You are on page 1of 12

Ivan Vrkljan

12. Posebne metode graenja tunela




Prikazane su neke metode graenja koje ne pripadaju klasinim metodama
graenja (miniranje) niti raznim oblicima strojnog iskopa tunela. Opisane
metode koriste se uglavnom kada su tuneli poloeni nisko ispod povrine
tla (lani tuneli i tuneli graeni pod zatitom dijafragme) odnosno kada se
u plitku vodu polae tunelska cijev na dno mora, rijeka ili jezera





Podzemne graevine i tuneli 2


12 Posebne metode graenja tunela

12.1 Uvod

Reagiranje sredine na otvaranje podzemne prostorije moe biti vrlo razliito. Prema vrsti sredine, tla ili
stijene u kojoj lei tunel, mogu se definirati etiri osnovne metode gradnje (ITA, Smjernice za
projektiranje tunela (ITA guidelines for the design of tunnels):

pri gradnji podzemne prostorije u otvorenoj graevnoj jami, tlo najee djeluje samo kao
optereenje, kao i kod svake nadzemne graevine (engl: cut-and-cover tunnelling). Nekada se
ovi tuneli nazivaju lanim tunelima.
u nevezanim stijenama i tlu, te zatvorenom nainu gradnje, mora se ostvariti neposredno
podupiranje krutom podgradom (kao pri napredovanju sa titom, zacjevljenjem profila i
vododrivim titom na elu). U ovom sluaju redovito sudjeluje i stijena u prijenosu optereenja
jer postoji odreen otpor tla na radijalne deformacije prema van.
u poluvrstoj stijeni ili tlu s veom kohezijom stijena moe biti dovoljno stabilna da na
odreenoj duini od ela i odreeno vrijeme izdri bez podgraivanja. Ovdje mogu nastati i
neka trajna rastereenja i prije nego to postane djelotvorna privremena ili trajna podgrada. U
tom e sluaju samo (esto mali) dio primarnog stanja naprezanja djelovati na oblogu koju treba
dimenzionirati.
vrsta stijena sama moe osigurati stabilnost iskopa tako da je potrebna eventualno samo tanka
podgrada za povrinsku zatitu


sidra
mlazni beton
armatura
elini lukovi
reetkasti lukovi
piperoof
betoniranje
izrezanihslotova
xxx
xxx




















Slika XXX etiri osnovne metode gradnje



Posebne metode graenja tunela 3



12.2 Lani tuneli (cut and cover tunells)

Englesko ime ove metode graenja (cut and cover tunells) upuuje na samu metodu graenja (iskopaj i
pokrij). Francuzi ove tunele nazivaju lanim tunelima (faux tunel) pa se i u naoj praksi nekada koristi
ovaj izraz. Ova se metoda koristi kada tunel prolazi plitko ispod povrine terena. Iskop plitkih tunela
klasinim nainima povezan je sa nizom problema stabiliziranja ela iskopa. Zbog toga je esto
ekonominije i bre izvriti iskop, izgraditi tunelsku cijev u otvorenoj graevnoj jami i nakon toga teren
vratiti u prvobitno stanje. Slika XXX prikazuje princip gradnje lanih tunela. Kod ovog naina gradnje,
javlja se sljedea geotehnika problematika:

stabilnost kosina graevne jame,
treba odabrati tehnologiju iskopa primjerenu geolokim svojstvima stijenske mase,
treba rijeiti problem odvodnje graevne jame tijekom kinih perioda ili dotoka
podzemne vode,
treba rijeiti tenologiju zasipavanja kako tunelska cijev nebi trpila nesimetrina
optereenja.

Faza 1:
Priprema povrine (sjea
raslinja, uklanjanje
objekata na povrini i
slino)
Faza 2:
Iskop rova
Faza 3:
Izgradnja podloge
tunelske cijevi (beton ili
kameni nasip)
Faza 4:
Izgradnja tunelske cijevi
Faza 5:
Zatrpavanje tunela i
rekultivacija povrine






























Slika XXX princip gradnje lanih tunela




Podzemne graevine i tuneli 4



Hidroelektra je za skretanje rijeke Harbil u Aliru izgradila tunel Harbil u duljini 4.740 m. Neki djelovi
tunela izgraeni su kao lani tuneli a vei dio je iskopan strojevima s pokretnom glavom. Lani su tuneli
izgraeni na dva naina. Na tri od etiri tunela u otvorenim je iskopima izgraena jedinstvena betonska
obloga tunela koja je nakon zavretka gradnje zatrpana. Na jednom od tunela je u otvorenom iskopu
izgraena obloga koja ima funkciju adekvatnu funkciji primarne podgrade u dijelovima tunela koji su
kopani pomou strojeva (stabilizaciju otvora). Sekundarna betonska obloga na ovom je tunelu ugraena
u vrijeme kada je graena i na ostalim dijelovima tunela koji je kopan strojeno.

























Slika XXX Tunel Harbil u Aliru Izvoditelj: Hidroelektra, Zagreb (1985-1987).



















Obloga tunela koji je kopan strojevima sa
pokretnom glavom sastoji se od primarne
(stabilizira iskop) i sekundarne betonske
obloge koja daje funkcionalan kruni
popreni presjek tunelu i poveava stabilnost
tunela.

Primarna obloga tunela sastoji se od
armiranog mlaznog betona, sidara i po
potrebi elinih lukova.

Sekundarna betonska obloga
Dionice izvedene kao lani tuneli
L=4.740 m
Slika XXX Loe rjeena odvodnja povrinskih voda na tunelu Harbil dovela je do potapanja lanih
tunela i ranije iskopanih dionica klasinim nainom Hidroelektra, Zagreb (1985-1987).
Posebne metode graenja tunela 5





Tunel Harbil u Aliru
Izvoditelj: Hidroelektra, Zagreb
(1985-1987).

Cut and Cover tehnologijom
izvedena je samo primarna
podgrada tunela (elini lukovi i
armirani mlazni beton).
Sekundarna betonska obloga
(unutarnja) izvedena je nakon
zatrpavanja tunela.



















Slika XXX Lani tunel Harbil u Aliru (Hidroelektra 1985-1987)


Tunel Harbil u Aliru
Izvoditelj: Hidroelektra, Zagreb (1985-1987).

Tunelska je obloga izvedena u dvostranoj oplatina na licu mjesta.
Betoniranje obloge prati zasipavanje zavrenog dijela tunela


















Slika XXX Lani tunel Harbil u Aliru (Hidroelektra 1985-1987)


Podzemne graevine i tuneli 6



Zbog nepravilnog zatrpavanja betonske tunelske konstrukcije Gerrards Cross tunela na pravcu London-
Birmingham, 30.06.2005. je dolo do uruavanja 30 m tunelske konstrukcije. Naime, pri zatrpavanju je
preoptereena kalota konstrukcije prije nego to su dovoljno zasuti bokovi tunela.



















Slika XXX. Uruavanje Gerrards Cross air rights tunnel na pruzi London-Birmingham line (Ground
Engineering, September 2005)







Posebne metode graenja tunela 7



12.3 Uronjeni tuneli

Kada se eli savladati vodena prepraka na raspolaganju je nekoliko moguih rjeenja. Neke od
njih prikazuju slika XXX i slika XXX . Jedno od moguih rjeenja je i uronjeni tunel.











Most
Bueni tunel
uronjeni tunel

Slika XXX Tri mogunosti za savladavanje vodene prepreke; Uronjeni i bueni tuneli
















Plutajui tuneli
(Submerged floating tunnel)

Slika XXX Dvije varijante plutajuih tunala

Uronjeni tuneli grade se ve vie od 100 godina. Izgraeno je vie od 150 ovakvih tunela, od toga oko
100 kao cestovni i eljezniki tuneli.

Prednosti gradnje uronjenih tunela:

Mogu imati proizvoljni popreni presjek to je bitno kada se kombinira eljezniki i cestovni
promet.
U odnosu na bueni tunel na istom mjestu ima manju duljinu.
U odnosu na bueni tunel na istom mjestu, ima manji nagib nivelete to je bitno kod
eljeznikih tunela.
Vrijeme graenja je krae u odnosu na bueni.
Rad je sigurniji.
Mogu se polagati na tlo izuzetno loih svojstava.
Bolje podnose seizmike efekte i pokrete tijekom potresa.
Problemi iskopa buenog tunela za posljedicu imaju zakanjenje cijelog projekta. Kod
potopljenog tunela, mogu se istovremeno obavljati sve faze gradnje. Dok se posljednji elementi
potapaju, u one prve su ve ugraene isntalacije i obavljaju se zavrni radovi.
Podzemne graevine i tuneli 8

















Slika XXX Shematski prikaz uronjenog tunela; Gloda sa iskop dna mora

Faze graenja uronjenog tunela:

proizvodnja prefabriciranih elemenata,
iskop na mjestu polaganja tunela,
transport prefabriciranih elemenata,
polaganje prefabriciranih elemenata tunela,
spajanje prefabriciranih elemenata tunela,
zatrpavanje tunela.

Najznaajniji projekt uronjenog tunela realiziran je na projekltu RESUND. Glavne karakteristike
resund projekta (tunelski dio):

povezuje Malm i Kopenhagen,
cestovni i eljzniki promet,
puten u pogon: 2000 god.,
most duljine 7845 m,
tunel duljine 3510 m,
umjetni otok duljine 4050 m,
najvei raspon mosta: 490 m
dimenzije betonskih elementa tunela: 176x40x9 m,
masa jednog betonskog elementa: 55 000 t,
ukupna koliina betona: 700 000 m
3
.













Slika XXX Popreni presjek uronjenog tunela na projektu RESUND

Posebne metode graenja tunela 9



















































Slika XXX RESUND projekt u nekoliko slika

Podzemne graevine i tuneli 10



12.4 Iskop pod zatitom dijafragme

Ovaj se anin vrlo eto koristi u gradovima tijekom iskopa tunela podzemnih eljeznica i drugih
objekata. Dijafragma moe biti izvedena kao niz buenih pilota ili kao klasina armiranobetonska
dijafragma. Prednost ovog naina graenja je to uz dobru organizaciju graenja, poremeaj prometa na
povrini moe biti minimalan.

Faza 7:
Betoniranje podne ploe
Faza 6:
Iskop tunela
Faza 1:
Priprema povrine (sjea
raslinja, uklanjanje
objekata na povrini i
slino)
Faza 2:
Iskop rova
Faza 3:
Izgradnja dijafragmi
(zidova budueg tunela)
Faza 4:
Betoniranje stropne ploe
Faza 5:
Zatrpavanje tunela i
rekultivacija povrine
Iskop














































Slika XXX Princip izgradnje tunela pod zatitom dijafragme
Posebne metode graenja tunela 11






















Slika XXX Iskop pod zatitom dijafragme od buenih pilota. Vide se gornja i podna ploa kao i
ventilacijska cijev
Podzemne graevine i tuneli 12



12.5 Rjenik





12.6 Literatura

ITA, Smjernice za projektiranje tunela (ITA guidelines for the design of tunnels)

You might also like