdunu os tapa.

Karakteristike poprenog presjeka:

povrina A
teite T
statiki moment povrine na os z ili os y ;
z
S
y
S
momenti tromosti (momenti inercije) ; ;
z
I
y
I
zy
I
z
y
A

Povrina poprenog presjeka

z
y
z dz
y
dy
dA

Element povrine:
dz dy dA =

Povrina presjeka:
) m ( dA A
2
A
=

Povrine poprenih presjeka nekih jednostavnih oblika:

a
b
a
v
d
r

b a A = v a
2
1
A =
4
d
r A
2
2

= =

Povrina sloenog poprenog presjeka:

= +
A
= +
A
1
A
2
A
3

Openito:
=
i
A A

Dva tapa jednakih povrina poprenog presjeka h b A = , optereena jednakim
optereenjem na savijanje, razliito se deformiraju:
h
b
f
1
F
F
h
f
2
f
2
<f
1
b

Zbog toga se koriste sloenije geometrijske karakteristike ravnih presjeka, i to:
statiki momenti povrine, momenti tromosti i momenti otpora ravnih presjeka.

Statiki momenti povrine presjeka

z
y
z dz
y
dy
dA

Statiki momenti povrine s obzirom na
osi y i z definirani su izrazima:

= =
A
y y
dA z S z dA dS
= =
A
z z
dA y S y dA dS

Dimenzija statikog momenta je (m
3
).

Teite poprenog presjeka

To je toka za koju je statiki moment povrine jednak nuli obzirom na bilo koju os
koja prolazi kroz tu toku.

Na osnovi teorema o jednakosti momenta sile i momenata njezinih komponenata
mogu se dobiti izrazi za koordinate teita presjeka y
T
i z
T
:

z
y
z
y
dA
O
A
T
z
T
y
T

A
dA z
z z A dA z S
A
T T
A
y
= = =

A
dA y
y y A dA y S
A
T T
A
z
= = =

Statiki moment presjeka s obzirom na bilo koju os jednak je produktu povrine
presjeka i pripadajue koordinate teita. Za bilo koju teinu os (os koja prolazi
teitem presjeka) statiki moment presjeka jednak je nuli.

Poloaj teita jednostavnih presjeka:
a
b
a/2
b/2
T
b
b/3
h
h/3
2h/3
2b/3
T
r
r
T

Poloaj teita sloenog presjeka:

= =
i
i
i
T i
A
T
A
y A
A
dA y
y
i

= =
i
i
i
T i
A
T
A
z A
A
dA z
z
i

z
y
y
z
T
T
z
T
z
T
y
T
y
T
T
1
z
1
y
1
T
2
z
2
y
2
T
3
y
3
z
3
y
1
z
1
T
1
T
2
y
2
z
2
T
3
y
3
z
3
T
4
z
4
y
4
=
+ + =
A A
1
A
2
A
3
= + + A
4
A A
1
A
2
A
3
=
a)
b)
z
y
z
y
z
y
y
z
y
z
y
z
y
z

a)
A
y A y A y A
y
3 3 2 2 1 1
T

= b)
A
y A y A y A y A
y
4 4 3 3 2 2 1 1
T
+ +
=

A
z A z A z A
z
3 3 2 2 1 1
T

=
A
z A z A z A z A
z
4 4 3 3 2 2 1 1
T
+ +
=
Momenti tromosti (inercije) poprenog presjeka

Aksijalni momenti tromosti (inercije)
presjeka s obzirom na osi y i z su
integrali:
=
A
2
y
dA z I

=
A
2
z
dA y I
z
y
z
y
dA
O

Centrifugalni moment tromosti (inercije) presjeka s obzirom na osi z i y:
=
A
zy
dA y z I

Polarni moment tromosti (inercije) presjeka s obzirom na pol O:
=
A
2
p
dA I

Momenti tromosti imaju dimenziju (m
4
).

Budui je , slijedi:
2 2 2
y z + =

+ = + = =
A
2
A
2
A
2 2
O p
dA y dA z dA ) y z ( I I
z y p
I I I + =
Zbroj aksijalnih momenata tromosti presjeka s obzirom na dvije meusobno okomite
osi jednak je polarnom momentu tromosti s obzirom na pol u sjecitu tih osi.

Aksijalni i polarni momenti tromosti uvijek su pozitivne veliine:
0 I , 0 I , 0 I
p z y
> > >
Centrifugalni moment tromosti moe biti pozitivan, negativan ili jednak nuli, ovisno
o poloaju promatranog presjeka u odnosu na koordinatni sustav.

Promjena momenata tromosti pri translaciji koordinatnog sustava
Poznati su momenti tromosti presjeka s obzirom na koordinatne osi z i y koje prolaze
teitem presjeka T:
=
A
2
z
dA y I , ,
=
A
2
y
dA z I

=
A
zy
dA y z I

Treba odrediti momente tromosti s obzirom na koordinatne osi z
1
i y
1
koje su
paralelne s teinim osima z i y:
=
A
2
1 z
dA y I
1
, ,
=
A
2
1 y
dA z I
1

=
A
1 1 y z
dA y z I
1 1

z
1
y
1
z
1
dA
O
1
A
T
y
1
z
y
O
z
y
a
b

b z z
1
+ =

a y y
1
+ =

A a I dA y a 2 dA a dA y dA ) a y ( dA y I
2
z
A A
2
A
2
A
2
A
2
1 z
1
+ = + + = + = =

A b I dA z b 2 dA b dA z dA ) b z ( dA z I
2
y
A A
2
A
2
A
2
A
2
1 y
1
+ = + + = + = =

A b a I dA y b dA z a dA b a dA y z dA ) a y ( ) b z ( dA y z I
zy
A A A A A A
1 1 y z
1 1
+ = + + + = + + = =

0 dA y
A
=
i (jer su to statiki momenti presjeka u odnosu na teine osi) 0 dA z

A
=

Steinerovo pravilo za momente tromosti s obzirom na paralelne osi:

A a I I
2
z z
1
+ = ; ; A b I I
2
y y
1
+ = A b a I I
zy y z
1 1
+ =

Steinerovo pravilo za aksijalne momente tromosti glasi:
Aksijalni moment tromosti presjeka s obzirom na zadanu os jednak je
zbroju momenta tromosti s obzirom na paralelnu teinu os i produkta
povrine presjeka s kvadratom udaljenosti zadane i teine osi.

Steinerovo pravilo za centrifugalni moment tromosti glasi:
Centrifugalni moment tromosti presjeka s obzirom na zadani pravokutni
koordinatni sustav jednak je zbroju centrifugalnog momenta tromosti s
obzirom na paralelni teini koordinatni sustav i produkta povrine
presjeka s koordinatama teita presjeka u zadanome pravokutnom
koordinatnom sustavu.

Napomene:
Koordinate teita a i b u gornjim izrazima ulaze sa svojim predznacima tako
da pri translaciji koordinatnog sustava moe doi do uveanja ili smanjenja
centrifugalnog momenta tromosti.
Od svih momenata tromosti s obzirom na skup paralelnih osi, najmanju
vrijednost ima moment tromosti s obzirom na os koja prolazi teitem
poprenog presjeka.

Promjena momenata tromosti pri rotaciji koordinatnog sustava
Za presjek povrine A i koordinatni sustav Ozy poznate su vrijednosti momenata
tromosti:
=
A
2
z
dA y I , ,
=
A
2
y
dA z I

=
A
zy
dA y z I

Treba odrediti momente tromosti presjeka s obzirom na novi koordinatni sustav
Oz
1
y
1
koji nastaje rotacijom koordinatnih osi z,y oko ishodita O za kut :
=
A
2
1 z
dA y I
1
, ,
=
A
2
1 y
dA z I
1

=
A
1 1 y z
dA y z I
1 1

Uzima se da je pozitivan smjer rotacije suprotno od smjera gibanja kazaljke na satu.

z
1
y
1
z1
A
y1
z
y
O
z
y

+ = sin y cos z z
1

= sin z cos y y
1

+
= 2 cos I 2 sin
2
I I
I
zy
y z
y z
1 1

+
+
= 2 sin I 2 cos
2
I I
2
I I
I
zy
y z y z
z
1

+
+
= 2 sin I 2 cos
2
I I
2
I I
I
zy
y z y z
y
1

Napomena:
y z y z
I I I I
1 1
+ = +
Pri rotaciji koordinatnog sustava zbroj momenata tromosti je stalna veliina.

Glavne osi i glavni momenti tromosti
Kod rotacije koordinatnoga sustava postoji takav kut pri kojemu jedan od
aksijalnih momenata tromosti ima maksimum, a drugi minimum.

Ekstremne vrijednosti aksijalnih momenata tromosti zovu se glavni momenti
tromosti presjeka, a pripadne osi glavne osi tromosti presjeka.

Glavne osi tromosti oznaavaju se s u i v, a pripadajui kut koji odreuje njihov
poloaj s .
0

Centrifugalni moment tromosti u odnosu na glavne osi tromosti jednak je nuli:
0 2 cos I 2 sin
2
I I
I
0 zy 0
y z
uv
= +
=
y z
zy
0
I I
I 2
2 tg
=
Odavde se dobivaju dvije vrijednosti za kut
0
koje se razlikuju za
2
:

O

0
z
y
u
v
.

4
0

- odreuje poloaj glavne osi
tromosti u
2
0

+ - odreuje poloaj glavne osi
tromosti v

Veliine glavnih momenata tromosti:
2
zy
2
y z y z max
I 4 ) I I (
2
1
) I I (
2
1
I + + + =
2
zy
2
y z y z min
I 4 ) I I (
2
1
) I I (
2
1
I + + =
Ako je
y z
I I >
max u
I I = ,
min v
I I =
Ako je
y z
I I <
min u
I I = ,
max v
I I =

Napomena: Za simetrian popreni presjek je centrifugalni moment tromosti
jednak nuli iz ega slijedi da su osi simetrije ujedno i glavne osi
tromosti tog presjeka.

Momenti tromosti jednostavnih presjeka
Pravokutni presjek:
Osi z i y su osi simetrije presjeka - to su glavne sredinje osi tromosti presjeka.

z
y
b
b/2 b/2
h
h
2
h
2
T

12
h b
I
3
z
=
12
b h
I
3
y
=
0 I
zy
=

Kruni presjek:

z
y
T
r

Radi simetrije presjeka:
y z
I I = , 0 I
zy
=
64
d
4
r
I I
4 4
y z

=
= =

Presjek oblika krunog prstena:

z
y
T
r
u
r
v

=
=
= =
4
v
u
4
v
4
u
4
v
4
u
4
v
4
u
4
v
y z
d
d
1
64
d
) d d (
64
) r r (
4 4
r
4
r
I I

0 I
zy
=

Trokutni presjek:

z
y
b
b/3
h
h
3
T

36
h b
I
3
z
=
36
b h
I
3
y
=
72
h b
I
2 2
zy
=

Momenti tromosti za sloeni presjek

Za sloeni presjek povrine
n 2 1
A A A A + + + = K momenti tromosti dobivaju se
zbrajanjem:

=
= + + + = + + + = =
n
1 i
) i ( z ) n ( z ) 2 ( z ) 1 ( z
A
2
A
2
A
2
A
2
z
I I I I dA y dA y dA y dA y I
n 2 1
K K

=
= + + + = + + + = =
n
1 i
) i ( y ) n ( y ) 2 ( y ) 1 ( y
A
2
A
2
A
2
A
2
y
I I I I dA z dA z dA z dA z I
n 2 1
K K

=
= + + + = + + + = =
n
1 i
) i ( zy ) n ( zy ) 2 ( zy ) 1 ( zy
A A A A
zy
I I I I dA y z dA y z dA y z dA y z I
n 2 1
K K

Moment tromosti sloenog presjeka u odnosu na neku os jednak je algebarskom
zbroju momenata tromosti pojedinih njegovih dijelova u odnosu na tu istu os.

Momenti otpora poprenog presjeka
Aksijalni moment otpora presjeka s obzirom na zadanu glavnu sredinju os je
kvocijent:
max
z
z
y
I
W =

max
y - najvea udaljenost toke konture presjeka od zadane osi

z
y
y (1)
max
T
y (2)
max
1
2

Ako zadana glavna sredinja os nije os
simetrije presjeka, postoje dva momenta
otpora presjeka:
) 1 ( max
z
z
y
I
W
1
=
) 2 ( max
z
z
y
I
W
2
=

Moment otpora presjeka ima dimenziju (m
3
).

a) Pravokutni presjek
6
h b
2
h
I
W
2
z
z
= = ;
6
b h
2
b
I
W
2
y
y
= =

b) Kruni presjek
32
d
4
r
r
I
W W
3 3
z
y z

=
= = =

c) Presjek oblika krunog prstena
= = =
4
v
u
3
v 4
u
4
v
v
v
z
y z
d
d
1
32
d
) d d (
d 32
2
d
I
W W
NAPREZANJA
Naprezanje se moe definirati kao sila koja djeluje na element konstrukcije
podijeljena s povrinom na koju djeluje.

Dimenzija naprezanja: sila/povrina, jedinica mjere je Paskal (Pa), (
2
m N 1 Pa 1 = )
Naprezanje se obino mjeri u megapaskalima:
2 2 6 6
mm N 1 m N 10 Pa 10 MPa 1 = = =

Jednoosno stanje naprezanja: djeluje samo aksijalna sila
x
F

x
y
z
F
x
xx
F
x

Normalna naprezanja () - djeluju okomito na plohu.

A
F
x
xx
=

Komponente naprezanja imaju dva indeksa:
prvi indeks - smjer vanjske normale ravnine na koju naprezanje djeluje
drugi indeks - smjer naprezanja

Posmina naprezanja () - djeluju u ravnini plohe.

- djeluje i sila u ravnini poprenog presjeka
y
F
F
x
xx
F
x
F
y
F
y
xy
x
y
z

A
F
y
xy
=
xy
- posmino naprezanje u smjeru y koje djeluje u ravnini s normalom x
(ravnina poprenog presjeka tapa)

Komponenta unutranje sile u presjeku prouzrokovat e posmino naprezanje:
z
F
A
F
z
xz
=
Prostorno stanje naprezanja:

xx
dz
dx
dy
yy
zz
xy
xz
yx
yz
zx
zy
x
y
z

Ukupno ima 9 komponenata naprezanja: 3 normalne
6 posminih

Oznake normalnih naprezanja:
z zz y yy x xx
, , = = =
Oznake posminih naprezanja: ,
xy
zy yz yx
, ,
xz zx
, ,

Ravninsko stanje naprezanja:

yy
yy
xx

xx
xy
yx
yx
xy
x
y
dx
dy

Iz uvjeta ravnotee momenata s
obzirom na os z kroz teite
elementa slijedi:

yx xy
=

Takoer, vrijedi:
zx xz yz zy
, = =
Ravninsko stanje naprezanja
sva naprezanja djeluju u ravnini (x-y ravnina)
RSN je odreeno s tri komponente naprezanja ( 0
zx yz z
= = = )
najea primjena u analizi tankih ploa

Mogu se odrediti komponente naprezanja u bilo kojoj ravnini ija normala n zatvara
s osi x kut .
r
xy
yx
n
x
y
z
O
xy
yx
x
y
O
xy
yx
dx
dy
d
s
.

u
uv
u
v
n

a) b)

Koritenjem uvjeta ravnotee sila (crte b) dobivaju se jednadbe transformacija
naprezanja:
+ = 2 cos 2 sin ) (
2
1
xy x y uv

+ + = 2 sin sin cos
xy
2
y
2
x u

normalno naprezanje i posmino naprezanje u bilo kojem
smjeru u odnosu na originalna naprezanja

U ravnini presjeka s normalom koja se poklapa s osi v (kut ) dobio bi
se sljedei izraz za normalno naprezanje:
n
r
+ =
0
90
+ = 2 sin cos sin
xy
2
y
2
x v

Mogue je nai smjerove u kojima normalna naprezanja imaju ekstremne vrijednosti
(maksimalno odnosno minimalno normalno naprezanje).

x

x
xy
yx
yx
xy
x
y
x
y
O
xy
yx
u
0
.
u
v
n

Ekstremne vrijednosti normalnih naprezanja dobit e se iz uvjeta: 0
u
=

0
uv
=
y x
xy
0
2
2 tg

=

Ravnine u kojima ne djeluje posmino naprezanje nazivaju se glavne ravnine.
Normalna naprezanja koja djeluju na tim ravninama imaju ekstremne vrijednosti i
nazivaju se glavna naprezanja.
Pravci glavnih naprezanja nazivaju se glavne osi naprezanja (1,2), a odreene su
kutovima i
0

+
2
0
.

Veliine glavnih naprezanja:
2
xy
2
y x
y x
2 , 1
4 ) (
2
1
2
+
+
=

Oznake: - maksimalno glavno naprezanje
1
2
- minimalno glavno naprezanje (
2 1
)

MAKSIMALNA POSMINA NAPREZANJA

+ = 2 cos 2 sin ) (
2
1
xy x y uv

Smjer normale na ravninu na kojoj djeluje maksimalno posmino naprezanje dobiva
se iz uvjeta:
0
uv
=

: 0 2 sin 2 2 cos ) (
xy x y
=
1
=

xy
y x
xy
x y
1
2 2
2 tg

=
4 2
2 2 1 2 tg 2 tg
0 1 0 1 0 1

+ =
+ = =

Ako su osi x,y glavne osi naprezanja 1,2:
4
, 0
1 0

= =
1 xy 1 x y max
2 cos 2 sin ) (
2
1
+ = ; 1 2 sin
1
= , 0
xy
=
) (
2
1
1 2 max
=

isti posmik:
stanje naprezanja kod kojega na stranicama elementa postoje samo
posmina naprezanja, a normalna naprezanja su jednaka nuli.

MOHROVA KRUNICA NAPREZANJA

1. U promatranoj toki napregnutog tijela zadane su komponente naprezanja
. Vrijedi:
xy y x
i ,
yx xy
=
2. U koordinatnom sustavu , odredi se toka N
x
s koordinatama i
toka N
) , (
xy x

y
s koordinatama ) , (
yx y
.
3. Duina
y x
N N je promjer na kojemu se konstruira Mohrova krunica
naprezanja.
4. Konstrukcijom Mohrove krunice naprezanja odreena je veliina i smjer
glavnih naprezanja. Sjecita Mohrove krunice s apscisom odreuju
veliine i
1
2
tj. glavna naprezanja.

0
S
N
x
N
y
yx
xy
1
+
x

y
2

x

y
2
2
0
0

DEFORMACIJE
Pod djelovanjem vanjskih sila tijela se deformiraju: mijenjaju svoj oblik i dimenzije,
pojedine toke mijenjaju svoj poloaj u prostoru.

Deformacija se moe definirati kao promjena dimenzije elementa uzrokovana
optereenjem podijeljena s izvornom dimenzijom.

a) b)
l
l
2
l
2
x
h

a) tap pod djelovanjem aksijalne vlane sile

Normalna deformacija mijenja se duljina tapa, osnovni oblik tapa ostaje
nepromijenjen

l
l
=
xx

Normalna deformacija je bezdimenzionalna veliina najee izraena u %.
Pozitivna vrijednost oznauje produljenje, a negativna skraenje duine.

b) Tanka pravokutna ploa oslonjena na donjem rubu i optereena posminom silom
na suprotnom rubu

Posmina deformacija mijenja se oblik elementa, dimenzija elementa ostaje
nepromijenjena

Promjena pravog kuta izmeu dvije linije (izmeu rubova ploe):
h
tan
x
xy xy

= (radi se o maloj promjeni kuta)
Posmina deformacija izraava se u radijanima.
Pozitivnoj vrijednosti odgovara smanjenje pravog kuta, a negativnoj poveanje.
Komponente pomaka toke u prostoru (pomaci u smjeru koordinatnih osi x,y,z):
) z , y , x ( w w , ) z , y , x ( v v , ) z , y , x ( u u = = =
Veze izmeu komponenata deformacija i komponenata pomaka u ravnini:

x
y
O
dx
dy
u
A B
C
D
A
B
C
D
dx
x
u
u
+
v
d x
x
v

Normalne deformacije:
x
u
dx
u dx u
x
u
xx
=
+
=

;
y
v
yy
=

Posmina deformacija: + tan tan
xy

xx
xx
x
v
x
u
x
v
,
x
v
1
dx dx
dx
tan
+
=
+
=

<< 1 ;
y
u
tan
=
y
u
x
v
xy
=

Matematiki izrazi za deformacije u prostoru:
x
u
xx
= ,
y
v
yy
= ,
z
w
zz
= ,
x
v
y
u
xy
= ,
y
w
z
v
yz
= ,
z
u
x
w
zx
=

VEZE IZMEU NAPREZANJA I DEFORMACIJA
Eksperimentalni podaci o vezi izmeu naprezanja i deformacija
Naprezanja se javljaju kao unutarnje sile uzajamnosti meu esticama tijela nastale zbog promjene
razmaka izmeu tih estica.
Naprezanja i deformacije vezani su funkcionalnom vezom:
) ( f
ij ij
= ; ) ( f
ij 1 ij
=
Ova veza ovisi o vrsti materijala a odreuje se eksperimentalno (uzorak materijala odreenih
dimenzija i oblika rastee se uzdunom silom F i pri tome prati produljenje na mjernoj duini
uzorka ).
l
0
l
Dijagram rastezanja l F za graevinski elik:

izmeu toaka O i P: dijagram je pravac (sila F i produljenje l linearno su ovisni)
do toke E: deformacije su elastine (potpuno iezavaju nakon rastereenja)
nakon toke E: u uzorku se, osim elastinih, javljaju i trajne ili plastine deformacije
u toki T: nastaje teenje (poputanje) materijala - deformacije rastu bez
poveavanja optereenja
nakon toke T: nakon stanja teenja dolazi do ojaanja materijala (materijal ponovno
dobiva sposobnost da se opire djelovanju optereenja)
do toke M: sila se poveava sve do toke M, poveava se deformacija uzorka. U
toki M sila prima maksimalnu vrijednost F
max
nakon toke M: nastaje iscrpljenost materijala, produljenje uzorka raste uz smanjenje
sile F
u toki L: raskid uzorka. Trajno produljenje uzorka nakon raskida naziva se
apsolutno produljenje pri raskidu
L
l
Uzorak se u uzdunom smjeru produlji za
0
l l l = , a u poprenom smjeru suzi za
0
d d d = .
Da bi se dobio dijagram koji karakterizira mehanika svojstva materijala neovisno o apsolutnim
dimenzijama uzorka, dijagram rastezanja l F transformira se u koordinatni sustav .
Stvarno naprezanje je
A
F
=
(A je povrina poprenog presjeka uzorka koja odgovara sili F).

Raunsko ili nominalno naprezanje:
0
A
F
= ( je poetna povrina poprenog presjeka uzorka)
0
A
Relativna duinska deformacija:
0
l
l
=

Dijagram naprezanja ima isti oblik kao i dijagram rastezanja: ) ( f =

P
- granica proporcionalnosti
E
- granica elastinosti
T
- granica teenja ili granica poputanja (granica razvlaenja ili velikih izduenja)
M
- vlana ili rastezna vrstoa materijala
L
- prijelomno naprezanje
L
- vrstoa pri raskidu

Ukupna deformacija je:
T e
+ =
e
- elastina ili povratna deformacija
T
- trajna ili plastina deformacija
- relativno produljenje pri raskidu uzorka (karakterizira plastinost materijala):
% 100
0
0 L
l
l l
=
% 5 > - duktilni (rastezljivi, ilavi) materijali: meki elik, bakar itd.
% 5 < - krti materijali: kamen, staklo, lijevano eljezo itd.

Hookeov zakon. Konstante elastinosti materijala.
Razmatra model idealnoga elastinog tijela u kojega su veze izmeu naprezanja i
deformacija linearne. Takvo tijelo se naziva Hookeovo tijelo (Robert Hooke 1678).

Iz dijagrama vidi se da je: E tg =
=
=
= E
E
- Hookeov zakon za idealno elastino tijelo

E - modul elastinosti ili Youngov modul (Pa): koeficijent proporcionalnosti
izmeu naprezanja i deformacija

Pri ispitivanju uzorka na rastezanje, promjer se smanjio za
0
d d d = (kontrakcija
presjeka).
Relativna duinska deformacija:
0
l
l
=
Relativna poprena deformacija:
0
p
d
d
=
U podruju u kojemu vrijedi Hookeov zakon, izmeu relativne poprene i relativne
uzdune deformacije postoji konstantan odnos:
=
p
- Poissonov koeficijent
Uzdune i poprene deformacije uvijek su suprotnog predznaka: =
p
graevinski materijali: 35 . 0 15 . 0

Hookeov zakon pri posmiku: = G
G - Coulombov modul ili modul posmika ili modul klizanja (Pa)
E 5 . 0 G E 33 . 0

Konstante elastinosti materijala koje karakteriziraju elastina svojstva materijala
su: Poissonov koeficijent , modul elastinosti E i modul posmika G. Odreuju se
eksperimentalno. Izmeu njih postoji ovisnost:
) 1 ( 2
E
G
+
=

Konstante elastinosti i koeficijent linearnog toplinskog rastezanja

E G

MATERIJAL
10
5
MPa 10
5
MPa

10
-5
/ K
ugljini elik
2.0 2.1 0.80 0.81 0.24 0.28
1.25
legirani elik
2.1 2.2 0.80 0.81 0.25 0.30 1.0 1.3
aluminij
0.63 0.75 0.26 0.27 0.32 0.36
2.55
drvo uzdu vlakana
0.10 0.12
0.0055
0.3 0.5
drvo popreno na
vlakna
0.005 0.010
staklo 0.56 0.22 0.25 0.95
beton
0.15 0.45 0.08 0.18 1.0 1.4

VEZE IZMEU UNUTARNJIH SILA I
NAPREZANJA
Prikazan je dio napregnutog tapa s komponentama unutarnjih sila.

x
y
z
x
F
1
xy
xz
O
dA
N
M =
x
M
t
M
z
T
z
T
y
M
y
F
2
F
3

Komponente sile F d
r
koja djeluje na promatrani element povrine dA su:
dA
x
, dA
xy
i dA
xz

Sumiranjem projekcija svih elementarnih sila po povrini poprenog presjeka
dobivaju se uzduna sila N i poprene sile i :
y
T
z
T
=
A
x
dA N ,
=
A
xy y
dA T ,
=
A
xz z
dA T

Moment u odnosu na os x daju sile dA
xy
i dA
xz
. Elementarni moment u odnosu
na os x je:
z dA y dA dM
xy xz x
=
Sumiranjem po itavoj povrini presjeka dobiva se moment torzije :
x
M
= =
A
xy xz t x
dA ) z y ( M M
Momente s obzirom na osi y i z daju sile dA
x
. Momenti savijanja su:
=
A
x y
dA z M ,
=
A
x z
dA y M

Aksijalno optereenje tapa
vanjske sile usmjerene su uzdu osi tapa
u poprenom presjeku djeluje samo uzduna sila N, ostale komponente unutarnjih
sila su jednake nuli

Ako je N>0 (uzduna sila je u smjeru vanjske normale):
tap optereen na rastezanje ili vlak
Ako je N<0 (uzduna sila je usmjerena suprotno od smjera vanjske normale):
tap optereen na pritisak ili tlak

l
x
y
z
F
x
N = F
F F
dA
A

Iz uvjeta ravnotee dobiva se:
= 0 F
x
F N dA
A
x
= =

Pod djelovanjem zadane sile tap duljine l se deformira.
l
l
2
l
2
F F

Pri deformiranju tapa vrijedi hipoteza ravnih poprenih presjeka:
popreni presjeci tapa i nakon deformacije ostaju ravni i okomiti na os tapa
Slijedi da je relativna uzduna deformacija . konst
xx
=

Prema Hookeovu zakonu za jednoosno stanje naprezanja je
xx x
E =

Slijedi:
N A N A E dA E dA E N dA
x xx
A
xx
A
xx
A
x
= = = = =

A
N
x
= normalna naprezanja u poprenom presjeku
tapa su raspodijeljena jednoliko
A E
N
E
x
xx
=
=
A E aksijalna krutost tapa

Relativna uzduna deformacija tapa:
l
l
=
xx

Ukupno produljenje tapa:
A E
Nl
l =
Pri dimenzioniranju tapa moraju biti ispunjeni uvjet vrstoe:
dop x
A
F
=
i uvjet krutosti:
dop
A E
F
l
l
l =

Savijanje tapa
Savijanje nastaje kada se optereeni tap deformira u zakrivljeni oblik, jedan rub
tapa se skrauje a drugi se produljuje:

M M

Naprezanja i deformacije vie nisu konstantne vrijednosti po poprenom presjeku.
Mijenjaju se od tlanih na jednom rubu do vlanih na drugom rubu tapa.

Mogu nastati dva sluaja savijanja tapa:
popreno savijanje ili savijanje silama - ako se u poprenom presjeku tapa
pojavljuju poprena sila i moment
savijanja
isto savijanje - ako se u poprenim presjecima tapa pojavljuje samo
moment savijanja

Primjeri istog savijanja tapa:

F
a c
F
a
+
+
M
+
T
L
M
M
isto savijanje
F
a
F
a
L
T
M
T
M
isto savijanje isto savijanje

Kod istog savijanja, ravnina poprenog presjeka tapa ostaje ravnina.

isto savijanje
Vrijedi za elemente izloene savijanju oko y i/ili z osi kojima je popreni presjek
simetrian s obzirom na barem jednu od tih osi.

Ravni tap konstantnog poprenog presjeka savija se oko y osi:

M
+
T
L
M
M

d
Neutralni sloj
x
z

Uzima se da je deformacija tapa u obliku krunog luka.
Gornja vlakanca se skrauju, donja se produljuju.
Sloj vlakana koja ne mijenjaju duljinu prilikom savijanja ine neutralni sloj.
Presjenica neutralnog sloja i ravnine poprenog presjeka naziva se
neutralna os presjeka.
Udaljenost od neutralnog sloja do sredita krunog luka zove se radijus
zakrivljenosti ().

Posmina naprezanja su u presjeku jednaka nuli. Na element povrine presjeka dA
djeluje samo unutarnja sila . dA
x

Deformacija elementa tapa:

d

dx
z
x
z
n
n
m
m
A B
B
0
A
0 N.S.
x
z
n
1
n
1
m
1
m
1
B
0
A
0
B
1 A
1
N.S.

Relativno produljenje vlakna AB na udaljenosti z od neutralnog sloja:
AB
AB B A
1 1
xx

= ; = = = = d ' B ' A dx B A AB
0 0 0 0
; + = d ) z ( B A
1 1

=

+
=
z
d
d d ) z (
xx xx

Normalna naprezanja: z
E
E
x xx x
= =
Pri istom savijanju su normalna naprezanja konstantna po irini
presjeka (za ), a po visini poprenog presjeka mijenjaju se . konst z =
razmjerno udaljenosti z od neutralne osi (po linearnom zakonu).
U tokama presjeka na neutralnoj osi je 0
x
= .

x
z
x
z
M
y
M
y

Za dio tapa se mogu postaviti tri uvjeta ravnotee:
0 dA y M 0 M 3)
M dA z M 0 M 2)
0 dA N 0 F 1)
A
x z z
A
x y y
A
x x
= = =
= = =
= = =

Iz uvjeta ravnotee 1) slijedi:
0 dA z
E
A
=
0 dA z
E
A
=

0 dA z
A
=

0 S
y
= neutralna os y prolazi teitem presjeka

0 dA y z
E
dA y
A A
x
=
=

0 dA y z
A
=

osi y i z su glavne sredinje osi tromosti poprenog presjeka 0 I
zy
=

y
A
2
A
x
M dA z
E
dA z =
=

y
A
2
I dA z =

y y
M I
E
=

y
y
I E
M
1
=
1
- zakrivljenost neutralnog sloja nosaa
(zakrivljenost elastine linije ili progibne linije tapa)
y
I E - fleksijska krutost (krutost presjeka pri savijanju)

Normalna naprezanja u svakoj toki poprenog presjeka su:
z
I
M
y
y
x
=

Raspodjela normalnih naprezanja u presjeku ne ovisi o obliku poprenog presjeka:

x
y
z
h
M
h
2
h
2
T
y
z
T
y
z
T N.O.
x min
x max
+

Ekstremne vrijednosti normalnih naprezanja su u krajnjim vlaknima. Za presjeke s
horizontalnom osi simetrije y, ekstremne vrijednosti su u
2
h
z = :
2
h
I
M
y
y
max x
= i
2
h
I
M
y
y
min x
=
=
y
y
W
2
h
I
y
y
max x
W
M
= ,
y
y
min x
W
M
=
y
y
min x max x
W
M
= =

Ako popreni presjek nema horizontalnu os simetrije (neutralna os presjeka ne
prolazi sredinom visine presjeka):
1 max
h z = i
2 min
h z =
1
y
y
max x
h
I
M
= i
2
y
y
min x
h
I
M
=
= =
2 1
y
2
y
y
1
y
W
h
I
, W
h
I
1
y
y
max x
W
M
= ,
2
y
y
min x
W
M
=
min x max x


Zakrivljenost osi tapa vezana je na
uzajamno zaokretanje poprenih presjeka:
dx
d 1
=

y
I E
dx M
d
dx
d =
=
Kut zaokreta izmeu krajnjih presjeka
tapa konstantne krutosti duljine l:
y
0
y
I E
M
I E
dx M l
l
= =

l
M M
+
M
M

Normalno naprezanje za sluaj djelovanja momenta savijanja oko osi z:
y
I
M
z
z
x
=

Ope savijanje (savijanje silama)
Poprene sile ( ) djeluju zajedno s momentima savijanja ( ):
z
T
y
M

q
A B
L/2 L/2
L/4
3L/8
T
+
+
M

U presjeku tapa osim normalnih naprezanja
x
pojavljuju se i posmina
naprezanja .
xz

Normalno naprezanje odreuje se kao i kod istog savijanja:

z
I
M
y
y
x
=

Promatra se dio tapa duljine dx:

x
y
z
dx
dx
Povrina A
B
C
D
E
M
M + dM
B
C
D
E
b
P
1
P
2
zx
zx
zx
xz
xz

=
+
=
A
y
y
A
y
y
A
y
y y
1 2
dA z
I
dM
dA z
I
M
dA z
I
dM M
P P

Uvjet ravnotee svih sila u smjeru osi x:
0 P P dx b
1 2 zx
= +
Uvrtavanjem gornjeg izraza za ) P P (
1 2
slijedi:
y
A
y
zx
A y
y
zx
I b
dA z
dx
dM
0 dA z
I
dM
dx b

= =
y
A
S dA z =
- statiki moment povrine A s obzirom na neutralnu os y

Budui je
z
y
T
dx
dM
= ,
xz zx
= , dobiva se izraz za posmino naprezanje:
y
y z
xz
I b
S T
=

gdje je: moment tromosti itavog poprenog presjeka,
y
I
b - irina presjeka u visini toke u kojoj se trai posmino naprezanje.

U rubnim vlaknima posmina naprezanja su jednaka nuli (jer je ). 0 S
y
=

Mjesto maksimalnog posminog naprezanja
xz
dobiva se iz uvjeta:
0
b
S
dz
d
I
T
I b
S T
dz
d
dz
d
y
y
z
y
y z
xz
=

Ako je . konst b = , slijedi:
0 z 0 z b dz b z
dz
d
dA z
dz
d
S
dz
d
0 0
z A
y
= = = = =

Maksimalna posmina naprezanja pojavljuju se u visini neutralne osi y.

Raspodjela posminih naprezanja u poprenom presjeku ovisi o obliku presjeka tapa.

a) Pravokutni presjek

12
h b
I
3
y
=
. konst b ) z ( b = =
= = =

2
2 2
h
z
1 1
A
1 1 y
z
4
h
2
b
dz b z dA z S
1

= =
2
2
3
z
y
y z
xz
z
4
h
h b
T 6
I b
S T

Posmina naprezanja po visini pravokutnog presjeka raspodijeljena su po zakonu kvadratne
parabole.
xz
2
h
z = 0
xz
=
0 z =
A
T
2
3
h b
T
2
3
z z
max xz
= =

b) Kruni presjek

4
r
I
4
y

=
2 2
z r 2 ) z ( b =
( )
2
3
2 2
r
z
1
2
1
2
1
r
z
1 1 1
A
1 1 y
z r
3
2
dz z r z 2
dz b z dA z S
1
= =
= = =

( )
2 2
4
z
y
y z
xz
z r
r
T
3
4
I b
S T
= =

Posmina naprezanja po visini presjeka raspodijeljena su po zakonu kvadratne parabole.
xz
r z = 0
xz
=
0 z =
A
T
3
4
r
T
3
4
z
2
z
max xz
=
=
c) I-presjek

Savijanje i aksijalno optereenje
tap je istodobno optereen momentom savijanja M i uzdunom silom N.

Moment savijanja uzrokuje normalna naprezanja:
y
M z
I
M
'
y
y
x
=
Naprezanje od uzdune sile je:
A
N
' '
x
=

Ukupno naprezanje u nekoj toki presjeka jednako je:
z
I
M
A
N
' ' '
y
y
x x x
+ = + =

N h
M
y
y
z
T
neutralna os
x min
x max
M
y
N
h
1
h
2

+
h
2
M
y
I
y
h
1
M
y
I
y
+ +
N
A
=
+
z
0
teina os

Naprezanja u rubnim vlaknima iznose:
1 y
y
1
y
y
max x ) 1 ( x
W
M
A
N
h
I
M
A
N
+ = + = =
2 y
y
2
y
y
min x ) 2 ( x
W
M
A
N
h
I
M
A
N
= = =

Ako je popreni presjek simetrian s obzirom na os y:
y
y
min
max x
) 2 (
) 1 ( x
W
M
A
N
= =

Poloaj neutralne osi dobiva se iz uvjeta:
2
y
y
y
y
0 0
y
y
x
i
M
N
A
I
M
N
z 0 z
I
M
A
N
= = = + =

Ako je uzduna sila tlana, ona ulazi u gornje izraze s predznakom minus.

Koso savijanje
Ravnina djelovanja momenta savijanja ne poklapa se ni s jednom od glavnih
sredinjih osi tromosti presjeka.
U tom sluaju se ravnina savijanja tapa ne podudara s ravninom djelovanja momenta
savijanja.

isto koso savijanje - u poprenom presjeku tapa pojavljuje se samo
moment savijanja

M
x
z
y

popreno koso savijanje ili koso savijanje silama
u poprenom presjeku tapa pojavljuju se poprena sila i moment savijanja

x
z
F
2
y
F
1

isto koso savijanje
U bilo kojem presjeku tapa ravnina djelovanja momenta savijanja m-m prolazi
teitem poprenog presjeka i s glavnom osi tromosti z zatvara kut :

y
z
O = T
N
.
O
.
x

(
2
)
x

(
1
)
m
m
.
M
y
M
M
z
A
y
z
n
n
1
2
x

(
A
)

Moment savijanja M moe se
rastaviti na komponente:
= cos M M
y

= sin M M
z

isto koso savijanje:
istodobno savijanje tapa u
dvjema glavnim ravninama xz
i xy

Normalno naprezanje od momenta savijanja koje djeluje u ravnini xz:
y
M
z
I
M
y
y
1 x
=
Normalno naprezanje od momenta savijanja koje djeluje u ravnini xy:
z
M
y
I
M
z
z
2 x
=
Ukupno normalno naprezanje u toki A(y,z) poprenog presjeka:
y
I
M
z
I
M
z
z
y
y
x 2 x 1 x x
+ = + =
= y
I
sin
z
I
cos
M
z y
x

Jednadba neutralne osi dobit e se iz uvjeta 0
x
= :
z
y
z y
I
I
tg
y
z
0 y
I
sin
z
I
cos
= =

Kut to ga neutralna os zatvara s osi y: = tg
I
I
tg
z
y

Koso savijanje s aksijalnim optereenjem
(ako ravnina djelovanja momenta savijanja zatvara s glavnom osi tromosti z kut )

N
M M
N
y
z
O = T
N
.
O
.
x

(
2
)
x

(
1
)
m
m
.
M
y
M
M
z
A
y
z
+
1
2
x

(
A
)
a
z
a
y

Normalno naprezanje u nekoj toki presjeka:
y
I
M
z
I
M
A
N
z
z
y
y
x
+ + =
Jednadba neutralne osi ima oblik:
0 y
I
M
z
I
M
A
N
z
z
y
y
= + +

pa su odsjeci neutralne osi na glavnim osima tromosti y,z:
2
y
y
y
y
z 0
2
z
z
z
z
y 0
i
M
N
A
I
M
N
a z
i
M
N
A
I
M
N
a y
= = =
= = =

Ekscentrino optereenje
To je zajedniko djelovanje istog kosog savijanja i aksijalnog optereenja (vlaka ili
tlaka).

Primjer: Tlana sila F djeluje u toki A gornjeg poprenog presjeka stupa

.
M
y
M=F e
M
z
B
y
z
1
2
e
z
e
y
x F
A
y
z O
A
e
.
e
z
e
y
y
z
O
A ( ) e ,e
y z
e
x
z
O
y
F
N
.O
.
+
x
(B
)
a
z
a
y
m
a
x
=
x
(1
)
m
in
=
x
(2
)

Hvatite A sile F: pol sile F
Udaljenost e pola A od teita poprenog presjeka: ekscentrinost sile F

U nekom presjeku tapa postoji uzduna sila F N = i moment savijanja e F M = .
Ravnina djelovanja momenta M s glavnom osi tromosti z zatvara kut .

Moment savijanja M moe se rastaviti na komponente:
z y
e F cos e F cos M M = = =
y z
e F sin e F sin M M = = =
Ako je uzduna sila tlana: ekscentrini pritisak
Ako je uzduna sila vlana: ekscentrino rastezanje

Normalno naprezanje u nekoj toki B(y,z) poprenog presjeka je:
y
I
M
z
I
M
A
N
z
z
y
y
x
=

Slijedi:
+ + = y
i
e
z
i
e
1
A
F
2
z
y
2
y
z
x
;
4 4 4 4 3 4 4 4 4 2 1
tromosti polumjeri
z
z
y
y
A
I
i ,
A
I
i = =

Jednadba neutralne osi dobit e se iz uvjeta 0
x
= :
0 y
i
e
z
i
e
1
2
z
y
2
y
z
= + + 1
e
i
y
e
i
z
y
2
z
z
2
y
=

1
a
y
a
z
y z
= +
Neutralna os ne prolazi kroz teite poprenog presjeka (ishoditem koordinatnog
sustava).
Odsjeci neutralne osi na koordinatnim osima y,z su:
y
2
z
y
z
2
y
z
e
i
a ,
e
i
a = =
Neutralna os n-n s pozitivnim smjerom osi y zatvara kut :
= = = = tg
I
I
tg
i
i
i e
e i
a
a
tg
z
y
2
z
2
y
2
z z
y
2
y
y
z

Smicanje (odrez)
vanjske sile mogu se reducirati na dvije jednake sile suprotnog smjera okomite na os tapa s
malim razmakom meu pravcima djelovanja

u poprenom presjeku djeluje samo poprena sila T, ostale komponente unutarnjih sila su
jednake nuli

Iz uvjeta ravnotee promatranog dijela tapa: F T =
U poprenom presjeku djeluju samo posmina naprezanja.
T dA
A
=

Uz pretpostavku da su naprezanja jednoliko raspodijeljena po itavom poprenom presjeku:
T A dA dA
A A
= = =

A
F
A
T
= =
Prema Hookeovu zakonu pri posmiku je:
= G
posmina deformacija (prosjeni kut klizanja poprenog presjeka)
G modul posmika:
) 1 ( 2
E
G
+
=
Slijedi:
G A
T
G
=
= ; posmina krutost tapa G A

Pojava smicanja najee se susree kod elemenata kojima se spajaju pojedini dijelovi konstrukcije
(zakovice, klinovi, zavareni spojevi).

Spoj dviju ploa spojenih zakovicama:

Optereenje je raspodijeljeno jednoliko na sve zakovice. Jednoj zakovici pripada sila:
n
F
F
1
= ; n broj zakovica (ovdje 4 n = )
Zakovica je optereena na smicanje u presjeku I-I:
4
d
F
2
1
=
Na trup zakovice djeluje boni povrinski pritisak kao posljedica djelovanja sile F
1
:
t d
F
1
0
=

Zbog rastezanja ploe, u presjeku oslabljenom s rupama za zakovice javlja se normalno naprezanje:
) d m b ( t
F
= ; m broj rupa u promatranom presjeku (ovdje 2 m = )

U krajnjem dijelu ploe, izmeu njezina kraja i zakovice, moe doi do smicanja:
( )t
2
d
c 2
F
1
= ; c udaljenost od kraja ploe do teita zakovice

Torzija (uvijanje) tapa
tap je optereen momentima koji djeluju u ravnini okomitoj na os tapa
u poprenom presjeku djeluje samo moment torzije M
x
, ostale komponente unutarnjih sila su
jednake nuli

Karakter deformacija tapa pri torziji ovisi o obliku poprenog presjeka. Tri su grupe tapova:
tapovi krunog, neokruglog (pravokutnog, eliptinog, trokutnog itd.) i tankostijenog presjeka.
Hipoteza ravnih poprenih presjeka primjenjuje se samo za tapove krunog presjeka.

Torzija tapova krunog presjeka

tap je na jednom kraju upet, a na drugome optereen momentom torzije .
t x
M M =

kut uvijanja ili kut torzije

U ravnini poprenog presjeka djeluju samo posmina naprezanja .
Promatra se diferencijalni element pravog tapa optereenog momentom torzije:

d
dA
M
x
r
dx
2R

A B
B
x
r
M
x
(r)

Dijagram raspodjele naprezanja

Iz uvjeta ravnotee promatranog dijela tapa se dobiva:
= =
A
x t
dA r M M
Kut zaokreta izvodnice diferencijalnog elementa: dx ' BB = ; duljina izvodnice R d ' BB =

Specifian kut zaokreta poprenog presjeka oko osi tapa:
dx d = (kut uvijanja na jedinicu duljine tapa)
Kut klizanja: = R
Posmino naprezanje u poprenom presjeku: r G ) r ( =
Veliina najveeg posminog naprezanja: R G G = =

Moment torzije u presjeku iznosi:
x
A
2
A
x
I G dA r G dA ) r ( r M = = =

Torzijska konstanta je funkcija poprenog presjeka tapa. Za popreni presjek krunog oblika
radijusa R torzijska konstanta jednaka je polarnom momentu tromosti presjeka:
x
I
2
R
I I
4
p x

= =
Relativni kut uvijanja je:
p
x
I G
M
=
p
I G torzijska krutost tapa
Raspodjela naprezanja u poprenom presjeku tapa je prema tome: r
I
M
p
x
=
Maksimalno naprezanje se pojavljuje na rubu poprenog presjeka:
R
I
M
r
I
M
p
x
max
p
x
max
= =
p
x
max
W
M
=

Kut zaokreta krajnjih presjeka tapa duljine l:
p
x
0
p
x
0
I G
M
dx
I G
M
dx
l
l l
= = =

Torzija tapova neokruglog presjeka

Hipoteza ravnih poprenih presjeka ne vrijedi za tapove neokruglog presjeka.
Za tapove pravokutnog poprenog presjeka irine b i visine h ( h b ), torzijska konstanta moe
se odrediti pomou izraza:
+ =
5 3
x
h
b
052 . 0
h
b
630 . 0 1
3
hb
I =
3
hb
I
3
x

Vrijednosti koeficijenta za razliite odnose visine i irine presjeka date su u tablici:

b h b h b h
1.00 0.422 2.50 0.748 5.00 0.874
1.25 0.539 3.00 0.790 6.00 0.895
1.50 0.587 3.50 0.820 8.00 0.921
1.75 0.643 4.00 0.842 10.00 0.937
2.00 0.687 4.50 0.860 1.000

Relativni kut torzije tapa:
x
x
I G
M
=
Kut zaokreta krajnjih presjeka tapa duljine l:
x
x
I G
M l
=

Dijagram posminih naprezanja za tap pravokutnog presjeka:

Najvee posmino naprezanje:
2
x
max A
b h
M
= = ;
max B
=

Vrijednosti koeficijenta i za razliite odnose visine i irine presjeka date su u tablici:

b h b h
1.00 0.208 1.000 4.00 0.282 0.745
1.50 0.231 0.859 6.00 0.299 0.743
2.00 0.246 0.795 8.00 0.307 0.742
2.50 0.258 0.766 10.00 0.313 0.742
3.00 0.267 0.753 0.333 0.742

Torzija tapova s tankim stijenkama otvorenog profila

Otvoreni presjek konstantne debljine stijenke b:

Raspodjela naprezanja u poprenom presjeku odreuje se membranskom analogijom. Iz toga slijedi
da je naprezanje u promatranom otvorenom profilu priblino jednako kao i u uskom pravokutnom
presjeku kojemu je duljina stranice jednaka razvijenoj sredinjoj liniji profila s.
2
x
max
b s
3
1
M
= ;
G b s
3
1
M
3
x
=

Ako je tankostijeni presjek sastavljen od dijelova razliite debljine:

Za svaki pravokutni dio presjeka gdje je b
i
debljina
a s
i
duljina ( ), dobiva se:
i i
b s >>
3
i i t
b s G
3
1
M
i
= ;
2
i i
t
i
b s
3
1
M
i
=
Moment torzije u presjeku:
t
n
1 i
3
i i
n
1 i
t t
I G b s G
3
1
M M
i
= = =

= =

=
=
n
1 i
3
i i t
b s
3
1
I - torzijski moment tromosti
itavog poprenog presjeka
Relativni kut torzije:
t
t
I G
M
=
Maksimalno naprezanje u presjeku:
t
t
max max
t
t
max
W
M
b
I
M
= =
gdje je
max
t
t
b
I
W = torzijski moment otpora poprenog presjeka.

Predavanja Dio1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja Dio1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prof. dr. sc.

i (jer su to statiki momenti presjeka u odnosu na teine osi) 0 dA z

(A je povrina poprenog presjeka uzorka koja odgovara sili F).

- statiki moment povrine A s obzirom na neutralnu os y

= ; posmina krutost tapa G A

= ; m broj rupa u promatranom presjeku (ovdje 2 m = )

= ; c udaljenost od kraja ploe do teita zakovice

You might also like