VOĆNI CVJETAR

Voćni cvjetar(cvjetojed) smatra se jednim od najopasnijih štetočina.Pojavljuje se na mnogim
voćnim vrstama,tako da je i podjeljen prema vrsti na kojoj ga možemo naći(na jabuci,jabučni
cvjetar,na kruški,kruškin cvjetar itd.).e!utim,svi oni i"a"ivaju podjednaku štetu na
voćkama,uništavajuči najprije pup,odnosno cvijet.#va vrsta štetnika,najčešće se pojavljuje u
nasadima podignutim u bli"ini šuma.
Jabučni cvjetar pre"imi kao odrasli kukac,u ra"nim skrovitim mjestima,vrlo rijetko na samim
stablima jabuke,najčešće u šumama.Porastom temperature i"nad $% stupnjeva,postaju aktivni i
počinju dopunsku ishranu i"gri"anjem pupova,a posljedica su ubodeni pupovi s jasno vidljivom
rupom i" koje ponekad i"la"i slu"ava tekućina.&akon ishrane,počinju s odlaganjem jaja unutar
pupova,odnosno cvijeta.'edna ženka u prosjeku odloži oko (% jaja,najčešće po jedno dnevno.)tadij
jaja traje *+$% dana,nakon čega i"la"e ličinke,koje i"gri"aju tučak i prašnike,pa se napadnuti pup
prestaje ra"vijati,a latice ostaju "atvorene,posme!e pa i"gledaju kao da su ,o-urene. mra"om./
takvom sme!em cvijetu ličinke se dalje ra"vijaju $0+1* dana./ cvijetu se kukulje,a i"
kukuljice,tijekom svibnja i početkom lipnja i"la"i mladi kornjaš.&apadnuti cvijet otpada,a samo
i"nimno se i" cvijeta ra"vije kržljavi plodić.2ornjaši tjekom ljeta ne prave "načajnije štete,već se
spremaju na pre"imljavanje.
'abučni cvjetar+odrasli kornjaš
'abučni cvjetar(kornjaš),ličinka u pupu,oštečeni pupovi
3tete od napada jabučnog cvjetara
Kruškin cvjetar se,kao odrasli oblik,pojavljuje krajem travnja i u svibnju,te se hrani mladicama 4
peteljkama.Prije nastupa ljetnih vrućina,"avlače se u skrovita mijesta gdje provode ljetnu
dijapau"u.Početkom jeseni ponovno postaju aktivni,hrane se i počinju s odlaganjem jaja.'edna
ženka položi oko 1% jaja pojedinačno u "imske pupove,gdje se ra"vija ličinka,koja se hrani
"ačecima budučih cvijetova,te pre"imi u pupu,unutar kojega se i kukulji u proljeće.&apadnuti
pupovi se ne ra"vijaju,pa su štete koje i"a"iva kruškin cvjetar,vrlo velike i "načajne.
/ništeni pupovi uslijed napada kruškinog cvjetara
2ruškin cvjetar+odrasli kornjaš
5vjetare možemo su"bijati nekimod slijedečih insekticida6
+578849#) 0: ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+94&4)= ;+0: ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+P4>49#) ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+?;@7 ?7A@=>#4B ;5 %1*+u koncentraciji od %,%(+%,%*<
+5=>#C#> 0% ;5+u koncentraciji od %,$+%,1<
+>#C#> 0% ;5+u koncentraciji od %,$+%,1<
+D7C#> ;5+u koncentraciji od %,$+%,1<
+5=>##>;8+B ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+&/>;88; B ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+P4>;8+B ;5+u koncentraciji od %,$+%,$*<
+84&# ;5+u koncentraciji od %,$+%,$1*<
+>;8B7& 0% ;5+u koncentraciji od %,$+%,$1*<
+27>7@; D;#& * 5)+u koncentraciji od %,%$+%,%1<
&ajbolje je navedena sredstva primjeniti u vrijeme prve pojave odraslih kornjaša,najkasnije u roku
od $0 dana ili pak u vrijeme njihove najmasovnije pojave.
GROŽĐANI MOJAC!"AVIJA#$
Crož!ani moljac je naj"načajniji štetnik u vinogradarstvu,koji oštečuje gro"d u ljetnom periodu i
pred "riobu.2od nas postoje dvije vrste6pepeljasti i žuti grož!ani moljac.
%e&e'ja(ti )r*+,ani -*'jac je leptir veličine svega *+E mm,a rasponom krila mjeri od $$+ $*
mm.Prednja krila su pepeljasto+siva,s i"raženim tamnijim šarama,a stražnja svjetlo+sive boje.3tetne
su samo njihove gusjenice,koje mogu narasti do $ cm./ početku su žute,a kasnije "elenkasto+žute
boje.&a tjelu gusjenice nala"e se bradavice i" kojih i"la"e dlake.Cusjenica po "avršetku ra"voja na
skrovitim mjestima načini bijeli "apredak+kokun,te se preobražava u *+E mm velikoj,"elenkasto+
sme!oj kukuljici.4ma tri generacije,i"nimno četiri.
Pepeljasti grož!ani moljac+leptir
3tete od napada gusjenice pepeljastog moljca
oljci pre"imljuju u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima,vrlo često ispod kore panja trsa ili u
drvenoj armaturi(kolci u nasadima).2rajem travnja,odnosno,početkom svibnja pojavljuju se odrasli
oblici(leptiri),najprije mužijaci,"atim,nakon nekoliko dana i ženke.Preko dana ih je teško
primjetiti,jer se skrivaju na naličju listova ili čokotu.&jihov let "apočinje pred sumrak i pred
svitanje.Fenke polažu jaja na peteljke gro"dova,koje su u to vrijeme pune cvijetnih pupova.'edna
ženka može da položi do $%% jaja,što "avivi od temperature i vlažnosti.&akon G+$1 dana pojavljuju
se gusjenice,koje prodiru u sam pupoljak gro"da i hrane se njegovim dijelovima,dok ne ojačaju./ to
vrijeme obično i lo"a cvijeta,a gusjenice počinju da predu svoja gnije"da i"me!u tek "ametnutih
bobica.Cusjenica pojede veliki broj bobica,no me!utim,veći broj samo ošteti,nagri"ajuči ih.
Bruga generacija moljca pojavljuje se krajem lipnja,odnosno početkom srpnja.Fenke tada polažu
jaja na bobice koje su veličine "rna graška.2ada se i" tih jaja ispile gusjenice,one ispredaju nekoliko
niti na mijestu gdije se dvije bobice dodiruju i ubušuju se u jednu bobicu,hraneči se njenim
mesom.'edna gusjenica ošteti veći broj bobica prije nego što odraste,jer niti jednu ne pojede u
potpunosti,već samo jedan njen dio.7ko je vrijeme sušno,bobica počinje da se suši,tamni i na kraju
otpadne.&o me!utim,ako je vrijeme kišovito i vlažno,bobice počinju da trunu,a ta trulež prela"i na
druga,"drava "rna.Cusjenice druge generacije puno se brže ra"vijaju i več krajem srpnja,početkom
kolovo"a,počinju svoju preobra"bu.
#drasli stadij+leptir,gusjenica prve generacije,kokun+čahura,oštečenje na gro"du
@reća generacija moljca pojavljuje se krajem kolovo"a,početkom rujna i tada ženke svoja jaja
polažu na polu"rele bobice grož!a.Položena jaja se suše,ako je postotak vlage ispod 0%<,a
temperatura viša od 1G stupnjeva.2ada gusjenice treće generacije potpuno i"rastu,one napuštaju
gro"d,traže sigurno skrovište,"apredu se i pre"imljuju./ nekim godinama mogu se pojaviti i
gusjenice četvrte generacije,ali one obično masovno ugibaju već od prvog "ahla!enja.
Žuti )r*+,ani -*'jac je leptir veličine oko G mm,a rasponom krila mjeri oko $* mm.Clava,grudi i
prednja krila su žuti.&a krilima se vidi jasno ome!ena,široka,tamna poprečna pruga.Dadnja krila su
tamnosiva,trbuh siv.lade gusjenice su prljavobijele boje,a preko le!a ružićaste,dok su starije
sivo"elene ili blijedoružičaste,sa tamnosme!om ili crnom glavom i vratnim štitom.4ma dvije
generacije.
Futi grož!ani moljac+leptir
Cusjenica žutog grož!anog moljca
8eptiri prve generacije pojavljuju se tokom travnja i lete u predvečerje.Fenke obično polažu jaja na
cvijetne pupove vinove lo"e.'edna ženka može da položi E%+$%% jaja.&akon desetak dana pojavljuju
se gusjenice,koje napadaju cvjetne pupove na isti način,kao i gusjenice pepeljastog moljca.#drasle
gusjenice u gro"dovima ili na čokotu prave kokun i u njemu se preobra"uju.
8eptiri druge generacije pojavljuju se od polovice lipnja pa sve do polovice kolovo"a.#va
generacija je veoma štetna,jer ženke svoja jaja odlažu na bobice,a gusjenice koje se i"legu,odmah se
ubušuju u njih.Cusjenice ponekad "naju čak pregristi i peteljku gro"da.&apadnute 4 oštečene bobice
podložne su br"om truljenju i propadanju.
Vrlo je bitno odrediti pravi trenutak "a su"bijanje grož!anog moljca,kao 4 odabrati adekvatne
pripravke "a tu namjenu.Pripravci se uglavnom koriste kada se i" odloženih jaja ispile prve
gusjenice.Vrlo dobar učinak poka"ali su se i biotehnički pripravci,kao što su atch ;5 %*% u
konc.%,$<,4nsegar 1* HP u konc.%,%(<,&omolt u konc.%,$< koji se upotrebljavaju neposredno
pred i"la"ak gusjenica i" odloženih jaja.
)u"bijanje grož!anog moljca provodimo nekim od slijedečih insekticida6
+84&# ;5+u koncentraciji od %,$+%,$1*<
+>;8B7& 0% ;5+u koncentraciji od %,$+%,$1*<
+B4>;2@ )5+u koncentraciji od %,%$1+%,%$*<
+97)@75 $% )5+u koncentraciji od %,%$1+%,%$*<
+?;@7 ?7A@=>#4B ;5 %1*+u koncentraciji od %,%(<
+7)@># ;5+u koncentraciji od %,%1+%,%*<
+B;54) E,1* ;C+u koncentraciji od %,%$E<
+B;54) 1,* ;5+u koncentraciji od %,%(+%,%0<
+)/47897 * 98+u koncentraciji od %,%$*+%,%1<
+V7&@;I 5+u koncentraciji od %,%%0+%,%%0*<
+27>7@; D;#& * 5)+u koncentraciji od %,%$*<
+87?B7 * ;5+u koncentraciji od %,%$*<
+27>4) ;5+u koncentraciji od %,%$*<
+87);> 2)+u koncentraciji od %,%$*+%,%1<
KRA"TAVO"T!./0IKA1IJ$ JA2/KE I KR/3KE
2rastavost,odnosno -u"ikladij,je bolest koja u"rokuje najveće štete na jabuci i kruški.@a bolest
napada lišće,mladice,cvijetove i plod.#sobito su osjetljivi mladi listovi i mladi plodovi.&a plodu se
pojavljuju mrlje,plod ostaje nera"vijen i kasnije mu puca pokožica.)ve se očituje kao rana u obliku
manjih ili većih krasta,na osnovu čega je bolest i dobila ime.

2rastavost lista i ploda jabuke
/ otpalom,"araženom lišću do"rijevaju reprodukcijski organi gljive(akusi s askosporama)./ rano
proljeće,u ožujku,sa"riju peritecije(plodonosni organi gljive "a askospore),pucaju "bog vlaženja i
i"bacuju askospore,koje nosi "račna struja.&eke askospore padnu na mlade listiće,koji tek i"la"e i"
pupova,pa "bog vlažnosti klijaju./ mladom tkivu lista ra"vije se gljiva(micelij),vidljiva kao
mrlja.&a micelijima se dalje ra"vijaju konidije(ljetne spore+reprodukcijski organi).?roj njihovih
naraštaja tjekom ljeta je velik.2ondije se prenose samo kapima vode.
2od kruške gljiva pre"imi i u kori prošlogodišnjih mladica.
Veoma je važno su"biti bolest već u početku vegetacije.Dbog toga je potreban pravilan odabir
-ungicida,namjenjenih su"bijanju ove bolesti.
Prve "aštite,od ove bolesti,obavljaju se -ungicidima na ba"i bakra,još u vrijeme mirovanja
vegetacije,najčešće u veljači(&#>B#I G* HC+u koncentraciji od %,$+%,1<,&;#>7 HC+u
koncentraciji od %,*+%,E<,5=7P4#& HC+u koncentraciji %,1*+%,G<,5/P>7?87/+D HP+u
koncentraciji od %,:<,5>V;&# /8'; ;5+u koncentraciji od 1+(<,#B># /8'; );+u
koncentraciji od 1+(<,).#vo prskanje se obavlja na način,da voćku dobro ,okupamo..
/ ranom periodu su"bijanja ove bolesti,u vrijeme kretanja vegetacije,u -a"i ,mišijih ušiju.,dok su
temperature niže od $% stupnjeva,koriste se -ungicidi 5=#>/) G* HC(u koncentraciji od %,%1<)
ili 587>4&;@ )5(u koncentraciji od %,$+%,$*<)buduči da je pri takvim temperaturama "natno
umanjena djelotvornost -ungicida i" ostalih skupina.Prskanje je potrebno obaviti u dva navrata,s
ra"macima od *+G dana.
Bo cvatnje,u daljnjim "aštitama,koriste se ra"ličiti organski -ungicidi.&jih tako!er koristimo i
nakon cvatnje,npr.6
+B;87& G%% HBC+u koncentraciji od %,*+%,G*<
+5=>##B4& )+E* HP+u koncentraciji od %,%E+%,%$<
+B4@=7&; +0* HP+u koncentraciji od %,1*<
+7&2#&#> :% HP+u koncentraciji od %,1*<
+7&2#D;? :% HP+u koncentraciji od %,1*<
+)@7> :% HP+u koncentraciji od %,1*<
+P4&#D;? +0* HP+u koncentraciji od %,1*<
+B4@=7&; BC &;#@;5 HC+u koncentraciji od %,1+%,1*<
+7&@>75#8 HP+G%+u koncentraciji od %,1*<
+5=>##&;? )+G% HP+u koncentraciji od %,1*<
+P#8A>7 B9+u koncentraciji od %,1*<
@jekom cvatnje,preporučuje se upotreba strobilurina()@>#?A HC+u koncentraciji od
%,%1<,D7@# *% HC+u koncentraciji od %,%$+%,%$*<) ili -ungicida ?7A5#> HP 1*(u
koncentraciji od %,%*+%,$<)
/koliko do!e do "ara"e,bolest su"bijamo nekim od sistemičnih -ungicida,kao što su6
+)5#>; 1*% ;5+u koncentraciji od %,$*<
+B495#> ;5+u koncentraciji od %,$*<
+5>#) ;5+u koncentraciji od %,$*<
+4&B7> * ;H+u koncentraciji od %,%E<
+P/&5= $% ;H+u koncentraciji od %,%(<
+)A)@=7&; $1 ;+u koncentraciji od %,%(*+%,%E<
+9#&B $1 ;+u koncentraciji od %,%(*+%,%E<
+9#845/> /8@4 HP+u koncentraciji od %,%G*<
+>/?4C7& ;5+u koncentraciji od %,%(+%,%0<
)va navedena "aštitna sredstva,djeluju i na su"bijanje pepelnice.
2rastavost lista i ploda kruške
P;P;8&457
Pepelnica je bolest koja se pojavljuje na svim biljnim vrstama.Prepo"natljiva je po svojoj bjelkastoj
prevlaci,koju možemo uočiti na listu.?olest napada cvijet,list,mladice,kao i plod.
#va bolest pre"imljuje u "araženim,najčešće vršnim lisnim i cvijetnim pupovima na jednogodišnjim
mladicama.Pupanjem voćaka,aktivira se i pepelnica,,te potpuno prekriva najmla!e in-icirane
vegetativne i generativne organe.4" "araženih pupova mladice se slabije ra"vijaju.Daraženi listovi su
de-ormirani,uži od "dravih ili uvijeni u lijevak.5vijetovi koji su se ra"vili i" "araženog cvijetnog
pupa su najčešće "elenkaste boje,a lapovi su pepeljasti.8atice su uske i sitnije,te do i"ražaja dola"e
tučak i prašnici.Vrlo često su u jednom cvatu svi cvijetovi "araženi i sterilni pa ne daju urod.
2rajem proljeća i tjekom ljeta "araženo lišće poka"uje drugu sliku bolesti.#visno o vremenu
"ara"e,list je manje ili više presvučen pepeljastom prevlakom,a "ara"a "dravog tkiva je moguća več
drugog dana nakon otvaranja pupa.Dbog neravnomjernog rasta "araženog i "dravog djela tkiva,list
se de-ormira.7ko je list in-iciran E+: dana nakon otvaranja pupa,na njegovoj gornjoj strani su
vidljive svijetle pjege,a pepeljasta prevlaka se pojavljuje na donjoj strani.Pepelnicom "araženi
plodovi su slabije kakvoće i i"gleda,što smanjuje njihovu tržnu vrijednost.
Pepelnica na jabuci

>a"vojni ciklus pepelnice,tokom vegetacije nije ovisan o oborinama,tako da se ona pojavljuje i u
ra"dobljima kada nema "načajnijih padalina.&emoguće ju je iskorjeniti samo jednim prskanjem,pa
se njeno su"bijanje kombinira sa "aštitama od ostalih bolesti.Vrlo je važno s njenim su"bijanjem
početi već prije same cvatnje.
Pepelnica na plodu breskve
Pepelnica na listu vinove lo"e
Da su"bijanje pepelnice koriste se slijedeći -ungicidi6
5=>##)/8 :%,5#)7V;@ B9,2784&#)/8 :%,@=4#V4@ ';@,)/P#> :% )5+u
koncentraciji od %,*+%,E< prije cvatnje i %,(+%,*< poslije cvatnje("a sve voćne vrste).Da vinovu
lo"u u koncentraciji od %,(+%,*<
V4V7&B# )5+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,%$*+%,%1<
B#7>2 0% ;+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,%E+%,%G*<
@#P7) $%% ;5+"a vinovu lo"u i je"gričavo voće u koncentraciji od %,%1*<
)7?4@=7&; ;5+"a vinovu lo"u u konc.od %,%(< prije i %,%(*< poslije cvatnje
P#)@78#&; J% )5+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,$+%,$1*<
)A)@7&; 10;+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,%$+%,%$1*<
9#&B $1;,)A)@=7&; $1;+"a vinovu lo"u u koncentraciji od %,%$EK%,%1< prije cvatnje,a
%,%1*< poslije cvatnje,"a je"gričavo voće u koncentraciji od %,%(*+%,%E<
587>4&;@+"a jabuke u koncentraciji od %,$*< tjekom vegetacije
P/&5= $% ;H+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%$E< prije cvatnje i %,%1< poslije
cvatnje,"a pepelnicu jabuke %,%(<
4&B7> *;H+"a pepelnicu jabuke u koncentraciji od %,%E<
)5#>; 1*% ;5,B495#>,5>#)+"a pepelnicu jabuke u koncentraciji od %,%$(<
>/?4C7& ;5+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%1<,"a pepelnicu na jabukama %,%(+
%,%0<
27>7@=7&; ;5+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%0+%,%*<,"a je"gričavo i
koštićavo voće u koncentraciji od %,%0+%,%E<
27>7@=7&; C#8B ;5+u"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%*+%,%E<
)@>#?A HC+"a pepelnicu vinove lo"e i jabuke u koncentraciji od %,%1<
5#884) 2)+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%(+%,%0<
57?>4# @#P HC+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,$*<
@;>5;8 HC+"a pepelnicu jabuke u koncentraciji od %,1+%,1*<
?;884) HC+"a pepelnicu jabuke u koncentraciji od %,%:<
L/7B>4) )5+"a pepelnicu vinove lo"e u koncentraciji od %,%G*+%,$<
D7@# *% HC+pepelnica jabuke u koncentraciji od %,%$+%,%$*<
Vrlo je bitno napomenuti,da se u vrijeme temperatura i"nad (% stupnjeva,mora smanjiti
koncentracija svih sredstava na ba"i sumpora na %,1<,kako ne bi došlo do ožegotina.
#&484'7
#vo je jedna od naj"načajnijih bolesti,posebice koštićavog voća,a pojavljuje se u dva oblika6
+kao sušenje mladica sa cvjetovima+#&48847 87I7
+kao trulež plodova+#&48847 9>/5@4C;&7+
/ je"grićavih voćaka(jabuka,kruška) dola"i prvenstveno kao trulež plodova,a vrlo rijetko se javlja
kao u"ročnik sušenja mladica s cvjetovima,dok je upravo ta pojava,naj"načajnija na koštićavim
voćnim vrstama.
#&48847 9>/5@4C;&7
Tru'e+ &'*4a!MONIIA .R/CTIGENA$5kao što joj i samo ime govori,u"rokuje propadanje
več -ormiranih plodova,koji prvo dobiju sme!u pjegu,koja se naglo širi,meso dobija sme!u
boju,trune i plod se pretvara u ,crno+trulu mumiju.,koju je potrebno obave"no ukloniti i"
voćnjaka,jer pogoduje nastanku m.laMe.@rulež ploda se naglo širi,posebno i"a dugotrajnih kiša,koje
nastupaju i"a dugog,toplog perioda,jer plod tada naglo buja,uslijed čega nastaju sitne pukotine,koje
su idealno mjesto "a nastupanje in-ekcije.Pored toga,sva mehanička oštečenja ploda,nastala od
štetnih insekata ili pak vremenskim nepogodama,tako!er potpomažu ra"voju ove bolesti.
)u"bijanje je indirektno,što "nači da pravilnom "aštitom,koja uključuje su"bijanje štetnih insekata i
pojavu drugih bolesti,možemo spriječiti i pojavu ove bolesti.
3to se tiče kemijskog su"bijanja ove bolesti,ono se najčešće primjenjuje kod koštićavih vrsta voća i
to u vrijeme njihovog do"rijevanja.Da tu svrhu koriste se -ungicidi kao što su @;8B#> u
koncentraciji od %,$<,)4C&/ u koncentraciji od %,%*E+%,%G*<,;/P7>;& /8@4 HP *% ili
;/P7>;& /8@4 HC *% u koncentraciji od %,1<,24B7& )5 u koncentraciji od %,(<,)H4@5=
E1,* HC u koncentraciji od %,%:<,?;884) HC u koncentraciji od %,%:<.&aravno,pri ovoj "aštiti
vrlo je bitno voditi računa o karenci "aštitnog sredstva.

@rulež ploda+#&48847 9>/5@4C;&7
"ušenje -'a4ica (a cvjet*vi-a!MONIIA A6A$ je bolest koja najčešće napada koštićave
voćke,ali "na se dogoditi da se pojavi i u nasadima je"gričavoga voća.n-ekcija je najopasnija u doba
cvatnje.@ada gljiva svojim kondijima kro" cvjetnu njušku prodire u cvjetnu stapku i nastavlja ra"voj
u mladice.4"lučujuči toksine,i"a"iva sušenje mladica,često več u "avršetku cvatnje.@ipična slika ove
bolesti jesu Nspaljeni cvjetoviN(naglo sme!e,suše se i otpadaju).nogi ljudi "a propadanja cvjeta
vide naglo "ahla!enje ili jutarnje mra"eve,no me!utim,ako se radi o smr"avanju cvjeta,onda se suše
svi cvjetovi jedne voćke,što u ovom slučaju nije tako,jer se suše samo cvjetovi na pojedinim
mladicama.
Cljiva pre"imljuje u "araženim mladicama i u mumijama,a osim toga,moguć je ra"voj i i"
ostavljenog trulog voća ispod stabla.&apad ove bolesti posebno je jak ako u vrijeme cvatnje vlada
kišovito i prohladno vrijeme.7ko se "ara"a doga!a više godina u"astopce,suše se mladice,javlja se
smolotok,voćka slabi i na kraju se posuši.
)u"bijanje provodimo mehaničkim(otklanjanje svih suhih i"boja,koje režemo do 1%cm ispod suhog
dijela,uklanjanje mumija i skupljanje otpaloga ploda) i kemijskim putem,što podra"umijeva
redovita prskanja(sredstva na ba"i bakra u bubrenju pupova+&;#>7 HC u koncentraciji od
%,(<,&#>B#I u koncentraciji od %,$*<,5/P>7?87/ D u koncentraciji od %,(<Oupotreba
organskih -ungicida uoči cvatnje+P#8A>7,)@7> :%,B4@=7&;,7&2#&#> svi u
koncentraciji od %,1*<Oprskanje u punoj cvatnji,koje je i najvažnije,organskim -ungicidima+
?7A5#> u koncentraciji od %,$<,@;8B#> u koncentraciji od %,$<,5=#>/) u koncentraciji od
%,%(<,)4C&/ u koncentraciji od %,%G*<?7V4)@4& 98 u koncentraciji od %,%*<,D4&# 2) u
koncentraciji od %,%*<,24B7& )5 u koncentraciji od %,(<,8/P# )5 u koncentraciji od %,(<.

#&48847 87I7

#&48847 87I7

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful