Prikazane su neke metode graenja koje ne pripadaju klasinim metodama graenja (miniranje) niti raznim oblicima strojnog iskopa tunela. Opisane metode koriste se uglavnom kada su tuneli poloeni nisko ispod povrine tla (lani tuneli i tuneli graeni pod zatitom dijafragme) odnosno kada se u plitku vodu polae tunelska cijev na dno mora, rijeka ili jezera
Podzemne graevine i tuneli 2
12 Posebne metode graenja tunela
12.1 Uvod
Reagiranje sredine na otvaranje podzemne prostorije moe biti vrlo razliito. Prema vrsti sredine, tla ili stijene u kojoj lei tunel, mogu se definirati etiri osnovne metode gradnje (ITA, Smjernice za projektiranje tunela (ITA guidelines for the design of tunnels):
pri gradnji podzemne prostorije u otvorenoj graevnoj jami, tlo najee djeluje samo kao optereenje, kao i kod svake nadzemne graevine (engl: cut-and-cover tunnelling). Nekada se ovi tuneli nazivaju lanim tunelima. u nevezanim stijenama i tlu, te zatvorenom nainu gradnje, mora se ostvariti neposredno podupiranje krutom podgradom (kao pri napredovanju sa titom, zacjevljenjem profila i vododrivim titom na elu). U ovom sluaju redovito sudjeluje i stijena u prijenosu optereenja jer postoji odreen otpor tla na radijalne deformacije prema van. u poluvrstoj stijeni ili tlu s veom kohezijom stijena moe biti dovoljno stabilna da na odreenoj duini od ela i odreeno vrijeme izdri bez podgraivanja. Ovdje mogu nastati i neka trajna rastereenja i prije nego to postane djelotvorna privremena ili trajna podgrada. U tom e sluaju samo (esto mali) dio primarnog stanja naprezanja djelovati na oblogu koju treba dimenzionirati. vrsta stijena sama moe osigurati stabilnost iskopa tako da je potrebna eventualno samo tanka podgrada za povrinsku zatitu
Englesko ime ove metode graenja (cut and cover tunells) upuuje na samu metodu graenja (iskopaj i pokrij). Francuzi ove tunele nazivaju lanim tunelima (faux tunel) pa se i u naoj praksi nekada koristi ovaj izraz. Ova se metoda koristi kada tunel prolazi plitko ispod povrine terena. Iskop plitkih tunela klasinim nainima povezan je sa nizom problema stabiliziranja ela iskopa. Zbog toga je esto ekonominije i bre izvriti iskop, izgraditi tunelsku cijev u otvorenoj graevnoj jami i nakon toga teren vratiti u prvobitno stanje. Slika XXX prikazuje princip gradnje lanih tunela. Kod ovog naina gradnje, javlja se sljedea geotehnika problematika:
stabilnost kosina graevne jame, treba odabrati tehnologiju iskopa primjerenu geolokim svojstvima stijenske mase, treba rijeiti problem odvodnje graevne jame tijekom kinih perioda ili dotoka podzemne vode, treba rijeiti tenologiju zasipavanja kako tunelska cijev nebi trpila nesimetrina optereenja.
Faza 1: Priprema povrine (sjea raslinja, uklanjanje objekata na povrini i slino) Faza 2: Iskop rova Faza 3: Izgradnja podloge tunelske cijevi (beton ili kameni nasip) Faza 4: Izgradnja tunelske cijevi Faza 5: Zatrpavanje tunela i rekultivacija povrine
Slika XXX princip gradnje lanih tunela
Podzemne graevine i tuneli 4
Hidroelektra je za skretanje rijeke Harbil u Aliru izgradila tunel Harbil u duljini 4.740 m. Neki djelovi tunela izgraeni su kao lani tuneli a vei dio je iskopan strojevima s pokretnom glavom. Lani su tuneli izgraeni na dva naina. Na tri od etiri tunela u otvorenim je iskopima izgraena jedinstvena betonska obloga tunela koja je nakon zavretka gradnje zatrpana. Na jednom od tunela je u otvorenom iskopu izgraena obloga koja ima funkciju adekvatnu funkciji primarne podgrade u dijelovima tunela koji su kopani pomou strojeva (stabilizaciju otvora). Sekundarna betonska obloga na ovom je tunelu ugraena u vrijeme kada je graena i na ostalim dijelovima tunela koji je kopan strojeno.
Slika XXX Tunel Harbil u Aliru Izvoditelj: Hidroelektra, Zagreb (1985-1987).
Obloga tunela koji je kopan strojevima sa pokretnom glavom sastoji se od primarne (stabilizira iskop) i sekundarne betonske obloge koja daje funkcionalan kruni popreni presjek tunelu i poveava stabilnost tunela.
Primarna obloga tunela sastoji se od armiranog mlaznog betona, sidara i po potrebi elinih lukova.
Sekundarna betonska obloga Dionice izvedene kao lani tuneli L=4.740 m Slika XXX Loe rjeena odvodnja povrinskih voda na tunelu Harbil dovela je do potapanja lanih tunela i ranije iskopanih dionica klasinim nainom Hidroelektra, Zagreb (1985-1987). Posebne metode graenja tunela 5
Tunel Harbil u Aliru Izvoditelj: Hidroelektra, Zagreb (1985-1987).
Cut and Cover tehnologijom izvedena je samo primarna podgrada tunela (elini lukovi i armirani mlazni beton). Sekundarna betonska obloga (unutarnja) izvedena je nakon zatrpavanja tunela.
Slika XXX Lani tunel Harbil u Aliru (Hidroelektra 1985-1987)
Tunel Harbil u Aliru Izvoditelj: Hidroelektra, Zagreb (1985-1987).
Tunelska je obloga izvedena u dvostranoj oplatina na licu mjesta. Betoniranje obloge prati zasipavanje zavrenog dijela tunela
Slika XXX Lani tunel Harbil u Aliru (Hidroelektra 1985-1987)
Podzemne graevine i tuneli 6
Zbog nepravilnog zatrpavanja betonske tunelske konstrukcije Gerrards Cross tunela na pravcu London- Birmingham, 30.06.2005. je dolo do uruavanja 30 m tunelske konstrukcije. Naime, pri zatrpavanju je preoptereena kalota konstrukcije prije nego to su dovoljno zasuti bokovi tunela.
Slika XXX. Uruavanje Gerrards Cross air rights tunnel na pruzi London-Birmingham line (Ground Engineering, September 2005)
Posebne metode graenja tunela 7
12.3 Uronjeni tuneli
Kada se eli savladati vodena prepraka na raspolaganju je nekoliko moguih rjeenja. Neke od njih prikazuju slika XXX i slika XXX . Jedno od moguih rjeenja je i uronjeni tunel.
Most Bueni tunel uronjeni tunel
Slika XXX Tri mogunosti za savladavanje vodene prepreke; Uronjeni i bueni tuneli
Plutajui tuneli (Submerged floating tunnel)
Slika XXX Dvije varijante plutajuih tunala
Uronjeni tuneli grade se ve vie od 100 godina. Izgraeno je vie od 150 ovakvih tunela, od toga oko 100 kao cestovni i eljezniki tuneli.
Prednosti gradnje uronjenih tunela:
Mogu imati proizvoljni popreni presjek to je bitno kada se kombinira eljezniki i cestovni promet. U odnosu na bueni tunel na istom mjestu ima manju duljinu. U odnosu na bueni tunel na istom mjestu, ima manji nagib nivelete to je bitno kod eljeznikih tunela. Vrijeme graenja je krae u odnosu na bueni. Rad je sigurniji. Mogu se polagati na tlo izuzetno loih svojstava. Bolje podnose seizmike efekte i pokrete tijekom potresa. Problemi iskopa buenog tunela za posljedicu imaju zakanjenje cijelog projekta. Kod potopljenog tunela, mogu se istovremeno obavljati sve faze gradnje. Dok se posljednji elementi potapaju, u one prve su ve ugraene isntalacije i obavljaju se zavrni radovi. Podzemne graevine i tuneli 8
Slika XXX Shematski prikaz uronjenog tunela; Gloda sa iskop dna mora
Faze graenja uronjenog tunela:
proizvodnja prefabriciranih elemenata, iskop na mjestu polaganja tunela, transport prefabriciranih elemenata, polaganje prefabriciranih elemenata tunela, spajanje prefabriciranih elemenata tunela, zatrpavanje tunela.
Najznaajniji projekt uronjenog tunela realiziran je na projekltu RESUND. Glavne karakteristike resund projekta (tunelski dio):
povezuje Malm i Kopenhagen, cestovni i eljzniki promet, puten u pogon: 2000 god., most duljine 7845 m, tunel duljine 3510 m, umjetni otok duljine 4050 m, najvei raspon mosta: 490 m dimenzije betonskih elementa tunela: 176x40x9 m, masa jednog betonskog elementa: 55 000 t, ukupna koliina betona: 700 000 m 3 .
Slika XXX Popreni presjek uronjenog tunela na projektu RESUND
Posebne metode graenja tunela 9
Slika XXX RESUND projekt u nekoliko slika
Podzemne graevine i tuneli 10
12.4 Iskop pod zatitom dijafragme
Ovaj se anin vrlo eto koristi u gradovima tijekom iskopa tunela podzemnih eljeznica i drugih objekata. Dijafragma moe biti izvedena kao niz buenih pilota ili kao klasina armiranobetonska dijafragma. Prednost ovog naina graenja je to uz dobru organizaciju graenja, poremeaj prometa na povrini moe biti minimalan.