15

KULTURA
BROJ 3372

18. VIII. 2009.

Svi koji iz varadinskoga
kraja hodoaste u Mariju Bis-
tricu, na ulazu u mjesto pri-
mijete s lijeve strane dvorac.
Visokim je stablima zak-
lonjen od izravna pogleda,
a vanjtina mu, kao ni u
drugih hrvatskih dvoraca,
ne odie svjeom obnovom.
No, to je jedini dvorac u nas
u kojemu kontinuirano ive
nasljednici bivih vlasnika.
Sada je to barunica Ruth
Hellenbach sa svojim sup-
rugom Mladenom Puk-
iem Hellenbachom i dje-
com Klaudijom i Alexan-
derom. Dvorac pripada
spomenikoj kategoriji, a i
okolni je perivoj zakonski
zatien.
Dragocjeni
foto-albumi
Zahvaljujui Slavku
terku, muzealcu zadu-
enom u Muzeju grada Zag-
reba za sakupljanje, uvanje,
obradu i prezentaciju fotog-
rafske batine, u muzejskom
prostoru na zagrebakom
Gornjem gradu poetkom
srpnja otvorena je izloba
Foto-albumi obitelji Hel-
lenbach. Bit e otvorena do
kraja kolovoza, kako bi se i
uenicima, posebice iz kola
s kajkavskoga govornog
podruja, omoguilo te-
meljitije upoznavanje sa i-
votom i zaslugama ove ug-
ledne plemenitake obitelji.
Kako pie u uvodu ka-
taloga koji prati izlobu (a
rije je, zapravo, o monog-
rafiji obitelji Hellenbach),
prilikom razgleda dvorca
Hellenbach u Mariji Bistri-
ci muzealac terk je ostao
zapanjen da je dvorac sau-
van u izvornom obliku u
odnosu na do tada viene
dvorce i neprekidno je os-
tao u rezidencijalnoj nam-
jeni. eui se kroz salone
zdanja u biblioteci je otkrio
osamnaest obiteljskih foto-
albuma. Godinu poslije do-
bio ih je na posudbu. Ti-
jekom 2005. kompletna gra-
a presnimljena je u ateli-
eru umjetnikog fotografa
Gorana Vrania, a 2006.
godine inventirana je u Mu-
zeju grada Zagreba.
Rije je ak o 2000 fotog-
rafija, odnosno 3900 snima-
ka. Neki albumi u loem
stanju naknadno su restau-
rirani. Danas se najvei dio
ostavtine plemenitake
obitelji Hellenbach uva u
Hrvatskom dravnom arhi-
vu u Zagrebu, a manji dio
Varadinska Galerija
Zlati ajngel svoju novu li-
kovnu sezonu poinje ve ove
subote, 22. kolovoza, otva-
ranjem pomalo neobinu iz-
lobe pod naslovom Vara-
dinci. Na toj e izlobi aka-
demska slikarica Ella Fle
predstaviti crtee nastale za
svoga boravka u Varadinu u
veljai ove godine.
Akademska slikarica Ella
Fle ve tridesetak godina i-
vi izmeu Vancouvera u Ka-
nadi i Vela Luke, a putujui i
diljem svijeta posebnu pa-
nju posveuje crteima ljud-
skih likova. Tako se krajem
prole zime zadrala desetak
dana u Varadinu i tom pri-
godom portretirala niz naih
sugraana, bez posebnog
odabira ili primjene nekih za-
danih kriterija, osim samo
njoj poznatih i uoenih ka-
rakteristika pojedinih por-
Obino ne piem o por-
tu, kajti nigdar se z njim ni-
sam puno bavil, ako se ne ra-
una ono kaj sam naganjal
krpenjau po livadi, a v sred-
nji koli za vrieme fiskulture
moral beati pedeset metrov
ili skakati pol metra vu vis.
Ali, vu nedelju na veer opa-
lo mi je na pamet - pisati o
atletiki.
Zakaj? Gledim televizi-
ju i na ve kanalov skoro celo
popoldan i na veer preno-
siju Svetsko prvenstvo v at-
letiki, kaj se odravle vu
Berlinu. I one kaj beiju sto
metrov i one na dvajsti kilo-
metrov brzo hodiju, da ne
nabrajam dale. Tu i tam vi-
diju se tribine, a na njima vse
puno gledalcov. ak i na pu-
nim vulicama, gdi se beal
maraton, mase ljudi navija-
ju i pleeju trkaima.
Gledim, pak si premi-
lavlem kak smo i mi vu Va-
radinu pred dvajsti dana
imali otprto Dravno
prvenstvo Hrvatske v atleti-
ki. Negdi sam preital da je
nastupilo vu dva dana prek
250 atletiarov i atletiarkih
z Hrvatske, i jo pet drav.
I bilo me je sram glede na-
u domau televiziju. Ali ne
zbogradi teelevizije, nego
zbog toga kaj je na tribina-
ma na naem liepom Slo-
bodinom stadionu bilo
Kraljica porta
tak, po priliki, dvajsti - a mor-
ti i tridesti - gledalcov?!
Zato se pitam: Gdi su sad
nekakni novi Varadinci,
gda se zmislim kuliko nas je
negda bilo na atletiki? Na
onim starim drvenim tribi-
nama skoro je bilo vse puno.
Je li mogue da mlade atleti-
ka ba nit ne zanima? Ako
se ve ne baviju z njom ak-
tivno, onda bi bar mogli doj-
ti gledati one Varadince kaj
se letima treniraju da bi bili
im boli, da bi morti postali
i prvaki. ak gledalcima nit
ne znai kaj su nai deki i
puce klupski prvaki drave
vu atletiki, pak se onda tu i
tam malo zmislimo i na njih...
Meni se zaprav vidi da
problem pone ve vu kola-
ma, kajti se profesori fizikog,
tjelesnog ili kak se ve ne zove
dotini predmet, ba i ne trga-
ju propagerati atletiku, a med
akima iskati nove atletske
snage, ostale pak nafiti da je
to kraljica porta. Na alost,
denes se mladi, zbog radi veli-
kih penez, zanimaju samo za
on port gdi dvajsti i dva vuru
i pol naganjaju konatu loptu
i na koncu se puno put razi-
deju da se i ne zna ko je boli,
jerbo su pozabili da se loptu v
gol mora fteknuti...
A treba samo malo prelis-
tati po poviesti varadinsko-
ga porta pak bi se vidlo da
su njegvomu razvoju negda
najvie donesli ba profeso-
ri fiskulture, posebno oni
gimnazijski. Donesli su vu
Varadin i rukometa, i no-
gometa, i atletiku. Nae
cure hitale su diska i kuglu
kaj se vse prailo, a jen moj
kolski prijatel, slabani
deec vu pukoj koli, pos-
le je poel hitati kladivo tak
dalko da je odletelo ravno
do Olimpijade! Mogel bi
toga jo nabrajati, ali morti
bute o tomu imali priliku
nekaj vie saznati vu Mu-
zeju porta...
Je, ali i Muzej porta
moremo postaviti - nakon
kaj se dogovorimo gdi bi
trebal biti. Ako se prije
eksponati, kak se to veli, ne
razneseju. A dobar del se je
npr. poviesnih portskih fo-
tografij, ve raznesel, kajti
navek netko na njima najde
svojega strica, dedu ili kak-
nu drugu rodbinu.
Usput reeno, nismo za-
badav dobili stadiona Slo-
boda, koji je i delan ba za
atletiku, vu prvomu redu,
onda gda je bila Jupea. Val-
da smo ga i zasluili, jerbo
smo negda i nekaj vie dra-
li do atletike...
Portreti Elle Fle
tretiranih osoba, zabiljeenih
u osnovnom crteu.
Radei u spomen atelieru
akademskog slikara Pavla Voj-
kovia u Hrvatskom narod-
nom kazalitu u Varadinu, ta-
ko je umjetnica zabiljeila
pedesetak karakteristinih li-
kova. U meuvremenu, nasta-
lo je i nekoliko crtea varadin-
skih veduta koje je, kao to
nam je izjavila, mogla zabiljei-
ti promatrajui ih kroz prozor
ili s balkona svog privremenog
ateliera u kazalinoj zgradi.
Po odabiru akademskog slika-
ra Darka Saia, voditelja Ga-
lerije Zlati ajngel, na izlobi
e biti predstavljeno dva-
desetak najzanimljivijih crtea.
Treba pripomenuti da e ovaj
put otvorenje izlobe biti u su-
botu, umjesto kao dosad (u
petak), a takoer umjesto
veernjeg termina otvorenje e
se upriliiti tono u podne!
Naime, izloba je ujedno i dio
programa ovogodinjeg pan-
cirfesta koji, naravno, ima i
svoju specifinu satnicu. A tko
zna, moda bi taj termin uoi
subotnjeg objeda mogao biti i
ee koriten!?
Vrijedi istaknuti da Ga-
lerija Zlati ajngel ima ve
praktino popunjene sve ter-
mine za novu sezonu, u kojoj
e predstaviti niz uglednih
domaih likovnih umjetnika.
Tako e nakon izlobe Elle
Fle, koja e biti otvorena do
30. kolovoza, uslijediti izlo-
ba slika, crtea i grafika
Kree Hlebeca, akademskog
slikara iz akovca, a zatim e
svoje skulpture izlagati Mir-
ko Zrinak iz Rijeke. Do
kraja 2009. Varadinci e mo-
i vidjeti izlobu modne fo-
tografije eljka Koproleca
iz Zagreba, dok Mario au-
i iz Osijeka dolazi s multi-
medijskim projektom, a Bo-
jan umonja iz Pule izlagat
e svoja najnovija ulja na plat-
nu. I.Vrbani
Ella Fle u svom privremenom atelieru s varadinskim slikarima
ivkom Toplakom (lijevo) i Darkom Saiem
I
.

V
R
B
A
N
I

Iz povijesti hrvatskog plemstva: Zanimljiva dokumentarna

izloba u Zagrebu
Fotografije Elizabete
od Trakoana
kod obitelji Hellenbach u
Mariji Bistrici.
Prijateljstvo s
Hellenbachovima
Obitelj Hellenbach
von Paczolay potjee iz Slo-
vake gdje se javlja poetkom
16. stoljea pod prezimenom
eh (Chech). Najstariji poz-
nati predak Jeremija ivio je
u rudarskom gradu Krem-
nice. Rudarski simboli nalaze
se i u grbu obitelji Hellen-
bach. Jeremiji se 1643. godine
dodjeljuje pravo na promjenu
prezimena u Hellenbach, a
1651. dobiva i barunat.
Obitelj Hellenbach dola
je prvi put u Hrvatsku za vri-
jeme Lazara, roenog na obi-
teljskom dobru Paczolay u
Maarskoj. Kad je imanje u
Maarskoj 1849. prelo u vlas-
rca. S roditeljima, Josipom i
Idom Drakovi, ivjela je
mlada Elizabeta u dvorcu Bi-
sag, gdje je ve 1896. godine
snimila prve upeatljive fo-
tografije. U albume je uloila
i portrete omiljenih joj pisa-
ca A.G. Matoa i Ive Vojno-
via. Dr. Karlo Drakovi je
poetkom listopada 2008. iz
Gssinga pismom potvrdio
da je Elizabeta pokazivala
sklonosti za umjetnost, a po-
sebice za kazalite. Fotogra-
firala je u Bisagu i okolici, a
nazivi fotografija dovoljno
kazuju o motivima: Svinjac
sa tefom i Marom, Stado
krava na ispai, Prikup-
ljanje sijena na kola, Kati-
ca Burec s koritom na glavi...
U lipnju 1898. na drvenom
mostu u Bisagu uspjela je au-
toknipsom snimiti i sebe na
Barunica Ruth Hellenbach s kerkom Klaudijom i
zetom
Elizabeta Drakovi snimljena 1902. u dvorcu Bisag
biciklu. A uz pomo oca s ka-
merom u ruci krenula je i na
poloaje tijekom velikih voj-
nih manevara potkraj kolovo-
za 1900. u Kominu, Bisagu i
Breznici.
Od Bisaga
do Zagreba
Kako spominje muzealac
terk, godine 1904. ivot Eli-
zabete Drakovi odvijao se
izmeu dvoraca u Bisagu i
Pejaevievih u Naicama,
gdje je ivjela njezina prija-
teljica Dora Pejaevi. U
kasno ljeto 1906. boravila je
kod Pavla III. Drakovia
na njegovom imanju u Veli-
kom Bukovcu, a njena se pu-
tovanja prate posredstvom
fotografija koje je snimala.
Tako je u Bukovcu nastao
Lissin portret, zapravo por-
tret Elizabete Erddy. A po-
etkom 1908. godine na
Gornjem gradu u Zagrebu
fotografirala je Julija Jelai-
a od Buima, u dananjoj
Basariekovoj ulici.
Elizabeta Drakovi es-
to je boravila u Zagrebu, pa
je 1911. i 1912. pohaala i
privatnu kolu crtanja aka-
demskog slikara Tomislava
Krizmana, koju polazi i pri-
jateljica joj Anka Krizma-
ni. Bila je i polaznica kirur-
kog teaja 1917. u Bolnici
milosrdnih sestara u Vinog-
radskoj ulici u Zagrebu. Uk-
ratko, Elizabetine fotogra-
fije dokumenti su cijelog
jednog stoljea. Posljednja
fotografija snimljena je na
njezin 81. roendan, 1961.
godine u njenoj kui u Zag-
rebu.
eljko Slunjski
nitvo drugog grofa, obitelj se
nastanila na imanju Lazarove
majke Sveta Helena kraj Sve-
tog Ivana Zeline. Lazar von
Hellenbach se 1851. oenio
Klotildom ro. Jelai od
Buima, koja mu je u miraz
donijela dvorac Hellenbach.
Njezinom udajom dvorac u
Mariji Bistrici uao je u vlas-
nitvo baruna koji se 1866. go-
dine s obitelji preselio u Ma-
riju Bistricu. Inae, dvorac je
u drugoj polovici 18. stoljea
sagradio grof Petar Sermage,
suprug grofice Keglevi, a
kasnije tek enidbenim veza-
ma postaje vlasnitvom grofo-
va Jelaia od Buima.
Fotografskih albuma i iz-
lobe sigurno ne bi bilo da
nije bilo vrijednih ruku dvi-
ju plemkinja, koje su se ba-
vile i amaterskim fotografi-
ranjem. Rije je o Giselli
von Hellenbach i Elizabeti
od Trakoana (1881.-
1962.), od milja zvanoj teta
Madi, obiteljske prijateljice
Hellenbachovih, ija uokvi-
rena fotografija iz 1927. sto-
ji na glasoviru u salonu dvo-
Poinje nova likovna sezona u Galeriji Zlati ajngel

.

S
L
U
N
J
S
K
I