SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI
Ak. god. 2010./2011.

Anamarija Tkalec
Tehnologije i projekti e-uenja
Diplomski rad

mentor: doc. dr. sc. Mihaela Banek Zorica

Zagreb, 2011.

Sadraj
Uvod ......3
1. to je e-learning?........... ..............................4
1.1 Klasifikacija e-uenja ......................................5
1.2 E-uenje kao oblik obrazovanja na daljinu..................................6
2. Tehnologije e-uenja... ..........................8
2.1 Sustavi za upravljanje uenjem.. ............................9
2. 2 Multimedija na Internetu .............................................10
2.3 Tableti, dlanovnici i beine tehnologije............................................14
3. eTwinning......................................................................................................15
3.1 Zagrebake kole - zaetnici u e-projektima....................................18
3.2 Turistiko-ugostiteljska kola Antona tifania, Pore.....................19
3.3 Flick the switch - projekt sa portala elearningeuropa.info...............21
4. CARNet..........................................................................................................22
5. Zato je Hrvatskoj potrebno e-uenje............................................................24

Zakljuak ....27
Prilozi.................................................................................................................28
Literatura .....34

Uvod
On the road to e-Learning, make sure that Learning is in the driving seat, and
Technology is in the passenger seat with the map. Learning decides the
destination, Technology helps you get there.
Ian Fyfe, LearnDirect, kotska
Kada djeca porastu i kad ih elimo upisati na fakultet, vrlo je dobro da ih
potiemo da upiu to god ele i gdje god ele pa makar to bilo izvan okvira
onoga to smo mi iskusili. Na Internetu emo pronai informacije o sveuilitu,
nain izvoenja nastave i je li obavezan dolazak na predavanje, je li studij
koncipiran kao obrazovanje na daljinu... Ili je eljeno zanimanje dostupno i preko
online fakulteta? Moda nam se u tom trenu uini kao i najbolja i isplativija opcija.
Svi materijali u digitalnom obliku, dijete moe biti kod kue, utedit ete na
prijevozu, ne bi bilo trokova ni za unajmljeni stan u dalekom gradu. S druge
strane, kako e pratiti nastavu na stranom jeziku? Tko e ga natjerati da ui kad
je vani lijepo vrijeme i kad motivacija padne? Hoe li mu nedostajati prijatelji i
atmosfera na predavanju dok sam ita ili slua predavanja za raunalom. To su
sve

opravdane

bojazni

koje

prate

razvoj

e-learninga

tj.

e-uenja.

Na slian nas je nain muilo sve to je imalo veze sa elektronikim nainom

rada, npr. pitanje sigurnosti u e-trgovini te strah pri upisivanju broja kreditne
kartice, tokeni koje su nam izdavale banke jer nam se nije dalo pamtiti kako
koristiti sve tipke. Meutim, u veine ljudi je nakon poetnog straha i nevjerice
poraslo

povjerenje u sigurnosne sustave na Internetu,

bez veih dilema

odluujemo zamijeniti ekanje u redu u banci i poti e-bankarstvom, a potrebne

stvari kupujemo u e-trgovini. E-uenje takoer postaje sve dotjeranije i
sofisticiranije, a ljudi koji sudjeluju u kreiranju i izvoenju e-uenja sve
obrazovaniji. E-uenje nam postaje blisko i infiltrira se u svakodnevni ivot. Uz to,
raaju se nove ideje o projektima koji i ne iziskuju toliko tehniko znanje, ve
samo malo mate kako tu tehniku upotrijebiti i spojiti u bolji oblik obrazovanja
mladih - pa ak i starijih, u svrhu cijeloivotnog napredovanja i uenja. Kao to

kae citat na poetku uvoda, kod e-uenja bi se naglasak trebao staviti upravo
na odnos kako tu tehnologiju upotrebljavamo te da nam ona bude sredstvo u
pouavanju, a ne cilj.

1. to je e-learning?
Znaenje rijei e-learning odreuje prefiks "e", to dolazi od engleske rijei
electronic, a znai elektroniko, i rijei learning tj. uenje, ili iri pojam
obrazovanje. Ovdje e biti navedeno nekoliko definicija koje objanjavaju euenje tj. e-learning.
E-learning je tehnoloki posredovano uenje uenje uz pomo raunala bilo
na udaljenosti ili u uionici licem u lice.1
E-learning je uenje koje je omogueno koritenjem digitalnih alata i sadraja.
Ono obino ukljuuje neki oblik interaktivnosti, a to moe biti online interakcija
izmeu uenika i nastavnika ili meu uenicima.2
E-obrazovanje je izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijskokomunikacijske tehnologije (ICT). Pri tome se ne smije staviti naglasak samo na
tehnologiju i zanemariti vanost kvalitetnog uenja i pouavanja.3
E-uenje je proces obrazovanja (proces uenja i poduavanja) koji se izvodi uz
uporabu nekog oblika informacijske i komunikacijske tehnologije, a s ciljem
unapreenja kvalitete toga procesa i kvalitete ishoda obrazovanja. 4
1

to je e-learning? URL: http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/e-

learning/learning_1_novo/prvaStranica_prvi_kolegij.html. (05.08.2011.).
2

isto

E-learning. URL: http://ahyco.ffri.hr/portal/Glavna.aspx?IDClanka=18&IDKategorije=1. (05.08.2011.).

Strategije e-uenja Sveuilita u Zagrebu. URL:

http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/eucenje_strategija/E-ucenje-UniZG-Pov-Strategija-zaJavnu-Raspravu.pdf. (05.08.2011.).

Sagledajui sa dva aspekta, Wikipedia nudi jo dvije definicije.

Ako je naglasak na tehnologiji: e-uenje je vrsta informacijsko komunikacijske
tehnologije koja podrava obrazovanje.
Ako je pak naglasak na obrazovanju: to je planirani proces uenja i pouavanja
koji koristi iroki spektar informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu
unapreenja komunikacije: nastavnik uenik sadraj. 5

1.1 Klasifikacija e-uenja

E-uenje obuhvaa razliite aspekte koritenja ICT-a u obrazovanju pa ovisno o
intenzitetu i nainu koritenja ICT-a razlikujemo nekoliko oblika e-uenja:

klasina nastava - nastava u uionici (f2f - face- to -face)

nastava uz pomo ICT-a - tehnologija u slubi poboljanja klasine

nastave (ICT supported teaching and learning)

hibridna ili mjeovita nastava - kombinacija nastave u uionici i nastave uz

pomo tehnologija (hybrid, mixed mode ili blended learning)

online nastava - nastava je uz pomo ICT-a u potpunosti organizirana na

daljinu (fully online)6

E- learning. // Wikipedia online enciklopedija. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/E-learning.

(05.08.2011.).

E- uenje. URL: http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/eucenje/. (05.08.2011.).

6

Slika 1: Klasifikacija e-uenja slikom7

1.2 E-uenje kao oblik obrazovanja na daljinu

Slika 2: Shema slinosti i razlika e-uenja i obrazovanja na daljinu8

U posljednjih desetak godina Internet je postao medij koji zamjenjuje sve ostale
medije. Tradicionalne ustanove koje obrazuju, a iji polaznici pohaaju nastavu u
uionici, sve vie primjenjuju raunalnu tehnologiju i Internet u nastavi, ak i do te
mjere da neke programe u potpunosti stavljaju

dostupne online. Na slici je

prikazano simbolino u krugovima koji se preklapaju, koliko je slino obrazovanje

na daljinu i e-uenje tj. e-learning. Ono to je izvan podruja preklapanja je npr.
obrazovanje na daljinu koje nije e-uenje (dopisno, putem radija, televizije i sl.) te
s druge strane, e-uenje koje nije obrazovanje na daljinu (pojedine nastavne
aktivnosti izvode se online, ali je ostatak nastave u tradicionalnoj uionici).9

Klasifikacija e-uenja slikom . URL:

http://knjiznica.irb.hr/kolokviji/tingle/elearning_files/slide0016_image006.jpg
8

Shema slinosti i razlika e-uenja i obrazovanja na daljinu . URL:

http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/e-learning/learning_1_novo/cetvrtaStranica_prvi_kolegij.html

Prema autoru I. Novoselu tradicionalno obrazovanje svojim metodama vie ne

moe odgovoriti na potrebe za znanjem i potrebe trita rada u naem vremenu.
10

Istovremeno e-uenje omoguava i potie razvijanje i stjecanje vjetina

potrebnih u drutvu znanja, kao to su:

komunikacijske vjetine

sposobnost samostalnog uenja i uenja u suradnji

rad u timu

prilagodljivost novim okolnostima

sposobnost promiljanja i

pretraivanje i vrednovanje informacija.11

William Glasser, tvorac teorije izbora i zaetnik ideje kvalitetne kole pisao je i o
teoriji uspjenosti u uenju.12 Pri tome je rasporedio postotke ovisno o izboru i
kombinaciji tehnika uenja, pa tako mi nauimo 10% to itamo, 20% to ujemo,
30% to vidimo, 50% to vidimo i ujemo, 70% o emu raspravljamo, 80% to
iskusimo, 90% to uimo nekog drugoga.

E-learning i obrazovanje na daljinu. http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/elearning/learning_1_novo/cetvrtaStranica_prvi_kolegij.html. (05.08.2011.).

9

Novosel, I. Uporaba raunala u nastavi. URL:

http://student.fizika.org/~nemo/pedagogija/elearning.pdf. (05.08.2011.).
10

Razlozi uvoenja e-learninga. URL: http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/elearning/learning_1_novo/petaStranica_prvi_kolegij.html. (05.08.2011.).

11

Vehabovi-Rude, N. Psihohoterapijski pristup. URL:

http://www.psihoterapija.co.ba/psihoterapijskipristup.htm. (05.08.2011.).
12

Slika 2: Uenje prema Williamu Glasseru13

Ova se teorija moe dobro primijeniti u pripremi kvalitetnih programa za e-uenje,
traei od polaznika da diskutiraju o onome to ue, da to primjenjuju te da
pouavaju jedni druge.

2. Tehnologije e-uenja
Ono to se uvrijeeno smatra pod e-uenjem jest da je obrazovni proces
potpomognut ICT

tehnologijom. U interakcije na relacijama uenik-sadraj-

nastavnik ukljuena je i tehnologija kao medij. Iako je i u tradicionalnim oblicima

obrazovanja koriten medij (u obliku govora, pisanog teksta, slika...), ali su oni
bili toliko tipini i toliko dijelom nae svakodnevne kulture da ih nismo bili ni
shvaali kao medije. Svi dosadanji oblici medija (tekst, slika, zvuk, video itd.)
mogu biti uspjeno preneseni uz pomo jednog ICT pomagala tj. raunala. Takva
vrsta nastave se moe izvoditi u uionici u kojoj su prisutni i studenti i profesor.
E-uenjem esto nazivamo i

uenikovo samostalno koritenje obrazovnih

materijala, a izvodi se na nekoj drugoj lokaciji. Materijali mogu biti prethodno

pripremljeni te dostavljeni ueniku na mediju poput CD-ROM-a, Blue- Ray diska,
USB memorije ili ih on koristi putem Interneta. Na

taj nain objedinjuje se

prednost modernog i tradicionalnog obrazovanja. Najei oblik tehnologije u

13

Uenje prema Williamu Glasseru .URL: http://www.nipissingu.ca/faculty/mikew/stp2010/STP_2010/How

%20We%20Learn_10.ppt

uionici je Powerpoint prezentacija. U uionici se mogu prezentirati sadraji s

Interneta.

Vrlo

se

skromno

koriste

mogunosti

primjene

informacijsko

komunikacijskih tehnologija pri tom programu. Praenje prezentacija i projekcija

uenike moe ostavljati u ulozi pasivnih sluatelja to ponovno nije dobro za
proces uenja. Ako promotrimo klasinu tehnologiju - kredu i plou- napredak je
injenica da se sadraj prezentacije moe spremiti i ponovno projicirati kod kue
ili da neke od njih mogu biti dinamine, sadravati video i sl.. Nastava u uionici
moe se obogatiti i na druge naine npr. koritenjem programa kao to su
Windows Movie Maker (programski alat pomou kojeg se moe jednostavno
izraditi film) i dr.14

2.1 Sustavi za upravljanje uenjem

Sustav za upravljanje uenjem (eng. Learning Management System - LMS) je
raunalni program za distribuciju, administriranje, dokumentiranje, praenje i
izvjeivanje o programima e-uenja putem interneta. LMS sustav koristi se za
praenje tijeka e-uenja dijeljenjem nastavnog sadraja u virtualnom okruenju i
ukljuuje:
- upravljanje korisnicima
- upravljanje ulogama
- upravljanje mentorima
- kreiranje objekata uenja
- upravljanje objektima uenja
- generiranje izvjea
- testiranje i ocjenjivanje
- razmjenu informacija na virtualnim oglasnim ploama
- diskusijske grupe
- najave dogadaja.15

14Primjena

ICT-a u klasinoj nastavi u uionici. URL: http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/e-

learning/learning_1_novo/drugaStranica1_prvi_kolegij.html. (05.08.2011.).

10

LMS je sustav prema kojem je mogue pratiti napredak pojedinog uenika te

mjeriti uinak uenja. Sustavu se moe pristupiti sa bilo kojeg raunala koje je
spojeno online. Takav pristup omoguava ueniku fleksibilnost. Svi se podaci
pohranjuju u bazu podataka kako bi ih kasnije ili tijekom procesa uenja
nastavnik ili voditelj grupe mogao analizirati. Sustav je dizajniran tako da
omoguuje i komunikaciju jedan na jedan, jedan na sve ili svatko prema
svakome. Profesori, predavai i nastavnici oblikuju strukturu sadraja prema
vlastitom izboru pa takoer i njima ovakav sustav prua fleksibilnost.

2.2 Multimedija na Internetu

Multimedija ukljuuje tekstualne elemente, grafiku i zvuk (esto i video ili
animacije), te ih kombinira koritenjem raunala. Svako osobno raunalo moe
reproducirati multimedijalne prezentacije za zabavu ili obrazovanje. Edutainment
(obrazozabava) je rije kojom se oznaavaju aplikacije koje objedinjuju
multimedijsku

zabavu

ograniavaju i brzinu

obrazovne

ciljeve.

16

Brzine

internetskih

veza

sadraja koji se moe prenositi. No uvoenje uivo

emitirane multimedije (streaming) omoguilo je prijenos velikih multimedijskih

datoteka ak i putem sporijih veza.
Primjer:
Malloy, T. Understanding ANOVA Visually17
Danas se na webu postoji mnogo audioformata za emitiranje uivo (streaming).
Iako se razlikuju po imenu, dijele u osnovi istu tehnologiju. Kada se zvuna
datoteka priprema za emitiranje uivo, ona se najprije komprimira kako bi se
15

Crnkovi, S. Sustav e-uenja za samostalno stjecanje i provjeru e-citizen znanja i vjetina.

URL: http://www.scribd.com/doc/50537990/Sustav-e-u%C4%8Denja-za-samostalno-stjecanje-iprovjeru-e-citizen-znanja-i-vje%C5%A1tina-sa-Zadatkom-i-Izjavom. (05.08.2011.).

16Michael

E.; Rory McGreal: Tehnologije online uenja (e-learning). URL:

http://edupoint.carnet.hr/casopis/37/clanci/4.html. (05.08.2011.).
17Malloy,

T.

Understanding

ANOVA

http://www.psych.utah.edu/stat/introstats/anovaflash.html. (05.08.2011.).

11

Visually.

URL:

smanjila ukupna veliina datoteke. Ponekad se komprimiranjem smanjuje i

kakvoa datoteke.
Emitiranje uivo audiomaterijala trenutno se koristi kao nadopuna klasinim i
online teajevima, obino u obliku unaprijed snimljenih predavanja, intervjua s
gostima, studentskih projekata, uzoraka interakcije meu studentima u uionici,
ili zvunih primjera sadraja vezanih za temu teaja.

18

Prijedlog za emitiranje

uivo audiomaterijala je takoer da se koristi i na teajevima glazbe ili skladanja.

Vrlo dobra mogunost da da studenti snimaju svoj rad ga uine dostupnim
uitelju ili da im poslui kao uenje na grekama.
Primjer :
Trussler, B. Gustav Holst: The Planets Suite19
Videomaterijal sadri vie slojeva i podataka u elektronskom formatu pa je stoga
i mnogo sloeniji. Zbog toga je pri prijenosu ovog formata multimedije preko
Interneta, putem sustava streaming prijenosa podataka, potrebno uzeti u obzir
vie tehnikih i obrazovnih pitanja. Videodatoteke su vee od audiodatoteka, a
snimanje videa spremanje u elektronikom formatu zahtjeva dodatni softver
instaliran na raunalu. Tee je pronai i obrazovne aplikacije za emitiranje uivo
videomaterijala na webu. Videomaterijal moe posluiti kao dodatni resurs na
nekoj obrazovnoj web stranici ili u klasinim ili online teajevima koji se odvijaju
sinkronizirano. Projekt LearnAlberta.ca, iji se link nalazi u nastavku, primjer je
obrazovnog projekta s velikim brojem kurikuluma temeljenih na upotrebi videa za
uitelje i studente u Alberti.
Primjer:

Elliott, M. ; McGreal, R. Tehnologije online uenja (e-learning). // Edupoint asopis. (2005), 5. URL: URL:
http://edupoint.carnet.hr/casopis/37/clanci/4.html. (05.08.2011.).
18

19

Trussler, B. Gustav Holst: The Planets Suite URL: http://www.aquarianage.org/lore/holst.html.

(05.08.2011.).

12

Alberta Learning20
Vrlo popularna aktivnost na Internetu je dugo vremena bio tekstualni chat, a malo
naprednije varijante su audio chat ili Voice over Internet Protocol (VoIP) i video
chat. Ako posjedujete mikrofon i zvunike, pruatelji Internet usluga nude ak i
besplatno telefoniranje putem Interneta. Meutim, brzina internetske veze bi i
ovdje mogla predstavljati problem pa bi sa sporom vezom na Internet kakvoa
poziva bila niska uz visoki stupnjanj kanjenja zvuka. Popularni pruatelji VoIP
usluga su Skype21 i Windows Live Messenger.22 Iste karakteristike ima i video
chat, a ove dvije stranice takoer pruaju i uslugu video chata.
Upotreba u obrazovanju
E-mail se koristi u kolama kao redovno sredstvo komunikacije izmeu kola.
Razvoj Interneta i telefonije poboljat e mogunosti za komunikaciju s drugim
uenicima sline dobi, u drugim mjestima ili dravama, a stoga i razmjenu
iskustava sa razliitim kulturnim grupama. To e biti osobito korisno za vjebanje
stranih jezika te izravne razgovore sa govornicima odreenog jezika. Za
sinkronizirano pouavanje moe se koristiti i elektronska ploa u kombinaciji sa
VoIP-om, to se onda pretvara u audiografiku telekonferenciju. Windows
Meeting Space prua uslugu sinkroniziranja i dijeljenja svih sadraja koje
obraujemo na svom raunalu sa skupinom ljudi. Uvjet je da svi korisnici imaju
isti operativni sustav instaliran na raunalu, u ovom sluaju Windows Vistu.23
Primjer:

20

http://www.learnalberta.ca

21

http://www.skype.com/

22

http://explore.live.com/windows-live-messenger

23

What is Windows Meeting Space?

URL: http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/What-is-Windows-Meeting-Space. (05.08.2011.).

13

Microsoft Corp., Windows Meeting Space24

Web Whiteboarding je oblik grafike konferencije koji simulira pisanje ili crtanje
po ploi ba kao i u uionici. Uz pomo ovog alata, uenici, a i uitelji mogu
kreirati grafike ili tekst u stvarnom vremenu, dok istovremeno sudjeluju u
predavanju ili diskusiji s razredom. Whiteboarding je aktivnost koja simulira
online oznaavanje, biljeke i crtanje u realnom vremenu na bilo kojem
dokumentu,

slici,

zaslonu

ili

slajdu.

Moete se povezati s drugim ljudima online, a ako vam trebaju alati i pomagala
koji se inae fiziki nalaze u uionici, ovo e biti idealna virtualna zamjena.

Slika 4: Primjer alata za web whiteboarding25

Ova zamjena za kolsku plou omoguava simuliranje nastave u uionici.
Studenti na razliitim mjestima mogu aktivno sudjelovati i suraivati s uiteljem i
drugim studentima u stvaranju i adaptiranju grafikih informacija.
Primjeri:
Whiteboarding Tools And Technology: A Mini-Guide26
24

http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/What-is-Windows-Meeting-Space

Primjer alata za web whiteboarding. URL: http://images.sixrevisions.com/2008/10/3108_twiddla.png

25

26

http://www.kolabora.com/news/2006/11/02/whiteboarding_tools_and_technolog

y_a.htm
14

15 Free Tools for Web-based Collaboration27

2.3 Tableti, dlanovnici i beine tehnologije

Ureaji koji imaju mogunost beinog spajanja na Internet preuzimaju vodee
mjesto nad stolnim raunalima i laptopima. Razlozi su: dovoljno brz pristup
Internetu, aplikacije kao to je obrada teksta i proraunske tablice. Veliine da
stanu u dlan, kao to im i ime govori, a sa mogunostima poput prepoznavanja
rukopisa, obrade teksta, upravljanje glasom, iani ili beini pristup Internetu, te
mogunost slanja i primanja podataka i teksta. Obrazovne mogunosti postat e
neograniene, budui da e internetske veze visoke propusnosti postati sve
pristupanije, a cijena beinih ureaja koji e objedinjavati sve mogunosti
osobnih raunala e se smanjiti. Ljudi u ruralnim podrujima Filipina koriste svoje
mobilne telefone za izmjenjivanje poruka. Uenje postaje univerzalno dostupno.
Primjeri takvih ureaja od kojih se neki ve koriste u kolama su: Kindle, Ipad,
HP Tablet itd.

Slika 5: Vrtika djeca s Ipadovima u Mainu, SAD28

27

http://sixrevisions.com/tools/15-free-tools-for-web-based-collaboration/

Vrtika djeca s Ipadovima u Mainu, SAD. http://mobided.com/maine-school-district-to-provide-ipad2%E2%80%99s-for-all-kindergartners

28

15

Primjeri Youtube videa o koritenju moderne tehnologije u vrtiima i

kolama:
iPads in the Classroom 29
Ipad Classroom 30
10 ways to use Kindle in the Classroom31

29
30

iPads in the Classroom. http://www.youtube.com/watch?v=TRBGnCzp5NY&feature=related

Ipad classroom. http://www.youtube.com/watch?v=Bw6oZh_spAs&feature=related

31

10 ways to use Kindle in the Classroom. URL: http://www.youtube.com/watch?v=BFTBxBIf0I0

16

3. eTwinning
eTwinning je jedna od aktivnosti potprograma Comenius, programa za
cjeloivotno uenje. Portal se nalazi na web adresi www.eTwinning.net i
namijenjen je meunarodnoj suradnji i usavravanju nastavnog, ali i nenastavnog
osoblja.

Obuhvaa

predkolsko

obrazovanje

do

srednje

kole.

32

Na portalu se nalaze projekti koje su smislili nastavnici i njihovi uenici za

upoznavanje i suradnju s kolegama iz drugih europskih kola. Trenutno se na
portalu nalazi 135763 aktivnih lanova i 5036 projekata. 33

Slika 6: Poetna stranica eTwinning portala34

Na portal se morate registrirati i povezati svoj profil sa kolom u kojoj radite.
Morate navesti koja su vam podruja interesa te dobne skupine uenika s kojima
radite. Nakon prijave moete posjetiti dio portala Find eTwinners" koji e vam
omoguiti pretraivanje lanova portala. Ako pronaete kolege nastavnike s
interesima slinim vaima, moete im se javiti da pokuate zajedno osmisliti
projekt koji bi se mogao svidjeti uenicima. Najvee prednosti eTwinninga su
32

eTwinning. URL: http://www.mobilnost.hr/index.php?id=190. (05.08.2011.).

33

Welcome to eTwinning. URL: http://www.etwinning.net/en/pub/index.htm. (05.08.2011.).

34

Poetna stranica eTwinning portal. URL: http://www.etwinning.net/en/pub/index.htm

17

fleksibilnost, jednostavnost i sigurnost. Fleksibilnost zbog toga to sami

odreujete tempo koji vam odgovara. Moete pogledati to drugi rade, razmisliti
o suradnji i kako bi ona odgovarala nastavnom planu, pitajte uenike to bi
eljeli. Jednostavnost zbog lake prijave na portal koji nudi razliite alate za
provedbu projekta. Twin space" je platforme koja nudi prostor za razmjenu
fotografija, tekstualnih dokumenata, brbljaonice za vas i vae uenike, blog
projekta itd.
eTwinning je sigurno on-line okruje jer Agencija za mobilnost i programe
Europske Unije provjerava jesu li korisnici zaista nastavnici, pedagoki djelatnici
ili nenastavno osoblje u ustanovama u kojima su naveli da su zaposleni. Ukratko,
eTwinning omoguuje druenje s kolegama, osmiljavanje i provoenje
zajednikih projekata u nastavi i izvan nje, izvrsne on-line edukacije i teajeve,
nudi i financiranje odlazaka na eTwinning mobilnost.35
Projekt Find a pen pal and make a fire to your life
Glavni cilj projekta je da naim uenicima pruimo priliku da se oslobode

razgovaraju na stranim jezicima sa drugim uenicima iz razliitih zemalja. Teme

projekta su europske studije, strani jezici, osnovnokolski predmeti, tehnologija.
Jezici koji se koriste na ovom projektu su engleski i rumunjski. Dob uenika koji
sudjeluju na projektu je od 11 do 15 godina, dakle, osnovnokolski rang. Alati koji
se koriste su audio konferencija, video konferencija, chat, e-mail, forum i drugi
programi (powerpoint, video, slike, crtei). Ciljevi koje su tvorci projekta zamislili
jest da potaknu uenike da budu aktivniji, da vjebaju jezike te da nastavu uine
raznolikijom. Uenici e razmjenjivati ideje, kulturu i osjeaje na odreenom
jeziku, koristiti fotografije, email i video, razglednice, video konferecije i
twinspace.

35

eTwinning. URL: http://www.mobilnost.hr/index.php?id=190. (05.08.2011.).

18

Oekivani da e uenici vidjeti i iskusiti da nisu nita drugaiji od drugih uenika

koji ue strani jezik, prekinut e barijeru ciljanog jezika i kulture, a razmijenit e
tradicije. Nauiti e uiti dok tragaju za prijateljima za dopisivanje.

Poetna stranica projekta Find a pen pal and make a fire to your life Izvor:
http://www.etwinning.net/en/pub/profile.cfm?f=2&l=en&n=44096
Projekt Djeja olimpijada
Projekt iz podruja tjelesne kulture u kojem sudjeluje po 8 uenika u 4 igre. Dobi
uenika je od 9 do 12 godina, a alati koji se koriste za komunikaciju su email,
video konferencija. Najprije se dogovore grupe, a onda djeca putuju u drugu
kolu ili zemlju kako bi se natjecala. Kod organizacije i izbora igara u kojima se
djeca natjeu, u obzir je uzeto da djeca voli igru, a ne monotono ponavljanje
gibalnog rada, da vole nove situacije i promjene, te da se vole identificirati sa
skupinom (momad). Takoer i da im puno znai ekipni uspjeh. Olimpijada e biti
organizirana kao prava: zastava olimpijska vatra, procedure i sl. Organizator nosi
trokove boravka, a sudionici se trebaju pojaviti i igrati!

19

3.1 Zagrebake kole - zaetnici u e-projektima

Kao dio istraivanja o e-uenju koji sam mogla napraviti u gradu Zagrebu su bila
dva intervjua sa nastavnicama koje se bave e-projektima u osnovnim kolama,
najvie e-twinningom. Pripremila sam nekoliko pitanja o njihovom iskustvu u eprojektima. U priloge e doi primjeri pitanja i njihovi odgovori. Osnovna kola A.
Stepinca je tek prole godine zapoela sa radom na e-projektima, dok se
Osnovna kola Horvati ve dugi niz godina bavi videokonferencijama koje je
sada ukomponirala u eTwinning. to se moglo zakljuiti iz odgovora jest da su
uenici jako zainteresirani i da aktivno sudjeluju u e-projektima. Veina
pokrenutih aktivnosti ovisi o matovitosti i zalaganju profesora, meutim, kad se
jednom projekt pokrene, uenici ne posustaju. Svi su jako zadovoljni postignutim
i namjeravaju i u budunosti elektroniki suraivati sa kolegama. U nastavku pak,
slijede detaljnije informacije o aktivnostima kojima se bave.
Videokonferencije O Horvati
Odravanjem videokonferencija meu uenicima osnovnih kola moemo nadii
ogranienja bivanja statinim u uionici, tj. nadii prostornu i vremensku barijeru
te pokuati postii da bi nastavni program i proces ueniku suvremenog drutva
brzih promjena bio inovativan i zanimljiv.
U Osnovnoj koli Horvati iz Zagreba sa videokonferencijama se poelo jo
2008.g., ak i prije eTwinning projekta, te se do 2011. godine odralo 30
konferencija.36 Prva videokonferencija Osnovne kole Horvati odrana je sa
kolom Po Leung Kuk Laws Foundation College iz Hong Konga.

Desetak

uenika sedmih razreda koji su prvi puta online razgovarali s kineskim

uenicima, predstavili svoju zemlju, grad i kolu. Ispriali su i kako se rade

36

Franka:Mi se naemo i vidimo s prijateljima iz Francuske

URL: http://dnevnikuciteljice.wordpress.com/2011/03/24/franka%E2%80%9Cmi-se-nademo-ividimo-s-prijateljima-iz-francuske%E2%80%A6%E2%80%9C/. (05.08.2011.).

20

trukle

te

otpjevali

pjesmu.37

Projekt Videoconferences between classes ostvaren je sa kolom Ecole se Saint

Gaudent iz malog francuskog mjesta Saint Gaudent s uenicima u dobi od 8 do
11 godina. Prvo je slijedilo upoznavanje i predstavljanje voditelja konferencije,
pjesma dobrodolice, informacije o broju uenika u odjelu, trenutnom vremenu i
temperaturi u svome mjestu, to danas jedemo u kantini, e-pals dijalozi, pjesma
za rastanak i check questions kojim bi provjerili jesu li sve pratili i razumjeli.
Nakon videokonferencija sa kolom iz West Hollywooda, maskota O Horvati
otputovala je na put u Los Angeles. Ameriki uenici su maskotu poveli na
putovanje po SAD-u te o putovanjima izvjetavali na zajednikom blogu
amerikih i hrvatskih uenika. Nastavljena je suradnja i s Hong Kongom te su
uenici etvrtog razreda prikazali kako u Hrvatskoj slavimo Boi. Odglumili su
igrokaz te otpjevali hrvatske tradicionalne boine pjesme. Vrnjaci iz Hong Kong
pripravili su nekoliko kvizova te svirali tradicionalne kineske instrumente. 38 U
proljee 2010. godine O Horvati se ukljuuje u eTwinning program projektom
Europe through Videoconferences, a uenici kole pronalaze prijatelje diljem
Europe u vie od dvadeset zemalja. Francuska, Litva, Portugal39

3.2 Turistiko-ugostiteljska kola Antona tifania, Pore

Turistiko-ugostiteljska kola Antona tifania iz Porea zapoela je s radom na
etwinningu 2009. godine povezivanjem sa kolom Bundesgymnasium &
Bundesrealgymnasium iz Austrije. Projekt se zvao Our square mile ili Naa
etvorna milja, a imao je cilj predstavljanje sadraja u kontekstu povijesti,
umjetnosti, zemljopisa i biologije koji okruuju svaku od kola u okviru jedne
etvorne milje.40Uenici su entuzijastino predstavili brojne sadraje koje
nudi turistiki grad Pore. Predstavili su kolu, grad Pore i njegove
37

isto

38

Franka:Mi se naemo i vidimo s prijateljima iz Francuske

URL: http://dnevnikuciteljice.wordpress.com/2011/03/24/franka%E2%80%9Cmi-se-nademo-i-vidimo-sprijateljima-iz-francuske%E2%80%A6%E2%80%9C/. (05.08.2011.).

39

isto

21

povijesno-kulturne batine, ivot i vrste biljaka u krugu kole, sajam

antikviteta, povijesni festival Giostru, tradicionalna istarska jela, kao i slike
porekih plaa pod snijegom.41 Predstavljen je novi projekt na upoznavanju
sa profesorima i novim sudionicima pod nazivom areni svijet povra. Ovaj
put projekt ima za cilj razmjenu znanja, ideja i recepata, a naposlijetku i
izdavanje zajednike kuharice. Na projektu surauju sa jo tri kole koje su
smjetene u Francuskoj ,Poljskoj i Turskoj. Prikazana je prezentacija
istarskog uskrnjeg ruka, kojeg su pripravili uenici turistike kole pod
vodstvom uitelja kuhanja. 42

Slika 7: Prezentacija areni svijet povra.43

40

Predstavljanje novih aktivnosti TU A. tifania u sklopu eTwinning-a.

URL: http://www.ss-astifanica-porec.skole.hr/?news_hk=1&news_id=276&mshow=290#mod_news.
(05.08.2011.).
41

isto

42

Predstavljanje novih aktivnosti TU A. tifania u sklopu eTwinning-a.

URL: http://www.ss-astifanica-porec.skole.hr/?news_hk=1&news_id=276&mshow=290#mod_news.
(05.08.2011.).

43Prezentacija

areni svijet povra URL: http://new-twinspace.etwinning.net/c/document_library/get_file?

p_l_id=6884727&folderId=6977395&name=DLFE-175165.pdf

22

3.3 Flick the switch - projekt sa portala elearningeuropa.info

Opi cilj Flick the switch projekta je da se europska djeca iz osnovnih i srednjih
kola naue iskljuivati svjetla i ureaje kada nisu u uporabi. Na taj nain
moemo sprijeiti ogroman otpada u Europi i smanjiti nepotrebno stvaranje
milijuna tona emisija CO2 koji tete okoliu i ubrzavaju klimatske promjene.
Projekt je nastao kako bi imao pozitivan i trajan utjecaj na obrasce ponaanja
europskih osnovnih i srednjih kola i da private globalnu odgovornost za
koritenje

energije.

Cilj je ukljuiti 200 kola i oko 100.000 uenika, a oekuje se domino efekt! Kako
djeca ue u koli, primjenjivat e to i kod kue. Sa uiteljima e uiti zanimljive,
dinamine i zabavne aktivnosti za kole koje e im pomoi da bi postali
odgovorniji u koritenju energije. Odravat e se i natjecanja za uenike (poster
natjecanja, ideje za utedu energije za kole itd.). Na web stranici e svatko moi
pronai zanimljive alate, materijale, dokumente i informacije!44

Slika 8: Primjer postera za Flick the switch 45

4. CARNet
44

Flick the switch. URL: http://www.elearningeuropa.info/en/node/39188. (05.08.2011.).

45

Primjer postera za Flick the switch.

http://www.flicktheswitch.eu/images/phocagallery/posters_youth_upload/thumbs/phoca_thumb_l_1%201.JP
G

23

Kada govorimo o e-uenju, ne moemo ne spomenuti CARNet (Hrvatsku

akademsku i istraivaku mreu). CARNet je do sada ponudio nekoliko
obrazovnih programa, a CARNetov edukacijski centar ima i funkciju sustavnog
podizanja razine informatike pismenosti u akademskoj zajednici.
Aktivnosti centra e biti navedeni u sljedeim odlomcima.
CARNetova korisnika konferencija CUC
CARNetova korisnika konferencija - CARNet Users Conference (CUC),
meunarodno je godinje okupljanje informatikih strunjaka i gospodarstvenika
iz podruja ICT-a kao i irokog kruga CARNetovih korisnika i suradnika, koji
ukljuuje profesore i nastavnike u osnovnim i srednjim kolama, CARNetove
sistem inenjere i koordinatore, kao i sve lanove znanstveno-istraivake
zajednice u Republici Hrvatskoj.46 U sklopu E-learning akademije odravaju se tri
jednogodinja programa razvijena u suradnji sa Sveuilitem British Columbia iz
Kanade:

1. E-learning Management
Sadraj programa obuhvaa podruja stratekog planiranja uvoenja e-uenja,
uspostavu i primjenu odgovarajuih organizacijskih modela za e-uenje te
odgovarajuih modela odabira tehnologije.

CARNetova korisnika konferencija CUC. URL:

http://www.carnet.hr/carnetova_korisnicka_konferencija_cuc. (05.08.2011.).
46

24

2. E-learning Tutoring
Sadraj programa obuhvaa teme iz podruja pedagogije, psihologije, sociologije
i komunikacijskih znanosti. Budui e-tutori najprije e definirati svoju ulogu u
procesu e-uenja, a zatim e se baviti raznim vrstama podrke koju je potrebno
pruiti polaznicima u online okruenju.
3. E-learning Course Design
Sadraj programa obuhvaa u prvom redu principe osmiljavanje i izrade online
teajeva uz koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Polaznici e
nauiti svladati tehnike potrebne za izradu online obrazovnih materijala, upoznati
funkcioniranje sustava za e-uenje te prouiti medije i tehnologije koje mogu
koristiti u nastavi.47
e.Teajevi za primjenu u nastavi
Online teajevi iz podruja web dizajna, multimedije, koritenja Interneta, kao i o
programiskim

jezicima

Logo,

Pascal,

obogaeni

interaktivnim

multimedijalnim elementima, koje uitelji i nastavnici mogu koristiti u svojoj

nastavi. Ukoliko u svojoj nastavi nastavnici/profesori informatike obrauju neku
od tema koje e.Teajevi obuhvaaju, mogu zatraiti pristup pojedinom e.Teaju
te ga implementirati u klasian oblik nastave. U tom sluaju polaznici na teaju su
uenici/studenti

dok

nastavnici/profesori

preuzimaju

ulogu

mentora

te

uenike/studente vode kroz sadraje e.Teajeva.48

Edu.hr portal

47

O programima. URL: http://www.carnet.hr/ela/programi. (05.08.2011.).

e.Teajevi za primjenu u nastavi. URL: http://www.carnet.hr/e-tecajevi_za_primjenu_u_nastavi?

news_id=1271. (05.08.2011.).
48

25

Aplikacije koje su dostupne putem Edu.hr portala su: Portal za uenje na daljinu
Nikola Tesla, Moodle, e-Knjinica, Forum za kole, Adobe Connect Pro, kolska
i Prometna uilica, Radio on Demand, Online enciklopedija, Media on Demand,
CARNetova korisnika konferencija, Portal uitelji.hr, Burza udbenika, eLektire,
Webmail i Sketchpad.49

5. Zato je Hrvatskoj potrebno e-uenje

Hrvatska ima mnogo razloga za uvoenje i irenje obrazovanja na daljinu i euenja. To su: razvedena obala i otoci, rometna povezanost tj. nepovezanost ili
izolirana podruja te zaposlene i nezaposlene osobe ije su kvalifikacije
nedostatne ili su zastarjele. U ovoj su posljednjoj skupini osobe u ivotnoj dobi u
kojoj, zbog poslovnih i obiteljskih obveza, ne mogu pohaati klasine, mjestom i
vremenom obvezujue programe. Postoji i razvijena raunalna infrastruktura koja
nije dovoljno iskoritena. Ti bi se potencijali mogli iskoristiti pri izradi i distribuciji
novih obrazovnih programa putem Interneta. Kako se uvoenje informacijskokomunikacijskih

tehnologija

obrazovni

proces

dotie

svih

elemenata

obrazovanja, od nastave, uenja pa sve do upravljanja kolom ili fakultetom,

takve velike promjene pretpostavljaju i reforme cjelokupnog obrazovnog
sustava.50 Misija obrazovnih institucija je da uvaava suvremene trendove te da
omoguava

obrazovanje

ukorak

sa

tehnologijom.

Obrazovanje

koje

je

maksimalno uinkovito, takoer da promie intelektualni, fiziki, socijalni i

emotivni razvoj kod uenika da postanu i ostanu: cijeloivotni uenici, neovisni
mislioci, potovani pojedinci i odgovorni graani drutva. Promotrit emo etiri
49

Edu.hr portal. URL: http://www.carnet.hr/eduhr. (05.08.2011.).

50

Misija i vizija e-obrazovanja.

URL: http://e-obrazovanje.wikispaces.com/Misija. (05.08.2011.).

26

kriterija koje su postavili The Economist Intelligence Unit u svojem istraivanju iz

2003. godine da bi procijenili spremnost Hrvatske za e-uenje. Kriteriji

su:

mrena infrastruktura (Connectivity), sposobnost prihvaanja novih znanja

(Capability), sadraj (Content) i kulturoloke predispozicije (Culture).
Mrena infrastruktura (Connectivity)
U Hrvatskoj je rano prepoznata vanost potrebe za izgradnjom informacijskokomunikacijske infrastrukture to potrvuje dokument pod nazivom Strategija
razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu iz 2001. godine. Centar za
istraivanje trita GFK iz srpnja 2007. godine dobio je rezultate ankete da ak
50% graana Hrvatske koji su stariji od 15 godina imaju pristup Internetu, ali
koristi ga tek 38%. Europski prosjek koritenja Interneta je 39%, to nam dakel
dobar prosjek. Aktualna istraivanja pokazuju kako u Hrvatskoj raste potranja i
broj korisnika brzog Interneta.
Sposobnost prihvaanja novih znanja (Capability)
Za primjenu e-uenja bitan je obrazovni sustav u kojem se posebno vrednuje
cjeloivotno uenje i visoki stupanj informatike pismenosti. Cijelo drutvo treba
biti pripremljeno za ivot u gospodarstvu temeljenom na znanju. GFK je 2007.
godine istraio, po obrazovnoj strukturi najvei korisnici Interneta u Hrvatskoj su
oni sa zavrenim srednjim strunim kolama, gimnazijalci i studenti (54%), zatim
populacija sa viim kolama i fakultetima (27%). najmanje ga koristi naravno
populacija bez kole.
Sadraj (Content)
Online sadraj se odnosi na dostupnost relevantnih informacija sa svih ivotnih
podruja putem Interneta. Sadraj mora biti dostupan na materinjem jeziku, a
mediji moraju biti viestruko iskoristivi kao i platforme za e-uenj. Stoga je bitno
staviti naglasak na veliku vanost koju imaju ve postojee hrvatske platforme za
e-uenje (hrvatske inaice platformi Clarolinea i Moodlea). Ministarstvo znanosti,

27

obrazovanja i porta putem suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje i

CARNetom ima u planu nabaviti digitalne obrazovne sadraje za srednje kole te
ih postaviti na nacionalni portal Nikola Tesla za udaljeno uenje. Takoer,
MZO je u i u 2007. godine pruilo potporu informatiki podranom obrazovanju
putem financiranja prava Internetskog pristupa bibliografskim bazama i easopisima iz visokog obrazovanja.
U dokumentu pod naslovom e-Kultura istie se nacionalni program digitalizacije
muzejske, knjinine i arhivske grae kojim se izmeu ostalog eli pomoi u
ouvanju, nacionalnog identiteta. Mjesto kroz koje e biti omoguen pristup i
pretraivanje vrijednih digitalnih sadraja vezanih uz kulturu bit e Portal
Hrvatska kulturna batina.
Kulturoloke predispozicije (Culture)
Razni ostvareni projekti i budue inicijative jasan su pokazatelj kako je
informatizacija hrvatskog drutva postala dio sustavne politike koja dolazi s
dravne i institucionalne razine.

Puno je posla do ostvarenja svih zacrtanih

ciljeva, no danas je ipak na svim razinama hrvatskog drutva openito

prepoznata vanost implementacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija u
svakodnevnom

ivotu

te

da

Vlada

sve

aktivnije

implementaciji u obrazovne svrhe. 51

Doroti, J. Spremnost Hrvatske za e-learning. URL:

http://edupoint.carnet.hr/casopis/61/clanci/1.html. (05.08.2011.).
51

28

sudjeluje

njihovoj

Zakljuak
Uenici Net-generacije preferiraju uiti radei, vie nego da im se kae to da
rade. Dobro ue putem istraivanja bilo to samostalno ili u grupi sa vrnjacima.
Ovaj istraivaki stil ih osposobljava da bolje usvoje informaciju upotrijebe ju na
kreativno osmiljen nain. Dobro povezuju slike, tekst i zvuk na prirodan nain.
Sposobni su se brzo kretati izmeu realnog i zamiljenog, proirujui svoju
pismenost tako daleko iza teksta. 52 Sve to mlade ini idealnim kandidatima za euenje. Brzina promjena i izmjena informacija, multimedije i mogunosti koje ona
prua, a raznolikost i mata koja ih pokree osigurava jako dobre rezultate na
tom podruju. Sadraji i metode uenja se ubrzano mijenjaju, a ICT je postao
temelj cjeloivotnog uenja. Jedna od najveih prednosti e-uenja je njegova
fleksibilnost, kao to sam navela i u tekstu. Sve se moe prilagoavati
individualnim potrebama korisnika tj. uenika. Korisnik sam bira kada e i koliko
uiti, a sadraj mu je uvijek dostupan. Veliku ulogu stoga, o uspjenosti samog
procesa uenja ima volja i motivacija pojedinca.
Nadalje, e-uenje ukljuuje i sustav povratnih informacija s kojim se ostvaruje
interakcija sa predavaem. Vrlo bitna prednost je i smanjenje trokova
kolovanja izbacivanjem

tradicionalne infrastrukture kao to su prostori za

odravanje nastave, tiskanje nastavnih materijala i njihova distribucija, te putni

trokovi nastavnog osoblja i uenika. Jedan od najveih nedostataka e-uenja je
to korisnik takvog sustava obrazovanja treba posjedovati raunalo, ali takoer i
pristup Internetu.
Koritenjem sustava za e-uenje korisnik se moe osjeati izoliranim iz razloga
to nema izravnog kontakta sa nastavnikom niti sa kolegama. U cjeloivotnom
uenju najee sudjeluju zaposlene visokoobrazovane osobe koje bi trebale
promicanjem

informatike

pismenosti,

poticati

ostale

da

se

ukljue

E-learning : uenje za Net generaciju. http://www.diplomski-rad.com/images/stories/seminarskidiplomski-rad/261-Elektronsko-poslovanje-E-learning-ucenje-SRB-18str.pdf. (05.08.2011.).

52

29

informacijsko drutvo. Takav scenarij bi u konanici omoguio stjecanje i

razmjenu znanja izvan organiziranih edukacijskih ustanova. Mnogi vjeruju da euenje ne moe zamijeniti klasinu uionicu i da se na taj nain stvara
udaljavajui faktor od civilizacije, druenja sa kolegama, kontakta sa profesorom
oi u oi te ne bi eljeli da e-uenje u potpunosti preuzme vodstvo. E-uenje
premouje udaljenosti i prua priliku za obrazovanje i primanje informacija
onima koji ne stignu odlaziti svaki dan na sveuilite ili ive daleko. Svakako je
velika pomo, a u nekim sluajevima i jedini izlaz za obrazovanje, meutim ni ja
ne bih voljela da obrazovanje bude iskljuivo u e-obliku. Ba kao i u filmu Ja,
robot, strojevi i raunala mogu pomagati, a za neke moemo ak misliti da su
toliko dobri, da ih ne bismo za nita mijenjali. No, kada bismo zaista sve
zamijenili sa e-oblikom, vidjeli bismo da unato tome to je sve navodno, bre i
bolje, da nam fali ljudskog kontakta, srdanosti, sranosti, due i nekih
jednostavno svakodnevnih malih stvari. A to je ono to nas ini ljudima i
civilizacijom.

30

Prilozi
Prilog 1. Primjeri pitanja iz intervjua o eTwinningu
1. Kako i kada ste saznali za e-twinning projekt

te koje druge e-projekte

poznajete?
2. U kojim projektima ste sudjelovali ili sudjelujete?
3. Pratite li vijesti o novim tehnologijama? Kako?
4. Kakvo je stanje sa tehnikom i financijskom podrkom?
5. Kome se najvie sviaju nove aktivnosti? Kakvi su komentari?
6. Tko sve sudjeluje u projektima u vaoj koli?
Prilog 2. Odgovori u intervjuu O Alojzija Stepinca, Zagreb
Razgovarala sa Anitom Lovri, nastavnicom engleskog.
Odgovori:
1. Za E-twinning smo saznali na jednom usavravanju preko Carneta prije godinu
dana.
2. Sudjelujemo u E-twinningu preko 2 projekta: Find a pen pal and make a fire to
your life i Djeja olimpijada. Kao profesor, jo sam upoznata sa projektima
Erasmus, Comenius, Grundvig itd. Imali smo upoznavanje sa E-twinning
stranicom i mogunostima na satu. Imali smo i radionicu Sigurnost na Internetu.
3. Da, pratim vijesti i novitete na Internetu ili preko Carnetovih radionica.
4. kola ima raunala, a to se tie financija, za E-twinning inae nije potrebno
nita drugo osim pristupa Internetu. Meutim, prikljuili smo se projektu Djeja

31

olimpijada zbog kojeg, nakon poetnog dogovora online, djeca moraju otputovati
na nekoliko dana u Sloveniju na natjecanja. Te trokove moraju pokriti roditelji.
5. Trenutno radim sa 6. razredima i svima se svia.
6. Na projektima radim sa kolegicom eljkom Mili Peec, koja je prof. tjelesnog.
Pomae nam i prof. informatike, Nenad ai.53
Prilog 3. Odgovori u intervjuu O Horvati, Zagreb
Razgovarala sa Suzanom Deli, nastavnicom razredne nastave.
1.

Za mogunosti e-obrazovanja sam se poela interesirati prije 5-6 godina

samoistraivanjem, a prije 3 godine sam u koli poela aktivno promovirati

videokonferencije i voditi ih zajedno s uenicima. U Comenius programu smo
takoer vrlo aktivni. Imali smo ve gostovanja po Europi.
2. Na E-twinningu je najuspjeniji projekt Europe through videoconferences,
koji je autorski projekt u suradnji sa jednim profesorom iz Francuske. Na projektu
su nam se pridruili uenici iz jo 23 kole, dakle, ukupno 25 kola sudjeluje.
3. Pratim vijesti i irim vijesti vezane uz obrazovanje na blogu Dnevnik jedne
uiteljice. Uglavnom samostalno i taj rad se ne plaa.
4. Videokonferencije radimo preko jednog raunala u uionici, a projektor
posuujemo od Carneta.

Nema ba puno financija za nova raunala, ali

zadovoljni smo s ovim to imamo i snalazimo se kako znamo. to se tie

softvera, koristimo besplatni Skype.
5. Radim sa svim razredima, imali smo konferenciju o ekonomiji od 1. do 8.
razreda, a najvie radim sa 3. i 4. razredom jer oni ve bolje znaju engleski.
Svima se svia, oduevljeni su svaka dob na svoj nain i svi mi pomau da se

53

Lovri, A. 2011. Zagreb (osobni izvor)

32

dobro pripremimo. A druga strana videokonferencija, budui da djeca priaju na

engleskom, jako se ude to dobro znaju taj strani jezik.
6. Najvie ja radim na e-projektima, interesiraju se i neki drugi nastavnici, ali ja
sam najaktivnija u tome. Ima dosta starijih profesora pa nisu toliko upoznati s
tehnologijom. Urednica sam i na portalu Uitelji.hr, a vodim i forum za
meunarodnu suradnju. 54

54

Deli, S. 2011. Zagreb (osobni izvor)

33

Prilog 4. Institucije i web stranice vezane uz e-uenje i obrazovanje

Activites of the European Union: Education, Training, Youth - Aktivnosti
Europske

unije:

edukacija,

usavravanje,

mladi.

ALICE: Adult Learning Information Centre Europe - Info centar za obrazovanje

odraslih

Europi.

City University London - stranice Odjela za e-uenje

Digital Europe - Europski projekt istraivanja utjecaja e-poslovanja na odrivi
razvoj
E-learning standardi - MASIE Center - eLearning Consortium "Making Sense of
Learning Specifications & Standards" - izvjetaj MASIE Center eLearning
konzorcija

trenutnom

stanju

eLearning

standard

Education-Observatories.net - su web stranice koje prezentiraju rezultate eprojekata

Eucenter - Neprofitna inicijativa. Web stranice sadre informacije o svim
programima financiranja koji postoje u Europskoj Uniji.

European Commission - Education and Training - Web stranice Europske

komisije

posveene

projektima

obrazovanju.

European Training Foundation (ETF) - EU agencija i dio decentraliziranih tijela

EU-a. Centar EU-a za ekspertizu u podruju strunog obrazovanja i
usavravanja u sklopu reforme u ne-EU zemljama. Provode tehniki dio Tempus
programa.
iCDL-

the

International

Centre

for

Distance

Learning

The European Foundation Centre - web stranica na kojoj moete nai informacije
vezane uz Europske udruge, tepopis svih Europskih fondacija koje pomau u
financiranju

projekata

University of central Lancashire - stranica s ponudom e- programa

34

University of Copenhagen - izvjetaj o projektu uvoenju web-based uenja i

pouavanja
Hrvatska

akademija

Hrvatska

gospodarska

Ministarstvo
Ministarstvo

znanosti

za
za

obrt

komora

europske
malo

umjetnosti

srednje

integracije
poduzetnitvo

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

National Observatory Croatia - Hrvatski nacionalni opservatorij - promovira
primjenjena istraivanja, ekspertize i potie suradnju u podruju strunog
obrazovanja i usavravanja. Financira ga European Training Foundation.
Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj RH
SKOMP - kola medijskog praenja i voenja tiskovne slube znanstvenih
zbivanja
Virtualno sveuilite - Web stranice Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta
na kojima na jednom mjestu moete pronai gotovo sve on-line kolegije na
Sveuilitima u Hrvatskoj kao i digitalne knjinice
Elearningeurpa.info - Web stranice Europske komisije posveene e-uenju.
Ploteus Portal - Portal o obrazovnim sustavima i mogunostima u pojedinim
europskim

zemljama.

35

Literatura
1.
CARNetova
korisnika
konferencija
CUC.
http://www.carnet.hr/carnetova_korisnicka_konferencija_cuc. (05.08.2011.).
2. Crnkovi, S. Sustav e-uenja za samostalno stjecanje i provjeru e-citizen
znanja i vjetina. http://www.scribd.com/doc/50537990/Sustav-e-u%C4%8Denjaza-samostalno-stjecanje-i-provjeru-e-citizen-znanja-i-vje%C5%A1tina-saZadatkom-i-Izjavom. (05.08.2011.).
3. Deli, S. 2011. Zagreb (osobni izvor)
4.

Doroti,

J.

Spremnost

Hrvatske

za

e-learning.

http://edupoint.carnet.hr/casopis/61/clanci/1.html. (05.08.2011.).
5. Edu.hr portal. http://www.carnet.hr/eduhr. (05.08.2011.).

6. E-learning : uenje za Net generaciju. http://www.diplomskirad.com/images/stories/seminarski-diplomski-rad/261-Elektronsko-poslovanje-Elearning-ucenje-SRB-18str.pdf. (05.08.2011.).

7.
E-learning
i
obrazovanje
na
daljinu.
http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/elearning/learning_1_novo/cetvrtaStranica_prvi_kolegij.html. (05.08.2011.).
8. E- learning. // Wikipedia online enciklopedija. http://en.wikipedia.org/wiki/Elearning. (05.08.2011.).
9. E- uenje. http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-zae-ucenje/e-ucenje/. (05.08.2011.).
10.
e.Teajevi
za
primjenu
u
nastavi.
http://www.carnet.hr/etecajevi_za_primjenu_u_nastavi?news_id=1271. (05.08.2011.).
11. eTwinning. http://www.mobilnost.hr/index.php?id=190. (05.08.2011.).
12. eTwinning. http://www.mobilnost.hr/index.php?id=190. (05.08.2011.).

36

13.
Flick
the
(05.08.2011.).

switch.

http://www.elearningeuropa.info/en/node/39188.

14. Franka:Mi se naemo i vidimo s prijateljima iz Francuske

http://dnevnikuciteljice.wordpress.com/2011/03/24/franka%E2%80%9Cmi-senademo-i-vidimo-s-prijateljima-iz-francuske%E2%80%A6%E2%80%9C/.
(05.08.2011.).
15. Lovri, A. 2011. Zagreb (osobni izvor)

16. Michael Elliott, Rory McGreal: Tehnologije online uenja (e-learning).

http://edupoint.carnet.hr/casopis/37/clanci/4.html. (05.08.2011.).
17. Misija i vizija e-obrazovanja.
http://e-obrazovanje.wikispaces.com/Misija. (05.08.2011.).

18. O programima. http://www.carnet.hr/ela/programi. (05.08.2011.).

19. Predstavljanje novih aktivnosti TU A. tifania u sklopu eTwinning-a.

http://www.ss-astifanica-porec.skole.hr/?
news_hk=1&news_id=276&mshow=290#mod_news. (05.08.2011.).
20.

Primjena

ICT-a

klasinoj

nastavi

uionici.

http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/elearning/learning_1_novo/drugaStranica1_prvi_kolegij.html.(05.08.2011.).

21.
Razlozi
uvoenja
e-learninga.
http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/elearning/learning_1_novo/petaStranica_prvi_kolegij.html. (05.08.2011.).

37

22.

Strategije

e-uenja

Sveuilita

Zagrebu.

http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/eucenje_strategija/E-ucenjeUniZG-Pov-Strategija-za-Javnu-Raspravu.pdf. (05.08.2011.).
23.

to

je

e-learning?

http://pil2.mscommunity.net/Portals/0/sadrzaj/e-

learning/learning_1_novo/prvaStranica_prvi_kolegij.html. (05.08.2011.).

24.
Vehabovi-Rude
N.
Psihoterapijski
http://www.psihoterapija.co.ba/psihoterapijskipristup.htm. (05.08.2011.).

pristup.

25. What is Windows Meeting Space?

http://windows.microsoft.com/en-US/windows-vista/What-is-Windows-MeetingSpace. (05.08.2011.).
26. Welcome
(05.08.2011.).

to

eTwinning.

http://www.etwinning.net/en/pub/index.htm.

38