SADRAJ

K
U
H
A
R
I
C
A
Okusite rdost z
stolom
JUHA OD BROKULE
FOCACCIA
CELER SA SIROM
MARINIRANI PORILUK
PATETA PILEIH JETRICA
PENNE NA VRTLARSKI
LASAGNE
PILEI RANJII
PLJESKAVICA
PILEI SVITAK
GRAVE NA TAVE
JETRICA U PANCETI
BOSANSKI LONAC
SARMICE OD VINOVE LOZE
OPSKA SALATA
ROATA
UTIPCI OD KRUPICE
PALAINKE U VAJNATOU
BANANE S OKOLADOM
POVEZANOST JE STVAR ODABIRA
OBITELJSKI OBROK NA DAN
HRANA ZA MOZAK
JUHA OD BROKULE








60 DKG BROKULE
1 LICA MASLINOVOG ULJA
1 LICA SUNCOKRETOVOG ULJA
1 GLAVICA LUKA
1 PRSTOHVAT MUKATNOG ORAIA
200 ML VRHNJA ZA KUHANJE
SOL
BIJELI PAPAR
Odvojiti cvjetove brokule od debelih stpki. Luk sitno nrezti,
stpke brokule nrezti n vee kockice. N ugrijnom ulju (pol
mslinovo, pol suncokretovo) zstkliti luk, p dodti stpke
brokule i mlo posoliti p priti dok stpke mlo ne omekju.
Potom nribti mlo muktnog ori i popriti. Dodti cvjetove
brokule i izmijeti s lukom i stpkm i podliti vodom toliko d
pokrije povre. Kuhti otprilike dvdesetk minut, li pziti d se
brokul ne rskuh ili d ne ostne prehrskv.
Kd je brokul kuhn, iz lonc izvditi nekoliko cvjetov brokule,
koji e sluiti ko ukrs z posluivnje p osttk povr usitniti
tpnim mikserom. Dodti vrhnje z kuhnje, izmijeti p kuti
juhu i po ukusu dodtno posoliti ko je potrebno i pustiti d zvrije.
Kd juh zvrije, mknuti s vtre, uliti u duboke tnjure, ukrsiti
cvjetovim brokule i posluiti.
PRIPREMA
SASTOJCI
Ovu krepku krem
juhu od brokule
vole k i oni
kojim juh nije
omiljeno predjelo.
1
2
20-45 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
FOCACCIA S MASLINAMA










500 POLUBIJELOG MEKOG BRANA
1 VREICA SUHOG KVASCA
1/2 LIICE SOLI
2- LICE ULJA
1/4 LITRE VODE
1 GRANICA RUMARINA
1 SVJEI KOZJI SIR (NPR. VINDIJIN CAPRO FRESH)
10 OTKOTENIH MASLINA
4-5 LICA MASLINOVOG ULJA
KRUPNA SOL
Umijesite tijesto z kruh: brno dobro izmijeti s kvscem u prhu i soli.
U posudi s brnom, u sredini nprviti udubljenje i u njeg dodjte ulje,
kuhom lgno promijeti p dodvti mlo po mlo vode i mijeti
kuhom. Kd je skoro cijel koliin vode umijen, mijesiti tijesto
rukom (ukoliko nemte posebni mikser z kruh). Dodti jo mlo vode
ko je tijesto preilvo, ili brn ukoliko je gnjecvo (ovisno o brnu).
Umijeeno tijesto ostviti u zdjeli i poklopiti krpom te pustiti otprilike 45
minut do st vremen (ovisno o sobnoj temperturi) d se digne.
Iglice rumrin skinuti s grnice i sitno nsjeckti, sir nribti,
msline nrezti n kolutie. Penicu zgrijti n 180C. Rnije
pripremljeno tijesto tnko rzvljti n pobrnjeno dsci, p rsporediti
msline, rumrin i sir i utisnuti sstojke vljkom u tijesto.
Ovko pripremljenu pogu stviti u zgrijnu penicu i pei 20-k
minut. Kd je pog peen, izvditi iz penice, premzti mslinovim
uljem i posuti krupnom soli i foccci je gotov. Posluiti vrue.
PRIPREMA
SASTOJCI
Foccci je nek
vrst tlijnske
poge, tonije
pekrskog
proizvod koji je
n pol put
izmeu kruh i
pizze.
N tijesto se
dodje zinsko
bilje, sir, msline,
mslinovo ulje ili
povre.
1
2
3
65-120 min
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
CELER SA SIROM





2 CELERA
100 G SIRA FONTINE (ILI GRUYERE, ILI EMMENTAL)
2 ICE DOMAEG MASLINOVOG ULJA
SOK OD JEDNOG LIMUNA
SOL I PAPAR PO UKUSU
Celere oistiti, oprti i odstrniti listove. Stpke celer posoliti,
poppriti, preliti limunovim sokom i zliti s lice mslinovog ulj i
ostviti d odstoji st vremen.
Ovko pripremljeni celer ocijediti p stviti n nuljenu reetku
rotilj (ili rotilj tvu) i pei 10 minut n jednoj strni, p 5 minut
n drugoj. Kd su se obje strne zpekle, ponovno okrenuti i poloiti
tnko nrezne ploice sir, pei jo otprilike 5 minut d se sir
otopi, izvditi n pldnj z posluivnje i posuti mljevenim pprom
po ukusu.
Posluiti toplo, dok je sir jo otopljen.
PRIPREMA
SASTOJCI
Ljekovite su tvri
njvie sdrne u
sirovom, svjee
istisnutom soku iz
korijen, listov i
stbljike, no kod
priprvljnj treb
izbjei prisustvo
listov, jer oni ine
sok gorkim.
1
2
3
15-30 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
MARINIRANI PORILUK










60 DKG MLADOG, TANKOG PORILUKA
1 CRVENA PAPRIKA
7-8 OTKOTENIH CRNIH MASLINA
SOK OD JEDNOG LIMUNA
2 MARINIRANA SLANA INUNA
MASLINOVO ULJE
SVENJI SVJEEG PERINA
SOL PO UKUSU
1 LICA OCTA OD BIJELOG VINA
1 LICA BIJELOG VINA
Oistiti poriluk i nrezti g po duini n 5-6 cm dugke komde
p ih stviti u lonc i uliti vode toliko d pokrije povre. Dodti licu
bijelog vin i posoliti. Lonc poklopiti i kuhti n jkoj vtri dok ne
zvrije, p smnjiti vtru i kuhti jo otprilike 7 minut.
Dok se poriluk kuh, oistiti ppriku i nrezti ju n kockice, nrezti
msline, usitniti perin i inune. Sve izmijeti, dodti sok od limun
i mslinovo ulje i oct.
Kd je poriluk kuhn, mknuti s vtre, izvditi iz lonc n tnjur i
preliti zinjenim pprikm i mslinm i sve dobro izmijeti.
Ostviti st vremen d se ohldi, esto mijejui d se svi sstojci
dobro promu p posluiti.
PRIPREMA
SASTOJCI
Z sltu ili prilog
mesnom jelu,
pripremite poriluk
mlo drugije nego
to je uobijeno (n
vrivo)...
1
2
3
120 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
PATETA OD PILEE JETRICE










40 DKG PILEIH JETRICA
25 DKG SLANINE (ILI PANCETE), TO MESNATIJE
2 KUHANA JAJA
MASLINOVO ULJE
1 MANJA GLAVICA LUKA
ENJA ENJAKA
1 USOLJENI INUN
SOL I PAPAR PO UKUSU
MAJONEZA I VRHNJE PREMA UKUSU
MALO KONJAKA
N mslinovom ulju popri se luk nrezn n kockice i enjk,
dodju se jetric i slnin nrezn n komdie. Omjer
jetric/slnin= 70/0 z mlo pikntnije, 80/20 z mlo blu
vrijntu moe i 50/50 ve prem osobnom ukusu. Posoliti i
mijeti pzei d se jetric ne zlijepe z tvu. Priti se dok jetric
nisu peen. Vno je ne prepei jetricu jer e biti presuh, ond e
i ptet biti presuh. Ostviti d se mlo ohldi, u meuvremenu
pripremiti tvrdo kuhn jj. Jetric, slnin, luk i jj smelju se, p
se prem okusu umije mjonez i vrhnje dok se ne dobije eljen
gusto i mzivost. Dodti usoljeni inun jko sitno nrezn i dobro
izmijeti. N krju dodti pr kpi konjk, p probti i prem
ukusu dodvti sol i ppr. N krju se moe ukrsti (posipti)
svjee nrezni perinom.
Omjeri nisu strogo zdni, prem vlstitom ukusu moete
kombinirti kkv vm se ptet njvie svi.
PRIPREMA
SASTOJCI
Zto pripremti neto
to jednostvno
kupimo u bilo kojem
dunu? Zto jer je
zdrvije, jeftinije i
neusporedivo ukusnije.
Nkon prve ptete
vlstite proizvodnje i
svih pohvl koje ete
dobiti, krenut ete u
istrivnje novih
recept i slinih
inic.
1
2
20-45 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
PENNE NA VRTLARSKI










50 G TJESTENINE PENNA
1 CRVENA PAPRIKA
1 GLAVICA LUKA
1 MALE TIKVICE
2 ZRELE RAJICE (ILI DVA PELATA, AKO NEMA RAJICA)
1/2 PATLIDANA
6 LICA MASLINOVOG ULJA
50 G OTKOTENIH CRNIH MASLINA
1 SVEANJ BOSILJKA
1 LICA PARMEZANA (ILI SVJEE NARIBANOG SIRA RIBANCA)
Oistiti povre: ppriku oistiti od sjemenki i peteljke i nrezti ju n
ire trke trke n kockice, luk prepoloviti i nrezti n ploice,
rjice tkoer nrezti n ploice, ptlidn due trkice.
Ovko pripremljene povre njbolje je pojedinno krtko propirjti
minutu-dvije u mlo nmenom woku, ili u dubljoj teon tvi d
mlo omek. Izvditi povre iz tve n strnu i mlo posoliti. Kd
svo povre krtko propirjno, poprskti uljem i dodti listove
bosiljk.
U slnoj vodi skuhti tjesteninu (penne) prem uputstvu n
pkirnju pri emu treb pziti d se tijesto ne rskuh. Kd su
penne kuhne, prebciti ih u zgrijnu tvu (u kojoj se pirjlo
povre) s mlo ulj, dodti povre i sve minutu-dvije kuhti
neprestno mijejui d se okusi izmijeju. Servirti odmh,
svku porciju posuti prmeznom ili svjee ribnim sirom.
PRIPREMA
SASTOJCI
Ukusn i hrnljiv
obrok pun povr,
ideln brzi obrok
kd nemmo
puno vremen z
kuhnje.
1
2
3
20-30 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
LASAGNE











1/2 KG MIJEANOG MLJEVENOG MESA (SVINJETINA I
GOVEDINA, ILI PURETINA I SVINJETINA)
2 GLAVICE LUKA
LICE MASLINOVO ULJE
LIST LOVORA
2 GRANICE BOSILJKA
2 ENJA ENJAKA
1 LIICA CRVENE PAPRIKE
SOL I PAPAR PO UKUSU
200 ML PIREA OD RAJICE
MALO VODE ZA PODLIJEVANJE
Zgrijti ulje n srednje jkoj vtri p dodti n kockice nrezni luk.
Kd se luk zstkli, dodti sitno nsjeckni enjk. Dodti mljeveno
meso p pirjti sve dok meso ne postne smee. Posoliti, popriti,
dodti crvenu ppriku, bosiljk i lovor. Sve dobro izmijeti p
dodti rjicu, smnjiti vtru n njslbiju, poklopiti i kuhti n tihoj
vtri otprilike st vremen. Povremeno promijeti i ko je potrebno
dodti mlo vode.
PRIPREMA
SASTOJCI ZA MLJEVENO MESO BOLONJEZ
Iko se nekko
uvrijeilo miljenje
d su lsgne
brz hrn, z
pripremu treb
poneto vjetine,
i vremen.
1
15-30 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A






100 G MASLACA
120 G BRANA
1 L MLIJEKA
60 G PARMEZANA
SOL
MUKATNI ORAI
Rstopiti mslc u loncu n slboj vtri. Kd se mslc rstopi,
mknuti lonc s vtre i po mlo dodvti brno. Stlno mijeti
mslc kd se dodje brno kko se ne bi nprvile grudice.
Kd se dod svo brno, mlo po mlo dodvti mlijeko, i opet svo
vrijeme mijeti d se ne nprve grudice.
Vrtiti lonc n slbu vtru i mijeti drvenom kuhom sve dok
smjes ne zvije i ne postne gu. Kd se dovoljno ugusti, ugsiti
vtru i dodti mlo soli, prmezn i mlo svee nribnog
muktnog ori.
PRIPREMA
SASTOJCI ZA BEAMEL
1
2
10 min
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A



MASLAC ZA NAMASTITI PLEH
180 G SVJEE NARIBANOG SIRA RIBANCA
Zgrijti vodu do vrenj p dodti licu soli i mslinovog ulj.
Pripremiti dodtnu zdjelu s hldnom vodom. Kuhti tijesto z
lznje prem uputstvu proizvo, li pziti d tijesto bude "l
dente", odnosno d se ne prekuh. Izvditi tijesto iz vode i krtko iz
uroniti u hldnu vodu kko bi se prekinuo proces kuhnj. Kuhno
tijesto poslgti n istu kuhinjsku krpu kko bi se ocijedio vik
tekuine.
Penicu zgrijti n 175C. Pleh nmstiti mslcem, p dno pokriti
tijestom, premzti treinom bolonjez umk, preko tog otkriti
treinom bemel. Postupk ponoviti jo dv put, n zvrni sloj
bemel pokriti prmeznom.
Pei 20-0 minut. Lsgne su gotove kd se sir zpee i postne
blgo smee boje. Izvditi iz penice, ostviti desetk minut d se
ohldi p posluiti.
PRIPREMA
SASTOJCI ZA ZAVRNU PRIPREMU
1
2
3
LASAGNE - beamel i priprema
RANJII OD PILETINE








1/2 KG BIJELOG MESA (PILETINA)
1 ZELENA PAPRIKA
1 CRVENA PAPRIKA
1 TIKVICA
25 DKG AMPINJONA (MANJIH KLOBUKA)
LICE ULJA (BOLJE JE KORISTITI MASLINOVO ULJE)
1 LICA ESTRAGON SENFA
SOLI PO UKUSU
Pilee bijelo meso bez kosti i koe nrezti n trke debljine otprilike
1,5 do 2 centimetr, p trke nrezti n prvilne kockice. Pomijeti
ulje, senf i sol (omjeri su okvirni, prem ukusu moe dodti i vie
senf), p nmzti meso ovom smjesom, omotti plstinom
folijom (ili stviti u vreicu z smrzvnj) i ostviti preko noi u
hldnjku.
Oistiti mpinjone, tikvicu oprti i nrezti n kolutie, ppriku
oistiti od kotic i nrezti n kockice sline veliine ko i meso. N
drveni ili metlni rnji nbdti nizmjence jedn komd mes p
jedn komd povr tko d bude reno. Mogu se izmeu dv
komd mes stvljti i dv komdi pprike (jer je pprik tnk
i peenjem e se jo stnjiti).
Rnjie pei n srednjoj vtri (ne smije biti prejk jer e meso
izgoriti, li niti preslb, jer bi piletin mogl biti presuh) otprilike
7-8 minut s svke strne, nekoliko put okreui meso.
PRIPREMA
SASTOJCI
Piletin, ko i
meso ostlih
perdi, se brzo i
lko priprem,
servir i im
poeljn
orgnoleptik
svojstv. Vlkn
su njen i lgn
z probvu.
1
2
3
15-45 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
PLJESKAVICA








40 DKG MLJEVENE GOVEDINE + 40 DKG MLJEVENE
SVINJETINE
1 MANJA GLAVICA LUKA
1 SVEANJ SVJEEG PERINA
1 GRANICA MAURANA
GRANICE MAJINE DUICE
2 LICE ULJA (BOLJE JE AKO SE KORISTI MASLINOVO ULJE)
SOL I PAPAR PO UKUSU
Luk nrezti n sitne kockice i usitniti zinsko bilje. Pomijeti
govedinu i svinjetinu, dodti luk i usitnjeno zinsko bilje i sve dobro
izmijeti p posoliti i popriti. Zdjelu u kojoj su pomijeni svi
sstojci pokriti plstinom folijom i ostviti u hldnjku 12 sti.
Prije peenj, smjesu rzdijeliti n osm jednkih dijelov.
Nvlenim rukm oblikovti kuglice koje potom treb formirti u
pljeskvice.
Pljeskvice pei n jkoj vtri otprilike po etiri minute s svke
strne, nekoliko put ih okreui. Posluiti tople uz sltu, peeni
krumpir ili povre s rotilj
PRIPREMA
SASTOJCI
Ideln z
pripremu n
rotilju, moe i
n rotilj tvi.
1
2
3
20-30 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
PILEI SVITAK







PILEA PRSA
20 DKG PINATA
1/2 DL ULJA
2 RENJA MESNATE SLANINE
2 FEFERONA (SLATKA ILI LJUTA, PREMA UKUSU)
LICA SENFA
SOL I PAPAR PO UKUSU
U vruoj vodi blnirti pint p g usitniti. Pile prs zsijei
noem skoro do krj kko bi dobili jednu veliki odrezk (let), istui
btom z meso, premzti senfom, posoliti i poppriti. N odrezk
sloiti slninu, pint i feferone p zrolti po duini. Krjeve dobro
uvui prem unutr (ko kod srmi) i privrstiti klicm.
Ovko pripremljen svitk ispei n rotilju ili gril tvi s svih strn,
srednjoj vtri. Ako je vtr prejk, meso e izgoriti, ko je
preslb, piletin e se previe posuiti..
Gotovi svitk posluite s riom kojoj ste dodli pirjno povre
(rjice, grk, ppriku, mrkve, mhune...)
PRIPREMA
SASTOJCI
Piletin se zist
moe pripremti n
bezbroj nin. Ovj
recept zdivit e
svojim izgledom, nije
pretjerno komplicirn
z pripremu.
1
2
3
30-45 min
srednje
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
GRAVE NA TAVE













50 DKG BIJELOG GRAHA
40 DKG SUHIH REBARA (VRATINE ILI KOMAD NEKOG
DRUGOG SUHOG MESA)
LICE ULJA
2 GLAVICE LUKA
2 SVJEE CRVENE ROG PAPRIKE
1 LIICA CRVENE PAPRIKE U PRAHU
1 VELIKA LICA BRANA
ENJA ENJAKA
1 FEFERON (LJUTA PAPRIICA)
1 VEA ILI DVIJE MANJE SVJEE RAJICE
1 VEZICA SVJEEG PERINA
SOL I PAPAR PO UKUSU
Grh nmoiti u zsoljenu vodu te g ostviti d se nme u hldnjku
odnosno n nioj temperturi. Nkon tog vodu bciti, grh isprti p g
stviti u lonc s vruom vodom i kuhti 2, dv i pol do tri st n lgnoj
temperturi.
Umjesto ovko kuhnog grh, moe se upotrijebiti i grh iz konzerve. Suh
rebr nrezn n kocke skuhti, juhu od suhog mes suvti z
ksnije. N ulju zstkliti n kockice nrezni luk i mlo podliti s juhom u
kojoj su se kuhl rebrc p pirjti n lgnoj vtri petnestk minut.
Dodti tkoer n kockice nreznu rog ppriku, sitno nsjeckni enjk,
feferon i rjicu. Sve zjedno pirjti jo desetk minut. Dodti sitno
nrezni perin i brno, posoliti i poppriti p podliti s otprilike dcl juhe i
kuhjte desetk minut nkon to zvrije p dodti kuhni grh.
Sve preselite u glinenu posudu z peenje (moe i kermik, ko nemte
nit od tog, ond u obini pleh). Dodti jo preostle juhe od suhog mes
i nepokriveno zpeiu penici n 200C otprilike 45 minut. Izvditi iz
penice i posluiti.
PRIPREMA
SASTOJCI
uveno
mkedonsko jelo,
zpeeni grh,
moe se servirti
ko smostlno
jelo uz neku
osvjevjuu
sltu ili pk ko
prilog uz rotilj.
1
2
3
120-180 min
srednje
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
JETRICA U PANCETI




50 DKG JETRICE
0 DKG PANCETE NAREZANE NA TANKE, DUGAKE PLOICE
AKALICE
Odbrti pncetu koj je rezn n tnke ploice (debelo
nrezn pncet teko e ne omotti oko jetric) i iji komdi su
dovoljno dugki d se njim mogu omotti jetric.
Oistiti jetric (pziti d nisu potrgn) od src i il. Uzeti po jednu
polovicu jetric, omotti ih pncetom i privrstiti klicom, ili
tnjim drvenim rnjiem.
Jetric omotn pncetom mogu se nnizti n jedn drveni
rnji, recimo po tri etiri komd to je prktino z peenje n
rotilju. Z peenje n tvi jednostvnije je pei pojedinno jetric
u pnceti.
Pee se n joj (li opet ne prejkoj) vtri i gotov su kd pncet
postne stklen i pone poprimti smekstu boju.
PRIPREMA
SASTOJCI
Jednostvn, brz
recept z
poetnike koji ele
zdiviti ukune
svojim kulinrskim
umijeem.
1
2
3
4
20-30 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
BOSANSKI LONAC












1/2 JUNETINE
1/2 OVETINE
1 GLAVICA KUPUSU (CCA 1 KG)
1 KG RAJICA
1 KG PAPRIKE
1/2 KG LUKA
1/2 KG KRUMPIRA
MRKVE
LISTOVI OD 1 MANJEG CELERA
SVENJI PERINA
2 LICE ULJA
2 LIICE SOLI, PAPAR PO UKUSU
Meso nrezti n kockice. N mlo ulj zstkliti sv luk nrezn n
kockice, p krtko dinstti meso (krtko - smo dok meso ne izgubi
crvenu boju).
Dno lonc nmstiti uljem, p slgti po pol koliine kupus
nreznog n kocke (otprilike 2 x 2 cm), preko njeg kolutie
nreznu mrkvu, p n velike kocke nreznu pprike, p rjicu
nreznu n etvrtine, potom krumpir tkoer nrezn n vee
kocke n kojeg se sloe listovi celer (cijeli, kko bi se n krju mogli
izvditi iz gotovog jel) i n krju meso. Drugu polovicu nmirnic
sloiti istim rsporedom.
Bez dodvnj vode, lonc se poklopi i kuh se n slboj vtri, kd
zvije, smnjiti vtru n njmnju moguu tko d ssvim lgno
krk njmnje st, do st i pol vremen.
PRIPREMA
SASTOJCI
Okrepljujue i
zdrvo jelo od
povr i mes
jednko e psti
u svko godinje
dob.
1
2
3
60-180 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
SARMICE LISTOVA VINOVE LOZE









50 LISTOVA VINOVE LOZE (ILI 1 STAKLENKA LIA VINOVE
LOZE)
1/2 KG MLJEVENOG MESA
1 ALICA OD 2 DCL RIE
1-2 GLAVICE LUKA
80 G MAST (ILI ULJA, AKO NEMA MASTI)
1 LIICA SLATKE CRVENE PAPRIKE
SVENJI PERINA
SOL I PAPAR PO UKUSU
Ako se pripremju srmice od svjee vinove loze listove dobro oprti
i prokuhti u slnoj vodi u s mlo oct. Ocijedite i pustiti d se ohldi.
N msti popriti sitno nrezni luk, dodjte mljeveno meso (moe i
mjevin mljevenog mes), sitno nrezni perin, riu, crvenu
ppriku te poppriti i posoliti po ukusu. Sve dobro izmijeti p
smjesom puniti lie vinove ko i kod obine srme.
N dno lonc poslgti koru pncete ili slnine, ili mlo suhog mes.
N to sloiti srmice, preliti vodom ko i kd se kuh srm od
kiselog zelj p kuhti dok se ri ne skuh, n lgnoj vtri otprilike
45 minut. Pred krj dodti zprku od brn. Srmice od listov
vinove loze mogu se posluiti uz kiselo vrhnje ili kiselo mlijeko.
PRIPREMA
SASTOJCI
Ovo istonjko jelo
udomilo se posebno
u bosnsko
-hercegovkim
krjevim. Nekd je
bilo sezonsko jelo
povezno uz proljetne
rdove n vinogrdu
kd se lie loze
prorjeivlo. Dns je
mogue proni i
listove vinove loze u
stklenci.
1
2
3
60-90 min
dosta
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
OPSKA SALATA







2 VEE ZRELE RAJICE
1 VEI ILI DVA MANJA SVJEA KRASTAVCA
1 SVJEA ZELENA PAPRIKA
1 SVJEA CRVENA PAPRIKA
20 DKG SIRA GRABANCIJAA (ILI FETE, ILI NEKOG SLINOG
SIRA JAKOG OKUSA)
Sve povre i sir nrezti n priblino jednke kockice i izmijeti. Po
vlstitom ukusu moe se koristiti mslinovo, suncokretovo ili buino
ulje. Tkoer, tko voli kiselije moe dodti i mlo vinskog oct.
Budui d je sir poprilino sln, sltu ne treb soliti.
PRIPREMA
SASTOJCI
Ideln uz meso s
rotilj, ili ko
smostlno jelo z
vrue ljetne dne.
Brzo i jednostvno!
1
05-10 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
ROATA







1 L MLIJEKA
6 ITAVIH JAJA
6 LICA EERA
NARIBANE KORE OD LIMUNA (PO MOGUNOSTI DOMAEGA)
1 VREICA VANILI EER
MALO RUMA
1 LIICA BRANA
Skuhti mlijeko s vnili eerom i koricom limun p ostviti d se
ohldi. Jj i eer mijeti pjenjom (ne mikserom) p dodti, rum
i liicu brn. Sve ovo umutiti u mlijeko.
eer stviti n vtru d se otopi i dobije uto-zltnu boju krmel.
Treb pziti d ne posmei, jer e se poeti ponovno kristlizirti.
Klup z rotu (moe se koristiti nekoliko posudic z jednu osobu
ili jedn veliki klup) nmsti se mslcom. Krmelizirni eer se
rzlije po svim stjenkm klup u kojoj e se rot kuhti u bnj
mriji (vodenoj kupelji). Kd su se stjenke posud z kuhnje
obloile krmelom, uliti umuen jj i eer iz prve posude.
PRIPREMA ZA PRVU POSUDU:
SASTOJCI ZA PRVU POSUDU:


6 LICA EERA
SASTOJCI ZA DRUGU POSUDU:
Tipin okus
Meditern,
slstic kojoj ne
moemo odoljeti.
Kko je to ve
uobijeno,
vrijcij n temu
je mnogo, i svk
im svoju mlu
tjnu.
1
1
PRIPREMA ZA DRUGU POSUDU:
90-120 min
srednje
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
Rot (pjensto umuen jj i mlijeko u posudi obloenoj
krmelom) se zjedno s posudom stvi u vei lonc, u lonc se
ulije vod do polovine visine rote.
Klup s rotom se pokrije luminijskom folijom, cijeli se lonc
pokrije poklopcem . Penicu zgrijti n umjerenu temperturu (oko
150 do 160C) st vremen.
Gotov rot izvditi iz penice i pustiti d se ohldi, ztim
stviti hlditi u hldnjk preko noi. Klup poklopiti tnjurom z
posluivnje strnom z servirnje p preokrenuti kko bi rot
ispl iz klup n tnjur tko d rstopljeni krmel bude n
vrhu. Ukrsi se tuenim sltkim vrhnjem.
PRIPREMA ZA TREU POSUDU:
1
2
3
K
U
H
A
R
I
C
A
ROATA
UTIPCI OD KRUPICE









200 G. KRUPICE (GRIZ)
5 DCL MLIJEKA
2 LICE SMEEG EERA
NARIBANA KORA 1 LIMUNA
NARIBANA KORA 1 NARANE
2 JAJA
50 G MRVICA OD KEKSA PETIT BEUERRE
50 G MARMELADE OD MALINA
SOL
U lonc uliti mlijeko od kojeg ste odvojili 2 lice (i ostvite s strne),
1 dcl vode, eer, nribnu koricu limun i nrne i mlo soli. Kuhti
otklopljeno n slboj vtri i postupno dodvti krupicu neprestno
mijejui. Kd se smjes zgusti, poklopiti i pojti vtru i kuhti
dok poklopc ne pone skkti od pritisk pre. Td vtru
ponovno smnjiti i kuhti jo 7-8 minut.Dv umnc izmijeti s
dvije lice mlijek.
Mknuti lonc s vtre i pustiti d sv pr ize p promijeti
smjesu i ostviti d se mlo ohldi p dodti umuene umnce s
mlijekom. Smjesu od krupice stviti n mlo nvlenu luminijsku
foliju i rzvui ju n debljinu 2 centimetr i pustiti d se ohldi.
Lgno rzmutiti bjelnjke d se zpjene, li se ne smije poeti
formirti u snijeg. Ohlenu krupicu nrezti n rombove, uvljti ih
u rzmueni bjelnjk p u mrvice od keks i lgno popriti n
zgrijnom mslcu. Ovko pripremljene utipke posuti prh
eerom i posluiti s mrmeldom.
PRIPREMA
SASTOJCI
Sdre
bjelnevinu
nzvnu gluten,
koje dje tijestu
elstinu stukturu.
To omoguuju
zdrvnje
mjehuri, to
dje prozrn i
mekn konni
proizvod.
1
2
3
15-45 min
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
PALAINKE U VAJNATOU





2 CIJELA JAJA
2 UMANJKA
4 LICE EERA
00 ML CRVENOG VINA
Uvreti vodu u posudi z prnu kupelj. Kd vod uvrije, dodti eer
u jj i umnjke, promijeti i pomlo dodvti vino. Kd ste dodli
svo vino, prebcite iznd prne kupelji i mijejte (njbolje
pjenjom z snijeg) dok se ne nprvi gust, kompktn pjen.
Vjnto treb tempirti d bude gotov neposredno prije
posluivnj, budui d on ne moe dugo zdrti svoju pjenstu
strukturu.
PRIPREMA
SASTOJCI
Tko obin i
jednostvn desert
ko to su plinke,
uz dodtk ovog
sltkog pjenstog
preljev od vin i jj
postje prv
rskon poslstic.
Uobijeno je
koristiti bijelo vino z
vjnto, li jednko
e biti ukusno i s
crvenim vinom.
1
2
05-10 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
BANANE S OKOLADOM







4 ZRELE I TVRDE BANANE
0 G MASLACA
1 AICA VONE RAKIJE
50 G EERA
0 G OKOLADE ZA KUHANJE
1 LICA LISTIA BADEMA
4 KUGLICE SLADOLEDA OD VANILIJE
Krtko popriti bdeme n suhoj tvi d se intenzivir okus. Oguljene
bnne uzduno rzrezti n polovice. Grubo nribti okoldu i
ostviti je n strnu.
Otopiti mslc u woku (ili dubljoj teon tvi), dodti eer i grijti n
srednje jkoj vtri dok se sv eer ne otopi i smjes postne
jednolin p dodti bnne i priti ih n obje strne otprilike 4
minute.
Dodti rkiju i lgno mijeti (ili jo bolje protresti) tvu dok rkij
ne ispri i n krju posuti prenim bdemim. N krju dodti krupno
nribnu okoldu i brzo promijeti (ili opet jo bolje protresti tvu)
dok se okold ne otopi, p mknuti s vtre i rspodijeliti bnne i
okoldni umk koji je osto u tvi n etiri tnjur z servirnje
desert i svkom desertu dodti jednu kuglicu sldoled od vnilije.
Posluiti odmh.
PRIPREMA
SASTOJCI
Bnn je etvrt
biljk u svijetu
prem upotrebi z
prehrnu (nkon
rie, penice i
kukuruz), esto
konzumirnje
okolde moe
postti nvik
koj osigurv
uitk i mnogo
energije, li ne i
ovisnost.
1
2
3
10-15 min
nije
zahtjevno
K
U
H
A
R
I
C
A
POVEZANOST JE STVAR ODABIRA!
Eshil, veliki strogrki lozof, jednom je reko d je sre n
odbir oko kojeg se s vremen n vrijeme vlj potruditi.
Modern znnost dns pokzuje d su kvlitetno
provedeno vrijeme i poveznost lnov obitelji vni
imbenici koji pridonose srei jer pomu roditeljim u
njihovoj ulozi, istodobno utjeu n to d su djec
smouvjeren, snnij i sretnij!
Jedini npor koji je potrebno uloiti redovito je provoenje
kvlitetnog vremen u druenju jer je vnost obiteljskih
okupljnj, posebno obiteljskih obrok, iz vie rzlog
prepoznt ko iznimno velik . Osim tog, prigode u kojim
moemo biti s onim koje volimo omoguuju nm d s njim
podijelimo svoje svkodnevne probleme pri emu se ivot
odmh ini mnogo lkim. Ili, kko je Miguel de Cervntes
npiso u Don uijoteu: uz mlo kruh svk je tug
mnj.
Obiteljski obroci mogu poboljti prehrmbene nvike.
Istrivnj pokzuju kko djec koj jedu obroke zjedno s
lnovim svojih obitelji uzimju urvnoteeniju hrnu i vie
hrnjivih tvri jer ue uivti u iremu rsponu osnovnih
skupin nmirnic
1, 2,
. To se odnosi ne smo n tinejdere,
nego i n mlu djecu. tovie, obiteljski obroci omoguuju
roditeljim d dju primjer svojoj djeci i poue ih zdrvim
ninim prehrne.
Ndlje, uspomene s obiteljskih obrok mogu biti dugotrjne
K
U
H
A
R
I
C
A
Poslovni ogls
PREDNOSTI OBITELJSKIH OBROKA
te pomoi u stvrnju zjednitv, nvik i stbilnosti.
Rzgovor tijekom obrok prigod je z stvrnje
poveznosti i prisnosti, li i uzjmno uenje. Znnstvenici su
pokzli kko rzgovori z vrijeme obrok mogu poboljti
obiteljske odnose, smopotovnje kod tinejder, njihov
osjej vrijednosti i njihove drutvene vjetine te pridonijeti
rjevnju mnjih npetosti u obitelji
4, 5
.
Obiteljski obroci mogu pomoi i u rzvoju posebnih vjetin.
Djec ue sudjelovti, li i iznositi svoje miljenje, rsprvljti
i uprvljti rsprvom6, posebno ko z stolom sudjeluju
rzliite genercije.
Obiteljski obroci poboljvju i kolske rezultte. Istrivnj
pokzuju d djec postiu bolje kolske rezultte i imju
rzvijenije drutvene vjetine ko esto sudjeluju u
obiteljskim obrocim. ini se d obiteljski obroci smnjuju
vjerojtnost destruktivnog ponnj kod tinejder, ko
to su zloupotrebe opojnih sredstv, seksulne ktivnosti,
nsilje i poremeji u prehrni
7.
1
Ptrick i Nickls (2005.). A Review of Fmily nd Socil
Determinnts of Children's Eting Ptterns nd Diet ulity.
Journl of the Americn College of Nutrition, 24: 892.
2
Fulkerson i dr. (2009.). Are there Nutritionl nd other benets
ssocited with fmily mels mong t-risk youth? J Adolesc
Helth, 45: 89-95.

Neumrk-Sztiner i dr. (200.). Fmily mel ptterns: ssocitions
with sociodemogrphic chrcteristics nd improved dietry
intke mong dolescents. J Am Diet Assoc 10: 1722.
4
Wolin i Bennett (1984.). Fmily Rituls. Fm Process, 2: 401-420.
5
Fiese i dr. (2002.). A review of 50 yers of reserch on nturlly
occurring fmily routines nd rituls: cuse for celebrtion? J Fm
Psych, 16: 81-90.
6
Blum-Klk (1997.). Dinner tlk. Culturl ptterns of socibility nd
sociliztion in fmily discourse. Mhwh, NJ: Lwrence Erlbum.
7
The Ntionl Center on Addiction nd Substnce Abuse (2010.).
The importnce of fmily dinners VI.
http://www.cscolumbi.org/uplod/2010/20100922fmilydinners6.pdf.
Pristup: 1. rujn 2011.
Eshil, veliki strogrki lozof, jednom je reko d je sre n
odbir oko kojeg se s vremen n vrijeme vlj potruditi.
Modern znnost dns pokzuje d su kvlitetno
provedeno vrijeme i poveznost lnov obitelji vni
imbenici koji pridonose srei jer pomu roditeljim u
njihovoj ulozi, istodobno utjeu n to d su djec
smouvjeren, snnij i sretnij!
Jedini npor koji je potrebno uloiti redovito je provoenje
kvlitetnog vremen u druenju jer je vnost obiteljskih
okupljnj, posebno obiteljskih obrok, iz vie rzlog
prepoznt ko iznimno velik . Osim tog, prigode u kojim
moemo biti s onim koje volimo omoguuju nm d s njim
podijelimo svoje svkodnevne probleme pri emu se ivot
odmh ini mnogo lkim. Ili, kko je Miguel de Cervntes
npiso u Don uijoteu: uz mlo kruh svk je tug
mnj.
Obiteljski obroci mogu poboljti prehrmbene nvike.
Istrivnj pokzuju kko djec koj jedu obroke zjedno s
lnovim svojih obitelji uzimju urvnoteeniju hrnu i vie
hrnjivih tvri jer ue uivti u iremu rsponu osnovnih
skupin nmirnic
1, 2,
. To se odnosi ne smo n tinejdere,
nego i n mlu djecu. tovie, obiteljski obroci omoguuju
roditeljim d dju primjer svojoj djeci i poue ih zdrvim
ninim prehrne.
Ndlje, uspomene s obiteljskih obrok mogu biti dugotrjne
te pomoi u stvrnju zjednitv, nvik i stbilnosti.
Rzgovor tijekom obrok prigod je z stvrnje
poveznosti i prisnosti, li i uzjmno uenje. Znnstvenici su
pokzli kko rzgovori z vrijeme obrok mogu poboljti
obiteljske odnose, smopotovnje kod tinejder, njihov
osjej vrijednosti i njihove drutvene vjetine te pridonijeti
rjevnju mnjih npetosti u obitelji
4, 5
.
Obiteljski obroci mogu pomoi i u rzvoju posebnih vjetin.
Djec ue sudjelovti, li i iznositi svoje miljenje, rsprvljti
i uprvljti rsprvom6, posebno ko z stolom sudjeluju
rzliite genercije.
Obiteljski obroci poboljvju i kolske rezultte. Istrivnj
pokzuju d djec postiu bolje kolske rezultte i imju
rzvijenije drutvene vjetine ko esto sudjeluju u
obiteljskim obrocim. ini se d obiteljski obroci smnjuju
vjerojtnost destruktivnog ponnj kod tinejder, ko
to su zloupotrebe opojnih sredstv, seksulne ktivnosti,
nsilje i poremeji u prehrni
7.
1
Ptrick i Nickls (2005.). A Review of Fmily nd Socil
Determinnts of Children's Eting Ptterns nd Diet ulity.
Journl of the Americn College of Nutrition, 24: 892.
2
Fulkerson i dr. (2009.). Are there Nutritionl nd other benets
ssocited with fmily mels mong t-risk youth? J Adolesc
Helth, 45: 89-95.

Neumrk-Sztiner i dr. (200.). Fmily mel ptterns: ssocitions
with sociodemogrphic chrcteristics nd improved dietry
intke mong dolescents. J Am Diet Assoc 10: 1722.
4
Wolin i Bennett (1984.). Fmily Rituls. Fm Process, 2: 401-420.
5
Fiese i dr. (2002.). A review of 50 yers of reserch on nturlly
occurring fmily routines nd rituls: cuse for celebrtion? J Fm
Psych, 16: 81-90.
6
Blum-Klk (1997.). Dinner tlk. Culturl ptterns of socibility nd
sociliztion in fmily discourse. Mhwh, NJ: Lwrence Erlbum.
7
The Ntionl Center on Addiction nd Substnce Abuse (2010.).
The importnce of fmily dinners VI.
http://www.cscolumbi.org/uplod/2010/20100922fmilydinners6.pdf.
Pristup: 1. rujn 2011.
K
U
H
A
R
I
C
A
OBITELJSKI OBROK NA DAN
I PROBLEMI NESTAJU!
Nije lko podizti djecu u ovim stresnim vremenim! Zbog
dugih sti koje provodimo n poslu, visokog stupnj stres i
vrlo krtkog vremen z oputnje udljvmo se od njih i
zborvljmo kd smo uope posljednji put proveli
kvlitetno vrijeme s njim i vodili prvi obiteljski rzgovor!
Ipk, postoji nekoliko prilino jednostvnih svkodnevnih
odluk koje mogu imti velik utjecj n funkcionirnje ne
obitelji, li i otkloniti neke od opsnosti koje se mogu pojviti
dok s rdou prtimo kko n djec rstu i postju
odrsli ljudi. Jedn od tih odluk, koju modern znnost
podrv jer donosi velike koristi, uivnje je u redovitim
obiteljskim obrocim.
Zborvite n gurmnske obroke! k i njleerniji obrok
moe postti svren prigod d se okupimo oko stol i
podijelimo dnevne novosti, nde, tenje i brige. Studije
potvruju d je rzgovor tijekom obrok prigod z
stvrnje poveznosti i prisnosti, li i uzjmno uenje jer
djec ue kko iznositi svoje miljenje i rsprvljti. On moe
olkti roditeljsku ulogu i pridonijeti stvrnju uzor te
istodobno poboljti obiteljske odnose, smopotovnje kod
tinejder, njihov osjej vrijednosti i njihove drutvene
vjetine te pomoi pri rjevnju mnjih obiteljskih stresov.
1
.
(Ne) jedite ztvorenih ust! Istrivnj su pokzl d djec
koj sudjeluju u rzgovoru tijekom estih obiteljskih obrok
postiu bolje rezultte u koli i imju rzvijenije drutvene
K
U
H
A
R
I
C
A
Poslovni ogls
ZLATNA PRAVILA
vjetine
2
. tovie, ini se d obiteljski obroci pomu u
prevenciji destruktivnog ponnj kod tinejder
(zloupotreb opojnih sredstv, nsilje, itd.).
Glsujte z rznovrsnost!
Vn prednost redovitih obiteljskih obrok u tome je to
svkog pouvju boljim prehrmbenim nvikm! Djec
ne smo tinejderi ue jesti rznovrsnije i urvnoteenije
kombincije osnovnih skupin nmirnic, ukljuujui voe,
povre, itrice
, 4
itd. Studije pokzuju d su tkve bolje
prehrmbene nvike drgocjeni sveznici u borbi protiv
pretilosti i poremej u prehrni.
Ztrite pomo! Pozovite svoju djecu d kuhju s vm,
dopustite im d osmisle tjedni jelovnik, potknite ih d
pozovu prijtelje, dopustite im d odberu temu rzgovor
Tko e u tekim trenucim imti trjne uspomene koje e im
biti utoite i pomoi im d postnu snni!
Ne zborvite: gurmnski recepti nisu vni z obiteljski
obrok! k i njjednostvnije leerno jelo moe biti ideln
prilik z kvlitetno druenje. Tkoer moete ukljuiti svoju
djecu u pripremu obrok i n tj nin doprinijeti rzvoju
njihove smosvijesti i smostlnosti te, nrvno, stvoriti
dodtno veselo obiteljsko druenje! N krju cijele prie
vni su svi ti rituli koji e postti trjne, lijepe uspomene z
sve koji su u njim sudjelovli!
1
Eisenberg i dr. (2004.). Correltions between fmily mels nd
psychologicl wellbeing mong dolescents. Arch Peditr
Adolesc Med, 158: 792-796.
2
The Ntionl Center on Addiction nd Substnce Abuse (2010.).
The importnce of fmily dinners VI.
http://www.cscolumbi.org/uplod/2010/20100922fmilydinners6.pdf.
Pristup: 1. rujn 2011.

Ptrick i Nickls (2005.). A Review of Fmily nd Socil
Determinnts of Childrens Eting Ptterns nd Diet ulity.
Journl of the Americn College of Nutrition, 24: 892.
4
Fulkerson i dr. (2009.). Are there nutritionl nd other benets
ssocited with fmily mels mong t-risk youth? J Adolesc
Helth, 45: 89-95.
Nije lko podizti djecu u ovim stresnim vremenim! Zbog
dugih sti koje provodimo n poslu, visokog stupnj stres i
vrlo krtkog vremen z oputnje udljvmo se od njih i
zborvljmo kd smo uope posljednji put proveli
kvlitetno vrijeme s njim i vodili prvi obiteljski rzgovor!
Ipk, postoji nekoliko prilino jednostvnih svkodnevnih
odluk koje mogu imti velik utjecj n funkcionirnje ne
obitelji, li i otkloniti neke od opsnosti koje se mogu pojviti
dok s rdou prtimo kko n djec rstu i postju
odrsli ljudi. Jedn od tih odluk, koju modern znnost
podrv jer donosi velike koristi, uivnje je u redovitim
obiteljskim obrocim.
Zborvite n gurmnske obroke! k i njleerniji obrok
moe postti svren prigod d se okupimo oko stol i
podijelimo dnevne novosti, nde, tenje i brige. Studije
potvruju d je rzgovor tijekom obrok prigod z
stvrnje poveznosti i prisnosti, li i uzjmno uenje jer
djec ue kko iznositi svoje miljenje i rsprvljti. On moe
olkti roditeljsku ulogu i pridonijeti stvrnju uzor te
istodobno poboljti obiteljske odnose, smopotovnje kod
tinejder, njihov osjej vrijednosti i njihove drutvene
vjetine te pomoi pri rjevnju mnjih obiteljskih stresov.
1
.
(Ne) jedite ztvorenih ust! Istrivnj su pokzl d djec
koj sudjeluju u rzgovoru tijekom estih obiteljskih obrok
postiu bolje rezultte u koli i imju rzvijenije drutvene
vjetine
2
. tovie, ini se d obiteljski obroci pomu u
prevenciji destruktivnog ponnj kod tinejder
(zloupotreb opojnih sredstv, nsilje, itd.).
Glsujte z rznovrsnost!
Vn prednost redovitih obiteljskih obrok u tome je to
svkog pouvju boljim prehrmbenim nvikm! Djec
ne smo tinejderi ue jesti rznovrsnije i urvnoteenije
kombincije osnovnih skupin nmirnic, ukljuujui voe,
povre, itrice
, 4
itd. Studije pokzuju d su tkve bolje
prehrmbene nvike drgocjeni sveznici u borbi protiv
pretilosti i poremej u prehrni.
Ztrite pomo! Pozovite svoju djecu d kuhju s vm,
dopustite im d osmisle tjedni jelovnik, potknite ih d
pozovu prijtelje, dopustite im d odberu temu rzgovor
Tko e u tekim trenucim imti trjne uspomene koje e im
biti utoite i pomoi im d postnu snni!
Ne zborvite: gurmnski recepti nisu vni z obiteljski
obrok! k i njjednostvnije leerno jelo moe biti ideln
prilik z kvlitetno druenje. Tkoer moete ukljuiti svoju
djecu u pripremu obrok i n tj nin doprinijeti rzvoju
njihove smosvijesti i smostlnosti te, nrvno, stvoriti
dodtno veselo obiteljsko druenje! N krju cijele prie
vni su svi ti rituli koji e postti trjne, lijepe uspomene z
sve koji su u njim sudjelovli!
1
Eisenberg i dr. (2004.). Correltions between fmily mels nd
psychologicl wellbeing mong dolescents. Arch Peditr
Adolesc Med, 158: 792-796.
2
The Ntionl Center on Addiction nd Substnce Abuse (2010.).
The importnce of fmily dinners VI.
http://www.cscolumbi.org/uplod/2010/20100922fmilydinners6.pdf.
Pristup: 1. rujn 2011.

Ptrick i Nickls (2005.). A Review of Fmily nd Socil
Determinnts of Childrens Eting Ptterns nd Diet ulity.
Journl of the Americn College of Nutrition, 24: 892.
4
Fulkerson i dr. (2009.). Are there nutritionl nd other benets
ssocited with fmily mels mong t-risk youth? J Adolesc
Helth, 45: 89-95.
K
U
H
A
R
I
C
A
HRANA ZA MOZAK
Dns je tempo ivot prebrz i dok nstojimo njime ovldti,
esto ns prti osjej d ne inimo dovoljno z ljude koje
volimo. Neprekidno se brinemo o njim i elimo imti vie
vremen z druenje s njim. Meutim, zborvljmo d
vrijeme zprvo ne podrzumijev mnogo vremen! Sve
to nm treb z kvlitetno druenje oputen je obrok z
obiteljskim stolom. Jer, kko pokzuju modern istrivnj,
kd z dorukom ili veerom okupimo ljude koje volimo, ne
dijelimo smo hrnu, nego i brojne druge stvri korisne z
ne zdrvlje. N krju, kko je jednom reko John Gunther,
sv sre ovisi o oputenome doruku!
Jedn od glvnih prednosti svkodnevnih oputenih
obiteljskih obrok lei u tome to djec i tinejderi ue jesti
rznovrsnije i urvnoteenije kombincije osnovnih skupin
nmirnic
1
, uz vei unos vo, povr, itric
2
itd. Studije
pokzuju d je vjerojtnije d e djec kuti nepozntu
hrnu

ko su vidjel kko to ini nek njim poznt osob.

Ne treb dodtno nglvti d s obzirom n porst
pretilosti u gotovo cijelome svijetu bolje prehrmbene nvike
mogu sprijeiti pojvu poremej u prehrni, li i postti
velik blgoslov z obitelj openito!
Jeste li ikd rzmiljli o tome?
Istrivnj pokzuju d redoviti obiteljski obroci, uz to to
poboljvju prehrmbene nvike, tkoer mogu olkti
roditeljsku ulogu i openito potknuti rzvoj drutvenih
vjetin.
K
U
H
A
R
I
C
A
Poslovni ogls
UENJE O HRANI
Rzgovor tijekom obrok, n primjer, postje prigod z
stvrnje poveznosti i prisnosti te meusobno uenje.
Znnstvenici
4
su pokzli d rzgovori z vrijeme obrok
mogu poboljti obiteljske odnose, smopotovnje kod
tinejder, njihov osjej vrijednosti te njihove drutvene
vjetine te pridonijeti rjevnju mnjih obiteljskih stresov i
npetosti. Djec tkoer ue sudjelovti, li i iznositi svoje
miljenje, rsprvljti i voditi
5
.
Istrivnj pokzuju d djec postiu bolje rezultte u koli
i imju rzvijenije drutvene vjetine ko esto sudjeluju u
obiteljskim obrocim. N primjer, bogtiji djeji rjenik
6

povezuje se s redovitim rzgovorim z vrijeme obrok,
tinejderi koji svkodnevno jedu zjedno s obitelji vjerojtnije
e imti bolje ocjene u koli
7
od onih koji rjee jedu s svojom
obitelji. ini se d obiteljski obroci tkoer smnjuju
vjerojtnost destruktivnog ponnj kod tinejder.
Ne zborvite: gurmnski recepti nisu vni z obiteljski
obrok! k i njjednostvnije leerno jelo moe biti ideln
prilik z kvlitetno druenje. Tkoer moete ukljuiti svoju
djecu u pripremu obrok i n tj nin doprinijeti rzvoju
njihove smosvijesti i smostlnosti te, nrvno, stvoriti
dodtno veselo obiteljsko druenje! N krju dn njvnije
je to e svi ti rituli postti trjne, lijepe uspomene z sve
koji su u njim sudjelovli!
1
Stnek i dr. (1990.). Diet qulity nd the eting environment of
preschool children. J Am Diet Assoc, 90: 1582-1584.
2
Neumrk-Sztiner i dr. (200.). Fmily mel ptterns: ssocitions
with sociodemogrphic chrcteristics nd improved dietry
intke mong dolescents. J Am Diet Assoc 10: 1722.

Gillmn i dr. (2000.). Fmily dinner nd diet qulity mong older
children nd dolescents. Arch Fm Med, 9: 25240.
4
Eisenberg i dr. (2004.). Correltions between fmily mels nd
psychologicl wellbeing mong dolescents. Arch Peditr
Adolesc Med, 158: 792-796.
5
Blum-Klk (1997.). Dinner tlk. Culturl ptterns of socibility nd
sociliztion in fmily discourse. Mhwh, NJ: Lwrence Erlbum.
6
Snow i Bels (2006.). Meltime tlk tht supports litercy
development. New Dir Child Adolesc Dev. 111: 51-66.
7
The Ntionl Center on Addiction nd Substnce Abuse (2010.).
The importnce of fmily dinners VI.
http://www.cscolumbi.org/uplod/2010/20100922fmilydinners6.pdf.
Pristup: 1. rujn 2011.
Dns je tempo ivot prebrz i dok nstojimo njime ovldti,
esto ns prti osjej d ne inimo dovoljno z ljude koje
volimo. Neprekidno se brinemo o njim i elimo imti vie
vremen z druenje s njim. Meutim, zborvljmo d
vrijeme zprvo ne podrzumijev mnogo vremen! Sve
to nm treb z kvlitetno druenje oputen je obrok z
obiteljskim stolom. Jer, kko pokzuju modern istrivnj,
kd z dorukom ili veerom okupimo ljude koje volimo, ne
dijelimo smo hrnu, nego i brojne druge stvri korisne z
ne zdrvlje. N krju, kko je jednom reko John Gunther,
sv sre ovisi o oputenome doruku!
Jedn od glvnih prednosti svkodnevnih oputenih
obiteljskih obrok lei u tome to djec i tinejderi ue jesti
rznovrsnije i urvnoteenije kombincije osnovnih skupin
nmirnic
1
, uz vei unos vo, povr, itric
2
itd. Studije
pokzuju d je vjerojtnije d e djec kuti nepozntu
hrnu

ko su vidjel kko to ini nek njim poznt osob.

Ne treb dodtno nglvti d s obzirom n porst
pretilosti u gotovo cijelome svijetu bolje prehrmbene nvike
mogu sprijeiti pojvu poremej u prehrni, li i postti
velik blgoslov z obitelj openito!
Jeste li ikd rzmiljli o tome?
Istrivnj pokzuju d redoviti obiteljski obroci, uz to to
poboljvju prehrmbene nvike, tkoer mogu olkti
roditeljsku ulogu i openito potknuti rzvoj drutvenih
vjetin.
Rzgovor tijekom obrok, n primjer, postje prigod z
stvrnje poveznosti i prisnosti te meusobno uenje.
Znnstvenici
4
su pokzli d rzgovori z vrijeme obrok
mogu poboljti obiteljske odnose, smopotovnje kod
tinejder, njihov osjej vrijednosti te njihove drutvene
vjetine te pridonijeti rjevnju mnjih obiteljskih stresov i
npetosti. Djec tkoer ue sudjelovti, li i iznositi svoje
miljenje, rsprvljti i voditi
5
.
Istrivnj pokzuju d djec postiu bolje rezultte u koli
i imju rzvijenije drutvene vjetine ko esto sudjeluju u
obiteljskim obrocim. N primjer, bogtiji djeji rjenik
6

povezuje se s redovitim rzgovorim z vrijeme obrok,
tinejderi koji svkodnevno jedu zjedno s obitelji vjerojtnije
e imti bolje ocjene u koli
7
od onih koji rjee jedu s svojom
obitelji. ini se d obiteljski obroci tkoer smnjuju
vjerojtnost destruktivnog ponnj kod tinejder.
Ne zborvite: gurmnski recepti nisu vni z obiteljski
obrok! k i njjednostvnije leerno jelo moe biti ideln
prilik z kvlitetno druenje. Tkoer moete ukljuiti svoju
djecu u pripremu obrok i n tj nin doprinijeti rzvoju
njihove smosvijesti i smostlnosti te, nrvno, stvoriti
dodtno veselo obiteljsko druenje! N krju dn njvnije
je to e svi ti rituli postti trjne, lijepe uspomene z sve
koji su u njim sudjelovli!
1
Stnek i dr. (1990.). Diet qulity nd the eting environment of
preschool children. J Am Diet Assoc, 90: 1582-1584.
2
Neumrk-Sztiner i dr. (200.). Fmily mel ptterns: ssocitions
with sociodemogrphic chrcteristics nd improved dietry
intke mong dolescents. J Am Diet Assoc 10: 1722.

Gillmn i dr. (2000.). Fmily dinner nd diet qulity mong older
children nd dolescents. Arch Fm Med, 9: 25240.
4
Eisenberg i dr. (2004.). Correltions between fmily mels nd
psychologicl wellbeing mong dolescents. Arch Peditr
Adolesc Med, 158: 792-796.
5
Blum-Klk (1997.). Dinner tlk. Culturl ptterns of socibility nd
sociliztion in fmily discourse. Mhwh, NJ: Lwrence Erlbum.
6
Snow i Bels (2006.). Meltime tlk tht supports litercy
development. New Dir Child Adolesc Dev. 111: 51-66.
7
The Ntionl Center on Addiction nd Substnce Abuse (2010.).
The importnce of fmily dinners VI.
http://www.cscolumbi.org/uplod/2010/20100922fmilydinners6.pdf.
Pristup: 1. rujn 2011.
K
U
H
A
R
I
C
A